Diplomski rad - Agronomski fakultet

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________S V E U Č I L I Š T E U Z A G R E B UAGRONOMSKI FAKULTETStudij: BilinogojstvoUsmjerenje : Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvoIvica DelićKVALITETA PLODOVA JABUKE GRANNY SMITH NAKONTOPLINSKOG TRETMANADiplomski radVoditelj diplomskog rada:Dr. sc. Tomislav JemrićZagreb, svibanj, 2005.____________________________________________________________________________1

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Ovaj diplomski rad je ocijenjen i obranjen dana _______________________ocjenom _____________________________ pred povjerenstvom u sastavu :1. Dr. sc. Tomislav Jemrić ________________________________2. Doc. dr. sc. Nikola Pavičić ________________________________3. Dipl. ing. Martina Skendrović ____________________________________________________________________________________________________________2

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________SADRŽAJ :1.0. UVOD ......................................................................................................................................12.0. PREGLED LITERATURE.......................................................................................................32.1. Skladištenje i čuvanje plodova......................................................................................32.2. Pojava i sprečavanje scalda..........................................................................................43.0. CILJ ISTRAŽIVANJA............................................................................................................84.0. MATERIJAL I METODE.......................................................................................................94.1. OBJEKT ISTRAŽIVANJA..........................................................................................94.1.1. Pokusni voćnjak.........................................................................................94.1.2. Sorta Granny Smith...................................................................................94.1.3. Podloga M 9............................................................................................104.2. MJERENJA I ANALIZE..........................................................................................114.2.1. Određivanje optimalnog roka berbe........................................................114.2.1.1. Jodno škrobni test.......................................................................114.2.1.2. Izračunavanje indeksa zrelosti....................................................114.2.1.3. Mjerenje tvrdoće ručnim penetrometrom...................................114.2.1.4. Mjerenje topljive suhe tvari ručnim refraktometrom..................124.2.1.5. Određivanje boje.........................................................................124.2.2. Analiza kvalitete.....................................................................................134.3. TOPLINSKI TRETMANI........................................................................................134.4. STATISTIČKA OBRADA PODATAKA..................................................................135.0. REZULTATI I RASPRAVA................................................................................................145.1. KEMIJSKI SASTAV PLODOVA..............................................................................146.0. ZAKLJUČAK........................................................................................................................187.0. POPIS LITERATURE...........................................................................................................19____________________________________________________________________________3

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Kvaliteta plodova jabuke Granny Smith nakon toplinskog tretmanaProvedeno je istraživanje o utjecaju toplinskih tretmana potapanjem u vodu od 6 minuta na 48º C izagrijavanja toplim zrakom 3 dana na 38º na kvalitetu plodova jabuke Granny Smith nakončuvanja od 3 mjeseca u uvjetima NA i 7 dana života na polici. Kod oba tretmana došlo je dopromjena boje, tvrdoće i topljive suhe tvari. Tretman toplim zrakom se pokazao negativnim zakvalitetu ploda nakon čuvanja. Kod tretmana HWD 48º 6‘, boja je dosta svježa, no plodovi su uoba mjerenja ( 3 mjeseca , 3 mjeseca + 7 dana ) najviše gubili na tvrdoći. Na plodovima nije bilopovršinskog scalda ni u kontroli ni u toplinskim tretmanima.Ključne riječi : Malus domestica Borkh., čuvanje, toplina, jabuka, kvalitetaThe fruit quality of apple Granny Smith after heat treatmentA study of the effects of the hot water dips ( HWD ) at 48º C and hot air treatment ( HAT 38 ) onthe Granny Smith apples was done, during 3 months of storage in RA and 7 days of shelf life.Both treatments changed fruit color, firmness and soluble solids content. Hot air negativelyinfluenced on quality and color after storage. Fruits from HWD had fresh color, but they lostfirmness. No superficial scald occured in any of the treatments and control fruits.Key words : Malus domestica Borkh., storage, heat, apple, quality____________________________________________________________________________4

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________1.0 UVODVoće je neophodna namirnica u svakodnevnom životu čovjeka. Bogato je hranjivim tvarima,mineralima, vitaminima i drugim tvarima koji su neophodni za rast i razvoj ljudskog organizma.Jabuka je voćna vrsta čiji se plodovi u nas najviše i najduže troše u svježem stanju, a dozrijevajuod ranog ljeta pa sve do zime. Plodovi sadrže topive šećere, vitamine, minerale, organske kiselinei vlakna. Korisno djeluju na sprečavanje arteroskleroze što se prepisuje pektinskim vlaknima.Važan su izvor prirodnih antioksidanata ( antocijan i askorobinska kiselina ) pa time imajudijetoterapeutsku i zdravstvenu vrijednost ( Stanković, 1973 ).S obzirom na povoljne edafske i klimatske prilike Republika Hrvatska ne koristi dovoljnopotencijal za proizvodnju ove važne voćne vrste.Plodovi jabuke se konzumiraju tijekom cijele godine, i moraju biti pristupačni za tržište u svakomtrenutku, te svojom kvalitetom (oblik, boja, veličina,okus) moraju privlačiti kupca.Kvalitetu voća čine ukupnost njegovih vanjskih i unutarnjih (morfološko-fizikalnih,biokemijskih i organoleptičkih ) osobina. Voće kvalitetom mora odgovarati željama mnogobrojnihpotrošača, tako da što bolje zadovoljava njihove potrebe, sklonosti, ukuse i navike. Važna je ibiološka vrijednost plodova odnosno njegovo svojstvo, da što potpunije zadovolji potrebeorganizma za vitaminima i dr. važnim hranjivim tvarima.Za ocijenjivanje i standardizaciju plodova definicija kvalitete je formalizirana iinstitucionalizirana tako da za svakoga koji je upotrebljava ima isto značenje.Kvaliteta je zbroj različitih međusobno povezanih svojstava plodova ( vanjskih, umutrašnjih,mehaničkih, fizičkih, kemijskih i organoleptičkih ), koji rezultiraju određenim stanjem ipogodnosti zadovoljavanja tehnoloških i hranjivih ljudskih potreba ( Stanković, 1973. ).____________________________________________________________________________5

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Za određivanje kvalitete i kontroliranje plodova moramo biti u mogućnosti mjeriti i pokazateljekvalitete. Pokazatelji kvalitete obuhvaćaju senzorička svojstva, hranjive vrijednosti, kemijskukonstituciju, mehanička svojstva i nedostatke.Abbott ( 1999. ) je pokazala da se mjerenja kvalitete pomoću instrumenata češće koriste uistraživačke i komercijalne svrhe nego senzoričko ocijenjivanje.Na taj se način može osigurati zajednički jezik u prosudbi kvalitete između znanstvenika,industrije i potrošača. Izbor što mjeriti, kako mjeriti, koje vrijednosti su zadovoljavajuće odlučujeosoba ili institucija koja je provela mjerenje.Vanjski izgled plodova pridobiva kupca, jer kupac najčešće voće kupuje "očima", mada to nemauvijek bitnijeg značenja za uporabnu vrijednost.____________________________________________________________________________6

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________1.0. PREGLED LITERATURE2.1. Skladištenje i čuvanje plodovaSvježe voće koje se bere ljeti, osobito osjetljivo voće i ono koje se prevozi na udaljenija tržištaodmah nakon berbe treba ohladiti ( predhlađenje ). Tim se procesom usporava dozrijevanje ismanjuje na najmanju moguću mjeru kvarenje uzrokovano mikroorganizmima.Kod skladištenja voća, bitno je poštivati zahtjeve pojedinih sorata prema temperaturiU današnje vrijeme skladištenje i čuvanje svježeg voća na duži vremenski period odvija se uvelikim hladnjačama, pri normalnoj atmosferi zraka ( NA ) ili u kontroliranoj atmosferi (CA ).U CA regulacijom koncentracije plinova ( O 2 i CO 2 ) utječe se na fiziološke procese plodovatj. onemogućava se disanje plodova, produkcija i djelovanje etilena, usporava se starenje plodova,produžuje se vrijeme čuvanja, smanjuju se gubici kvalitete i tržišne vrijednosti. Plodovi su lijepšeboje, čvršći, manje podložni fiziološkim bolestima. Plodovi koji su bili čuvani u CA bolje suočuvali kvalitetu, imali su manje scalda nego oni koji su bili čuvani u NA ( Dark i Elfving, 1999. ).Isto tako u uvjetima kontrolirane atmosfere koji nisu prilagođeni određenim plodovima možedoći do fizioloških poremećaja i ubrzanog propadanja plodova. ( Whitaker,2003. ).Danas se plodovi dosta dobro čuvaju i primjenom početnog oksidativnog stresa ( ILOS ). Naimeu početku se plodovi čuvaju u atmosferi sa minimalnom koncentracijom O 2 ( oko 0.5 % ili manje )a zatim se nakon određenog vremena uspostavlja normalna koncentracija plinova. Ova metoda sepokazala dosta uspješnom u očuvanju kvalitete i sprečavanju pojave scalda ( Yuan-Kejun i sur.;2000.).Relativna vlaga zraka ne smije biti previsoka ni preniska jer će inače doći do velikog padaskladišne sposobnosti plodova, gubljenja kvalitete i jake pojave scalda ( Kupferman i Mitcham,1997. ).Plodovi namijenjeni duljem čuvanju moraju biti zdravi, bez znakova fiziološkog oboljenja i štoujednačeniji.____________________________________________________________________________7

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________2.2. Pojava i sprečavanje scaldaHrvatsko tržište u posljedne vrijeme sve više traži zimsku sortu jabuke Granny Smith. Ovaaustralska sorta ističe se visokim sadržajem šećera i kiselina, osvježavajućim okusom, tamnozelenom bojom. Glavna joj je mana kasno dozrijevanje, zbog čega je osjetljiva na pojavupovršinskog skalda.Scald je fiziološka bolest plodova koja se javlja tijekom čuvanja na niskoj temperaturi ipričinjava velike gubitke u uvjetima normalne atmosfere ( Jemrić, 2004 ).Plodovi oboljeli od scalda gube svoju tržnu i estetsku vrijednost,svrstavaju se u nižu klasu paproizvođač ima manju zaradu. Gubici uzrokovani scaldom znaju se kretati i do 100 % , noprosječne vrijednosti se kreću od 15 do 20 % ukupne vrijednosti.Simptomi površinskog scalda nisu vidljivi odmah kada se plodovi iznesu van iz hladnjače, već seuočavaju nakon nekoliko dana držanja na sobnoj temperaturi ( Bain, 1956.).Spojevi koji uzrokuju nastajanje scalda pronađeni su i izolirani prije tridesetak godina.Scald nastaje sporom oksidacijom α- farnezena u skupinu spojeva konjugiranih triena i oniuzrokuju posmeđenje kožice ( Zang i Shu, 2002 ).Na pojavu scalda utječu također ekološki uvjeti sredine i pomotehnika tijekom vegetacije i uvrijeme berbe s obzirom na stupanj zrelosti plodova.Agrotehnikom i pomotehnikom utječe se na prinos, kvalitetu, veličinu plodova, kemijski sastav idr. karakteristike.Skladišna sposobnost plodova i u velikoj je mjeri ovisna o mnogim drugim čimbenicima.Tako površinski skald može biti uvjetovan i biološkim osobinama sorte, ekološkim uvjetima imanipulacijom plodova od vremena berbe do unošenja u skladište, pa o njima treba voditi računa( Brzica, 2002. ).Jedna od važnijih radnji kojima utječemo na kvalitetu skladištenja i smanjenje scalda je rokberbe. Utvrđivanje najpogodnijeg roka za berbu, s obzirom na stupanj zrelosti dosta je složeno.Preranom berbom smanjuje se prirod jabuka, plodovi se slabije čuvaju. i imaju puno scalda.____________________________________________________________________________8

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Slabija je kvaliteta plodova, pokrovna boja je slabo izražena, a jače se ističe zelena boja. Plodovinemaju tipičnu aromu, trpkog su okusa te podložni pojavi fiziološkim bolestima.Prekasna berba također uzrokuje slabije čuvanje plodova. Veliki su gubici na prirodu zbogopadanja plodova. Smanjena im je mogućnost čuvanja u hladnjači. Plodovi su podložni različitimgljivičnim oboljenjima.Juan i sur. ( 1997. ) su došli do rezultata da plodovi koji su ubrani ranije podložniji scaldu. Dalisu prikaz posmeđenja kožice jabuke s uzročnim vezama između bioloških osobina sorata,ekoloških uvjeta dozrijevanja i samom manipulacijom plodova od vremena berbe do unošenja uskladište. Također dokazuju da duži vremenski period od berbe do unošenja voća u skladištedjeluje nepovoljno na ovu pojavu ta da su plodovi koji su rasli u toploj i vlažnoj klimi osjetljivijina scald.Niske temperature omogućuju plodu da se "pripremi" na niske temperature čuvanja u hladnjači.Ako je temperatura zraka tijekom vegetacije bila dosta visoka, plodovi su podložniji nastankuscalda. Potrebno je najmanje 100 sati s temperaturom nižom od 10° C prije berbe da se značajnijesmanji pojava scalda ( Thomai i sur., 1998.).Podloge manje bujnosti ( M 9 i sl.) smanjuju scald u odnosu na plodove koji su uzgajani nabujnijim podlogama ili sjemenjacima ( Drake i sur., 1993. ).Matheis i Fan ( 1998. ) su provodili pokuse o utjecaju svjetla na pojavu scalda i boje ploda. Naplodove u voćnjaku stavljali su i skidali papirnate vrećice u određenom razdoblju vegetacije.Plodovi na kojima su vrećice skinute tri tjedna prije berbe imali su manje scalda nego oni nakojima su vrećice držane sve do berbe.Od biogenih elemenata važno je spomenuti Ca koji je u negativnoj korelaciji sa scaldom.Novi sortiment jabuka pri intezivnoj proizvodnji zahtjevaju povećane količine kalcija u ciljuočuvanja perikarpa kod ploda, a time i zaštitu od bolesti. Plodovi se prskaju prije berbe kalcijevimsolima ili se prije stavljanja na čuvanje potapaju u otopinu kalcijeve soli.____________________________________________________________________________9

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Praksa je pokazala da izostavljanje prskanja s kalcijem pogotovo kod nekih sorti jabuka (jonathan,jonagold i idared ) dovodi do formiranja gorkih pjega na plodovima ( Peić, 2004. ).Raese i Drake su proučavali ( 2000. ) vrijeme i koncentraciju primjene kalcijevih preparata( CaCl 2 ). Prskanje treba početi kada je plod veličine oraha, tijekom vegetacije se prska 4 do5 puta zavisi od koncentracije kalcija u preparatu.Hribar i sur.( 2004.) su istraživali utjecaj drugih biogenih elemenata na plodove posebno K i Mgkoji imaju suprotan učinak od Ca.Sorta Granny Smith ubraja se među najosjetljivije na scald, dok se Gala ubraja u relativnootporne sorte.Prema tome u stjecanju cjelokupne slike bolesti valja uzeti u obzir sve čimbenike koji djeluju nakvalitetu ploda ( Brzica, 2002. ) .S obzirom na negativne posljedice i veliku rasprostranjenost scalda javlja se potreba za njegovimspriječavanjem ili barem ublažavanjem.Danas se u svijetu koriste mnoge metode toplinski tretmani, zračenja, kemijska sredstva kojedjeluju na smanjenje i pojavu scalda, a samim tim i na očuvanje kvalitete ploda.Kako je scald fiziološka bolest plodova koja se javlja u skladištu, tako mi djelujući na čimbenikeposlije berbe možemo utjecati na intenzitet pojave scalda.Do prije nekoliko godina glavna kemijska sredstva koja su se rabila u svrhu očuvanja kvaliteteplodova i sprečavanje pojave scalda su bili sintetički oksidansi etoksivin ( EQ ) i difenil amin( DPA ). Danas se tim sredstvima u svijetu sve više ograničava i zabranjuje upotreba, zbogkancerogenog djelovanja na ljudski organizam. U mnogim zemljama svijeta su strogo zabranjeni,.iznimno su dopušteni samo u pojedinim zemljama i to samo za pojedine voćke. DPA se zbog svojebolje učinkovitosti od EQ primjenjuje u nižim koncentracijama negdje oko 0.1 %. Primjenjuju seprije berbe prskanjem ili potapanjem ubranih plodova u otopinu prije skladištenja( Stanković,1973 ).____________________________________________________________________________10

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Kemijsko sredstvo koje je dosta učinkovito u smanjenju pojave scalda i očuvanja kvalitete plodaje i 1-metilciklopropan (1-MCP ), koji se u svijetu sve više upotrbljava.Bruce i Warner ( 2001. ) su tretirali plodove sorte Grenny Smith sa 1-MCP i zatim ih stavili načuvanja u CA. Nakon 9,5 mjeseci čuvanja plodovi su ostali zdravi, nezaraženi, tvrdi i vrlo su maloizgubili na težini i kvaliteti.Pozitivan učinak 1-MCP bio je uočen i u nizu drugih istraživanja ( Lafer, 2002., Shaham i sur.2001. ).U svijetu se primjenjuju i mnoga druga alternativna rješenja kojima djelujemo na smanjenjepojave scalda. Velika se pozornost usmjerava na toplinske tretmane.Uglavnom se koriste HAT ( tretman toplim zrakom ) i HWD ( tretman toplom vodom ) tretmani.Potapanjem plodova u vruću vodu izbjegava se dehidracija kao kod nekih suhih tretmana, aistovremeno se omogućava bolji prijenos topline tj. homogenije zagrijavanje plodova. HAT sečešće koristi , a HWD za jabuku nije toliko unčikovit ( Nardin, 1994. )..____________________________________________________________________________11

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________3.0. CILJ ISTRAŽIVANJAU ovom radu cilj je bio istražiti utjecaj toplinskih tretmana (topla voda i topli zrak ) naskladišnu sposobnost, kvalitetu i intenzitet pojave scalda kod jabuke Granny Smith, nakon 3mjeseca čuvanja u hladnjači pri normalnoj atmosferi.____________________________________________________________________________12

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________4.0. MATERIJAL I METODE4.1 OBJEKT ISTRAŽIVANJA4.1.1. Pokusni voćnjakIstraživanje je provedeno na uzorcima ubranim 05.11.2004. god.. Plodovi Granny Smith-a sudopremljeni iz voćnjaka " Fragaria" d.o.o., Ludine, Ivanić Grad. Voćnjak je zasađen na podloziM9.4.1.2. Sorta Granny SmithPodaci o porijeklu ove sorte više se temelje na usmenoj predaji nego na stvarnim činjenicama.To je australska sorta nastala od sjemena divlje francuske jabuke . Pronađena je sredinom 19.stoljeća, njen dobar okus i sposobnost dugog čuvanja plodova uočila je bakica Smith po kojoj je idobila ime. U europsku proizvodnju je uvedena tek 1952. godine a u Hrvatskoj se uzgaja od1970. god..Granny Smith je sorta najduže vegetacijske sezone koja se uzgaja u Europi i poredoslijedu berbe nalazi se na poslijednnom mjestu. Postala je zanimljiva za potrošače zbog svogaposebnog okusa i izgleda. Plod je krupan do vrlo krupan, okruglasto konusnog oblika, temeljnetamno zelene boje . Kožica ploda je čvrsta, a stajanjem postaje voštana intezivno zelene boje.Meso ploda je zelenkasto bijele boje, kiselkastog okusa i blage arome, vrlo je čvrsto. Sadržajkiselina nije u srazmjeru sa količinom šećera. Diploidna sorta, cvate srednje kasno i dobar jeoprašivač drugim sortama istog vremena cvatnje.Dosta je otporna spram proljetne pozebe. Dozrijeva u drugoj dekadi listopada , odnosno 180 do200 dana od pune cvatnje ( Krpina i sur., 2004. ).Granny Smith rodi manje od sorata Idareda i Golden Delicious ali zato postiže bolju cijenu natržištu.____________________________________________________________________________13

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Kod nas je srednje bujnog rasta te se preporuča za sadnju na slabo bujnim podlogama kao što suM9 i M26. Može se dosta dugo i dobro čuvati u hladnjačama da pri tome ne izgubi na hranjivojvrijednosti, osobito kiselinama. Kako su plodovi jako tvrdi, dosta dobro podnosi transport.Međutim veliki problem je njena osjetljivost na površinski scald.4.1.3. Podloga M9Danas predstavlja jednu od najstarijih vegetativnih podloga, otkrivena je početkom 20 st., alisve do primjene gustog sklopa nije imala veći značaj.Podloga snažno utječe na smanjenje vegetativnog rasta stabla, sorte cijepljenje na tu podlogubrzo dolaze u rod, već u drugoj godini. Rodnost je redovita i velika, a plodovi postižu boljukrupnoću i obojenost. Stabla jabuka na ovoj podlozi su mala, tankog debla, grana i provodnice.Korijen je vrlo dobro razgranat ali plitak pa nasadi na ovoj podlozi trebaju armaturu. Bez obzirana to, podloga se vrlo dobro prilagođava različitim tlima.Najbolji uspjeh postiže na dubokim, lakšim, dobro dreniranim i humusom bogatim tlima.Na plitkim i zbijenim tlima ne može duboko prodrijeti pa na takvim tlima teže podnosi sušu.Osjetljiva je na pepelnicu, krastavost i jabučnu krvavu uš, a vrlo je osjetljiva na iznimno nisketemperature i jače je napadaju poljski miševi voluharice.Prikladna je za intezivne voćnjake gustog sklopa i okućnice.Njezine mane uvelike se nadmašuju njezinim višestrukim pozitivnim osobinama ( Krpina i sur.2004.).____________________________________________________________________________14

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________4.2. MJERENJA I ANALIZE4.2.1. Određivanje optimalnog roka berbe4.2.1.1. Jodno škrobni testJodno škrobnim testom vrlo se dobro može odrediti vrijeme berbe jabuka. Test pokazuje u kojimse dijelovima na poprečnom presjeku ploda nalazi škrob. Plodovi se prepolove, i tretiraju se snekoliko kapi otopine jod – jod – kalija ( tzv. jodna tinktura ). Jodna tinktura nakon nekolikominuta škrob oboji plavo. Radi lakšeg rada koristimo polovice sa peteljkom. Procjenjuje seobojenost i uspoređuje sa katalogom , zatim se ocjenjuje po Laimburgovoj ljestvici od 1 do 5.4.2.1.2. Izračunavanje indeksa zrelostiNa osnovu dobivenih vrijednosti tvrdoće ploda ( pomoću penetrometra ), topljive suhe tvari (ručnim refraktometrom ) i vrijednosti razgradnje škroba možemo izračunati indeks zrelosti, naosnovu kojeg možemo zaključiti da li su plodovi ubrani u optimalnom roku berbe.Indeks zrelosti = ( tvrdoća )/ ( refraktometar * škrob * 2 )4.2.1.3. Mjerenje tvrdoće penetrometromTvrdoću plodova određivali smo ručnim penetrometrom Effegi, tip FT 327 sa skalom izraženomu kg/cm 2 i klipom promjera 11mm. Na plodu se odstrani kožica na četri mjesta na najvećempromjeru ploda. Penetrometrom se vrši pritisak na meso ploda gdje je odstranjena kožica i očita sevrijednost na skali.____________________________________________________________________________15

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________4.2.1.4. Mjerenje topljive suhe tvari ručnim refraktometromNa prizmu refraktometra nanese se nekoliko kapi soka ploda , spusti se poklopac i namjesti seprema izvoru svjetlosti. Na ljestvici se očita vrijednost u % po Brixu. Refraktometar mjeri naosnovi loma zrake svjetlosti na granici dviju različitih tvari, a dana je odnosom između brzineprolaza svjetlosti kroz zrak i tekućinu (sok jabuke) . Lom svjetla se očitava na skali od 0 do 30 %po Brixu.4.2.1.5. Određivanje bojeBoja je određena kolorimetrom ( Colortec PCM ) po CIE LAB sistemu boja.Vrijednost H ( engl. Hue angle ) predstavlja vizualni doživljaj prema kojem se procjenjuje boja sasljedećim vrijednostima: 0°-90° crvena – purpurna, 90°-180° žuta, 180°-270° plavo-zelena, 270°-360° plava boja. ( McGuire, 1992.).Vrijednost C predstavlja intenzitet boje koja se izračunava prema formuli:C = (a² + b²)½ gdje je:• a – plavo-zelena/crveno-purpurna komponenta• b – žuto/plava komponentaa - pozitivne vrijednosti su crvene, negativne vrijednosti su zelene dok je 0 neutralnab – pozitivne vrijednosti su žute , negativne vrijednosti su plave dok je 0 neutralnaL = raspon od 0 do 100, 0 je crna 100 je bijela, L vrijednost predstavlja svjetloću boje.____________________________________________________________________________16

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________4.2.2. Analiza kvaliteteNakon čuvanja od 3 mjeseca na + 3 º C u uvjetima normalne atmosfere plodovi suiznešeni iz hladnjače te su im ocijenjeni osnovni pokazatelji kvalitete (tvrdoća, topljiva suha tvari boja ploda). Nakon toga plodove smo izložili " životu na polici " da bi se stimulirali uvjeti uprodaji, te im ponovno nakon 7 dana ocijenili iste osnovne pokazatelje kvalitete.Analiza kvalitete plodova• tvrdoća ploda – penetrometrom• količina topljive suhe tvari – ručnim refraktometrom• boja - određena kolorimetrom CIE LAB sistemu boja4.3. TOPLINSKI TRETMANIPlodovi su brani u optimalnome roku i toplinski tretirani.Jedan dio plodova bio je tretiran potapanjem u vodu temperature 48 º C ( HWD – hot water dip– HWD 6° ) u trajanju od 6 minuta, a dio plodova bio je tretiran toplim zrakom temperature 38 ºC u vremenu trajanja od 3 dana ( HAT 38 3D ). Treći dio plodova je ostavljen kao kontrola.4.4. STATISTIČKA OBRADA PODATAKAPodaci su obrađeni pomoću statističkog programa SAS verzije 8.02. uz nivo značajnosti P≤0,05GLM procedurom i LSD testom.____________________________________________________________________________17

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________5.0. REZULTATI I RASPRAVA5.1. KEMIJSKI SASTAV PLODOVAKorištenjem toplinskih tretmana može se povećati otpornost ploda na ozljede od niskihtemperatura tijekom skladištenja, spriječiti zaraze patogenim organizmima, usporiti dozrijevanjevoća i produžiti život ploda na polici ( Civello i sur. 1997. ).Tablica 1. Optimalne vrijednosti za berbu Granny SmithaTvrdoća ( kg/cm 2 ) Topljiva suha tvar ( % ) Škrob Indeks zrelosti6,8 – 7,7 10 – 11 2,3 – 2,8 0,13Tablica 2. Kemijski sastav plodova jabuke Granny Smith prije tretmana i stavljanja u hladnjaču u NATvrdoća ( kg/cm 2 ) Topljiva suha tvar ( % ) Škrob Indeks zrelosti8,87 13,91 3,52 0,09Napomena : Rezultati su dobiveni mjerenjem uzorka od 30 plodova.Iz tablice 1 i 2 vidimo da su vrijednosti naših plodova koje smo stavili na čuvanje nešto višeod optimalnih vrijednosti za berbu. Te razlike nastaju zbog različite godine, klimatskihfaktora,vremena berbe , agro i pomotehnike i dr. čimbenika koji utječu na sastav ploda.Vrijednost refraktometra treba uzeti sa rezervom jer u našim uvjetima to nije pouzdano točno.____________________________________________________________________________18

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Tablica 3. Kvaliteta plodova jabuke Granny Smith nakon toplinskog tretmana i čuvanja od 3 mjesecaTretman Tvrdoća Topljiva suha tvar (TSS)HAT 38 3D 7,83 ± 0,19 a 14,76 ± 012 aHWD 48º 6' 6,99 ± 0,17 b 15,56 ± 0,32 aKontrola 7,30 ± 0,25 ab 15,48 ± 0,23 aNapomena : Prikazane su prosječne vrijednosti uz standardnu grešku, na temelju 5 mjerenja.Vrijednosti označene istim slovom nisu statistički značajne uz P≤0,05Vidljivo da su plodovi nakon toplinskog tretmana doživjeli određene promjene koje semanifestiraju kroz gubitak tvrdoće i povećanje količine topljive suhe tvari ( Tab 2 i 3 ).Najveći gubici su bili kod toplinskog tretmana HWD 48º 6' . Postoji značajna razlika u tvrdoćiizmeđu tretmana toplim zrakom i tretmana toplom vodom ( Tab 3 ).Topljiva suha tvar nije bila značajna različita.Treba imati na umu da je prilikom toplinskog tretmana važno odrediti optimalnu temperaturutretiranja, koja je ovisna o mogućnosti adaptacije ploda na takav toplinski tretman. Nardin ( 1994. )je prije skladištenja potapao plodove Granny Smitha u vodu temperature 55° C u trajanju od 30sekundi. Dobio je negativne rezultate jer je pri tretiranju plodova visokom temperaturom došlo dooštećenja.Zato je važno pronaći onu temperaturu koja će biti maksimalno djelotvorna, a neće izazvatioštećenje plodova od visoke temperature.Osim temperature tretiranja važno je i odrediti trajanje toplinskog tretmana. Ono je ovisnoo vrsti ploda, temperaturi tretiranja ali i o načinu tretiranja.____________________________________________________________________________19

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Klein i sur. ( 1992. ) su plodove sorte Granny Smith izložili djelovanju temperature 46° C uvremenu od 12 h i skladištili ih 3 mjeseca na 0 ° C. Nakon skladištenja plodovi su imali čvršćukonzistenciju, veći sadržaj kiselina i manji stupanj pojave scalda.Dužim zagrijavanjem plodova na 46° u vremenu od 24 h temperature su uzrokovale oštećenjanakon skladištenja.Tablica 4. Kvaliteta plodova jabuke Granny Smith nakon toplinskog tretmana i čuvanja od 3 mjesecai 7 dana na sobnoj temperaturiTretman Tvrdoća Topljiva suha tvar (TSS)HAT 38 3D 6,55 ± 0,14 b 13,36 ± 0,31 bHWD 48º 6' 6,03 ± 0,18 b 13,92 ± 0,26 abKontrola 7,08 ± 0,22 a 14,32 ± 0,19 aNapomena : Prikazane su prosječne vrijednosti uz standardnu grešku, na temelju 5 mjerenja.Vrijednosti označene istim slovom nisu statistički značajne uz P≤0,05Nakon vađenja plodova iz hladnjače i izlaganju životu na polici došlo je do značajnije promjene utvrdoći i količini topljive suhe tvari. U samo 7 dana bila je značajna razlika u tvrdoći izmeđutoplinskih tretmana i kontrole. U usporedbi sa stanjem odmah nakon čuvanja ( Tab 3 ), plodovikoji su bili tretirani toplim zrakom najviše su izgubili na tvrdoći. Došlo je do pada topljive suhetvari kod sva tri tretmana s tim da je značajna razlika između tretmana toplim zrakom i kontrole( Tab 3 i 4 ).____________________________________________________________________________20

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________Tablica broj 5 . Promjena boje plodova jabuke Granny Smith nakon 3 mjeseca čuvanja u hladnjači isobnoj temperaturi 7 danaTretman L A/B C HHAT 38 3D 59,22 ± 0,48 a 0,25 ± 0,1 b 39,03 ± 0,66 a 103,93 ± 0,71 bHWD 48º 6' 55,88 ± 0,79 b 0,27 ± 0,01 ab 36,83 ± 1,23 a 105,16 ±0,41 abKontrola 55,47 ± 0,74 b 0,30 ± 0,01 a 36,86 ± 1,31 a 106,56 ± 0,40 aNapomena : Prikazane su prosječne vrijednosti uz standardnu grešku, na temelju 5 mjerenja.Vrijednosti označene istim slovom nisu statistički značajne uz P≤0,05Kod vrijednosti za L, A/B, i H došlo je do značajnijih razlika između tretmana toplim zrakom ikontrole ( Tab 5 ). Možemo reći da tretman toplom vodom nije značajnije utjecao na promjenuboje, što nije slučaj s tretmanom toplim zrakom. Zbog duljeg izlaganja toplom zraku on agresivnijedjeluje na boju plodova. Chroma vrijednost nije se značajnije mijenjala.____________________________________________________________________________21

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________6.0. ZAKLJUČAKToplinski tretman vrućim zrakom ( Hat 38 3D ) nije se pokazao dobar u ovom slučaju , jer jeuvelike utjecao na gubitak tvrdoće i zelene boje.Ako pogledamo utjecaj tretmana toplom vodom ( HWD 48° 6' ) plodovi su zadržali svoju zelenuboju, ali su dosta gubili na tvrdoći.Scald se nije pojavio kod toplinskih tretmana ni kod kontrole.Općenito možemo zaključiti da toplinski tretmani imaju izražen utjecaj na kvalitetu plodova nakončuvanja u uvjetima normalne atmosfere.____________________________________________________________________________22

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________7.0 POPIS LITERATURE1. Bain J.M. ( 1956 ). A histological study of development of superficial scaldin Granny Smith apples. Journal of Horticultural Science 31: 234 – 238.2. Bates, R. B., Warner, H., ( 2001 ). 1-MCP and fruit quality. November 2001,Issue No. 108. Perishables Handling Quarterly, str. 10 - 123. Brzica., K. ( 2002 ). Voćarstvo za svakoga. Agroznanje. Zagreb.4. Civello, P.M., Martinez ,G.A., Chave,s A.R, Añón, M.C. ( 1997 ). Heattreatments delay ripening and postharvest decay of strawberry fruit.Journal of Agriculture and Food Chemistry 45: 4589 - 4594.5. Dark S.R., Elfving D.C., ( 1999 ). Quality of " Fuji " apples after regular andcontrolled atmosphere storage. Fruit Varieties Journal 53 : 193 - 198.6. Drake, S., R., Larsen, F.E., Higgins, S.S., ( 1993. ). Greenspur on selected aRootstock, a better green. Good Fruit Grower 44 : 75 – 777. Hribar, J., Simčič, M., Zlatič, E., Vidrih, R., ( 2004 ). Zbornik referata 1.slovenskog voćarskog kongresa sa međunarodnim prisustvom. str. 717 – 7208. Jemrić, T., ( 2004 ). Djelovanje toplinskog tretmana na kvalitetu ploda i pojavupovršinskog scalda jabuke Granny Smith kod različitih rokova berbe.Doktorska disertacija, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb9. Juan, J.L., Frances, J., Montesionos, E., Camps, F., Bonany, J.,Michalczuk, L.,( 1997.). Proceedings of the international symposium oneffect of preharvest and postharvest factors on storage of fruit. Warsaw,Poland, 3 – 7 August, 1997.____________________________________________________________________________23

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________10. Judith A. Abbott . ( 1999 ). Quality measurement of fruits and vegetables.Postharvest Biology and Technology 15 : 207 - 225.11. Klein J., Lurie S., Zeidman M., Zutahi I., Ben-Arie R., ( 1992 ). Developmentof superficial scald of " Granny Smith" apples in storage can be delayed by heattreatment. Journal of English for Hassadeh 70 : 724 – 72612. Krpina, I., Vrbanek, J., Asić, A., Ljubičić, M., Ivković, F., Ćosić, T., Štambuk,S., Kovačević, I., Perica, S., Nikolac, N., Zeman, I., Cvrlje, M., Čoko, D.,2004. Voćarstvo, Nakladni zavod globus. Zagreb.13. Kupferman, E., Mitcham E.J., (1997 ). Controlled atmosphere storage ofapples. Postharvest Horticulture Series, Universiety of California No. 16. 1 – 3014. Lafer, G., ( 2002 ). Effects of 1 – MCP treatments on fruit quality and storabilityof different apple varieties. Acta Horticulturae 599 : 65 – 69.15. Mattheis, J.P., Fan X.T., ( 1998 ). Bagging " Fuji " apples during fruitdevelopment affects color development and storage quality. Hort Science33:1235-1238.16. McGuire, R.G., ( 1992 ). Reporting of objective color measurements.Hortscience 27 : 1254 – 1255.17. Nardin, K., ( 1994 ). Scald control of apples without use of chemicals.ActaHorticulturae 368 : 417- 42818. Peić, A., ( 2004. ). Subotičke novine – članak.( http//www.subnovine.co.yu27.03.2005. )____________________________________________________________________________24

Ivica Delić, 2005.; Diplomski rad_______________________________________________________________________________19. Rease, J.T., Drake, S.R., ( 2000 ). Effect of calcium spray materials, rate,Time of spray application, and rootstocks on fruit quality of " Red " and "Golden Delicious" apple. Journal of Plant Nutrition 23: 1435-144720. Stanković, D. M., ( 1973 ). Opšte Voćarstvo , III deo, Realizacija voća.,Subotica., Beograd., Minerva.21. Shaham, Z., Lers, A., Lurie, S. ( 2001 ). Effect of heat or 1 MCP onantioxidative enzyme activities and antioxidants in apples in relation tosuperficial scald development . Journal of the American Society forHorticultural Science 128 : 761 – 765.22. Thomai,T., Sfakiotakis E., Diamantidis, G., Vasiliakakis, M. ( 1998.).Ef fect of low preharvest temperature on scald suspectibility and biochemicalchanges in granny Smith apples. Scientia Horticulturae 76 : 1 – 15.23. Whitaker, B., D., ( 2003. ). Oxidative stress and superficial scald of appleFruit. Journal of the American Society for Horticultural Science 123:933 – 937.24. Yuan–KeJun., Li-ZhenSan.,Zhang-DaoHui., Sun-YuGang., Yuan K.J.,Zang-D.H., ( 2000 ). A special low oxygen controlled atmosphere combinationAnd its effect on controlling apple superficial scald. Journal of Fruit Science17: 175-180.25. Zang Y., Shu H., ( 2002 ). Relationship between ratio of alpha-farneseneto conjugated trienes, antioxidant activity and scald development on coolstored apples. Acta Horticulturae. 628 : 501 – 507.____________________________________________________________________________25