Što se novcem ne može kupiti_w
04.11.2020 • Views
Share Embed Flag

Što se novcem ne može kupiti_w

Što se novcem ne može kupiti_w

Što se novcem ne može kupiti_w

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
V.B.Z.Croatia

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

MICHAEL J. SANDEL<br />

ŠT<br />

SE<br />

N<br />

VCEM<br />

NE M<br />

ŽE<br />

KUPITI<br />

Moral<strong>ne</strong> granice tržišta<br />

VERBUM

Michael J. Sandel<br />

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI

MICHAEL J. SANDEL<br />

ŠTO SE<br />

NOVCEM<br />

NE MOŽE<br />

KUPITI<br />

Moral<strong>ne</strong> granice tržišta<br />

VERBUM

Biblioteka:<br />

Po<strong>se</strong>bna izdanja 152.<br />

Urednik: mr. sc. Petar Balta<br />

Naslov izvornika: Michael J. Sandel, What Mo<strong>ne</strong>y Can’t Buy<br />

© Copyright: © Michael J. Sandel, 2012.<br />

© Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2020.<br />

Sva prava pridržana. Nijedan <strong>se</strong> dio ove knjige <strong>ne</strong> smije umnožavati,<br />

fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički,<br />

mehanički i sl.) bez prethod<strong>ne</strong> pisa<strong>ne</strong> suglasnosti nakladnika.<br />

Izvršna urednica: Katarina Gugić<br />

Prijevod: Mijo Pavić<br />

Lektura: Anđa Jakovljević<br />

Grafička priprema: Diana Župić<br />

Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj<br />

Knjiga je objavljena uz potporu Grada Splita.<br />

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva znanosti<br />

Republike Hrvatske.<br />

ISBN 978-953-235-648-9<br />

CIP zapis dostupan u računalnome katalogu<br />

Sveučiliš<strong>ne</strong> knjižnice u Splitu pod brojem 171126083.

Kiku, s ljubavlju

UVOD<br />

TRŽIŠTE I MORAL<br />

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

Ima stvari koje <strong>ne</strong> <strong>može</strong>mo <strong>kupiti</strong> <strong>novcem</strong>, no takvih<br />

je stvari sve manje. Danas je gotovo sve na prodaju. Evo<br />

<strong>ne</strong>koliko primjera:<br />

• Poboljšanje uvjeta u zatvorskoj ćeliji: 82 dolara po noćenju.<br />

U gradu Santa Ana u Kaliforniji i u <strong>ne</strong>kim drugim<br />

gradovima <strong>ne</strong>nasilni prekršitelji zakona mogu platiti<br />

za udobniji smještaj. Za 82 dolara po noćenju dobit<br />

ćete urednu i tihu ćeliju, dalje od ćelija drugih zatvorenika<br />

koji nisu spremni platiti taj iznos. 1<br />

• Mogućnost vožnje prometnim trakom rezerviranim za<br />

vožnju na posao „u kompi“, iako ste sami u automobilu:<br />

osam dolara u vrijeme najveće promet<strong>ne</strong> gužve.<br />

Min<strong>ne</strong>apolis i drugi gradovi pokušavaju ublažiti<br />

problem promet<strong>ne</strong> zakrčenosti tako što solo vozačima<br />

dopuštaju vožnju prometnim trakom rezerviranim<br />

za vožnju „u kompi“, tj. za vozila s dva ili više<br />

putnika, uz tarifu koja varira u odnosu na gustoću<br />

prometa. 2<br />

• Mogućnost unajmljivanja zamjenske (surogat) majke: 6250<br />

dolara. Bračni parovi na Zapadu koji traže zamjensku<br />

majku sve češće povjeravaju ovaj posao ženama<br />

u Indiji, gdje je ova praksa legalna, i tu uslugu<br />

plaćaju manje od treći<strong>ne</strong> iznosa potrebnoga u Sjedinjenim<br />

Američkim Državama. 3<br />

• Stjecanje prava na u<strong>se</strong>ljenje u SAD: 500 000 dolara. Stranci<br />

koji ulože 500 000 dolara i otvore najmanje de<strong>se</strong>t<br />

7

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

radnih mjesta u područjima s visokom stopom <strong>ne</strong>zaposlenosti<br />

ispunjavaju uvjet za dobivanje zele<strong>ne</strong><br />

karte i stječu pravo na stalni boravak u SAD-u. 4<br />

• Pravo na odstrel ugroženoga crnog nosoroga: 150 000<br />

dolara. Južna Afrika već <strong>ne</strong>ko vrijeme dopušta vlasnicima<br />

rančeva prodaju prava na odstrel određenoga<br />

broja nosoroga lovcima, potičući na taj način<br />

vlasnike rančeva na uzgoj i zaštitu ove ugrože<strong>ne</strong> životinjske<br />

vrste. 5<br />

• Broj mobitela vašega liječnika: 1500 dolara godišnje i više.<br />

Sve više liječnika koji ordiniraju od 0 do 24 nudi<br />

pristup svojemu mobitelu i zakazuje posjet pacijentima<br />

istoga dana kada nazovu ako su spremni platiti<br />

između 1500 i 25 000 dolara godišnje. 6<br />

• Pravo na ispuštanje metričke to<strong>ne</strong> ugljika u atmosferu:<br />

13 funta (oko 18 dolara). Europska unija vodi tržište<br />

za ispuštanje ugljika koje kompanijama omogućuje<br />

kupnju i prodaju prava na o<strong>ne</strong>čišćenje okoliša. 7<br />

• Upis vašega djeteta na prestižno sveučilište. Iako cijena<br />

nije istaknuta, predstavnici dijela vrhunskih sveučilišta<br />

priznali su novinarima The Wall Street Journala<br />

da omogućuju upis određenomu broju prosječnih<br />

studenata iz imućnih obitelji od kojih mogu očekivati<br />

značajnu financijsku potporu. 8<br />

Ne <strong>može</strong> si svatko priuštiti kupnju ovih stvari. Danas,<br />

međutim, postoji mnoštvo načina zarade. Ako niste pri<br />

novcu, evo <strong>ne</strong>koliko posve inovativnih mogućnosti zarade:<br />

8<br />

• Iznajmite svoje čelo (ili <strong>ne</strong>ki drugi dio tijela) za oglašavanje<br />

određenoga proizvoda: 777 dolara. Novozelandska<br />

aviokompanija Air New Zealand uposlila je tride<strong>se</strong>t<br />

ljudi koji su obrijali glavu i dali da im <strong>se</strong> na njoj

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

izradi tetovaža s natpisom: „Potrebna vam je promjena?<br />

Požurite u Novi Zeland.“ 9<br />

• Budite pokusni kunić i sudjelujte u eksperimentima za<br />

ispitivanje sigurnosti lijekova farmaceutske tvrtke: 7500<br />

dolara. Zarada <strong>može</strong> biti veća ili manja, u ovisnosti<br />

o invazivnosti postupka za utvrđivanje djelotvornosti<br />

lijeka i <strong>ne</strong>ugodnostima što ih taj postupak uključuje.<br />

10<br />

• Borite <strong>se</strong> u Somaliji ili u Afganistanu za privatnu vojnu<br />

kompaniju: 250 dolara mje<strong>se</strong>čno do 1000 dolara na dan.<br />

Zarada varira prema kvalifikacijama, iskustvu i državljanstvu.<br />

11<br />

• Probdijte noć čekajući u redu na Capitol Hillu i osigurajte<br />

mjesto lobistu koji želi pratiti saslušavanje pred istražnom<br />

komisijom: 15 do 20 dolara po satu. Lobisti plaćaju<br />

kompanije koje unajmljuju beskućnike i druge ljude<br />

sprem<strong>ne</strong> čekati u redu. 12<br />

• Ako ste učenik drugoga razreda u ispodprosječnoj školi<br />

u Dallasu, pročitajte knjigu: dva dolara. Kako bi potaknule<br />

učenike da više čitaju, škole plaćaju klincima<br />

za svaku pročitanu knjigu. 13<br />

• Ako ste pretili, skinite <strong>se</strong>dam kilograma u četiri mje<strong>se</strong>ca:<br />

378 dolara. Kompanije i osiguravateljske kuće koje<br />

prodaju police zdravstvenoga osiguranja daju novča<strong>ne</strong><br />

poticaje ljudima koji su spremni izgubiti na težini<br />

i živjeti zdravijim načinom života. 14<br />

• Kupite policu osiguranja boles<strong>ne</strong> ili starije osobe, plaćajte<br />

godišnju premiju dok je osoba na životu, a nakon što umre,<br />

uzmite cjelokupnu osigurninu: taj iznos <strong>može</strong> iznositi i<br />

<strong>ne</strong>koliko milijuna dolara (u ovisnosti o vrijednosti police).<br />

Ova vrsta klađenja na živote <strong>ne</strong>znanaca pretvorila<br />

<strong>se</strong> u pravu industriju s kapitalom vrijednim 30 milijarda<br />

dolara: što <strong>ne</strong>znanac prije umre, to je zarada<br />

ulagača veća. 15<br />

9

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Živimo u vrijeme kada je moguće <strong>kupiti</strong> i prodati gotovo<br />

sve. Tijekom posljednja tri de<strong>se</strong>tljeća tržište – i vrijednosti<br />

tržišta – ovladali su našim životima kao nikada<br />

dosad. Nije <strong>se</strong> to dogodilo zato što smo tako htjeli. Jednostavno,<br />

dogodilo <strong>se</strong>.<br />

Sa završetkom hladnoga rata tržište i tržišno rezoniranje<br />

imalo je golem utjecaj, što je razumljivo. Ni jedan<br />

drugi mehanizam za organiziranje proizvodnje i raspodjelu<br />

dobara nije bio tako uspješan u stvaranju bogatstva<br />

i prosperiteta. Pa ipak, dok je sve više zemalja širom svijeta<br />

prihvaćalo tržiš<strong>ne</strong> mehanizme u djelovanju svojih gospodarstava,<br />

u isto <strong>se</strong> vrijeme događalo još <strong>ne</strong>što. Vrijednosti<br />

tržišta postupno su počele igrati sve veću ulogu u<br />

društvenomu životu. Ekonomija je postala suverena domena.<br />

Danas logika kupnje i prodaje vrijedi <strong>ne</strong> samo kada<br />

je riječ o materijalnim dobrima – ona sve više upravlja<br />

cjelinom našega života. Vrijeme je da <strong>se</strong> upitamo želimo<br />

li tako živjeti.<br />

Doba tržišnoga trijumfalizma<br />

Godi<strong>ne</strong> koje su prethodile financijskoj krizi 2008. bile<br />

su ispunje<strong>ne</strong> euforičnom vjerom u tržište i deregulaciju –<br />

bilo je to doba tržišnoga trijumfalizma. Ono je počelo ranih<br />

1980-ih kada su Ronald Reagan i Margaret Thatcher<br />

iskazali uvjerenje da tržišta – a <strong>ne</strong> vlade – drže ključeve<br />

prosperiteta i slobode. Nastavilo <strong>se</strong> 1990-ih blagonaklonim<br />

stavom Billa Clintona i Tonyja Blaira prema liberalizmu,<br />

koji su ublažili, ali istodobno i učvrstili vjeru da su<br />

tržišta glavno sredstvo za ostvarenje javnoga dobra.<br />

Danas je ta vjera poljuljana. Razdoblje tržišnoga trijumfalizma<br />

iza nas je. Financijska kriza nije samo bacila<br />

sumnju na sposobnost tržišta za efikasno alociranje rizika.<br />

Ona je uz to doprinijela raširenu shvaćanju da su <strong>se</strong><br />

10

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

tržišta odvojila od morala i da to dvoje moramo na <strong>ne</strong>ki<br />

način opet povezati. Nije, međutim, jasno što bi to trebalo<br />

značiti niti kako bismo to trebali učiniti.<br />

Neki kažu da je moralna slabost u srži tržišnoga trijumfalizma<br />

bila u pohlepi koja je dovela do <strong>ne</strong>odgovorna<br />

preuzimanja poslovnoga rizika. Prema ovomu shvaćanju,<br />

rješenje je u obuzdavanju pohlepe, inzistiranju na većemu<br />

poštenju i odgovornosti bankara i osoba na rukovodećim<br />

položajima Wall Streeta te na donošenju pravila kojima bi<br />

<strong>se</strong> spriječilo ponavljanje slič<strong>ne</strong> krize u budućnosti.<br />

No to je, u najboljemu slučaju, <strong>ne</strong>potpuna dijagnoza.<br />

Premda je pohlepa <strong>ne</strong>sumnjivo odigrala određenu ulogu<br />

u financijskoj krizi, u pitanju je <strong>ne</strong>što mnogo važnije. Najzlokobniju<br />

promjenu koja <strong>se</strong> zbila posljednjih triju de<strong>se</strong>tljeća<br />

nije moguće objasniti isključivo rastom pohlepe. Do<br />

nje je dovela ekspanzija tržištâ i njihovih vrijednosti na<br />

područja života kojima su ona tuđa.<br />

Da bismo <strong>se</strong> mogli nositi s ovim stanjem, nije dovoljno<br />

napadati pohlepu; potrebno je redefinirati ulogu koju<br />

tržište treba imati u našemu društvu. Potrebna nam je<br />

javna rasprava o tome što znači dati tržištima mjesto koje<br />

im pripada. Želimo li pokrenuti takvu raspravu, moramo<br />

razmisliti o moralnim ograničenjima tržišta. Moramo <strong>se</strong><br />

upitati postoje li <strong>ne</strong>ke stvari koje <strong>ne</strong> bismo smjeli kupovati<br />

<strong>novcem</strong>.<br />

Zadiranje tržištâ i tržišno orijentirana mišljenja u aspekte<br />

života kojima tradicionalno upravljaju <strong>ne</strong>tržiš<strong>ne</strong><br />

norme jedna je od najvažnijih činjenica našega vremena.<br />

Razmislite o porastu broja škola, bolnica i zatvora koji<br />

posluju na bazi profita i o outsourcingu ratova na privat<strong>ne</strong><br />

voj<strong>ne</strong> poduzetnike. (Privatni poduzetnici u Iraku i Afganistanu<br />

brojčano nadmašuju američke vojnike.) 16<br />

Razmislite o opadanju broja policajaca i njihovu zamjenjivanju<br />

privatnim zaštitarima – po<strong>se</strong>bno u Sjedinje-<br />

11

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

nim Državama i Britaniji, gdje je broj privatnih zaštitara<br />

više <strong>ne</strong>go dvostruko veći od broja policajaca. 17<br />

Ili, razmislite o farmaceutskim tvrtkama koje agresivno<br />

plasiraju lijekove na recept u bogatim zemljama. (Ako<br />

ste ikada vidjeli televizijske reklame u večernjim vijestima<br />

na američkoj televiziji, <strong>može</strong> vam <strong>se</strong> oprostiti ako ste<br />

mislili da uzrok najveće zdravstve<strong>ne</strong> krize u svijetu nije<br />

malarija, riječno sljepilo ili bolest spavanja već erektilna<br />

disfunkcija.)<br />

Razmislite, također, o ulasku komercijalnoga oglašavanja<br />

u jav<strong>ne</strong> škole; o prodaji „prava na davanje imena“<br />

parkovima i javnim gradskim prostorima; o marketingu<br />

„dizaj<strong>ne</strong>rskih“ jajašaca i sperme za medicinski potpomognutu<br />

oplodnju; o zamjenskim majkama u zemljama u<br />

razvoju koje rađaju djecu ženama koje <strong>ne</strong> mogu zatrudnjeti;<br />

o kupovanju i prodavanju prava na o<strong>ne</strong>čišćenje okoliša<br />

različitih kompanija i država; o sustavu financiranja<br />

izbornih kampanja koji <strong>se</strong> gotovo ni po čemu <strong>ne</strong> razlikuje<br />

od kupovanja i prodavanja izbora.<br />

Ovakvo korištenje tržišta alociranjem zdravlja, obrazovanja,<br />

jav<strong>ne</strong> i nacional<strong>ne</strong> sigurnosti, provođenja zakona,<br />

zaštite okoliša, rekreacije, prokreacije i drugih društvenih<br />

dobara bilo je potpuno <strong>ne</strong>poznato prije tride<strong>se</strong>tak godina.<br />

Danas ga uzimamo kao <strong>ne</strong>što što <strong>se</strong> razumije samo po <strong>se</strong>bi.<br />

Sve je na prodaju<br />

Zašto bismo <strong>se</strong> trebali zabrinuti kada vidimo da kročimo<br />

prema društvu u kojemu je sve na prodaju?<br />

Iz dva razloga: jedan <strong>se</strong> odnosi na <strong>ne</strong>jednakost; drugi<br />

na korupciju. Razmislite o <strong>ne</strong>jednakosti. U društvu u kojemu<br />

je sve na prodaju život je teži onima sa skromnijim<br />

primanjima. <strong>Što</strong> je više toga što <strong>može</strong>mo <strong>kupiti</strong> <strong>novcem</strong>,<br />

to je bogatstvo (ili njegov <strong>ne</strong>dostatak) od veće važnosti.<br />

12

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

Kada bi jedina prednost bogatstva bila u mogućnosti<br />

da kupimo jahtu ili sportski automobil ili da odemo na<br />

luksuzno ljetovanje, <strong>ne</strong>jednakosti u prihodima i bogatstvu<br />

<strong>ne</strong> bi bile toliko važ<strong>ne</strong>. No budući da <strong>novcem</strong> <strong>može</strong>mo<br />

kupovati sve više i više dobara – pa tako i politički<br />

utjecaj, kvalitetnu medicinsku skrb, kuću u sigurnu susjedstvu,<br />

umjesto u kvartu poznatu po kriminalu, upis<br />

djeteta u elitnu školu, umjesto da ga upisujemo u školu<br />

poznatu po slabu uspjehu njezinih učenika – raspodjela<br />

dohotka i bogatstva postaje sve veći problem. Gdje <strong>se</strong><br />

dobre stvari kupuju i prodaju, ništa nije važnije od toga<br />

imate li ili <strong>ne</strong>mate novca.<br />

Ovo objašnjava po<strong>se</strong>bno težak položaj siromašnih obitelji<br />

i pripadnika srednje kla<strong>se</strong> posljednjih dvaju de<strong>se</strong>tljeća.<br />

Jaz između bogatih i siromašnih <strong>ne</strong> samo što <strong>se</strong> produbio,<br />

već je pretvaranje svega u robu, či<strong>ne</strong>ći novac sve važnijim<br />

u čovjekovu životu, zaoštrilo problem <strong>ne</strong>jednakosti u<br />

društvu do krajnjih granica.<br />

Drugi razlog zbog kojega bismo trebali dobro promisliti<br />

prije no što sve izložimo na prodaju <strong>ne</strong>što je teže opisati.<br />

On <strong>se</strong> <strong>ne</strong> odnosi na <strong>ne</strong>jednakost i pošteno postupanje<br />

već na korozivnu tendenciju tržištâ. Stavljanje cije<strong>ne</strong><br />

na <strong>ne</strong>što što je vrijedno našega poštovanja <strong>može</strong> iskvariti<br />

to dobro. To <strong>se</strong> događa zato što tržišta <strong>ne</strong> alociraju samo<br />

robu; ona, uz to, izražavaju i promiču određe<strong>ne</strong> stavove<br />

prema robi koja <strong>se</strong> razmjenjuje. Ako dajete djeci novac da<br />

čitaju knjige, to će ih možda navesti da više čitaju, ali će<br />

ih naučiti i da je čitanje gnjavaža, a <strong>ne</strong> užitak. Stavljanje<br />

upisa na fakultet na dražbu i davanje prednosti onima<br />

koji nude najviše <strong>ne</strong>sumnjivo <strong>može</strong> povećati prihode fakulteta,<br />

ali <strong>može</strong> i potkopati njegov ugled i obezvrijediti<br />

njegovu diplomu. Unajmljivanje stranih plaćenika da <strong>se</strong><br />

bore umjesto nas <strong>može</strong> poštedjeti živote naših građana,<br />

ali <strong>može</strong> i iskvariti smisao državljanstva.<br />

13

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Ekonomisti najčešće smatraju da su tržišta i<strong>ne</strong>rtna,<br />

da <strong>ne</strong>maju utjecaja na robu koja <strong>se</strong> na njima razmjenjuje.<br />

To jednostavno nije točno. Tržišta ostavljaju svoj trag.<br />

Vrijednosti tržišta katkada istiskuju <strong>ne</strong>tržiš<strong>ne</strong> vrijednosti<br />

koje bismo trebali čuvati.<br />

Naravno, ljudi <strong>se</strong> <strong>ne</strong> slažu uvijek oko toga koje bismo<br />

vrijednosti trebali čuvati i zašto bismo ih trebali čuvati.<br />

Da bismo znali što bismo trebali, a što <strong>ne</strong> bismo smjeli<br />

kupovati <strong>novcem</strong>, moramo znati koje bi vrijednosti trebale<br />

upravljati različitim područjima društvenoga i građanskog<br />

života. Ova knjiga pokušava odgovoriti upravo<br />

na to pitanje.<br />

Na ovomu ću mjestu dati barem naslutiti kakav će to<br />

odgovor biti: kada odlučujemo da <strong>se</strong> određena dobra mogu<br />

kupovati i prodavati, odlučujemo, barem implicitno,<br />

da je na ta dobra primjereno gledati kao na robu, kao na<br />

instrument za stjecanje profita i da <strong>se</strong> tim instrumentom<br />

<strong>može</strong>mo koristiti. Ali nije primjereno sva dobra tako vrednovati.<br />

18 Uzmimo samo ljudska bića. Ropstvo je bilo odurno<br />

jer je na ljudska bića gledalo kao na robu koja <strong>se</strong> <strong>može</strong><br />

<strong>kupiti</strong> i prodati na dražbi. Takvo poimanje <strong>ne</strong> vrednuje<br />

ljudska bića na primjeren način – <strong>ne</strong> vidi u njima osobe koje<br />

imaju dostojanstvo i zavređuju poštovanje, već u njima<br />

gleda sredstvo za ostvarenje materijalnoga boljitka kojim<br />

<strong>se</strong> <strong>može</strong>mo slobodno koristiti.<br />

Slično <strong>se</strong> <strong>može</strong> reći i za <strong>ne</strong>ka druga dobra i postupke<br />

do kojih nam je stalo. Strana nam je i sama pomisao da<br />

bi <strong>se</strong> djeca mogla prodavati i kupovati na tržištu. Čak i<br />

kada kupci <strong>ne</strong> bi zlostavljali djecu koju su kupili, tržište<br />

djecom izražavalo bi i promicalo krajnje pogrešan način<br />

njihova vrednovanja. Djecu <strong>ne</strong> bismo smjeli smatrati potrošnom<br />

robom, već bismo u njima trebali gledati bića<br />

vrijedna naše ljubavi i skrbi. Ili, razmislite o pravima i obvezama<br />

što ih sadrži pojam državljanstva. Ako ste pozvani<br />

da budete sudac porotnik u <strong>ne</strong>komu sudskom sporu,<br />

14

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

<strong>ne</strong>ćete unajmiti <strong>ne</strong>koga drugog da obavi tu građansku<br />

dužnost umjesto vas. Jednako tako, <strong>ne</strong> dopuštamo našim<br />

građanima da prodaju svoj glas, iako bi ga <strong>ne</strong>ki možda<br />

rado kupili. Zašto <strong>ne</strong>? Zato što vjerujemo da <strong>se</strong> na građanske<br />

obveze <strong>ne</strong> smije gledati kao na osobno vlasništvo,<br />

već da u njima treba vidjeti odgovornost prema javnosti.<br />

Prenijeti ih na <strong>ne</strong>koga drugog značilo bi obezvrijediti ih,<br />

vrednovati ih na pogrešan način.<br />

Primjeri koje smo naveli ilustriraju općenitiju istinu:<br />

<strong>ne</strong>ke dobre stvari u životu kvarimo i obezvređujemo ako<br />

ih pretvorimo u robu. Prema tome, da bismo odlučili kamo<br />

određeno tržište pripada i kada ga moramo držati na<br />

sigurnoj udaljenosti, moramo odlučiti kako ćemo vrednovati<br />

dobra o kojima je riječ – zdravlje, obrazovanje, obiteljski<br />

život, prirodu, umjetnost, građanske obveze itd.<br />

Ovo su moralna i politička pitanja, <strong>ne</strong> samo ekonomska.<br />

Da bismo na njih odgovorili, moramo razgovarati o moralnomu<br />

značenju svakoga od ovih dobara i o tome kako<br />

ih prikladno vrednovati.<br />

Takvu raspravu nismo imali u epohi tržišnoga trijumfalizma.<br />

Posljedica toga je da smo, umjesto da budemo<br />

država s tržišnim gospodarstvom, postali tržišno društvo.<br />

Razlika između ovoga dvoga je u ovome: tržišno je<br />

gospodarstvo instrument – koristan i djelotvoran instrument<br />

– za organiziranje proizvod<strong>ne</strong> aktivnosti. Tržišno je<br />

društvo način života koji <strong>se</strong> probija u sve aspekte čovjekova<br />

pregalaštva. Ono je mjesto gdje <strong>se</strong> društveni odnosi<br />

preuređuju na sliku i priliku tržišta.<br />

Ono što u suvremenoj politici <strong>ne</strong>dostaje jest rasprava<br />

o ulozi i do<strong>se</strong>gu tržištâ. Želimo li tržišno gospodarstvo<br />

ili tržišno društvo? Kakvu bi ulogu tržišta trebala imati<br />

u javnomu životu i međuljudskim odnosima? Kako <strong>može</strong>mo<br />

odlučiti koja bi <strong>se</strong> dobra trebala moći kupovati i<br />

prodavati, a kojima bi trebale upravljati <strong>ne</strong>tržiš<strong>ne</strong> vrijednosti?<br />

Gdje bi trebala prestati svemoć novca?<br />

15

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Ova knjiga ima za cilj dati odgovor upravo na ova pitanja.<br />

Budući da <strong>se</strong> ona tiču prijepornih poimanja o tome<br />

što je valjano društvo i što je valjan život, <strong>ne</strong> mogu obećati<br />

konač<strong>ne</strong> odgovore. Ipak, nadam <strong>se</strong> da će ova knjiga potaknuti<br />

javnu raspravu o ovim pitanjima i osigurati filozofski<br />

okvir koji će nam pomoći u njihovu promišljanju.<br />

Ponovno osmišljavanje uloge tržišta<br />

Čak i ako <strong>se</strong> slažete s time da smo dužni uhvatiti <strong>se</strong><br />

ukoštac s važnim pitanjima o moralnosti tržišta, možda<br />

niste sigurni da je naš javni diskurs dorastao ovoj zadaći.<br />

Ta je zabrinutost posve legitimna. Svako nastojanje<br />

usmjereno na preispitivanje uloge i do<strong>se</strong>ga tržišta trebalo<br />

bi započeti sviješću o postojanju dviju gotovo <strong>ne</strong>svladivih<br />

prepreka.<br />

Jedna je <strong>ne</strong>vjerojatna žilavost i golem utjecaj tržišnoga<br />

razmišljanja, koji su prisutni čak i nakon najgorega<br />

fijaska tržišta u posljednjih osamde<strong>se</strong>t godina. Drugi je<br />

ogorčenost i ispraznost našega javnog diskursa. Ova dva<br />

stanja nisu sasvim <strong>ne</strong>povezana.<br />

Prva prepreka doista je zbunjujuća. U vrijeme kada je<br />

počela financijska kriza općenito <strong>se</strong> smatrala moralnom<br />

presudom <strong>ne</strong>kritičkomu prihvaćanju tržišta koje je, <strong>ne</strong>ovisno<br />

o stranačkoj opredijeljenosti, prevladavalo u političkomu<br />

životu zemlje puna tri de<strong>se</strong>tljeća. Činilo <strong>se</strong> izvjesnim<br />

da će krah <strong>ne</strong>koć moćnih financijskih tvrtki koje su tvorile<br />

kralježnicu krupnoga financijskog kapitala u SAD-u i<br />

potreba za njihovim masivnim saniranjem na trošak poreznih<br />

obveznika dovesti do promje<strong>ne</strong> u pristupu tržištima.<br />

Čak je i Alan Greenspan, predsjednik Upravnoga odbora<br />

Nacional<strong>ne</strong> banke SAD-a i veliki svećenik trijumfalističke<br />

vjere u tržište, izrazio „<strong>ne</strong>vjericu i zaprepaštenje” što<br />

<strong>se</strong> njegovo vjerovanje u sposobnost slobodnih tržišta da<br />

16

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

<strong>se</strong> vlastitim snagama izvuku iz krize pokazalo pogrešnim.<br />

19 Naslovnica britanskoga časopisa The Economist, koji<br />

je oduvijek povlađivao slobodnomu tržištu, osvanula je s<br />

fotografijom udžbenika iz ekonomije koji <strong>se</strong> otapa u lokvi,<br />

pod naslovom „<strong>Što</strong> je krenulo po zlu u ekonomiji“. 20<br />

Razdoblje tržišnoga trijumfalizma <strong>ne</strong>slavno <strong>se</strong> završilo.<br />

Napokon je došlo vrijeme svođenja računa, vrijeme<br />

trijezna preispitivanja vjere u moć tržišta. Ali stvari nisu<br />

krenule u tomu smjeru.<br />

Spektakularni fijasko financijskih tržišta, općenito gledajući,<br />

nije nimalo oslabio vjeru u tržišta. Zapravo, financijska<br />

kriza više je uzdrmala vjeru u vladu <strong>ne</strong>go u banke.<br />

Ankete provede<strong>ne</strong> 2011. pokazale su da američka javnost<br />

više okrivljuje saveznu vladu <strong>ne</strong>go krupni financijski kapital<br />

u SAD-u za ekonomske probleme s kojima <strong>se</strong> zemlja<br />

suočila – omjer je bio veći od dva naprama jedan. 21<br />

Financijska kriza gurnula je Sjedinje<strong>ne</strong> Države i najveći<br />

dio global<strong>ne</strong> ekonomije na put nizbrdo, <strong>ne</strong>zabilježen još<br />

od vremena Velike depresije, ostavivši miliju<strong>ne</strong> ljudi bez<br />

posla. Pa ipak, ona nije dovela do temeljita preispitivanja<br />

uloge tržišta u suvremenomu svijetu. Dapače, njezina najvažnija<br />

posljedica, barem kada je o SAD-u riječ, bila je uspon<br />

pokreta Tea Party čiji bi <strong>ne</strong>prijateljski stav prema vladi<br />

i priklanjanje slobodnim tržištima postidjeli i samoga Ronalda<br />

Reagana. U je<strong>se</strong>n 2011. pokret Zauzmimo Wall Street<br />

izveo je mnoštvo prosvjednika na ulice mnogih američkih<br />

gradova i diljem svijeta. Meta prosvjeda bile su velike banke<br />

i krupni kapital te rastuća <strong>ne</strong>jednakost u dohotku i bogatstvu<br />

nacije. Unatoč različitim ideološkim orijentacijama<br />

aktivisti pokretâ Tea Party i Zauzmimo Wall Street dali su<br />

izražaja populističkomu ogorčenju protiv saniranja velikih<br />

banaka i njihova izvlačenja iz škripca. 22<br />

Usprkos glasovima prosvjeda do ozbilj<strong>ne</strong> debate o<br />

ulozi i do<strong>se</strong>gu tržišta nije došlo. Demokrati i republikanci<br />

i dalje <strong>se</strong>, kao i dosada, svađaju oko poreza, potrošnje<br />

17

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

i budžetskoga deficita, samo što to sada či<strong>ne</strong> s još većom<br />

dozom stranačke zasukanosti i bez ikakve sposobnosti<br />

da nadahnu i uvjere bilo koga. Razočaranje politikom<br />

još više <strong>se</strong> produbilo, a građani su sve <strong>ne</strong>zadovoljniji političkim<br />

sustavom koji nije sposoban djelovati na tragu<br />

javnoga dobra niti dati odgovore na najvažnija pitanja s<br />

kojima <strong>se</strong> ova nacija suočava.<br />

Ovo pogubno stanje javnoga diskursa druga je prepreka<br />

debati o moralnim granicama tržišta. U vrijeme<br />

kada <strong>se</strong> politička rasprava svodi uglavnom na živah<strong>ne</strong><br />

razmje<strong>ne</strong> mišljenja na kabelskoj televiziji, prolijevanje žuči<br />

ostrašćenih sudionika u kontakt-emisijama na radiju i<br />

ideološke okršaje gađanjem protivnika gnjilim rajčicama<br />

u Kongresu, teško je zamisliti argumentiranu javnu raspravu<br />

o tako prijepornim moralnim pitanjima kao što su<br />

ispravno vrednovanje prokreacije, podizanje djece, obrazovanje,<br />

zdravstvo, problem o<strong>ne</strong>čišćenja okoliša, državljanstvo<br />

i druga dobra. Ja, međutim, vjerujem da je javna<br />

rasprava moguća i da će ona okrijepiti naš javni život.<br />

Neki u našoj politici prepunoj gnjeva i gorči<strong>ne</strong> vide<br />

prezasićenost moralnim uvjerenjima: jako puno ljudi previše<br />

duboko vjeruje vlastitim uvjerenjima i prenametljivo<br />

želi ih nametnuti ostalima. Uvjeren sam da je to pogrešno<br />

shvaćanje <strong>ne</strong>ugodna položaja u kojemu <strong>se</strong> ova nacija nalazi.<br />

Problem naše politike nije u pretjeranu broju rasprava<br />

o moralu, već u tome što je takvih rasprava premalo.<br />

Naša je politika pregrijana zato što je najčešće isprazna,<br />

ispražnjena od moralnoga i duhovnog sadržaja. Ona nije<br />

sposobna uhvatiti <strong>se</strong> ukoštac s važnim pitanjima koja<br />

muče naše građa<strong>ne</strong>.<br />

Ispražnjenost od moralnih sadržaja koju zamjećujemo<br />

u suvremenoj politici ima mnoštvo uzroka. Jedan<br />

od njih jest nastojanje da <strong>se</strong> iz javnoga diskursa protjera<br />

pojam valjana života. U nadi da ćemo izbjeći <strong>se</strong>ktaške<br />

svađe često od naših građana tražimo da svoja moralna<br />

18

UVOD: TRŽIŠTE I MORAL<br />

i duhovna uvjerenja ostave kod kuće kada ulaze u javnu<br />

raspravu. Ali unatoč dobrim namjerama, uskraćivanje<br />

pristupa argumentima u prilog valjanu životu u politički<br />

diskurs poravnalo je put tržišnomu trijumfalizmu i dominaciji<br />

tržišnoga rezoniranja.<br />

Tržišno rezoniranje također na svoj način ispražnjuje<br />

javni život od rasprave o moralnosti. Jedna od privlačnosti<br />

tržištâ jest u tome što ona <strong>ne</strong> dono<strong>se</strong> sudove o preferencijama<br />

koje zadovoljavaju. Ona <strong>se</strong> <strong>ne</strong> pitaju jesu li <strong>ne</strong>ki načini<br />

vrednovanja dobara uzvišeniji ili vredniji od drugih. Ako<br />

je <strong>ne</strong>tko spreman platiti <strong>se</strong>ks ili <strong>kupiti</strong> bubreg, a odrasla je<br />

osoba spremna to prodati, jedino pitanje koje ekonomist<br />

postavlja glasi: „Koliko?“ Tržišta nikome <strong>ne</strong> prijete prstom.<br />

Ona <strong>ne</strong> razlikuju preferencije dostoj<strong>ne</strong> divljenja od<br />

onih niskih. Obje stra<strong>ne</strong> u sklopljenomu poslu samostalno<br />

odlučuju koju će vrijednost dati predmetu trgovanja.<br />

Neutralan stav prema vrijednostima u samoj je srži<br />

tržišnoga rezoniranja i objašnjava zašto je ono toliko privlačno.<br />

Ali naše opiranje da <strong>se</strong> angažiramo u raspravi o<br />

moralnosti i duhovnosti, zajedno s priklanjanjem tržištima,<br />

ima visoku cijenu: ono je javni diskurs lišilo moral<strong>ne</strong><br />

i građanske e<strong>ne</strong>rgije i uvelike doprinijelo tehnokratskoj i<br />

menadžerskoj politici koja nanosi tako veliku štetu mnogim<br />

društvima današnjice.<br />

Rasprava o moralnim granicama tržišta omogućila<br />

bi nam da kao društvo do<strong>ne</strong><strong>se</strong>mo odluku o tome kada<br />

tržišta služe javnomu dobru i gdje im nije mjesto. Uz to,<br />

ona bi unijela živost u našu politiku jer bi pružila dobrodošlicu<br />

konkurentnim poimanjima o tome što je valjan<br />

život. Kako bi <strong>se</strong> inače takve rasprave mogle potaknuti?<br />

Složite li <strong>se</strong> da kupovanje i prodavanje određenih dobara<br />

kvari i obezvređuje ta dobra, tada morate vjerovati da<br />

su određeni načini vrednovanja tih dobara primjereniji<br />

od drugih. Kakva smisla ima govoriti o iskvarenosti <strong>ne</strong>ke<br />

aktivnosti – roditeljstva, primjerice, ili državljanstva<br />

19

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

– osim ako <strong>ne</strong> mislite da su <strong>ne</strong>ki načini roditeljskoga poziva<br />

ili državljanstva prihvatljiviji od drugih?<br />

Moralni sudovi poput ovih stoje iza onih <strong>ne</strong>koliko<br />

ograničenja tržišta koja još zamjećujemo. Gnušamo <strong>se</strong><br />

nad samom pomisli da bi roditelji mogli prodavati svoju<br />

djecu ili da bi naši građani mogli prodati svoj glas drugome.<br />

A jedan od razloga zašto nam je to odvratno tiče <strong>se</strong>,<br />

otvoreno govoreći, upravo moral<strong>ne</strong> prosudbe: vjerujemo<br />

da je takvo ponašanje pogrešno i da ono potiče ljude na<br />

<strong>ne</strong>dostoj<strong>ne</strong> postupke.<br />

Promislimo li temeljito o moralnim granicama tržišta<br />

o kojima govorimo, vidjet ćemo da su ova pitanja <strong>ne</strong>izbježna.<br />

To od nas traži da udružimo svoje razumske<br />

sposobnosti, da pokre<strong>ne</strong>mo javnu raspravu o tome kako<br />

bismo <strong>se</strong> trebali odnositi prema društvenim dobrima u<br />

koje <strong>se</strong> zaklinjemo. Bila bi ludost očekivati da će moralno<br />

robusnija javna rasprava, čak i u svojemu najboljem<br />

izdanju, dovesti do jednodušnosti o svakomu spornom<br />

pitanju. Ali ona bi <strong>ne</strong>sumnjivo pridonijela zdravlju našega<br />

javnog života. Učinila bi nas svjesnijima cije<strong>ne</strong> koju<br />

plaćamo živeći u društvu u kojemu je sve na prodaju.<br />

Kada razmišljamo o moralnosti tržišta, razmišljamo,<br />

prije svega, o krupnomu financijskom kapitalu u SAD-u<br />

i njegovoj bezobzirnosti, o <strong>ne</strong>reguliranim špekulativnim<br />

fondovima koji obećavaju <strong>ne</strong>srazmjerno velik dobitak visokorizičnim<br />

ulaganjima, o saniranju banaka koje su lovile<br />

u mutnome i o potrebi da <strong>se</strong> to područje napokon dovede<br />

u red. Ali moralni i politički izazov s kojim <strong>se</strong> danas<br />

suočavamo puno je obuhvatniji i prozaičniji – on od nas<br />

traži temeljito preispitivanje uloge i do<strong>se</strong>ga tržištâ u našoj<br />

društvenoj praksi, u međuljudskim odnosima i u našim<br />

svakod<strong>ne</strong>vnim životima.<br />

20

PRESKAKANJE REDA<br />

1.<br />

PRESKAKANJE REDA<br />

Nitko <strong>ne</strong> voli čekati u redu. Katkada <strong>može</strong>te platiti i<br />

ići preko reda. Odavno <strong>se</strong> zna da pristojna napojnica šefu<br />

sale u iole pristojnijemu restoranu skraćuje čekanje u vrijeme<br />

velike gužve. Takvu napojnicu teško je razlikovati<br />

od mita i ona <strong>se</strong> daje diskretno. Na prozoru <strong>ne</strong> piše da<br />

ćete, tut<strong>ne</strong>te li konobaru u ruku pede<strong>se</strong>t dolara, isti čas<br />

doći do mjesta za stolom. Ali već <strong>ne</strong>ko vrijeme na prodaju<br />

prava na preskakanje reda više <strong>se</strong> <strong>ne</strong> gleda poprijeko i<br />

ona je postala uvriježen način ponašanja.<br />

Brzi prometni trak<br />

Dugački redovi pred kontrolnom rampom na aerodromima<br />

prava su muka za putnike. Ali <strong>ne</strong> mora svatko<br />

čekati u vijugavu redu. Putnici prvoga razreda ili poslov<strong>ne</strong><br />

kla<strong>se</strong> mogu koristiti prioritetnu traku, izbiti na čelo<br />

reda i tako preteći ostale koji čekaju na pregled prtljage.<br />

Aviokompanija British Airways zove je brzom trakom;<br />

njome <strong>se</strong> mogu koristiti i putnici prvoga razreda i tako<br />

preskočiti druge koji čekaju u redu za pregled putovnica<br />

i imigracijsku kontrolu. 23<br />

No većina si putnika <strong>ne</strong> <strong>može</strong> priuštiti let prvim razredom<br />

pa zrakoplov<strong>ne</strong> kompanije već <strong>ne</strong>ko vrijeme nude<br />

putnicima mogućnost kupnje povlastice koja im omogućuje<br />

da izbjegnu čekanje u redu, kao <strong>ne</strong>ku vrstu be<strong>ne</strong>ficije<br />

à la carte. Platite li dodatnih 39 dolara, kompanija United<br />

21

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Airli<strong>ne</strong>s omogućit će vam ukrcaj preko reda za let od Denvera<br />

do Bostona, kao i pravo da izbijete na čelo reda za<br />

pregled prtljage. Londonski aerodrom Luton nudi još dostupniju<br />

mogućnost: platite 3 funte i izbit ćete na čelo reda<br />

ili ćete morati i dalje strpljivo čekati. 24<br />

Kritičari ističu da brza traka na aerodromima <strong>ne</strong> bi<br />

trebala biti na prodaju. Kontrola putnika je, tvrde oni, pitanje<br />

od prvorazred<strong>ne</strong> važnosti za nacionalnu sigurnost,<br />

a <strong>ne</strong> pogodnost koju je moguće <strong>kupiti</strong>, kao što je dodatni<br />

prostor za noge u zrakoplovu ili prioritet pri ukrcaju; teret<br />

držanja terorista podalje od zrakoplova trebali bi podnositi<br />

svi putnici bez razlike. Aviokompanije odgovaraju<br />

da <strong>se</strong> svaki putnik podvrgava jednako strogu pregledu;<br />

različito je samo vrijeme čekanja, u ovisnosti o cijeni avionske<br />

karte. Sve dok <strong>se</strong> svaki putnik podvrgava jednako<br />

strogu pregledu, kraće čekanje u redu za pregled ostaje<br />

pogodnost koju smiju prodati. 25<br />

Lunaparkovi od<strong>ne</strong>davno također prodaju pravo na preskakanje<br />

reda. Posjetitelji lunaparkova oduvijek su morali<br />

čekati satima u redu za najpopularniju vožnju i atrakciju.<br />

Universal Studios Hollywood i drugi tematski lunaparkovi<br />

od<strong>ne</strong>davno nude mogućnost izbjegavanja čekanja: za<br />

dvostruko veću cijenu ulaznice od uobičaje<strong>ne</strong> izbit ćete na<br />

čelo reda. Brz pristup vožnji pod nazivom Osveta mumije,<br />

od koje čovjeka podilaze trnci, možda je manje moralno<br />

upitan od privilegirana pristupa sigurnosnoj kontroli na<br />

aerodromu. Unatoč tome, <strong>ne</strong>ki promatrači prigovaraju<br />

ovoj praksi smatrajući da ona potkopava zdrave građanske<br />

navike: „Prošla su vremena kada su redovi u lunaparkovima<br />

bili velik izjednačitelj,“ napisao je jedan komentator,<br />

„kada je svaka obitelj na odmoru čekala svoj red na<br />

valjan demokratski način.“ 26<br />

Zanimljivo, lunaparkovi obično skrivaju od javnosti<br />

činjenicu da prodaju ovu specijalnu privilegiju. Kako <strong>ne</strong><br />

bi uvrijedili druge mušterije, <strong>ne</strong>ki lunaparkovi puštaju<br />

22

PRESKAKANJE REDA<br />

privilegira<strong>ne</strong> goste kroz stražnja vrata i kroz po<strong>se</strong>bnu<br />

rampu; drugi daju pratitelja tim VIP gostima koji ih provodi<br />

do čelnoga mjesta u redu. Ova potreba za diskrecijom<br />

sugerira da <strong>se</strong> plaćenim dolaženjem na prvo mjesto u<br />

redu – čak i u lunaparku – nastoji izbjeći mučan osjećaj da<br />

fer ponašanje znači čekati da dođete na red. Takvu uzdržljivost<br />

<strong>ne</strong>ćete naći na web stranici Universala za prodaju<br />

ulaznica koja vas s uvredljivom iskrenošću poziva da za<br />

149 dolara kupite propusnicu koja će vam omogućiti prvo<br />

mjesto u redu za sve vožnje, predstave i atrakcije. 27<br />

Ako vam je preskakanje reda u lunaparku iritantno,<br />

možda će vam biti draži uobičajeni turistički posjet Empire<br />

State Buildingu. Za 22 dolara (djeca plaćaju 16 dolara)<br />

<strong>može</strong>te <strong>se</strong> uspeti dizalom do promatračnice na osamde<strong>se</strong>t<br />

šestom katu i uživati u spektakularnu pogledu na<br />

New York. Ali, <strong>ne</strong> lezi, vraže, ovaj vidikovac privlači miliju<strong>ne</strong><br />

posjetitelja godišnje, a čekanje u redu na dizalo <strong>može</strong><br />

potrajati više sati. Organizatori posjeta vidikovcu dosjetili<br />

su <strong>se</strong> i od<strong>ne</strong>davno nude posjetiteljima mogućnost<br />

da za 45 dolara preskoče red u kojemu ljudi čekaju na<br />

sigurnosnu provjeru i vožnju dizalom. Ako ste došli sa<br />

ženom i dvoje djece i spremni ste „pljunuti“ 180 dolara,<br />

što baš i nije malo, inter<strong>ne</strong>tska stranica utješit će vas riječima<br />

kako vam to pruža „fantastičnu priliku da izbjeg<strong>ne</strong>te<br />

čekanje u redu i iskoristite boravak u New Yorku – i Empire<br />

State Buildingu – na najbolji mogući način, uživajući<br />

u prekrasnu pogledu na grad“. 28<br />

Lexus prometni trakovi<br />

Trend uvođenja brzih prometnih trakova moguće je<br />

vidjeti i na autocestama širom Sjedinjenih Država. Ljudi<br />

koji <strong>se</strong> voze na posao sve češće izbjegavaju zakrče<strong>ne</strong><br />

promet<strong>ne</strong> trakove u kojima ih od vozila ispred i iza njih<br />

23

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

dijele samo branici njihova automobila i kupuju pravo<br />

na vožnju brzim trakom. Ova praksa započela je 1980-ih<br />

uvođenjem traka za vožnju „u kompi“, odnosno za vozila<br />

s više putnika. U nadi da će smanjiti prometnu zakrčenost<br />

i o<strong>ne</strong>čišćenje atmosfere, mnoge države uvele su<br />

ekspres<strong>ne</strong> trakove za vozače koji su spremni povesti još<br />

<strong>ne</strong>koga u svojemu automobilu. Solo vozači koji su koristili<br />

ovaj trak izlagali su <strong>se</strong> opasnosti plaćanja visoke novča<strong>ne</strong><br />

kaz<strong>ne</strong>. Neki su na suvozačevo sjedalo stavljali lutke<br />

za napuhavanje nadajući <strong>se</strong> da će tako prevariti policijsku<br />

patrolu. U jednoj epizodi humoristič<strong>ne</strong> <strong>se</strong>rije Bez oduševljenja,<br />

molim! (Curb Your Enthusiasm) Larry David iznalazi<br />

vrlo domišljat način kupovanja pristupa traku za vožnju<br />

„u kompi“: znajući da je cesta do Los Angelesa, gdje je<br />

njegov omiljeni bejzbolski klub LA Dodgers trebao odigrati<br />

utakmicu zakrčena, unajmljuje prostitutku – <strong>ne</strong> radi<br />

<strong>se</strong>ksa, već da sjedi na suvozačevu sjedalu do stadiona.<br />

Dakako, vozeći brzim prometnim trakom uspio je stići na<br />

vrijeme na stadion. 29<br />

Danas mnogi ljudi koji <strong>se</strong> voze na posao mogu učiniti<br />

isto – a <strong>ne</strong> moraju unajmiti suvozača. Za cijenu od 10<br />

dolara u vrijeme najvećih prometnih gužvi solo vozači<br />

mogu <strong>kupiti</strong> pravo na korištenje traka rezerviranoga za<br />

vozače koji <strong>se</strong> voze „u kompi.“ U San Diegu, Miamiju,<br />

Seattleu i San Franciscu sada <strong>može</strong>te <strong>kupiti</strong> propusnicu<br />

za vožnju bržim prometnim trakom. Cestarina je različita,<br />

u ovisnosti o gustoći prometa. <strong>Što</strong> je gužva veća, pristojba<br />

je veća. (U većini gradova automobili s dva i više<br />

putnika još uvijek mogu besplatno koristiti brzi prometni<br />

trak.) Na autocesti Riverside, istočno od Los Angelesa,<br />

automobili koji <strong>se</strong> kreću besplatnim prometnim trakom<br />

pužu brzinom od 25 do 30 km/h dok oni koji koriste brzi<br />

trak jure brzinom 90–110 km/h. 30<br />

Neki ljudi protive <strong>se</strong> prodaji prava na preskakanje<br />

reda. Smatraju da sve veći broj brzih prometnih trakova<br />

24

PRESKAKANJE REDA<br />

dodaje nove privilegije bogatima i osuđuje sirotinju na<br />

zadnje mjesto u redu. Protivnici brzih prometnih trakova<br />

nazivaju ih „Lexus trakovima“ i kažu da njihovo uvođenje<br />

dovodi u podređen položaj vozače sa skromnijim<br />

prihodima. Drugi <strong>se</strong> <strong>ne</strong> slažu s ovim mišljenjem. Oni<br />

smatraju da <strong>ne</strong>ma ništa loše u zaračunavanju veće cije<strong>ne</strong><br />

onima koji su spremni platiti takvu uslugu. Federal<br />

Express skuplje naplaćuje uslugu mušteriji kojoj je dostavio<br />

paket u noćnim satima. Lokalni vlasnik kemijske<br />

čistionice naplaćuje više za posao koji je obavio istoga<br />

dana kada je odjeća do<strong>ne</strong><strong>se</strong>na. Pa ipak, nitko <strong>ne</strong> prigovara<br />

Federal Expressu zbog toga što je paket isporučio<br />

prije vama <strong>ne</strong>goli <strong>ne</strong>komu drugom ni našemu lokalnom<br />

vlasniku kemijske čistionice zbog toga što vam je oprao i<br />

izglačao rublje prije <strong>ne</strong>go drugim mušterijama.<br />

Ekonomisti smatraju da je čekanje robe i usluga u<br />

dugačkim redovima gubitak vremena i da je ono <strong>ne</strong>efikasno,<br />

znak da sadašnji sustav cijena <strong>ne</strong> uspijeva uskladiti<br />

ponudu i potražnju. Omogućavanje ljudima da plate<br />

bržu uslugu na aerodromu, u lunaparku i na autocesti<br />

povećava ekonomsku efikasnost jer im omogućuje da izvje<strong>se</strong><br />

cijenu na svoje vrijeme.<br />

Čekanje u redu kao način zarade<br />

Čak i kada vam nije dopušteno <strong>kupiti</strong> prvo mjesto u<br />

redu, po<strong>ne</strong>kad <strong>može</strong>te unajmiti <strong>ne</strong>koga drugog da čeka<br />

umjesto vas. Njujorško kazalište The Public Theater svakoga<br />

ljeta izvodi Shakespearove drame u Central Parku, a<br />

ulaz je slobodan. Ulaznice za večernje predstave podižu<br />

<strong>se</strong> u jedan sat poslije pod<strong>ne</strong> i red <strong>se</strong> formira satima unaprijed.<br />

Kada je Al Pacino 2010. igrao ulogu Shylocka u<br />

Mletačkome trgovcu, potražnja za ulaznicama bila je tako<br />

velika da <strong>se</strong> tražila karta više.<br />

25

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

Mnogi Njujorčani htjeli su vidjeti predstavu, ali nisu<br />

imali vremena za čekanje u redu. Prema New York Daily<br />

Newsu, <strong>ne</strong>ugodan položaj u kojemu su <strong>se</strong> ljudi našli dao<br />

je povoda nastanku po<strong>se</strong>b<strong>ne</strong> vrste kuć<strong>ne</strong> radinosti – našao<br />

<strong>se</strong> <strong>ne</strong>mali broj ljudi koji su bili spremni čekati u redu<br />

za ulaznicu i prodati je onima koji su bili voljni platiti<br />

za ovu uslugu. Svoju su uslugu oglasili na web stranici<br />

Craigslist i još <strong>ne</strong>kim stranicama. U zamjenu za čekanje u<br />

redu tražili su 125 dolara od mušterija koje zbog zaposlenosti<br />

nisu mogle čekati, iako je ulaz bio slobodan. 31<br />

Kazališna uprava pokušala je spriječiti tu trgovinu tvrdeći<br />

da <strong>se</strong> ona „kosi s duhom davanja Shakespeareove<br />

drame u Parku“. Zadaća The Public Theatera kao <strong>ne</strong>profit<strong>ne</strong><br />

ustanove financira<strong>ne</strong> javnim <strong>novcem</strong>, rečeno je, jest<br />

učiniti velike kazališ<strong>ne</strong> predstave dostupnima što širemu<br />

broju ljudi iz svih slojeva društva. Andrew Cuomo, tadašnji<br />

javni tužitelj, zatražio je od vlasnika web stranice<br />

da presta<strong>ne</strong> oglašavati uslugu prodaje ulaznica. „Prodaja<br />

besplatnih ulaznica“, izjavio je, „o<strong>ne</strong>mogućuje Njujorčanima<br />

da uživaju u besplatnoj priredbi koju ova ustanova,<br />

financirana <strong>novcem</strong> poreznih obveznika, želi priuštiti<br />

svojim građanima.“ 32<br />

Central Park nije jedino mjesto na kojemu ljudi koji<br />

čekaju u redu mogu dodatno zaraditi. U Washingtonu,<br />

DC, čekanje u redu postalo je stalni prihod vlade. Kada <strong>se</strong><br />

održavaju saslušavanja o predloženim zakonima pred po<strong>se</strong>bnim<br />

Kongresnim povjerenstvom, dio sjedala u dvorani<br />

rezerviran je za novinare, a dio je dostupan javnosti prema<br />

načelu „tko prvi, njemu djevojka“. U ovisnosti o predmetu<br />

rasprave i veličini prostorije red pred zgradom Kongresa<br />

formira <strong>se</strong> dan prije saslušavanja, pa i ranije, često i na kiši<br />

ili zimskoj studeni. Lobisti koji zastupaju intere<strong>se</strong> velikih<br />

kompanija revno pribivaju saslušavanjima nadajući <strong>se</strong> da<br />

će imati priliku stupiti u razgovor sa zakonodavcima i pratiti<br />

donošenje zakona koji mogu utjecati na industriju čije<br />

26

PRESKAKANJE REDA<br />

intere<strong>se</strong> zastupaju. Ali lobisti <strong>ne</strong> vole čekati u redu i tako si<br />

osigurati sjedalo. <strong>Što</strong> oni rade? Plaćaju tisuće dolara specijaliziranim<br />

kompanijama koje unajmljuju ljude da čekaju<br />

u redu umjesto njih.<br />

Ove specijalizira<strong>ne</strong> kompanije upošljavaju umirovljenike,<br />

dostavljače poruka i, sve češće, beskućnike sprem<strong>ne</strong><br />

čekati u redu i prkositi prirodnim silama. Ti ljudi čekaju<br />

pred zgradom, a zatim, kako <strong>se</strong> red pomiče naprijed, ulaze<br />

u predvorja zgrada s kongresnim uredima i staju u red<br />

pred prostorijama za saslušavanje. Neposredno prije početka<br />

saslušavanja dolaze lobisti, koji su najčešće dobro<br />

situirani, zamjenjuju mjesta sa svojim prljavim i zapuštenim<br />

dublerima i zauzimaju svoje mjesto u dvorani. 33<br />

Za uslugu čekanja u redu kompanije koje unajmljuju<br />

ove ljude naplaćuju lobistima 36 do 60 dolara po satu, što<br />

znači da dobivanje sjedala u dvorani za saslušavanje stoji<br />

1000 i više dolara. Sami čekači dobivaju između 10 i 20<br />

dolara po satu. Washington Post ovoj je praksi prigovorio<br />

u jednomu od svojih uvodnika, nazvavši je „ponižavajućom“<br />

za Kongres i „izrazom prezira prema javnosti”: Senatorica<br />

Claire McCaskill, demokratkinja iz Missourija,<br />

pokušala ju je zabraniti, no bez uspjeha. „Ideja da po<strong>se</strong>b<strong>ne</strong><br />

interes<strong>ne</strong> skupi<strong>ne</strong> mogu za<strong>kupiti</strong> sjedalo u dvorani za kongresna<br />

saslušavanja, kao što <strong>se</strong> kupuju ulaznice za koncert<br />

ili nogometnu utakmicu, duboko me vrijeđa“, rekla je. 34<br />

Ova vrsta poduzetništva od<strong>ne</strong>davno <strong>se</strong> proširila na<br />

američki Vrhovni sud. Kada Sud raspravlja o argumentima<br />

u važnim ustavnopravnim pitanjima, nije lako ući<br />

u dvoranu. No ako ste spremni platiti, <strong>može</strong>te unajmiti<br />

čekača koji će vam osigurati najbolje mjesto u dvorani<br />

najvišega suda u zemlji. 35<br />

Kompanija Li<strong>ne</strong>Standing.com za <strong>se</strong>be kaže da je „vodeća<br />

kompanija u branši čekača u redu pred kongresnim<br />

dvoranama“. Kada je <strong>se</strong>natorica McCaskill predložila donošenje<br />

zakona kojim bi <strong>se</strong> ova praksa spriječila, vlasnik<br />

27

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

kompanije Mark Gross pokušao ju je braniti. Čekanje u redu<br />

usporedio je s podjelom rada na tekućoj vrpci u Fordovim<br />

tvornicama: „Svaki radnik bio je odgovoran za svoju<br />

specifičnu zadaću.“ Kao što su lobisti dobri u pribivanju<br />

saslušavanjima i „analiziranju svih svjedočenja“, a <strong>se</strong>natori<br />

i kongresmeni u „donošenju informiranih odluka“, čekači<br />

su dobri u... no, čekanju. „Amerika je zahvaljujući podjeli<br />

rada sjajno mjesto za rad“, ustvrdio je Gross. „Čekanje<br />

u redu <strong>može</strong> <strong>se</strong> činiti <strong>ne</strong>običnim zanimanjem, ali ono je u<br />

konačnici pošten posao u slobodnotržišnoj ekonomiji.“ 36<br />

Oliver Gomes, profesionalni čekač, slaže <strong>se</strong> s njim. Kao<br />

beskućnik živio je u skloništu kada <strong>se</strong> zaposlio kao čekač.<br />

Novinari CNN-a intervjuirali su ga dok je pred dvoranom<br />

za saslušavanja u kojoj <strong>se</strong> raspravljalo o klimatskim promjenama<br />

čekao u redu za <strong>ne</strong>koga lobista. „Dok sjedim u<br />

foajeima Kongresa, osjećam <strong>se</strong> malo bolje“, rekao je Gomes<br />

novinarima. „To me oplemenjuje i tada mi <strong>se</strong> čini...<br />

kako da vam kažem, kao da doista pripadam ovdje, da i<br />

ja, s ove svoje beznačaj<strong>ne</strong> razi<strong>ne</strong>, mogu <strong>ne</strong>što doprinijeti<br />

boljitku našega društva.“ 37<br />

No ono što je za Gomesa bila povoljna prilika, za <strong>ne</strong>ke<br />

ekološke aktiviste bio je povod za razočaranje. Kada je<br />

skupina njih došla na saslušavanje o klimatskim promjenama,<br />

nisu mogli ući u dvoranu. Dubleri lobista već su bili<br />

zauzeli sva raspoloživa mjesta u dvorani. 38 Naravno, <strong>ne</strong>tko<br />

će reći i da su ekološki aktivisti, da im je doista stalo do<br />

pribivanja saslušavanju, mogli cijelu noć čekati u redu. Ili<br />

da su mogli unajmiti beskućnike da čekaju umjesto njih.<br />

Preprodaja propusnica za posjet liječniku<br />

Plaćeno čekanje u redu nije samo američki fenomen.<br />

Za <strong>ne</strong>davnoga posjeta Kini doznao sam da zanimanje čekača<br />

u redu uzima sve više maha u najboljim bolnicama<br />

28

PRESKAKANJE REDA<br />

u Pekingu. Tržiš<strong>ne</strong> reforme posljednjih dvaju de<strong>se</strong>tljeća<br />

imale su za posljedicu rezanje fondova za jav<strong>ne</strong> bolnice<br />

i klinike, po<strong>se</strong>bno u ruralnim područjima. Pacijenti iz takvih<br />

područja sada su prisiljeni putovati u glavni grad<br />

i puniti bolničke čekaonice. Mnogi od njih čekaju cijelu<br />

noć, pa i <strong>ne</strong>koliko dana, da bi dobili termin za posjet liječniku.<br />

39<br />

Propusnica koja će vas odvesti liječniku <strong>ne</strong> stoji mnogo<br />

– samo 14 juana (oko 2 dolara). Ali propusnicu nije lako<br />

dobiti. Umjesto da <strong>ne</strong>koliko dana i noći čekaju u redu<br />

na otvorenom, <strong>ne</strong>ki pacijenti kojima je očajnički potreban<br />

liječnik kupuju propusnice od preprodavača. Preprodavači<br />

iskorištavaju dubok jaz između ponude i potražnje i<br />

od toga prave unosan posao. Unajmljuju ljude koji čekaju<br />

u redu da dobiju pristupnicu za liječnika i zatim je prodaju<br />

po cijeni od više stotina dolara – više <strong>ne</strong>go što prosječan<br />

<strong>se</strong>ljak <strong>može</strong> zaraditi za <strong>ne</strong>koliko mje<strong>se</strong>ci. Pristupnice<br />

vodećim specijalistima na po<strong>se</strong>bno su visokoj cijeni – preprodavači<br />

ih izvikuju kao da je riječ o ulaznicama za prva<br />

mjesta na boksačkome turniru. Los Angeles Times opisuje<br />

preprodaju propusnica pred čekaonicom jed<strong>ne</strong> pekinške<br />

bolnice: „Dr. Tang. Dr. Tang. Tko želi propusnicu za dr.<br />

Tanga? Reumatologija i imunologija.“ 40<br />

Ima <strong>ne</strong>što odbojno u preprodaji propusnica za posjet<br />

liječniku. Kao prvo, ovaj sustav nagrađuje <strong>ne</strong>ugod<strong>ne</strong> posrednike,<br />

a <strong>ne</strong> o<strong>ne</strong> koji <strong>se</strong> brinu o ljudskome zdravlju. Dr.<br />

Tang <strong>može</strong> <strong>se</strong> s pravom zapitati zašto najveći dio novca,<br />

ako propusnica za reumatologiju vrijedi 100 dolara,<br />

odlazi preprodavaču, a <strong>ne</strong> njemu ili bolnici u kojoj je zaposlen.<br />

Ekonomisti bi <strong>se</strong> zacijelo složili s ovim argumentom<br />

i savjetovali bolnicama da povećaju cije<strong>ne</strong> usluga. U<br />

stvari, <strong>ne</strong>ke pekinške bolnice otvorile su po<strong>se</strong>b<strong>ne</strong> šaltere<br />

na kojima su propusnice skuplje, a redovi znatno kraći. 41<br />

Ovaj šalter svojevrsna je inačica kupnje skuplje ulaznice<br />

za lunapark koja vam omogućuje da izbjeg<strong>ne</strong>te čekanje<br />

29

ŠTO SE NOVCEM NE MOŽE KUPITI<br />

u redu kako biste vidjeli najzanimljivije atrakcije ili propusnice<br />

za brz prolazak kroz sigurnosnu rampu na aerodromu<br />

– ona je prilika da izbijete na čelo reda.<br />

No bez obzira na to tko izvlači korist od pretjera<strong>ne</strong><br />

potražnje, preprodavači ili bolnica, trak koji vas najkraćim<br />

putem vodi do traumatologa otvara još važnije pitanje:<br />

Treba li pacijentima omogućiti da idu preko reda<br />

samo zato što su u mogućnosti platiti dodatnu cijenu?<br />

Preprodavači i po<strong>se</strong>bni šalteri u Pekingu živopisan su<br />

primjer važnosti ovoga pitanja. Ali isto pitanje moguće je<br />

postaviti i kada govorimo o <strong>ne</strong>što suptilnijemu obliku preskakanja<br />

reda koji uzima sve više maha u SAD-u – liječnicima<br />

koji su na raspolaganju svojim pacijentima od 0 do 24.<br />

Concierge liječnici<br />

Iako američke bolnice nisu pretrpa<strong>ne</strong> preprodavačima,<br />

na medicinsku skrb treba dugo čekati. Na pregled <strong>se</strong><br />

čeka tjednima, katkada i mje<strong>se</strong>cima. Čak i kada dođete<br />

na red, <strong>može</strong> vam <strong>se</strong> dogoditi da čekate u čekaonici još<br />

<strong>ne</strong> znam koliko za pregled koji <strong>ne</strong> traje više od de<strong>se</strong>t ili<br />

petnaest minuta. Razlog: osiguravajuće kompanije slabo<br />

plaćaju specijaliste primar<strong>ne</strong> zdravstve<strong>ne</strong> zaštite koji<br />

obavljaju rutinske preglede. Žele li živjeti iole pristojno,<br />

liječnici opće prak<strong>se</strong> imaju liste s tri tisuće i više pacijenata<br />

zbog čega često primaju dvade<strong>se</strong>t pet do tride<strong>se</strong>t pacijenata<br />

d<strong>ne</strong>vno. 42<br />

Mnogi pacijenti i liječnici razočarani su sustavom koji<br />

liječnicima ostavlja malo vremena za upoznavanje s pacijentom<br />

ili za odgovore na njihova pitanja. Stoga sve veći<br />

broj liječnika nudi <strong>ne</strong>što atraktivniji oblik medicinske<br />

skrbi poznate kao „concierge medicina“. Poput conciergea<br />

u hotelu s pet zvjezdica, liječnik concierge na usluzi vam je<br />

dvade<strong>se</strong>t i četiri sata na dan. Za godišnji honorar u izno-<br />

30

KAZALO<br />

KAZALO<br />

Abdulah II., jordanski kralj 166<br />

Advanced Placement Incentive<br />

Program 59, 61, 236<br />

Advertising Age 200, 256, 257<br />

Adzookie 202<br />

aerodromi 21–22, 45, 87, 201–<br />

202, 204<br />

Afganistan 9, 11<br />

AIDS 147, 150, 152–155, 165,<br />

246–247<br />

Air New Zealand 8, 204<br />

Ali, Muhammad 157–158<br />

altruizam 134, 137–138, 139,<br />

140, 141, 143–144, 245<br />

Amazon Kindle e-čitač 201, 254<br />

American Coal Foundation 220<br />

American International Group<br />

175, 179, 250<br />

američka vojska 215, 218<br />

Američke pošte 215<br />

Američko ministarstvo obra<strong>ne</strong><br />

166<br />

Američko udruženje umirovljenika<br />

134–135<br />

analiza koristi i troškova 68,<br />

197<br />

Arafat, Ja<strong>se</strong>r 166<br />

Ariely, Dan 134, 244<br />

Aristotel 113, 142, 245<br />

Arrow, Ken<strong>ne</strong>th 138, 245, 249<br />

AT&T postaja podzem<strong>ne</strong> željeznice<br />

212, 256<br />

atentati, terminske transakcije<br />

166–167, 248–249<br />

autoceste 23–25, 47<br />

autogrami 182–187<br />

automobili, oglašavanje na<br />

202, 214–217<br />

aviokompanije 8, 21, 46, 204<br />

Bakst, Kelly 158<br />

Bank O<strong>ne</strong> Ballpark 189, 251–252<br />

banke 98<br />

Barclays Bank 212<br />

Bea<strong>ne</strong>, Billy 195–195, 253<br />

Bear Stearns 176<br />

Becker, Gary 54–56, 68–71, 97,<br />

133–134, 228, 235, 238<br />

bejzbol<br />

– luksuz<strong>ne</strong> (vip) lože na<br />

stadionima 191–195<br />

– mo<strong>ne</strong>yball u 195–199<br />

– plaćanje u 181–182<br />

– plasiranje proizvoda u 208<br />

– pravo na davanje imena<br />

stadionu u 188–191<br />

– prodaja autograma u<br />

188–189<br />

Be<strong>ne</strong>dikt XVI., papa 41, 43, 45<br />

biblioteke 77, 129–130<br />

Biggest Lo<strong>se</strong>r 63, 237<br />

Biggs, John H. 148<br />

261

KAZALO<br />

Blair, Tony 10<br />

Bloomberg, Michael 211<br />

bolnice 11, 29–30, 47, 98<br />

Bonds, Barry 186<br />

Boston Red Sox 194<br />

Boulding, Ken<strong>ne</strong>th 79, 239<br />

Boxer, Barbara 167<br />

Boyer, Shari 214<br />

Brady, Sharon 174<br />

brak, ekonomska analiza 55–56<br />

Britansko medicinsko udruženje<br />

49<br />

British Airways 21, 87, 240<br />

British Petroleum 86–87<br />

brzina vožnje, ograničenje<br />

74–75<br />

bubrezi 19, 105–106, 122, 125<br />

Buerger, Alan 171–172<br />

Bulgari Con<strong>ne</strong>ction (Weldon) 201<br />

Burger King 117, 222–223<br />

Bush, George H. W. 84, 98<br />

Bush, George W. 98<br />

Cameron, David 98–99, 241<br />

Campbell Soup Company 220<br />

Casa Sanchez 203, 255<br />

Castro, Fidel 157<br />

Celebrity Death Beeper 158, 248<br />

cije<strong>ne</strong> u sjeni 68–69, 97<br />

cjenovni efekt 61, 100–101, 128,<br />

132<br />

Chan<strong>ne</strong>l O<strong>ne</strong> 218–219, 257<br />

Chevrolet 210<br />

Chisum, Warren 155, 247<br />

Chivers, C. J. 93, 240<br />

CIA 168<br />

Citi Field 188, 252<br />

262<br />

Citizens Bank Park 212<br />

Clark, Geoffrey 162, 248<br />

Clemens, Roger 184<br />

Clinton, Bill 10, 98, 185<br />

Coca-Cola 211, 213<br />

Cohn, Jonathan 193, 253<br />

Comerica Park 191<br />

Consumers Union 222<br />

Coventry First 172, 250<br />

Craigslist 26, 41<br />

Credit Suis<strong>se</strong> 174<br />

Cuomo, Andrew 26, 233, 234<br />

Curb Your Enthusiasm 24, 232<br />

čekači u redu 9, 25–28, 33, 34,<br />

35–38, 39–40, 41, 45–47<br />

čelo, oglašavanje na 8–9, 203–<br />

204, 207<br />

čitanje, plaćanje za 9, 13, 58–59,<br />

67–68, 89, 101–102<br />

dan darivanja 130–131, 133<br />

darovi 109–115, 130<br />

– unovčenje darova 115–118<br />

darov<strong>ne</strong> kartice 115–116<br />

DARPA 166, 168–170<br />

Daschle, Tom 167<br />

Dead Pool (film) 157<br />

Deadweight Loss of Christmass<br />

(Waldfogel) 110, 242<br />

Delta Airli<strong>ne</strong>s 46, 202, 235<br />

demokracija 225–226<br />

deregulacija 10<br />

Dignity Part<strong>ne</strong>rs, Inc. 152<br />

DiMaggio, Joe 183<br />

„dizaj<strong>ne</strong>rska“ jajašca i sperma<br />

12

KAZALO<br />

Do<strong>ne</strong>lan’s Supermarkets 217<br />

Dorgan, Byron 167<br />

Douglas, Kirk 157<br />

doživotna renta 247<br />

državni parkovi 213<br />

Dub<strong>ne</strong>r, Stephen J. 96–97, 99,<br />

114, 241, 242<br />

Eastwood, Clint 157<br />

Economic Approach to Human<br />

Behaviour (Becker) 54, 133,<br />

235<br />

Economics (Samuelson) 95, 241<br />

efekt komercijalizacije 133–135<br />

ekonomija, tobože slobodna od<br />

moralnih sudova 99–102<br />

– svrha ekonomije 95–102,<br />

140–144<br />

elektronsko prosljeđivanje<br />

poklona 118<br />

Empire State Building 23<br />

etičko postupanje kao roba koju<br />

treba štedjeti 139–140, 143<br />

farmaceutske tvrtke 9, 12<br />

FedEx Field 188<br />

Feller, Bob 183<br />

Fenway Park 188, 194<br />

financijska kriza 2008. 10,<br />

16–18, 179<br />

financiranje izbornih kampanja<br />

12<br />

For<strong>ne</strong>ris, Tim 185<br />

Franklin, Aretha 157<br />

Frikonomija (Levitt i Dub<strong>ne</strong>r)<br />

96–97, 99, 114, 241–242<br />

Frey, Bruno S. 127–128, 135,<br />

243, 244, 245<br />

Fryer, Roland, ml. 58–59, 235,<br />

236<br />

Gabor, Zsa Zsa 157<br />

George II., engleski kralj 161<br />

Gift Relationship (Titmuss)<br />

136–138, 139, 245<br />

Gillette Stadium 188<br />

Ginsburg, Ruth Bader 157<br />

glasovanje 15, 20<br />

globalno zatopljenje 81, 84, 86,<br />

88<br />

Goldman Sachs 176, 178<br />

Gomes, Oliver 28<br />

Gonzalez, Luis 187<br />

Government Acquisitions 214<br />

Government Solutions Group 214<br />

Graham, Billy 157<br />

Greenspan, Alan 16, 231<br />

Gross, Mark 28, 233<br />

gubitak teži<strong>ne</strong> 63–64, 65, 231<br />

Hagerstown Suns 190<br />

Harper, Bryce 190, 252<br />

Harris, Barbara 48–50, 52, 53<br />

Harrods, robna kuća 216<br />

Hawking, Stephen 157<br />

Head, Doug 177, 250<br />

Hershi<strong>se</strong>r, Orel 184<br />

hipoteke na dom 178, 202–203<br />

Hirsch, Fred 133–134, 244<br />

HIV/AIDS 150–155, 165, 171,<br />

247<br />

Holmes, Oliver Wendell, ml.<br />

164–165<br />

Houston Astrodome 192<br />

Hu<strong>se</strong>in, Sadam 168<br />

263

KAZALO<br />

imigracija 21, 69–70, 100<br />

„incentivize“, upotreba termina<br />

98<br />

indulgencije 87<br />

industrija životnoga uređenja<br />

172–177<br />

– obveznice i 178–180<br />

informacijska asimetrija 111<br />

InstantWeddingToasts.com 108,<br />

242<br />

Institutional Life Markets Association<br />

176, 250<br />

Inuiti 93–95<br />

Invesco Field 192, 253<br />

Iowa Electronic Market 168<br />

Irak, rat u 11, 168, 231<br />

ispitivanje sigurnosti lijekova 9<br />

isprika 106–107, 108, 119<br />

Ivory Soap 219<br />

izbjeglice 71–72, 89, 161<br />

Jackson, C. Kirabo 61, 236<br />

Jackson, Michael 104<br />

javni zahod, oglašavanje u 200<br />

javno dobro, briga za 128–129<br />

Jegen, Reto 135, 245<br />

Jeter, Derek 186, 251<br />

JPMorgan Cha<strong>se</strong> 147<br />

kaz<strong>ne</strong> za prebrzu vožnju 74–76<br />

kažnjavanje zločina 100<br />

Kelley, William 153, 247<br />

Kentucky Fried Chicken 217<br />

Killebrew, Harmon 181, 183,<br />

251<br />

Kina, politika jednoga djeteta<br />

u 77–78<br />

264<br />

King, Larry 175–176<br />

ki<strong>se</strong>la kiša 84<br />

klađenje na smrt 154, 156–159,<br />

161–165<br />

kompenzacija, novčana i u formi<br />

javnoga dobra 129–130<br />

Kongres, američki 26–28, 39–40<br />

Konvencije o međunarodnoj trgovini<br />

ugroženim vrstama 90<br />

korisnost, utilitarizam 37–38,<br />

42, 50, 99, 143, 241<br />

– darovi i 112–114<br />

korupcija 12–13; vidi i: podmićivanje<br />

– oglašavanje i 206<br />

– plasiranje <strong>ne</strong>tržišnih dobara<br />

na tržište i 125<br />

– pravo na davanje imena<br />

i 207<br />

– prodaja krvi i 136–137<br />

– prodaja upisa na fakultet i<br />

120–121<br />

– prostitucija i 123–124<br />

– stajanje u redu i 38–40<br />

– sterilizacija ovisnica o drogi<br />

i 48–53<br />

– tržište terminskim transakcijama<br />

i 168<br />

Koufax, Sandy 181, 183<br />

kreditna ocjena 178<br />

Krueger, Alan 44<br />

krv, prodaja 136–138<br />

Kyoto, konferencija 81–82, 84,<br />

85<br />

Levitt, Steven D. 96–97, 99, 114,<br />

241, 242

KAZALO<br />

Lewis, Michael 195–196, 198<br />

Life Part<strong>ne</strong>rs Holdings 173<br />

liječnici concierge 30–33, 230, 234<br />

– preprodaja propusnica za<br />

28–30, 47<br />

Lincoln, automobili 202<br />

Lincoln Financial Field 212, 224<br />

Li<strong>ne</strong>Standing.com 27, 233<br />

Lippmann, Walter 205<br />

Lloydova kavana 160, 161, 180<br />

lobisti 9, 26–28, 39, 231, 233<br />

London, <strong>ne</strong>redi 2011. 98–99, 241<br />

lov 89–95<br />

Luj XIV., francuski kralj 161<br />

luksuz<strong>ne</strong> (vip) lože na stadionima<br />

191–195, 224–225<br />

Luton, aerodrom 22, 232<br />

ljubav, ekonomističko shvaćanje<br />

140–143<br />

Mail Pouch Tobacco 205<br />

Mankiw, Gregory 34, 96, 99,<br />

111, 228, 234, 241, 242<br />

Mantle, Mickey 183, 184<br />

marketing u javnome <strong>se</strong>ktoru<br />

210–223<br />

Martin, Judith 116, 243<br />

Massachu<strong>se</strong>tts Bay, uprava<br />

211–212<br />

MasterCard 209<br />

Mauer, Joe 181, 251<br />

Mays, Willie 183<br />

McDonald’s 209, 215, 219, 222,<br />

258<br />

McGwire, Mark 185, 186, 251<br />

Michigan, stadion Sveučilišta<br />

194–195, 253<br />

Miss Man<strong>ne</strong>rs (gospođica Uglađenost)<br />

116<br />

Mo<strong>ne</strong>yball (Lewis) 195, 196, 197,<br />

198<br />

Morrison, Kendall 153, 165<br />

morževi 92–95, 100<br />

Mountain Dew 222, 223<br />

Mutuelle des frauders 76<br />

Napoleon 160<br />

narančin sok, terminske transakcije<br />

168<br />

Nelson, Jeff 187<br />

Nevada, tarifa za brzu vožnju<br />

75, 238<br />

New York Life Insurance Company<br />

189–190<br />

Nobelova nagrada 104–106,<br />

119, 121<br />

nosorog, crni 8, 89–92, 94, 230,<br />

240<br />

nuklearni otpad 126–130,<br />

132–133<br />

njujorški metro, uprava 212<br />

Oakland Athletics 195, 198<br />

Obama, Barack 98<br />

Oberholzer-Gee, Felix 127–128,<br />

243, 244<br />

obrazovanje 12, 15, 18, 54, 60,<br />

89, 121, 135, 219–222, 224<br />

obveznice za smrt 178–180<br />

265

KAZALO<br />

oglašavanje 12, 199–204; vidi i:<br />

marketing u javnome <strong>se</strong>ktoru;<br />

plasiranje proizvoda<br />

– na tijelu 8–9, 203–204, 206,<br />

207–208<br />

– u javnim zahodima 200<br />

– u školama 217–223<br />

okoliš, o<strong>ne</strong>čišćenje okoliša i<br />

naknada 86–89<br />

Oscar, nagrada 104<br />

osiguranje domara 146–150,<br />

153, 157, 159, 165, 171, 246<br />

– prigovori na 148–150, 179<br />

osiguranje mrtvih <strong>se</strong>ljaka, vidi:<br />

osiguranje domara<br />

ovisnice o drogi 48–52, 235<br />

Page, William Scott 152, 246<br />

parkovi, nacionalni 41–42, 47,<br />

129<br />

Pepsi 202, 208, 211, 218, 256<br />

Petco Park 188<br />

Pit<strong>ne</strong>y Bowes 147<br />

Pitt, Brad 196<br />

Pizza Hut 199<br />

plasiranje proizvoda 200–201,<br />

208, 219<br />

Plastic Jungle 117, 243<br />

plaže 210–211<br />

počasni doktorati 119–120<br />

podizanje djece 100<br />

podmićivanje 89; vidi i: korupcija<br />

– kupovanje djece i 79–81<br />

– poticaji za očuvanje zdravlja<br />

i 63–64<br />

– sterilizacija ovisnica o drogi<br />

i 48–53<br />

266<br />

policijski automobili 214–217<br />

Policy Analysis Market 166<br />

politika jednoga djeteta 77–78<br />

porezi 84<br />

porotnička dužnost 14–15, 47<br />

poruke zahvalnosti 67–68<br />

Pos<strong>ne</strong>r, Richard 105–106, 228,<br />

242<br />

poticaji 48–102<br />

– izopačenost i 67–73<br />

– kao pojam, sve češća upotreba<br />

96–97<br />

– moralna zbrka i 95–102<br />

– obrazovanje i 9, 13, 57–62,<br />

67–68, 89, 100<br />

– smanjenje zagađenja okoliša<br />

i 81–86<br />

– sterilizacija i 48–53<br />

– zauzimanje za javno dobro<br />

i 126–130<br />

– zdravlje i 62–67, 97, 100<br />

poticaji, platni 96<br />

Pounds for pounds (Funte za funte)<br />

64<br />

pravičnost i <strong>ne</strong>jednakost 12–13,<br />

121–122<br />

– čekanje u redu i 38–39<br />

– kupovanje djece i 78–81<br />

– oglašavanje i 206<br />

– plasiranje <strong>ne</strong>tržišnih dobara<br />

na tržište i 125<br />

– poticaji za očuvanje zdravlja<br />

i 64–65<br />

– prodaja krvi i 136–137<br />

– prodaja upisa na fakultet i<br />

120–122<br />

– prostitucija i 123–124<br />

pravo i ekonomija, pokret 105<br />

pravo na davanje imena 12,

KAZALO<br />

188–191, 195, 204, 215–216,<br />

224–225<br />

– djeca i 207–207<br />

– javni <strong>se</strong>ktor i 210–223<br />

– škole i 221–222<br />

prijateljstvo 103–104, 106, 109,<br />

112–113, 118<br />

prikupljanje dobrotvornih<br />

priloga 130–132, 133<br />

prisila<br />

– oglašavanje i 206<br />

– prodaja organa i 123<br />

– sterilizacija ovisnika i 50<br />

pristojbe protiv novčanih globa<br />

73–78, 132<br />

priznanja 118–119<br />

privat<strong>ne</strong> voj<strong>ne</strong> kompanije 9,<br />

11, 13<br />

privat<strong>ne</strong> zaštitarske firme 11<br />

privilegija imućnika 121<br />

Procter & Gamble 147, 219<br />

prodaja novorođenčadi 105–<br />

106, 125<br />

Project Prevention 48, 235<br />

prokreacija, dozvole za 78–81,<br />

100<br />

prometni trakovi za vožnju „u<br />

kompi“ 7, 24<br />

propusnice, preprodaja 28–30,<br />

33–35, 41, 45<br />

prostitucija 19, 100, 123–124<br />

Public Theater 25–26, 38<br />

pušenje 62, 63, 64, 65–66<br />

radnici, eksploatacija u tvrtkama<br />

143<br />

rastava braka, ekonomska analiza<br />

55–56<br />

Reagan, Nancy 157<br />

Reagan, Ronald 10, 17<br />

red, preskakanje 21–47<br />

Rice, Michael 145–146<br />

Rice, Vicki 145<br />

Robertson, Dennis H. 140–141,<br />

142–143, 245<br />

Robinson, Jackie 183<br />

ropstvo 14<br />

Ro<strong>se</strong>, Pete 187, 251<br />

Rous<strong>se</strong>au, Jean-Jacques 142,<br />

245<br />

Ruth, Babe 184<br />

Ryanair 202<br />

Sacramento Bee 41, 234<br />

Salonoja, Jussi 74<br />

Samuelson, Paul 95, 241<br />

saniranje velikih banaka 16, 20<br />

Scholastic 220<br />

Schuck, Peter 71, 238<br />

Scroogenomics (Waldfogel) 110,<br />

242<br />

Seabrook, John 44, 234, 235<br />

<strong>se</strong>bičnost 143<br />

Sharon, Ariel 157<br />

Sharon, Brady 174<br />

shizofrenija 62<br />

ShopRite 221<br />

signaliziranje 111–112<br />

sigurnos<strong>ne</strong> mjere 149–150<br />

Simon, Julian L. 69, 238<br />

Skippy Peanut Butter 210<br />

sloboda 33–34<br />

Smith, Adam 96–97<br />

Smith, Kari 204<br />

267

KAZALO<br />

Snapple 211<br />

socijalna psihologija 135<br />

Spasite Big Hou<strong>se</strong> 194–195<br />

Spider-Man 2 (film) 191<br />

Spirit Airli<strong>ne</strong>s 202<br />

Springsteen, Bruce 41, 43–45<br />

sterilizacija 48–53, 57, 235<br />

Stiffs.com 156–157, 158, 247<br />

Summers, Larry 197<br />

Summers, Lawrence 142–143,<br />

227, 245, 253<br />

surogat majke; vidi: zamjenske<br />

majke<br />

svadbe<strong>ne</strong> zdravice 106–108, 118<br />

sveučilišta 8, 120–122<br />

škole 9, 12–13, 57–62, 68, 89,<br />

100, 129, 217–223<br />

– koje posluju na bazi profita<br />

11<br />

špekulantske police životnoga<br />

osiguranja 174–177<br />

Tabarrok, Alex 112–113, 242<br />

Target Field 188<br />

Tea Party 17, 231<br />

Tejada, Miguel 196<br />

Te<strong>ne</strong>t, George 168, 249<br />

teroristički napad 11. rujna<br />

2001. 148<br />

Thatcher, Margaret 10, 133, 157<br />

ThePerfectToast.com 107–108, 242<br />

Thomas, Mike 155–156<br />

Tianjin, kompanija 107<br />

Titmuss, Richard 136–139, 245<br />

Tootsie Rolls 220–221, 224<br />

268<br />

trgovanje ispuštanjem štetnih<br />

plinova 84–85<br />

Trumanov Show (film) 119<br />

tržišta<br />

– čekanje u redu i 33, 45–47<br />

– javni diskurs o 16–20<br />

– kao instrument 15–16<br />

– međuljudski odnosi i<br />

53–57<br />

– tržišta istiskuju <strong>ne</strong>tržiš<strong>ne</strong><br />

vrijednosti 14, 72–73, 100–<br />

101, 103–144, 161, 170<br />

– u društvenomu životu 10<br />

tržišta pretkazivanjima 168<br />

tržišta sportskih suvenira i<br />

autograma 182–187<br />

tržište terminskim transakcijama<br />

terorizma 165–171<br />

ugljični dioksid 83, 86–89, 209,<br />

239<br />

United Airli<strong>ne</strong>s 21, 232<br />

U.S. Cellular Field 188<br />

usvajanje djece 105–106, 122–<br />

123, 124, 125<br />

Valvoli<strong>ne</strong> 215<br />

Vanjoki, Anssi 74<br />

Velika Britanija 63, 64, 136, 216<br />

Verizon 211<br />

Viatical Association of America<br />

153, 247<br />

Victoria, engleska kraljica 160<br />

videoteke 76–77<br />

vjera u tržišta, dvije postavke<br />

17, 70, 138–140<br />

vladi<strong>ne</strong> mjere 83

KAZALO<br />

voće, oglašavanje na 205, 209<br />

Vrhovni sud, američki 27, 164<br />

vrtići, cjelod<strong>ne</strong>vni 72–73, 100–<br />

–102, 131–132<br />

Waldfogel, Joel 110–111, 113–<br />

–114, 242<br />

Walmart 115, 117, 145, 150, 208<br />

Walpole, Robert 161<br />

Weldon, Fay 201<br />

Wells Fargo Center 212<br />

Weston, Liz Pulliam 116, 243<br />

Whittle, Chriss 218, 219<br />

Williams, Ted 183<br />

Wilson, Charles E. 96<br />

Winn-Dixie 147<br />

Wolfenschies<strong>se</strong>n, Švicarska<br />

126–130<br />

Wyden, Ron 167<br />

Yankee Stadium 43, 187, 188,<br />

191, 194<br />

Yo<strong>se</strong>mite, nacionalni park<br />

41–42, 234<br />

zabavni parkovi 22–23, 25, 33,<br />

45, 232<br />

zagađenje okoliša, dozvole za 8,<br />

12, 81–89, 100<br />

Zakon o životnomu osiguranju<br />

ili Zakon o kockanju (1774.)<br />

162–163<br />

zamjenske majke 7, 12, 53<br />

zaštita okoliša 83–84, 86, 179,<br />

197; vidi i: zagađenje okoliša,<br />

dozvole za<br />

zatvori 7, 11, 217–218<br />

Zauzmimo Wall Street 17–18<br />

zdravlje 100<br />

zdravstvena skrb 98; vidi i:<br />

liječnici concierge<br />

– dostupnost 28–33<br />

– manjkavosti tržišta 138<br />

– poticaji i 62–67<br />

zdravstve<strong>ne</strong> mjere 149–150<br />

zdravstveno osiguranje 63–64<br />

Zelizer, Viviana 162–163, 248<br />

Zhenwu, Zhai 78<br />

životno osiguranje 9, 145–150,<br />

179–180, 246; vidi i: osiguranje<br />

domara<br />

– kao klađenje na smrt 153–<br />

154, 162–165<br />

– povijest 159–165<br />

– kupovanje životnoga osiguranja<br />

od <strong>ne</strong>izlječivih<br />

bolesnika 155–156, 158,<br />

165, 169–170<br />

– lijekovi protiv AIDS-a kao<br />

prokletstvo za 171–172<br />

– moralni prigovori za 152–<br />

153, 179–180<br />

životno osiguranje kojemu je<br />

začetnik <strong>ne</strong>znanac 176<br />

životno osiguranje u vlasništvu<br />

<strong>ne</strong>znanca; vidi: špekulantske<br />

police životnoga osiguranja<br />

životno osiguranje u vlasništvu<br />

velikih kompanija (COLI)<br />

145–150<br />

269

KAZALO<br />

SADRŽAJ<br />

UVOD: Tržište i moral ...........................7<br />

1. Preskakanje reda ............................21<br />

2. Financijski poticaji ...........................48<br />

3. Kako tržišta istiskuju moral ..................103<br />

4. Tržišta životom i smrću ......................145<br />

5. Pravo na davanje imena .....................181<br />

ZAHVALE ...................................227<br />

BILJEŠKE ....................................231<br />

KAZALO ....................................261<br />

271

Nakladnik:<br />

VERBUM d.o.o.<br />

Sinjska 2, 21000 Split<br />

Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270<br />

E-mail: naklada@verbum.hr<br />

www.verbum.hr<br />

Tisak:<br />

Grafički zavod Hrvatske<br />

Tiskano u kolovozu 2020.

Trebamo li <strong>novcem</strong> poticati djecu da čitaju knjige ili dobivaju dobre<br />

ocje<strong>ne</strong>? Trebamo li dopustiti tvrtkama da kupuju pravo na o<strong>ne</strong>čišćenje<br />

okoliša? Je li etično plaćati ljudima da doniraju orga<strong>ne</strong> ili da <strong>se</strong> na<br />

njima testiraju opasni novi lijekovi? A što mislite o kupovanju upisa na<br />

elitna sveučilišta ili političkih položaja?<br />

U knjizi <strong>Što</strong> <strong>se</strong> <strong>novcem</strong> <strong>ne</strong> <strong>može</strong> <strong>kupiti</strong> ugledni profesor s Harvarda Michael<br />

J. Sandel propituje koje su moral<strong>ne</strong> granice tržišta i postavlja jedno<br />

od najvažnijih etičkih pitanja našega vremena: nije li svijet u kojemu<br />

je sve na prodaju naopak?<br />

Nismo ni primijetili da smo <strong>se</strong> posljednjih de<strong>se</strong>tljeća iz društva<br />

koje ima tržišnu ekonomiju prometnuli u tržišno društvo u kojemu<br />

gotovo sve ima svoju cijenu. Kako uopće <strong>može</strong>mo spriječiti da<br />

tržišno razmišljanje i tržiš<strong>ne</strong> vrijednosti <strong>ne</strong> zagospodare svim<br />

aspektima života: zdravljem, obrazovanjem, sportom, politikom,<br />

pravom, čak i obiteljskim životom i drugim međuljudskim<br />

odnosima?<br />

U ovoj iznimnoj knjizi Michael J. Sandel pokreće raspravu<br />

kakve dosada nije bilo u našemu dobu obilježenu svevlašću tržišta<br />

te s jasnoćom obrazlaže koja je prava uloga tržišta u demokratskom<br />

društvu i kako <strong>može</strong>mo zaštititi moral<strong>ne</strong> i građanske vrijednosti<br />

koje tržište <strong>ne</strong> priznaje i koje <strong>se</strong> <strong>ne</strong> mogu <strong>kupiti</strong> <strong>novcem</strong>.<br />

„Sjajna knjiga, vrlo čitka, izvrsno napisana i često zabavna...<br />

Neophodna knjiga na temu odnosa između morala i ekonomije.“<br />

David Aaronovitch, The Times<br />

„Kao najpoznatiji učitelj filozofije u svijetu Sandel je pokazao da je politiku<br />

moguće uvesti u javni prostor <strong>ne</strong> vrijeđajući pritom inteligenciju javnosti...<br />

On pokušava otvoriti prostor za razgovor o građanskoj vrlini koji su, prema<br />

njegovu mišljenju, napustile i ljevica i desnica.“<br />

Michael Ignatieff, The New Republic<br />

Michael J. Sandel profesor je političkih znanosti Harvardskoga sveučilišta.<br />

Gostujući je profesor na pariškomu sveučilištu Sorbon<strong>ne</strong>, a držao<br />

je predavanja o ljudskim vrijednostima na Oksfordskome sveučilištu.<br />

ISBN 978-953-235-648-9<br />

Njegove knjige Pravednost i <strong>Što</strong> <strong>se</strong> <strong>novcem</strong> <strong>ne</strong> <strong>može</strong><br />

<strong>kupiti</strong> postale su međunarodni best<strong>se</strong>leri i prevede<strong>ne</strong><br />

su na sve značajnije svjetske jezike.<br />

VERBUM<br />

158 kn

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!