PORODIČNI ZAKON Član 1 Ovim zakonom uređuju se: brak i ...

PORODI NI ZAKON 

PRVI DIO 

OSNOVNE ODREDBE 

lan 1 

Ovim zakonom ure uju se: brak i odnosi u braku, odnosi roditelja i djece, 

usvojenje, porodi ni smještaj (hraniteljstvo), starateljstvo, izdržavanje, imovinski 

odnosi u porodici i postupci nadležnih organa u vezi sa bra nim i porodi nim 

odnosima. 

lan 2 

Porodica je životna zajednica roditelja, djece i drugih srodnika koji u smislu 

ovoga zakona imaju me usobna prava i obaveze, kao i druga osnovna zajednica 

života u kojoj se njeguju i podižu djeca. 

lan 3 

Brak se zasniva na slobodnoj odluci muškarca i žene da sklope brak, na 

njihovoj ravnopravnosti, uzajamnom poštovanju i me usobnom pomaganju. 

lan 4 

Odnosi roditelja i djece zasnivaju se na obostranim pravima i dužnostima, 

posebno roditelja da se staraju o zaštiti interesa i dobrobiti djece i njihovoj 

odgovornosti za podizanje, vaspitanje i osposobljavanje za samostalan život, i djece 

da se staraju o svojim roditeljima i da se prema njima odnose sa poštovanjem. 

lan 5 

Svako je dužan da se rukovodi najboljim interesom djeteta u svim aktivnostima 

koje se ti u djeteta. 

Država je dužna da poštuje i unapre uje prava djeteta i preduzima sve potrebne 

mjere za zaštitu djeteta od zanemarivanja, zlostavljanja i eksploatacije. 

lan 6 

Prava i dužnosti roditelja i drugih srodnika prema djeci, kao i prava i dužnosti 

djece prema roditeljima i srodnicima jednaka su, bez obzira da li su djeca ro ena u 

braku ili van braka. 

lan 7 

Pravo je svakog lica da slobodno odlu uje o ra anju svoje djece, a kao roditelja 

da stvara mogu nosti i obezbje uje uslove za njihov zdrav psihofizi ki razvoj u 

porodici i društvu. 

Država mjerama socijalne, zdravstvene i pravne zaštite, sistemom vaspitanja, 

obrazovanja i informisanja, politikom zapošljavanja, stambenom i poreskom 

politikom, kao i razvijanjem svih drugih djelatnosti u korist porodice i njenih lanova 

obezbje uje uslove za slobodno i odgovorno roditeljstvo.

2 

lan 8 

Usvojenjem izme u usvojioca i usvojenika uspostavljaju se odnosi koji postoje 

izme u roditelja i djece, s ciljem da se djetetu koje se usvaja pruže uslovi života kakve 

imaju djeca koja žive u porodici. 

lan 9 

Država starateljstvom pruža zaštitu djeci koja nijesu pod roditeljskim staranjem 

i punoljetnim licima koja nijesu sposobna ili koja nijesu u mogu nosti da se sama 

staraju o svojoj li nosti, pravima i interesima. 

Poslove starateljstva vrši centar za socijalni rad (u daljem tekstu: organ 

starateljstva). 

lan 10 

Obaveza izdržavanja izme u roditelja i djece i drugih srodnika, kao i bra nih i 

vanbra nih drugova, izraz je porodi ne solidarnosti i u interesu je društva. 

lan 11 

Imovinski odnosi u porodici zasnivaju se na na elima ravnopravnosti, 

uzajamnosti i solidarnosti, kao i na zaštiti interesa djece. 

lan 12 

Zajednica života muškarca i žene koja traje duže (vanbra na zajednica), 

izjedna ena je sa bra nom zajednicom u pogledu prava na me usobno izdržavanje i 

drugih imovinsko-pravnih odnosa. 

Vanbra na zajednica ne proizvodi dejstvo iz stava 1 ovog lana, ako su u 

vrijeme njenog zasnivanja postojale smetnje za sklapanje punovažnog braka. 

lan 13 

Punoljetstvo se sti e sa navršenom 18 godinom života. 

Potpuna poslovna sposobnost sti e se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije 

punoljetstva uz dozvolu suda. 

lan 14 

Za pružanje stru ne pomo i i zaštite prava i interesa djeteta i ostalih lanova 

porodice, za rješavanje sporova izme u lanova porodice, kao i u svim slu ajevima 

poreme enih porodi nih odnosa nadležan je organ starateljstva, sud i lice ovlaš eno za 

posredovanje. 

DRUGI DIO 

BRAK 

lan 15 

Brak je zakonom ure ena zajednica života muškarca i žene.

I. SKLAPANJE BRAKA 

1. Uslovi za punovažnost braka 

3 

lan 16 

Brak se sklapa saglasnoš u volja žene i muškarca datih pred nadležnim 

organom, na na in predvi en ovim zakonom. 

lan 17 

Brak se sklapa radi ostvarivanja zajednice života bra nih drugova. 

lan 18 

Brak ne može sklopiti lice ija volja nije slobodna. 

lan 19 

Niko ne može sklopiti novi brak dok mu ranije sklopljeni brak ne prestane. 

lan 20 

Brak ne može sklopiti lice koje zbog duševne bolesti ili iz drugih razloga nije 

sposobno za rasu ivanje. 

lan 21 

Ne mogu sklopiti brak me u sobom krvni srodnici u pravoj liniji, kao ni ro eni 

brat i sestra, brat i sestra po ocu ili majci, stric i sinovica, ujak i sestri ina, tetka i 

bratani , tetka i sestri , ni djeca ro ene bra e i sestara i djeca bra e i sestara po ocu ili 

majci. 

lan 22 

Srodstvo zasnovano potpunim usvojenjem predstavlja smetnju za sklapanje 

braka na isti na in kao i krvno srodstvo. 

Srodstvo zasnovano nepotpunim usvojenjem predstavlja smetnju za sklapanje 

braka samo izme u usvojioca i usvojenika i njegovih potomaka. 

Izuzetno od stava 2 ovog lana, nadležni sud može, iz opravdanih razloga, 

dozvoliti sklapanje braka izme u usvojioca i usvojenika, po prethodno pribavljenom 

mišljenju organa starateljstva. 

lan 23 

Ne mogu sklopiti brak srodnici po tazbini i to: svekar i snaha, zet i tašta, o uh i 

pastorka, ma eha i pastorak, bez obzira na to da li je brak usljed ijeg sklapanja su oni 

došli u ove odnose prestao. 

Izuzetno od stava 1 ovog lana, nadležni sud može, iz opravdanih razloga, 

dozvoliti sklapanje braka, po prethodno pribavljenom mišljenju organa starateljstva. 

lan 24 

Ne može sklopiti brak lice koje nije navršilo 18 godina života. 

Izuzetno od stava 1 ovog lana, sud može dozvoliti sklapanje braka maloljetnom 

licu starijem od 16 godina, u skladu sa posebnim zakonom.

2. Postupak sklapanja braka 

4 

lan 25 

Lica koja namjeravaju da stupe u brak podnose prijavu za sklapanje braka 

organu nadležnom za vo enje mati nih knjiga u opštini (u daljem tekstu: mati ar). Uz 

prijavu podnose izvod iz mati ne knjige ro enih za svakog od njih, a kad je to 

potrebno i druge isprave. 

lan 26 

Mati ar e na osnovu izjava lica koja žele da stupe u brak, priloženih isprava, a 

po potrebi i na drugi na in utvrditi da li su ispunjeni svi uslovi za punovažnost braka. 

Ako utvrdi da nijesu ispunjeni svi uslovi za punovažnost braka predvi eni ovim 

zakonom, mati ar e usmeno saopštiti podnosiocima prijave da ne mogu sklopiti brak 

i o tome sa initi službenu zabilješku. 

lan 27 

Lica koja su podnijela prijavu za sklapanje braka, ukoliko nijesu saglasna sa 

usmenim saopštenjem iz lana 26 stav 2 ovog zakona, mogu tražiti da im mati ar u 

roku od tri dana od dana saopštenja donese rješenje o odbijanju prijave za sklapanje 

braka. 

Protiv rješenja iz stava 1 ovog lana podnosioci prijave mogu izjaviti žalbu 

nadležnom organu lokalne uprave u roku od osam dana od dana prijema rješenja. Ovaj 

organ dužan je da odlu i po žalbi u roku od pet dana od dana prijema žalbe. 

lan 28 

Datum i as za sklapanje braka odre uje mati ar u sporazumu sa licima koja 

žele da stupe u brak. 

lan 29 

Mati ar e preporu iti licima koja žele da stupe u brak da se do dana sklapanja 

braka uzajamno obavijeste o stanju zdravlja, da posjete bra no, odnosno porodi no 

savjetovalište i da se upoznaju sa stru nim mišljenjem o uslovima za razvoj skladnih 

bra nih i porodi nih odnosa, da posjete zdravstvenu ustanovu radi upoznavanja sa 

mogu nostima i prednostima planiranja porodice, kao i da se sporazumiju o budu em 

prezimenu. 

lan 30 

Ako se jedno ili oba lica koja su podnijela prijavu za sklapanje braka ne pojave 

u dogovoreno vrijeme, a izostanak ne opravdaju, smatra e se da je prijava povu ena. 

lan 31 

Brak se sklapa pred nadležnim organom lokalne uprave na sve an na in, u 

službenoj prostoriji prigodno ure enoj za tu namjenu. 

Izuzetno, mati ar može dozvoliti da se brak sklopi i na nekom drugom 

prikladnom mjestu, ako to bra ni drugovi zahtijevaju i za to navedu opravdane 

razloge.

5 

lan 32 

Sklapanju braka prisustvuju oba budu a bra na druga, odbornik skupštine 

opštine koga ona odredi, dva svjedoka i mati ar. 

lan 33 

U naro ito opravdanim slu ajevima nadležni organ lokalne uprave može 

dozvoliti da se brak sklopi u prisustvu jednog od budu ih bra nih drugova i 

punomo nika drugog bra nog druga. 

U punomo ju, koje mora biti ovjereno i izdato samo radi sklapanja braka, 

moraju biti ozna eni li ni podaci punomo nika i lica sa kojim se, preko punomo nika, 

sklapa brak i datum izdavanja punomo ja. 

Punomo je iz stava 2 ovog lana važi 90 dana od dana ovjeravanja. 

Žalbu protiv rješenja o odbijanju zahtjeva za sklapanje braka preko punomo nika 

podnosioci zahtjeva mogu izjaviti ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove i 

javnu upravu. 

lan 34 

Svjedok pri sklapanju braka može biti svako poslovno sposobno lice. 

lan 35 

Sklapanje braka po inje utvr ivanjem identiteta budu ih bra nih drugova i 

izvještajem mati ara da su sklapanju braka pristupili podnosioci prijave i da su 

ispunjeni zakonom predvi eni uslovi za punovažnost njihovog braka. 

Ako se brak zaklju uje preko punomo nika pro ita e se priloženo punomo je. 

lan 36 

Pošto odbornik skupštine opštine utvrdi da na izvještaj mati ara nema 

prigovora, na prigodan na in upozna e budu e bra ne drugove s odredbama ovog 

zakona o njihovim pravima i dužnostima i istaknuti zna aj braka, a posebno da je 

skladan brak od najve e važnosti za porodi ni život. 

Odbornik skupštine opštine e pitati budu e bra ne drugove pojedina no da li 

pristaju da me usobno sklope brak. 

Poslije datih saglasnih izjava o sklapanju braka, odbornik skupštine opštine 

proglašava da je brak sklopljen. 

lan 37 

Sklopljeni brak mati ar upisuje u mati nu knjigu vjen anih u koju se potpisuju 

bra ni drugovi, odbornik skupštine opštine, svjedoci i mati ar. 

lan 38 

Odmah po sklapanju braka, bra nim drugovima se izdaje izvod iz mati ne 

knjige vjen anih.

II. PRAVA I DUŽNOSTI BRA NIH DRUGOVA 

lan 39 

Bra ni drugovi su ravnopravni u braku. 

6 

lan 40 

Bra ni drugovi dužni su da vode zajedni ki život, da jedan drugom budu vjerni, 

da se uzajamno pomažu, me usobno poštuju, razvijaju i održavaju skladne bra ne i 

porodi ne odnose. 

lan 41 

Prilikom sklapanja braka bra ni drugovi mogu se sporazumjeti da: 

1) svaki zadrži svoje prezime; 

2) kao zajedni ko prezime uzmu prezime jednog od njih; 

3) kao zajedni ko prezime uzmu oba njihova prezimena; 

4) samo jedan od njih svom prezimenu doda i prezime drugog bra nog druga. 

U slu aju sporazuma o prezimenu iz stava 1 ta ke 3) ovog lana, bra ni drugovi 

e odlu iti koje e se prezime upotrebljavati na prvom mjestu. 

lan 42 

Bra ni drugovi sporazumno odre uju mjesto stanovanja. 

lan 43 

Bra ni drugovi su nezavisni u izboru rada i zanimanja. 

lan 44 

Bra ni drugovi sporazumno odlu uju o podizanju zajedni ke djece i o tome 

kako e urediti odnose i obavljati poslove koji se ti u bra ne, odnosno porodi ne 

zajednice. 

III. PRESTANAK BRAKA 

lan 45 

Brak prestaje smr u bra nog druga, proglašenjem nestalog bra nog druga 

umrlim, poništenjem i razvodom braka. 

Ako je bra ni drug proglašen umrlim, brak prestaje danom koji je po 

pravosnažnoj odluci suda utvr en kao dan njegove smrti. 

Brak prestaje poništenjem i razvodom kad odluka suda o poništenju, odnosno 

razvodu braka postane pravosnažna.

1. Poništenje braka 

7 

lan 46 

Ništav je brak, ako izjave volje bra nih drugova nijesu bile potvrdne ili ako 

brak nije sklopljen pred nadležnim organom. 

lan 47 

Ništav je brak koji je sklopljen za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od 

bra nih drugova. 

Ako bra ni drugovi iznesu u postupku za poništenje braka da raniji brak nije 

punovažan, prethodno e se odlu iti o punovažnosti ranijeg braka i ako taj brak bude 

poništen, njihov se brak ne e poništiti. 

Ne e se poništiti novi brak sklopljen za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od 

bra nih drugova, ako je raniji brak prestao. 

Ako zbog smrti bra nog druga koji je sklopio novi brak za vrijeme trajanja 

ranijeg braka, istovremeno prestanu oba braka, poništi e se novi brak, osim u slu aju 

poništenja ranijeg braka, ili ako je novi brak trajao duže vrijeme, a bra ni drug iz 

ranijeg braka nije ništa preduzimao u cilju uspostavljanja bra ne zajednice. 

lan 48 

Ništav je brak koji sklopi lice koje zbog duševne bolesti ili iz drugih razloga 

nije sposobno za rasu ivanje. 

Ništav je brak izme u srodnika po krvi, po usvojenju ili tazbini izme u kojih 

zakon ne dozvoljava brak. 

Ako je brak sklopljen izme u srodnika po usvojenju ili po tazbini izme u kojih 

je brak mogu samo po dozvoli suda ( lan 22 stav 3 i lan 23 stav 2 ovog zakona), 

može sud, kome je podnijeta tužba za poništenje braka, dati naknadno ovo odobrenje. 

lan 49 

Brak se može poništiti ako je bra ni drug pristao na njegovo sklapanje u strahu 

izazvanom silom ili ozbiljnom prijetnjom. 

lan 50 

Može se poništiti brak sklopljen u zabludi o li nosti bra nog druga kad se 

mislilo da se stupa u brak sa jednim licem, a stupilo se u brak sa drugim, ili kad se 

stupilo u brak sa odre enim licem, ali koje nije ono za koje se izdavalo. 

Može se poništiti brak sklopljen u zabludi o bitnim osobinama jednog bra nog 

druga koje bi drugog bra nog druga odvratilo od stupanja u brak da ih je znao i koje 

su dovele do ozbiljne i trajne poreme enosti bra nih odnosa. 

lan 51 

Brak je ništav kada bra ni drugovi nijesu stvarno željeli da uspostave zajednicu 

života ve da sklapanjem braka prikriju neki drugi pravni posao ili da ostvare neki

8 

drugi cilj (zakonsko nasle ivanje, porodi na penzija, izbjegavanje krivi nog gonjenja, 

zloupotreba prava na stan i sl.). 

Ovakav brak ne e se poništiti ako je naknadno uspostavljena zajednica života. 

lan 52 

Pravo na podizanje tužbe za poništenje braka iz uzroka navedenih u l. 46 do 48 

i lana 51 ovog zakona pripada bra nim drugovima i drugim licima koja imaju 

neposredni pravni interes da brak bude poništen, kao i državnom tužiocu. 

Nakon prestanka razloga iz lana 48 ovog zakona, pravo na tužbu za poništenje 

braka pripada samo bra nom drugu koji je bio teže duševno bolestan ili je iz drugih 

razloga bio nesposoban za rasu ivanje. Tužba se može podnijeti u roku od jedne 

godine od prestanka navedenih razloga, a ako je bra ni drug bio potpuno lišen 

poslovne sposobnosti, u roku od jedne godine od pravnosnažnosti odluke o vra anju 

poslovne sposobnosti. 

lan 53 

Poništenje braka sklopljenog pod prinudom ili u zabludi može tražiti samo 

bra ni drug koji je bio prinu en ili je u zabludi pristao na brak. 

Ne može se tražiti poništenje braka ako je protekla godina dana od dana kada je 

prinuda prestala ili od kada je zabluda uo ena, a bra ni drugovi su živjeli zajedno za 

to vrijeme. 

lan 54 

Po tužbi roditelja, odnosno staraoca sud može, ispituju i sve okolnosti, poništiti 

brak koji je bez dozvole nadležnog suda zaklju ilo lice mla e od 18 godina do 

punoljetstva tog lica. 

Pravo na tužbu pripada i licu koje je u vrijeme sklapanja braka bilo maloljetno, 

a u roku od godinu dana nakon punoljetstva. 

lan 55 

Pravo na podizanje tužbe za poništenje braka ne prelazi na nasljednike, ali 

nasljednici tužioca mogu produžiti ve zapo eti postupak, u cilju dokazivanja osnovanosti 

tužbe. 

2. Razvod braka 

lan 56 

Bra ni drug može tražiti razvod braka ako su bra ni odnosi ozbiljno i trajno 

poreme eni ili kad se iz drugih razloga ne može ostvariti svrha braka. 

lan 57 

Bra ni drugovi mogu tražiti da se brak razvede na osnovu njihovog sporazuma. 

Uz predlog za sporazumni razvod braka bra ni drugovi su dužni da podnesu 

pisani sporazum o vršenju roditeljskog prava i diobi zajedni ke imovine.

9 

lan 58 

Muž ne može tražiti razvod braka za vrijeme trudno e žene, odnosno dok 

njihovo dijete ne navrši godinu dana života, osim ako žena pristane na razvod. 

I. RODITELJSKO PRAVO 

TRE I DIO 

ODNOSI RODITELJA I DJECE 

lan 59 

Roditeljsko pravo sa injavaju prava i dužnosti roditelja da se brinu o li nosti, 

pravima i interesima svoje maloljetne djece. 

lan 60 

Roditeljsko pravo pripada majci i ocu zajedno. 

Ako je jedan od roditelja umro ili nije poznat ili je lišen roditeljskog prava, 

roditeljsko pravo pripada drugom roditelju. 

Roditelj se ne može odre i roditeljskog prava. 

Zabranjena je zloupotreba roditeljskog prava. 

1. Prava djeteta 

lan 61 

Dijete ima pravo da zna ko su mu roditelji. 

Pravo djeteta da zna ko su mu roditelji može biti ograni eno samo ovim 

zakonom. 

Dijete koje je navršilo 15 godina života i koje je sposobno za rasu ivanje može 

izvršiti uvid u mati nu knjigu ro enih i u drugu dokumentaciju koja se odnosi na 

njegovo porijeklo. 

lan 62 

Dijete ima pravo da živi sa roditeljima i pravo da se roditelji o njemu staraju 

prije svih drugih. 

Pravo djeteta da živi sa roditeljima može biti ograni eno samo sudskom 

odlukom kada je to u najboljem interesu djeteta. 

Sud može donijeti odluku o odvajanju djeteta od roditelja ako postoje razlozi za 

ograni enje ili lišenje roditeljskog prava ili u slu aju nasilja u porodici. 


odlu iti sa kojim e roditeljem živjeti. 

lan 63 

Dijete ima pravo da održava li ne odnose sa roditeljem sa kojim ne živi.

10 

Pravo djeteta da održava li ne odnose sa roditeljem sa kojim ne živi može biti 

ograni eno samo sudskom odlukom kada je to u najboljem interesu djeteta. 

Sud može donijeti odluku o ograni avanju prava djeteta da održava li ne 

odnose sa roditeljem sa kojim ne živi ako postoje razlozi za ograni enje ili lišenje 

roditeljskog prava ili u slu aju nasilja u porodici. 


odlu iti o održavanju li nih odnosa sa roditeljem sa kojim ne živi. 

Dijete ima pravo da održava li ne odnose i sa srodnicima i drugim licima sa 

kojima ga vezuje posebna bliskost ako je to u njegovom najboljem interesu. 

lan 64 

Dijete ima pravo na obezbje enje najboljih mogu ih životnih i zdravstvenih 

uslova za svoj pravilan i potpun razvoj. 


dati pristanak za preduzimanje medicinskog zahvata. 

lan 65 

Dijete ima pravo na obrazovanje u skladu sa svojim sposobnostima, željama i 

sklonostima. 


odlu iti koju e srednju školu poha ati. 

lan 66 

Dijete koje nije navršilo 14 godina života može preduzimati pravne poslove 

kojima ne sti e ni prava ni obaveze i pravne poslove malog zna aja. 

Dijete koje je navršilo 14 godina života može preduzimati, pored pravnih 

poslova iz stava 1 ovog lana, i sve ostale pravne poslove uz prethodnu ili naknadnu 

saglasnost roditelja, odnosno saglasnost organa starateljstva za pravne poslove iz 

lana 308 stav 2 ovog zakona. 

Dijete koje je navršilo 15 godina života može preduzimati pravne poslove 

kojima upravlja i raspolaže svojom zaradom ili imovinom koju je steklo sopstvenim 

radom. 

Dijete može preduzimati i druge pravne poslove kada je to predvi eno 


lan 67 

Dijete koje je sposobno da formira svoje mišljenje ima pravo slobodnog 

izražavanja tog mišljenja. 

Dijete ima pravo da blagovremeno dobije sva obavještenja koja su mu potrebna 

za formiranje svog mišljenja. 

Mišljenju djeteta mora se posvetiti dužna pažnja u svim pitanjima koja ga se 

ti u i u svim postupcima u kojima se odlu uje o njegovim pravima, a u skladu sa 

godinama i zreloš u djeteta. 

Dijete koje je navršilo 10 godina života može slobodno i neposredno izraziti 

svoje mišljenje u svim postupcima u kojima se odlu uje o njegovim pravima.

11 

Dijete koje je navršilo 10 godina života može se samo, odnosno preko nekog 

drugog lica ili ustanove, obratiti sudu ili organu uprave i zatražiti pomo u 

ostvarivanju svog prava na slobodno izražavanje mišljenja. 

Nadležni organ utvr uje mišljenje djeteta u neformalnom razgovoru koji se 

obavlja na prikladnom mjestu, u saradnji sa školskim psihologom, odnosno organom 

starateljstva, porodi nim savjetovalištem ili drugom ustanovom specijalizovanom za 

porodi ne odnose, i u prisustvu lica koje dijete samo izabere. 

lan 68 

Dijete je dužno da roditeljima pomaže u skladu sa svojim godinama i zreloš u. 

Dijete koje sti e zaradu ili ima prihode od imovine dužno je da djelimi no 

podmiruje potrebe svog izdržavanja, odnosno izdržavanja roditelja i maloljetnog brata 

odnosno sestre, pod uslovima odre enim ovim zakonom. 

2. Roditeljsko staranje 

lan 69 

Roditelji imaju pravo i dužnost da se staraju o djetetu. 

Staranje o djetetu obuhvata: uvanje, podizanje, vaspitavanje, obrazovanje, 

zastupanje, izdržavanje, kao i upravljanje i raspolaganje imovinom djeteta. 

Roditelji imaju pravo da dobiju sva obavještenja o djetetu od obrazovnih i 

zdravstvenih ustanova. 

lan 70 

Roditelji imaju pravo i dužnost da uvaju i podižu dijete tako što e se oni li no 

starati o njegovom životu i zdravlju. 

Roditelji ne smiju podvrgavati dijete ponižavaju im postupcima i kaznama 

koje vrije aju ljudsko dostojanstvo djeteta i dužni su da dijete štite od takvih 

postupaka drugih lica. 

Roditelji ne smiju ostavljati bez nadzora dijete predškolskog uzrasta. 

Roditelji mogu privremeno povjeriti dijete drugom licu samo ako to lice 

ispunjava uslove za staratelja. 

lan 71 

Roditelji imaju pravo i dužnost da sa djetetom razvijaju odnos zasnovan na 

ljubavi, povjerenju i uzajamnom poštovanju i da dijete usmjeravaju ka usvajanju onih 

vrijednosti koje imaju univerzalni karakter. 

lan 72 

Roditelji imaju dužnost da obezbijede osnovno školovanje djetetu, a o daljem 

obrazovanju djeteta dužni su da se staraju prema svojim mogu nostima. 

lan 73 

Roditelji imaju pravo i dužnost da zastupaju dijete u svim pravnim poslovima i 

u svim postupcima izvan granica poslovne i procesne sposobnosti djeteta (zakonsko 

zastupanje).

12 

Roditelji imaju pravo i dužnost da zastupaju dijete u svim pravnim poslovima i 

u svim postupcima u granicama poslovne i procesne sposobnosti djeteta, osim ako nije 

druk ije odre eno zakonom (voljno zastupanje). 

Roditelji imaju pravo da preduzimaju pravne poslove kojima upravljaju i 

raspolažu prihodom koji je steklo dijete mla e od 15 godina. 

lan 74 

Roditelji imaju pravo i dužnost da izdržavaju dijete pod uslovima odre enim 

ovim zakonom. 

lan 75 

Roditelji imaju pravo i dužnost da upravljaju i raspolažu imovinom djeteta pod 

uslovima odre enim ovim zakonom. 

život. 

3.Vršenje roditeljskog prava 

lan 76 

Roditelji roditeljsko pravo vrše zajedni ki i sporazumno kada vode zajedni ki 

Roditelji roditeljsko pravo vrše zajedni ki i sporazumno i kada ne vode 

zajedni ki život ako zaklju e sporazum o zajedni kom vršenju roditeljskog prava i 

ako sud procijeni da je taj sporazum u najboljem interesu djeteta. 

lan 77 

Sporazum o zajedni kom vršenju roditeljskog prava obuhvata sporazum roditelja 

da e zajedni ki i sporazumno vršiti sva prava i dužnosti iz sadržine roditeljskog 

prava. 

Sastavni dio sporazuma o zajedni kom vršenju roditeljskog prava jeste i sporazum 

o tome šta e se smatrati prebivalištem djeteta. 

lan 78 

Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo kada je drugi roditelj nepoznat, ili je 

umro, ili je potpuno lišen roditeljskog prava, odnosno poslovne sposobnosti. 

Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo kada samo on živi sa djetetom, a sud 

još nije donio odluku o vršenju roditeljskog prava. 

Jedan roditelj sam vrši roditeljsko pravo na osnovu odluke suda kada roditelji 

ne vode zajedni ki život, a nijesu zaklju ili sporazum o vršenju roditeljskog prava. 


ne vode zajedni ki život, a zaklju ili su sporazum o zajedni kom ili samostalnom 

vršenju roditeljskog prava, ali sud procijeni da taj sporazum nije u najboljem interesu 

djeteta. 


ne vode zajedni ki život ako zaklju e sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog 

prava i ako sud procjeni da je taj sporazum u najboljem interesu djeteta.

13 

lan 79 

Sporazum o samostalnom vršenju roditeljskog prava obuhvata sporazum roditelja 

o povjeravanju zajedni kog djeteta jednom roditelju, sporazum o visini doprinosa 

za izdržavanje djeteta od drugog roditelja i sporazum o na inu održavanja li nih 

odnosa djeteta sa drugim roditeljem. 

Sporazumom o samostalnom vršenju roditeljskog prava prenosi se vršenje roditeljskog 

prava na onog roditelja kome je dijete povjereno. 

Roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo i dužnost da izdržava dijete, 

da sa djetetom održava li ne odnose i da o pitanjima koja bitno uti u na život djeteta 

odlu uje zajedni ki i sporazumno sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo. 

Pitanjima koja bitno uti u na život djeteta, u smislu ovog zakona, smatraju se 

naro ito: obrazovanje djeteta, preduzimanje ve ih medicinskih zahvata nad djetetom, 

promjena prebivališta djeteta i raspolaganje imovinom djeteta velike vrijednosti. 

4. Mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta 

lan 80 

Organ starateljstva dužan je da roditeljima pruža odgovaraju e oblike pomo i i 

podrške i preduzima potrebne mjere radi zaštite prava i najboljeg interesa djeteta, a na 

osnovu neposrednog saznanja ili obavještenja. 

Organi pravosu a, drugi organi, medicinska, obrazovna i druga ustanova, 

nevladina organizacija i gra ani dužni su da obavijeste organ starateljstva im saznaju 

da roditelj nije u mogu nosti da vrši roditeljsko pravo. 

Organ starateljstva dužan je odmah po prijemu obavješenja da ispita slu aj i 

preduzme mjere za zaštitu prava djeteta. 

Mati ar je dužan da prijavi organu starateljstva ro enje djeteta iji jedan ili oba 

roditelja nijesu poznati, radi preduzimanja mjera za njegovu zaštitu. 

lan 81 

Ako opravdani interesi djeteta to zahtijevaju, organ starateljstva upozori e 

roditelje na greške i propuste u vaspitanju i podizanju djeteta i pomo i im da dijete 

pravilno odgajaju, a može ih uputiti da se sami ili sa djetetom obrate odre enom 

savjetovalištu, zdravstvenoj, socijalnoj, vaspitnoj ili drugoj odgovaraju oj ustanovi. 

lan 82 

Kad je roditeljima potrebna trajnija pomo i usmjeravanje u vršenju roditeljskih 

prava i dužnosti ili je neophodno neposredno pra enje stanja i uslova u kojima 

dijete živi, organ starateljstva odredi e nadzor nad vršenjem roditeljskog prava u 

pogledu djece ili u pogledu pojedinog djeteta. 

Odlukom o nadzoru organ starateljstva utvrdi e program nadzora i odrediti lice 

koje e pratiti razvoj djeteta, kontrolisati postupke roditelja, podnositi periodi ne 

izvještaje organu starateljstva i preduzimati druge mjere u interesu djeteta.

14 

lan 83 

Sud u vanparni nom postupku može po službenoj dužnosti ili na predlog 

roditelja, odnosno staratelja ili drugog lica kome je dijete povjereno na uvanje i 

vaspitanje i organa starateljstva, donijeti odluku kojom e dijete uputiti u odgovaraju 

u ustanovu za vaspitanje ili drugu porodicu, ako je došlo do poreme aja u 

ponašanju djeteta koji zahtijeva organizovan vaspitni uticaj i izdvajanje djeteta iz 

sredine u kojoj živi. 

Odlukom iz stava 1 ovog lana sud e odrediti i vrijeme trajanja ove mjere, koje 

ne može biti duže od godinu dana. 

Prije isteka vremena koje je odre eno odlukom sud može po službenoj dužnosti 

ili na predlog lica iz stava 1 ovog lana produžiti vrijeme trajanja ove mjere ili 

izre i drugu mjeru za zaštitu prava djeteta. 

Odluku o upu ivanju sud e bez odlaganja dostaviti organu starateljstva koji e 

na osnovu nje donijeti rješenje o upu ivanju djeteta u odgovaraju u ustanovu ili drugu 

porodicu. 

lan 84 

Organ starateljstva može u opravdanim slu ajevima da zahtijeva od roditelja 

polaganje ra una o upravljanju imovinom djeteta. 

Organ starateljstva može tražiti da sud u vanparni nom postupku, radi zaštite 

imovinskih prava djeteta, dozvoli sredstva obezbje enja na imovinu roditelja. 

Organ starateljstva može radi zaštite imovinskih interesa djeteta, zahtijevati da 

sud odlu i da roditelji u pogledu upravljanja imovinom djeteta imaju ulogu staraoca. 

5. Ograni enje roditeljskog prava 

lan 85 

Sud odlukom u vanparni nom postupku može roditelju koji nesavjesno vrši 

prava ili dužnosti prema djetetu ograni iti roditeljsko pravo. 

Ograni enjem roditeljskog prava roditelju se može oduzeti vršenje jednog ili 

više prava i dužnosti prema djetetu, osim dužnosti da izdržava dijete. 

Sud e roditelju oduzeti pravo da živi sa djetetom ako u ve oj mjeri zanemaruje 

podizanje i vaspitanje djeteta ili zbog prilika u porodici postoji opasnost za pravilno 

podizanje djeteta. 

Smatra se da roditelj u ve oj mjeri zanemaruje podizanje i vaspitanje djeteta 

naro ito ako ne brine dovoljno o ishrani, higijeni, odijevanju, medicinskoj pomo i, 

redovnom poha anju škole, ne spre ava dijete u štetnom druženju, skitnji, prosja 

enju ili kra i. 

lan 86 

Postupak za ograni enje roditeljskog prava pokre e sud po službenoj dužnosti, 

na predlog organa starateljstva, drugog roditelja ili djeteta. 

Ograni enje roditeljskog prava se odre uje u trajanju do godinu dana. 

Žalba protiv odluke iz lana 85 ovog zakona ne odlaže izvršenje.

15 

Prije isteka roka iz stava 2 ovog lana sud e ispitati sve okolnosti slu aja i u 

najboljem interesu djeteta novom odlukom vratiti roditeljima ograni eno pravo, 

produžiti trajanje izre ene mjere ili izre i drugu mjeru za zaštitu najboljeg interesa 

djeteta. 

6. Lišenje roditeljskog prava 

lan 87 

Roditelj koji zloupotrebljava roditeljska prava ili grubo zanemaruje roditeljske 

dužnosti, lišava se roditeljskog prava. 

Zloupotreba prava postoji naro ito ako roditelj fizi ki, seksualno ili emocionalno 

zlostavlja dijete; izrabljuje dijete prisiljavaju i ga na pretjerani rad, ili na rad 

koji ugrožava moral, zdravlje ili obrazovanje djeteta, odnosno na rad koji je zabranjen 

zakonom; podsti e dijete na vršenje krivi nih djela; razvija loše navike i sklonostii sl. 

Grubo zanemarivanje dužnosti postoji naro ito ako roditelj: napusti dijete ili se 

uopšte ne stara o osnovnom životnim potrebama djeteta sa kojim živi; izbjegava da 

izdržava dijete ili da održava li ne odnose sa djetetom sa kojim ne živi, odnosno 

spre ava održavanje li nih odnosa djeteta i roditelja sa kojim dijete ne živi; ako s 

namjerom i neopravdano izbjegava da stvori uslove za zajedni ki život sa djetetom 

koje se nalazi u ustanovi socijalne i dje ije zaštite. 

lan 88 

Roditelj može biti lišen roditeljskog prava u pogledu sve djece, a ako to 

posebne okolnosti zahtijevaju može i samo prema pojedinom djetetu. 

Odluku o lišenju roditeljskog prava donosi nadležni sud u vanparni nom 

postupku. 

lan 89 

Postupak za lišenje roditeljskog prava može pokrenuti drugi roditelj, organ 

starateljstva ili državni tužilac. 

Organ starateljstva dužan je da pokrene postupak za lišenje roditeljskog prava 

kad na bilo koji na in sazna da postoje razlozi za to predvi eni u ovom zakonu. 

Ako organ starateljstva sazna da postoji opasnost zloupotrebe roditeljskog prava 

ili opasnost grubog zanemarivanja roditeljskih dužnosti, dužan je da hitno preduzme 

mjere za zaštitu li nosti, prava i interesa djeteta. 

lan 90 

U bra nim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece sud koji rješava 

ove sporove može po službenoj dužnosti da donese odluku o lišenju roditeljskog prava 

ako utvrdi da postoje razlozi predvi eni ovim zakonom. 

lan 91 

Roditelju se može odlukom suda vratiti roditeljsko pravo kada prestanu razlozi 

zbog kojih je lišen roditeljskog prava.

16 

Predlog za vra anje roditeljskog prava mogu podnijeti roditelji i organ 

starateljstva. 

U bra nim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece sud koji rješava 

ove sporove može po službenoj dužnosti da donese odluku o vra anju roditeljskog 

prava, ako utvrdi da za to postoje uslovi. 

7. Produženje roditeljskog prava 

lan 92 

Roditeljsko pravo može se produžiti i poslije punoljetstva djeteta ako ono zbog 

duševne bolesti, zaostalog duševnog razvoja ili tjelesnih mana ili iz drugih razloga 

nije sposobno da se samo stara o svojoj li nosti, pravima i interesima. 

lan 93 

Odluku o produženju roditeljskog prava donosi sud u vanparni nom postupku 

na predlog roditelja ili organa starateljstva. 

Predlog za produženje roditeljskog prava podnosi se prije punoljetstva djeteta, 

ali sud može produžiti roditeljsko pravo i u slu aju kad predlog nije blagovremeno 

podnijet, ako su u vrijeme nastupanja punoljetstva postojali razlozi za produženje 

roditeljskog prava. 

U odluci o produženju roditeljskog prava sud e odrediti da li je lice nad kojim 

je produženo roditeljsko pravo izjedna eno sa djetetom. 

lan 94 

Kad prestanu razlozi zbog kojih je produženo roditeljsko pravo nad punoljetnim 

licem sud e, na predlog tog lica, roditelja ili organa starateljstva, donijeti odluku o 

prestanku produženog roditeljskog prava. 

8. Prestanak roditeljskog prava 

lan 95 

Roditeljsko pravo prestaje kad dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost, kad 

bude usvojeno i kad umre dijete ili roditelj. 

Ako dijete usvoji o uh ili ma eha, roditeljsko pravo ne prestaje roditelju koji je 

bra ni drug usvojioca. 

lan 96 

Pravosnažna sudska odluka o ograni enju, lišenju, vra anju, produženju i 

prestanku produženog roditeljskog prava, unije e se u mati nu knjigu ro enih, a ako 

to lice ima nepokretnosti i u registar nepokretnosti.

17 

II. PORODI NI STATUS DJETETA 

1. Utvr ivanje o instva i materinstva 

lan 97 

Ocem djeteta, ro enog za vrijeme trajanja braka, ili u roku 300 dana od 

prestanka braka, smatra se muž majke djeteta. 

Ako je dijete ro eno u kasnijem braku majke, ocem djeteta smatra se muž 

majke iz tog braka, ako od prestanka prethodnog braka majke do ro enja djeteta nije 

proteklo 300 dana. 

Ako muž majke iz kasnijeg braka ospori svoje o instvo, ocem djeteta smatra se 

muž majke iz prethodnog braka. 

lan 98 

Dijete ro eno van braka smatra se da je ro eno u braku kada njegovi roditelji 

me usobno sklope brak. 

Ako su roditelji djeteta ro enog van braka imali namjeru da sklope brak, pa su u 

tome bili sprije eni smr u jednog od njih ili oba ili nekom bra nom smetnjom koja je 

nastala poslije za e a djeteta, sud e u vanparni nom postupku, na predlog jednog od 

roditelja ili djeteta, proglasiti da je dijete ro eno u braku. 

Ako roditelji nijesu živi ili je živi roditelj lišen poslovne sposobnosti ili je lišen 

roditeljskog prava, postupak kod suda radi proglašenja da je dijete ro eno u braku do 

punoljetstva djeteta pokre e organ starateljstva. 

lan 99 

Ocem djeteta, koje nije ro eno u braku ni u roku 300 dana po prestanku braka, 

smatra se muškarac koji ga prizna za svoje ili ije je o instvo utvr eno odlukom suda. 

lan 100 

im sazna za ro enje vanbra nog djeteta, a prije upisa u mati nu knjigu 

ro enih, mati ar je dužan pozvati majku djeteta da se izjasni o tome koga smatra ocem 

djeteta. Ovu izjavu majka može dati i bez poziva. 

Kad primi izjavu majke o tome koga smatra ocem njenog djeteta, mati ar e 

pozvati ozna eno lice da se u roku od 30 dana neposredno pred mati arem ili u 

ovjerenoj ispravi izjasni o svom o instvu. Poziv ovom licu mora se uru iti li no i na 

na in kojim se obezbje uje tajnost. 

Ako pozvano lice izjavi da nije otac djeteta ili se u roku od 30 dana ne izjasni o 

o instvu djeteta, mati ar e o tome obavijestiti majku djeteta. 

Ako pozvano lice izjavi na zapisnik pred mati arem ili u ovjerenoj ispravi da se 

smatra ocem djeteta, mati ar e ga upisati kao oca djeteta u mati nu knjigu ro enih i o 

upisu obavijestiti majku djeteta. 

lan 101 

O instvo se može priznati pred mati arem, organom starateljstva, sudom ili 

drugim organom ovlaš enim za sastavljanje javnih isprava. Ovi organi su dužni da bez

18 

odlaganja ovjereni zapisnik dostave mati aru nadležnom za upis djeteta u mati nu 

knjigu ro enih. 

O instvo se može priznati i u testamentu. 

lan 102 

Izjava o priznanju o instva može se dati i prije ro enja djeteta. Izjava proizvodi 

pravno dejstvo pod uslovom da se dijete rodi živo. 

lan 103 

Poslije smrti djeteta o instvo se može utvrditi samo odlukom suda na zahtjev 

lica koja za to imaju pravni interes. 

lan 104 

O instvo može priznati muškarac sposoban za rasu ivanje koji je navršio 16 

godina života. 

lan 105 

Priznanje o instva proizvodi pravno dejstvo i upisuje se u mati nu knjigu 

ro enih samo ako se sa priznanjem saglasi majka djeteta. 

Izjava iz stava 1 ovog lana može se dati na na in propisan u lanu 101 ovog 

zakona za priznanje o instva. 

Mati ar je dužan da pozove majku djeteta da se u roku od 90 dana izjasni o 

priznanju o instva, ako ona ve ranije nije ozna ila isto lice kao oca djeteta. 

lan 106 

Ako je dijete starije od 16 godina potrebna je i njegova saglasnost sa 

priznanjem o instva. Ova saglasnost se daje na na in propisan u lanu 100 ovog 

zakona. 

Ako je dijete mla e od 16 godina ili je starije od 16 godina ali je trajno 

nesposobno za rasu ivanje, a majka više nije živa, ili je nepoznatog boravišta, ili je 

proglašena umrlom, ili je potpuno lišena poslovne sposobnosti, izjavu o saglasnosti sa 

priznanjem o instva daje staralac djeteta sa odobrenjem organa starateljstva. 

lan 107 

Ako se majka djeteta ili dijete koje je starije od 16 godina ili staralac djeteta kad 

je njegova saglasnost potrebna ne saglase sa priznanjem o instva, ili se ne izjasne o 

tome u roku od 30 dana, po prijemu obavještenja o priznanju, lice koje je priznalo 

dijete za svoje može podnijeti tužbu sudu radi utvr ivanja da je ono otac djeteta. 

Tužba se može podnijeti u roku od tri godine po prijemu obavještenja o 

nesaglasnosti majke, odnosno djeteta. Ako je u me uvremenu utvr eno o instvo 

drugog lica tužba se ne može podnijeti po proteku roka za osporavanje o instva tom 

licu. 

lan 108 

Izjava o priznavanju o instva, kao i izjave majke i djeteta o saglasnosti sa 

priznanjem o instva ne mogu se opozvati.

19 

Lice koje je dalo izjavu o priznavanju o instva, odnosno izjavu o saglasnosti sa 

priznavanjem o instva, može tražiti poništenje izjave ako je ona data pod prinudom 

ili u zabludi. 

Tužba za poništaj izjave može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana kada 

je prinuda prestala ili zabluda uo ena. 

lan 109 

Tužbu za utvr ivanje o instva djeteta ro enog van braka, pored lica koje sebe 

smatra ocem djeteta, mogu podnijeti dijete i majka djeteta. 

Dijete ro eno van braka može podnijeti tužbu za utvr ivanje o instva do 

navršene 23 godine života. Ako je dijete maloljetno ili je poslovno nesposobno tužbu 

u njegovo ime može podnijeti majka. Ako majka nije živa, ili je lišena poslovne 

sposobnosti, odnosno roditeljskog prava, kao i kada je majka nepoznatog boravišta, 

tužbu može podnijeti staralac sa odobrenjem organa starateljstva. 

Tužbu za utvr ivanje o instva majka može podnijeti u svoje ime dok vrši 

roditeljsko pravo. 

lan 110 

Ako je majka ozna ila odre eno lice za oca svog djeteta a u roku od godinu 

dana od ro enja djeteta ne pokrene postupak za utvr ivanje o instva, organ 

starateljstva može po službenoj dužnosti da pokrene taj postupak u ime djeteta. U tom 

slu aju djetetu se postavlja poseban staralac za vo enje postupka. 

Organ starateljstva ne e po službenoj dužnosti pokrenuti postupak za utvrivanje 

o instva, ako se majka iz opravdanih razloga protivi tome. 

lan 111 

Odredbe ovog zakona o utvr ivanju o instva shodno se primjenjuju i pri 

utvr ivanju materinstva, ukoliko iz prirode odnosa ne proizilazi nešto drugo. 

lan 112 

Nije dopušteno utvr ivanje o instva djeteta koje je za eto vješta kom 

oplodnjom majke. 

2. Osporavanje o instva i materinstva 

lan 113 

Muž može osporavati o instvo djeteta koje je ro eno u braku ili prije isteka 300 

dana od prestanka braka ako smatra da mu nije otac. 

Lice iz stava 1 ovog lana tužbu za osporavanje o instva podnosi u roku od šest 

mjeseci od dana saznanja za injenicu da on nije otac, ali najkasnije do navršene pete 

godine života djeteta.

20 

lan 114 

Majka može osporavati da je otac njenog djeteta lice koje se po ovom zakonu 

smatra njegovim ocem. 

Tužba za osporavanje o instva se podnosi u roku od šest mjeseci od ro enja 

djeteta. 

lan 115 

Dijete može osporavati da mu je otac lice koje se po ovom zakonu smatra 

njegovim ocem. 

Tužba za osporavanje o instva se može podnijeti do navršene 23 godine života. 

lan 116 

Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro enog van braka može osporiti o instvo 

drugom licu koje je to dijete priznalo za svoje, pod uslovom da istom tužbom traži da 

se utvrdi njegovo o instvo. 

Tužba se može podnijeti i u roku od jedne godine od upisa osporavanog 

o instva u mati nu knjigu ro enih. 

lan 117 

Lice koje sebe smatra ocem djeteta ro enog u braku može sporiti o instvo licu 

koje se po ovom zakonu smatra ocem djeteta, samo ako je živjelo u zajednici sa 

majkom djeteta u vrijeme za e a djeteta ili je zajednicu života sa njom zasnovalo prije 

ro enja djeteta, pod uslovom da istom tužbom traži da se utvrdi njegovo o instvo. 

Tužba radi osporavanja o instva u slu aju iz stava 1 ovoga lana može se 

podnijeti u roku od jedne godine od ro enja djeteta. 

lan 118 

Muž može osporavati o instvo djeteta koje je rodila njegova žena u toku braka 

ili do isteka 300 dana od prestanka braka, ako je dijete bez njegove saglasnosti za eto 

vješta kom oplodnjom majke oplodnim elijama drugog muškarca. 

Lice iz stava 1 ovog lana tužbu radi osporavanja o instva može podnijeti u 

roku od šest mjeseci od saznanja za injenicu da je dijete za eto vješta kim putem 

oplodnim elijama drugog muškarca, a najkasnije do navršene pete godine života 

djeteta. 

lan 119 

Poslije smrti djeteta nije dopušteno osporavanje o instva. 

lan 120 

Odredbe ovog zakona o osporavanju o instva shodno se primjenjuju i pri 

osporavanju materinstva, ukoliko iz prirode tih odnosa ne proizilazi nešto drugo.

I. POJAM USVOJENJA 

21 

ETVRTI DIO 

USVOJENJE 

lan 121 

Usvojenje je poseban oblik porodi no-pravne zaštite djece bez roditelja ili bez 

odgovaraju eg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodni ki odnos. 

Usvojenje se može zasnovati kao nepotpuno i potpuno. 

lan 122 

Dijete ima pravo da zna da je usvojeno. 

Usvojioci su dužni da upoznaju dijete da je usvojeno najkasnije do njegove 7 

godine života, odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno starije 

dijete i da o tome obavijeste organ starateljstva. 

II. USLOVI ZA ZASNIVANJE USVOJENJA 

1) Zajedni ke odredbe 

lan 123 

Usvojenje se može zasnovati samo ako je to u najboljem interesu usvojenika. 

Ne može se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat ili sestra. 

Staratelj ne može usvojiti svog šti enika dok ga organ starateljstva ne razriješi 

dužnosti staratelja. 

lan 124 

Ne može se usvojiti dijete prije proteka tri mjeseca od njegovog ro enja. 

Ne može se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Izuzetno, ovo se dijete može 

usvojiti po proteku jedne godine od njegovog ro enja, ako nema izgleda da e se ono 

podizati u porodici roditelja, odnosno drugih bližih srodnika. 

Dijete iji su roditelji nepoznati može se usvojiti tek po proteku tri mjeseca od 

njegovog napuštanja. 

lan 125 

Usvojenje izme u stranog državljanina kao usvojioca i doma eg državljanina 

kao usvojenika ne može se zasnovati. 

Izuzetno, strani državljanin može usvojiti dijete ako se ne može na i usvojilac 

me u doma im državljanima. 

Za usvojenje iz stava 2 ovog lana potrebna je saglasnost ministarstva 

nadležnog za poslove socijalnog staranja. 

Saglasnost za usvojenje iz stava 3 ovog lana daje se na osnovu mišljenja 

stru ne komisije. 

Stru nu komisiju iz stava 4 ovog lana obrazuje ministar nadležan za socijalno 

staranje. 

Komisija ima 5 lanova i ine je lica koja imaju profesionalno iskustvo u radu 

sa maloljetnim licima.

22 

lan 126 

Usvojiti može samo lice koje je u starosnom dobu od 30 do 50 godina i da je 

starije od usvojenika najmanje 18 godina. 

Usvojioci koji zajedni ki usvajaju isto dijete, mogu usvojiti i ako samo jedan od 

njih ispunjava uslove iz stava 1 ovog lana. 

Ako postoje naro ito opravdani razlozi, usvojilac može biti i lice starije od 50 

godina, ali starosna razlika izme u usvojilaca i usvojenika ne smije biti ve a od 50 

godina. 

Ako usvojioci usvajaju i djecu koja su sestre i bra a, ili sestre i bra a po majci 

ili ocu, usvojiti mogu i ako jedan od njih ispunjava uslove iz stava 1 ovog lana samo 

u odnosu na jedno dijete. 

lan 127 

Usvojiti ne može lice koje: 

1) je lišeno roditeljskog prava ili mu je roditeljsko pravo ograni eno; 

2) je lišeno poslovne sposobnosti; 

3) boluje od bolesti koja može štetno djelovati na usvojenika; 

4) ne pruža dovoljno jemstva da e pravilno ostvarivati roditeljsko staranje. 

Usvojiti ne može ni lice kod ijeg bra nog ili vanbra nog partnera postoji jedna 

od okolnosti iz stava 1 ovog lana. 

lan 128 

Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta, ako 

ovim zakonom nije druk ije odre eno. 

Pristanak roditelja mora biti izri it u odnosu na vrstu usvojenja. 

lan 129 

Za usvojenje nije potreban pristanak roditelja usvojenika: 

1) koji je lišen roditeljskog prava; 

2) koji ne živi sa djetetom, a tri mjeseca je u ve oj mjeri zanemario staranje o 

djetetu; 

3) koji je lišen poslovne sposobnosti; 

4) kome je boravište nepoznato najmanje šest mjeseci, a u tom periodu se ne brine 

za dijete. 

lan 130 

Za usvojenje djeteta pod starateljstvom potreban je pristanak staratelja, osim 

ako pristanak daje maloljetni roditelj. 

Ako je staratelj licu zaposlen u organu starateljstva, pristanak za usvojenje daje 

staratelj za poseban slu aj. 

2) Posebni uslovi za potpuno usvojenje 

lan 131 

Potpuno se može usvojiti dijete do navršene 10 godine života.

23 

lan 132 

Potpuno usvojiti dijete mogu bra ni drugovi zajedni ki, kao i ma eha ili o uh 

djeteta koje se usvaja. 

Potpuno mogu usvojiti dijete i vanbra ni partneri koji žive u vanbra noj 

zajednici duže vremena. 

3) Posebni uslovi za nepotpuno usvojenje 

lan 133 

Nepotpuno se može usvojiti dijete do navršene 18 godine života. 

Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina i sposobnog da shvati zna enje 

usvojenja potreban je njegov pristanak. 

lan 134 

Nepotpuno mogu usvojiti bra ni drugovi zajedni ki, jedan bra ni drug uz 

pristanak drugog i ma eha ili o uh djeteta koje se usvaja. 

Lice koje nije u braku i vanbra ni partneri koji žive u vanbra noj zajednici kra e 

vrijeme mogu nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoje naro ito opravdani razlozi. 

III. POSTUPAK ZASNIVANJA USVOJENJA 

lan 135 

Usvojenje se zasniva odlukom organa starateljstva. 

lan 136 

Za vo enje postupka zasnivanja usvojenja nadležan je organ starateljstva mjesta 

prebivališta, odnosno boravišta djeteta, ako se njegovo prebivalište ne može utvrditi. 

Lice koje želi usvojiti dijete podnosi zahtjev organu starateljstva preko ministarstva 

nadležnog za poslove socijalnog staranja. Bliže uslove o na inu podnošenja 

zahtjeva i vodjenju evidencije propisa e ministarstvo nadležno za poslove socijalnog 

staranja. 

U postupku zasnivanja usvojenja isklju ena je javnost. 

lan 137 

Organ starateljstva, na osnovu priloženih, odnosno po službenoj dužnosti pribavljenih 

dokaza, utvr uje da li su ispunjeni uslovi za zasnivanje usvojenja propisani ovim 


Organ starateljstva po službenoj dužnosti pribavlja mišljenje o podobnosti lica koje 

želi da usvoji od organa starateljstva njegovog prebivališta, porodi nog savjetovališta, 

drugih odgovaraju ih ustanova, kao i obrazloženo mišljenje odgovaraju ih stru njaka 

(socijalni radnik, psiholog, doktor, pedagog i dr.).

24 

lan 138 

U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, bra ni drug lica koje 

namjerava usvojiti i dijete daju svoj pristanak za usvojenje pred organom starateljstva 

koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivališta, odnosno boravišta, ako 

se prebivalište ne može utvrditi. 

Ako je pristanak dat pred organom koji ne vodi postupak zasnivanja usvo-jenja, 

ovaj organ e ovjereni zapisnik odmah dostaviti organu koji vodi postupak. 

Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i lica koje ga želi 

usvojiti. 

lan 139 

Roditelj svoj pristanak na usvojenje može dati i prije pokretanja postupka 

zasnivanja usvojenja, ali tek kad dijete navrši tri mjeseca života. 

Organ starateljstva e roditelja, prije nego on da pristanak na usvojenje, upoznati 

sa pravnim posljedicama njegovog pristanka i usvojenja. 

Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prepis zapisnika uru uje se roditelju. 

Roditelj može odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja 

zapisnika iz stava 3 ovog lana. 

Roditelj iji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je 

pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojioci, nije stranka u postupku. 

lan 140 

U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upozori e usvojioce na 

obavezu iz lana 122 stav 2 ovog zakona. 

U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upozna e roditelje djeteta, 

usvojioce i dijete starije od 10 godina sa pravnim posljedicama usvojenja. 

lan 141 

Prije donošenja rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva može odluiti 

da smjesti dijete u porodicu budu ih usvojilaca na period od šest mjeseci bez 

naknade, osim kad je usvojilac strani državljanin. 

Za vrijeme trajanja smještaja iz stava 1 ovog lana dijete e biti pod posebnim 

nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom 

najboljem interesu. 

lan 142 

U dispozitivu rješenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva navodi: li no 

ime, datum i mjesto ro enja i državljanstvo usvojenika, li no ime jednog roditelja, 

mati ni broj i državljanstvo usvojilaca, vrstu usvojenja i novo li no ime usvojenika. 

Protiv rješenja o zasnivanju usvojenja može se podnijeti žalba u roku od osam 

dana od dana prijema rješenja. 

Usvojenje je zasnovano kad rješenje o zasnivanju usvojenja postane pravosnažno. 

Organ starateljstva dužan je pravosnažno rješenje o zasnivanju usvojenja odmah 

dostaviti nadležnom mati aru radi upisa u mati nu knjigu ro enih. 

Mati ar e upisati u mati nu knjigu ro enih podatke iz stava 1 ovog lana.

25 

lan 143 

Organ starateljstva vodi evidenciju i uva dokumentaciju o usvojenju djece. 

Podaci o usvojenju su službena tajna. 

Uvid u spise predmeta o usvojenju dopusti e se punoljetnom usvojeniku, 

usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak da dijete usvoji o uh ili ma eha. 

Organ starateljstva e dopustiti uvid u spise predmeta maloljetnom usvojeniku 

ukoliko utvrdi da je to u njegovom interesu. 

Bliže uslove o na inu vodjenja evidencije i uvanju dokumentacije, odnosno 

spisa predmeta, propisa e ministarstvo nadležno za poslove socijalnog staranja. 

IV. PRAVA I DUŽNOSTI IZ POTPUNOG USVOJENJA 

lan 144 

Potpunim usvojenjem se izme u usvojilaca i njegovih srodnika s jedne strane, i 

usvojenika i njegovih potomaka s druge strane zasniva neraskidiv odnos srodstva 

jednak krvnom srodstvu. 

U mati nu knjigu ro enih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika. 

lan 145 

Potpunim usvojenjem prestaju me usobna prava i dužnosti usvojenika i 

njegovih krvnih srodnika, osim ako dijete usvoji ma eha ili o uh. 

lan 146 

Usvojioci sporazumno odre uju ime usvojeniku. 

Usvojenik dobija zajedni ko prezime usvojilaca. Ako usvojioci nemaju zajedni ko 

prezime, sporazumno e odrediti prezime usvojenika. 

Ako se ne postigne sporazum iz st. 1 i 2 ovoga lana, o imenu i prezimenu 

usvojenika odlu i e organ starateljstva. 

lan 147 

Osporavanje i utvr ivanje materinstva i o instva nije dozvoljeno nakon 

zasnivanja potpunog usvojenja. 

V. PRAVA I DUŽNOSTI IZ NEPOTPUNOG USVOJENJA 

lan 148 

Nepotpunim usvojenjem nastaju izme u usvojilaca s jedne strane i usvojenika i 

njegovih potomaka s druge strane prava i dužnosti koja po zakonu postoje izme u 

roditelja i djece, osim ako zakonom nije druk ije odre eno. 

Nepotpuno usvojenje ne uti e na prava i dužnosti usvojenika prema njegovim 

roditeljima i drugim srodnicima.

26 

lan 149 

Usvojioci mogu odrediti ime usvojeniku. 

Usvojenik dobija prezime usvojilaca, osim ako usvojilac odlu i da usvojenik 

zadrži svoje prezime ili da svom prezimenu doda prezime usvojilaca. 

Za promjenu imena i prezimena potreban je pristanak usvojenika starijeg od 10 

godina. 

VI. RASKID NEPOTPUNOG USVOJENJA 

lan 150 

Nepotpuno usvojenje može raskinuti organ starateljstva po službenoj dužnosti ili 

na predlog usvojilaca, ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog 

usvojenika. 

lan 151 

O raskidu nepotpunog usvojenja organ starateljstva može odlu iti i na 

pojedina an ili zajedni ki zahtjev usvojilaca i punoljetnog usvojenika, ako utvrdi da 

za to postoje opravdani razlozi. 

lan 152 

Ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su po zakonu dužni da ga 

izdržavaju ili oni nijesu u stanju da ga izdržavaju, organ starateljstva može 

rješenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdržavaju usvojenika. 

Ako usvojilac nije sposoban za rad i nema dovoljno sredstava za život, organ 

starateljstva može rješenjem o raskidu usvojenja obvezati punoljetnog usvojenika da 

izdržava usvojioca, uzimaju i u obzir i razloge koji su doveli do raskida usvojenja. 

Rješenjem iz st. 1 i 2 ovog lana izdržavanje se može odrediti najduže do 

godinu dana. 

lan 153 

Usvojenje prestaje kada rješenje o raskidu usvojenja postane pravosnažno. 

U slu aju raskida usvojenja usvojenik može zadržati prezime usvojilaca. 

Rješenje o raskidu usvojenja organ starateljstva dužan je u roku od osam dana 

od dana pravosnažnosti dostaviti nadležnom mati aru radi upisa u mati nu knjigu 

ro enih. 

VII. PRESTANAK USVOJENJA 

lan 154 

Usvojenje prestaje poništenjem. 

Usvojenje je ništavo ako prilikom zasnivanja nijesu bili ispunjeni uslovi za 

njegovu punovažnost predvi eni ovim zakonom. 

Ništavo je i usvojenje prilikom ijeg zasnivanja je saglasnost data pod 

prinudom ili u zabludi.

27 

lan 155 

Pravo na tužbu za poništenje usvojenja imaju usvojenici, usvojenik, roditelji, 

odnosno staralac usvojenika i druga lica koja imaju pravni interes da usvojenje bude 

poništeno, kao i državni tužilac. 

Lice koje je izjavu o saglasnosti za usvojenje dalo pod prinudom ili u zabludi 

može podnijeti tužbu za poništenje usvojenja u roku od godinu dana od dana kada je 

prinuda prestala, odnosno zabluda uo ena. 

lan 156 

Odluku o poništenju usvojenja sud dostavlja organu starateljstva pred kojim je 

zasnovano usvojenje. 

Organ starateljstva e na osnovu odluke iz stava 1 ovog lana donijeti rješenje o 

poništenju rješenja o novom upisu ro enja usvojenika. 

Na osnovu rješenja iz stava 2 ovog lana osnažuje se prvi upis ro enja 

usvojenika. 

PETI DIO 

PORODI NI SMJEŠTAJ – HRANITELJSTVO 

I. POJAM PORODI NOG SMJEŠTAJA 

lan 157 

Dijete bez roditeljskog staranja i dijete iji je razvoj ometen prilikama u 

sopstvenoj porodici može biti smješteno u drugu porodicu radi uvanja, njege i 

vaspitanja, na na in i pod uslovima predvi enim ovim zakonom. 

U drugu porodicu može biti smješteno i vaspitno zapušteno dijete, kao i dijete 

sa smetnjama u fizi kom i psihi kom razvoju. 

lan 158 

O smještaju u drugu porodicu odlu uje organ starateljstva, ako je to u najboljem 

interesu djeteta. 

II. USLOVI I POSTUPAK 

lan 159 

Dijete se može smjestiti u porodicu koja pristaje da ga primi i koja pruža 

dovoljno garancije da e ga njegovati, uvati i vaspitavati. 

Porodica u koju se smješta dijete mora da ima obezbije ene stambene i 

materijalne uslove. 

Ako se dijete smješta u porodicu u kojoj postoje oba bra na druga, za smještaj 

je potrebna njihova saglasnost.

28 

lan 160 

Pri zbrinjavanju djeteta u drugu porodicu organ starateljstva dužan je da 

posebnu pažnju posveti nacionalnom, vjerskom i kulturnom porijeklu djeteta, uzrastu, 

zdravlju i društvenom statusu djeteta, kao i udaljenosti od mjesta njegovog 

prethodnog prebivališta, odnosno prebivališta njegovih roditelja i školske ustanove 

koju poha a. 

lan 161 

Dijete ometeno u fizi kom i psihi kom razvoju ili vaspitno zapušteno dijete 

može se smjestiti u drugu porodicu samo ako je utvr eno da su lanovi te porodice, po 

svojim li nim svojstvima, sposobni za uvanje, njegu i vaspitanje takvog djeteta. 

lan 162 

Bra ni drugovi kod kojih se dijete zbrinjava na porodi ni smještaj, odnosno lice 

kod koga se dijete zbrinjava na porodi ni smještaj (u daljem tekstu: hranitelj) može 

biti svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba koja je, s obzirom na osobine li nosti 

i skladnost odnosa u porodici, u mogu nosti da djetetu obezbijedi uravnotežen razvoj i 

pomo da se vrati u sopstvenu porodicu. 

Organ starateljstva dužan je da hranitelju obezbijedi odgovaraju u pripremu za 

podizanje i vaspitanje djeteta na porodi nom smještaju, a za dijete sa posebnim 

potrebama da obezbijedi pripremu po posebnom programu u skladu sa potrebama 

djeteta. 

Program pripreme iz stava 2 ovog lana propisuje organ državne uprave 

nadležan za socijalno staranje. 

lan 163 

Bra a i sestre smještaju se, po pravilu, u istu porodicu. 

lan 164 

Porodi ni smještaj djeteta koje ima oba ili jednog roditelja odre uje se uz 

prethodnu saglasnost roditelja. 

Ako je dijete pod starateljstvom saglasnost daje njegov staralac. 

Organ starateljstva je dužan da, prije odre ivanja porodi nog smještaja, 

omogu i djetetu da slobodno izrazi svoje mišljenje u vezi sa porodi nim smještajem i 

da to mišljenje cijeni u skladu sa uzrastom i zreloš u djeteta. 

lan 165 

Ako se na porodi nom smještaju nalazi dijete bez roditeljskog staranja, organ 

starateljstva postavlja hranitelja za staraoca. 

lan 166 

Dijete se ne može smjestiti u porodicu: 

1) u kojoj je neko od njenih lanova lišen roditeljskog prava ili osu en za 

krivi no djelo protiv braka i porodice; 

2) u kojoj jedan od bra nih drugova ne ispunjava uslove za staraoca;

29 

3) u kojoj bi usljed bolesti nekog lana doma instva bilo ugroženo njegovo 

zdravlje; 

4) u kojoj su poreme eni porodi ni odnosi; 

5) koja je u netrpeljivosti sa djetetom ili njegovim roditeljima. 

lan 167 

U drugu porodicu može se smjestiti najviše troje djece, odnosno dvoje djece 

ometene u razvoju, s tim da ukupan broj djece koja žive u porodici hranitelja ne može 

biti ve i od etiri djeteta. 

Izuzetno, kada je to u interesu djece, u hraniteljsku porodicu može biti 

smješteno više djece, i to kada se smještaju u porodicu srodnika ili kada se smještaju 

bra a i sestre. 

lan 168 

Porodica u kojoj je maloljetni šti enik smješten dužna je da staraocu daje 

obavještenje o svim okolnostima važnim za razvoj djeteta, a naro ito o njegovom 

zdravlju, vaspitanju i školovanju. 

lan 169 

Porodica u kojoj je maloljetno dijete smješteno ima pravo na naknadu. 

Troškovi smještaja djeteta u drugu porodicu odre uju se propisima o socijalnoj 

zaštiti. 

Iznos i na in pla anja naknade utvr uju se ugovorom. 

lan 170 

Rješenje o porodi nom smještaju djeteta donosi organ starateljstva na ijoj 

teritoriji dijete ima prebivalište, odnosno boravište. 

Na osnovu rješenja iz stava 1 ovog lana organ starateljstva zaklju uje ugovor 

sa hraniteljem, koji treba da sadrži: 

1) ime i prezime hranitelja u iju porodicu se dijete smješta i njegovu adresu; 

2) po etak i, po potrebi, trajanje smještaja; 

3) obaveze hranitelja i porodice u koju se dijete smješta u pogledu njegovog 

vaspitanja, školovanja i uopšte osposobljavanja za samostalan život, kao i u pogledu 

ishrane i smještaja; 

4) iznos i na in pla anja naknade za smještaj; 

5) vrijeme i na in obavještavanja o vršenju zaštite; 

6) otkazni rok. 

lan 171 

Roditelji djeteta koje je smješteno u drugu porodicu imaju pravo i dužnost da 

zastupaju dijete, da upravljaju i raspolažu imovinom djeteta, da izdržavaju dijete, da 

sa djetetom održavaju li ne odnose i da odlu uju o pitanjima koja bitno uti u na život 

djeteta zajedni ki i sporazumno sa hraniteljem, osim ako nijesu lišeni roditeljskog 

prava, odnosno poslovne sposobnosti ili se radi o roditeljima koji se ne staraju o 

djetetu ili se staraju na neodgovaraju i na in.

30 

lan 172 

Ako je dijete smješteno u porodicu koja ne živi na teritoriji opštine iji je organ 

starateljstva zaklju io ugovor o porodi nom smještaju djeteta, jedan primjerak 

ugovora dostavi e se organu starateljstva na ijoj teritoriji živi porodica u kojoj je 

dijete smješteno. 

lan 173 

Organ starateljstva prati razvoj djece koja su smještena u druge porodice i 

utvr uje da li se njihovo uvanje, njega, vaspitanje i školovanje ostvaruje u skladu sa 

odredbama ovog zakona i ugovora o smještaju. 

Organ starateljstva dužan je da ukazuje porodici u kojoj je dijete smješteno na 

nedostatke u pogledu uvanja, njege i vaspitanja maloljetnika, da joj predlaže mjere za 

otklanjanje tih nedostataka, da daje savjete po svim pitanjima, odnosno da preduzima 

mjere za koje je po zakonu ovlaš en. 

lan 174 

Organ starateljstva koji je zaklju io ugovor o porodi nom smještaju djeteta vodi 

evidenciju djece koja su smještena u drugu porodicu. Ta evidencija obuhvata sve 

važnije podatke o smještenom djetetu. 

lan 175 

Dijete može, na osnovu odluke organa starateljstva, biti smješteno i u ustanovu 

socijalne i dje je zaštite. 

Ustanova iz stava 1 ovog lana stara se o vaspitanju, obrazovanju i zdravstvenom 

stanju djeteta dok se nalazi u toj ustanovi, s tim što staralac vrši ostale 

dužnosti predvi ene ovim zakonom i vodi opštu brigu o vaspitanju i obrazovanju 

djeteta. 

III. PRESTANAK PORODI NOG SMJEŠTAJA 

lan 176 

Smještaj djeteta u drugu porodicu prestaje: 

1) sporazumom ugovornih strana; 

2) istekom ugovornog roka; 

3) otkazom ugovora; 

4) raskidom ugovora; 

5) punoljetstvom; 

6) usvojenjem djeteta. 

Otkaz ugovora daje se u pisanoj formi. 

Organ starateljstva može produžiti ugovor o smještaju djeteta u drugu porodicu 

ako se dijete nalazi na redovnom školovanju, a najduže pet godina po punoljetstvu 

djeteta.

31 

lan 177 

Organ starateljstva raskinu e ugovor o smještaju djeteta u drugu porodicu ako 

nastupi koji od slu ajeva predvi en u lanu 166 ovog zakona. 

ŠESTI DIO 

STARATELJSTVO 

lan 178 

Pod starateljstvo se stavlja dijete koje je bez roditeljskog staranja ili punoljetno 

lice koje nije u mogu nosti da se stara o sebi, svojim pravima, interesima i obavezama. 

Lice kojem se obezbje uje starateljska zaštita u smislu ovog zakona smatra se 

šti enikom. 

lan 179 

Svrha starateljstva nad djetetom je da se zbrinjavanjem, vaspitanjem i obrazovanjem 

što potpunije razvije njegova li nost i da se osposobi za samostalan život i rad. 

Svrha starateljstva nad drugim licem koje nije u stanju ili nije u mogu nosti da 

se stara o svojim pravima i interesima je zaštita njegovih prava i interesa. 

Starateljstvo ima za svrhu i obezbje ivanje imovinskih i ostalih prava i interesa 

šti enika i drugih lica kojima se pruža zaštita po odredbama ovog zakona. 

lan 180 

Odluku o stavljanju pod starateljstvo donosi organ starateljstva. 

Odluka o stavljanju pod starateljstvo obavezno sadrži i plan staranja. 

Odlukom o stavljanju pod starateljstvo organ starateljstva postavlja staratelja i 

odlu uje o smještaju šti enika. 

Ako šti enik ima imovinu, popis i procjenu vrijednosti imovine šti enika vrši 

komisija organa starateljstva. 

I. ORGAN STARATELJSTVA 

lan 181 

Poslove starateljstva organ starateljstva vrši preko imenovanog staraoca ili 

neposredno preko stru nog lica. 

lan 182 

Organ starateljstva preduzima potrebne mjere da se na najbolji na in ostvari 

svrha starateljstva. 

Organ starateljstva u pripremanju, donošenju i sprovo enju rješenja i pojedinih 

mjera koristi sve oblike socijalne zaštite, metode socijalnog i drugog stru nog rada, 

kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, vaspitno-obrazovnih i drugih organizacija i 

ustanova.

32 

lan 183 

Organ starateljstva može obrazovati savjetodavno stru no tijelo sastavljeno od 

odgovaraju ih stru njaka (doktora, pedagoga, pravnika, psihologa, socijalnog radnika 

i dr.) sa zadatkom da razmatra stru na pitanja i daje predloge za preduzimanje 

pojedinih mjera starateljstva. 

lan 184 

Prilikom stavljanja pod starateljstvo i postavljanja staraoca, organ starateljstva 

je dužan da blagovremeno preduzima sve mjere u cilju pravilnog ostvarivanja 

zadataka starateljstva u pogledu li nosti i imovine šti enika. 

lan 185 

Organ starateljstva stalno prati i ispituje uslove pod kojima žive šti enici, 

naro ito maloljetnici i kontroliše njihov smještaj, vaspitanje, zdravstveno stanje, 

osposobljavanje za samostalan život, društvenu sredinu u kojoj žive, društvene odnose 

koje održavaju, kao i kako se upravlja njihovom imovinom i kako se štite njihova 

prava i interesi. 

lan 186 

Organ starateljstva koji je donio odluku o stavljanju nekog lica pod starateljstvo 

ija se imovina nalazi na teritoriji druge opštine može povjeriti staranje o 

imovini tog lica organu starateljstva one opštine na ijoj se teritoriji nalazi ta imovina. 

Organ starateljstva kome je povjereno staranje o imovini lica pod starateljstvom 

iz stava 1 ovog lana odredi e posebnog staraoca za tu imovinu. O toj 

imovini i dalje odlu uje organ starateljstva koji je donio odluku o stavljanju tog lica 

pod starateljstvo. 

II. STARALAC 

lan 187 

Organ starateljstva postavlja šti eniku staraoca, ukoliko interesi šti enika i 

okolnosti slu aja ne nalažu da dužnost staraoca vrši neposredno. 

Za staraoca se postavlja lice koje ima li na svojstva i sposobnosti potrebne za 

vršenje dužnosti staraoca, a koje prethodno da pristanak da bude staralac. 

Ako je to u interesu šti enika i staralac pristane, može se isto lice postaviti za 

staraoca više šti enika. 

lan 188 

Pri postavljenju staraoca organ starateljstva brižljivo e ispitati prilike lica koje 

se stavlja pod starateljstvo i za staraoca postaviti lice koje e, s obzirom na te prilike, 

najbolje mo i da vrši starateljsku dužnost. 

lan 189 

Pri postavljanju staraoca organ starateljstva uze e u obzir i želje šti enika, ako 

je ovaj u stanju da ih izrazi, kao i želje bližih srodnika šti enika.

33 

Za staraoca se prvenstveno postavlja bra ni drug ili srodnik šti enika, ako je to 

u interesu šti enika. 

lan 190 

Šti eniku koji je smješten u vaspitno-obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu ili 

drugu ustanovu organ starateljstva postavi e staraoca za vršenje poslova starateljstva 

koje ta ustanova vrši u okviru svoje djelatnosti. 

lan 191 

Organ starateljstva može odlukom ograni iti ovlaš enje staraoca i odlu iti da 

pojedine poslove staraoca vrši neposredno. 

Ako organ starateljstva vrši dužnost staraoca ili odre ene poslove staraoca 

neposredno, može pojedine poslove da povjeri drugim stru nim licima da ih obavljaju 

u njegovo ime i pod njegovim nadzorom. 

lan 192 

Organ starateljstva odlukom kojom postavlja staraoca odre uje njegove 

dužnosti i obim ovlaš enja. 

Organ starateljstva prije donošenja odluke iz stava 1 ovog lana upoznaje 

staraoca sa zna ajem starateljstva, njegovim pravima i dužnostima i sa drugim 

važnijim podacima potrebnim za vršenje dužnosti staraoca. 

lan 193 

Ako šti enik ima nepokretnu imovinu, organ starateljstva obavjesti e organ 

nadležan za vo enje evidencije o nepokretnostima o stavljanju pod starateljstvo, 

odnosno prestanku starateljstva. 

lan 194 

Staralac je dužan da se brižljivo i savjesno stara o li nosti, pravima, obavezama 

i interesima šti enika i da savjesno upravlja njegovom imovinom. 

lan 195 

Staralac je dužan da, uz pomo organa starateljstva, preduzme sve potrebne 

mjere da se pribave sredstva za sprovo enje mjera koje je u interesu šti enika odredio 

organ starateljstva. 

lan 196 

Izdaci za sprovo enje odre enih mjera koje se preduzimaju u interesu šti enika 

podmiruju se iz: 

1) prihoda šti enika; 

2) sredstava dobijenih od lica koja su obavezna da izdržavaju šti enika; 

3) imovine šti enika; 

4) sredstava dobijenih za šti enika po osnovu socijalne zaštite; 

5) drugih izvora. 

lan 197 

Staralac ne može biti: 

1) lice koje je lišeno roditeljskog prava;

34 

2) lice koje je lišeno poslovne sposobnosti; 

3) lice iji su interesi u suprotnosti sa interesima šti enika; 

4) lice od koga se, s obzirom na njegovo ranije i sadašnje vladanje i li na 

svojstva i odnose s šti enikom i njegovim roditeljima i drugim srodnicima, ne može 

o ekivati da e pravilno vršiti dužnost staraoca. 

lan 198 

Ako šti enik ima imovinu, organ starateljstva donije e odluku da se ona popiše, 

procijeni i preda staraocu na upravljanje. 

Popis i procjenu imovine šti enika vrši komisija koju imenuje organ starateljstva. 

Popisu i procjeni imovine šti enika obavezno prisustvuje staralac i šti enik, ako 

je u stanju da shvati o emu se radi, kao i lica koja drže šti enikovu imovinu koja se 

popisuje. 

lan 199 

Imovina šti enika e se popisati i ta nim popisom utvrditi u asu stavljanja pod 

starateljstvo. 

Imovina se mora u popisu ta no ozna iti i procijeniti po tržišnim cijenama. 

Popis imovine sa procjenom vrijednosti sastavi e se u dva primjerka, od kojih 

se jedan predaje organu starateljstva, a drugi staraocu. 

lan 200 

Organ starateljstva koji je pokrenuo postupak da se neko lice stavi pod 

starateljstvo može sprovesti popis i procjenu imovine i preduzeti potrebne mjere da se 

imovina zaštiti prije donošenja rješenja o stavljanju takvog lica pod starateljstvo. 

lan 201 

Staralac može samo sa odobrenjem organa starateljstva da: 

1) prekine školovanje šti enika ili promijeni vrstu škole; 

2) odlu i o izboru i vrsti zanimanja šti enika; 

3) preduzme i druge važnije mjere u pogledu li nosti šti enika; 

4) otu i ili optereti nepokretnu imovinu šti enika; 

5) otu i iz imovine šti enika pokretne stvari ve e ili posebne li ne vrijednosti 

ili raspolaže imovinskim pravima ve e vrijednosti; 

6) da izjavu o odricanju od nasljedstva, legata ili poklona; 

7) preduzme druge mjere odre ene zakonom. 

Organ starateljstva u postupku davanja odobrenja staraocu, u pogledu raspolaganja 

i upravljanja imovinom, odnosno pravima šti enika, odre uje namjenu pribavljenih 

sredstava i nadzire njihovu upotrebu. 

lan 202 

Staralac može bez odobrenja organa starateljstva da otu i plodove, sitnu stoku, 

predmete male vrijednosti namijenjene prodaji, predmete podložne kvaru i druge pre-

35 

dmete, ukoliko je to u okviru redovnog poslovanja i upravljanja imovinom šti enika. 

Nov ana sredstva dobijena prodajom predmeta i stvari iz stava 1 ovog lana 

mogu se koristiti samo za potrebe šti enika. 

lan 203 

Staralac ne može bez prethodnog odobrenja organa starateljstva preduzeti 

radnju ili posao koji prelazi okvire redovnog poslovanja i upravljanja imovinom 

šti enika. 

Staralac ne može davati poklone ili na drugi na in raspolagati šti enikovom 

imovinom bez naknade i ne može da obavezuje šti enika kao jemca. 

lan 204 

Organ starateljstva dužan je da staraocu pruži pomo u vršenju onih radnji koje 

ovaj nije u mogu nosti sam da obavi, a naro ito u sastavljanju podnesaka u zastupanju 

pred sudom i drugim organima i sl. 

lan 205 

Staralac zastupa šti enika. 

Organ starateljstva zastupa šti enika kad dužnost staraoca vrši neposredno ili 

ako je ograni io ovlaš enje staraoca ili odlu io da šti enika sam zastupa. 

lan 206 

U pravnim poslovima u kojima kao druga strana u estvuje bra ni drug ili bliski 

srodnici staraoca šti enika e zastupati organ starateljstva ili drugi staralac koga on 

postavi. 

lan 207 

Staralac može da zaklju i pravni posao sa šti enikom o kome se stara samo ako 

organ starateljstva na e da to zahtijevaju interesi šti enika i ako to prethodno odobri. 

lan 208 

Staralac samostalno, u ime šti enika i za njegov ra un, vrši poslove koji spadaju 

u redovno poslovanje i upravljanje šti enikovom imovinom. 

Pri preduzimanju poslova iz stava 1 ovog lana staralac e se posavjetovati i sa 

šti enikom, ako je ovaj u stanju da razumije o emu se radi. 

lan 209 

Staralac je dužan da podnese organu starateljstva godišnji izvještaj o svom radu, 

kao i poseban izvještaj o svome radu kad to zahtijeva organ starateljstva. 

U slu aju neposrednog starateljstva, izvještaj je dužan da podnese zaposleni u 

organu starateljstva ili drugo lice koje, u ime organa starateljstva, vrši poslove 


Izvještaj se podnosi pisano ili usmeno na zapisnik i treba da sadrži informacije 

o šti eniku, o njegovom zdravlju, izdržavanju i osposobljavanju za samostalan život, 

podatke o upravljanju i raspolaganju šti enikovom imovinom, kona nom stanju 

njegove imovine, kao i informacije od zna aja za li nost šti enika.

36 

Pored podataka iz stava 3 ovog lana, kod maloljetnog šti enika izvještaj treba 

da sadrži i informacije o njegovom vaspitanju i obrazovanju. 

lan 210 

Staralac više šti enika koji imaju zajedni ku imovinu može podnijeti zajedni 

ki izvještaj. 

Staralac može dati izvještaj i na zapisnik kod organa starateljstva. 

lan 211 

Organ starateljstva je dužan da razmotri izvještaj o radu staraoca i, po potrebi, 

preduzme odgovaraju e mjere radi zaštite interesa šti enika. 

Pored kontrole rada staraoca kroz izvještaje o njegovom radu, organ starateljstva 

povremeno vrši neposrednu kontrolu rada staralaca. 

nosti. 

lan 212 

Staralac ima pravo na naknadu opravdanih troškova u injenih u vršenju duž- 

Organ starateljstva može odrediti staraocu nagradu ako se posebno zalagao u 

vršenju dužnosti. 

Visinu naknade troškova staraoca utvr uje organ starateljstva. 

Nagradu i naknadu troškova odobrava organ starateljstva iz prihoda šti enika, a 

ukoliko bi se time ugrozilo izdržavanje šti enika, ti troškovi padaju na teret sredstava 

kojima se obezbje uje socijalna i dje ija zaštita. 

lan 213 

Staralac je dužan da nadoknadi šti eniku štetu koju mu je nanio nesavjesnim 

vršenjem dužnosti. 

Organ starateljstva utvr uje iznos štete i poziva staraoca da u odre enom roku 

štetu naknadi. Ukoliko staralac ne naknadi utvr enu štetu organ starateljstva 

nakna uje štetu šti eniku. 

Organ starateljstva može kod suda da zahtijeva od staraoca naknadu ispla enog 

iznosa iz stava 2 ovog lana. 

Radi obezbje ivanja prava šti enika, koja su povrije ena nesavjesnim radom 

staraoca, organ starateljstva dužan je da prema staraocu preduzme i druge mjere 

predvi ene zakonom. 

lan 214 

Ako staralac umre ili samovoljno prestane da vrši dužnost staraoca, ili ako 

nastanu takve okolnosti koje spre avaju staraoca da vrši svoju dužnost, organ 

starateljstva dužan je da bez odlaganja, preduzme mjere za zaštitu interesa šti enika, 

do postavljanja novog staraoca. 

lan 215 

Organ starateljstva razriješi e staraoca od dužnosti, ako utvrdi da je u vršenju 

dužnosti staralac nesavjestan, da zloupotrebljava svoja ovlaš enja, da se njegovim rad-

37 

om ugrožavaju interesi šti enika, ili ako smatra da bi za šti enika bilo korisnije da mu 

se postavi drugi staralac. 

Organ starateljstva razriješi e staraoca od dužnosti kad ovaj sam to zatraži, a 

najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva i preduzeti sve potrebne 

mjere za zaštitu interesa šti enika. 

Staralac kome je prestala dužnost podnosi izvještaj o svom radu organu 

starateljstva u roku koji odredi organ starateljstva. 

lan 216 

U slu aju prestanka potrebe za starateljstvom, organ starateljstva poziva 

staraoca da u odre enom roku podnese izvještaj o svom radu i o stanju šti enikove 

imovine, i da preda svu imovinu na upravljanje šti eniku, odnosno roditelju ili 

usvojiocu. 

Predaja imovine se vrši u prisustvu staraoca, šti enika, odnosno roditelja ili 

usvojioca i predstavnika organa starateljstva. 

lan 217 

U slu aju smrti šti enika staralac e predati svoju dužnost , zapisni ki pred 

službenim licem organa starateljstva. na na in i po postupku koji odredi organ 


lan 218 

Organ starateljstva dužan je da preduzme prema staraocu potrebne mjere za 

zaštitu prava i interesa šti enika koje proisti u iz nepravilnog rada staraoca, kao i 

mjere za zaštitu prava i interesa drugih lica koje proisti u iz odnosa starateljstva. 

III. NADLEŽNOST I POSTUPAK 

lan 219 

Mjesna nadležnost organa starateljstva odre uje se prema prebivalištu, ako se 

ovo ne može utvrditi, prema boravištu lica koje treba staviti pod starateljstvo. 

Prebivalište, odnosno boravište odre uje se prema vremenu kada su se stekli 

uslovi za stavljanje odre enog lica pod starateljstvo. 

lan 220 

Ako se promijeni prebivalište šti enika mijenja se i organ starateljstva koji e 

odlu iti da li e se mijenjati mjere koje je odredio raniji organ starateljstva. 

U slu aju sukoba nadležnosti, u vezi sa promjenom prebivališta šti enika, organ 

starateljstva nadležan za šti enika do pokretanja postupka o sukobu nadležnosti dužan 

je i dalje da se u svemu stara o šti eniku do donošenja pravosnažnog rješenja u tom 

postupku.

38 

lan 221 

Ne mijenja se nadležnost organa starateljstva za vrijeme dok se šti enik nalazi 

privremeno van podru ja tog organa, radi školovanja, profesionalnog osposobljavanja, 

rehabilitacije, socijalne i zdravstvene zaštite ili iz drugih opravdanih razloga. 

lan 222 

Postupak za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva pokre e i vodi 

po službenoj dužnosti organ starateljstva. 

lan 223 

O potrebi da se neko lice stavi pod starateljstvo ili da se na njega primijeni neki 

oblik zaštite koji pruža organ starateljstva, odnosno o potrebi prestanka starateljstva 

dužni su da organ starateljstva obavijeste i to: 

1) mati ar, državni organi, organi lokalne uprave, nevladine organizacije, 

zdravstvene, socijalne, vaspitno-obrazovne i druge ustanove, kad u vršenju dužnosti 

saznaju za takav slu aj; 

2) srodnici, lanovi doma instva i druga lica koja imaju uvid u životne prilike 

takvog lica. 

lan 224 

Postupak stavljanja pod starateljstvo je hitan. 

Kad organ starateljstva sazna da neko lice treba da se stavi pod starateljstvo ili 

da se na njega primijeni neki oblik zaštite koji pruža organ starateljstva dužan je da u 

roku od 24 sata donese privremeni zaklju ak o smještaju šti enika i preduzme odmah 

potrebne mjere za zaštitu li nosti, imovine, prava i interesa takvog lica i pokre e 

postupak da se ono stavi pod starateljstvo, odnosno da se na njega primijeni neki oblik 

zaštite. 

Organ starateljstva dužan je da rješenje o stavljanju pod starateljstvo donese 

odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kada je obaviješten o postojanju 

potrebe za starateljstvom nad djetetom, odnosno od dana prijema sudske odluke o 

lišenju poslovne sposobnosti punoljetnog lica. 

lan 225 

Prilikom odlu ivanja o obliku zaštite koji e se primjeniti na šti enika, organ 

starateljstva rukovodi se prvenstveno interesima šti enika, primjenom savremenih 

stru nih metoda socijalnog rada i materijalnim mogu nostima koje mu stoje na 

raspolaganju. 

lan 226 

Organ starateljstva može promijeniti rješenja, na na in propisan zakonom, kad 

to zahtijevaju interesi šti enika, ako se time ne vrije aju prava i interesi tre ih lica. 

lan 227 

Šti enik koji je u stanju da to u ini, pravosudni i drugi organi, ustanove, 

nevladine organizacije i gra ani, mogu podnijeti prigovor na rad staraoca i organa 

starateljstva.

39 

Organ starateljstva ispituje prigovore koji su njemu upu eni i ako na e da su 

osnovani odre uje mjere koje treba preduzeti. 

Ako je prigovor iz stava 1 ovog lana upu en drugostepenom organu, a 

drugostepeni organ na e da je prigovor osnovan, daje uputstva organu starateljstva 

kako da postupi. Organ starateljstva po primljenom uputstvu odlu uje koje e mjere 

preduzeti i o tome obavještava drugostepeni organ. 

lan 228 

Akt o stavljanju lica pod starateljstvo i akt o prestanku starateljstva dostavlja se 

mati aru u roku od 15 dana po njegovoj pravosnažnosti. 

lan 229 

Organ starateljstva dužan je da vodi evidenciju i dokumentaciju o licima 

stavljenim pod starateljstvo, preduzetim mjerama i o imovini šti enika. 

Uputstvo o na inu vo enja evidencije i dokumentacije iz stava 1 ovog lana 

propisuje ministarstvo nadležno za poslove socijalnog staranja. 

IV. STARATELJSTVO NAD MALOLJETNIKOM 

lan 230 

Pod starateljstvo e se staviti maloljetno lice iji su roditelji: 

1) umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog prebivališta najmanje mjesec dana; 

2) lišeni roditeljskog prava; 

3) lišeni poslovne sposobnosti; 

4) zloupotrijebili ili grubo zanemarili vršenje roditeljskog prava; 

5) odsutni i nijesu u mogu nosti da se redovno staraju o njemu, a nijesu ga 

povjerili na uvanje i vaspitanje licu za koje je organ starateljstva utvrdio da ispunjava 

uslove za staraoca. 

lan 231 

Staralac maloljetnog šti enika dužan je da se kao roditelj stara o njegovoj 

li nosti, a naro ito zdravlju, vaspitanju, obrazovanju i osposobljavanju za samostalan 

život i rad. 

lan 232 

Maloljetni šti enik koji je navršio 14 godina života može sam da zaklju uje 

pravne poslove, ali je za pravovaljanost tih poslova potrebno odobrenje njegovog 

staraoca, a za one poslove koje, u smislu ovog zakona, staralac ne može sam da 

zaklju uje potrebno je i odobrenje organa starateljstva. 

lan 233 

Maloljetni šti enik koji je u radnom odnosu može sam da raspolaže svojom 

zaradom, s tim što je dužan da doprinosi za svoje izdržavanje, vaspitanje i 

obrazovanje.

40 

lan 234 

Starateljstvo nad maloljetnim šti enikom prestaje njegovim punoljetstvom, 

sklapanjem braka, usvojenjem ili smr u. 

V. STARATELJSTVO NAD LICIMA LIŠENIM 

POSLOVNE SPOSOBNOSTI 

lan 235 

Punoljetno lice koje zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti ili kojeg drugog 

uzroka nije sposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima potpuno se 

lišava poslovne sposobnosti. 

Punoljetno lice koje svojim postupcima urgožava svoja prava i interese ili prava 

i interese drugih lica zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti, prekomjernog 

uživanja alkohola ili opojnih sredstava, senilnosti ili drugih sli nih razloga djelimi no 

se lišava poslovne sposobnosti. 

Odluku o lišenju poslovne sposobnosti donosi nadležni sud u vanparni nom 

postupku. 

lan 236 

Lica koja su odlukom suda djelimi no ili potpuno lišena poslovne sposobnosti 

organ starateljstva stavi e pod starateljstvo. 

Pravosnažnu odluku o lišenju, odnosno ograni enju poslovne sposobnosti sud je 

dužan da bez odlaganja dostavi nadležnom organu starateljstva, koji e u roku od 30 

dana od dana prijema odluke lice lišeno poslovne sposobnosti staviti pod starateljstvo. 

lan 237 

Staralac lica koje je potpuno lišeno poslovne sposobnosti ili mu je poslovna 

sposobnost ograni ena dužan je da se stara naro ito o njegovoj li nosti, smještaju, 

zdravlju i o uzrocima zbog kojih je lišeno poslovne sposobnosti i da nastoji da se ti 

uzroci otklone. 

lan 238 

Ako staralac utvrdi da su se kod lica lišenog poslovne sposobnosti stekle 

okolnosti koje upu uju na potrebu vra anja poslovne sposobnosti, odnosno izmjenu 

ranije odluke, dužan je da bez odlaganja o tome obavijesti organ starateljstva. 

lan 239 

Staralac lica koje je potpuno lišeno poslovne sposobnosti ima dužnosti i prava 

staraoca šti enika koji nije navršio 14 godina života. 

Staralac lica koje je djelimi no lišeno poslovne sposobnosti ima dužnosti i 

prava staraoca šti enika koji je navršio 14 godina života, ali organ starateljstva može, 

kad je to potrebno, da odredi poslove koje lice djelimi no lišeno poslovne sposobnosti 

može da preduzme samostalno i bez odobrenja staraoca.

41 

lan 240 

Sud kod koga je pokrenut postupak da se neko lice liši poslovne sposobnosti 

dužan je da o tome odmah izvijesti nadležni organ starateljstva, koji e, ako je 

potrebno, postaviti tom licu privremenog staraoca. 

lan 241 

Privremeni staralac ima ista prava i dužnosti kao staralac nad šti enikom koji je 

navršio 14 godina života. 

Organ starateljstva može, ako je to potrebno, proširiti na privremenog staraoca 

prava i dužnosti koja ima staralac nad šti enikom koji nije navršio 14 godina života. 

Dužnost privremenog staraoca prestaje kad se postavi stalni staralac ili kad 

odluka suda da nema mjesta lišenju poslovne sposobnosti postane pravosnažna. 

lan 242 

Starateljstvo nad licem lišenim poslovne sposobnosti prestaje kad mu se 

odlukom suda vrati poslovna sposobnost ili smr u. 

lan 243 

Na starateljstvo nad licem lišenim poslovne sposobnosti i licem kojem je 

postavljen privremeni staralac za koje je pokrenut postupak za lišenje poslovne sposobnosti 

odnose se odredbe ovog zakona o starateljstvu nad šti enikom, ukoliko 

posebnim zakonom nije druk ije regulisano ili to ne proizilazi iz prirode stvari 

starateljstva nad ovim licem. 

VI. STARATELJSTVO ZA POSEBNE SLU AJEVE 

lan 244 

Organ starateljstva postavi e staraoca za pojedine poslove ili odre enu vrstu 

poslova odsutnom licu ije prebivalište, odnosno boravište nije poznato, a koje nema 

zastupnika, nepoznatom vlasniku imovine kad je potrebno da se neko o toj imovini 

stara, kao i u drugim slu ajevima kad je to potrebno radi zaštite prava i interesa 

odre enog lica. 

lan 245 

Licima iz lana 244 ovog zakona može, pod uslovima odre enim zakonom, 

postaviti staraoca sud ili drugi organi pred kojima se vodi postupak, koji su dužni da 

bez odlaganja o tome izvijeste nadležni organ starateljstva. 

Organ starateljstva ima prema staraocu postavljenom u smislu stava 1 ovog 

lana sva ovlaš enja kao i prema staraocu koga je sam postavio.

42 

lan 246 

Posebni staralac postavi e se djetetu nad kojim roditelji vrše roditeljsko pravo 

za vo enje spora izme u njega i njegovih roditelja, za sklapanje pojedinih poslova 

izme u njih, kao i u drugim slu ajevima kad su njihovi interesi u suprotnosti. 

lan 247 

Licu pod starateljstvom postavi e se poseban staralac za vo enje spora izme u 

njega i staraoca, za sklapanje pravnih poslova izme u njih, kao i u drugim slu ajevima 

kad su njihovi interesi u suprotnosti. 

lan 248 

Kad me u djecom nad kojima isto lice vrši roditeljsko pravo ili me u licima 

koja imaju istog staraoca treba da se vodi spor ili zaklju i pravni posao u kome su 

interesi djece, odnosno šti enika u suprotnosti postavi e se svakom od njih posebni 

staralac za vo enje spora, odnosno sklapanje posla. 

lan 249 

Kad roditelji, usvojioci, staraoci, pravosudni i drugi državni organi, u vršenju 

dužnosti saznaju za slu ajeve iz l. 246, 247 i 248 ovog zakona, dužni su da te 

slu ajeve prijave organu starateljstva. 

lan 250 

Ako me unarodnim ugovorom nije druk ije odre eno, organ starateljstva, u 

slu ajevima predvi enim ovim zakonom, preduze e potrebne mjere za zaštitu li nosti, 

prava i interesa stranog državljanina, dok organ države iji je on državljanin ne donese 

potrebnu odluku i ne preduzme odre ene mjere nad takvim licima. 

lan 251 

Na zahtjev poslovno sposobnog lica organ starateljstva može postaviti staraoca 

tom licu za obavljanje odre enih poslova, ako ono nije u mogu nosti da se samo stara 

o svojim pravima i interesima iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga. 

lan 252 

Pri postavljanju staraoca za posebne slu ajeve organ starateljstva odredi e 

dužnosti i prava staraoca, imaju i u vidu okolnosti svakog pojedinog slu aja. 

Na starateljstvo za posebne slu ajeve primjenjuju se odredbe ovog zakona koje 

se odnose na starateljstvo nad maloljetnim licima, ukoliko ovim zakonom nije 

druk ije odre eno. 

SEDMI DIO 

IZDRŽAVANJE 

lan 253 

Me usobno izdržavanje lanova porodice i drugih srodnika je njihova dužnost i 

pravo.

43 

U slu ajevima u kojima se me usobno izdržavanje lanova porodice ili drugih 

srodnika ne može ostvariti u cjelosti ili djelimi no, država pruža, pod uslovima 

odre enim zakonom, neobezbije enim lanovima porodice sredstva neophodna za 

izdržavanje. 

Odricanje od prava na izdržavanje nema pravnog dejstva. 

I. IZDRŽAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKA 

lan 254 

Roditelji su dužni da izdržavaju svoju maloljetnu djecu. 

Ako dijete nakon punoljetstva nije završilo školovanje, roditelji su dužni da ga 

prema svojim mogu nostima izdržavaju do isteka vremena trajanja školovanja u 

odgovaraju oj školi, odnosno fakultetu, a ako je školovanje iz opravdanih razloga 

produženo, najkasnije do navršene 26-te godine života. 

lan 255 

Ako je dijete nakon punoljetstva zbog bolesti, tjelesnih ili duševnih nedostataka 

nesposobno za rad, nema dovoljno sredstava za izdržavanje ili ih ne može 

ostvariti iz postoje e imovine, roditelji su dužni da ga izdržavaju dok to stanje traje. 

lan 256 

Roditelj koji je lišen roditeljskog prava ne osloba a se dužnosti da izdržava 

svoju djecu. 

lan 257 

Djeca su dužna da izdržavaju svoje roditelje koji su nesposobni za rad, a 

nemaju dovoljno sredstava za izdržavanje ili ih ne mogu ostvariti iz postoje e 

imovine. 

Izuzetno, sud može odbiti zahtjev za izdržavanje kad izdržavanje traži roditelj 

koji je bio lišen roditeljskog prava i nije izdržavao dijete, i ako je za to imao 

mogu nosti, ili ako sud, cijene i sve okolnosti slu aja, na e da bi to predstavljalo 

o iglednu nepravdu za dijete. 

lan 258 

O uh i ma eha su dužni da izdržavaju svoje maloljetne pastorke, ako ovi 

nemaju srodnike koji su po ovom zakonu dužni da ih izdržavaju ili srodnici nemaju 

mogu nosti za to. 

Obaveza o uha i ma ehe da izdržavaju svoje maloljetne pastorke postoji i 

poslije smrti njihovog roditelja sa kojim su o uh odnosno ma eha bili u braku, ako je 

do smrti tog roditelja izme u o uha, odnosno ma ehe i pastoraka postojala porodi na 

zajednica. 

Ako je brak izme u roditelja i o uha, odnosno ma ehe djeteta poništen ili je 

razveden, obaveza o uha, odnosno ma ehe da izdržava pastorka prestaje.

44 

lan 259 

Pastor ad su dužna da izdržavaju svog o uha i ma ehu ako su ih ovi duže 

izdržavali i starali se o njima. Ako o uh i ma eha imaju djecu, ova obaveza je 

zajedni ka sa tom djecom. 

lan 260 

Bra a i sestre dužni su da izdržavaju svoju maloljetnu bra u i sestre koji nemaju 

sredstava za izdržavanje, a roditelji nijesu živi ili nemaju mogu nosti da ih izdržavaju. 

lan 261 

Obaveza izdržavanja postoji i izme u ostalih krvnih srodnika u pravoj liniji. 

Pravo na izdržavanje krvni srodnici ostvaruju redosljedom kojim naslje uju po 

osnovu zakona. 

Ako je više lica zajedno dužno da daje izdržavanje, obaveza izdržavanja izme u 

njih dijeli se prema njihovim mogu nostima. 

II. IZDRŽAVANJE BRA NOG DRUGA 

lan 262 

Bra ni drug koji nema dovoljno sredstava za izdržavanje, nesposoban je za rad 

ili se ne može zaposliti, ima pravo na izdržavanje od svog bra nog druga, srazmjerno 

njegovim materijalnim mogu nostima. 

Sud može, uzimaju i u obzir sve okolnosti slu aja, odbiti zahtjev za izdržavanje, 

ako izdržavanje traži bra ni drug koji se bez ozbiljnog povoda od strane drugog 

bra nog druga grubo ili nedoli no ponašao u bra noj zajednici ili je zlonamjerno ili 

bez opravdanog razloga napustio svog bra nog druga, ili ako bi njegov zahtjev predstavljao 

o iglednu nepravdu za drugog bra nog druga. 

lan 263 

Pod uslovima iz lana 262 ovog zakona, neobezbije eni bra ni drug ima pravo 

da zahtijeva da mu se presudom kojom se brak razvodi dosudi izdržavanje na teret 

drugog bra nog druga, srazmjerno njegovim materijalnim mogu nostima. 

Izuzetno, bra ni drug, koji u brakorazvodnoj parnici nije tražio da mu se dosudi 

izdržavanje na teret drugog bra nog druga, može, iz opravdanih razloga, takav zahtjev 

postaviti u odvojenoj parnici, u roku od godine dana poslije razvoda braka, ali samo 

ako su pretpostavke za izdržavanje nastale prije razvoda braka i trajale neprekidno do 

zaklju enja glavne rasprave u parnici za izdržavanje, ili ako je u ovom roku nastupila 

nesposobnost za rad kao posledica tjelesne povrede ili narušenog zdravlja iz vremena 

prije razvoda braka. 

Ako su se u slu aju razvoda braka bra ni drugovi sporazumjeli o izdržavanju, 

ili je jedan bra ni drug bez izri itog sporazuma u estvovao u izdržavanju drugog 

bra nog druga pla anjem odre enih nov anih iznosa, ostavljaju i mu na koriš enje 

svoju imovinu ili na drugi na in, rok iz stava 2 ovog lana za postavljanje zahtjeva za 

izdržavanje te e od dana kad je u injeno poslednje davanje na ime izdržavanja, 

odnosno od dana kad je bra nom drugu vra ena njegova imovina.

45 

lan 264 

Ako je zajednica života bra nih drugova trajno prestala i ako su bra ni drugovi 

dugi niz godina bili upu eni da potpuno samostalno obezbje uju sredstva za izdržavanje, 

pa je takvo stanje trajalo sve do razvoda braka, sud može, cijene i sve okolnosti 

slu aja, odbiti zahtjev da dosudi izdržavanje u korist takvog bra nog druga. 

lan 265 

Sud može odlu iti da obaveza izdržavanja traje odre eno vrijeme kad je tražilac 

izdržavanja u mogu nosti da u dogledno vrijeme na drugi na in obezbijedi sredstva za 

izdržavanje. 

U slu aju kad je brak kratko trajao, sud može, cijene i sve okolnosti, odlu iti da 

obaveza izdržavanja traje odre eno vrijeme, ili zahtjev za izdržavanje u cjelini odbiti, 

nezavisno od mogu nosti tražioca izdržavanja da u dogledno vrijeme na drugi na in 

obezbijedi sredstva za izdržavanje, ukoliko tražilac izdržavanja ne podiže zajedni ko 

maloljetno dijete. Pri tome sud e posebno cijeniti da li su se imovinske prilike 

bra nog druga izmijenile u vezi sa stupanjem u brak. 

U opravdanim slu ajevima sud može obavezu pla anja izdržavanja produžiti. 

Tužba za produženje pla anja izdržavanja može se podnijeti samo do isteka 

vremena za koje je izdržavanje dosu eno. 

lan 266 

Pravo razvedenog bra nog druga na izdržavanje prestaje kad prestanu uslovi iz 

lana 262 stav 1 ovog zakona, kad istekne vrijeme za koje je dosu eno, kad razvedeni 

bra ni drug koji ga uživa stupi u novi brak, zasnuje vanbra nu zajednicu, ili ako sud 

ispituju i sve okolnosti na e da je razvedeni bra ni drug postao nedostojan toga prava. 

Bra ni drug ije je pravo na izdržavanje jednom prestalo ne može ponovo 

ostvariti pravo na izdržavanje od istog bra nog druga. 

lan 267 

U slu aju poništenja braka, bra ni drug koji u vrijeme sklapanja braka nije znao 

za uzrok ništavnosti može zahtijevati da mu se na teret drugog bra nog druga dosudi 

izdržavanje, pod uslovima pod kojima razvedeni bra ni drug može da ostvaruje pravo 

na izdržavanje. 

III. IZDRŽAVANJE VANBRA NOG DRUGA 

lan 268 

Ako je prestala vanbra na zajednica žene i muškarca, svako od njih, pod 

uslovima iz lana 262 stav 1 ovog zakona, ima pravo na izdržavanje od drugog, ako je 

zajednica života trajala duže vremena. 

Tužba za izdržavanje može se podnijeti najkasnije u roku od godinu dana od 

prestanka zajednice života, ali samo pod uslovima da su pretpostavke za izdržavanje 

nastale prije prestanka zajednice i trajale neprekidno do zaklju enja glavne rasprave u 

parnici za izdržavanje.

46 

Sud može odbiti zahtjev za izdržavanje, ako izdržavanje traži vanbra ni drug 

koji se bez ozbiljnog povoda od strane drugog vanbra nog druga grubo ili nedoli no 

ponašao u vanbra noj zajednici, ako je zlonamjerno ili bez opravdanog razloga 

napustio zajednicu života ili ako bi njegov zahtjev predstavljao o iglednu nepravdu za 

drugog vanbra nog druga. 

lan 269 

Sud može odlu iti da obaveza izdržavanja traje odre eno vrijeme, posebno u 

slu aju kad je tražilac izdržavanja u mogu nosti da u dogledno vrijeme na drugi na in 

obezbijedi sredstva za izdržavanje. 

U opravdanim slu ajevima sud može obavezu pla anja izdržavanja produžiti. 

Tužba za produženje pla anja izdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena 

za koje je izdržavanje dosu eno. 

lan 270 

Pravo vanbra nog druga na izdržavanje prestaje kad prestanu uslovi iz lana 

262 stav 1 ovog zakona, kad istekne vrijeme za koje je dosu eno, kad vanbra ni drug 

koji ga uživa stupi u brak, novu vanbra nu zajednicu, ili ako sud ispituju i ove 

okolnosti na e da je vanbra ni drug postao nedostojan tog prava. 

IV. IZDRŽAVANJE MAJKE DJETETA 

lan 271 

Nezavisno od injenice da li je izme u roditelja djeteta koje je ro eno van braka 

postojala zajednica života, otac je dužan da, pod uslovima iz lana 262 stav 1 ovog 

zakona, srazmjerno svojim mogu nostima, u estvuje u izdržavanju majke djeteta za 

vrijeme od tri mjeseca prije poro aja i godinu dana poslije poro aja. 

Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i u slu aju ako je dijete mrtvo 

ro eno ili umre poslije poro aja, za vrijeme nesposobnosti za rad izazvane poroajem, 

ali najduže do godinu dana od dana ro enja djeteta. 

Sud može odbiti zahtjev majke za izdržavanje, ako bi prihvatanje njenog 

zahtjeva predstavljalo o iglednu nepravdu za oca. 

V. ODRE IVANJE IZDRŽAVANJA 

lan 272 

Obaveza lanova porodice koji su dužni da daju izdržavanje utvr uje se srazmjerno 

njihovim mogu nostima, a u granicama potreba tražioca izdržavanja. 

Ukupni iznos sredstava potrebnih za izdržavanje iz stava 1 ovog lana ne može 

biti manji od iznosa stalne nov ane pomo i koja se po propisima o socijalnoj zaštiti 

daje licu bez ikakvog prihoda u opštini u kojoj izdržavano lice ima prebivalište.

47 

lan 273 

Prilikom ocjenjivanja potreba izdržavanog lica sud uzima u obzir njegovo 

imovno stanje, stepen sposobnosti za rad, mogu nosti za zaposlenje, zdravstveno 

stanje i druge okolnosti od kojih zavisi odluka o izdržavanju. 

Kad se izdržavanje traži za dijete sud uzima u obzir i uzrast djeteta, kao i 

potrebu za njegovo obrazovanje. 

Prilikom ocjenjivanja mogu nosti lica koje je dužno da daje izdržavanje sud e 

uzeti u obzir sva njegova primanja i stvarne mogu nosti da sti e zaradu, kao i njegove 

sopstvene potrebe i zakonske obaveze izdržavanja. 

lan 274 

Sud u sporu roditelja o izdržavanju djeteta, roditelju kome je dijete povjereno 

na uvanje i vaspitavanje,posebno e uzeti kao njegov doprinos u izdržavanju djeteta 

rad i staranje tog roditelja koji svakodnevno ulaže u njegu i podizanje djeteta. 

lan 275 

Organ starateljstva e, u ime maloljetnog djeteta, da pokrene i vodi spor o 

izdržavanju, odnosno za pove anje izdržavanja, ako roditelj kod koga se dijete nalazi 

na uvanju i vaspitavanju iz neopravdanih razloga ne vrši to pravo. 

Ako roditelj ne traži izvršenje odluke kojom je dosu eno izdržavanje, organ 

starateljstva e, u ime maloljetnog djeteta, podnijeti sudu predlog za izvršenje odluke, 

po odredbama Zakona o izvršnom postupku. 

lan 276 

Sud je obavezan da svaku odluku o izdržavanju dostavi nadležnom organu 


lan 277 

Organ starateljstva dužan je da evidentira izdržavanu djecu i roditelje, obveznike 

izdržavanja i da preduzima mjere da se roditelji vansudski sporazumiju o izdržavanju 

djeteta, odnosno da se iznos dosu en na ime izdržavanja uskladi sa izmijenjenim 

potrebama djeteta i sa izmijenjenim mogu nostima roditelja. 

lan 278 

Organ starateljstva može, u ime starog i samohranog lica, po njegovom predlogu, 

ili po svojoj inicijativi da pokrene i vodi postupak za ostvarivanje njegovog prava 

na izdržavanje od srodnika koji su po ovom zakonu dužni da ih izdržavaju. Ako se 

ovo lice tome protivi, organ starateljstva nije ovlaš en da u njegovo ime pokre e 

postupak. 

lan 279 

Izdržavanje se, po pravilu, odre uje u novcu. 

Izdržavanje se može odrediti i na drugi na in, ako se davalac izdržavanja i 

izdržavano lice o tome sporazumiju.

48 

lan 280 

Sud može, na zahtjev izdržavanog lica, ili lica koje je dužno da daje izdržavanje, 

da pove a, snizi ili ukine izdržavanje dosu eno ranijom odlukom suda, ako su 

se okolnosti na osnovu kojih je donijeta odluka kasnije izmijenile. 

lan 281 

Sud e licu koje je dužno da daje izdržavanje naložiti pla anje budu ih iznosa 

izdržavanja u fiksno odre enim mjese nim nov anim iznosima. 

Ako lice koje je dužno da daje izdržavanje ostvaruje redovna mjese na nov ana 

primanja, sud e, na zahtjev izdržavanog lica, odrediti budu e iznose izdržavanja u 

procentu od zarade, penzije ili drugog stalnog nov anog primanja. 

Ako se visina izdržavanja odre uje u procentu od redovnih mjese nih nov anih 

primanja dužnika izdržavanja (zarada, naknada zarade, penzija, autorski honorar itd.), 

visina izdržavanja, po pravilu, ne može biti manja od 15% niti ve a od 50% redovnih 

mjese nih nov anih primanja dužnika izdržavanja. 

Ako je povjerilac izdržavanja dijete, visina izdržavanja treba da omogu i 

najmanje takav nivo životnog standarda za dijete kakav uživa roditelj dužnika izdržavanja. 

lan 282 

Ako roditelj, koji je na osnovu sudske odluke dužan da pla a odre eni iznos za 

izdržavanje djeteta, ne izvršava svoju obavezu redovno, organ starateljstva, na predlog 

drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, preduzima mjere da se djetetu obezbijedi 

privremeno izdržavanje po propisima o socijalnoj i dje joj zaštiti sve dok roditelj ne 

po ne da izvršava svoju obavezu. 

lan 283 

Fizi ko ili pravno lice koje je snosilo troškove izdržavanja nekog lica može 

tužbom tražiti naknadu tih troškova od onoga ko je po ovom zakonu dužan da daje 

izdržavanje, ukoliko su u injeni troškovi bili potrebni. 

Ako je više lica zajedni ki dužno da daje izdržavanje, oni solidarno odgovaraju 

tre em licu za u injene troškove izdržavanja, do visine svojih materijalnih mogunosti. 

U slu aju smrti lica koje je ostvarilo stalnu nov anu pomo po propisima o 

socijalnoj zaštiti, troškovi ove pomo i mogu se naplatiti iz njegove zaostavštine, bez 

obzira da li su njegovi naslednici lica koja su po zakonu bila dužna da ga izdržavaju. 

lan 284 

Pravo na izdržavanje od bra nog, odnosno vanbra nog druga ostvaruje se prije 

izdržavanja od srodnika. 

Ako istovremeno ima više lica kojima je potrebno izdržavanje, pravo djeteta na 

izdržavanje ima prvenstvo.

1. Imovina bra nih drugova 

49 

OSMI DIO 

IMOVINSKI ODNOSI 

lan 285 

Bra ni drugovi mogu imati posebnu i zajedni ku imovinu. 

lan 286 

Posebnu imovinu sa injava imovina koju je bra ni drug stekao prije sklapanja 

braka, kao i imovina koju je stekao u toku braka nasle em, poklonom ili drugim 

oblicima besteretnog sticanja. 

Svaki bra ni drug samostalno upravlja i raspolaže posebnom imovinom, 

ukoliko se bra ni drugovi nijesu druk ije dogovorili. 

lan 287 

Ako je tokom trajanja zajedenice života u braku došlo do neznatnog uve anja 

vrijednosti posebne imovine jednog bra nog druga, drugi bra ni drug ima pravo na 

potraživanje u novcu srazmjerno svom doprinosu. 

Ako je tokom trajanja zajednice života u braku došlo do znatnog uve anja 

vrijednosti posebne imovine jednog bra nog druga, drugi bra ni drug ima pravo na 

udio u toj imovini srazmjerno svom doprinosu. 

lan 288 

Zajedni ku imovinu sa injava imovina koju su bra ni drugovi stekli radom u 

toku trajanja bra ne zajednice, kao i prihodi iz te imovine. 

U zajedni ku imovinu ulaze i prihodi sa posebne imovine koji su ostvareni 

radom bra nih drugova, kao i imovina ste ena igrom na sre u, osim ako je jedan 

bra ni drug ulagao u ovu igru posebnu imovinu. 

lan 289 

Prava bra nih drugova na zajedni ku imovinu u smislu lana 288 ovog zakona 

upisuju se u registar nepokretnosti i druge odgovaraju e registre na ime oba bra na 

druga kao njihova zajedni ka imovina sa neopredijeljenim djelovima. 

Ako je u registar nepokretnosti i druge odgovaraju e registre upisan kao vlasnik 

na zajedni koj imovini samo jedan bra ni drug, smatra e se kao da je upis izvršen na 

ime oba bra na druga, ukoliko do upisa nije došlo na osnovu pisanog ugovora 

zaklju enog izme u bra nih drugova. 

Ako su u registar nepokretnosti i druge odgovaraju e registre upisana oba 

bra na druga kao suvlasnici na opredjeljenim djelovima, smatra e se da su na ovaj 

na in izvršili diobu zajedni ke imovine.

50 

lan 290 

Svojim dijelom u nepodijeljenoj zajedni koj imovini ne može bra ni drug ni 

raspolagati, niti ga može opteretiti pravnim poslom me u živima. 

2. Upravljanje zajedni kom imovinom 

lan 291 

Zajedni kom imovinom bra ni drugovi u toku braka upravljaju i raspolažu 

zajedni ki i sporazumno. 

lan 292 

Bra ni drugovi mogu ugovoriti da upravljanje i raspolaganje cjelokupnom 

zajedni kom imovinom ili njenim djelovima vrši jedan od njih. Ugovor se može 

ograni iti samo na upravljanje ili samo na raspolaganje. Kada druk ije nije 

ugovoreno, upravljanje obuhvata i raspolaganje u okviru redovnog poslovanja. 

Ugovor može da se odnosi na sve poslove upravljanja i raspolaganja ili samo na 

poslove redovnog upravljanja ili na pojedine odre ene poslove. 

Svaki bra ni drug može raskinuti ugovor o upravljanju ili raspolaganju 

zajedni kom imovinom u svako doba, osim u vrijeme u koje se raskidom o igledno 

nanosi šteta drugom bra nom drugu. 

3. Dioba zajedni ke imovine bra nih drugova 

lan 293 

Bra ni drugovi mogu zajedni ku imovinu sporazumno podijeliti tako da odrede 

djelove u itavoj imovini ili jednom dijelu imovine ili na pojedinoj stvari, kao i da 

svakom bra nom drugu pripadnu pojedine stvari ili prava iz te imovine ili da jedan 

bra ni drug isplati drugom nov anu vrijednost njegovog dijela. 

Sporazum iz stava 1 ovog lana mora biti sa injen u pisanoj formi. 

lan 294 

Ako ne do e do sporazuma, imovina bra nih drugova dijeli se na jednake 

djelove. 

Na zahtjev bra nog druga koji dokaže da je njegov doprinos u sticanju 

zajedni ke imovine o igledno i zna ajno ve i od doprinosa drugog bra nog druga, sud 

e zajedni ku imovinu podijeliti prema doprinosu svakog od njih. 

Pri utvr ivanju udjela svakog bra nog druga sud e voditi ra una ne samo o 

prihodima i zaradi svakog bra nog druga, ve i o pomo i jednog bra nog druga 

drugome, o radu, doma instvu i porodici, o brizi oko vaspitanja i podizanja djece, kao 

i o svakom drugom vidu rada i saradnje u upravljanju, održavanju i pove anju 

zajedni ke imovine. 

lan 295 

Dioba zajedni ke imovine bra nih drugova može se tražiti za vrijeme braka i 

poslije njegovog prestanka.

51 

Pravo da traže diobu zajedni ke imovine imaju bra ni drugovi, nasljednici 

umrlog bra nog druga ili bra nog druga koji je proglašen za umrlog, kao i povjerilac 

jednog bra nog druga, ukoliko svoje potraživanje ne može da ostvari iz posebne 

imovine tog bra nog druga. 

lan 296 

Prilikom diobe zajedni ke imovine, na zahtjev bra nog druga, u njegov e se 

dio prvo unijeti oni predmeti iz zajedni ke imovine koji služe za obavljanje njegovog 

zanimanja. 

Iz zajedni ke imovine izdvoji e se i predati bra nom drugu, pored njegovog 

dijela, i one stvari ste ene radom u toku bra ne zajednice koje služe isklju ivo 

njegovoj li noj upotrebi. 

Ako je vrijednost stvari iz st. 1 i 2 ovog lana nesrazmjerno velika u odnosu na 

vrijednost cjelokupne zajedni ke imovine, izvrši e se dioba i tih stvari, osim ako 

bra ni drug koji bi ove stvari trebalo da dobije ne naknadi drugom bra nom drugu 

odgovaraju u vrijednost ili ne ustupi drugom bra nom drugu, po njegovom pristanku, 

druge stvari. 

lan 297 

Bra nom drugu kome se povjeravaju zajedni ka djeca na uvanje i vaspitanje 

daju se, pored njegovog dijela, i stvari koje služe samo djeci ili su namijenjene samo 

njihovoj neposrednoj upotrebi. 

Kod diobe zajedni ke imovine bra nom drugu kome su povjerena zajedni ka 

djeca na uvanje i vaspitanje dodjeljuju se one stvari za koje je o igledno da je u 

interesu da budu u posjedu i svojini bra nog druga kome su djeca povjerena. 

lan 298 

Kada je u postupku izvršenja na opredijeljenom dijelu bra nog druga u 

zajedni koj imovini ve pravosnažno odre ena prodaja, drugi bra ni drug ima pravo 

pre e kupovine tog dijela. 

4. Odgovornost bra nih drugova za dugove tre im licima 

lan 299 

Za sopstvene obaveze preuzete prije ili poslije sklapanja braka odgovara bra ni 

drug koji ih je preuzeo svojom posebnom imovinom, kao i svojim udjelom u 

zajedni koj imovini. 

lan 300 

Za obaveze koje jedan bra ni drug primi prema tre im licima radi podmirenja 

teku ih potreba bra ne zajednice, kao i za obaveze koje po opštim propisima terete 

oba bra na druga, odgovaraju bra ni drugovi solidarno kako zajedni kom, tako i 

svojom posebnom imovinom. 

Bra ni drug koji iz svoje posebne imovine ispuni solidarnu obavezu, ima pravo 

da zahtijeva da mu drugi bra ni drug naknadi dio obaveze koji pada na njega.

5. Bra ni ugovor 

52 

lan 301 

Bra ni drugovi tokom trajanja braka ili prije sklapanja braka mogu svoje 

imovinske odnose na postoje oj ili budu oj imovini urediti ugovorom (bra ni ugovor). 

Bra ni ugovor zaklju uje se u pisanoj formi i mora biti ovjeren od notara, koji 

je dužan da prije ovjere bra nim drugovima pro ita ugovor i upozori ih da se njime 

isklju uje zakonski režim zajedni ke imovine. 

Bra ni ugovor koji se odnosi na nepokretnosti upisuje se u registar nepokretnosti 

. 

lan 302 

Bra ni ugovor u ime bra nog druga koji je lišen poslovne sposobnosti može 

zaklju iti njegov staratelj sa odobrenjem organa starateljstva. 

lan 303 

Bra ni drugovi ne mogu ugovoriti primjenu prava druge države na svoje 

imovinske odnose. 

6. Vra anje poklona bra nih drugova 

lan 304 

Ako brak prestane razvodom ili poništenjem, pokloni koje su bra ni drugovi 

u inili jedan drugom, prije sklapanja ili u toku braka, ne vra aju se. 

Pokloni iz posebne imovine bra nog druga koji su nesrazmjerno velike vrijednosti 

u odnosu na vrijednost njegove cjelokupne imovine u vrijeme postavljanja 

zahtjeva za vra anje poklona poklonodavcu vra aju se u slu aju razvoda ili poništenja 

braka. Takav poklon nije dužan da vrati bra ni drug ako bi to zna ilo o iglednu 

nepravdu za njega ili ako bi ga to dovelo u teške materijalne prilike. 

lan 305 

Umjesto poklona koji su otu eni vra aju se nov ane vrijednosti ili za njih 

primljene stvari. 

Vrijednost u novcu utvr uje se, prema izboru poklonodavca, u visini za koju je 

otu ena poklonjena stvar ili u vrijednosti koju je imala poklonjena stvar u vrijeme 

otu enja. 

Ako je poklonjena stvar otu ena ili uništena u zloj namjeri, poklonoprimac je 

dužan da poklonodavcu naknadi vrijednost stvari po tržišnoj cijeni u vrijeme kada je 

stvar trebalo vratiti. 

Odredbe lana 304 ovog zakona, kao i st. 1 do 3 ovog lana, primjenjuju se i u 

slu aju utvr enja da je postojao osnov za poništenje odnosno razvod braka.

53 

7. Imovinski odnosi lica iz vanbra ne zajednice 

lan 306 

Imovina ste ena radom lica u vanbra noj zajednici koja je trajala duže vremena 

smatra se njihovom zajedni kom imovinom. 

Na imovinske odnose vanbra nih drugova shodno se primjenjuju odredbe ovog 

zakona o imovinskim odnosima bra nih drugova. 

8. Imovinski odnosi roditelja i djece 

lan 307 

Imovinom djeteta koju ono nije steklo radom, do njegovog punoljetstva, upravljaju 

i raspolažu u korist djeteta njegovi roditelji. 

Dijete samostalno upravlja i raspolaže imovinom koju stekne radom. 

lan 308 

Prihode od imovine djeteta roditelji mogu koristiti prvenstveno za njegovo izdržavanje, 

lije enje, vaspitanje i obrazovanje, kao i za izdržavanje lanova uže porodice, 

ukoliko nemaju dovoljno sopstvenih sredstava. 

Roditelji mogu samo sa odobrenjem nadležnog organa starateljstva otu iti ili 

opteretiti nepokretne stvari, vrednije pokretne stvari i prava iz imovine djeteta radi 

njegovog izdržavanja, lije enja, vaspitanja i obrazovanja ili ako to zahtijeva drugi 

važan interes djeteta. 

lan 309 

Dijete i roditelj koji vrši roditeljsko pravo imaju pravo stanovanja u stanu iji je 

vlasnik drugi roditelj djeteta, ako dijete i roditelj koji vrši roditeljsko pravo nemaju 

pravo svojine na useljivom stanu. 

Pravo stanovanja traje do punoljetstva djeteta. 

Nemaju pravo stanovanja dijete i roditelj ako bi prihvatanje njihovog zahtjeva 

za pravo stanovanja predstavljalo o iglednu nepravdu za drugog roditelja. 

9. Imovinski odnosi lanova porodi ne zajednice 

lan 310 

Kad u porodi noj zajednici sa bra nim drugovima, odnosno vanbra nim drugovima 

žive njihova djeca i drugi srodnici koji rade na poljoprivrednom imanju ili 

zajedni ki vrše druge djelatnosti, ili na drugi na in zajedni ki privre uju, imovina 

ste ena u toku trajanja te zajednice je zajedni ka imovina svih lanova porodi ne 

zajednice koji su u estvovali u njenom sticanju. 

lan 311 

Zajedni kom imovinom lanovi porodi ne zajednice upravljaju i raspolažu 

zajedni ki i sporazumno.

54 

Maloljetni lanovi porodi ne zajednice koji su navršili 15 godina života 

u estvuju u upravljanju i raspolaganju zajedni kom imovinom samostalno. 

Upravljanje zajedni kom imovinom može se, saglasnom voljom svih lanova, 

povjeriti jednom broju lanova porodi ne zajednice, u kom slu aju se odluke o 

vršenju prava upravljanja donose ve inom glasova. 

Svaki lan porodi ne zajednice može zahtijevati da se odluka o povjeravanju 

upravljanja zajedni kom imovinom opozove, a ako se sa tim ne saglase ostali lanovi 

porodi ne zajednice, odluku donosi sud u vanparni nom postupku. 

lan 312 

Prava lanova porodi ne zajednice na nepokretnostima koje su njihova 

zajedni ka imovina, u smislu lana 311 ovog zakona, upisuju se u registar nepokretnosti 

i druge odgovaraju e registre na ime svih lanova porodi ne zajednice koji 

su svojim radom u estvovali u sticanju sa neopredijeljenim djelovima. 

Ako je u registar nepokretnosti i druge odgovaraju e registre upisan kao vlasnik 

jedan lan porodi ne zajednice ili pojedini lanovi porodi ne zajednice, smatra e se 

da je vlasnik lice koje je upisano sve dok se po predlogu ostalih lanova porodi ne 

zajednice u registar nepokretnosti i druge odgovaraju e registre ne upiše zabilježba o 

pravu zajedni ke svojine. 

Ugovor kojim lan porodi ne zajednice koji je kao vlasnik upisa izvršio 

otu enje ili optere enje nepokretnosti ste ene u porodi noj zajednici, ostali lanovi 

porodi ne zajednice mogu pobijati samo ako je u vrijeme zaklju enja ugovora u 

registar nepokretnosti bila upisana zabilježba o pravu zajedni ke svojine, ili ako su u 

vrijeme zaklju enja ugovora tre em licu sa kojim je ugovor zaklju en na nesumnjiv 

na in stavili do znanja da se radi o predmetu zajedni ke svojine. 

Neovlaš eno otu enje pokretne stvari u zajedni koj svojini može se pobijati 

samo ako je pribavilac bio nesavjestan. 

Ako lan porodi ne zajednice neovlaš eno otu i stvar zajedni ki ste enu u 

porodi noj zajednici, ostali lanovi porodi ne zajednice imaju pravo zahtijevati da im 

se u ostalim stvarima i potraživanjima dosudi odgovaraju i dio ili da im lan 

porodi ne zajednice koji je otu enje izvršio isplati naknadu u novcu prema veli ini 

njihovih djelova. 

lan 313 

Ako zakonom nije druk ije odre eno, na imovinske odnose lanova porodi ne 

zajednice iz lana 310 ovog zakona shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona o 

imovinskim odnosima bra nih drugova. 

lan 314 

lanovi porodi ne zajednice mogu ugovorom na drugi na in urediti me usobne 

imovinske odnose. 

Ugovor iz stava 1 ovog lana punovažan je samo ako je sa injen u pisanom 

obliku, ako su ugovorom obuhva eni svi lanovi porodi ne zajednice koji svojim 

radom u estvuju u sticanju imovine i ako je ovjeren od notara.

55 

Prilikom ovjere notar e pro itati ugovor i upozoriti ugovorne stranke na 

posljedice ugovora. 

Ako u zaklju enju ugovora u estvuju maloljetni lanovi porodi ne zajednice 

sud e prije ovjere ugovora zatražiti mišljenje organa starateljstva. 

lan 315 

Na imovinske odnose lanova porodice koji nijesu ure eni ovim zakonom 

primjenjuju se opšti propisi iz oblasti imovinskog prava. 

1. Zajedni ke odredbe 

DEVETI DIO 

POSEBNI SUDSKI POSTUPCI 

lan 316 

Postupak u vezi sa porodi nim odnosima u prvom stepenu sudi sudija 

pojedinac, a u postupku po žalbi vije e sastavljeno od troje sudija. 

Sudija pojedinac i predsjednik vije a iz stava 1 ovog lana moraju sticati 

posebna znanja iz oblasti prava djeteta. 

lan 317 

Postupak u vezi sa porodi nim odnosima hitan je ako se odnosi na dijete ili 

roditelja koji vrši roditeljsko pravo. 

U postupku u vezi sa porodi nim odnosima iz stava 1 ovog lana tužba se ne 

dostavlja tuženom na odgovor. 

Postupak iz stava 1 ovog lana sud e, po pravilu, sprovesti na najviše dva 

ro išta. 

Prvo ro ište zakazuje se tako da se održi u roku od 15 dana od dana kada su 

tužba ili predlog primljeni u sudu. 

Drugostepeni sud dužan je da donese odluku u roku od 30 dana od dana kada 

mu je dostavljena žalba. 

lan 318 

U postupku u vezi sa porodi nim odnosima sud može utvr ivati injenice i kada 

one nijesu me u strankama sporne, a može i samostalno istraživati injenice koje 

nijedna stranka nije iznijela. 

lan 319 

U postupku u vezi sa porodi nim odnosima javnost je isklju ena. 

Podaci iz sudskih spisa spadaju u službenu tajnu i nju su dužni da uvaju svi 

u esnici u postupku kojima su ti podaci dostupni.

56 

lan 320 

O naknadi troškova postupka u vezi sa porodi nim odnosima sud odlu uje po 

slobodnoj ocjeni, vode i ra una o razlozima pravi nosti. 

lan 321 

Revizija je uvijek dozvoljena u postupcima u vezi sa porodi nim odnosima, 

osim ako ovim zakonom nije druk ije odre eno. 

2. Postupak u bra nim sporovima 

lan 322 

Postupak u bra nim sporovima pokre e se tužbom. 

Postupak za sporazumni razvod braka pokre e se zajedni kim predlogom 

bra nih drugova (predlog za sporazumni razvod). 

Ako jedan bra ni drug podnese tužbu za razvod braka, a drugi najkasnije do 

zaklju enja glavne rasprave izri ito izjavi da ne osporava osnovanost tužbenog 

zahtjeva, smatra e se da su bra ni drugovi podnijeli predlog za sporazumni razvod 

braka. 

lan 323 

Pravo na podizanje tužbe za razvod braka pripada bra nim drugovima. Ovo 

pravo ne prelazi na naslednike, ali naslednici tužioca mogu produžiti ve zapo eti 

postupak u cilju dokazivanja osnovanosti tužbe. 

Ako osnovanost tužbe bude dokazana, preživjeli bra ni drug gubi pravo da 

naslijedi umrlog bra nog druga i pravo na koristi iz testamenta ili kod drugog 

raspolaganja za slu aj smrti. 

lan 324 

Za duševno oboljelog bra nog druga, odnosno lice nesposobno za rasu ivanje, 

tužbu za razvod braka može podnijeti njegov staralac samo po prethodnoj dozvoli 

organa starateljstva. 

lan 325 

Ako tužbu za poništenje ili razvod braka podnese punomo nik stranke, u 

punomo ju se mora izri ito navesti osnov podnošenja tužbe. 

Punomo je iz stava 1 ovog lana mora biti ovjereno. 

lan 326 

U sporovima za razvod braka po tužbi jednog od bra nih drugova sprovodi se 

postupak posredovanja u skladu sa Zakonom o posredovanju i ovim zakonom. 

Po prijemu tužbe sud e zakazati ro ište i zatražiti od bra nih drugova da se 

odmah izjasne kojem posredniku se žele obratiti radi pokušaja mirenja, odnosno 

postizanja sporazuma o ure ivanju pravnih posljedica razvoda braka. 

Ako bra ni drugovi ne postignu sporazum o posredniku njega e odrediti sud.

57 

lan 327 

Sud e bez odlaganja dostaviti posredniku tužbu, akt o njegovom odre ivanju 

za posrednika, imena i adrese bra nih drugova i podatke o zajedni koj djeci, ako ih 

imaju. 

lan 328 

Posrednik e, u roku od osam dana od prijema akta o odre ivanju, pozvati bra - 

ne drugove, po pravilima o li nom dostavljanju, da bez punomo nika prisustvuju 

postupku mirenja u kome e pokušati da poreme ene odnose razriješe bez konflikta i 

bez razvoda braka. 

lan 329 

Ako se bra ni drugovi pomire smatra e se da je tužba povu ena. 

lan 330 

Ako se jedan ili oba bra na druga, iako su uredno pozvani, ne odazovu pozivu 

posrednika za mirenje, a izostanak ne opravdaju, smatra e se da mirenje nije uspjelo i 

nastavi e se postupak posredovanja radi postizanja sporazuma bra nih drugova o 

vršenju roditeljskog prava poslije razvoda braka i sporazuma o podjeli zajedni ke 

imovine. 

Na sastanak radi postizanja sporazuma iz stava 1 ovog lana pozivaju se bra ni 

drugovi i njihovi punomo nici. 

lan 331 

Postupak posredovanja za pokušaj mirenja bra nih drugova mora se sprovesti u 

roku od mjesec dana od dana dostavljanja tužbe posredniku, a postupak posredovanja 

za postizanje sporazuma o posljedicama razvoda braka u roku od 60 dana od dana 

okon anja postupka mirenja. 

lan 332 

Posrednik je dužan da o uspjehu posredovanja obavijesti sud kojem je podnijeta 

tužba i da mu dostavi zapisnik o mirenju i zapisnik koji sadrži sporazum bra nih 

drugova o vršenju roditeljskog prava i o diobi zajedni ke imovine, odnosno izjave 

bra nih drugova da sporazum nije postignut. 

lan 333 

Sporazum bra nih drugova o podjeli zajedni ke imovina unosi se u izreku 

presude o razvodu braka. 

Sporazum bra nih drugova o vršenju roditeljskog prava unosi se u izreku 

presude o razvodu braka, ako sud procijeni da je taj sporazum u najboljem interesu 

djeteta. 

lan 334 

Ako se jedan ili oba bra na druga, iako su uredno pozvani, ne odazovu pozivu 

posrednika za postizanje sporazuma o vršenju roditeljskog prava i podjeli zajedni ke 

imovine, a izostanak ne opravdaju, smatra e se da posredovanje nije uspjelo i 

nastavi e se postupak po tužbi za razvod braka.

58 

lan 335 

Postupak posredovanja za postizanje sporazuma o vršenju roditeljskog prava i 

sporazuma o podjeli zajedni ke imovine nakon poništenja braka okon a e se u roku 

od 60 dana od dana dostavljanja sudske odluke o poništenju braka posredniku. 

lan 336 

U toku cijelog postupka za razvod braka sud je dužan da sara uje sa organima 

starateljstva i drugim stru nim službama koje se bave pitanjima braka i porodice, 

posebno kad bra ni drugovi imaju zajedni ku maloljetnu djecu. 

lan 337 

Ro ište za glavnu raspravu ne može se zakazati prije isteka roka od mjesec dana 

od dana neuspjelog mirenja ili od odluke suda da se mirenje ne e preduzimati zato što 

je nemogu e ili zato što je skop ano s izuzetnim teško ama. 

lan 338 

U toku postupka u bra nim sporovima sud može rješenjem odrediti privremene 

mjere radi davanja izdržavanja bra nom drugu, kao i za smještaj, po njegovom 

predlogu. 

Žalba protiv rešenja iz stava 1 ovog lana ne zadržava izvršenje rješenja. 

lan 339 

U bra nim sporovima ne može se donijeti presuda zbog propuštanja niti presuda 

na osnovu priznanja ili odricanja. 

U bra nim sporovima stranke ne mogu zaklju iti sudsko poravnanje. 

lan 340 

Kad je postupak pokrenut predlogom bra nih drugova za sporazumni razvod 

braka ne ispituju se injenice na kojima je predlog zasnovan, ali sud može odlu iti da 

se sprovede dokazni postupak, kao po tužbi za razvod braka, ako ocijeni da opravdani 

interesi zajedni ke maloljetne djece zahtijevaju da se brak održi. 

Ako predlaga i imaju zajedni ku djecu, sud može ispitivati injenice i sprovoditi 

dokazni postupak o dijelu predloga bra nih drugova koji se odnosi na vršenje 

roditeljskog prava, ako do e do uvjerenja da sporazum roditelja o ovim pitanjima ne 

pruža dovoljno garancije, da e interesi njihove maloljetne ili nesposobne djece biti 

ovim sporazumom u dovoljnoj mjeri zašti eni. 

lan 341 

U bra nim sporovima tužilac može tužbu povu i do zaklju enja glavne rasprave 

bez pristanka tuženog, a sa pristankom tuženog dok postupak nije pravosnažno 

završen. 

Zajedni ki predlog za sporazumni razvod braka mogu bra ni drugovi povu i do 

pravosnažnosti presude o razvodu braka.

59 

Smatra e se da je predlog povu en i kad od predloga odustane jedan bra ni 

drug. 

U slu ajevima iz st. 1 i 2 ovog lana, ako je povla enje tužbe, odnosno 

zajedni kog predloga za sporazumni razvod braka uslijedilo nakon donošenja 

prvostepene presude, prvostepeni sud e rješenjem utvrditi da je presuda bez pravnog 

dejstva i da se postupak obustavlja. Ovako e sud postupiti i kad je od predloga za 

sporazumni razvod braka odustao samo jedan od bra nih drugova. 

Na na in iz stava 3 ovog lana sud e postupiti i u slu aju smrti bra nog druga, 

ime se ne dira u pravo naslednika da nastave postupak u smislu lana 325 ovog 

zakona. 

U bra nim sporovima odricanje od tužbenog zahtjeva ima isto pravno dejstvo 

kao povla enje tužbe. 

lan 342 

Sud je dužan da presudom u bra nom sporu odlu i o vršenju roditeljskog prava. 

Presudom u bra nom sporu sud može odlu iti o ograni enju ili lišenju 

roditeljskog prava. 

lan 343 

Presuda kojom je brak razveden po predlogu bra nih drugova za sporazumni 

razvod braka, u dijelu o razvodu braka, može se pobijati samo zbog hitne povrede 

odredaba parni nog postupka ili zbog toga što je predlog dat u zabludi ili pod uticajem 

prinude ili prevare. 

lan 344 

Ako je pravosnažnom presudom brak razveden ili poništen ne može se upotrebom 

vanrednog pravnog sredstva izmijeniti odluka o prestanku braka, bez obzira da li 

je koja od stranaka sklopila novi brak. 

3. Postupak u sporovima o o instvu i materinstvu 

lan 345 

U sporovima radi utvr ivanja ili osporavanja o instva ili materinstva maloljetno 

dijete može podnijeti tužbu bilo pred sudom opšte mjesne nadležnosti bilo pred 

sudom na ijem podru ju ima prebivalište, odnosno boravište. 

Pred sudom svog prebivališta, odnosno boravišta dijete može podnijeti takvu 

tužbu i poslije punoljetstva, ali samo ako tuženi nema prebivalište, odnosno boravište 

u Crnoj Gori. 

Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i u slu aju kad dijete podnosi tužbu 

zajedno sa drugim licem. 

lan 346 

Stranke u sporu radi utvr ivanja o instva su lice ije se o instvo utvr uje, dijete 

i majka djeteta. 

Stranke u sporu radi osporavanja o instva lica koje se po zakonu smatra ocem 

djeteta su to lice, dijete i majka djeteta.

60 

Kad lice koje sebe smatra ocem djeteta osporava o instvo licu koje je to dijete 

priznalo za svoje, stranke u sporu su lice koje osporava priznato o instvo, lice ije se 

o instvo osporava, dijete i majka djeteta. 

lan 347 

Ako tužbom za utvr ivanje, odnosno osporavanje o instva nijesu kao tužioci i 

tuženi obuhva ena sva lica iz lana 346 ovog zakona, sud e pozvati tužioca da proširi 

tužbu na ostala lica. Ta lica ne mogu se protiviti proširenju tužbe. 

Ako u sporu radi osporavanja o instva tužilac u roku koji je sud odredio ne 

proširi tužbu na lica koja tužbom nijesu obuhva ena ili ako ta lica u istom roku ne 

pristupe tužbi kao novi tužioci, tužba e se odbaciti. 

Ako u sporu radi utvr ivanja o instva tužilac u roku koji je sud odredio ne 

proširi tužbu na lica koja tužbom nijesu obuhva ena ili ako ta lica u istom roku ne 

pristupe tužbi kao novi tužioci, sud e o tome obavijestiti organ starateljstva i odrediti 

mu rok u kome može proširiti tužbu na lica koja tužbom nijesu obuhva ena. Ako u 

tom roku tužba ne bude proširena, sud e tužbu odbaciti. 

lan 348 

Stranke koje zajedno podnose tužbu za utvr ivanje ili osporavanje o instva, 

odnosno koje su tužene istom tužbom, smatraju se kao jedna parni na stranka, tako da 

se u slu aju ako pojedini suparni ari propuste koju parni nu radnju, dejstvo parni 

nih radnji koje su izvršili drugi suparni ari proteže i na one koji te radnje nijesu 

preduzeli. 

lan 349 

Ako dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnesu tužbu radi 

utvr ivanja ili osporavanja o instva, odnosno ako su tuženi istom tužbom, taj e 

roditelj zastupati dijete i u parnici, ali organ starateljstva može djetetu da postavi 

posebnog staraoca, ako izme u roditelja i djeteta postoje u toj parnici suprotni interesi. 

Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete, u parnici u opre nim 

strana kim ulogama tužioca i tuženog organ starateljstva postavi e djetetu posebnog 

staraoca. 

lan 350 

Ako tužbu u sporu o o instvu i materinstvu podnosi punomo nik stranke, 

punomo je mora biti ovjereno i izdato samo radi zastupanja u ovom sporu. 

Punomo je treba da sadrži navode u pogledu vrste tužbe i osnova za podizanje 

tužbe. 

lan 351 

U sporovima o o instvu i materinstvu ne može se izre i presuda zbog propuštanja 

ni presuda na osnovu priznanja ili odricanja, niti se može zaklju iti sudsko 

poravnanje. 

Ako u sporu radi utvr ivanja o instva tuženi prizna o instvo postupak e se 

obustaviti, a sud e ovjereni prepis zapisnika sa izjavom o priznanju o instva odmah 

dostaviti mati aru nadležnom za upis djeteta u mati nu knjigu ro enih.

61 

lan 352 

Sud je dužan da presudom u sporu o o instvu i materinstvu odlu i o vršenju 

roditeljskog prava, a može odlu iti i o ograni enju i lišenju roditeljskog prava. 

4. Postupak u sporovima za zaštitu prava djeteta 

lan 353 

Dijete može podnijeti tužbu u sporu za zaštitu svog prava i u sporu za vršenje 

roditeljskog prava pred sudom opšte mjesne nadležnosti ili pred sudom na ijem 

podru ju ono ima prebivalište, odnosno boravište. 

lan 354 

Tužbu za zaštitu prava djeteta mogu podnijeti: dijete, roditelji djeteta, državni 

tužilac i organ starateljstva. 

Tužba za zaštitu prava djeteta može se podnijeti u pogledu svih prava koja su 

djetetu priznata ovim zakonom, a nijesu zašti ena nekim drugim postupkom. 

Pravo i dužnost da obavijeste državnog tužioca ili organ starateljstva o 

razlozima za zaštitu prava djeteta imaju sve dje ije, zdravstvene i obrazovne ustanove 

ili ustanove socijalne zaštite, pravosudni i drugi državni organi, udruženja i gra ani. 

lan 355 

Tužbu za vršenje roditeljskog prava mogu podnijeti: dijete, roditelji djeteta i 

organ starateljstva. 

lan 356 

Ako izme u djeteta i njegovog zakonskog zastupnika postoje suprotni interesi, 

dijete zastupa kolizijski staratelj. 


samo, odnosno preko nekog drugog lica ili ustanove zatražiti od organa starateljstva 

da mu postavi kolizijskog staratelja. 


samo, odnosno preko nekog drugog lica ili ustanove zatražiti od suda da mu postavi 

privremenog zastupnika zbog postojanja suprotnih interesa izme u njega i njegovog 

zakonskog zastupnika. 

lan 357 

U sporu za zaštitu prava djeteta i u sporu za vršenje roditeljskog prava sud je 

uvijek dužan da se rukovodi najboljim interesom djeteta. 

Ako sud procijeni da u sporu za zaštitu prava djeteta ili u sporu za vršenje 

roditeljskog prava dijete kao stranka nije zastupano na odgovaraju i na in, dužan je da 

djetetu postavi privremenog zastupnika. 

Ako sud utvrdi da je u sporu za zaštitu prava djeteta ili u sporu za vršenje 

roditeljskog prava stranka dijete koje je sposobno da formira svoje mišljenje, dužan je 

da: 

1) se stara da dijete blagovremeno dobije sva obavještenja koja su mu potrebna;

62 

2) dozvoli djetetu da neposredno izrazi svoje mišljenje i da mišljenju djeteta 

posveti dužnu pažnju u skladu sa godinama i zreloš u djeteta; 

3) mišljenje djeteta utvrdi na na in i na mestu koje je u skladu sa njegovim 

godinama i zreloš u, osim ako bi to o igledno bilo u suprotnosti sa najboljim 

interesom djeteta. 

lan 358 

Ako kolizijski staratelj ili privremeni zastupnik utvrdi da u sporu za zaštitu 

prava djeteta ili u sporu za vršenje, odnosno lišenje roditeljskog prava on zastupa 

dijete koje je sposobno da formira svoje sopstveno mišljenje, dužan je da: 

1) se stara da dijete blagovremeno dobije sva obaveštenja koja su mu potrebna; 

2) djetetu pruži objašnjenje koje se ti e mogu ih posledica akta koji on 

preduzima; 

3) prenese sudu mišljenje djeteta, ako dijete nije neposredno izrazilo mišljenje 

pred sudom, osim ako bi to o igledno bilo u suprotnosti sa najboljim interesom 

djeteta. 

lan 359 

Odredbe l. 356 do 358 ovog zakona primjenjuju se i u drugim sudskim 

postupcima u vezi sa porodi nim odnosima, ako se ti postupci odnose i na prava 

djeteta. 

Odredbe l. 356 do 358 ovog zakona dužni su da primjenjuju i organi koji vode 

druge postupke, ako se ti postupci odnose i na prava djeteta. 

lan 360 

Postupak za zaštitu prava djeteta je hitan. 

Prvo ro ište zakazuje se tako da se održi u roku od osam dana od dana kada je 

tužba primljena u sudu. 



lan 361 

Prije nego što donese odluku o zaštiti prava djeteta ili o vršenju roditeljskog 

prava, sud je dužan da zatraži nalaz i stru no mišljenje od organa starateljstva, 

porodi nog savjetovališta ili druge specijalizovane ustanove. 

lan 362 

U sporu za zaštitu prava djeteta i u sporu za vršenje roditeljskog prava ne 

može se donijeti presuda zbog propuštanja niti presuda na osnovu priznanja ili 

odricanja. 

U sporu za zaštitu prava djeteta i u sporu za vršenje roditeljskog prava stranke 

ne mogu da zaklju e sudsko poravnanje. 

lan 363 

Sporazum roditelja o zajedni kom ili samostalnom vršenju roditeljskog prava 

unosi se u izreku presude o vršenju roditeljskog prava, ukoliko sud procijeni da je taj 

sporazum u najboljem interesu djeteta.

63 

Ako roditelji nijesu zaklju ili sporazum o vršenju roditeljskog prava ili sud 

procijeni da njihov sporazum nije u najboljem interesu djeteta, odluku o povjeravanju 

zajedni kog djeteta jednom roditelju, o visini doprinosa za izdržavanje od strane 

drugog roditelja i o na inu održavanja li nih odnosa djeteta sa drugim roditeljem 

donosi sud. 

Kada sud donese odluku o zajedni kom ili samostalnom vršenju roditeljskog 

prava, a dijete se ne nalazi kod roditelja koji treba da vrši roditeljsko pravo, sud e 

narediti da se dijete odmah preda roditelju koji treba da vrši roditeljsko pravo. 

lan 364 

Sud može presudom u sporu za zaštitu prava djeteta odlu iti i o vršenju, 

odnosno lišenju roditeljskog prava. 

Sud može presudom u sporu za vršenje roditeljskog prava odlu iti i o 

ograni enju ili lišenju roditeljskog prava. 

5. Postupak u sporovima za izdržavanje 

lan 365 

U bra nim sporovima o uvanju i vaspitavanju djece sud po službenoj dužnosti 

odlu uje o izdržavanju maloljetne djece i punoljetne djece nad kojima je produženo 

roditeljsko pravo. 

Sporazum roditelja o izdržavanju djeteta sud e prihvatiti samo ako je u skladu 

sa odredbama ovog zakona o odre ivanju izdržavanja. 

Sud po službenoj dužnosti odlu uje o izdržavanju djeteta, kada u sporu za 

utvr ivanje o instva utvrdi da je tuženi otac djeteta ili kad u sporu za utvr ivanje 

materinstva utvrdi da je tužena majka djeteta. 

sudu. 

lan 366 

Postupak u sporovima za izdržavanje je hitan. 

Prvo ro ište zakazuje se u roku od osam dana od dana kada je tužba primljena u 



lan 367 

Sud nije vezan granicama tužbenog zahtjeva za izdržavanje. 

lan 368 

Kad sud utvrdi da roditelji ni pojedina no ni zajedni ki nijesu u mogu nosti da 

podmire potrebe izdržavanja maloljetnog djeteta u visini predvi enoj ovim zakonom, 

obavještava o tome organ starateljstva, a po potrebi zastaje sa postupkom do isteka 

roka koji je ostavljen organu starateljstva za izjašnjavanje. 

Organ starateljstva može u tom slu aju, u ime maloljetnog djeteta, da proširi 

tužbu za izdržavanje na druga lica koja su po zakonu dužna da daju izdržavanje. Ta 

lica se ne mogu protiviti proširenju tužbe.

64 

Pravo na proširenje tužbe pod uslovima iz stava 2 ovog lana pripada i 

zakonskom zastupniku maloljetnog djeteta. 

Ako se u daljem postupku utvrdi da ni drugi srodnici nijesu u mogu nosti da 

podmire potrebe izdržavanja djeteta, organ starateljstva preduzima potrebne mjere radi 

osiguranja sredstava za izdržavanje djeteta po propisima o socijalnoj zaštiti. 

lan 369 

U sporovima za izdržavanje maloljetne djece i djece nad kojom je produženo 

roditeljsko pravo, kao i u drugim sporovima u kojima se po službenoj dužnosti 

odlu uje o izdržavanju ove djece, sud po službenoj dužnosti odre uje privremene 

mjere radi davanja izdržavanja, ako u izdržavanju djeteta ne u estvuju oba roditelja sa 

odgovaraju im doprinosom. 

U sporovima za zakonsko izdržavanje punoljetnih sposobnih lica sud može 

odrediti privremene mjere za njihovo izdržavanje samo na zahtjev tražioca izdržavanja. 

Privremene mjere iz st. 1 i 2 ovog lana sud odre uje ako se u ine vjerovatnim 

injenice od kojih zavisi pravo na izdržavanje, a u sporovima za utvr ivanje o instva, 

odnosno materinstva i ako se u ini vjerovatnim da je tuženi otac djeteta, odnosno da je 

tužena majka djeteta. 

lan 370 

Organ starateljstva dužan je na zahtjev suda da prikupi sve podatke važne za 

donošenje sudske odluke o izdržavanju. 

U sporovima u kojima se odlu uje o zakonskom izdržavanju maloljetne djece i 

djece nad kojom je produženo roditeljsko pravo postupak se sprovodi po odredbi lana 

366 ovog zakona. 

lan 371 

Kad obvezniku izdržavanja prema kome se sprovodi izvršna sudska odluka o 

izdržavanju prestane radni odnos, organ, organizacija, ustanova, odnosno poslodavac 

kod kojeg je izdat nalog za prinudnu naplatu doprinosa za izdržavanje dužni su 

podatke o izvršnoj ispravi i dozvoli izvršenja, kao i ime i adresu lica kome se vrši 

isplata, da dostave organu, organizaciji ili ustanovi, odnosno poslodavcu kod koga se 

obveznik izdržavanja zaposlio. 

Organ, organizacija ili ustanova, odnosno poslodavac kod koga se obveznik 

izdržavanja zaposlio dužan je da o tome odmah obavijesti lice kome se po sudskoj 

odluci vrši isplata izdržavaoca. 

6. Primjena Zakona o parni nom postupku 

lan 372 

Na postupak suda koji je u vezi sa porodi nim odnosima primjenjuju se odredbe 

Zakona o parni nom postupku, ako ovim zakonom nije druk ije odre eno.

65 

7. Primjena Zakona o vanparni nom postupku 

lan 373 

U pravnim stvarima za koje je ovim zakonom propisano da e se rješavati u 

vanparni nom postupku primjenjuju se odredbe Zakona o vanparni nom postupku. 

8. Izvršni postupak 

lan 374 

Za odlu ivanje o predlogu za izvršenje odluke suda kojom se nare uje predaja 

djeteta roditelju ili drugom licu, odnosno ustanovi kojoj je dijete povjereno na uvanje 

i vaspitanje nadležan je sud koji je opšte mjesno nadležan za stranku koja zahtjeva 

izvršenje, kao i sud na ijem se podru ju zatekne dijete. 

Za sprovo enje izvršenja mjesno je nadležan sud na ijem se podru ju zatekne 

dijete. 

lan 375 

Prilikom sprovo enja prinudnog izvršenja sud vodi ra una o hitnosti postupka i 

o potrebi da se u najve oj mjeri zaštiti li nost djeteta. 

Sud, pošto ocijeni sve okolnosti slu aja, odlu uje da li e izvršenje sprovesti 

izricanjem nov anih kazni protiv lica kod koga se dijete nalazi ili oduzimanjem djeteta 

od tog lica. 

Ako se svrha izvršenja ne može posti i izricanjem i izvršenjem odluka o 

nov anim kaznama, izvršenje e se sprovesti oduzimanjem djeteta od lica kod koga se 

dijete nalazi i predajom djeteta roditelju, odnosno drugom licu ili ustanovi kojoj je 

ono povjereno na uvanje i vaspitanje. 

U postupku izvršenja sud e zatražiti pomo organa starateljstva. 

lan 376 

U postupku izvršenja i obezbe enja odluke o zaštiti prava utvr enih ovim 

zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o izvršnom postupku, ako ovim ili drugim 

zakonom nije druk ije odre eno. 

DESETI DIO 

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 

lan 377 

Brak sklopljen prije stupanja na snagu ovog zakona punovažan je, ako je 

sklopljen saglasno propisima koji su bili na snazi u vrijeme sklapanja braka. 

lan 378 

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na porodi ne odnose koji su nastali do 

dana po etka primjene ovog zakona, ako ovim zakonom nije druk ije odre eno.

66 

lan 379 

Odredbe ovog zakona primjenjuju se u postupku pred sudom, odnosno organom 

starateljstva u predmetima u kojima do dana po etka primjene ovog zakona nije 

donesena prvostepena odluka. 

lan 380 

Ako je do dana po etka primjene ovog zakona donesena prvostepena odluka 

kojom se postupak pred prvostepenim sudom, organom starateljstva ili drugim 

organom završava, dalji postupak nastavi e se po propisima koji su važili do dana 

po etka primjene ovog zakona. 

Ako poslije po etka primjene ovog zakona bude ukinuta prvostepena odluka iz 

stava 1 ovog lana, dalji postupak sproveš e se po odredbama ovog zakona. 

lan 381 

Propisi za sprovo enje ovog zakona donije e se u roku od šest mjeseci od dana 

stupanja na snagu ovog zakona. 

lan 382 

Danom po etka primjene ovog zakona prestaje da važi Porodi ni zakon 

("Službeni list SRCG", br. 7/89). 

lan 383 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom 

listu Republike Crne Gore", a primjenjiva e se od 1. septembra 2007. godine. 

SU-SK Broj 01-626/14 

Podgorica, 27. decembra 2006. godine 

USTAVOTVORNA SKUPŠTINA REPUBLIKE CRNE GORE 

PREDSJEDNIK 

Ranko Krivokapi

PORODIČNI ZAKON Član 1 Ovim zakonom uređuju se: brak i ...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?