Download (992Kb) - Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u ...

1. UvodEngleski prirodoslovac, istraživač i putopisac Charles Darwin početkom 19. st. utemeljio jesuvremeno shvaćanje evolucije tezom o biološkoj determiniranosti, prema kojoj je evolucijavrste trajan, progresivan i ireverzibilan proces koji gotovo uvijek vodi k sve većoj složenosti,odnosno usavršenosti organizma. Darwinova je teorija omogućila da se i čovjek smjesti uveliko drvo života, pokazujući njegovo mjesto u prirodi i povezanost sa svim drugim vrstama.Kralježnjacima pripadaju životinje koje su svojom građom dosegle najviši stupanj u životinjskomsvijetu. Sa stajališta evolucije životinjskog carstva to su najviše organizirane životinje,čiji se postupni razvoj može pratiti po pojedinim razredima tog potkoljena (plaštenjaci,bezlubanjci, kralježnjaci). Evolucija u toj skupini dovela je do snažnog razvoja živčanogsustava.Voda je bila kolijevka života tijekom najvećeg dijela njezine 4,6 milijardi godina stare povijesti.Najraniji oblici života, jednostavna zbirka organskih spojeva, razvili su se i zadržaliu vodi. Koštunjače (Teleostei) najbrojnija su skupina koštanih riba (Osteichthy) koja imaoko 25000 vrsta (1). To ih čini najbrojnijom skupinom kralježnjaka. Budući da su najranijekoštunjače živjele davno prije najranijih kopnenih kralježnjaka, a također i zbog toga štose jedna skupina koštanih riba (Sarcopterygii) drži pretkom kopnenih kralježnjaka, koštaneribe, uključujući koštunjače, često se označavaju kao »primitivne«. S gledišta filogenetskograzvoja to nije sasvim točno jer su sve sada živuće vrste koštunjača imale mnogo više vremenaza diferencijaciju i adaptaciju nego svi kopneni kralježnjaci.Zbog svega navedenog, istraživanje središnjega živčanog sustava koštunjača potiče komparativnipristup u istraživanju, odnosno komparativnu, diferencijalnu neuroanatomiju i zoopsihologiju,čime se ističe pristup filogenetske ekvivalencije.9