13.07.2015 Views

Download (992Kb) - Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u ...

Download (992Kb) - Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u ...

Download (992Kb) - Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

se može dokazati u Purkynĕovim stanicama malog mozga, dok se u malom mozgu zlatnogkarasa NOS nije mogao uočiti (141, 142, 143, 144, 145, 146). Ekspresija nNOS i iNOS opaženaje u nekih ribljih vrsta, dok su za eNOS dobiveni nepodudarni podatci (147).U svjetlu povezanosti NO i središnjega živčanog sustava ribe najviše je pozornosti posvećenoistraživanju utjecaja hiperkapnije/anoksije na moždanu cirkulaciju. U sisavaca hiperkapnijauzrokuje cerebralnu vazodilataciju i povećanje protoka krvi kroz mehanizme kojiuključuju povećanje stvaranja NO (148). Poznato je da mozak većine kralježnjaka, s obziromna visoke metaboličke potrebe i određene biokemijske specifičnosti, slabo podnosi produljenostanje anoksije. Iznimka od toga pravila su sve ektotermne vrste (149). Regulacijacerebralne cirkulacije povezana s NO donekle se razlikuje u pojedinih vrsta riba. U riba kojedobro podnose hiperkapniju/anoksiju, kao što su zlatni karas i šaran, smatra se da je regulacijacerebralne cirkulacije ograničeno povezana s NO (150). Aktivnost NO sintaze povezanaje s pH te u uvjetima produljenog stanja anoksije prestaje biti aktivna (151). Kalifornijskapastrva izložena pCO 2od 22,5 mmHg pokazuje 80% povećanje brzine cerebralnog protoka,dok karas ne pokazuje promjene cerebralnog protoka koje bi bile vezane uz NO (152). Istraživanjacerebralne cirkulacije provedena na zlatnom karasu pokazala su sličan obrazac kaou karasa, bez odgovora na hiperkapniju (153). Ista istraživanja nisu potpuno isključila NOu regulaciji cerebralne cirkulacije te upućuju na to da NO regulira cerebralni protok krvi uzlatnog karasa u normoksičnim uvjetima, dok je adenozin glavna vazoregulacijska molekulakoja povećava cerebralni protok potreban za anaerobnu glikolizu za vrijeme anoksije (151).Također je dokazano da NO sintaza u sisavaca nije ovisna o temperaturi, za razliku od nekihistraženih ribljih vrsta u kojih je aktivnost NOS ovisna o temperaturi kao u šarana i zlatnogkarasa (142, 154).U posljednje vrijeme istraživanja na području neuroendokrinologije i imunologije ističu važnostNO u teleosta. Pokazalo se da u teleosta NO sudjeluje u modulaciji sekrecije hormonana sličan način kao u sisavaca (155), dok imunološke studije upućuju na važnu ulogu NO uimunosnom odgovoru organizma riba razreda teleosta (156).23

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!