Što se novcem ne može kupiti_w
04.11.2020 • Views
Share Embed Flag

Što se novcem ne može kupiti_w

Što se novcem ne može kupiti_w

Što se novcem ne može kupiti_w

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
V.B.Z.Croatia

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

MICHAEL J. SANDEL<br />

ŠT<br />

SE<br />

N<br />

VCEM<br />

NE M<br />

ŽE<br />

KUPITI<br />

Moral<strong>ne</strong> granice tržišta<br />

VERBUM

Michael J. Sandel<br />

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI

MICHAEL J. SANDEL<br />

ŠTO SE<br />

NOVCEM<br />

NE MOŽE<br />

KUPITI<br />

Moral<strong>ne</strong> granice tržišta<br />

VERBUM

Biblioteka:<br />

Po<strong>se</strong>bna izdanja 152.<br />

Urednik: mr. sc. Petar Balta<br />

Naslov izvornika: Michael J. Sandel, What Mo<strong>ne</strong>y Can’t Buy<br />

© Copyright: © Michael J. Sandel, 2012.<br />

© Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2020.<br />

Sva prava pridržana. Nijedan <strong>se</strong> dio ove knjige <strong>ne</strong> smije umnožavati,<br />

fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički,<br />

mehanički i sl.) bez prethod<strong>ne</strong> pisa<strong>ne</strong> suglasnosti nakladnika.<br />

Izvršna urednica: Katarina Gugić<br />

Prijevod: Mijo Pavić<br />

Lektura: Anđa Jakovljević<br />

Grafička priprema: Diana Župić<br />

Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj<br />

Knjiga je objavljena uz potporu Grada Splita.<br />

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti<br />

Republike Hrvatske.<br />

ISBN 978-953-235-648-9<br />

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu<br />

Sveučiliš<strong>ne</strong> knjižnice u Splitu pod brojem 171126083.

Kiku, s ljubavlju

UVOD<br />

TRŽIŠTE I MORAL<br />

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

Ima stvari koje <strong>ne</strong> <strong>može</strong>mo <strong>kupiti</strong> <strong>novcem</strong>, no takvih<br />

je stvari sve manje. Danas je gotovo sve na prodaju. Evo<br />

<strong>ne</strong>koliko primjera:<br />

• Poboljšanje uvjeta u zatvorskoj ćeliji: 82 dolara po noćenju.<br />

U gradu Santa Ana u Kaliforniji i u <strong>ne</strong>kim drugim<br />

gradovima <strong>ne</strong>nasilni prekršitelji zakona mogu platiti<br />

za udobniji smještaj. Za 82 dolara po noćenju dobit<br />

ćete urednu i tihu ćeliju, dalje od ćelija drugih zatvorenika<br />

koji nisu spremni platiti taj iznos. 1<br />

• Mogućnost vožnje prometnim trakom rezerviranim za<br />

vožnju na posao „u kompi“, iako ste sami u automobilu:<br />

osam dolara u vrijeme najveće promet<strong>ne</strong> gužve.<br />

Min<strong>ne</strong>apolis i drugi gradovi pokušavaju ublažiti<br />

problem promet<strong>ne</strong> zakrčenosti tako što solo vozačima<br />

dopuštaju vožnju prometnim trakom rezerviranim<br />

za vožnju „u kompi“, tj. za vozila s dva ili više<br />

putnika, uz tarifu koja varira u odnosu na gustoću<br />

prometa. 2<br />

• Mogućnost unajmljivanja zamjenske (surogat) majke: 6250<br />

dolara. Bračni parovi na Zapadu koji traže zamjensku<br />

majku sve češće povjeravaju ovaj posao ženama<br />

u Indiji, gdje je ova praksa legalna, i tu uslugu<br />

plaćaju manje od treći<strong>ne</strong> iznosa potrebnoga u Sjedinjenim<br />

Američkim Državama. 3<br />

• Stjecanje prava na u<strong>se</strong>ljenje u SAD: 500 000 dolara. Stranci<br />

koji ulože 500 000 dolara i otvore najmanje de<strong>se</strong>t<br />

7

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

radnih mjesta u područjima s visokom stopom <strong>ne</strong>zaposlenosti<br />

ispunjavaju uvjet za dobivanje zele<strong>ne</strong><br />

karte i stječu pravo na stalni boravak u SAD-u. 4<br />

• Pravo na odstrel ugroženoga crnog nosoroga: 150 000<br />

dolara. Južna Afrika već <strong>ne</strong>ko vrijeme dopušta vlasnicima<br />

rančeva prodaju prava na odstrel određenoga<br />

broja nosoroga lovcima, potičući na taj način<br />

vlasnike rančeva na uzgoj i zaštitu ove ugrože<strong>ne</strong> životinjske<br />

vrste. 5<br />

• Broj mobitela vašega liječnika: 1500 dolara godišnje i više.<br />

Sve više liječnika koji ordiniraju od 0 do 24 nudi<br />

pristup svojemu mobitelu i zakazuje posjet pacijentima<br />

istoga dana kada nazovu ako su spremni platiti<br />

između 1500 i 25 000 dolara godišnje. 6<br />

• Pravo na ispuštanje metričke to<strong>ne</strong> ugljika u atmosferu:<br />

13 funta (oko 18 dolara). Europska unija vodi tržište<br />

za ispuštanje ugljika koje kompanijama omogućuje<br />

kupnju i prodaju prava na o<strong>ne</strong>čišćenje okoliša. 7<br />

• Upis vašega djeteta na prestižno sveučilište. Iako cijena<br />

nije istaknuta, predstavnici dijela vrhunskih sveučilišta<br />

priznali su novinarima The Wall Street Journala<br />

da omogućuju upis određenomu broju prosječnih<br />

studenata iz imućnih obitelji od kojih mogu očekivati<br />

značajnu financijsku potporu. 8<br />

Ne <strong>može</strong> si svatko priuštiti kupnju ovih stvari. Danas,<br />

međutim, postoji mnoštvo načina zarade. Ako niste pri<br />

novcu, evo <strong>ne</strong>koliko posve inovativnih mogućnosti zarade:<br />

8<br />

• Iznajmite svoje čelo (ili <strong>ne</strong>ki drugi dio tijela) za oglašavanje<br />

određenoga proizvoda: 777 dolara. Novozelandska<br />

aviokompanija Air New Zealand uposlila je tride<strong>se</strong>t<br />

ljudi koji su obrijali glavu i dali da im <strong>se</strong> na njoj

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

izradi tetovaža s natpisom: „Potrebna vam je promjena?<br />

Požurite u Novi Zeland.“ 9<br />

• Budite pokusni kunić i sudjelujte u eksperimentima za<br />

ispitivanje sigurnosti lijekova farmaceutske tvrtke: 7500<br />

dolara. Zarada <strong>može</strong> biti veća ili manja, u ovisnosti<br />

o invazivnosti postupka za utvrđivanje djelotvornosti<br />

lijeka i <strong>ne</strong>ugodnostima što ih taj postupak uključuje.<br />

10<br />

• Borite <strong>se</strong> u Somaliji ili u Afganistanu za privatnu vojnu<br />

kompaniju: 250 dolara mje<strong>se</strong>čno do 1000 dolara na dan.<br />

Zarada varira prema kvalifikacijama, iskustvu i državljanstvu.<br />

11<br />

• Probdijte noć čekajući u redu na Capitol Hillu i osigurajte<br />

mjesto lobistu koji želi pratiti saslušavanje pred istražnom<br />

komisijom: 15 do 20 dolara po satu. Lobisti plaćaju<br />

kompanije koje unajmljuju beskućnike i druge ljude<br />

sprem<strong>ne</strong> čekati u redu. 12<br />

• Ako ste učenik drugoga razreda u ispodprosječnoj školi<br />

u Dallasu, pročitajte knjigu: dva dolara. Kako bi potaknule<br />

učenike da više čitaju, škole plaćaju klincima<br />

za svaku pročitanu knjigu. 13<br />

• Ako ste pretili, skinite <strong>se</strong>dam kilograma u četiri mje<strong>se</strong>ca:<br />

378 dolara. Kompanije i osiguravateljske kuće koje<br />

prodaju police zdravstvenoga osiguranja daju novča<strong>ne</strong><br />

poticaje ljudima koji su spremni izgubiti na težini<br />

i živjeti zdravijim načinom života. 14<br />

• Kupite policu osiguranja boles<strong>ne</strong> ili starije osobe, plaćajte<br />

godišnju premiju dok je osoba na životu, a nakon što umre,<br />

uzmite cjelokupnu osigurninu: taj iznos <strong>može</strong> iznositi i<br />

<strong>ne</strong>koliko milijuna dolara (u ovisnosti o vrijednosti police).<br />

Ova vrsta klađenja na živote <strong>ne</strong>znanaca pretvorila<br />

<strong>se</strong> u pravu industriju s kapitalom vrijednim 30 milijarda<br />

dolara: što <strong>ne</strong>znanac prije umre, to je zarada<br />

ulagača veća. 15<br />

9

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Živimo u vrijeme kada je moguće <strong>kupiti</strong> i prodati gotovo<br />

sve. Tijekom posljednja tri de<strong>se</strong>tljeća tržište – i vrijednosti<br />

tržišta – ovladali su našim životima kao nikada<br />

dosad. Nije <strong>se</strong> to dogodilo zato što smo tako htjeli. Jednostavno,<br />

dogodilo <strong>se</strong>.<br />

Sa završetkom hladnoga rata tržište i tržišno rezoniranje<br />

imalo je golem utjecaj, što je razumljivo. Ni jedan<br />

drugi mehanizam za organiziranje proizvodnje i raspodjelu<br />

dobara nije bio tako uspješan u stvaranju bogatstva<br />

i prosperiteta. Pa ipak, dok je sve više zemalja širom svijeta<br />

prihvaćalo tržiš<strong>ne</strong> mehanizme u djelovanju svojih gospodarstava,<br />

u isto <strong>se</strong> vrijeme događalo još <strong>ne</strong>što. Vrijednosti<br />

tržišta postupno su počele igrati sve veću ulogu u<br />

društvenomu životu. Ekonomija je postala suverena domena.<br />

Danas logika kupnje i prodaje vrijedi <strong>ne</strong> samo kada<br />

je riječ o materijalnim dobrima – ona sve više upravlja<br />

cjelinom našega života. Vrijeme je da <strong>se</strong> upitamo želimo<br />

li tako živjeti.<br />

Doba tržišnoga trijumfalizma<br />

Godi<strong>ne</strong> koje su prethodile financijskoj krizi 2008. bile<br />

su ispunje<strong>ne</strong> euforičnom vjerom u tržište i deregulaciju –<br />

bilo je to doba tržišnoga trijumfalizma. Ono je počelo ranih<br />

1980-ih kada su Ronald Reagan i Margaret Thatcher<br />

iskazali uvjerenje da tržišta – a <strong>ne</strong> vlade – drže ključeve<br />

prosperiteta i slobode. Nastavilo <strong>se</strong> 1990-ih blagonaklonim<br />

stavom Billa Clintona i Tonyja Blaira prema liberalizmu,<br />

koji su ublažili, ali istodobno i učvrstili vjeru da su<br />

tržišta glavno sredstvo za ostvarenje javnoga dobra.<br />

Danas je ta vjera poljuljana. Razdoblje tržišnoga trijumfalizma<br />

iza nas je. Financijska kriza nije samo bacila<br />

sumnju na sposobnost tržišta za efikasno alociranje rizika.<br />

Ona je uz to doprinijela raširenu shvaćanju da su <strong>se</strong><br />

10

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

tržišta odvojila od morala i da to dvoje moramo na <strong>ne</strong>ki<br />

način opet povezati. Nije, međutim, jasno što bi to trebalo<br />

značiti niti kako bismo to trebali učiniti.<br />

Neki kažu da je moralna slabost u srži tržišnoga trijumfalizma<br />

bila u pohlepi koja je dovela do <strong>ne</strong>odgovorna<br />

preuzimanja poslovnoga rizika. Prema ovomu shvaćanju,<br />

rješenje je u obuzdavanju pohlepe, inzistiranju na većemu<br />

poštenju i odgovornosti bankara i osoba na rukovodećim<br />

položajima Wall Streeta te na donošenju pravila kojima bi<br />

<strong>se</strong> spriječilo ponavljanje slič<strong>ne</strong> krize u budućnosti.<br />

No to je, u najboljemu slučaju, <strong>ne</strong>potpuna dijagnoza.<br />

Premda je pohlepa <strong>ne</strong>sumnjivo odigrala određenu ulogu<br />

u financijskoj krizi, u pitanju je <strong>ne</strong>što mnogo važnije. Najzlokobniju<br />

promjenu koja <strong>se</strong> zbila posljednjih triju de<strong>se</strong>tljeća<br />

nije moguće objasniti isključivo rastom pohlepe. Do<br />

nje je dovela ekspanzija tržištâ i njihovih vrijednosti na<br />

područja života kojima su ona tuđa.<br />

Da bismo <strong>se</strong> mogli nositi s ovim stanjem, nije dovoljno<br />

napadati pohlepu; potrebno je redefinirati ulogu koju<br />

tržište treba imati u našemu društvu. Potrebna nam je<br />

javna rasprava o tome što znači dati tržištima mjesto koje<br />

im pripada. Želimo li pokrenuti takvu raspravu, moramo<br />

razmisliti o moralnim ograničenjima tržišta. Moramo <strong>se</strong><br />

upitati postoje li <strong>ne</strong>ke stvari koje <strong>ne</strong> bismo smjeli kupovati<br />

<strong>novcem</strong>.<br />

Zadiranje tržištâ i tržišno orijentirana mišljenja u aspekte<br />

života kojima tradicionalno upravljaju <strong>ne</strong>tržiš<strong>ne</strong><br />

norme jedna je od najvažnijih činjenica našega vremena.<br />

Razmislite o porastu broja škola, bolnica i zatvora koji<br />

posluju na bazi profita i o outsourcingu ratova na privat<strong>ne</strong><br />

voj<strong>ne</strong> poduzetnike. (Privatni poduzetnici u Iraku i Afganistanu<br />

brojčano nadmašuju američke vojnike.) 16<br />

Razmislite o opadanju broja policajaca i njihovu zamjenjivanju<br />

privatnim zaštitarima – po<strong>se</strong>bno u Sjedinje-<br />

11

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

nim Državama i Britaniji, gdje je broj privatnih zaštitara<br />

više <strong>ne</strong>go dvostruko veći od broja policajaca. 17<br />

Ili, razmislite o farmaceutskim tvrtkama koje agresivno<br />

plasiraju lijekove na recept u bogatim zemljama. (Ako<br />

ste ikada vidjeli televizijske reklame u večernjim vijestima<br />

na američkoj televiziji, <strong>može</strong> vam <strong>se</strong> oprostiti ako ste<br />

mislili da uzrok najveće zdravstve<strong>ne</strong> krize u svijetu nije<br />

malarija, riječno sljepilo ili bolest spavanja već erektilna<br />

disfunkcija.)<br />

Razmislite, također, o ulasku komercijalnoga oglašavanja<br />

u jav<strong>ne</strong> škole; o prodaji „prava na davanje imena“<br />

parkovima i javnim gradskim prostorima; o marketingu<br />

„dizaj<strong>ne</strong>rskih“ jajašaca i sperme za medicinski potpomognutu<br />

oplodnju; o zamjenskim majkama u zemljama u<br />

razvoju koje rađaju djecu ženama koje <strong>ne</strong> mogu zatrudnjeti;<br />

o kupovanju i prodavanju prava na o<strong>ne</strong>čišćenje okoliša<br />

različitih kompanija i država; o sustavu financiranja<br />

izbornih kampanja koji <strong>se</strong> gotovo ni po čemu <strong>ne</strong> razlikuje<br />

od kupovanja i prodavanja izbora.<br />

Ovakvo korištenje tržišta alociranjem zdravlja, obrazovanja,<br />

jav<strong>ne</strong> i nacional<strong>ne</strong> sigurnosti, provođenja zakona,<br />

zaštite okoliša, rekreacije, prokreacije i drugih društvenih<br />

dobara bilo je potpuno <strong>ne</strong>poznato prije tride<strong>se</strong>tak godina.<br />

Danas ga uzimamo kao <strong>ne</strong>što što <strong>se</strong> razumije samo po <strong>se</strong>bi.<br />

Sve je na prodaju<br />

Zašto bismo <strong>se</strong> trebali zabrinuti kada vidimo da kročimo<br />

prema društvu u kojemu je sve na prodaju?<br />

Iz dva razloga: jedan <strong>se</strong> odnosi na <strong>ne</strong>jednakost; drugi<br />

na korupciju. Razmislite o <strong>ne</strong>jednakosti. U društvu u kojemu<br />

je sve na prodaju život je teži onima sa skromnijim<br />

primanjima. <strong>Što</strong> je više toga što <strong>može</strong>mo <strong>kupiti</strong> <strong>novcem</strong>,<br />

to je bogatstvo (ili njegov <strong>ne</strong>dostatak) od veće važnosti.<br />

12

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

Kada bi jedina prednost bogatstva bila u mogućnosti<br />

da kupimo jahtu ili sportski automobil ili da odemo na<br />

luksuzno ljetovanje, <strong>ne</strong>jednakosti u prihodima i bogatstvu<br />

<strong>ne</strong> bi bile toliko važ<strong>ne</strong>. No budući da <strong>novcem</strong> <strong>može</strong>mo<br />

kupovati sve više i više dobara – pa tako i politički<br />

utjecaj, kvalitetnu medicinsku skrb, kuću u sigurnu susjedstvu,<br />

umjesto u kvartu poznatu po kriminalu, upis<br />

djeteta u elitnu školu, umjesto da ga upisujemo u školu<br />

poznatu po slabu uspjehu njezinih učenika – raspodjela<br />

dohotka i bogatstva postaje sve veći problem. Gdje <strong>se</strong><br />

dobre stvari kupuju i prodaju, ništa nije važnije od toga<br />

imate li ili <strong>ne</strong>mate novca.<br />

Ovo objašnjava po<strong>se</strong>bno težak položaj siromašnih obitelji<br />

i pripadnika srednje kla<strong>se</strong> posljednjih dvaju de<strong>se</strong>tljeća.<br />

Jaz između bogatih i siromašnih <strong>ne</strong> samo što <strong>se</strong> produbio,<br />

već je pretvaranje svega u robu, či<strong>ne</strong>ći novac sve važnijim<br />

u čovjekovu životu, zaoštrilo problem <strong>ne</strong>jednakosti u<br />

društvu do krajnjih granica.<br />

Drugi razlog zbog kojega bismo trebali dobro promisliti<br />

prije no što sve izložimo na prodaju <strong>ne</strong>što je teže opisati.<br />

On <strong>se</strong> <strong>ne</strong> odnosi na <strong>ne</strong>jednakost i pošteno postupanje<br />

već na korozivnu tendenciju tržištâ. Stavljanje cije<strong>ne</strong><br />

na <strong>ne</strong>što što je vrijedno našega poštovanja <strong>može</strong> iskvariti<br />

to dobro. To <strong>se</strong> događa zato što tržišta <strong>ne</strong> alociraju samo<br />

robu; ona, uz to, izražavaju i promiču određe<strong>ne</strong> stavove<br />

prema robi koja <strong>se</strong> razmjenjuje. Ako dajete djeci novac da<br />

čitaju knjige, to će ih možda navesti da više čitaju, ali će<br />

ih naučiti i da je čitanje gnjavaža, a <strong>ne</strong> užitak. Stavljanje<br />

upisa na fakultet na dražbu i davanje prednosti onima<br />

koji nude najviše <strong>ne</strong>sumnjivo <strong>može</strong> povećati prihode fakulteta,<br />

ali <strong>može</strong> i potkopati njegov ugled i obezvrijediti<br />

njegovu diplomu. Unajmljivanje stranih plaćenika da <strong>se</strong><br />

bore umjesto nas <strong>može</strong> poštedjeti živote naših građana,<br />

ali <strong>može</strong> i iskvariti smisao državljanstva.<br />

13

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Ekonomisti najčešće smatraju da su tržišta i<strong>ne</strong>rtna,<br />

da <strong>ne</strong>maju utjecaja na robu koja <strong>se</strong> na njima razmjenjuje.<br />

To jednostavno nije točno. Tržišta ostavljaju svoj trag.<br />

Vrijednosti tržišta katkada istiskuju <strong>ne</strong>tržiš<strong>ne</strong> vrijednosti<br />

koje bismo trebali čuvati.<br />

Naravno, ljudi <strong>se</strong> <strong>ne</strong> slažu uvijek oko toga koje bismo<br />

vrijednosti trebali čuvati i zašto bismo ih trebali čuvati.<br />

Da bismo znali što bismo trebali, a što <strong>ne</strong> bismo smjeli<br />

kupovati <strong>novcem</strong>, moramo znati koje bi vrijednosti trebale<br />

upravljati različitim područjima društvenoga i građanskog<br />

života. Ova knjiga pokušava odgovoriti upravo<br />

na to pitanje.<br />

Na ovomu ću mjestu dati barem naslutiti kakav će to<br />

odgovor biti: kada odlučujemo da <strong>se</strong> određena dobra mogu<br />

kupovati i prodavati, odlučujemo, barem implicitno,<br />

da je na ta dobra primjereno gledati kao na robu, kao na<br />

instrument za stjecanje profita i da <strong>se</strong> tim instrumentom<br />

<strong>može</strong>mo koristiti. Ali nije primjereno sva dobra tako vrednovati.<br />

18 Uzmimo samo ljudska bića. Ropstvo je bilo odurno<br />

jer je na ljudska bića gledalo kao na robu koja <strong>se</strong> <strong>može</strong><br />

<strong>kupiti</strong> i prodati na dražbi. Takvo poimanje <strong>ne</strong> vrednuje<br />

ljudska bića na primjeren način – <strong>ne</strong> vidi u njima osobe koje<br />

imaju dostojanstvo i zavređuju poštovanje, već u njima<br />

gleda sredstvo za ostvarenje materijalnoga boljitka kojim<br />

<strong>se</strong> <strong>može</strong>mo slobodno koristiti.<br />

Slično <strong>se</strong> <strong>može</strong> reći i za <strong>ne</strong>ka druga dobra i postupke<br />

do kojih nam je stalo. Strana nam je i sama pomisao da<br />

bi <strong>se</strong> djeca mogla prodavati i kupovati na tržištu. Čak i<br />

kada kupci <strong>ne</strong> bi zlostavljali djecu koju su kupili, tržište<br />

djecom izražavalo bi i promicalo krajnje pogrešan način<br />

njihova vrednovanja. Djecu <strong>ne</strong> bismo smjeli smatrati potrošnom<br />

robom, već bismo u njima trebali gledati bića<br />

vrijedna naše ljubavi i skrbi. Ili, razmislite o pravima i obvezama<br />

što ih sadrži pojam državljanstva. Ako ste pozvani<br />

da budete sudac porotnik u <strong>ne</strong>komu sudskom sporu,<br />

14

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

<strong>ne</strong>ćete unajmiti <strong>ne</strong>koga drugog da obavi tu građansku<br />

dužnost umjesto vas. Jednako tako, <strong>ne</strong> dopuštamo našim<br />

građanima da prodaju svoj glas, iako bi ga <strong>ne</strong>ki možda<br />

rado kupili. Zašto <strong>ne</strong>? Zato što vjerujemo da <strong>se</strong> na građanske<br />

obveze <strong>ne</strong> smije gledati kao na osobno vlasništvo,<br />

već da u njima treba vidjeti odgovornost prema javnosti.<br />

Prenijeti ih na <strong>ne</strong>koga drugog značilo bi obezvrijediti ih,<br />

vrednovati ih na pogrešan način.<br />

Primjeri koje smo naveli ilustriraju općenitiju istinu:<br />

<strong>ne</strong>ke dobre stvari u životu kvarimo i obezvređujemo ako<br />

ih pretvorimo u robu. Prema tome, da bismo odlučili kamo<br />

određeno tržište pripada i kada ga moramo držati na<br />

sigurnoj udaljenosti, moramo odlučiti kako ćemo vrednovati<br />

dobra o kojima je riječ – zdravlje, obrazovanje, obiteljski<br />

život, prirodu, umjetnost, građanske obveze itd.<br />

Ovo su moralna i politička pitanja, <strong>ne</strong> samo ekonomska.<br />

Da bismo na njih odgovorili, moramo razgovarati o moralnomu<br />

značenju svakoga od ovih dobara i o tome kako<br />

ih prikladno vrednovati.<br />

Takvu raspravu nismo imali u epohi tržišnoga trijumfalizma.<br />

Posljedica toga je da smo, umjesto da budemo<br />

država s tržišnim gospodarstvom, postali tržišno društvo.<br />

Razlika između ovoga dvoga je u ovome: tržišno je<br />

gospodarstvo instrument – koristan i djelotvoran instrument<br />

– za organiziranje proizvod<strong>ne</strong> aktivnosti. Tržišno je<br />

društvo način života koji <strong>se</strong> probija u sve aspekte čovjekova<br />

pregalaštva. Ono je mjesto gdje <strong>se</strong> društveni odnosi<br />

preuređuju na sliku i priliku tržišta.<br />

Ono što u suvremenoj politici <strong>ne</strong>dostaje jest rasprava<br />

o ulozi i do<strong>se</strong>gu tržištâ. Želimo li tržišno gospodarstvo<br />

ili tržišno društvo? Kakvu bi ulogu tržišta trebala imati<br />

u javnomu životu i međuljudskim odnosima? Kako <strong>može</strong>mo<br />

odlučiti koja bi <strong>se</strong> dobra trebala moći kupovati i<br />

prodavati, a kojima bi trebale upravljati <strong>ne</strong>tržiš<strong>ne</strong> vrijednosti?<br />

Gdje bi trebala prestati svemoć novca?<br />

15

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Ova knjiga ima za cilj dati odgovor upravo na ova pitanja.<br />

Budući da <strong>se</strong> ona tiču prijepornih poimanja o tome<br />

što je valjano društvo i što je valjan život, <strong>ne</strong> mogu obećati<br />

konač<strong>ne</strong> odgovore. Ipak, nadam <strong>se</strong> da će ova knjiga potaknuti<br />

javnu raspravu o ovim pitanjima i osigurati filozofski<br />

okvir koji će nam pomoći u njihovu promišljanju.<br />

Ponovno osmišljavanje uloge tržišta<br />

Čak i ako <strong>se</strong> slažete s time da smo dužni uhvatiti <strong>se</strong><br />

ukoštac s važnim pitanjima o moralnosti tržišta, možda<br />

niste sigurni da je naš javni diskurs dorastao ovoj zadaći.<br />

Ta je zabrinutost posve legitimna. Svako nastojanje<br />

usmjereno na preispitivanje uloge i do<strong>se</strong>ga tržišta trebalo<br />

bi započeti sviješću o postojanju dviju gotovo <strong>ne</strong>svladivih<br />

prepreka.<br />

Jedna je <strong>ne</strong>vjerojatna žilavost i golem utjecaj tržišnoga<br />

razmišljanja, koji su prisutni čak i nakon najgorega<br />

fijaska tržišta u posljednjih osamde<strong>se</strong>t godina. Drugi je<br />

ogorčenost i ispraznost našega javnog diskursa. Ova dva<br />

stanja nisu sasvim <strong>ne</strong>povezana.<br />

Prva prepreka doista je zbunjujuća. U vrijeme kada je<br />

počela financijska kriza općenito <strong>se</strong> smatrala moralnom<br />

presudom <strong>ne</strong>kritičkomu prihvaćanju tržišta koje je, <strong>ne</strong>ovisno<br />

o stranačkoj opredijeljenosti, prevladavalo u političkomu<br />

životu zemlje puna tri de<strong>se</strong>tljeća. Činilo <strong>se</strong> izvjesnim<br />

da će krah <strong>ne</strong>koć moćnih financijskih tvrtki koje su tvorile<br />

kralježnicu krupnoga financijskog kapitala u SAD-u i<br />

potreba za njihovim masivnim saniranjem na trošak poreznih<br />

obveznika dovesti do promje<strong>ne</strong> u pristupu tržištima.<br />

Čak je i Alan Greenspan, predsjednik Upravnoga odbora<br />

Nacional<strong>ne</strong> banke SAD-a i veliki svećenik trijumfalističke<br />

vjere u tržište, izrazio „<strong>ne</strong>vjericu i zaprepaštenje” što<br />

<strong>se</strong> njegovo vjerovanje u sposobnost slobodnih tržišta da<br />

16

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

<strong>se</strong> vlastitim snagama izvuku iz krize pokazalo pogrešnim.<br />

19 Naslovnica britanskoga časopisa The Economist, koji<br />

je oduvijek povlađivao slobodnomu tržištu, osvanula je s<br />

fotografijom udžbenika iz ekonomije koji <strong>se</strong> otapa u lokvi,<br />

pod naslovom „<strong>Što</strong> je krenulo po zlu u ekonomiji“. 20<br />

Razdoblje tržišnoga trijumfalizma <strong>ne</strong>slavno <strong>se</strong> završilo.<br />

Napokon je došlo vrijeme svođenja računa, vrijeme<br />

trijezna preispitivanja vjere u moć tržišta. Ali stvari nisu<br />

krenule u tomu smjeru.<br />

Spektakularni fijasko financijskih tržišta, općenito gledajući,<br />

nije nimalo oslabio vjeru u tržišta. Zapravo, financijska<br />

kriza više je uzdrmala vjeru u vladu <strong>ne</strong>go u banke.<br />

Ankete provede<strong>ne</strong> 2011. pokazale su da američka javnost<br />

više okrivljuje saveznu vladu <strong>ne</strong>go krupni financijski kapital<br />

u SAD-u za ekonomske probleme s kojima <strong>se</strong> zemlja<br />

suočila – omjer je bio veći od dva naprama jedan. 21<br />

Financijska kriza gurnula je Sjedinje<strong>ne</strong> Države i najveći<br />

dio global<strong>ne</strong> ekonomije na put nizbrdo, <strong>ne</strong>zabilježen još<br />

od vremena Velike depresije, ostavivši miliju<strong>ne</strong> ljudi bez<br />

posla. Pa ipak, ona nije dovela do temeljita preispitivanja<br />

uloge tržišta u suvremenomu svijetu. Dapače, njezina najvažnija<br />

posljedica, barem kada je o SAD-u riječ, bila je uspon<br />

pokreta Tea Party čiji bi <strong>ne</strong>prijateljski stav prema vladi<br />

i priklanjanje slobodnim tržištima postidjeli i samoga Ronalda<br />

Reagana. U je<strong>se</strong>n 2011. pokret Zauzmimo Wall Street<br />

izveo je mnoštvo prosvjednika na ulice mnogih američkih<br />

gradova i diljem svijeta. Meta prosvjeda bile su velike banke<br />

i krupni kapital te rastuća <strong>ne</strong>jednakost u dohotku i bogatstvu<br />

nacije. Unatoč različitim ideološkim orijentacijama<br />

aktivisti pokretâ Tea Party i Zauzmimo Wall Street dali su<br />

izražaja populističkomu ogorčenju protiv saniranja velikih<br />

banaka i njihova izvlačenja iz škripca. 22<br />

Usprkos glasovima prosvjeda do ozbilj<strong>ne</strong> debate o<br />

ulozi i do<strong>se</strong>gu tržišta nije došlo. Demokrati i republikanci<br />

i dalje <strong>se</strong>, kao i dosada, svađaju oko poreza, potrošnje<br />

17

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

i budžetskoga deficita, samo što to sada či<strong>ne</strong> s još većom<br />

dozom stranačke zasukanosti i bez ikakve sposobnosti<br />

da nadahnu i uvjere bilo koga. Razočaranje politikom<br />

još više <strong>se</strong> produbilo, a građani su sve <strong>ne</strong>zadovoljniji političkim<br />

sustavom koji nije sposoban djelovati na tragu<br />

javnoga dobra niti dati odgovore na najvažnija pitanja s<br />

kojima <strong>se</strong> ova nacija suočava.<br />

Ovo pogubno stanje javnoga diskursa druga je prepreka<br />

debati o moralnim granicama tržišta. U vrijeme<br />

kada <strong>se</strong> politička rasprava svodi uglavnom na živah<strong>ne</strong><br />

razmje<strong>ne</strong> mišljenja na kabelskoj televiziji, prolijevanje žuči<br />

ostrašćenih sudionika u kontakt-emisijama na radiju i<br />

ideološke okršaje gađanjem protivnika gnjilim rajčicama<br />

u Kongresu, teško je zamisliti argumentiranu javnu raspravu<br />

o tako prijepornim moralnim pitanjima kao što su<br />

ispravno vrednovanje prokreacije, podizanje djece, obrazovanje,<br />

zdravstvo, problem o<strong>ne</strong>čišćenja okoliša, državljanstvo<br />

i druga dobra. Ja, međutim, vjerujem da je javna<br />

rasprava moguća i da će ona okrijepiti naš javni život.<br />

Neki u našoj politici prepunoj gnjeva i gorči<strong>ne</strong> vide<br />

prezasićenost moralnim uvjerenjima: jako puno ljudi previše<br />

duboko vjeruje vlastitim uvjerenjima i prenametljivo<br />

želi ih nametnuti ostalima. Uvjeren sam da je to pogrešno<br />

shvaćanje <strong>ne</strong>ugodna položaja u kojemu <strong>se</strong> ova nacija nalazi.<br />

Problem naše politike nije u pretjeranu broju rasprava<br />

o moralu, već u tome što je takvih rasprava premalo.<br />

Naša je politika pregrijana zato što je najčešće isprazna,<br />

ispražnjena od moralnoga i duhovnog sadržaja. Ona nije<br />

sposobna uhvatiti <strong>se</strong> ukoštac s važnim pitanjima koja<br />

muče naše građa<strong>ne</strong>.<br />

Ispražnjenost od moralnih sadržaja koju zamjećujemo<br />

u suvremenoj politici ima mnoštvo uzroka. Jedan<br />

od njih jest nastojanje da <strong>se</strong> iz javnoga diskursa protjera<br />

pojam valjana života. U nadi da ćemo izbjeći <strong>se</strong>ktaške<br />

svađe često od naših građana tražimo da svoja moralna<br />

18

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

i duhovna uvjerenja ostave kod kuće kada ulaze u javnu<br />

raspravu. Ali unatoč dobrim namjerama, uskraćivanje<br />

pristupa argumentima u prilog valjanu životu u politički<br />

diskurs poravnalo je put tržišnomu trijumfalizmu i dominaciji<br />

tržišnoga rezoniranja.<br />

Tržišno rezoniranje također na svoj način ispražnjuje<br />

javni život od rasprave o moralnosti. Jedna od privlačnosti<br />

tržištâ jest u tome što ona <strong>ne</strong> dono<strong>se</strong> sudove o preferencijama<br />

koje zadovoljavaju. Ona <strong>se</strong> <strong>ne</strong> pitaju jesu li <strong>ne</strong>ki načini<br />

vrednovanja dobara uzvišeniji ili vredniji od drugih. Ako<br />

je <strong>ne</strong>tko spreman platiti <strong>se</strong>ks ili <strong>kupiti</strong> bubreg, a odrasla je<br />

osoba spremna to prodati, jedino pitanje koje ekonomist<br />

postavlja glasi: „Koliko?“ Tržišta nikome <strong>ne</strong> prijete prstom.<br />

Ona <strong>ne</strong> razlikuju preferencije dostoj<strong>ne</strong> divljenja od<br />

onih niskih. Obje stra<strong>ne</strong> u sklopljenomu poslu samostalno<br />

odlučuju koju će vrijednost dati predmetu trgovanja.<br />

Neutralan stav prema vrijednostima u samoj je srži<br />

tržišnoga rezoniranja i objašnjava zašto je ono toliko privlačno.<br />

Ali naše opiranje da <strong>se</strong> angažiramo u raspravi o<br />

moralnosti i duhovnosti, zajedno s priklanjanjem tržištima,<br />

ima visoku cijenu: ono je javni diskurs lišilo moral<strong>ne</strong><br />

i građanske e<strong>ne</strong>rgije i uvelike doprinijelo tehnokratskoj i<br />

menadžerskoj politici koja nanosi tako veliku štetu mnogim<br />

društvima današnjice.<br />

Rasprava o moralnim granicama tržišta omogućila<br />

bi nam da kao društvo do<strong>ne</strong><strong>se</strong>mo odluku o tome kada<br />

tržišta služe javnomu dobru i gdje im nije mjesto. Uz to,<br />

ona bi unijela živost u našu politiku jer bi pružila dobrodošlicu<br />

konkurentnim poimanjima o tome što je valjan<br />

život. Kako bi <strong>se</strong> inače takve rasprave mogle potaknuti?<br />

Složite li <strong>se</strong> da kupovanje i prodavanje određenih dobara<br />

kvari i obezvređuje ta dobra, tada morate vjerovati da<br />

su određeni načini vrednovanja tih dobara primjereniji<br />

od drugih. Kakva smisla ima govoriti o iskvarenosti <strong>ne</strong>ke<br />

aktivnosti – roditeljstva, primjerice, ili državljanstva<br />

19

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

– osim ako <strong>ne</strong> mislite da su <strong>ne</strong>ki načini roditeljskoga poziva<br />

ili državljanstva prihvatljiviji od drugih?<br />

Moralni sudovi poput ovih stoje iza onih <strong>ne</strong>koliko<br />

ograničenja tržišta koja još zamjećujemo. Gnušamo <strong>se</strong><br />

nad samom pomisli da bi roditelji mogli prodavati svoju<br />

djecu ili da bi naši građani mogli prodati svoj glas drugome.<br />

A jedan od razloga zašto nam je to odvratno tiče <strong>se</strong>,<br />

otvoreno govoreći, upravo moral<strong>ne</strong> prosudbe: vjerujemo<br />

da je takvo ponašanje pogrešno i da ono potiče ljude na<br />

<strong>ne</strong>dostoj<strong>ne</strong> postupke.<br />

Promislimo li temeljito o moralnim granicama tržišta<br />

o kojima govorimo, vidjet ćemo da su ova pitanja <strong>ne</strong>izbježna.<br />

To od nas traži da udružimo svoje razumske<br />

sposobnosti, da pokre<strong>ne</strong>mo javnu raspravu o tome kako<br />

bismo <strong>se</strong> trebali odnositi prema društvenim dobrima u<br />

koje <strong>se</strong> zaklinjemo. Bila bi ludost očekivati da će moralno<br />

robusnija javna rasprava, čak i u svojemu najboljem<br />

izdanju, dovesti do jednodušnosti o svakomu spornom<br />

pitanju. Ali ona bi <strong>ne</strong>sumnjivo pridonijela zdravlju našega<br />

javnog života. Učinila bi nas svjesnijima cije<strong>ne</strong> koju<br />

plaćamo živeći u društvu u kojemu je sve na prodaju.<br />

Kada razmišljamo o moralnosti tržišta, razmišljamo,<br />

prije svega, o krupnomu financijskom kapitalu u SAD-u<br />

i njegovoj bezobzirnosti, o <strong>ne</strong>reguliranim špekulativnim<br />

fondovima koji obećavaju <strong>ne</strong>srazmjerno velik dobitak visokorizičnim<br />

ulaganjima, o saniranju banaka koje su lovile<br />

u mutnome i o potrebi da <strong>se</strong> to područje napokon dovede<br />

u red. Ali moralni i politički izazov s kojim <strong>se</strong> danas<br />

suočavamo puno je obuhvatniji i prozaičniji – on od nas<br />

traži temeljito preispitivanje uloge i do<strong>se</strong>ga tržištâ u našoj<br />

društvenoj praksi, u međuljudskim odnosima i u našim<br />

svakod<strong>ne</strong>vnim životima.<br />

20

PRESKAKANJE REDA<br />

1.<br />

PRESKAKANJE REDA<br />

Nitko <strong>ne</strong> voli čekati u redu. Katkada <strong>može</strong>te platiti i<br />

ići preko reda. Odavno <strong>se</strong> zna da pristojna napojnica šefu<br />

sale u iole pristojnijemu restoranu skraćuje čekanje u vrijeme<br />

velike gužve. Takvu napojnicu teško je razlikovati<br />

od mita i ona <strong>se</strong> daje diskretno. Na prozoru <strong>ne</strong> piše da<br />

ćete, tut<strong>ne</strong>te li konobaru u ruku pede<strong>se</strong>t dolara, isti čas<br />

doći do mjesta za stolom. Ali već <strong>ne</strong>ko vrijeme na prodaju<br />

prava na preskakanje reda više <strong>se</strong> <strong>ne</strong> gleda poprijeko i<br />

ona je postala uvriježen način ponašanja.<br />

Brzi prometni trak<br />

Dugački redovi pred kontrolnom rampom na aerodromima<br />

prava su muka za putnike. Ali <strong>ne</strong> mora svatko<br />

čekati u vijugavu redu. Putnici prvoga razreda ili poslov<strong>ne</strong><br />

kla<strong>se</strong> mogu koristiti prioritetnu traku, izbiti na čelo<br />

reda i tako preteći ostale koji čekaju na pregled prtljage.<br />

Aviokompanija British Airways zove je brzom trakom;<br />

njome <strong>se</strong> mogu koristiti i putnici prvoga razreda i tako<br />

preskočiti druge koji čekaju u redu za pregled putovnica<br />

i imigracijsku kontrolu. 23<br />

No većina si putnika <strong>ne</strong> <strong>može</strong> priuštiti let prvim razredom<br />

pa zrakoplov<strong>ne</strong> kompanije već <strong>ne</strong>ko vrijeme nude<br />

putnicima mogućnost kupnje povlastice koja im omogućuje<br />

da izbjegnu čekanje u redu, kao <strong>ne</strong>ku vrstu be<strong>ne</strong>ficije<br />

à la carte. Platite li dodatnih 39 dolara, kompanija United<br />

21

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Airli<strong>ne</strong>s omogućit će vam ukrcaj preko reda za let od Denvera<br />

do Bostona, kao i pravo da izbijete na čelo reda za<br />

pregled prtljage. Londonski aerodrom Luton nudi još dostupniju<br />

mogućnost: platite 3 funte i izbit ćete na čelo reda<br />

ili ćete morati i dalje strpljivo čekati. 24<br />

Kritičari ističu da brza traka na aerodromima <strong>ne</strong> bi<br />

trebala biti na prodaju. Kontrola putnika je, tvrde oni, pitanje<br />

od prvorazred<strong>ne</strong> važnosti za nacionalnu sigurnost,<br />

a <strong>ne</strong> pogodnost koju je moguće <strong>kupiti</strong>, kao što je dodatni<br />

prostor za noge u zrakoplovu ili prioritet pri ukrcaju; teret<br />

držanja terorista podalje od zrakoplova trebali bi podnositi<br />

svi putnici bez razlike. Aviokompanije odgovaraju<br />

da <strong>se</strong> svaki putnik podvrgava jednako strogu pregledu;<br />

različito je samo vrijeme čekanja, u ovisnosti o cijeni avionske<br />

karte. Sve dok <strong>se</strong> svaki putnik podvrgava jednako<br />

strogu pregledu, kraće čekanje u redu za pregled ostaje<br />

pogodnost koju smiju prodati. 25<br />

Lunaparkovi od<strong>ne</strong>davno također prodaju pravo na preskakanje<br />

reda. Posjetitelji lunaparkova oduvijek su morali<br />

čekati satima u redu za najpopularniju vožnju i atrakciju.<br />

Universal Studios Hollywood i drugi tematski lunaparkovi<br />

od<strong>ne</strong>davno nude mogućnost izbjegavanja čekanja: za<br />

dvostruko veću cijenu ulaznice od uobičaje<strong>ne</strong> izbit ćete na<br />

čelo reda. Brz pristup vožnji pod nazivom Osveta mumije,<br />

od koje čovjeka podilaze trnci, možda je manje moralno<br />

upitan od privilegirana pristupa sigurnosnoj kontroli na<br />

aerodromu. Unatoč tome, <strong>ne</strong>ki promatrači prigovaraju<br />

ovoj praksi smatrajući da ona potkopava zdrave građanske<br />

navike: „Prošla su vremena kada su redovi u lunaparkovima<br />

bili velik izjednačitelj,“ napisao je jedan komentator,<br />

„kada je svaka obitelj na odmoru čekala svoj red na<br />

valjan demokratski način.“ 26<br />

Zanimljivo, lunaparkovi obično skrivaju od javnosti<br />

činjenicu da prodaju ovu specijalnu privilegiju. Kako <strong>ne</strong><br />

bi uvrijedili druge mušterije, <strong>ne</strong>ki lunaparkovi puštaju<br />

22

PRESKAKANJE REDA<br />

privilegira<strong>ne</strong> goste kroz stražnja vrata i kroz po<strong>se</strong>bnu<br />

rampu; drugi daju pratitelja tim VIP gostima koji ih provodi<br />

do čelnoga mjesta u redu. Ova potreba za diskrecijom<br />

sugerira da <strong>se</strong> plaćenim dolaženjem na prvo mjesto u<br />

redu – čak i u lunaparku – nastoji izbjeći mučan osjećaj da<br />

fer ponašanje znači čekati da dođete na red. Takvu uzdržljivost<br />

<strong>ne</strong>ćete naći na web stranici Universala za prodaju<br />

ulaznica koja vas s uvredljivom iskrenošću poziva da za<br />

149 dolara kupite propusnicu koja će vam omogućiti prvo<br />

mjesto u redu za sve vožnje, predstave i atrakcije. 27<br />

Ako vam je preskakanje reda u lunaparku iritantno,<br />

možda će vam biti draži uobičajeni turistički posjet Empire<br />

State Buildingu. Za 22 dolara (djeca plaćaju 16 dolara)<br />

<strong>može</strong>te <strong>se</strong> uspeti dizalom do promatračnice na osamde<strong>se</strong>t<br />

šestom katu i uživati u spektakularnu pogledu na<br />

New York. Ali, <strong>ne</strong> lezi, vraže, ovaj vidikovac privlači miliju<strong>ne</strong><br />

posjetitelja godišnje, a čekanje u redu na dizalo <strong>može</strong><br />

potrajati više sati. Organizatori posjeta vidikovcu dosjetili<br />

su <strong>se</strong> i od<strong>ne</strong>davno nude posjetiteljima mogućnost<br />

da za 45 dolara preskoče red u kojemu ljudi čekaju na<br />

sigurnosnu provjeru i vožnju dizalom. Ako ste došli sa<br />

ženom i dvoje djece i spremni ste „pljunuti“ 180 dolara,<br />

što baš i nije malo, inter<strong>ne</strong>tska stranica utješit će vas riječima<br />

kako vam to pruža „fantastičnu priliku da izbjeg<strong>ne</strong>te<br />

čekanje u redu i iskoristite boravak u New Yorku – i Empire<br />

State Buildingu – na najbolji mogući način, uživajući<br />

u prekrasnu pogledu na grad“. 28<br />

Lexus prometni trakovi<br />

Trend uvođenja brzih prometnih trakova moguće je<br />

vidjeti i na autocestama širom Sjedinjenih Država. Ljudi<br />

koji <strong>se</strong> voze na posao sve češće izbjegavaju zakrče<strong>ne</strong><br />

promet<strong>ne</strong> trakove u kojima ih od vozila ispred i iza njih<br />

23

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

dijele samo branici njihova automobila i kupuju pravo<br />

na vožnju brzim trakom. Ova praksa započela je 1980-ih<br />

uvođenjem traka za vožnju „u kompi“, odnosno za vozila<br />

s više putnika. U nadi da će smanjiti prometnu zakrčenost<br />

i o<strong>ne</strong>čišćenje atmosfere, mnoge države uvele su<br />

ekspres<strong>ne</strong> trakove za vozače koji su spremni povesti još<br />

<strong>ne</strong>koga u svojemu automobilu. Solo vozači koji su koristili<br />

ovaj trak izlagali su <strong>se</strong> opasnosti plaćanja visoke novča<strong>ne</strong><br />

kaz<strong>ne</strong>. Neki su na suvozačevo sjedalo stavljali lutke<br />

za napuhavanje nadajući <strong>se</strong> da će tako prevariti policijsku<br />

patrolu. U jednoj epizodi humoristič<strong>ne</strong> <strong>se</strong>rije Bez oduševljenja,<br />

molim! (Curb Your Enthusiasm) Larry David iznalazi<br />

vrlo domišljat način kupovanja pristupa traku za vožnju<br />

„u kompi“: znajući da je cesta do Los Angelesa, gdje je<br />

njegov omiljeni bejzbolski klub LA Dodgers trebao odigrati<br />

utakmicu zakrčena, unajmljuje prostitutku – <strong>ne</strong> radi<br />

<strong>se</strong>ksa, već da sjedi na suvozačevu sjedalu do stadiona.<br />

Dakako, vozeći brzim prometnim trakom uspio je stići na<br />

vrijeme na stadion. 29<br />

Danas mnogi ljudi koji <strong>se</strong> voze na posao mogu učiniti<br />

isto – a <strong>ne</strong> moraju unajmiti suvozača. Za cijenu od 10<br />

dolara u vrijeme najvećih prometnih gužvi solo vozači<br />

mogu <strong>kupiti</strong> pravo na korištenje traka rezerviranoga za<br />

vozače koji <strong>se</strong> voze „u kompi.“ U San Diegu, Miamiju,<br />

Seattleu i San Franciscu sada <strong>može</strong>te <strong>kupiti</strong> propusnicu<br />

za vožnju bržim prometnim trakom. Cestarina je različita,<br />

u ovisnosti o gustoći prometa. <strong>Što</strong> je gužva veća, pristojba<br />

je veća. (U većini gradova automobili s dva i više<br />

putnika još uvijek mogu besplatno koristiti brzi prometni<br />

trak.) Na autocesti Riverside, istočno od Los Angelesa,<br />

automobili koji <strong>se</strong> kreću besplatnim prometnim trakom<br />

pužu brzinom od 25 do 30 km/h dok oni koji koriste brzi<br />

trak jure brzinom 90–110 km/h. 30<br />

Neki ljudi protive <strong>se</strong> prodaji prava na preskakanje<br />

reda. Smatraju da sve veći broj brzih prometnih trakova<br />

24

PRESKAKANJE REDA<br />

dodaje nove privilegije bogatima i osuđuje sirotinju na<br />

zadnje mjesto u redu. Protivnici brzih prometnih trakova<br />

nazivaju ih „Lexus trakovima“ i kažu da njihovo uvođenje<br />

dovodi u podređen položaj vozače sa skromnijim<br />

prihodima. Drugi <strong>se</strong> <strong>ne</strong> slažu s ovim mišljenjem. Oni<br />

smatraju da <strong>ne</strong>ma ništa loše u zaračunavanju veće cije<strong>ne</strong><br />

onima koji su spremni platiti takvu uslugu. Federal<br />

Express skuplje naplaćuje uslugu mušteriji kojoj je dostavio<br />

paket u noćnim satima. Lokalni vlasnik kemijske<br />

čistionice naplaćuje više za posao koji je obavio istoga<br />

dana kada je odjeća do<strong>ne</strong><strong>se</strong>na. Pa ipak, nitko <strong>ne</strong> prigovara<br />

Federal Expressu zbog toga što je paket isporučio<br />

prije vama <strong>ne</strong>goli <strong>ne</strong>komu drugom ni našemu lokalnom<br />

vlasniku kemijske čistionice zbog toga što vam je oprao i<br />

izglačao rublje prije <strong>ne</strong>go drugim mušterijama.<br />

Ekonomisti smatraju da je čekanje robe i usluga u<br />

dugačkim redovima gubitak vremena i da je ono <strong>ne</strong>efikasno,<br />

znak da sadašnji sustav cijena <strong>ne</strong> uspijeva uskladiti<br />

ponudu i potražnju. Omogućavanje ljudima da plate<br />

bržu uslugu na aerodromu, u lunaparku i na autocesti<br />

povećava ekonomsku efikasnost jer im omogućuje da izvje<strong>se</strong><br />

cijenu na svoje vrijeme.<br />

Čekanje u redu kao način zarade<br />

Čak i kada vam nije dopušteno <strong>kupiti</strong> prvo mjesto u<br />

redu, po<strong>ne</strong>kad <strong>može</strong>te unajmiti <strong>ne</strong>koga drugog da čeka<br />

umjesto vas. Njujorško kazalište The Public Theater svakoga<br />

ljeta izvodi Shakespearove drame u Central Parku, a<br />

ulaz je slobodan. Ulaznice za večernje predstave podižu<br />

<strong>se</strong> u jedan sat poslije pod<strong>ne</strong> i red <strong>se</strong> formira satima unaprijed.<br />

Kada je Al Pacino 2010. igrao ulogu Shylocka u<br />

Mletačkome trgovcu, potražnja za ulaznicama bila je tako<br />

velika da <strong>se</strong> tražila karta više.<br />

25

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Mnogi Njujorčani htjeli su vidjeti predstavu, ali nisu<br />

imali vremena za čekanje u redu. Prema New York Daily<br />

Newsu, <strong>ne</strong>ugodan položaj u kojemu su <strong>se</strong> ljudi našli dao<br />

je povoda nastanku po<strong>se</strong>b<strong>ne</strong> vrste kuć<strong>ne</strong> radinosti – našao<br />

<strong>se</strong> <strong>ne</strong>mali broj ljudi koji su bili spremni čekati u redu<br />

za ulaznicu i prodati je onima koji su bili voljni platiti<br />

za ovu uslugu. Svoju su uslugu oglasili na web stranici<br />

Craigslist i još <strong>ne</strong>kim stranicama. U zamjenu za čekanje u<br />

redu tražili su 125 dolara od mušterija koje zbog zaposlenosti<br />

nisu mogle čekati, iako je ulaz bio slobodan. 31<br />

Kazališna uprava pokušala je spriječiti tu trgovinu tvrdeći<br />

da <strong>se</strong> ona „kosi s duhom davanja Shakespeareove<br />

drame u Parku“. Zadaća The Public Theatera kao <strong>ne</strong>profit<strong>ne</strong><br />

ustanove financira<strong>ne</strong> javnim <strong>novcem</strong>, rečeno je, jest<br />

učiniti velike kazališ<strong>ne</strong> predstave dostupnima što širemu<br />

broju ljudi iz svih slojeva društva. Andrew Cuomo, tadašnji<br />

javni tužitelj, zatražio je od vlasnika web stranice<br />

da presta<strong>ne</strong> oglašavati uslugu prodaje ulaznica. „Prodaja<br />

besplatnih ulaznica“, izjavio je, „o<strong>ne</strong>mogućuje Njujorčanima<br />

da uživaju u besplatnoj priredbi koju ova ustanova,<br />

financirana <strong>novcem</strong> poreznih obveznika, želi priuštiti<br />

svojim građanima.“ 32<br />

Central Park nije jedino mjesto na kojemu ljudi koji<br />

čekaju u redu mogu dodatno zaraditi. U Washingtonu,<br />

DC, čekanje u redu postalo je stalni prihod vlade. Kada <strong>se</strong><br />

održavaju saslušavanja o predloženim zakonima pred po<strong>se</strong>bnim<br />

Kongresnim povjerenstvom, dio sjedala u dvorani<br />

rezerviran je za novinare, a dio je dostupan javnosti prema<br />

načelu „tko prvi, njemu djevojka“. U ovisnosti o predmetu<br />

rasprave i veličini prostorije red pred zgradom Kongresa<br />

formira <strong>se</strong> dan prije saslušavanja, pa i ranije, često i na kiši<br />

ili zimskoj studeni. Lobisti koji zastupaju intere<strong>se</strong> velikih<br />

kompanija revno pribivaju saslušavanjima nadajući <strong>se</strong> da<br />

će imati priliku stupiti u razgovor sa zakonodavcima i pratiti<br />

donošenje zakona koji mogu utjecati na industriju čije<br />

26

PRESKAKANJE REDA<br />

intere<strong>se</strong> zastupaju. Ali lobisti <strong>ne</strong> vole čekati u redu i tako si<br />

osigurati sjedalo. <strong>Što</strong> oni rade? Plaćaju tisuće dolara specijaliziranim<br />

kompanijama koje unajmljuju ljude da čekaju<br />

u redu umjesto njih.<br />

Ove specijalizira<strong>ne</strong> kompanije upošljavaju umirovljenike,<br />

dostavljače poruka i, sve češće, beskućnike sprem<strong>ne</strong><br />

čekati u redu i prkositi prirodnim silama. Ti ljudi čekaju<br />

pred zgradom, a zatim, kako <strong>se</strong> red pomiče naprijed, ulaze<br />

u predvorja zgrada s kongresnim uredima i staju u red<br />

pred prostorijama za saslušavanje. Neposredno prije početka<br />

saslušavanja dolaze lobisti, koji su najčešće dobro<br />

situirani, zamjenjuju mjesta sa svojim prljavim i zapuštenim<br />

dublerima i zauzimaju svoje mjesto u dvorani. 33<br />

Za uslugu čekanja u redu kompanije koje unajmljuju<br />

ove ljude naplaćuju lobistima 36 do 60 dolara po satu, što<br />

znači da dobivanje sjedala u dvorani za saslušavanje stoji<br />

1000 i više dolara. Sami čekači dobivaju između 10 i 20<br />

dolara po satu. Washington Post ovoj je praksi prigovorio<br />

u jednomu od svojih uvodnika, nazvavši je „ponižavajućom“<br />

za Kongres i „izrazom prezira prema javnosti”: Senatorica<br />

Claire McCaskill, demokratkinja iz Missourija,<br />

pokušala ju je zabraniti, no bez uspjeha. „Ideja da po<strong>se</strong>b<strong>ne</strong><br />

interes<strong>ne</strong> skupi<strong>ne</strong> mogu za<strong>kupiti</strong> sjedalo u dvorani za kongresna<br />

saslušavanja, kao što <strong>se</strong> kupuju ulaznice za koncert<br />

ili nogometnu utakmicu, duboko me vrijeđa“, rekla je. 34<br />

Ova vrsta poduzetništva od<strong>ne</strong>davno <strong>se</strong> proširila na<br />

američki Vrhovni sud. Kada Sud raspravlja o argumentima<br />

u važnim ustavnopravnim pitanjima, nije lako ući<br />

u dvoranu. No ako ste spremni platiti, <strong>može</strong>te unajmiti<br />

čekača koji će vam osigurati najbolje mjesto u dvorani<br />

najvišega suda u zemlji. 35<br />

Kompanija Li<strong>ne</strong>Standing.com za <strong>se</strong>be kaže da je „vodeća<br />

kompanija u branši čekača u redu pred kongresnim<br />

dvoranama“. Kada je <strong>se</strong>natorica McCaskill predložila donošenje<br />

zakona kojim bi <strong>se</strong> ova praksa spriječila, vlasnik<br />

27

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

kompanije Mark Gross pokušao ju je braniti. Čekanje u redu<br />

usporedio je s podjelom rada na tekućoj vrpci u Fordovim<br />

tvornicama: „Svaki radnik bio je odgovoran za svoju<br />

specifičnu zadaću.“ Kao što su lobisti dobri u pribivanju<br />

saslušavanjima i „analiziranju svih svjedočenja“, a <strong>se</strong>natori<br />

i kongresmeni u „donošenju informiranih odluka“, čekači<br />

su dobri u... no, čekanju. „Amerika je zahvaljujući podjeli<br />

rada sjajno mjesto za rad“, ustvrdio je Gross. „Čekanje<br />

u redu <strong>može</strong> <strong>se</strong> činiti <strong>ne</strong>običnim zanimanjem, ali ono je u<br />

konačnici pošten posao u slobodnotržišnoj ekonomiji.“ 36<br />

Oliver Gomes, profesionalni čekač, slaže <strong>se</strong> s njim. Kao<br />

beskućnik živio je u skloništu kada <strong>se</strong> zaposlio kao čekač.<br />

Novinari CNN-a intervjuirali su ga dok je pred dvoranom<br />

za saslušavanja u kojoj <strong>se</strong> raspravljalo o klimatskim promjenama<br />

čekao u redu za <strong>ne</strong>koga lobista. „Dok sjedim u<br />

foajeima Kongresa, osjećam <strong>se</strong> malo bolje“, rekao je Gomes<br />

novinarima. „To me oplemenjuje i tada mi <strong>se</strong> čini...<br />

kako da vam kažem, kao da doista pripadam ovdje, da i<br />

ja, s ove svoje beznačaj<strong>ne</strong> razi<strong>ne</strong>, mogu <strong>ne</strong>što doprinijeti<br />

boljitku našega društva.“ 37<br />

No ono što je za Gomesa bila povoljna prilika, za <strong>ne</strong>ke<br />

ekološke aktiviste bio je povod za razočaranje. Kada je<br />

skupina njih došla na saslušavanje o klimatskim promjenama,<br />

nisu mogli ući u dvoranu. Dubleri lobista već su bili<br />

zauzeli sva raspoloživa mjesta u dvorani. 38 Naravno, <strong>ne</strong>tko<br />

će reći i da su ekološki aktivisti, da im je doista stalo do<br />

pribivanja saslušavanju, mogli cijelu noć čekati u redu. Ili<br />

da su mogli unajmiti beskućnike da čekaju umjesto njih.<br />

Preprodaja propusnica za posjet liječniku<br />

Plaćeno čekanje u redu nije samo američki fenomen.<br />

Za <strong>ne</strong>davnoga posjeta Kini doznao sam da zanimanje čekača<br />

u redu uzima sve više maha u najboljim bolnicama<br />

28

PRESKAKANJE REDA<br />

u Pekingu. Tržiš<strong>ne</strong> reforme posljednjih dvaju de<strong>se</strong>tljeća<br />

imale su za posljedicu rezanje fondova za jav<strong>ne</strong> bolnice<br />

i klinike, po<strong>se</strong>bno u ruralnim područjima. Pacijenti iz takvih<br />

područja sada su prisiljeni putovati u glavni grad<br />

i puniti bolničke čekaonice. Mnogi od njih čekaju cijelu<br />

noć, pa i <strong>ne</strong>koliko dana, da bi dobili termin za posjet liječniku.<br />

39<br />

Propusnica koja će vas odvesti liječniku <strong>ne</strong> stoji mnogo<br />

– samo 14 juana (oko 2 dolara). Ali propusnicu nije lako<br />

dobiti. Umjesto da <strong>ne</strong>koliko dana i noći čekaju u redu<br />

na otvorenom, <strong>ne</strong>ki pacijenti kojima je očajnički potreban<br />

liječnik kupuju propusnice od preprodavača. Preprodavači<br />

iskorištavaju dubok jaz između ponude i potražnje i<br />

od toga prave unosan posao. Unajmljuju ljude koji čekaju<br />

u redu da dobiju pristupnicu za liječnika i zatim je prodaju<br />

po cijeni od više stotina dolara – više <strong>ne</strong>go što prosječan<br />

<strong>se</strong>ljak <strong>može</strong> zaraditi za <strong>ne</strong>koliko mje<strong>se</strong>ci. Pristupnice<br />

vodećim specijalistima na po<strong>se</strong>bno su visokoj cijeni – preprodavači<br />

ih izvikuju kao da je riječ o ulaznicama za prva<br />

mjesta na boksačkome turniru. Los Angeles Times opisuje<br />

preprodaju propusnica pred čekaonicom jed<strong>ne</strong> pekinške<br />

bolnice: „Dr. Tang. Dr. Tang. Tko želi propusnicu za dr.<br />

Tanga? Reumatologija i imunologija.“ 40<br />

Ima <strong>ne</strong>što odbojno u preprodaji propusnica za posjet<br />

liječniku. Kao prvo, ovaj sustav nagrađuje <strong>ne</strong>ugod<strong>ne</strong> posrednike,<br />

a <strong>ne</strong> o<strong>ne</strong> koji <strong>se</strong> brinu o ljudskome zdravlju. Dr.<br />

Tang <strong>može</strong> <strong>se</strong> s pravom zapitati zašto najveći dio novca,<br />

ako propusnica za reumatologiju vrijedi 100 dolara,<br />

odlazi preprodavaču, a <strong>ne</strong> njemu ili bolnici u kojoj je zaposlen.<br />

Ekonomisti bi <strong>se</strong> zacijelo složili s ovim argumentom<br />

i savjetovali bolnicama da povećaju cije<strong>ne</strong> usluga. U<br />

stvari, <strong>ne</strong>ke pekinške bolnice otvorile su po<strong>se</strong>b<strong>ne</strong> šaltere<br />

na kojima su propusnice skuplje, a redovi znatno kraći. 41<br />

Ovaj šalter svojevrsna je inačica kupnje skuplje ulaznice<br />

za lunapark koja vam omogućuje da izbjeg<strong>ne</strong>te čekanje<br />

29

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

u redu kako biste vidjeli najzanimljivije atrakcije ili propusnice<br />

za brz prolazak kroz sigurnosnu rampu na aerodromu<br />

– ona je prilika da izbijete na čelo reda.<br />

No bez obzira na to tko izvlači korist od pretjera<strong>ne</strong><br />

potražnje, preprodavači ili bolnica, trak koji vas najkraćim<br />

putem vodi do traumatologa otvara još važnije pitanje:<br />

Treba li pacijentima omogućiti da idu preko reda<br />

samo zato što su u mogućnosti platiti dodatnu cijenu?<br />

Preprodavači i po<strong>se</strong>bni šalteri u Pekingu živopisan su<br />

primjer važnosti ovoga pitanja. Ali isto pitanje moguće je<br />

postaviti i kada govorimo o <strong>ne</strong>što suptilnijemu obliku preskakanja<br />

reda koji uzima sve više maha u SAD-u – liječnicima<br />

koji su na raspolaganju svojim pacijentima od 0 do 24.<br />

Concierge liječnici<br />

Iako američke bolnice nisu pretrpa<strong>ne</strong> preprodavačima,<br />

na medicinsku skrb treba dugo čekati. Na pregled <strong>se</strong><br />

čeka tjednima, katkada i mje<strong>se</strong>cima. Čak i kada dođete<br />

na red, <strong>može</strong> vam <strong>se</strong> dogoditi da čekate u čekaonici još<br />

<strong>ne</strong> znam koliko za pregled koji <strong>ne</strong> traje više od de<strong>se</strong>t ili<br />

petnaest minuta. Razlog: osiguravajuće kompanije slabo<br />

plaćaju specijaliste primar<strong>ne</strong> zdravstve<strong>ne</strong> zaštite koji<br />

obavljaju rutinske preglede. Žele li živjeti iole pristojno,<br />

liječnici opće prak<strong>se</strong> imaju liste s tri tisuće i više pacijenata<br />

zbog čega često primaju dvade<strong>se</strong>t pet do tride<strong>se</strong>t pacijenata<br />

d<strong>ne</strong>vno. 42<br />

Mnogi pacijenti i liječnici razočarani su sustavom koji<br />

liječnicima ostavlja malo vremena za upoznavanje s pacijentom<br />

ili za odgovore na njihova pitanja. Stoga sve veći<br />

broj liječnika nudi <strong>ne</strong>što atraktivniji oblik medicinske<br />

skrbi poznate kao „concierge medicina“. Poput conciergea<br />

u hotelu s pet zvjezdica, liječnik concierge na usluzi vam je<br />

dvade<strong>se</strong>t i četiri sata na dan. Za godišnji honorar u izno-<br />

30

KAZALO<br />

KAZALO<br />

Abdulah II., jordanski kralj 166<br />

Advanced Placement Incentive<br />

Program 59, 61, 236<br />

Advertising Age 200, 256, 257<br />

Adzookie 202<br />

aerodromi 21–22, 45, 87, 201–<br />

202, 204<br />

Afganistan 9, 11<br />

AIDS 147, 150, 152–155, 165,<br />

246–247<br />

Air New Zealand 8, 204<br />

Ali, Muhammad 157–158<br />

altruizam 134, 137–138, 139,<br />

140, 141, 143–144, 245<br />

Amazon Kindle e-čitač 201, 254<br />

American Coal Foundation 220<br />

American International Group<br />

175, 179, 250<br />

američka vojska 215, 218<br />

Američke pošte 215<br />

Američko ministarstvo obra<strong>ne</strong><br />

166<br />

Američko udruženje umirovljenika<br />

134–135<br />

analiza koristi i troškova 68,<br />

197<br />

Arafat, Ja<strong>se</strong>r 166<br />

Ariely, Dan 134, 244<br />

Aristotel 113, 142, 245<br />

Arrow, Ken<strong>ne</strong>th 138, 245, 249<br />

AT&T postaja podzem<strong>ne</strong> željeznice<br />

212, 256<br />

atentati, terminske transakcije<br />

166–167, 248–249<br />

autoceste 23–25, 47<br />

autogrami 182–187<br />

automobili, oglašavanje na<br />

202, 214–217<br />

aviokompanije 8, 21, 46, 204<br />

Bakst, Kelly 158<br />

Bank O<strong>ne</strong> Ballpark 189, 251–252<br />

banke 98<br />

Barclays Bank 212<br />

Bea<strong>ne</strong>, Billy 195–195, 253<br />

Bear Stearns 176<br />

Becker, Gary 54–56, 68–71, 97,<br />

133–134, 228, 235, 238<br />

bejzbol<br />

– luksuz<strong>ne</strong> (vip) lože na<br />

stadionima 191–195<br />

– mo<strong>ne</strong>yball u 195–199<br />

– plaćanje u 181–182<br />

– plasiranje proizvoda u 208<br />

– pravo na davanje imena<br />

stadionu u 188–191<br />

– prodaja autograma u<br />

188–189<br />

Be<strong>ne</strong>dikt XVI., papa 41, 43, 45<br />

biblioteke 77, 129–130<br />

Biggest Lo<strong>se</strong>r 63, 237<br />

Biggs, John H. 148<br />

261

KAZALO<br />

Blair, Tony 10<br />

Bloomberg, Michael 211<br />

bolnice 11, 29–30, 47, 98<br />

Bonds, Barry 186<br />

Boston Red Sox 194<br />

Boulding, Ken<strong>ne</strong>th 79, 239<br />

Boxer, Barbara 167<br />

Boyer, Shari 214<br />

Brady, Sharon 174<br />

brak, ekonomska analiza 55–56<br />

Britansko medicinsko udruženje<br />

49<br />

British Airways 21, 87, 240<br />

British Petroleum 86–87<br />

brzina vožnje, ograničenje<br />

74–75<br />

bubrezi 19, 105–106, 122, 125<br />

Buerger, Alan 171–172<br />

Bulgari Con<strong>ne</strong>ction (Weldon) 201<br />

Burger King 117, 222–223<br />

Bush, George H. W. 84, 98<br />

Bush, George W. 98<br />

Cameron, David 98–99, 241<br />

Campbell Soup Company 220<br />

Casa Sanchez 203, 255<br />

Castro, Fidel 157<br />

Celebrity Death Beeper 158, 248<br />

cije<strong>ne</strong> u sjeni 68–69, 97<br />

cjenovni efekt 61, 100–101, 128,<br />

132<br />

Chan<strong>ne</strong>l O<strong>ne</strong> 218–219, 257<br />

Chevrolet 210<br />

Chisum, Warren 155, 247<br />

Chivers, C. J. 93, 240<br />

CIA 168<br />

Citi Field 188, 252<br />

262<br />

Citizens Bank Park 212<br />

Clark, Geoffrey 162, 248<br />

Clemens, Roger 184<br />

Clinton, Bill 10, 98, 185<br />

Coca-Cola 211, 213<br />

Cohn, Jonathan 193, 253<br />

Comerica Park 191<br />

Consumers Union 222<br />

Coventry First 172, 250<br />

Craigslist 26, 41<br />

Credit Suis<strong>se</strong> 174<br />

Cuomo, Andrew 26, 233, 234<br />

Curb Your Enthusiasm 24, 232<br />

čekači u redu 9, 25–28, 33, 34,<br />

35–38, 39–40, 41, 45–47<br />

čelo, oglašavanje na 8–9, 203–<br />

204, 207<br />

čitanje, plaćanje za 9, 13, 58–59,<br />

67–68, 89, 101–102<br />

dan darivanja 130–131, 133<br />

darovi 109–115, 130<br />

– unovčenje darova 115–118<br />

darov<strong>ne</strong> kartice 115–116<br />

DARPA 166, 168–170<br />

Daschle, Tom 167<br />

Dead Pool (film) 157<br />

Deadweight Loss of Christmass<br />

(Waldfogel) 110, 242<br />

Delta Airli<strong>ne</strong>s 46, 202, 235<br />

demokracija 225–226<br />

deregulacija 10<br />

Dignity Part<strong>ne</strong>rs, Inc. 152<br />

DiMaggio, Joe 183<br />

„dizaj<strong>ne</strong>rska“ jajašca i sperma<br />

12

KAZALO<br />

Do<strong>ne</strong>lan’s Supermarkets 217<br />

Dorgan, Byron 167<br />

Douglas, Kirk 157<br />

doživotna renta 247<br />

državni parkovi 213<br />

Dub<strong>ne</strong>r, Stephen J. 96–97, 99,<br />

114, 241, 242<br />

Eastwood, Clint 157<br />

Economic Approach to Human<br />

Behaviour (Becker) 54, 133,<br />

235<br />

Economics (Samuelson) 95, 241<br />

efekt komercijalizacije 133–135<br />

ekonomija, tobože slobodna od<br />

moralnih sudova 99–102<br />

– svrha ekonomije 95–102,<br />

140–144<br />

elektronsko prosljeđivanje<br />

poklona 118<br />

Empire State Building 23<br />

etičko postupanje kao roba koju<br />

treba štedjeti 139–140, 143<br />

farmaceutske tvrtke 9, 12<br />

FedEx Field 188<br />

Feller, Bob 183<br />

Fenway Park 188, 194<br />

financijska kriza 2008. 10,<br />

16–18, 179<br />

financiranje izbornih kampanja<br />

12<br />

For<strong>ne</strong>ris, Tim 185<br />

Franklin, Aretha 157<br />

Frikonomija (Levitt i Dub<strong>ne</strong>r)<br />

96–97, 99, 114, 241–242<br />

Frey, Bruno S. 127–128, 135,<br />

243, 244, 245<br />

Fryer, Roland, ml. 58–59, 235,<br />

236<br />

Gabor, Zsa Zsa 157<br />

George II., engleski kralj 161<br />

Gift Relationship (Titmuss)<br />

136–138, 139, 245<br />

Gillette Stadium 188<br />

Ginsburg, Ruth Bader 157<br />

glasovanje 15, 20<br />

globalno zatopljenje 81, 84, 86,<br />

88<br />

Goldman Sachs 176, 178<br />

Gomes, Oliver 28<br />

Gonzalez, Luis 187<br />

Government Acquisitions 214<br />

Government Solutions Group 214<br />

Graham, Billy 157<br />

Greenspan, Alan 16, 231<br />

Gross, Mark 28, 233<br />

gubitak teži<strong>ne</strong> 63–64, 65, 231<br />

Hagerstown Suns 190<br />

Harper, Bryce 190, 252<br />

Harris, Barbara 48–50, 52, 53<br />

Harrods, robna kuća 216<br />

Hawking, Stephen 157<br />

Head, Doug 177, 250<br />

Hershi<strong>se</strong>r, Orel 184<br />

hipoteke na dom 178, 202–203<br />

Hirsch, Fred 133–134, 244<br />

HIV/AIDS 150–155, 165, 171,<br />

247<br />

Holmes, Oliver Wendell, ml.<br />

164–165<br />

Houston Astrodome 192<br />

Hu<strong>se</strong>in, Sadam 168<br />

263

KAZALO<br />

imigracija 21, 69–70, 100<br />

„incentivize“, upotreba termina<br />

98<br />

indulgencije 87<br />

industrija životnoga uređenja<br />

172–177<br />

– obveznice i 178–180<br />

informacijska asimetrija 111<br />

InstantWeddingToasts.com 108,<br />

242<br />

Institutional Life Markets Association<br />

176, 250<br />

Inuiti 93–95<br />

Invesco Field 192, 253<br />

Iowa Electronic Market 168<br />

Irak, rat u 11, 168, 231<br />

ispitivanje sigurnosti lijekova 9<br />

isprika 106–107, 108, 119<br />

Ivory Soap 219<br />

izbjeglice 71–72, 89, 161<br />

Jackson, C. Kirabo 61, 236<br />

Jackson, Michael 104<br />

javni zahod, oglašavanje u 200<br />

javno dobro, briga za 128–129<br />

Jegen, Reto 135, 245<br />

Jeter, Derek 186, 251<br />

JPMorgan Cha<strong>se</strong> 147<br />

kaz<strong>ne</strong> za prebrzu vožnju 74–76<br />

kažnjavanje zločina 100<br />

Kelley, William 153, 247<br />

Kentucky Fried Chicken 217<br />

Killebrew, Harmon 181, 183,<br />

251<br />

Kina, politika jednoga djeteta<br />

u 77–78<br />

264<br />

King, Larry 175–176<br />

ki<strong>se</strong>la kiša 84<br />

klađenje na smrt 154, 156–159,<br />

161–165<br />

kompenzacija, novčana i u formi<br />

javnoga dobra 129–130<br />

Kongres, američki 26–28, 39–40<br />

Konvencije o međunarodnoj trgovini<br />

ugroženim vrstama 90<br />

korisnost, utilitarizam 37–38,<br />

42, 50, 99, 143, 241<br />

– darovi i 112–114<br />

korupcija 12–13; vidi i: podmićivanje<br />

– oglašavanje i 206<br />

– plasiranje <strong>ne</strong>tržišnih dobara<br />

na tržište i 125<br />

– pravo na davanje imena<br />

i 207<br />

– prodaja krvi i 136–137<br />

– prodaja upisa na fakultet i<br />

120–121<br />

– prostitucija i 123–124<br />

– stajanje u redu i 38–40<br />

– sterilizacija ovisnica o drogi<br />

i 48–53<br />

– tržište terminskim transakcijama<br />

i 168<br />

Koufax, Sandy 181, 183<br />

kreditna ocjena 178<br />

Krueger, Alan 44<br />

krv, prodaja 136–138<br />

Kyoto, konferencija 81–82, 84,<br />

85<br />

Levitt, Steven D. 96–97, 99, 114,<br />

241, 242

KAZALO<br />

Lewis, Michael 195–196, 198<br />

Life Part<strong>ne</strong>rs Holdings 173<br />

liječnici concierge 30–33, 230, 234<br />

– preprodaja propusnica za<br />

28–30, 47<br />

Lincoln, automobili 202<br />

Lincoln Financial Field 212, 224<br />

Li<strong>ne</strong>Standing.com 27, 233<br />

Lippmann, Walter 205<br />

Lloydova kavana 160, 161, 180<br />

lobisti 9, 26–28, 39, 231, 233<br />

London, <strong>ne</strong>redi 2011. 98–99, 241<br />

lov 89–95<br />

Luj XIV., francuski kralj 161<br />

luksuz<strong>ne</strong> (vip) lože na stadionima<br />

191–195, 224–225<br />

Luton, aerodrom 22, 232<br />

ljubav, ekonomističko shvaćanje<br />

140–143<br />

Mail Pouch Tobacco 205<br />

Mankiw, Gregory 34, 96, 99,<br />

111, 228, 234, 241, 242<br />

Mantle, Mickey 183, 184<br />

marketing u javnome <strong>se</strong>ktoru<br />

210–223<br />

Martin, Judith 116, 243<br />

Massachu<strong>se</strong>tts Bay, uprava<br />

211–212<br />

MasterCard 209<br />

Mauer, Joe 181, 251<br />

Mays, Willie 183<br />

McDonald’s 209, 215, 219, 222,<br />

258<br />

McGwire, Mark 185, 186, 251<br />

Michigan, stadion Sveučilišta<br />

194–195, 253<br />

Miss Man<strong>ne</strong>rs (gospođica Uglađenost)<br />

116<br />

Mo<strong>ne</strong>yball (Lewis) 195, 196, 197,<br />

198<br />

Morrison, Kendall 153, 165<br />

morževi 92–95, 100<br />

Mountain Dew 222, 223<br />

Mutuelle des frauders 76<br />

Napoleon 160<br />

narančin sok, terminske transakcije<br />

168<br />

Nelson, Jeff 187<br />

Nevada, tarifa za brzu vožnju<br />

75, 238<br />

New York Life Insurance Company<br />

189–190<br />

Nobelova nagrada 104–106,<br />

119, 121<br />

nosorog, crni 8, 89–92, 94, 230,<br />

240<br />

nuklearni otpad 126–130,<br />

132–133<br />

njujorški metro, uprava 212<br />

Oakland Athletics 195, 198<br />

Obama, Barack 98<br />

Oberholzer-Gee, Felix 127–128,<br />

243, 244<br />

obrazovanje 12, 15, 18, 54, 60,<br />

89, 121, 135, 219–222, 224<br />

obveznice za smrt 178–180<br />

265

KAZALO<br />

oglašavanje 12, 199–204; vidi i:<br />

marketing u javnome <strong>se</strong>ktoru;<br />

plasiranje proizvoda<br />

– na tijelu 8–9, 203–204, 206,<br />

207–208<br />

– u javnim zahodima 200<br />

– u školama 217–223<br />

okoliš, o<strong>ne</strong>čišćenje okoliša i<br />

naknada 86–89<br />

Oscar, nagrada 104<br />

osiguranje domara 146–150,<br />

153, 157, 159, 165, 171, 246<br />

– prigovori na 148–150, 179<br />

osiguranje mrtvih <strong>se</strong>ljaka, vidi:<br />

osiguranje domara<br />

ovisnice o drogi 48–52, 235<br />

Page, William Scott 152, 246<br />

parkovi, nacionalni 41–42, 47,<br />

129<br />

Pepsi 202, 208, 211, 218, 256<br />

Petco Park 188<br />

Pit<strong>ne</strong>y Bowes 147<br />

Pitt, Brad 196<br />

Pizza Hut 199<br />

plasiranje proizvoda 200–201,<br />

208, 219<br />

Plastic Jungle 117, 243<br />

plaže 210–211<br />

počasni doktorati 119–120<br />

podizanje djece 100<br />

podmićivanje 89; vidi i: korupcija<br />

– kupovanje djece i 79–81<br />

– poticaji za očuvanje zdravlja<br />

i 63–64<br />

– sterilizacija ovisnica o drogi<br />

i 48–53<br />

266<br />

policijski automobili 214–217<br />

Policy Analysis Market 166<br />

politika jednoga djeteta 77–78<br />

porezi 84<br />

porotnička dužnost 14–15, 47<br />

poruke zahvalnosti 67–68<br />

Pos<strong>ne</strong>r, Richard 105–106, 228,<br />

242<br />

poticaji 48–102<br />

– izopačenost i 67–73<br />

– kao pojam, sve češća upotreba<br />

96–97<br />

– moralna zbrka i 95–102<br />

– obrazovanje i 9, 13, 57–62,<br />

67–68, 89, 100<br />

– smanjenje zagađenja okoliša<br />

i 81–86<br />

– sterilizacija i 48–53<br />

– zauzimanje za javno dobro<br />

i 126–130<br />

– zdravlje i 62–67, 97, 100<br />

poticaji, platni 96<br />

Pounds for pounds (Funte za funte)<br />

64<br />

pravičnost i <strong>ne</strong>jednakost 12–13,<br />

121–122<br />

– čekanje u redu i 38–39<br />

– kupovanje djece i 78–81<br />

– oglašavanje i 206<br />

– plasiranje <strong>ne</strong>tržišnih dobara<br />

na tržište i 125<br />

– poticaji za očuvanje zdravlja<br />

i 64–65<br />

– prodaja krvi i 136–137<br />

– prodaja upisa na fakultet i<br />

120–122<br />

– prostitucija i 123–124<br />

pravo i ekonomija, pokret 105<br />

pravo na davanje imena 12,

KAZALO<br />

188–191, 195, 204, 215–216,<br />

224–225<br />

– djeca i 207–207<br />

– javni <strong>se</strong>ktor i 210–223<br />

– škole i 221–222<br />

prijateljstvo 103–104, 106, 109,<br />

112–113, 118<br />

prikupljanje dobrotvornih<br />

priloga 130–132, 133<br />

prisila<br />

– oglašavanje i 206<br />

– prodaja organa i 123<br />

– sterilizacija ovisnika i 50<br />

pristojbe protiv novčanih globa<br />

73–78, 132<br />

priznanja 118–119<br />

privat<strong>ne</strong> voj<strong>ne</strong> kompanije 9,<br />

11, 13<br />

privat<strong>ne</strong> zaštitarske firme 11<br />

privilegija imućnika 121<br />

Procter & Gamble 147, 219<br />

prodaja novorođenčadi 105–<br />

106, 125<br />

Project Prevention 48, 235<br />

prokreacija, dozvole za 78–81,<br />

100<br />

prometni trakovi za vožnju „u<br />

kompi“ 7, 24<br />

propusnice, preprodaja 28–30,<br />

33–35, 41, 45<br />

prostitucija 19, 100, 123–124<br />

Public Theater 25–26, 38<br />

pušenje 62, 63, 64, 65–66<br />

radnici, eksploatacija u tvrtkama<br />

143<br />

rastava braka, ekonomska analiza<br />

55–56<br />

Reagan, Nancy 157<br />

Reagan, Ronald 10, 17<br />

red, preskakanje 21–47<br />

Rice, Michael 145–146<br />

Rice, Vicki 145<br />

Robertson, Dennis H. 140–141,<br />

142–143, 245<br />

Robinson, Jackie 183<br />

ropstvo 14<br />

Ro<strong>se</strong>, Pete 187, 251<br />

Rous<strong>se</strong>au, Jean-Jacques 142,<br />

245<br />

Ruth, Babe 184<br />

Ryanair 202<br />

Sacramento Bee 41, 234<br />

Salonoja, Jussi 74<br />

Samuelson, Paul 95, 241<br />

saniranje velikih banaka 16, 20<br />

Scholastic 220<br />

Schuck, Peter 71, 238<br />

Scroogenomics (Waldfogel) 110,<br />

242<br />

Seabrook, John 44, 234, 235<br />

<strong>se</strong>bičnost 143<br />

Sharon, Ariel 157<br />

Sharon, Brady 174<br />

shizofrenija 62<br />

ShopRite 221<br />

signaliziranje 111–112<br />

sigurnos<strong>ne</strong> mjere 149–150<br />

Simon, Julian L. 69, 238<br />

Skippy Peanut Butter 210<br />

sloboda 33–34<br />

Smith, Adam 96–97<br />

Smith, Kari 204<br />

267

KAZALO<br />

Snapple 211<br />

socijalna psihologija 135<br />

Spasite Big Hou<strong>se</strong> 194–195<br />

Spider-Man 2 (film) 191<br />

Spirit Airli<strong>ne</strong>s 202<br />

Springsteen, Bruce 41, 43–45<br />

sterilizacija 48–53, 57, 235<br />

Stiffs.com 156–157, 158, 247<br />

Summers, Larry 197<br />

Summers, Lawrence 142–143,<br />

227, 245, 253<br />

surogat majke; vidi: zamjenske<br />

majke<br />

svadbe<strong>ne</strong> zdravice 106–108, 118<br />

sveučilišta 8, 120–122<br />

škole 9, 12–13, 57–62, 68, 89,<br />

100, 129, 217–223<br />

– koje posluju na bazi profita<br />

11<br />

špekulantske police životnoga<br />

osiguranja 174–177<br />

Tabarrok, Alex 112–113, 242<br />

Target Field 188<br />

Tea Party 17, 231<br />

Tejada, Miguel 196<br />

Te<strong>ne</strong>t, George 168, 249<br />

teroristički napad 11. rujna<br />

2001. 148<br />

Thatcher, Margaret 10, 133, 157<br />

ThePerfectToast.com 107–108, 242<br />

Thomas, Mike 155–156<br />

Tianjin, kompanija 107<br />

Titmuss, Richard 136–139, 245<br />

Tootsie Rolls 220–221, 224<br />

268<br />

trgovanje ispuštanjem štetnih<br />

plinova 84–85<br />

Trumanov Show (film) 119<br />

tržišta<br />

– čekanje u redu i 33, 45–47<br />

– javni diskurs o 16–20<br />

– kao instrument 15–16<br />

– međuljudski odnosi i<br />

53–57<br />

– tržišta istiskuju <strong>ne</strong>tržiš<strong>ne</strong><br />

vrijednosti 14, 72–73, 100–<br />

101, 103–144, 161, 170<br />

– u društvenomu životu 10<br />

tržišta pretkazivanjima 168<br />

tržišta sportskih suvenira i<br />

autograma 182–187<br />

tržište terminskim transakcijama<br />

terorizma 165–171<br />

ugljični dioksid 83, 86–89, 209,<br />

239<br />

United Airli<strong>ne</strong>s 21, 232<br />

U.S. Cellular Field 188<br />

usvajanje djece 105–106, 122–<br />

123, 124, 125<br />

Valvoli<strong>ne</strong> 215<br />

Vanjoki, Anssi 74<br />

Velika Britanija 63, 64, 136, 216<br />

Verizon 211<br />

Viatical Association of America<br />

153, 247<br />

Victoria, engleska kraljica 160<br />

videoteke 76–77<br />

vjera u tržišta, dvije postavke<br />

17, 70, 138–140<br />

vladi<strong>ne</strong> mjere 83

KAZALO<br />

voće, oglašavanje na 205, 209<br />

Vrhovni sud, američki 27, 164<br />

vrtići, cjelod<strong>ne</strong>vni 72–73, 100–<br />

–102, 131–132<br />

Waldfogel, Joel 110–111, 113–<br />

–114, 242<br />

Walmart 115, 117, 145, 150, 208<br />

Walpole, Robert 161<br />

Weldon, Fay 201<br />

Wells Fargo Center 212<br />

Weston, Liz Pulliam 116, 243<br />

Whittle, Chriss 218, 219<br />

Williams, Ted 183<br />

Wilson, Charles E. 96<br />

Winn-Dixie 147<br />

Wolfenschies<strong>se</strong>n, Švicarska<br />

126–130<br />

Wyden, Ron 167<br />

Yankee Stadium 43, 187, 188,<br />

191, 194<br />

Yo<strong>se</strong>mite, nacionalni park<br />

41–42, 234<br />

zabavni parkovi 22–23, 25, 33,<br />

45, 232<br />

zagađenje okoliša, dozvole za 8,<br />

12, 81–89, 100<br />

Zakon o životnomu osiguranju<br />

ili Zakon o kockanju (1774.)<br />

162–163<br />

zamjenske majke 7, 12, 53<br />

zaštita okoliša 83–84, 86, 179,<br />

197; vidi i: zagađenje okoliša,<br />

dozvole za<br />

zatvori 7, 11, 217–218<br />

Zauzmimo Wall Street 17–18<br />

zdravlje 100<br />

zdravstvena skrb 98; vidi i:<br />

liječnici concierge<br />

– dostupnost 28–33<br />

– manjkavosti tržišta 138<br />

– poticaji i 62–67<br />

zdravstve<strong>ne</strong> mjere 149–150<br />

zdravstveno osiguranje 63–64<br />

Zelizer, Viviana 162–163, 248<br />

Zhenwu, Zhai 78<br />

životno osiguranje 9, 145–150,<br />

179–180, 246; vidi i: osiguranje<br />

domara<br />

– kao klađenje na smrt 153–<br />

154, 162–165<br />

– povijest 159–165<br />

– kupovanje životnoga osiguranja<br />

od <strong>ne</strong>izlječivih<br />

bolesnika 155–156, 158,<br />

165, 169–170<br />

– lijekovi protiv AIDS-a kao<br />

prokletstvo za 171–172<br />

– moralni prigovori za 152–<br />

153, 179–180<br />

životno osiguranje kojemu je<br />

začetnik <strong>ne</strong>znanac 176<br />

životno osiguranje u vlasništvu<br />

<strong>ne</strong>znanca; vidi: špekulantske<br />

police životnoga osiguranja<br />

životno osiguranje u vlasništvu<br />

velikih kompanija (COLI)<br />

145–150<br />

269

KAZALO<br />

SADRŽAJ<br />

UVOD: Tržište i moral ...........................7<br />

1. Preskakanje reda ............................21<br />

2. Financijski poticaji ...........................48<br />

3. Kako tržišta istiskuju moral ..................103<br />

4. Tržišta životom i smrću ......................145<br />

5. Pravo na davanje imena .....................181<br />

ZAHVALE ...................................227<br />

BILJEŠKE ....................................231<br />

KAZALO ....................................261<br />

271

Nakladnik:<br />

VERBUM d.o.o.<br />

Sinjska 2, 21000 Split<br />

Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270<br />

E-mail: naklada@verbum.hr<br />

www.verbum.hr<br />

Tisak:<br />

Grafički zavod Hrvatske<br />

Tiskano u kolovozu 2020.

Trebamo li <strong>novcem</strong> poticati djecu da čitaju knjige ili dobivaju dobre<br />

ocje<strong>ne</strong>? Trebamo li dopustiti tvrtkama da kupuju pravo na o<strong>ne</strong>čišćenje<br />

okoliša? Je li etično plaćati ljudima da doniraju orga<strong>ne</strong> ili da <strong>se</strong> na<br />

njima testiraju opasni novi lijekovi? A što mislite o kupovanju upisa na<br />

elitna sveučilišta ili političkih položaja?<br />

U knjizi <strong>Što</strong> <strong>se</strong> <strong>novcem</strong> <strong>ne</strong> <strong>može</strong> <strong>kupiti</strong> ugledni profesor s Harvarda Michael<br />

J. Sandel propituje koje su moral<strong>ne</strong> granice tržišta i postavlja jedno<br />

od najvažnijih etičkih pitanja našega vremena: nije li svijet u kojemu<br />

je sve na prodaju naopak?<br />

Nismo ni primijetili da smo <strong>se</strong> posljednjih de<strong>se</strong>tljeća iz društva<br />

koje ima tržišnu ekonomiju prometnuli u tržišno društvo u kojemu<br />

gotovo sve ima svoju cijenu. Kako uopće <strong>može</strong>mo spriječiti da<br />

tržišno razmišljanje i tržiš<strong>ne</strong> vrijednosti <strong>ne</strong> zagospodare svim<br />

aspektima života: zdravljem, obrazovanjem, sportom, politikom,<br />

pravom, čak i obiteljskim životom i drugim međuljudskim<br />

odnosima?<br />

U ovoj iznimnoj knjizi Michael J. Sandel pokreće raspravu<br />

kakve dosada nije bilo u našemu dobu obilježenu svevlašću tržišta<br />

te s jasnoćom obrazlaže koja je prava uloga tržišta u demokratskom<br />

društvu i kako <strong>može</strong>mo zaštititi moral<strong>ne</strong> i građanske vrijednosti<br />

koje tržište <strong>ne</strong> priznaje i koje <strong>se</strong> <strong>ne</strong> mogu <strong>kupiti</strong> <strong>novcem</strong>.<br />

„Sjajna knjiga, vrlo čitka, izvrsno napisana i često zabavna...<br />

Neophodna knjiga na temu odnosa između morala i ekonomije.“<br />

David Aaronovitch, The Times<br />

„Kao najpoznatiji učitelj filozofije u svijetu Sandel je pokazao da je politiku<br />

moguće uvesti u javni prostor <strong>ne</strong> vrijeđajući pritom inteligenciju javnosti...<br />

On pokušava otvoriti prostor za razgovor o građanskoj vrlini koji su, prema<br />

njegovu mišljenju, napustile i ljevica i desnica.“<br />

Michael Ignatieff, The New Republic<br />

Michael J. Sandel profesor je političkih znanosti Harvardskoga sveučilišta.<br />

Gostujući je profesor na pariškomu sveučilištu Sorbon<strong>ne</strong>, a držao<br />

je predavanja o ljudskim vrijednostima na Oksfordskome sveučilištu.<br />

ISBN 978-953-235-648-9<br />

Njegove knjige Pravednost i <strong>Što</strong> <strong>se</strong> <strong>novcem</strong> <strong>ne</strong> <strong>može</strong><br />

<strong>kupiti</strong> postale su međunarodni best<strong>se</strong>leri i prevede<strong>ne</strong><br />

su na sve značajnije svjetske jezike.<br />

VERBUM<br />

158 kn

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!