Dr. Ernst Muldašev - Od koga smo postali ?
Ruski naučnik Dr. Ernst Muldašev, pored svoje doktorske prakse (300-400 operacija godišnje) stiže i da vodi ekspedicije na Tibet i istražuje od koga smo postali...
Ruski naučnik Dr. Ernst Muldašev, pored svoje doktorske prakse (300-400 operacija godišnje) stiže i da vodi ekspedicije na Tibet i istražuje od koga smo postali...
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
52 OFD\LJ\10GEOMETRIJA<br />
Rasizam iii jedinsrvo naroda<br />
Za obiene ljude rec "rasa" pre svega ima negativan prizvuk, jer<br />
izaziva asocijacijc na ncmacki rasizam i rat koji su fasisti zapoceli<br />
vodeni tom idejom. Josjednom ponavljam daje pojam "arijevska rasa"<br />
nezakonit, zato sto se cela nasa Jjudska civilizacija naziva arijevskom<br />
(pre nas su postojale civilizacije Atlantidana i Lemurijanaca), a Hider<br />
i njegovi prvi ideo[ozi dali SU naziv Citave nase spoJja.Snje civilizacije<br />
jednorn narodu (Nemcirna), da bi israkli izuzemu ulogu Germana.<br />
Ali, rec "rasa" je antropobioloski, a ne politiCki pojam. Tune postoji<br />
analogija izmedu pripadnosti nekoj rasi i mentalnih sposobnosti ili<br />
preduzin1ljivosti ljudi. Sravise, oft.almogeometrijski proracuni su<br />
pokazali strogu zavisnosr promenljivosti oCiju u skJadu sa cetiri puta<br />
migracije covecansrva sa Tibeta, sto ne osravlja mesta ni za kak-vo<br />
posebno isticanje bilo koje rase. Takode ne bi trebalo smarrati da su<br />
krajnje rase sa bilo kog puta n1igracije najrazvijenije; uporedite puteve<br />
migracije D i B - visokorazvijenu sevemu rasu sa puta D i poludivlju<br />
zavrsnu australijsku rasu puta B.<br />
Stepen razvijenosti raznih rasa, po mom n1isljenj u, zavisi ne od<br />
antropobioloskih karaktcrisLika, vec ·od slozenih okolnosti koje dovode<br />
do pojave parnetnili, dobrih i preduzimljivih voda koji su sposobni da<br />
svoj na.rod povedu puten1 napretka i srvore uslove (kao sto je, npr.<br />
dernokratija) da se taj p1incip progresa oeuva i u buducnosti.<br />
· Mora se priznati da su u ovon1 isrorijskom trenutku seveme rase<br />
(Nemci, Englezi, Amerikanci i drugi) razvijenije od dinarskih rasa<br />
(Sloveni). Ali, setimo se doba Petra I; Rusija je doZivela veliku<br />
ekspanziju napretka, i sa.mo je okrobarska revolucija osujetila<br />
rnoguenosr Rusije da posrane vodeca zemlja svera. Isto se to moze reCi<br />
i o Japanu, koji se zahvaljujuCi mud.roj politici svojih voda, od<br />
trecerazredne zemlje izdigao medu nekoliko vodeCih zemalja u sveru.<br />
Naravno, tesko je ocekivati ekonomska cuda od, na primei; australijskih<br />
aboridzina iii indonezijskih Papuanaca, zato sto je odsustvo<br />
napretka u odredenom istorijskom periodu dovelo do posrepenog<br />
podivljanja ljudi, koje se vec od.razilo i na menralne sposobnosti predstavnika<br />
tih rasa.<br />
I tako, po mom misljenju, stepen razvitka ove iii one rase zavisi od<br />
karaktera njenog istorijskog razvoja: sto je dalje ra rasa otisla na putu<br />
Srcdnjestatisci~ke o~i<br />
53<br />
napretka, co je razvijenija, i obrnuro. Srabi!nog. sranja na du?i vremenski<br />
peliod nema. Stabilnost postepeno prelazi u nazadovanJe. Bog<br />
je coveka stvorio kao princip stalnog napre_tk~, za~o ~e on ?u.~ da<br />
napreduje. U protivnom nasrupa nazadovanJe 1 vracanJe u div!Jasrvo.<br />
Oftalmogeometrijska istraZivanja, kao i druga proucavanja i<br />
hipot.eze te vrste, pokazala SU da je COVCCaDStvO pOniklO iz jedin<br />
Stvenog izvora, u krajnjem ishodu, od gena jedne pramajke i jednog<br />
praoca. Ponikav$i na Tiberu, coveeansrvo se rasprostrlo po Zemlji. U<br />
tom pogJedu je covecansrvo bioloski i genetiCki jedno, Svi Jjudi SU<br />
bJaCa i sestre.<br />
Pr'.rodno, regredirane i podivljale narode su istisli, istiskuju ih i<br />
istiskivace ih i dalje razvijeniji narodi. Njih ne bi crebalo posebno Zaliti,<br />
jer SU Sarni tome krivi. Ali, COVecanstvO Ce, ocigJedno, brzo doci dotJe<br />
da ce biti srvorena jedna planerama driava i jedan jezik. To ne samo<br />
da diktira zd.rav razum, vec je to i odredeno genetsko-bioloskom<br />
sustinom coveka.<br />
•<br />
•<br />
•<br />
1<br />
I I .<br />
I<br />
l-- .. .