Download (992Kb) - Repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u ...

Evolucijski put riba razreda zrakoperki (Actinopterygii), među njima i koštunjača (Teleostei),tekao je odvojeno od evolucijskog puta kopnenih životinja (Tetrapoda) (30). Tijekom zasebneevolucije mozak koštunjača stekao je vrlo kompleksnu makroskopsku strukturu; neki dijelovimozga nemaju ekvivalente u tetrapodnih kralježnjaka (primjerice valvula cerebelli i toruslongitudinalis) ili imaju različit oblik, primjerice telencephalon, koji je podlegao tzv. »everzivnom«razvoju, za razliku od »inverzivnog« razvoja koji se uobičajeno nalazi u tetrapoda.U viših kralježnjaka i čovjeka prednji mozak znatno je razvijeniji; u kori se nalaze živčanestanice, za razliku od koštunjača u kojih ne postoji siva tvar u homolognom dijelu (pallium)(32). Za ribe, koje se drže najprimitivnijim kralježnjacima i imaju slabo razvijen telecefalon,smatra se da imaju ograničene kapacitete učenja, međutim, novija razvojna, neuroanatomskai funkcionalna istraživanja ukazuju na to da je evolucija mozga i ponašanja mnogo više konzervirananego što se to ranije mislilo. Eksperimentalni podatci upućuju na to da osobine ineuralna osnova učenja i pamćenja među teleostima i višim kralježnjacima pokazuju znatnesličnosti. Primjerice, lateralni telencefalički palij u teleosta, koji je homologan hipokampusu,selektivno je uključen u prostorno učenje i pamćenje, kao i u klasično kondicioniranje(6). Za razliku od njega, medijalni palij, koji se drži homolognim amigdalima, odgovoran jeza emocionalno kondicioniranje teleostnih riba (33). Neopallium se prvi put pojavio u mozgunaprednih reptila kao što su krokodili (34). U mozgu sisavaca neopalij je znatno povećani naziva se neocortex.Tektum, multisenzorna i topološki mapirana struktura u kranijalnom dijelu srednjeg mozgaprimjer je važnog stupnja konzerviranosti u svih kralježnjaka (30). Svojstvo učenja, tj. stvaranjerefleksa, u riba je povezano s tektumom srednjeg mozga koji obavlja jedan dio funkcijašto ih u viših kralježnjaka obavlja kora velikog mozga.Komparativna neurobiologija upućuje na to da se mali mozak najprije pojavio u riba kaospecijalizirana struktura sustava lateralne linije, koja služi za orijentaciju organizma. Primitivneribe, kao sljepulja i paklara, nemaju strukturu malog mozga. Za razliku od njih,koštunjače imaju dobro definiran mali mozak. U hrskavičnih riba prva se javlja strukturaanatomski i funkcionalno slična malom mozgu sisavaca (35). Mali mozak ima istu građukao kod sisavaca (36).Struktura i funkcija leđne moždine u riba vrlo je slična onima u viših kralježnjaka (37).Ribe imaju deset pari moždanih živaca, za razliku od sisavaca koji ih imaju dvanaest (27).Moždana ovojnica riba jednostavne je građe, za razliku od viših kralježnjaka u kojih se onadiferencira u dvije do tri ovojnice (38).14