Zbor mladih HKM Berlin - Nastupio u programu ... - Berlinski Magazin

10 GODINA BERLINSKOG MAGAZINA 2000 - 2010 www.berlinskimagazin.com 3
Papa Benedikt XVI. svoje 21. meĊunarodno
apostolsko putovanje, koje je odrţano pod geslom
"Gdje je Bog, tamo je budućnost", poklonio je
rodnoj Njemaĉkoj. Intenzivan ĉetverodnevni pohod
rodnoj Njemaĉkoj 265. Pape u povijesti Crkve bilo
je njegovo treće putovanja u domovinu, a prvo
sluţbeno u Njemaĉku, jer je ostvareno na poziv
njemaĉkoga predsjednika Wulffa.
Posjet Pape Njemaĉkoj ĉetvrtoj svjetskoj
gospodarskoj sili, prvoj u Europi, drugoj zemlji u
svijetu po pomoći siromašnim zemljama, a trećoj
po prihvatu doseljenika, zabiljeţen je kao izuzetno
pozitivan posjet.
Papa je posjetio Njemaĉku koja se nalazi na
velikom raskriţju. Stopa nataliteta je meĊu
najniţima na planetu. Njemaĉka bi 2050. godine
moglo pasti sa sadašnjih 82 milijuna na 69 milijuna
stanovnika, unatoĉ udjelu doseljenika. Nejmaĉka
je još uvijek zemlja koja traţi potpuno jedinstvo,
jer ponovno ujedinjene, ostvareno prije 21 godinu,
još uvijek nije izbrisalo razlike izmeĊu Zapadne i
bivše komunistiĉke Njemaĉke.
Njemaĉka je zemlja u kojoj su katolici i luterani,
sad već brojĉano podjednaki, ĉine oko dvije trećine
puĉanstva, nasuprot trećini takozvanih
"nevjernika". U Njemaĉkoj je i 4 milijuna
muslimana, većinom Turaka. U Berlinu više od
60% graĊana ne ispovijedaju nijednu religiju.
Katolika je samo 10%.
Papa je primijetio da, unatoĉ tomu što se ĉini da
Bog sve više nestaje iz javne svijesti, mnogi
gledaju, pitajući se i nadajući, u kršćansku poruku,
i od kršćana oĉekuju uvjerljive odgovore. Papa
Benedikt XVI. je u Njemaĉkoj hrabrio kršćane da
ojaĉaju misionarski duh i kreativnost.
Papa je u Berlinu naglasio: Premda je ovo
putovanje sluţbeni posjet, koji će ojaĉati dobre
odnose izmeĊu Republike Njemaĉke i Svete
stolice, nisam došao zbog nekih politiĉkih i
gospodarskih razloga, kao što to ĉine naravno drugi
drţavnici, već zato da susretnem ljude i da im
govorim o Bogu, rekao je Papa tijekom sveĉanosti
dobrodošlice prireĊene u dvorcu Bellevue, gdje se
Papa susreo s njemaĉkim predsjednikom
Christianom Wulffom.
Papa je u svom prvom govoru tijekom pohoda
Njemaĉkoj kazao: U ljudskom suţivotu nema
slobode bez solidarnosti. To što ĉinim na štetu
drugima nije sloboda, već je ĉin prijestupa koji
šteti drugima pa i meni samom. Mogu se ostvariti
doista kao slobodna osoba jedino upotrebljavajući
svoje snage takoĊer za dobro drugih. To vrijedi ne
samo za privatno okruţenje već takoĊer za društvo,
rekao je Papa.
U njemaĉkome Parlamentu Papa je rekao: Politiĉki
uspjeh mora biti podloţan pravednosti,
primjenjivanju i shvaćanju prava. Ako se drţava ne
temelji na pravu, po ĉemu se onda razlikuje od
velike skupine razbojnika, pitao se sveti Augustin –
podsjetio je Sveti Otac.
Za mene je ĉast i radost govoriti pred Parlamentom
moje njemaĉke domovine. Obraćam se Vama,
cijenjena gospoda, kao vaš sunarodnjak koji je
cijeli ţivot povezan sa svojim korijenima, ali i kao
Papa, rimski biskup, koji je odgovoran za
Katoliĉku Crkvu. Vi ste me pozvali da kao Papa
govorim u Parlamentu, tako ste priznali ulogu
Svete Stolice u zajednici naroda i drţava. Imajući u
vidu svoju meĊunarodnu odgovornost ţelim vam
povjeriti neka svoja viĊenja o pravnim temeljima
liberalne drţave – rekao je Papa podsjećajući na
biblijski opis krunjenja mladog kralja Salomona.
Bog je omogućio Salomonu da mu se obrati s
jednom ţeljom. Salomon od Boga traţi pronicavo
srce da moţe suditi narodu i razlikovati dobro od
zla. Benedikta XVI. se sastao s predstavnicima
Ţidovske zajednice u Njemaĉkoj. U društvu koje je
sve više sekularizirano, dijalog izmeĊu Ţidova i
Kršćana treba ojaĉati zajedniĉku nadu u Boga, bez
koje društvo gubi svoju ĉovjeĉnost, istaknuo je
papa Benedikt XVI. na susretu s predstavnicima
Ţidovske zajednice, odrţanomu u zgradi
Reichsteiga u Berlinu, u sklopu njegova
apostolskog pohoda Njemaĉkoj.
U govoru je Sveti Otac istaknuo zajedniĉku baštinu
vjere te napomenuo da je ţidovskomu narodu i
Katoliĉkoj crkvi zajedniĉki znatan dio njihove
bitne tradicije. Obuhvatno se zajedništvo ima
razvijati u uzajamnom poštovanju i valja ga
duboko ukljuĉiti u naviještanje vjere, rekao je Sveti
Otac. Ţidovi i kršćani imaju zajedniĉku
odgovornost za razvoj društva, koje uvijek
posjeduje i vjersku dimenziju, istaknuo je na kraju
Sveti Otac.
U Berlinu, drugom gradu u Europi po broju
muslimana, Papa Benedikt XVI. susreo se s
islamskim predstavnicima pred kojim iznio ideju
savezništva vjera. Podsjetio je kako se od
sedamdesetih godina protekloga stoljeća broj
muslimanskih obitelji u Njemaĉkoj povećava.
Potrebno je, prema Papinim rijeĉima, neprestano se
zauzimati oko boljeg uzajamnog upoznavanja i
razumijevanja, jer je to vaţno ne samo za mirovni
suţivot, već i za doprinos koji je svatko sposoban
dati izgradnji zajedniĉkog dobra unutar iste
društvene zajednice.
Veliki susret Pape Benedikta 16. s njemaĉkim
katoliĉkim vjernicima zbio se na Olimpijskom
stadionu u Berlinu, gdje je u predveĉer sluţio
sveĉanu misu. Posjet njemaĉkog Pape njemaĉkom
glavnom gradu izvanredan je dogaĊaj, istaknuo je
novi berlinski nadbiskup Rainer Maria Woelki,
pozdravljajući Svetog Oca i prisjećajući se posjeta
Ivana Pavla II.
Osvrćući na EvanĊelje o trsovima i lozama, Papa je
primijetio kako Crkva nije neka obiĉna društvena
organizacija. Premda se unutar nje nalaze dobre i
loše ribe, nije moguće zamisliti da će se probleme
riješiti reformama. Teško je prema nekim
stajalištima shvatiti bit Crkve. Ako se tomu doda
ţalosno iskustvo da u Crkvi ima i loših riba,
korova, te ako pogled ostaje na vanjštini, onda
veliko i duboko otajstvo Crkve ostaje zatvoreno,
kazao je Papa.
Ljudski grijesi uništavaju ovaj svijet, rekao je Papa
Benedikt XVI. u govoru što ga je odrţao pred
Vijećem Evangeliĉke Crkve u Erfurtu, gradu u
kojem je ţivio i djelovao poĉetkom 16. stoljeća
utemeljitelj protestantizma Martin Luther.
Papa se osvrnuo na teške posljedice korupcije
velikih i malenih, koji misle samo na vlastitu
korist. Svijet, koji ĉezne za razonodom i novcem,
prema Papinom mišljenju, uništava s jedne strane
droga, a druge strane pohlepa za razonodom.
Moramo paziti da ne izgubimo velike stvari koje
nas povezuju i po kojima u biti bivamo kršćani.
Jedino će se tako – prema Papinu uvjerenju –
kršćani moći suoĉiti sa suvremenim izazovima, a to
je novi oblik kršćanstva.
Papa smatra da razvodnjavanje vjere ne pomaţe i
da kršćane neće spasiti taktike, već produbljena i
proţivljavana vjera. Kao što su muĉeniĉke ţrtve
nacizma otvorile put ekumenizmu, tako i danas
ţiva vjera u sekulariziranom svijetu postaje jaka
ekumenska snaga, koja nas povezuje i vodi do
Gospodina Boga, zakljuĉio je Papa svoj govor pred
predstavnicima Vijeća njemaĉke Evangeliĉke
Crkve u Erfurtu, gdje je Martin Luther kao ĉlan
augustinske redovniĉke zajednice studirao
teologiju i sluţio svoju mladu misu 1507. godine.
Riječ urednika: Željko Matić
Papa Benedikt XVI. u Erfurtu se susreo sa ţrtvama
zlostavljanja. Iz Vatikana je nakon susreta izdano
priopćeno, a objavila ga je
Njemaĉka biskupska
konferencija. Nenajavljeni
susret odrţan je u zgradi
sjemeništa. Papa je ţrtvama
koje su zlostavljali svećenici i
crkveni djelatnici izrazio
"svoje duboko suosjećanje i
ţaljenje".
Benedikt XVI. bio je "pogoĊen
i potresen" time što je ţrtvama i njihovim
obiteljima uĉinjeno, navodi se dalje u priopćenju.
Ţrtvama je zajamĉio da su nadleţnim crkvenim
poglavarima predani na obradu svi delikti
zlostavljanja. Papa je rekao da se nada kako će Bog
"iscijeliti rane onima koji su zlostavljani i podariti
im unutarnji mir".
Na misi u istoĉnonjemaĉkome marijanskom
svetištu Etzelbach u Eichsfeldu sudjelovalo je
90.000 vjernika. Papa Benedikt XVI. istaknuo:
"Gdje dopustimo Boţjoj ljubavi da djeluje na cijeli
naš ţivot, ondje je nebo otvoreno"
Marija pod kriţem "prati i štiti ljude na njihovim
ţivotnim putovima". S tom sigurnošću kroz
stoljeća su i brojni ljudi od 16. stoljeća sve do
danas hodoĉastili milosnom liku Gospe s Isusom u
naruĉju koja se nalazi u Etzelbachu, rekao je
Benedikt XVI.
Trećeg dana Papa Benedikt je iz protestantskog
sjeveroistoĉnog djela Savezne njemaĉke drţave
Thüringen otputovao u katoliĉkiji jugozapadni dio
zemlje u Freiburg gdje se susreo s predstavnicima
Pravoslane Crkve, sjemeništarcima i Središnjim
odborom njemaĉkih katolika.
Svi smo uvjereni da je nova sloboda pomogla
ljudima ţivjeti ţivot s većim dostojanstvom i
otvorila im nove ţivotne mogućnosti - rekao je
Papa – i istaknuo kako su se i Crkvi otvorile nove
mogućnosti pastoralnih, kulturnih i društvenih
pothvata.
Papa Benedikt XVI. susreo se s vjerojatno
posljednjim preţivjelim svećenikom iz
koncentracijskog logora Dachau. Nakon mise u
Erfurtu pozdravio je 98-godišnjeg Hermanna
Scheipersa i kratko s njim razgovarao.
Sheipers je od 1941. do 1945. bio zatoĉen u logoru
Dacahuu i nosio broj 24255, na misi je bio u
invalidskim kolicima. Papa Benedikt XVI. susreo
se i s nekadašnjim njemaĉkim kancelarom
Helmutom Kholom vodećim politiĉarem u
ujedinjenju Njemaĉke.
Papa Benedikt XVI. svoj je ĉetverodnevni posjet
domovini Njemaĉkoj završio sveĉanom misom u
zraĉnoj luci u Freiburgu. U propovijedi Papa je
uputio njemaĉkim katolicima ţarki poziv da ostanu
ujedinjeni sa svojim biskupima i s Rimskim
biskupom. Obnova Crkve moţe se ostvariti samo
spremnošću na obraćenje i pomoću obnovljene
vjere. Istaknuo je da će Crkva u Njemaĉkoj
prevladati teške suvremene i buduće izazove te
postati sol zemlje, ako svećenici, redovnici,
redovnice kao i vjernici laici budu vjerni vlastitom
specifiĉnom pozivu i suraĊuju u jedinstvu.
Osvrnuvši se na liturgijska ĉitanja Papa je potaknuo
vjernike da ne budu vjernici samo zbog obiĉaja.
Primjetio je kako su agnostici, koji su zbog pitanja o
Bogu nemirni, kao i ljudi koji trpe zbog naših grijeha i
ţele ĉisto srce, bliţe su Bogu od rutinskih vjernika,
koji u Crkvi vide samo aparat, a vjera im ne dotiĉe
srce.
Benedikt XVI. na kraju posjeta Njemaĉkoj ruĉao je s
njemaĉkim biskupima, susreo se sa sucima Ustavnoga
suda, te sa zauzetim vjernicima laicima iz Crkve i
društva.
BERLINSKI MAGAZIN Prvi mjesečnik za Hrvate u Berlinu i najstariji u Njemačkoj www.berlinskimagazin.com 3