Chimamanda Ngozi Adichie - Svi bismo trebali biti feministi i feministkinje
„Danas bih željela sve ljude zamoliti da zajedno počnemo sanjati i planirati drugačiji svijet. Pošteniji svijet. Svijet sretnijih muškaraca i sretnijih žena vjernijih onome što uistinu jesu. A to treba početi ovako: moramo svoje kćeri početi odgajati drugačije. Moramo odgajati drugačije i svoje sinove…” Chimamanda Ngozi Adichie U ovom osobnom i izvrsno argumentiranom tekstu – što se temelji na istoimenom TEDx-ovu govoru koji je postao planetarno popularan – nagrađivana nigerijska spisateljica Chimamanda Ngozi Adichie iznosi jedinstvenu definiciju feminizma za 21. stoljeće, u čijoj su osnovi uključivanje i osviještenost muškaraca i žena o problemu poimanja uloge rodova. Govoreći iz svog iskustva (anegdote i primjeri iz života u Nigeriji i SAD-u), Adichie istražuje što danas znači biti žena te ukazuje na postojeće stereotipe i prikrivene seksualne politike. Ovu knjižicu mnoge su ugledne osobe i časopisi proglasili važnim i neophodnim tekstom našeg vremena koji „treba dati u ruke djevojaka i mladića kao poticaj i inspiraciju za budući svijet sretnijih muškaraca i žena“ (Independent), a važno je spomenuti da je u srednjim školama u Švedskoj ona i podijeljena svim šesnaestogodišnjacima i šesnaestogodišnjakinjama. https://www.vbz.hr/book/svi-bismo-trebali-biti-feministi-i-feministkinje/
„Danas bih željela sve ljude zamoliti da zajedno počnemo sanjati i planirati drugačiji svijet. Pošteniji svijet.
Svijet sretnijih muškaraca i sretnijih žena vjernijih onome što uistinu jesu. A to treba početi ovako: moramo svoje kćeri početi odgajati drugačije. Moramo odgajati drugačije i svoje sinove…”
Chimamanda Ngozi Adichie
U ovom osobnom i izvrsno argumentiranom tekstu – što se temelji na istoimenom TEDx-ovu govoru koji je postao planetarno popularan – nagrađivana nigerijska spisateljica Chimamanda Ngozi Adichie iznosi jedinstvenu definiciju feminizma za 21. stoljeće, u čijoj su osnovi uključivanje i osviještenost muškaraca i žena o problemu poimanja uloge rodova.
Govoreći iz svog iskustva (anegdote i primjeri iz života u Nigeriji i SAD-u), Adichie istražuje što danas znači biti žena te ukazuje na postojeće stereotipe i prikrivene seksualne politike.
Ovu knjižicu mnoge su ugledne osobe i časopisi proglasili važnim i neophodnim tekstom našeg vremena koji „treba dati u ruke djevojaka i mladića kao poticaj i inspiraciju za budući svijet sretnijih muškaraca i žena“ (Independent), a važno je spomenuti da je u srednjim školama u Švedskoj ona i podijeljena svim šesnaestogodišnjacima i šesnaestogodišnjakinjama.
https://www.vbz.hr/book/svi-bismo-trebali-biti-feministi-i-feministkinje/
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Chimamanda</strong> <strong>Ngozi</strong> <strong>Adichie</strong><br />
<strong>Svi</strong> <strong>bismo</strong> <strong>trebali</strong> <strong>biti</strong><br />
<strong>feministi</strong> i <strong>feministkinje</strong>
iblioteka<br />
AMBROZIJA<br />
knjiga 498.<br />
glavni urednik:<br />
Drago Glamuzina<br />
izvršna urednica:<br />
Sandra Ukalović<br />
<strong>Chimamanda</strong> <strong>Ngozi</strong> <strong>Adichie</strong><br />
<strong>Svi</strong> <strong>bismo</strong> <strong>trebali</strong> <strong>biti</strong> <strong>feministi</strong> i <strong>feministkinje</strong><br />
izdavač:<br />
V.B.Z. d.o.o., Zagreb<br />
10010 Zagreb, Dračevička 12<br />
tel.: 01/6235-419, faks: 01/6235-418<br />
e-mail: info@vbz.hr<br />
www.vbz.hr<br />
za izdavača:<br />
Mladen Zatezalo<br />
urednica knjige:<br />
Sandra Ukalović<br />
lektura i korektura:<br />
Irena Španić<br />
grafička priprema:<br />
V.B.Z. studio, Zagreb<br />
tisak:<br />
Denona, d.o.o., Zagreb<br />
veljača 2019.
<strong>Chimamanda</strong><br />
<strong>Ngozi</strong> <strong>Adichie</strong><br />
<strong>Svi</strong> Bismo <strong>trebali</strong> <strong>biti</strong><br />
FEMiNiSTi i<br />
<strong>feministkinje</strong><br />
s engleskoga prevela:<br />
Ana Stipković<br />
2019.
iblioteka<br />
AMBROZIJA<br />
knjiga 498.<br />
naslov izvornika:<br />
<strong>Chimamanda</strong> <strong>Ngozi</strong> <strong>Adichie</strong><br />
We Should All Be Feminists<br />
copyright © 2012. 2014., <strong>Chimamanda</strong> <strong>Ngozi</strong> <strong>Adichie</strong><br />
All rights reserved.<br />
copyright © 2019. za hrvatsko izdanje:<br />
V.B.Z. d.o.o., Zagreb<br />
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu<br />
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu<br />
pod brojem 001020639.<br />
ISBN 978-953-52-0131-1
Sadržaj<br />
7 O autorici<br />
11 Uvod<br />
15 <strong>Svi</strong> <strong>bismo</strong> <strong>trebali</strong> <strong>biti</strong> <strong>feministi</strong> i <strong>feministkinje</strong><br />
61 Ostala djela Chimamande <strong>Ngozi</strong> <strong>Adichie</strong>
O AUTORICI
<strong>Chimamanda</strong> <strong>Ngozi</strong> <strong>Adichie</strong> rođena<br />
je u Nigeriji 1977. godine. Odrasla je u sveučilišnom<br />
gradu Nsukki gdje je njezin otac bio<br />
sveučilišni profesor, a kraće je vrijeme tamo studirala<br />
medicinu i farmaciju. Školovanje nastavlja<br />
u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je<br />
diplomirala komunikacijske i političke znanosti.<br />
Potom završava magisterij iz kreativnog pisanja<br />
na Sveučilištu Johns Hopkins te iz afričkih studija<br />
na Yaleu.<br />
Djela su joj prevedena na više od trideset jezika,<br />
a prozu objavljuje u časopisima Granta, Prospect,<br />
The New Yorker, The O. Henry Prize Stories<br />
i The Financial Times.<br />
Prvim romanom Purpurni hibiskus (2003.)<br />
osvaja značajne nagrade – Commonwealth Writers’<br />
9
Prize i Hurston/Wright Legacy Award, a roman<br />
je bio i u konkurenciji za nagrade Orange i Booker.<br />
Drugi roman Polovica žutog sunca, u kojem<br />
prikazuje građanski rat u Nigeriji, objavljuje<br />
2006. Roman je nagrađen književnom nagradom<br />
Orange.<br />
Objavila je i knjigu priča pod nazivom The<br />
Thing Around Your Neck (Ono što te steže oko<br />
vrata), a 2013. roman Amerikana koji je dobio<br />
nagradu američkog Nacionalnog udruženja<br />
književnih kritičara (ovom nagradom svojedobno<br />
su ovjenčane i nobelovke Alice Munro i Toni<br />
Morrison). Amerikana je u godini objavljivanja<br />
proglašena knjigom godine po izboru New York<br />
Timesa, Washington Posta, Chicago Tribunea i Entertainment<br />
Weeklyja.<br />
<strong>Chimamanda</strong> <strong>Ngozi</strong> <strong>Adichie</strong> živi u SAD-u<br />
i Nigeriji.<br />
www.chimamanda.com<br />
https://www.facebook.com/chimamandaadichie/<br />
10
UVOD
Ovo je preinačena verzija govora koji<br />
sam održala u prosincu 2012. na TEDx-u Euston,<br />
godišnjoj konferenciji kojoj je središnja tema<br />
Afrika. U okviru konferencije govornici različitih<br />
struka održavaju kratke govore čiji je cilj potaknuti<br />
i inspirirati Afrikance i prijatelje Afrike.<br />
Nekoliko godina prije sudjelovala sam na jednoj<br />
drugoj TED-ovoj konferenciji održavši govor<br />
naslovljen „Opasnost jednostrane priče“, o tome<br />
kako stereotipi ograničavaju i oblikuju naša razmišljanja,<br />
posebice kad je riječ o Africi. Čini mi<br />
se da su riječi feminist/feministkinja i sam pojam<br />
feminizma također ograničeni zbog stereotipa o<br />
njima. Kad su moj brat Chuks i njegov najbolji<br />
prijatelj Ike, obojica suorganizatori konferencije<br />
TEDx-a Euston, inzistirali na tome da sudjelujem,<br />
13
nisam mogla od<strong>biti</strong>. Odlučila sam govoriti o feminizmu<br />
jer je to tema koja me često emotivno<br />
i u mislima zaokuplja. Pretpostavljala sam da bi<br />
to mogla <strong>biti</strong> nepopularna tema, no nadala sam<br />
se da bih njome mogla započeti potreban dijalog.<br />
Dok sam te večeri stajala na pozornici, osjećala<br />
sam se kao da sam u prisustvu obitelji – drage i<br />
pažljive publike, no i da bi se ona mogla opirati<br />
temi moga govora. Na kraju, njezino oduševljeno<br />
odobravanje i glasan pljesak dali su mi nadu.<br />
14
SVI BISMO<br />
TREBALI BITI<br />
FEMINISTI I<br />
FEMINISTKINJE
O k o l o m a j e b i o jedan od mojih najboljih<br />
prijatelja iz djetinjstva. Živio je u mojoj ulici<br />
i brinuo se za mene poput starijeg brata: ako bi<br />
mi se sviđao neki dječak, pitala bih Okolomu za<br />
mišljenje o njemu. Okoloma je bio zabavan, inteligentan<br />
i nosio je kaubojske čizme sa zašiljenim<br />
vrhom. U prosincu 2005. Okoloma je poginuo<br />
u avionskoj nesreći na jugu Nigerije. Još uvijek<br />
mi je teško riječima prenijeti kako sam se tada<br />
osjećala. Okoloma je bio osoba s kojom sam se<br />
mogla prepirati, smijati se, s kojom sam istinski<br />
mogla razgovarati. On je također bio prva osoba<br />
koja me prozvala feministkinjom.<br />
Imala sam otprilike četrnaest godina. Bili smo<br />
u njegovoj kući, svađali se i rogušili razmećući se<br />
skromnim znanjima stečenima iz dotad pročitanih<br />
17
knjiga. Ne sjećam se o čemu je točno bila riječ u<br />
toj svađi, no sjećam se da me je, dok sam se s njim<br />
prepirala i prepirala, Okoloma pogledao i rekao:<br />
„Znaš, ti si feministkinja.“<br />
To nije bio kompliment. Znala sam to po<br />
njegovu tonu – istom tonu kojim ljudi obično<br />
govore: „Ti si pristaša terorizma.“<br />
Nisam točno znala što ta riječ feministkinja<br />
znači. A nisam ni htjela da Okoloma shvati da<br />
to ne znam. Zato sam prešla preko toga i nastavila<br />
se svađati. Prvo što sam planirala učiniti kad<br />
stignem kući bilo je potražiti tu riječ u rječniku.<br />
18
Change language