navedenih

Caritas Europa ne može se smatrati odgovornim za točnost i cjelovitost informacija navedenih 

u ovoj publikaciji. Slijedom toga, potraživanja za štetu nastalu uslijed korištenja bilo 

kojih informacija ovdje navedenih, uključujući bilo koju informaciju koja nije potpuna ili 

nije točna, bit će odbačena. 

Nastanku publikacije pridonijeli su sljedeći članovi Radne skupine o europskim 

socijalnim modelima Caritasa Europa: 

Alexander Machatschke 

Caritas Austrija 

Larissa Franz-Koivisto 

Caritas Finska 

Thijs Smeyers 

Caritas Flandrija-Belgija 

Evelyn Karastamati 

Caritas Grčka 

George Joseph 

Caritas Švedska 

Hasmik Sargsyan 

Caritas Armenija 

Joep van Zijl 

Caritas Nizozemska 

(Cordaid) 

Juraj Barat 

Caritas Slovačka 

Lola Schulmann 

Caritas Francuska 

(Secours Catholique) 

Robert Urbé 

Caritas Luksemburg 

Dr. Rosemary Keenan 

Katoličko dječje društvo iz 

Westminstera 

Rosica Nikolova 

Caritas Bugarska 

Stephan Schwerdtfeger 

Caritas Njemačka 

Walter Nanni 

Caritas Italija 

Peter Verhaeghe 

Tajništvo Caritas Europe 

Uredili Peter Verhaeghe i Shannon Pfohman. 

Objavljeno u Bruxellesu u listopadu 2016., nakladnik: Caritas Europa, Rue de la Charité 43, 

1210 Bruxelles, Belgija. 

Ovu publikaciju novčano je potpomogao Program EU-a za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) 

(2014. - 2020.). Za dodatne informacije pogledajte: http://ec.europa.eu/social/easi 

Informacije navedene u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske komisije.

„ 

Predgovor 

„Situacije s kojima se susrećemo u ruralnom području vrlo su 

složene zbog činjenice da stanovništvo sve više stari i nema 

pomoći od mlađih generacija. Zbog siromaštva i nedostatka 

radnih mjesta, mladi ljudi odabiru odlazak u inozemstvo kako 

bi radili i zaradili donekle pristojnu plaću. Sve više žena napušta 

svoje obitelji, ali ne uvijek s ugovorom o radu ili dovoljno 

informacija o situaciji u zemlji u koju odlaze... Ni gradonačelnici 

ni lokalne vlasti ne znaju kako odgovoriti na ovakvu 

situaciju, a nemaju ni rješenja i ne dobivaju pomoć od centra.“ 

Socijalni radnik Caritasa u Iasiju, regija Moldova, Rumunjska 

Ljudi, posebice oni suočeni s teškim životnim situacijama, u središtu 

su Caritasovog djelovanja. Isto bi trebalo vrijediti i za političare 

i sve druge koji su odgovorni za društvo kao cjelinu i njegove 

strukture. Caritas Europa smatra da bi strukture trebale služiti 

ljudima, a ne obrnuto. Strukture koje stvaraju ili podržavaju socijalnu 

nepravdu, siromaštvo i socijalnu isključenost treba iznova 

promisliti i poboljšati, ili pak zamijeniti pravednijim strukturama. 

U tom slučaju pravednije bi strukture značile da ljudi koji žive u 

siromaštvu nisu isključeni i napušteni, već naprotiv, da je uspostavljen 

podržavajući sustav socijalne zaštite koji će ih osnažiti i 

omogućiti im, zajedno s drugima, da si sami pomognu. 

Takvi procesi promjena najbolje se postižu kad su ljudi, na koje 

se odnose, aktivno uključeni u odluke koje ih se tiču. Zalažući se 

za potrebite i zajedno s njima zalažući se za promjenu društva u 

pravedniju i uključiviju civilizaciju, Caritas potiče ljude koji žive u 

siromaštvu da se uključe u ove procese i da (ponovno) otkriju kako 

je njihov glas važan i kako imaju priliku utjecati na vlastiti položaj, 

kao i na položaj svojih obitelji i zajednica. 

Općenito, Caritas je pozvan da javno osudi nepravedne strukture: 

„Dostojanstvo ljudske osobe i opće dobro iznad su spokoja onih koji se 

ne žele odreći svojih povlastica. Kada su te vrednote ugrožene, potreban 

je proročki glas“ 1 kako bi se ponudila nova rješenja jer „nejednakost 

je korijen društvenih zala” 2 i „rast u jednakosti zahtijeva nešto 

više od ekonomskog rasta”. 3 

Nadam se da će analiza našeg Caritasa o stvarnom stanju siromaštva 

i socijalnoj isključenosti u Europi, kao i naša inovativna rješenja 

tih problema, nadahnuti kreatore politika da istraže, ispitaju i 

primjene nove načine organiziranja solidarnosti kao bi se u cijeloj 

Europi postigla veća socijalna pravednost. Također se nadam da 

će ovo biti shvaćeno kao potpora predloženom Europskom stupu 

socijalnih prava kao ključnom instrumentu EU-a za postizanje 

Ciljeva održivog razvoja. Naposljetku, nadam se da će poslužiti 

kao nadahnuće za zagovaranje Caritasovih struktura, organizacija 

civilnog društva i za oblikovanje politika koje predlože kreatori 

politika u svim europskim zemljama i šire, kako bi se postiglo 

znatno više, s ljudima u središtu, posebice onima najranjivijima. 

Jorge Nuño Mayer, 

glavni tajnik 

Uz ovakva iskustva, kao temelj svih Caritasovih zagovaračkih napora 

na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i svjetskoj 

razini, cilj ove publikacije jest usredotočiti se na rješenja a ne na 

probleme. Nacionalni, biskupijski i župni Caritasi diljem Europe 

čine što mogu kako bi pomogli i osnažili ljude da se izvuku iz 

siromaštva te će i dalje to činiti sve dok države ne preuzmu punu 

odgovornost za sve svoje građane. 

Želim osobno zahvaliti ljudima koji proživljavaju siromaštvo 

u Europi što su s nama podijelili svoja svjedočanstva i pridonijeli 

ovoj publikaciji. Također želim zahvaliti svima koji pružaju 

Caritasove usluge, zaposlenicima i volonterima, koji rade kako bi 

nadomjestili strukturalne nedostatke i osigurali humani odgovor 

potrebitima. Bez njih Caritas ne bi mogao osigurati da iskustva 

iz stvarnog života dopru do svih političkih razina. Nadalje, želim 

zahvaliti članovima Radne skupine o europskim socijalnim modelima 

Caritasa Europe na smjernicama tijekom pripreme ove publikacije 

i doprinosu našem vizionarskom smjeru za Europu. 

| 4 |

Sadržaj 

Upravljački sažetak ......................................................................... 6 

Caritasov socijalni model: uvod .................................................... 7 

1. stup 

Obitelj kao temeljna stanica ljudskog društva ............................. 9 

1 Caritasove prakse koje obećavaju ........................................... 12 

2 Caritas preporučuje . ................................................................. 15 

2. stup 

Uključiva tržišta rada – rad kao izvor blagostanja ..................... 17 

1 Caritasove prakse koje obećavaju . ........................................... 21 


3. stup 

Socijalna zaštita kao dobro društveno ulaganje ......................... 25 

1 Caritasove prakse koje obećavaju . ........................................... 29 


Ključne preporuke za otporne socijalne modele . ....................... 32 

Zaključak . ...................................................................................... 35 

Završne napomene ....................................................................... 37 

I. dodatak – Pregled Caritasovih preporuka .............................. 38 

II. dodatak – Vizija Europe Caritasa Europe ............................. 40 

III. dodatak – Popis referenci .......................................................41 

U Europi je moguće ostvariti socijalnu pravdu i jednakost | 5 | Caritasov plan

Upravljački sažetak 

Ova publikacija predstavlja temeljne odrednice otpornih 

socijalnih modela u Europi s ciljem osiguranja 

socijalne pravde. Ovaj prijedlog, čiji je cilj osigurati prikladnu 

razinu solidarnosti u našim društvima, rezultat je 

dugotrajnog procesa promatranja, razmišljanja i analiza 

društvenih stvarnosti 4 i ispitivanja inovativnih praksi u 

mreži Caritasovih organizacija na temelju Caritasove vizije 

društva. 

Razmatranje siromaštva u katoličkom socijalnom nauku 

započinje načelom da je svaka osoba sveto i društveno biće, 

stvorena na Božju sliku i priliku, i predodređena da uživa 

u zemaljskim dobrima kao dio zajednice pravde i milosrđa. 

Caritas je uvjeren u nužnost osiguranja osnovnih sredstava 

za život onima koji nemaju mogućnost zadovoljiti svoje 

osnovne potrebe te osnaživanja takvih osoba, ali jednako 

tako i u potrebu za mijenjanjem nepravednih struktura u 

društvu koje dovode do siromaštva i socijalne isključenosti. 

Stoga Caritas zagovara promjenu i čini to tako da uključuje 

svoje strukture koje rade izravno s ljudima koji žive u siromaštvu 

kako bi razgovarao i razvio strategije zagovaranja 

koje vode prema promjeni. 

Caritas Europa osnovao je Radnu skupinu o europskim 

socijalnim modelima s ciljem analiziranja najboljeg načina 

za primjenu solidarnosti u praksi kako bi se učinkovito 

smanjile nejednakosti i iskorijenilo siromaštvo. Caritasov 

model zasniva se na tri stupa: obitelji kao temeljnoj stanici 

ljudskog društva i primarnoj sigurnosnoj mreži; uključivim 

tržištima rada, prepoznavanju vrijednosti rada i čovjekova 

doprinosa društvu; i sustavu socijalne zaštite kao nužnom 

mehanizmu solidarnosti koji osigurava blagostanje društva 

kao cjeline. 5 

Caritas Europa analizirao je europske socijalne modele 

pod vidikom povećane nejednakosti, siromaštva i potrebe 

za otpornijim socijalnim sustavima kako bi se spriječilo i 

umanjilo postojano međugeneracijsko siromaštvo. Uvjereni 

smo u nužnost osiguranja osnovnih sredstava za život i 

osnaživanja onih koji nemaju mogućnost zadovoljiti svoje 

osnovne potrebe te nužnost mijenjanja nepravednih struktura 

u društvu koje ih isključuju iz zajednice ili iz donošenja 

odluka zbog nedovoljnih sredstava. Temeljno poštovanje 

ljudskog dostojanstva podrazumijeva da sve zemlje trebaju 

zaštititi svoje građane od siromaštva, kao što je sadržano 

u članku 30. Europske socijalne povelje Vijeća Europe 6 i 

članku 34. Povelje Europske unije o temeljnim pravima. 7 

Otporni socijalni modeli oni su modeli koji se mogu nositi 

s gospodarskim, socijalnim i demografskim izazovima u 

društvima. Financijska i gospodarska kriza koja je započela 

2008. godine pokazala se „testom otpornosti na stres“ za 

europske socijalne modele, otkrivši da većina modela nema 

prikladan odgovor na sve posljedice takvih kriza. „... Šest godina 

od početka krize 2008. godine gospodarska kriza još uvijek 

ostavlja trag na građanima i gospodarstvima u Europskoj 

uniji. Pored ogromnih dugova i vrlo slabog gospodarskog rasta, 

tu je i velik broj nezaposlenih te milijuni ljudi koji žive u siromaštvu 

ili im prijeti rizik od siromaštva.“ 8 Nasuprot tome, 

mehanizmi solidarnosti nalaze se pod povećanim pritiskom 

zbog mjera štednje koje su vlade uvele kao način rješavanja 

posljedica izazvanih krizom. Čak i prije nastanka krize, oko 

120 milijuna ljudi u Europi živjelo je u siromaštvu ili im je 

prijetilo siromaštvo, što je očigledni pokazatelj da, čak i bez 

krize, sadašnji sustavi socijalne zaštite ne ispunjavaju svoje 

obećanje da će sve građane izbaviti iz siromaštva. 

Preporuke navedene u ovoj publikaciji donose smjernice 

kreatorima politika na razini Europske unije i država članica 

da propitaju i poboljšaju kapacitet različitih socijalnih 

modela kako bi se učinkovito iskorijenilo ekstremno siromaštvo 

i socijalna isključenost. 

| 6 |

Caritasov socijalni model: 

uvod 

CARITAS EUROPA 

DEFINIRA SIROMAŠTVO NA 

SLJEDEĆI NAČIN 

„Siromaštvo je višedimenzionalna, višestrana pojava koja se ne temelji 

samo na dohotku, kao dosad, već uključuje osnovne životne 

potrebe, temeljna ljudska prava i nematerijalne aspekte kao što su 

ranjivost, rizik, nejednakost, marginalizacija, diskriminacija, isključivanje, 

osjećaj nemoći, ograničavanje mogućnosti i izbora.“ 9 

Preambula UN-ovih Ciljeva održivog razvoja, usvojenih 2015. 

godine, kaže: „Svjesni smo toga da je iskorjenjivanje siromaštva u 

svim njegovim oblicima i dimenzijama, uključujući krajnje siromaštvo, 

najveći svjetski izazov.“ 10 

Međunarodni monetarni fond (MMF) uviđa da rastuća nejednakost 

predstavlja prepreku gospodarskom rastu: „Bilo bi pogrešno 

usredotočiti se na rast i pustiti nejednakost da se pobrine sama za 

sebe, ne samo zato što je nejednakost etički nepoželjna nego i zato što 

bi gospodarski rast, koji bi iz toga proizašao, bio nizak i neodrživ. 

Kao drugo, dokaza koji bi potvrdili da fiskalna preraspodjela na 

makroekonomskoj razini ima razorni učinak po rast začuđujuće je 

malo.“ 11 

Caritas želi da vlade odgovore na potrebe ljudi i želi im pomoći 

u tome. Za svaki stup modela, svjedočanstva i/ili životne priče 

ljudi koji žive u siromasštvu skreću pozornost na potrebu da se 

donositelji politika u Europi danas bave ovim izazovima kako 

bi potaknuli što veće sudjelovanje i doprinjeli dostojanstvu svake 

osobe. Praktični primjeri Caritasovih projekata koji su ovdje 

opisani pokazuju kako se preporuke mogu pretvoriti u uspješne 

mjere politike. 

Foto: Lefteris Partsalis, Caritas Švicarska 

Međutim, gospodarska kriza nije jedini uzrok ovakvog trenda. 

Još prije pojave krize deseci milijuna stanovnika Europe živjeli 

su u siromaštvu ili su bili u riziku od siromaštva. Godine 2013. 

Caritas Europa definirao je skup osnovnih načela održivog socijalnog 

sustava 12 i analizirao značajke trenutnih glavnih europskih 

socijalnih modela. 13 Caritas Europa razvio je analitički 

model za prepoznavanje tri glavna izvora socijalne pomoći i socijalne 

sigurnosti: obitelji kao temeljnoj stanici ljudskog društva i 

primarnoj sigurnosnoj mreži; uključivim tržištima rada koji prepoznaju 

vrijednost rada i čovjekova doprinosa društvu; i sustavu 

socijalne zaštite kao dobrom društvenom ulaganju. Caritasov 

socijalni model sastoji se od tri stupa. Stupovi uzajamno djeluju 

i neovisni su. Važno je da mjere politike u svakom od stupova 

budu usklađene s mjerama u drugim stupovima. 

Sljedeća poglavlja predstavljaju tri stupa Caritasovog socijalnog 

modela, nužnih temeljnih odrednica pravednih i otpornih 

europskih socijalnih modela za borbu protiv nejednakosti, 

siromaštva i socijalne isključenosti na pravedan i održiv način. 

Radikalna revizija i unaprjeđenje sadašnjih europskih socijalnih 

modela također će pridonijeti ostvarivanju obećanja iz deklaracije 

Održivih ciljeva razvoja: „Odlučni smo u namjeri da oslobodimo 

ljudski rod od tiranije siromaštva te želimo izliječiti i osigurati naš 

planet. Čvrsto smo odlučili poduzeti hrabre i preobražavajuće korake 

koji su hitno potrebni kako bi se svijet usmjerio na put koji je 

održiv i otporan.“ 14 


1. stup 

Obitelj kao 

temeljna stanica 

ljudskog društva

„ 

„Samohrana majka s troje djece, dječakom (u dobi od 

9 godina) i blizankama (u dobi od 3 godine), dugotrajno 

je nezaposlena i jedva preživljava sa 400 eura 

socijalne pomoći mjesečno, kao što su shema minimalnog 

dohotka (RSI – Rendimento Social de Inserção) 

i obiteljski dodatci. Nema nikakvu potporu ostalih 

članova obitelji i zbog toga je prisiljena cijelo vrijeme 

brinuti se za svo troje djece. S tim iznosom treba 

pokriti troškove školovanja, zdravstvene troškove, kupovinu 

odjeće i plaćanje režija koje uključuju stanarinu, 

struju, vodu i plin. Samo za troškove stanovanja 

potroši 225 eura mjesečno tako da joj ne ostane mnogo 

novca za kupovinu hrane i lijekova za sebe i svoje 

troje djece. Caritas joj pomaže u hrani i novčano za 

plaćanje određenih troškova. Početkom školske godine 

Caritas je nabavio dio školskog pribora, no odgovarajuće 

školske knjige nisu uvijek dostupne. Majka je 

prijavljena na Zavodu za zapošljavanje, ali jednostavno 

ne može pronaći posao.“ 

Cáritas Diocesana de Santarém, Portugal 

„Kad djeca nisu kod kuće, ne grijem stan. Što se tiče 

hrane, kad nisu kod kuće, jedem manje. Ne želim da 

osjete kako mi nedostaje novca. Stežem remen. Najteže 

je to što im ne mogu pružiti ono što bih htio. Bojim se 

da ću ispasti loš otac koji ne udovoljava svojoj djeci, a 

to jako boli. Mislim da su muškarci previše ponosni i 

srame se tražiti pomoć.“ 

Fabrice, samohrani otac troje djece nad kojima ima 

zajedničko skrbništvo, s primanjima od 1100 eura 

mjesečno, Secours Catholique – Caritas Francuska 

„Osoba koja se brine o rođaku koji je invalid ne može 

raditi puno radno vrijeme. Ljudi govore da ih poslodavci 

ne žele zaposliti zbog takve obveze ili im nude 

mnogo nižu plaću od uobičajene za taj posao.“ 

Svećenik koji radi za Caritas u Sofiji, Bugarska 

I. stup 

Obitelj kao 

temeljna stanica 

ljudskog društva 

Obitelj, kao prvo iskustvo zajednice u životu pojedinca, mjesto 

je na kojemu se razvijaju sposobnosti i postavljaju temelji za 

blagostanje. U tom je smislu obitelj temeljni stup društvenog 

blagostanja, kao rezultat sposobnosti obitelji da zadovolji materijalne 

potrebe svojih članova i nosi se s njihovim poteškoćama. 

Obitelj je i prvo mjesto na kojemu djeca otkrivaju i razvijaju svoje 

sposobnosti, izgrađuju otpornost i postaju snažna bića kako bi 

u potpunosti mogli sudjelovati i pridonositi društvu. Obitelj bi 

trebala imati pravo na odgovarajuću socijalnu, pravnu i ekonomsku 

zaštitu od društva i od države. To je pravo čak prepoznato i u 

Povelji Europske unije o temeljnim pravima (PTP) 15 i izmijenjenoj 

Europskoj socijalnoj povelji (ESP), 16 te je navedeno kao jedan 

od Ciljeva održivog razvoja. 17 

Primjerice, članak 33. PTP-a određuje da „Obitelj uživa pravnu, 

gospodarsku i socijalnu zaštitu. Kako bi se uskladio obiteljski i profesionalni 

život, svatko ima pravo na zaštitu od otkaza zbog razloga 

povezanog s materinstvom te pravo na plaćeni rodiljni dopust i roditeljski 

dopust po rođenju ili posvojenju djeteta.“ 

Članak 8. ESP-a određuje pravo zaposlenih žena na zaštitu u slučaju 

majčinstva, što znači da im se tijekom trudnoće i rodiljnog 

dopusta jamči sigurnost radnog mjesta te da se nakon rodiljnog 

dopusta mogu vratiti na svoje radno mjesto. 

Članak 16. ESP-a o pravu obitelji na socijalnu, pravnu i ekonomsku 

zaštitu kaže da „Radi osiguranja uvjeta potrebnih za puni razvoj 

obitelji kao osnovne jedinice društva, stranke se obvezuju promicati 

ekonomsku, pravnu i socijalnu zaštitu obiteljskog života, posebice 

pomoću socijalnih i obiteljskih potpora, fiskalnih olakšica, poticanja 

gradnje stanova prilagođenih potrebama obitelji, pomoći mladim obiteljima 

i drugim odgovarajućim mjerama.“ 

Članak 27. ESP-a, o pravu na jednake mogućnosti i uvjete zaposlenika 

koji imaju obiteljske odgovornosti, kaže da „Radi osiguranja 

učinkovitog ostvarivanja prava na jednake mogućnosti i uvjete 

zaposlenika oba spola koji imaju obiteljske odgovornosti te između 

takvih i drugih zaposlenika, stranke se obvezuju: 

1. poduzeti odgovarajuće mjere kako bi: 

a. omogućile zaposlenicima koji imaju obiteljske odgovornosti da 

se zaposle i održe kao zaposlenici, ili da se vrate na posao nakon 

odsutnosti uzrokovane obiteljskim odgovornostima, uključujući 

i mjere u području profesionalnog usmjeravanja i usavršavanja; 

b. vodile računa o njihovim potrebama u pogledu uvjeta zaposlenja 

i socijalne sigurnosti; 

c. razvile ili promicale javne ili privatne službe, posebno službe za 

dnevno čuvanje te druge oblike skrbi o djeci; 

| 10 |

2. predvidjeti mogućnost da svaki roditelj, tijekom razdoblja nakon 

porodiljnog dopusta, može koristiti roditeljski dopust radi skrbi o 

djetetu, a čije će se trajanje i uvjeti utvrditi nacionalnim zakonodavstvom, 

kolektivnim ugovorima ili praksom; 

3. osigurati da obiteljske odgovornosti kao takve ne budu valjan razlog 

za otpuštanje s posla.“ 

Peti cilj održivog razvoja, koji se odnosi na postizanje ravnopravnosti 

između žena i muškaraca, sadrži konkretni cilj: „Prepoznati i 

vrednovati neplaćenu njegu i rad u kući kroz osiguranje javnih usluga, 

infrastrukture i politika socijalne zaštite te promicanja zajedničke 

odgovornosti u kućanstvu i obitelji.” 

Dječje siromaštvo treba razmatrati u kontekstu obiteljske situacije. 

Najčešći čimbenici koji obitelji guraju u siromaštvo uključuju 

nezaposlenost ili siromaštvo zaposlenih, dugotrajnu bolest ili smrt 

jednog od roditelja, njegu starijih članova obitelji, odvojeni život 

ili razvod, kao i diskriminaciju. 

Obitelji izravno pridonose društvu kad njeguju svoju malu djecu, 

starije članove obitelji i članove obitelji kojima iz drugih razloga 

treba pomoć, i to čine uz niže troškove, a često i nudeći bolju kvalitetu 

od one koju bi za takvu pomoć pružio javni sektor. Ovaj je 

doprinos društvu vrijedan i stoga vrijeme utrošeno na to treba priznati 

i vrednovati, primjerice prilikom izračuna visine mirovine. 18 

Dosad neviđene stope nezaposlenosti i siromaštva proizašle iz gospodarske 

i financijske krize koja je započela 2008. godine ukazuju 

na kritičnu važnost obitelji kao primarnih njegovatelja i aktera 

socijalne zaštite, kao i na slabosti i ograničenja postojećih sustava 

socijalne zaštite diljem Europe. Stoga je neophodno povećati zanimanje 

za ocjenu koliko dobro nacionalni i lokalni sustavi socijalne 

zaštite pomažu obiteljima i kako ih se može poboljšati. 

Za naša je društva od prijeke potrebe ulagati u obitelji kako bi ih se 

osnažilo i kako bi se promicao društveni kapital koji one stvaraju. 

Društveno ulaganje, primjerice u obrazovanje, rezultira smanjenim 

troškovima za liječenje i povećava prilike osobe na tržištu rada 

te promiče puno sudjelovanje u društvu. Ulaganje u mlade ljude 

posebice je korisno za cijelo društvo. Politike oporezivanja također 

mogu biti važan instrument koji dopunjuje društveno ulaganje u 

obitelji, primjerice kroz porezne olakšice za obitelji s djecom. 

1. stup 

Foto: Lefteris Partsalis, Caritas Švicarska 


1 

CARITASOVE PRAKSE KOJE 

OBEĆAVAJU 

“Rojdestvo Hristovo” 

Centar za majke u nepovoljnom položaju 

Caritas Bugarska 

Što se nudi 

Centar nudi personalizirano strukovno osposobljavanje i programe 

socijalnog savjetovanja koji se bave specifičnim potrebama i 

izazovima svakog pojedinca. Nude se zanatske radionice na kojima 

žene mogu steći vještine ovisno o tome što ih zanima. Radionice 

imaju dvojaku ulogu - oblik su radne terapije i izvor dodatnog 

dohotka, premda skromnog. Osoblje pomaže mladim ženama da 

nakon života u ustanovama započnu samostalni život, osiguravajući 

im privremeni smještaj i posao. Centar usko surađuje s regionalnim 

tijelima uprave, zavodima za zapošljavanje i ustanovama 

koje pružaju socijalne usluge. 

Cilj 

Cilj je projekta osnažiti samohrane majke, kroz integralni projekt, 

omogućujući im da (ponovno) uđu na tržište rada i spoje posao s 

obiteljskim obvezama. 

Ishod 

U dvanaest godina postojanja, centar je pomogao više od 300 potrebitih 

majki. Više od 60 ih je uspjelo postići i zadržati stabilan 

materijalni i društveni položaj, a 6 ih je pronašlo zaposlenje na 

puno radno vrijeme u samom centru. Zahvaljujući tomu, ove su 

obitelji pobjegle iz siromaštva što se jednako pozitivno odražava i 

na društvenu i ekonomsku situaciju njihove djece. 

PREP® 

Program za prevenciju i poboljšanje odnosa 

Caritas Danska 

Što se nudi 

PREP je tečaj koji parovima pomaže da ostanu zajedno i da se usredotoče 

na to kako da njihov zajednički svakodnevni život postane 

(još) bolji. Tečaj pomaže parovima da osnaže svoju vezu i smanje 

rizik od razlaza. Potpomaže obiteljima kako bi bile sigurno utočište 

i mjesto na kojem djeca mogu razvijati svoje potencijale. Iako 

tečaj počiva na vrijednostima, nema religiozni ili politički karakter. 

Caritas dijeli vrijednosti očuvanja veza i usredotočivanja na obitelji. 

Tečaj se temelji na tridesetogodišnjem istraživanju u području odnosa. 

19 PREP nije terapija već tečaj koji se temelji na poučavanju i 

vježbama. Predavanja se provode u nazočnosti svih polaznika dok se 

sve vježbe i razgovori provode zasebno sa svakim parom. Nitko ne 

mora dijeliti osobne informacije s bilo kojom drugom osobom osim 

Foto: Isabel Corthier, Caritas Belgija 

| 12 |

sa svojim partnerom ili partnericom i nema skupnog rada. PREP 

poučava bračne parove ili one koji se spremaju na sklapanje braka 

osnovne vještine poput: kako učinkovito komunicirati, kako raditi 

kao tim, kako rješavati probleme, kako upravljati sukobima, kako 

očuvati i produbiti ljubav, privrženost i prijateljstvo. 

Caritas Danska ima tim obrazovanih i certificiranih učitelja PREP-a 

koji su svi odreda volonteri. Centar za Familieudvikling (razvoj obitelji) 

nositelj je autorskih prava i odgovoran za materijale koji se 

koriste na tečaju te za osposobljavanje učitelja PREP-a u Danskoj. 

Caritas organizira ove tečajeve u suradnji s lokalnim župama, školama 

i sličnim institucijama. 

organizacija ili lokalnih tijela razvio slične programe za to područje. 

Od početka provođenja programa, pomoć je primilo 1000 

korisnika. Projekt je imao i snažan utjecaj na zajednicu, kao, primjerice, 

2015. godine kad je skupina njemačkih studenata pomogla 

da se izgradi prvo dječje igralište u Turulungu za djecu iz 

lokalne zajednice. Inovativni aspekt projekta ogleda se u tome da 

se uključuje i pomaže cijela obitelj, a ne samo djeca. Centar postiže 

dobre stope uspjeha. 

Foto: Caritas Švicarska 

1. stup 

Cilj 

Ovaj projekt pridonosi povećanju otpornosti bračnih drugova, 

osnažujući ih da spriječe raspad veze, na taj način izbjegavajući visoku 

cijenu (pogotovo za djecu) koja je povezana s razvodima, kao i 

povezane ekonomske troškove za društvo. Predstavlja primjer društvenog 

ulaganja s dugotrajnim pozitivnim učincima. 

Ishod 

Danski Nacionalni centar za društvena istraživanja dokumentirao 

je da PREP ima pozitivan učinak i može doprinijeti spriječavanju 

razvoda. 

Dodatne informacije mogu se naći na 

http://www.smartmarriages.com/prep.overview.html 

Centar za socijalnu uključenost i rehabilitaciju 

Romske djece i njihovih obitelji 

Turulung, Caritas Satu Mare, Rumunjska 

Što se nudi 

Ovaj centar, koji je 2014. osnovao Caritas Satu Mare, namijenjen 

je potrebitim osobama iz područja koja se nalaze u nepovoljnom 

položaju, posebice iz ruralnih područja. Većina korisnika su Romi, 

obitelji s više od troje djece koje žive u lošim uvjetima, bez pristupa 

obrazovanju, sustavu zdravstvene zaštite ili socijalnoj pomoći. 

Projekt je usredotočen na tri stupa: zajednica, razvoj i uključivanje. 

Djeca koja su napustila školu u Centru dobivaju socijalnu i 

obrazovnu podršku čime im se pomaže da ostvare pristup obrazovanju 

ili da se nastave školovati. Koristi imaju i od izvanškolskog 

programa, aktivnosti u slobodno vrijeme, pomoći s higijenom i 

zdravljem, aktivnostima za socijalizaciju i rekreaciju, te psihološkom 

i vjerskom podrškom. Roditelji ove djece također su uključeni 

u programe obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja te 

imaju koristi od usluga savjetovanja čiji je cilj pomoći im u potrazi 

za poslom. 

Cilj 

Cilj projekta poboljšati je životne uvjete Roma i ostalih ranjivih 

potrebitih skupina u županijama Satu Mare i Maramureš. Projekt 

nastoji odgovoriti na nedostatak vještina u roditelja djece u odnosu 

na potrebe tržišta te poboljšati mogućnosti djece za pristup 

školovanju i napretku u obrazovanju. 

Ishod 

Projekt predstavlja bitan mehanizam podrške za ovo geografsko 

područje budući da je do sada vrlo mali broj nevladinih 


| 14 | 

Foto: Caritas Austrija

1. stup 

2 

CARITAS PREPORUČUJE 

Na osnovi gore prikazanih izazova, ovaj odjeljak donosi preporuke koje 

se posebno odnose na prvi stup -obitelj kao temeljnu stanicu ljudskog 

društva i primarne sigurnosne mreže. Politike treba oblikovati tako da: 

Osiguraju pravo na obiteljski život: pomoći u ostvarivanju ravnoteže 

između posla i obiteljskog života i pomoći obiteljima tako da se 

osigura: 

mjesečni dječji dodatak - usvojiti univerzalni pristup povlasticama za 

djecu; obitelji s niskim primanjima trebaju primati takav dodatak u 

uvećanom iznosu; 

dostatni broj pristupačnih ustanova za skrb o djeci; 

usluge obiteljskog savjetovanja. 

Omogućiti, pomoći i prepoznati vrijednost njege članova obitelji 

tako da se: 

osigura zakonsko pravo na porodiljni dopust u trajanju od najmanje 

15 tjedana, kao i roditeljski dopust u trajanju od najmanje 6 mjeseci; 

omogući određeni broj dana godišnje za posebni dopust za njegu 

članova obitelji (djece, starijih, bolesnih); 

osigura minimalni dohodak tijekom duljih razdoblja dopusta radi 

njege članova obitelji; 

razmotri ubrajanje vremena provedenog njegujući članove obitelji u 

radni staž radi ostvarivanja mirovine. 

Iznova ocijene porezni sustavi kako bi se prilagodili obiteljima i 

bili progresivni (preraspodjela bogatstva od bogatih siromašnima); 

uzimajući u obzir doprinos obitelji društvu, kroz svoju 

međugeneracijsku prirodu, odobravajući financijsku kompenzaciju u 

obliku smanjenja poreza ili odobrenja kredita. 

Ocijeniti učinak planiranih inicijativa za uvođenjem politika u 

područja zaposlenja, obrazovanja i zdravstva na situaciju obitelji, a 

posebice obitelji s niskim primanjima, u obliku procjena učinaka na 

obitelj. 


2. stup 

Uključiva tržišta 

rada – rad kao izvor 

blagostanja

„ 

„Kako vidim, problem je stav poslodavaca, odnosno 

[to što nude] rad na crno, poslodavci radije nude rad 

uz ugovor [na određeno vrijeme] umjesto stalni radni 

odnos. Često zaposlenicima ne nude nikakve beneficije 

ili skrb." 

Odgovor socijalnog radnika iz Caritasa Češke u anketi 

provedenoj za potrebe ove publikacije 

„Oboje smo zaposleni, ali naš dohodak iznosi tek 

nešto više od nacionalne minimalne plaće od 505 

eura po osobi. Ne plaćamo stanarinu tako da su nam 

prihodi dostatni da pokrijemo svakodnevne troškove 

normalne obitelji s trogodišnjom kćeri. Međutim, nedavno 

smo saznali da naša kći boluje od rijetke bolesti 

zbog koje moramo tri puta tjedno putovati u udaljeno 

mjesto na liječenje. To je pogoršalo našu socijalnu i financijsku 

situaciju. Mjesečno potrošimo 650 eura na 

liječenje i putovanje, a ne dobivamo nikakvu pomoć 

za podmirenje tih troškova. Naše sadašnje plaće nisu 

dovoljne da pokrijemo dnevne troškove, a ne zadovoljavamo 

uvjete da tražimo dodatnu socijalnu pomoć. 

Prije smo imali pristojan život, ali sad nam je teško." 

2. stup 

Uključiva tržišta 

rada – rad kao izvor 

blagostanja 

Rad je izvor blagostanja jer omogućava ostvarivanje mnogih drugih 

prava. Omogućava uzdržavanje sebe i obitelji te, ako je slobodno 

izabran i prihvaćen, predstavlja način prihvaćanja te ravnopravnog, 

odgovornog sudjelovanja žena i muškaraca u društvu. 

Nadalje, na tržištu rada može se zaraditi dohodak s kojim se pridonosi 

egzistenciji i plaćanju željenog životnog standarda. Tržište 

rada, međutim, povlači za sobom i brojne rizike od siromaštva, 

posebno u slučajevima kad plaće nisu dostatne za podmirenje troškova 

života ili u slučajevima nezaposlenosti. Svi koji ne pronađu 

posao, svi koji izgube posao ili napuste tržište rada bez zaštite naći 

će se u velikoj opasnosti da osiromaše. Osim toga, nemaju sve 

osobe u radno aktivnoj dobi jednaki pristup radu ni zapošljavanju. 

Ne samo da nedostaje dovoljno plaćenih radnih mjesta već i osobe 

koje traže zaposlenje nemaju uvijek kvalifikacije koje tržište rada 

trenutačno traži ili njihove kvalifikacije nisu priznate. 

Foto: Antonio Fantasia, Caritas Europa 

Korisnik Cáritasa Diocesana de Santarém, Portugal 

„Radio sam kao građevinski radnik, ali sam izgubio 

posao kad je tvrtka bankrotirala. Moja supruga boluje 

od duševne bolesti i često treba pomoć psihijatra. 

Dugotrajna nezaposlenost i nedostatak pomoći doveli 

su me u nevolju i, nažalost, počeo sam se opijati. Imam 

troje djece koja idu u školu, ali im ne mogu pružiti 

potporu koja im je potrebna za dobar uspjeh u školi. 

Volio bih da nisam ostao bez posla ili da dobijem pomoć 

kako bi se ponovo osovio na noge." 

Caritas Slovenija, korisnik 

| 18 |

Rad je temeljno pravo o kojemu izravno ovise socijalna pravda i 

građanski mir. 

„…Osnovni kapital koji treba čuvati i cijeniti je čovjek, ljudska osoba 

u svojoj cjelovitosti…” 20 U samo jednom odlomku kasnije u enciklici, 

papa Benedikt ponavlja određene tradicionalne pojedinosti 

o ljudskom radu: da je slobodno izabran; da se poštuje radnik; 

bez diskriminacije; omogućuju obitelji da zadovolji svoje potrebe 

i obrazovne potrebe djece; zabrana dječjeg rada; omogućavanje organiziranja 

radnika (sindikati) i da se čuje glas radnika; pružanje 

"dovoljno prostora" za osobni i duhovni razvoj; podrška pristojnoj 

mirovini. 21 Rad ima potencijal za povećanje ljudskog dostojanstva 

svake osobe. Rad je ključni aspekt putem kojeg ljudi u potpunosti 

sudjeluju u društvu, a društvima cilj treba biti stvoriti radna mjesta 

za sve. U skladu s politikom aktivnog uključenja, odgovarajućih 

primanja, održive zaposlenosti i dobrih usluge to su i dalje 

su obvezni ciljevi svakog ekonomskog sustava koji teži pravdi i 

općem dobru. Stoga bi uključiva tržišta rada trebala prepoznati 

vrijednost rada i doprinos ljudi društvu. 

To je pravo prepoznato u Povelji Europske unije o temeljnim pravima 

(PTP) 22 i izmijenjenoj Europskoj socijalnoj povelji (ESP). 23 

Članak 15., stavak 1. PTP-a kaže da „Svatko ima pravo na rad i 

na obavljanje slobodno izabranog ili prihvaćenog zanimanja.” 

Članak 1. ESP-a o pravu na rad pojašnjava da: „Radi osiguranja 

učinkovitog ostvarivanja prava na rad, stranke se obvezuju: 

1. priznati jednim od svojih glavnih ciljeva i odgovornosti postizanje 

i održavanje što je moguće više i stabilnije razine zaposlenosti, pri 

tome nastojeći ostvariti punu zaposlenost; 

2. djelotvorno štititi pravo zaposlenika da zarađuju za svoj život slobodno 

izabranim radom.” 

Članak 2. ESP-a govori o pravu na pravične radne uvjete. 

Članak 4. ESP-a govori o pravu na pravednu plaću. 

8. Cilj održivog razvoja o dostojanstvenom radu i ekonomskom 

rastu sadrži konkretni cilj: „Do 2030. godine postići potpuno i produktivno 

zapošljavanje i rad dostojan čovjeka za sve muškarce i žene, 

uključujući mlade ljude i osobe s invaliditetom, te jednaku plaću za 

jednaki rad.” 

Unatoč ovim ciljevima i člancima koji štite radnike, potrebno je 

obratiti pozornost na rastuću pojavu siromaštva zaposlenih u 

Europi. Kvalitetno zapošljavanje uključuje pristojne radne uvjete 

i odgovarajuće plaće, omogućujući radnicima i njihovim obiteljima 

da vode dostojanstveni život. Socijalni partneri i nadležna 

tijela trebaju osigurati zaštitu tih uvjeta u pravnim normama koje 

štite rad i osiguravaju pravednu plaću za rad. U tom smislu, treba 

riješiti problem rada na crno. Pametna porezna politika može 

pridonijeti povećanju najnižih (neto) plaća do pristojne razine, uz 

istodobno rješavanje problema tzv. zamke nezaposlenosti. 

Uključiva tržišta rada također zahtijevaju postojanje (kratkotrajne) 

pomoći u razdoblju između dva zaposlenja. Nezaposlene 

2. stup 

Foto: Isabel Corthier, Caritas Belgija 


osobe moraju imati pristup uslugama savjetovanja za zapošljavanje 

i programima prekvalifikacije kako bi povećale svoje izglede na 

tržištu rada. Treba uvesti i mjere koje će omogućiti sudjelovanje 

na tržištu rada osoba s mentalnim ili fizičkim invaliditetom. Mjere 

protiv diskriminacije trebaju povećati prilike za uključivanje na 

tržište rada marginaliziranih skupina, kao što su Romi ili migranti, 

te jednaku zastupljenost žena i muškaraca. 

Prema službenim statističkim podatcima o nezaposlenosti mladih 

i osobama koje nisu u radnom odnosu, obrazovnom sustavu 

ili na stručnom usavršavanju, bit će potrebno uložiti konkretne 

napore u okviru cjeloživotnog učenja kako bi se olakšao prijelaz 

iz škole i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržište rada. 

Vlade bi u krajnjoj nuždi trebale razmisliti o tome da postanu 

poslodavci jer su lekcije koje smo naučili iz Velike depresije u socijalnom 

smislu danas jednako poučne kao što su bile 30-ih godina 

prošlog stoljeća. Nijedno si društvo ne može priuštiti stav 

da toliki broj nezaposlenih stanovnika smatra potrošnom robom. 

Bez obzira na činjenicu da vlade trebaju povećati broj dugoročno 

održivih i dobro plaćenih radnih mjesta, s obzirom na veliki pad 

zaposlenosti i njezin utjecaj na nezaposlene svih dobi, vlade bi također 

trebale razmisliti o tome da postanu poslodavci, u krajnjoj 

nuždi kroz dobrovoljne programe. Njih bi trebalo osmisliti tako 

da se ne narušavaju tržišno gospodarstvo, ali da osiguraju društveno 

koristan rad za one koji traže zaposlenje. Mnogo je područja u 

socijalnom gospodarstvu u kojima bi se to moglo uvesti (na primjer, 

dugotrajna skrb). To ne znači da socijalne službe trebaju biti 

ovisne o dugotrajno nezaposlenim ljudima koji bi se zapošljavali 

putem državnih programa. Te usluge treba osigurati u okviru redovitog 

pružanja usluga. Međutim, ovaj pristup ima potencijal za 

otvaranje dodatnih radnih mjesta, posebice u teškim vremenima 

za gospodarstvo. 

Dugotrajno nezaposlene osobe, koje u mnogim zemljama čine 

50 % ili više svih nezaposlenih, zaslužuju posebnu pažnju i ciljanim 

pristup kako bi se uklonile prepreke i omogućilo sudjelovanje 

na tržištu rada kroz pojedinačne putove povratka na posao. U tom 

kontekstu treba promicati potencijal neprofitnih organizacija i socijalnih 

poduzeća za otvaranje novih radnih mjesta, a tijela javne 

vlasti trebaju biti poslodavac u krajnjoj nuždi, posebice za skupine 

u najnepovoljnijem položaju, osobe najudaljenije od tržišta rada 

ili osobe koje obavljaju niskokvalificirane poslove. To je jedna od 

temeljnih odrednica politike uključivog tržišta rada. 

Uvjeti rada također trebaju omogućiti ravnotežu između posla i 

obiteljskog života, uzimajući u obzir doprinos obitelji društvu 

kroz skrb za svoju djecu i/ili druge uzdržavane članove obitelji. 

U tom je smislu preporučljivo da kreatori politika razmotre mogućnosti 

kao što su cjeloživotna evidencija odrađenih sati koje 

omogućuju fleksibilnu raspodjelu vremena između posla i brige 

za obitelj ili njege. 


| 20 |

1 


OBEĆAVAJU 

Zadruga poduzetnika na nepuno radno vrijeme 

Cooperatief Ondernemen in Nederland - COIN 

Cordaid – Caritas Nizozemska 

2. stup 

Što se nudi 

Zadruga poduzetnika na nepuno radno vrijeme predstavlja inovativan 

koncept koji je 2013. godine pokrenula akademija Tientjes 

uz potporu Cordaida. Prva zadruga za poduzetnike na nepuno 

radno vrijeme osnovana je 2013. u Bredi: De Vrije Uitloop. 

Zadrugu čini trinaest različitih pojedinaca, koje pokreću vlastite 

strasti i nadarenost, a među zastupljenim zanimanjima tu su: dizajner 

internetskih stranica, izrađivač namještaja, fotograf, vrtlar, 

trener, da spomenemo samo neke. Zadruga je nastala u uskoj 

suradnji s lokalnim vlastima u Bredi, stvaranjem tzv. zone minimalnih 

propisa koja izuzima ove neformalne poduzetnike od pridržavanja 

ograničenja koja se primjenjuju na osobe koje u Bredi 

žive na minimalnom dohotku. Članovi zadruge i dalje primaju 

minimalni dohodak uz ostvarivanje zarade. Dio ostvarene dobiti 

ostaje u zadruzi, što im omogućava nabavku sirovina i zaliha ili 

plaćanje troškova daljnjeg školovanja. Razlika se isplaćuje lokalnim 

vlastima kao dobit i na taj način oni uplaćuju dio sredstava za 

isplatu svojeg minimalnog dohotka. 

Cilj 

Cilj projekta pružiti je podršku dugotrajno nezaposlenim osobama 

da naprave iskorak prema zapošljavanju tako da im se omogući 

da si sami stvore radna mjesta bez rizika od gubitka svih 

prihoda u slučaju da poduzetnička djelatnost od samog početka 

ne bude ostvarivala dovoljno prihoda za podmirenje troškova 

života. 

Foto: Meabh Smith, Trócaire – Caritas Irska 

osobama koje na redovnom tržištu rade imaju vrlo malo mogućnosti 

za dobivanje posla. 

Cilj 

Hotel Magdas osmišljen je kao ogledni primjer u borbi protiv siromaštva 

kroz otvaranje novih radnih mjesta za izbjeglice koji bi 

inače bili udaljeni od tržišta rada. Hotel je socijalno poduzeće; cilj 

nije zgrtanje što veće zarade već ostvarivanje što većih socijalnih 

koristi i socijalna uključenost. 

Ishod 

U hotelu je trenutačno na puno radno vrijeme zaposleno oko 20 

izbjeglica iz 16 različitih zemalja. Ova se inicijativa našla u finalu 

natjecanja za europsku socijalnu inovaciju 2013. godine. 

Dodatne informacije mogu se naći na: 

http://www.magdas-hotel.at/en/hotel/ 

Ishod 

COIN je sklopio sporazume s nekoliko nizozemskih gradova, 

stvarajući preduvjete za otvaranje zadruga u sigurnom okruženju, 

ali s jasnim ciljem sprječavanja da ljudi završe u zamci siromaštva. 

Ovo je dobar primjer korištenja socijalnih beneficija kao socijalnog 

ulaganja u ljude. Dodatne informacije mogu se naći na: 

https://www.cordaid.org/en/ and www.devrijeuitloop.nl. 

Hotel Magdas 

Caritas Beč, Austrija 

Što se nudi 

Bivši starački dom pretvoren je u boutique hotel sa 78 različito 

uređenih soba uz pomoć kredita od 1,5 milijuna eura dobivenog 

od Caritasa i 60.000 eura prikupljenih kroz skupno financiranje. 

U njemu rade osposobljeni izbjeglice i iskusno hotelsko osoblje, 

a gostima iz cijelog svijeta nudi pametni, urbani i višekulturni 

"dom" uz dodanu društvenu vrijednost: mogućnost zapošljavanja 

Projekt zapošljavanja 

Caritas Slovenije 

Što se nudi 

Nezaposlene osobe u Sloveniji imaju priliku steći radno iskustvo 

i razviti vještine kroz zapošljavanje na Caritasovim projektima. U 

potrazi za poslom na redovnom tržištu rada prate ih i poučavaju 

zaposlenici Caritasa. Caritasovi projekti zapošljavanja dijelom se 

financiraju putem javnih natječaja, a dijelom ih financira Caritas. 

Cilj 

Cilj ovog Caritasovog projekta zapošljavanja integracija je dugotrajno 

nezaposlenih osoba na tržištu rada i u društvu. 

Ishod 

U 2014. godini Caritas Slovenije kroz ovaj je program zaposlio 31 

osobu. Dodatne informacije mogu se naći na: 

http://www.ess.gov.si/delodajalci/financne_spodbude/razpisi/ 

javna-dela-2016-prvo-javno-povabilo 



| 22 |

2 

CARITAS 

PREPORUČUJE 

2. stup 

Temeljem prethodno navedenih izazova, ovo poglavlje navodi preporuke 

specifične za stup uključivih tržišta rada Caritasovog socijalnog modela. 

Zaštititi prava svih radnika i boriti se protiv iskorištavanja, 

primjerice, neprijavljenih radnika. 

Odrediti odgovarajuću minimalnu plaću. 

Osigurati jednaku plaću za žene i muškarce – jednaka plaća za 

jednaki rad. 

Poboljšati sigurnost radnog mjesta ograničavanjem uporabe ugovora 

na određeno vrijeme. 

Uvesti mjere za podršku pri prijelazu iz obrazovanja na tržište rada 

(zapošljavanje mladih), odnosno promicanjem povezanosti između 

obrazovnih programa i vještina koje se traže na tržištu rada. 

Osigurati usluge savjetovanja pri zapošljavanju koje olakšavaju 

sudjelovanje na tržištu rada, posebice za tek pridošle migrante, i 

promjenu posla. 

Olakšati priznavanje vještina i kvalifikacija stečenih u inozemstvu. 

Smanjiti dugotrajnu nezaposlenost provođenjem reintegracije i 

nadogradnjom vještina. 

Smanjiti jaz između službene i učinkovite dobi za umirovljenje na 

način da se opis posla prilagodi potrebama starijih radnika. 

Podrška zapošljavanju u neprofitnim organizacijama i socijalnim 

poduzećima, iskorištavajući njihov potencijal za otvaranje radnih 

mjesta. 

Uklanjanje diskriminatornih praksi koje predstavljaju prepreke 

zapošljavanju. 


3. stup 

Socijalna zaštita 

kao dobro društveno 

ulaganje

„ 

„Primam 565 eura i malu dodatnu naknadu, ali uz 

stanarinu i sve drugo, teško je. Više ne pušim, već 10 godina. 

Ne pijem alkohol, ne izlazim, rijetko kupim novu 

haljinu. To ionako ne možemo, nemoguće je. Uvijek 

sam kod kuće, uvijek. Također se i pomalo sramim. 

Trudim se pobrinuti se za sve, trudim se izgledati sretno, 

ali to nije lako. Imamo i mi dostojanstvo; ne želimo da 

svi znaju da idemo jesti u Secours Catholique. Ne znam 

kako ću nastaviti živjeti, ali vidjet ćemo. Ne računam 

toliko, mislim da još imamo vremena da razmislimo o 

budućnosti.!“ 

Marie, 54, Secours Catholique – Caritas Francuske, 

korisnica koja je oduvijek radila, ali je prije osam godina 

izgubila supruga i tad se razboljela te stalno pobolijeva 

„Čak i hitna pomoć odbija pomoći beskućnicima. 

Mnogo se puta dogodilo, da se nazove 112 za čovjeka 

na ulici koji leži bez svijesti, a oni [su] odbili poslati 

vozilo hitne pomoći. Kažu, imamo važnijih osoba, 

nema dovoljno liječnika itd., i da se ne mogu baviti 

beskućnicima ...” 

Zaposlenik Caritasa koji radi s beskućnicima u Burgasu, 

Bugarska 

„Radim kao učiteljica u školi [osnovnoj] u bivšem rudarskom 

gradu iz doba komunizma. Škola se nalazi u rubnom 

dijelu grada u vrlo siromašnom susjedstvu, a učenici 

su pretežito pripadnici romske zajednice koji žive u improviziranim 

stambenim objektima u predgrađu. U toj 

zajednici periodički dolazi do epidemije hepatitisa, a infrastruktura 

u smislu vode, struje i grijanja je loša. Škola 

je obnovljena i dobro opremljena, ali je stopa odustajanja 

od školovanja visoka. Roditelji šalju djecu u školu samo 

zato da ne izgube pravo na dodatak (pravo na dodatak 

uvjetovano je time da dijete pohađa školu). Međutim, 

djeca rijetko dolaze u školu jer nemaju odgovarajuću 

odjeću i jer kod kuće nemaju uvjete za održavanje higijene. 

Roditelji ne shvaćaju važnost obrazovanja te je djecu 

teško uvjeriti da obrazovanju pridaju važnost. U školi 

postoji mnogo učitelja na zamjeni; mnogi od njih dođu i 

odu zbog niske plaće i nedostatka motivacije.” 

Učiteljica i suradnica u Caritasovom vrtiću u Petrosaniju, 

Rumunjska 

3. stup 

Socijalna zaštita 

kao dobro društveno 

ulaganje 

S kulturnog i društvenog stajališta, pojam blagostanja se čvrsto 

ukorijenio u političko okruženje u kojemu se pravda, jednakost i 

solidarnost uzimaju kao temelj suživota. Osim uključivog tržišta 

rada i obiteljske politike, socijalna država osigurava, ili bi trebala 

osigurati, konkretnu socijalnu infrastrukturu u koju su ugrađena 

ova temeljna načela. Socijalna infrastruktura, odnosno sustav socijalne 

zaštite, može se organizirati na različite načine, u skladu s 

različitim postojećim kulturama, ustavnim odredbama i razinom 

civilnog i društvenog kapitala. To može uključivati financijske 

dodatke, doprinose i/ili pružanje usluga koji mogu pridonijeti 

blagostanju i razvoju pojedinaca i skupina u određenoj zajednici, 

uz istodobno poticanje sudjelovanja u društvenom okruženju. U 

tom smislu, sustav socijalne zaštite socijalne države uključuje treći 

važni stup Europskog socijalnog modela Caritasa Europe jer on 

utječe na blagostanje. 

I doista, jedna od glavnih političkih odgovornosti svake javne 

ustanove, u skladu sa stajalištem Caritasa, odnosi se na neprekidno 

poboljšanje blagostanja. Time se osigurava zaštita od socijalnih rizika, 

kao što su nezaposlenost, nesreće, bolesti i invalidnost, te podupiru 

starosne mirovine. Socijalna zaštita financira se iz poreznih 

prihoda i/ili odbitaka od plaća. U nekim zemljama iznos socijalne 

pomoći koja se isplaćuje u slučaju gubitka prihoda nije dovoljna 

za pristojan život. Socijalni rizici kao što su nezaposlenost, nesreća, 

bolest i starost obično izravno vodi u siromaštvo. Čak i kada 

osoba ostvari pravo na novčanu socijalnu pomoć, visina takve 

pomoći u nekim je zemljama često nedostatna za dostojanstveni 

život. Država, međutim, ima presudnu odgovornost za osiguranje 

ljudskog dostojanstva i socijalna prava svih ljudi organiziranjem 

solidarnosti koja je uključujuća i osnažujuća. 

Primarni ciljevi sustava socijalne zaštite trebali bi biti omogućavanje 

razvoja ljudi, borba protiv siromaštva, osiguranje sigurnosne 

mreže u slučaju potrebe, te pomoć u slučaju zdravstvenih 

problema, odlaska u mirovinu i nezaposlenosti. Obitelji prečesto 

ne raspolažu resursima za stvaranje poticajnog okruženja za 

svoju djecu u kojem bi djeca mogla u potpunosti razvijati svoje 

potencijale već od rane dobi, ili čak za osobni rast i razvoj ako 

su odrasli u siromaštvu i u nepovoljnom položaju ili ako se nađu 

u situacijama izrazite ranjivosti. Za postizanje socijalne pravde i 

smanjenje nejednakosti neophodno je osigurati pristup obrazovanju, 

zdravstvenoj skrbi, stanovanju i odgovarajućoj socijalnoj 

zaštiti. 

Socijalne naknade trebaju biti dostatne kako bi se ljudi mogli 

usredotočiti na daljnji razvoj svojih kapaciteta i očuvanje zdravlja. 

Sheme minimalnog dohotka ne bi trebalo smatrati dugoročnim 

rješenjima za ljude koji proživljavaju siromaštvo i treba ih 

| 26 |

3. stup 

Foto: Caritas Švicarska 

kombinirati s uslugama koje pomažu ljudima da povećaju svoje 

prilike na tržištu rada. 

Ova je nasušna potreba, međutim, ugrožena kao posljedica smanjenih 

financijskih sredstava i politike štednje. No čak i bez izazova 

povezanih s gospodarskom krizom, postojeći sustavi socijalne 

zaštite nisu uspjeli spriječiti da više od 120 milijuna ljudi u EU 

živi u siromaštvu ili u riziku od siromaštva. To pokazuje da zakonodavci 

zanemaruju jazove i ne uspijevaju prilagoditi sustav tako 

da obuhvati sve potrebite ljude. 

Ta su prava prepoznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima 

(PTP) 24 i izmijenjenoj Europskoj socijalnoj povelji (ESP), 25 

te u UN-ovim Ciljevima održivog razvoja. 26 

Članak 14. PTP-a propisuje pravo na obrazovanje: 

„1. Svatko ima pravo na obrazovanje i na pristup strukovnom i trajnom 

osposobljavanju. 

2. To pravo uključuje mogućnost besplatnog obveznog školovanja. 

3. Sloboda osnivanja obrazovnih ustanova, uz poštovanje demokratskih 

načela, te pravo roditelja da svojoj djeci osiguraju obrazovanje 

i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim 

uvjerenjima, poštuju se u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju 

ostvarivanje takve slobode i prava.“ 

Članak 34. PTP-a: „Unija priznaje i poštuje pravo na pristup 

pravima iz socijalne sigurnosti i socijalnim službama koje 

pružaju zaštitu u slučajevima poput materinstva, bolesti, nesreća 

pri radu, ovisnosti ili starosti te u slučajevima gubitka 

posla, u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacionalnim 

zakonodavstvima i praksom. Svatko tko zakonito boravi i 

tko zakonito mijenja boravište u Europskoj uniji ovlašten je na 

prava iz socijalne sigurnosti i socijalne povlastice u skladu s pravom 

Unije te nacionalnim zakonodavstvima i praksom. S ciljem borbe 

protiv socijalne isključenosti i siromaštva Unija priznaje i poštuje 

pravo na socijalnu pomoć i pomoć u vezi sa stanovanjem kako 

bi se osigurao dostojan život svima koji nemaju dovoljno sredstava, 

u skladu s pravilima utvrđenima pravom Unije te nacionalnim zakonodavstvima 

i praksom.” 

Članak 35. PTP-a: „Svatko ima pravo na pristup preventivnoj 

zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje pod uvjetima utvrđenima 

nacionalnim zakonodavstvima i praksom. Pri utvrđivanju i provedbi 

svih politika i aktivnosti Unije osigurava se visok stupanj zaštite 

zdravlja ljudi.“ 

Članak 36. PTP-a: „Radi promicanja socijalne i teritorijalne kohezije 

Unije, ona priznaje i poštuje pristup službama od općeg gospodarskog 

interesa kako je predviđeno nacionalnim zakonodavstvima 

i praksom te u skladu s Ugovorima.” 

Članak 12. ESP-a o pravu na socijalnu sigurnost kaže da: „Radi 

osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava na socijalnu sigurnost, 

stranke se obvezuju: 

1. uspostaviti ili održavati sustav socijalne sigurnosti; 

2. održavati sustav socijalne sigurnosti na zadovoljavajućoj razini, 

barem onakvoj kakva je potrebna za ratifikaciju Europskog zakonika 

socijalne sigurnosti; 

3. nastojati sustav socijalne sigurnosti postupno podići na višu razinu; 

4. poduzeti mjere, sklapanjem odgovarajućih dvostranih ili mnogostranih 

ugovora ili drugim sredstvima, i u skladu s uvjetima utvrđenim 

u tim ugovorima, kako bi osigurale: 


a. jednakost svojih državljana i državljana drugih stranaka u pogledu 

prava na socijalnu sigurnost, uključujući i očuvanje prava 

proizašlih iz zakonodavstva o socijalnoj sigurnosti, bez obzira 

na preseljavanja osiguranih osoba na teritorijima stranaka; 

b. priznavanje, održavanje i uspostavljanje prava na socijalnu 

sigurnost sredstvima kao što su zbrajanje razdoblja osiguranja 

ili zaposlenja ostvarenih sukladno zakonodavstvu svake od 

stranaka." 

Članak 14. ESP-a o pravu korištenja usluga socijalnih službi kaže 

da „Radi osiguranja učinkovitog ostvarivanja prava korištenja usluga 

socijalnih službi, stranke se obvezuju: 

1. promicati ili organizirati službe koje će primjenom metoda socijalnog 

rada pridonijeti dobrobiti i razvoju pojedinaca i skupina u 

zajednici, kao i njihovoj prilagodbi socijalnoj sredini; 

2. ohrabrivati sudjelovanje pojedinaca te dobrovoljnih ili drugih organizacija 

u stvaranju i održavanju takvih službi.” 

Članak 23. ESP-a odnosi se na pravo starijih osoba na socijalnu 

zaštitu. 

Članak 30. ESP-a osigurava pravo na zaštitu od siromaštva i socijalne 

isključenosti. 

Nekoliko Ciljeva održivog razvoja sadrži povezane specifične 

ciljeve: 

1. cilj: Okončati siromaštvo posvuda i u svim oblicima, kao 

što je navedeno u 3. specifičnom cilju: „Uvesti nacionalno odgovarajuće 

sustave socijalne zaštite i mjere za sve, uključujući donje 

granice, te do 2030. godine postići znatni obuhvat siromašnih i 

ranjivih.” 

3. cilj: Osigurati zdrav život i promicati dobrobit svih ljudi u 

svim životnim dobima, kao što je pokriveno 8. specifičnim ciljem: 

„Postići univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom, uključujući 

zaštitu od financijskog rizika, pristup kvalitetnim osnovnim zdravstvenim 

uslugama te pristup sigurnim, učinkovitim, kvalitetnim i 

dostupnim osnovnim lijekovima i cjepivima za sve.” 

4. cilj: Osigurati uključujuće i kvalitetno obrazovanje za sve i promovirati 

cjeloživotno učenje, kao što je zacrtano u 1. specifičnom 

cilju: „Do 2030. godine osigurati da sve djevojčice i dječaci završe besplatnu, 

pravednu i kvalitetnu osnovnu i srednju školu koja osigurava 

relevantne i učinkovite ishode učenja ”; 2. specifični cilj: “Do 2030. 

godine osigurati da sve djevojčice i dječaci imaju pristup kvalitetnom 

razvoju u ranom djetinjstvu, skrb i predškolsko obrazovanje tako da 

budu spremni za osnovnu školu”; i 3. specifični cilj: “Do 2030. godine 

osigurati jednaki pristup za sve žene i muškarce pristupačnom i 

kvalitetnom tehničkom, strukovnom i visokom obrazovanju, uključujući 

sveučilišno obrazovanje." 

10. cilj: Smanjenje nejednakosti unutar i između država, kao što 

se promiče 4. specifičnim ciljem: „Usvojiti politike, osobito fiskalne, 

politike plaća i socijalne zaštite, te postupno postići veću jednakost.” 

Pristup pristupačnim i kvalitetnim uslugama, kao što su obrazovanje, 

zdravstvo, stanovanje i socijalno savjetovanje, uz potporu odgovarajućeg 

dohotka, zajedno s uključivim tržištima rada, temelji 

su učinkovite politike aktivnog uključivanja. 

Foto: ?????? 

Pristup uslugama temeljno je pravo. Univerzalne usluge i naknade 

trebaju zadovoljiti životne potrebe: sve osobe u zemlji trebaju 

imati pristup na isti način. I dok bi pristup trebao biti univerzalan, 

razina naknada može se razlikovati ovisno o, primjerice, sastavu i 

razini dohotka obitelji. 

Tijela javne vlasti odgovorna su za zaštitu socijalnih prava i za 

reguliranje i organiziranje pružanja usluga. To uključuje pravni 

okvir u svezi sa standardima kvalitete (uključujući i uvjete rada). 

Država bi trebala ponuditi/organizirati usluge ako ne postoji nijedna 

privatna inicijativa (bilo profitna ili neprofitna). Tamo gdje 

su dostupne privatne inicijative treba biti zajamčena sloboda izbora 

pružatelja usluga, a javne vlasti trebaju kontrolirati pošteno 

tržišno natjecanje među pružateljima usluga. Da bi se to postiglo, 

državni regulator i potencijalni državni pružatelji usluga (agencije) 

trebaju biti zasebna tijela. 

Postoji potreba da se struktura i organizacija, djelovanje, financiranje 

i pristup sustavima socijalne zaštite osmisle tako da učinkovito 

pridonose smanjenju siromaštva. Preporuka Međunarodne 

organizacije rada o minimumu socijalne sigurnosti (br. 202) potvrđuje 

ključnu ulogu socijalne zaštite u napretku društva, gospodarskom 

oporavku, većoj jednakosti i socijalnoj pravdi. Stoga 

troškove sustava socijalne zaštite treba smatrati ulaganjem u/za 

društvo, a ne izdatkom. 

Univerzalne naknade treba nadopuniti ciljanim uslugama i naknadama 

utemeljenima na provjeri dohotka i/ili imovine s 

ciljem podupiranja ranjivih skupina ljudi kako bi se izbavili iz siromaštva. 

Takve mjere uključuju usluge savjetovanja i financijske 

naknade. Vlasti bi trebale ciljati na postupni prijelaz sa selektivnog 

univerzalizma (npr. dječji doplatak za sve s prihodima ispod 

određene razine) na progresivni univerzalizam. 

Hitne mjere trebaju poslužiti kao sigurnosna mreža za ljude koji 

nemaju nikakvih drugih naknada. Sigurnosna mreža treba biti ista 

za sve. Hitne mjere su privremene, dostupne svima i traju tako 

dugo dok primatelji ne ostvare pristup univerzalnim i/ili ciljanim 

mjerama neophodnima za dostojanstveni život. 

| 28 |

1 


OBEĆAVAJU 

Ovo poglavlje donosi opis nekih praktičnih primjera Caritasovih 

projekata i ukazuje na to kako se preporuke mogu pretočiti u 

uspješne mjere politike sa svrhom poštenih, pravednih i učinkovitih 

mehanizama solidarnosti. 

Fa Bene 

Caritas Turin, Italija 

Što se nudi 

Fa bene je pokusni projekt koji je osmislila i pokrenula mreža 

udruga, arhitekata i stvaratelja, zadruga, prodavača i građana koji 

dijele jednostavnu ideju: ljudi koji kupuju na nekoj od lokalnih 

tržnica u Torinu mogu kupiti malo dodatne hrane koja će biti darovana 

ljudima koji si ne mogu priuštiti svježu i kvalitetnu hranu. 

Osim toga, prodavači na tržnici na kraju svakog dana doniraju 

hranu koju nisu prodali. Prikupljena hrana distribuira se i isporučuje 

biciklom obiteljima koje socijalne službe prijave kao potrebite. 

Oni koji primaju takve pakete hrane zauzvrat se odužuju tako 

da rade za opće dobro. 

Cilj 

Omogućiti pristup zdravoj hrani i zapošljavanje nezaposlenih osoba 

starijih od 50 godina. 

Ishod 

Među stalno zaposlenima u Fa beneu postoje mnogi stariji od 50 

godina koji su reintegrirani na tržište rada. Njihova iskustva primjeri 

su istodobno „uključenosti“ i društvene „kohezije“, u dobrodošlom 

kontekstu poticanja promjene i prilagodbe. 

Cilj 

Program pridonosi povećanju samopouzdanja i osobne motivacije, 

zahvaljujući učinku skupne podrške. 

Ishod 

Kao rezultat ovog programa korisnici se osjećaju manje usamljeno 

što utječe na povećanje njihovog samopouzdanja, motiviraniji su 

za traženje i uspješan pronalazak posla. 

Projekt Elpis 

Caritas Grčke 

Što se nudi 

Projekt Elpis pruža podršku 650 siromašnih obitelji u različitim 

zemljopisnim područjima Grčke putem mjesečnih dostava hrane. 

Projekt financiraju Caritas Italije, Caritas Španjolske, Caritas 

Francuske i Catholic Relief Services, a provodi ga Caritas Grčke u 

suradnji s Caritasom Europe. 

Cilj 

Glavni cilj projekta Elpis (elpis znači nada) pridonijeti je smanjenju 

posljedica gospodarske krize u Grčkoj među siromašnim i socijalno 

isključenim osobama. 

Ishod 

Projekt se bavi ljudima koji žive u krajnjem siromaštvu, kako 

Grcima tako i migrantima, koji nemaju ili imaju slabi pristup 

osnovnim prehrambenim namirnicama i hrani. Socijalno savjetovanje, 

u kombinaciji s dostavom hrane, omogućuje ljudima da 

istražuju druge načine za bijeg od siromaštva kroz prepoznavanje 

svojih jačih strana. 

Foto: Elodie Perriot, Secours Catholique – Caritas Francuska 

3. stup 

Podrška za zapošljavanje 

Secours Catholique – Caritas Francuske 

Što se nudi 

Ovaj program pruža potporu, kroz Secours Catholique, nezaposlenim 

osobama koje traže novi posao. Za tu svrhu diljem Francuske 

postoji 50 timova "podrške za zapošljavanje" koji se sastoje od 

dobrovoljaca. Među njima je i deset timova koji uz podršku prilagođenu 

pojedincima nude i skupnu podršku s ciljem pronalaska 

posla. Skupna podrška pruža se u koordinaciji s prilagođenom podrškom 

i ima za cilj smanjivanje osjećaja očaja i usamljenosti koji 

su izraženi među ljudima bez posla. Prilagođena podrška temelji 

se na slušanju, pružanju podrške za stjecanje samopouzdanja te 

pomoći s administrativnim postupcima vezanima uz dobivanje 

posla. Neke od aktivnosti koje se provode uključuju informatičke 

radionice za pisanje životopisa i traženje otvorenih radnih mjesta, 

osiguranje prijevoza za tražitelje posla koji trebaju prijevoz za odlazak 

na razgovor za posao itd. 


| 30 | 

Foto: Caritas Švicarska

2 

CARITAS 

PREPORUČUJE 

Temeljem prethodno navedenih izazova, ovo poglavlje navodi preporuke 

specifične za stup socijalne zaštite Caritasovog socijalnog modela. 

Osigurati sveobuhvatno pružanje socijalne zaštite na nacionalnoj 

razini kako bi se podmirile vitalne potrebe svih osoba koje žive u zemlji. 

Jamčiti univerzalni pristup socijalnim uslugama i lako razumljiv 

pristup socijalnim naknadama. 

Informirati stanovnike o socijalnim pravima i naknadama na koje 

imaju pravo. 

Osigurati da stanovnici imaju pristup pomoći radi ostvarivanja svojih 

socijalnih prava. 

Ulagati u predškolsko obrazovanje i skrb, osiguravajući minimalno 

besplatno osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, uključujući 

dodatke/školarine utemeljene na provjeri dohotka i/ili imovine te 

sprječavanje/smanjenje odustajanja od školovanja. 

Osigurati odgovarajuću kućnu njegu, uključujući njegu koju pružaju 

članovi obitelji, kako bi se spriječio ili odgodio smještaj u institucije za 

skrb. Domovi za starije osobe moraju ispunjavati standarde kvalitete i 

treba ih redovito nadzirati. 

Osigurati pravodobni, na provjeri dohotka i/ili imovine utemeljen 

pristup kvalitetnom, prikladnom i pristupačnom socijalnom 

smještaju. 

Ulagati u preventivnu zdravstvenu zaštitu i osigurati pružanje 

dostupne i pristupačne zdravstvene zaštite. 

Osigurati prihod utemeljen na provjeri dohotka i/ili imovine, tj. 

naknadu za nezaposlene za ljude koji su privremeno nezaposleni, u 

kombinaciji s mjerama koje podupiru njihov povratak na tržište rada, 

kao što su osposobljavanje/prekvalifikacija, savjetovanje za pronalazak 

posla, učenje jezika i sl. 

Jamčiti minimalni prihod iznad granice siromaštva koji se temelji na 

provjeri dohotka i/ili imovine. 

Izračunati mirovinu u sklopu javnog mirovinskog sustava na temelju 

broja dana/godina provedenih na radu, uz minimalni i maksimalni 

iznos; također uzeti u obzir razdoblja neaktivnosti koja se odnose na 

njegu članova obitelji. 

Izraditi fiskalni okvir za promicanje komplementarnih programa 

javne mirovine. 

Osigurati dostatno i održivo financiranje socijalne zaštite kroz 

financiranje sustava socijalne zaštite putem oporezivanja svih izvora 

prihoda, a ne samo rada, kako se sustav ne bi našao pod pritiskom 

uslijed financijskog pada, gospodarske krize ili demografskog starenja. 

Potvrditi Europsku socijalnu povelju i sve njezine odredbe, kao i 

Postupak kolektivnih žalbi. 

3. stup 


Ključne preporuke za otporne 

socijalne modele 

1. 

PREPORUKE KOJE SE ODNOSE NA OBITELJ KAO 

TEMELJNU STANICU LJUDSKOG DRUŠTVA I 

PRIMARNU SIGURNOSNU MREŽU 

2. 

PREPORUKE KOJE SE ODNOSE NA UKLJUČIVA 

TRŽIŠTA RADA - PREPOZNAVANJE 

VRIJEDNOSTI RADA I DOPRINOSA LJUDI 

DRUŠTVU 

Osigurati pravo na obiteljski život: olakšati ravnotežu 

između posla i obiteljskog života i pružiti potporu 

obiteljima kroz: 

mjesečni dječji doplatak - usvojiti univerzalni pristup 

naknadama za djecu 

Obitelji s niskim prihodima trebaju dobivati uvećani 

dječji doplatak. 

dostatni broj pristupačnih ustanova za skrb o djeci 

usluge obiteljskog savjetovanja. 

Omogućiti, pomoći i prepoznati vrijednost njege 

članova obitelji tako da se: 

osigura zakonsko pravo na porodiljni dopust u trajanju 

od najmanje 15 tjedana, kao i roditeljski dopust u 

trajanju od najmanje 6 mjeseci 

omogući određeni broj dana godišnje za posebni 

dopust za njegu članova obitelji (djece, starijih, 

bolesnih) 

osigura minimalni dohodak tijekom duljih razdoblja 

dopusta radi njege članova obitelji 

razmotri ubrajanje vremena provedenog njegujući 

članove obitelji u radni staž radi ostvarivanja mirovine. 

Iznova ocijeniti porezne sustave kako bi se prilagodili 

obiteljima i bili progresivni (preraspodjela bogatstva 

od bogatih siromašnima); uzme u obzir doprinos 

obitelji društvu, kroz svoju međugeneracijsku prirodu, 

odobravajući financijsku kompenzaciju u obliku 

smanjenja poreza ili odobrenja zajma. 

Zaštititi prava svih radnika i boriti se protiv 

iskorištavanja, primjerice, neprijavljenih radnika. 

Odrediti odgovarajuću minimalnu plaću. 

Osigurati jednaku plaću za žene i muškarce – jednaka 

plaća za jednaki rad. 

Poboljšati sigurnost radnog mjesta ograničavanjem 

uporabe ugovora na određeno vrijeme. 

Uvesti mjere za podršku pri prijelazu iz obrazovanja 

na tržište rada (zapošljavanje mladih), odnosno 

promicanjem povezanosti između obrazovnih 

programa i vještina koje se traže na tržištu rada. 

Osigurati usluge savjetovanja pri zapošljavanju koje 

olakšavaju sudjelovanje na tržištu rada, posebice za tek 

pridošle migrante, i promjenu posla. 

Olakšati priznavanje vještina i kvalifikacija stečenih 

u inozemstvu. 

Smanjiti dugotrajnu nezaposlenost provođenjem 

reintegracije i nadogradnjom vještina. 

Smanjiti jaz između službene i učinkovite dobi za 

umirovljenje na način da se opis posla prilagodi 

potrebama starijih radnika. 

Podrška zapošljavanju u neprofitnim 

organizacijama i socijalnim poduzećima, 

iskorištavajući njihov potencijal za otvaranje radnih 

mjesta. 

Uklanjanje diskriminatornih praksi koje 

predstavljaju prepreke zapošljavanju. 

Ocijeniti učinak planiranih inicijativa za uvođenjem 

politika u područja zaposlenja, obrazovanja i zdravstva 

na situaciju obitelji, a posebice obitelji s niskim 

primanjima, u obliku procjena učinaka na obitelj. 

| 32 |

3. 

PREPORUKE KOJE SE ODNOSE NA SUSTAVE 

SOCIJALNE ZAŠTITE 

Osigurati sveobuhvatno pružanje socijalne zaštite 

na nacionalnoj razini kako bi se podmirile vitalne 

potrebe svih osoba koje žive u zemlji. 

Jamčiti univerzalni pristup socijalnim uslugama i lako 

razumljiv pristup socijalnim naknadama. 

Informirati stanovnike o socijalnim pravima i 

naknadama na koje imaju pravo. 

Osigurati da stanovnici imaju pristup pomoći radi 

ostvarivanja svojih socijalnih prava. 

Ulagati u predškolsko obrazovanje i skrb, 

osiguravajući najmanje besplatno osnovnoškolsko 

i srednjoškolsko obrazovanje, uključujući dodatke/ 

školarine utemeljene na provjeri dohotka i/ili imovine 

te sprječavanje/smanjenje odustajanja od školovanja. 

Osigurati odgovarajuću kućnu njegu, uključujući 

njegu koju pružaju članovi obitelji, kako bi se spriječio 

ili odgodio smještaj u institucije. Domovi za starije 

osobe moraju ispunjavati standarde kvalitete i treba ih 

redovito nadzirati. 

Osigurati pravodobni, na provjeri dohotka i/ili 

imovine utemeljen pristup kvalitetnom, prikladnom i 

pristupačnom socijalnom smještaju. 

Ulagati u preventivnu zdravstvenu zaštitu i osigurati 

pružanje dostupne i pristupačne zdravstvene zaštite. 

Osigurati prihod utemeljen na provjeri dohotka i/ 

ili imovine, tj. naknadu za nezaposlene za ljude koji 

su privremeno nezaposleni, u kombinaciji s mjerama 

koje podupiru njihov povratak na tržište rada, kao što 

su osposobljavanje/prekvalifikacija, savjetovanje za 

pronalazak posla, učenje jezika i sl. 

Jamčiti minimalni prihod iznad granice siromaštva 

koji se temelji na provjeri dohotka i/ili imovine. 

Izračunati mirovinu u sklopu javnog mirovinskog 

sustava na temelju broja dana/godina provedenih na 

radu, uz minimalni i maksimalni iznos; također uzeti 

u obzir razdoblja neaktivnosti koja se odnose na njegu 

članova obitelji. 

Izraditi fiskalni okvir za promicanje 

komplementarnih programa javne mirovine. 

Osigurati dostatno i održivo financiranje socijalne 

zaštite kroz financiranje sustava socijalne zaštite 

putem oporezivanja svih izvora prihoda, a ne samo 

rada, kako se sustav ne bi našao pod pritiskom uslijed 

financijskog pada, gospodarske krize ili demografskog 

starenja. 

Potvrditi Europsku socijalnu povelju i sve njezine 

odredbe, kao i Postupak kolektivnih žalbi. 


4. 

PREPORUKE NACIONALNIM 

VLASTIMA 

5. 

PREPORUKE 

INSTITUCIJAMA EU-A 

Osigurati sudjelovanje ljudi koji proživljavaju 

siromaštvo i nevladinih organizacija koje se zalažu za 

njihove interese kroz socijalne analize, razvoj socijalne 

politike te praćenje i ocjenu mjera politike. 

Zaštiti temeljna socijalna prava integrirajući ih kao 

ljudska prava u nacionalne ustave; učiniti Europsku 

socijalnu povelju i Međunarodni pakt o gospodarskim, 

socijalnim i kulturnim pravima obvezujućima i 

zakonski provedivima. 

Donijeti nacionalnu strategiju za borbu protiv 

siromaštva i zapošljavanje, uzimajući u obzir Ciljeve 

održivog razvoja - a to uključuje i nacionalne ciljeve za 

smanjenje siromaštva i zapošljavanje - kao i mjere za 

ostvarenje ciljeva i proračun za njihovu provedbu. 

Uključiti jednakost između muškaraca i žena u 

nacionalnu strategiju kao prioritet. 

Razviti komplementarne ciljane mjere za određene 

ciljane skupine, kao što su mjere za integraciju 

migranata i izbjeglica. 

Povećati kapacitet automatskih stabilizatora. 

Izračunati referentne proračune prema zajedničkoj 

metodologiji, dodatno uz stopu rizika od siromaštva, 

kako bi se utvrdila razina prikladnosti zamjenskih 

dohodaka i socijalnih naknada. 

Osigurati sudjelovanje ljudi koji žive u siromaštvu 

i nevladinih organizacija koje se zalažu za njihove 

interese, kroz socijalne analize, u razvoj socijalnih 

politika te praćenje i ocjenu mjera socijalne politike. 

Pojačati predanost postizanju cilja smanjenja 

siromaštva u Europi do 2020. godine i njegove 

povezanosti s planom do 2030. godine, tj. provedbe 

Održivih ciljeva razvoja. 

Osigurati komplementarnost između strukturnih 

fondova, Europskog socijalnog fonda i Fonda europske 

pomoći za najpotrebitije. 

Pružiti podršku državama članicama u reformi sustava 

socijalne zaštite u svjetlu prethodno navedenih 

preporuka. 

Koristiti klauzulu o fleksibilnosti iz Pakta o stabilnosti 

i rastu kako bi se državama članicama EU-a omogućilo 

da socijalna ulaganja izuzmu iz izračuna nacionalnih 

proračunskih izdataka, barem do 2020. godine, a 

posebno za ulaganje u djecu: predškolsko obrazovanje i 

skrb, formalno obrazovanje i podršku obitelji. 

Uspostaviti jedinstveno oruđe za provjeru dohotka i/ 

ili imovine (višedimenzionalni skup pokazatelja o 

blagostanju i siromaštvu) na razini EU-a. 

Promicati istraživanja u srodnim područjima kroz 

Sedmi okvirni program - Obzor 2020. kako bi se 

osigurale smjernice utemeljene na dokazima s ciljem 

reforme sustava socijalne zaštite prema većoj socijalnoj 

pravdi. 

| 34 |

Zaključak 

Caritasov socijalni model pruža okvir za integrirani pristup 

stvaranju i poboljšanju blagostanja ljudi i društva u kojem žive. 

Obiteljske politike, politike tržišta rada i politike socijalne zaštite 

međusobno su ovisne i mogu pridonijeti jačanju pozitivnih ishoda. 

Za to je potrebna vizija društva koje nadilazi kratkoročne političke 

i proračunske probleme. 

Doista, ušteda novca u jednom području politike može direktno 

pridonijeti boljem uravnoteženju proračuna, bilo ove ili iduće godine, 

ali bi mogla uzrokovati i ogromni teret za državni proračun 

za 10 ili 15 godina. Socijalnoj potrošnji treba pristupiti i smatrati 

ju socijalnim ulaganjem. Viša stopa obuhvata ili povećanje minimalnog 

dohotka na odgovarajuću razinu povećat će državni proračun 

za ovu godinu, ali će zato povrat na ulaganje kroz 10, 15 ili 20 

godina biti mnogo veći. Ne samo da će takva ulaganja pridonijeti 

smanjenju nejednakosti, siromaštva i socijalne isključenosti već će 

pridonijeti i boljem uspjehu gospodarstva, snižavanju socijalnih 

napetosti i smanjenju troškova. To će vlastima omogućiti da državni 

proračun drže uravnoteženim uz istodobni doprinos postizanju 

Održivih razvojnih ciljeva i poštovanje međunarodnih pravnih socijalnih 

obveza zemlje koje proizlaze iz Europske socijalne povelje, 

Povelje o temeljnim pravima i drugih međunarodnih konvencija. 

Država i društvo ne mogu si priuštiti održavanje nejednakosti. 

Prevelika je socijalna i ekonomska cijena koju će zbog toga platiti 

buduće generacije. Za smanjenje siromaštva i nejednakosti potrebna 

je dugoročna vizija. Pravi su vođe oni političari koji su sposobni 

razviti takvu viziju i djelovati u skladu s njom. Oni štite i promoviraju 

opće dobro, kao i smjernice politike koje stvaraju koheziju i 

otpornost u društvu. Nadamo se da će im ova publikacija poslužiti 

za nadahnuće i smjernice u naporima da postanu graditelji solidarnosti 

i socijalne kohezije. Učine li tako, države će postići odlučujući 

napredak u promicanju cjelovitog ljudskog razvoja. 

Foto: Caritas Austrija 


| 36 | 

Foto: Caritas Švicarska

Završne napomene 

1 Evangelii Gaudium - Radost Evanđelja (EG), 218. 

2 EG, 202. 

3 EG, 204. 

4 Vidi 1. dodatak – popis referenci. 

5 Za više informacija o analitičkom modelu vidi http://www. 

caritas.eu/sites/default/files/zeropovertya-ben.pdf str. 7 - 8. 

6 Vijeće Europe, Europska socijalna povelja (izmijenjena), 

1996., članak 30. – Pravo na zaštitu od siromaštva i socijalnog 

isključenja. 

7 Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 34., 3. 

8 Izvješće Caritasa Europe o praćenju krize za 2015. godinu, 

Porast siromaštva i nejednakosti, http://www.caritas.eu/ 

sites/default/files/caritascrisisreport_2015_en_final.pdf. 

9 Caritas Europa, Siromaštvo u Europi (2001). 

10 Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030., preambula 

https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/ 

transformingourworld 

11 Jonathan D. Ostry, Andrew Berg, Charalambos G. 

Tsangarides, 2014., bilješka s rasprave osoblja MMF-a 

Preraspodjela, nejednakost i rast. 

pružajući usluge njege odgovara više od 150 000 poslova na 

puno radno vrijeme. 

18 % žena u dobi od 55 do 64 godina pruža usluge 

neformalne njege, što ih čini najvećom skupinom. Više 

informacija dostupno je na: https://www.wiv-isp.be/news/ 

Pages/L’aideinformellereprésenteplusde150000emploisen- 

Belgique.aspx. 

19 Uglavnom sa Sveučilišta u Denveru, SAD. 

20 Papa Benedikt XVI, Caritas in Veritate - Ljubav u istini, 

2009., br. 25. 

21 Isto, br. 63. 

22 http://www.europarl.europa.eu/charter/pdf/text_en.pdf 

23 https://rm.coe.int/CoERMPublicCommonSearchServices/ 

DisplayDCTMContent?documentId=090000168007cf93 




26 http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/ 

12 Caritas Europa, Budućnost socijalne države (2013.), str. 339- 

347. 

13 Caritas Europa, Budućnost socijalne države (2013.). 

14 Promijeniti svijet: Program za održivi razvoj 2030., isto. 




17 http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/ 

18 Belgijski znanstveni institut za javno zdravstvo (2015.) nedavno 

je izračunao da je u Belgiji približno 860 000 osoba 

uključeno u neformalne oblike njege. Broj sati koji provedu 


I. dodatak 

Pregled Caritasovih preporuka 

Ova tablica predstavlja analizu koju je napravio Caritas Europe s ciljem ukazivanja na tematska područja u kojima postoji europsko zakonodavstvo, 

uz istodobnu usporedbu sa zaštitom koja je potencijalno dostupna uz preduvjet učinkovite primjene globalnih Ciljeva održivog 

razvoja. Posebno je zanimljivo uočiti područja u kojima nedostaju zaštitne mjere ili zakonske odredbe, što ukazuje na to da još uvijek predstoji 

mnogo posla kako bi se ostvarila vizija europskog socijalnog modela kako ju vidi Caritas Europe. 

CARITAS EUROPE 

PREPORUČUJE 

EUROPSKA SOCIJALNA 

POVELJA 

POVELJA EUROPSKE 

UNIJE O TEMELJNIM 

PRAVIMA 

SUSTAINABLE 

DEVELOPMENT GOALS 

I. STUP 

Pružiti podršku obiteljima i olakšati 

ravnotežu između posla i obiteljskog 

života 

čl. 8., čl. 16. čl. 9., čl. 33. − 

Prepoznati obiteljsku njegu čl. 27. čl. 33. 5. cilj 

Oporezivanje koje ide u prilog obitelji − čl. 33. − 

Procjene utjecaja na obitelj čl. 16. čl. 33. − 

2. STUP 

Zaštititi prava radnika čl. 1., čl. 2. čl. 15; 27; 28; 33 1. cilj; 8. cilj 

Odrediti iznos minimalne plaće čl. 4., čl. 30. čl. 31. 

8. cilj; 10. cilj – 4. 

specifični cilj 

Osigurati jednakost plaća čl. 20., čl. 27. čl. 23. 8. cilj 

Poboljšati sigurnost radnog mjesta čl. 27. čl. 15., čl. 30. 8. cilj 

Pružiti podršku prilikom promjene 

radnog mjesta 

čl. 1., čl. 30. čl. 14., čl. 32. − 

Osigurati savjetovanje za zapošljavanje čl. 1. čl. 15. − 

Priznati kvalifikacije stečene u 

inozemstvu 

− čl. 15 – 3. − 

Provoditi reintegraciju čl. 9, čl. 10, čl. 13 čl. 14., čl. 29. 4. cilj 

Prilagoditi poslove potrebama starijih 

radnika 

Podržavati zapošljavanje u neprofitnom 

sektoru 

− čl. 29. − 

− − 8. cilj 

Zaustaviti diskriminaciju čl. 27. čl. 23. 5. cilj 

| 38 |

CARITAS EUROPE 

PREPORUČUJE 

EUROPSKA SOCIJALNA 

POVELJA 

POVELJA EUROPSKE 

UNIJE O TEMELJNIM 

PRAVIMA 

SUSTAINABLE 

DEVELOPMENT GOALS 

3. STUP 

Osigurati pokrivenost socijalnom 

zaštitom 

čl. 12., čl. 23. čl. 34. 1. cilj – 3. specifični cilj 

Jamčiti pristup socijalnim službama čl. 14. čl. 34. − 

Informirati o socijalnim pravima i 

naknadama 

čl. 14. čl. 34. 1. cilj – 3. specifični cilj 

Osigurati pristup pravnoj pomoći čl. 16., čl. 17. čl. 34. − 

Ulagati u predškolsko obrazovanje i 

skrb 

čl. 17. čl. 36. 4. cilj – 2. specifični cilj 

Osigurati njegu u obitelji čl. 13., čl. 23. čl. 36. − 

Osigurati pristup socijalnom smještaju čl. 31. čl. 34. − 

Osigurati usluge zdravstvene zaštite čl. 11. čl. 35. 3. cilj – 8. specifični cilj 

Osigurati naknade za nezaposlene čl. 12. čl. 34 – 1. 1. cilj 

Jamčiti minimalni dohodak čl. 12. čl. 34 – 3. 1. cilj 

Osigurati dostojanstvene mirovine čl. 23. čl. 34 – 1. 1. cilj 

Osigurati održivo financiranje socijalne 

zaštite 

− − − 


II. dodatak 

Vizija Europe Caritasa Europe 1 

Ljudi u Europi žive u okruženju koje odlikuju mir, sloboda i solidarnost, u kojemu se u 

potpunosti poštuju ljudska i socijalna prava i svaka osoba, obitelj i zajednica mogu se 

razvijati. 

Europa njeguje zajednicu vrijednosti u kojoj - duboko uvažavajući različitosti - ljudi žive 

i međusobno djeluju u duhu služenja jedni drugima, 2 , gradeći zajednički dom u Europi u 

čijem je središtu svetost ljudske osobe i koji skrbi, brani i štiti svakog muškarca i ženu. 3 U 

Europi postoji potpuno razumijevanje i praksa društvene kohezije između sjevera i juga, 

istoka i zapada. 

Glas siromašnih i organizacija koje zastupaju njihove interese jače se čuje, što pridonosi 

uključivijem društvu. Jako civilno društvo u potpunosti sudjeluje u priznatom dijalogu s 

državom i gospodarstvom. Crkva u Europi - a time i Caritas - u obnovljenom kršćanskom 

ekumenizmu i dijalogu s drugim religijama voli, služi i prati društvo kao most susreta i 

dijaloga za sve ljude dobre volje. Humanije gospodarstvo smanjuje nejednakosti, sprječava 

iskorištavanje i nudi radna mjesta za sve. Integracija migranata zasniva se na dijalogu te 

zajedničkim pravima i odgovornostima. Država jamči socijalnu zaštitu svima, prvenstveno 

za najslabije u našim društvima. 

Europa je društvo otvoreno prema svijetu i u stalnom dijalogu s drugim regijama svijeta. 

Europa brine za naš globalni dom i dijeli odgovornost za svijet, spremna je za odgovor na 

humanitarne krize i pridonosi održivom razvoju ljudi i zajednica u drugim dijelovima svijeta, 

u partnerstvu s lokalnim dionicima. 

1 

Strateški okvir mreže Caritasa Europa do 2020. godine 

2 

Obraćanje pape Franje Vijeću Europe, 25. 11. 2014. 

3 

Obraćanje pape Franje Europskom parlamentu, 25. 11. 2014. 

| 40 |

III. dodatak 

Popis referenci 

Caritas Europa 2010. Poverty among Us, Analytical and Empirical Reporting on the Root 

Causes of Poverty in Europe and what Caritas does about it. http://www.caritas.eu/sites/ 

default/files/zeropovertya-ben.pdf 

Robert Urbé (ur.). 2013. The Future of the Welfare State, usporedna studija u državama 

članicama EU-a. http://www.caritas.eu/sites/default/files/publication_caritas_europa_-_future_welfare_state_0.pdf 

Izvješće Caritasa Europe o praćenju krize za 2015. godinu: Porast siromaštva i nejednakosti. 

http://www.caritas.eu/sites/default/files/caritascrisisreport_2015_en_final.pdf 

Caritas Europa 2016. End Poverty in Europe: our solutions to make it happen. http://caritascares.eu/pdf/Caritas-Cares-2016.pdf 

OECD. svibanj 2016. Can Investments in Social Protection Contribute to Subjective Wellbeing? 

Analiza većeg broja zemalja. 

EGSO. 2015. Bernd Schlueter (podnositelj izvješća). Opinion on Principles for 

Effective and Reliable Welfare Provision Systems. http://www.eesc.europa.eu/?i=portal. 

en.soc-opinions.34485 

Indeks društvenog napretka EU-a. http://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/ 

maps/social_progress 

Jonathan D. Ostry, Andrew Berg, Charalambos G. Tsangarides. 2014. Bilješka s rasprave 

MMF-a. Preraspodjela, nejednakost i rast. 

Fiorenza Lipparini, Seva Phillips, Filippo Addarii, Indy Johar. Travanj 2015. MAKING 

IMPACT REAL: Encouraging investment into social infrastructure and public good to stimulate 

the European economy. http://youngfoundation.org/wp-content/uploads/2015/10/ 

MakingImpactReal.pdf 

Olivier De Schutter (koord.). 2010. Europska socijalna povelja: Socijalni ustav Europe. 

Denis Bouget, Hugh Frazer, Eric Marlier, Sebastiano Sabato i Bart Vanhercke. Travanj 

2015. Social Investment in Europe - A study of national policies. 

A. Bonilla García i J.V. Gruat, MOR. 2003. Social Protection – a Life Cycle Continuum 

investment for social Justice, Poverty Reduction and sustainable Development. 

Joan Muyskens. Centar za punu zaposlenost i pravičnost. 2015. Inclusive Labour Market: 

a role for Job Guarantee 


| 42 |

„Nepravda nije nepobjediva.“ 

Papa Franjo Laudato Si’ – Hvaljen budi, 74 (2015.) 

Design by karodesign and daysign - www.karodesign.be / www.daysign.be

Rue de la Charité 43 

1210 Brussels - Belgium 

Tel. +32 (0)2 280 02 80 

info@caritas.eu 

www.caritas.eu 

caritascares.eu

navedenih

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?