(člana sa pravom glasa) Svjetske asocijacije sudija - Općinski sud u ...
(člana sa pravom glasa) Svjetske asocijacije sudija - Općinski sud u ...
(člana sa pravom glasa) Svjetske asocijacije sudija - Općinski sud u ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
� Goran Salihović, predsjednik Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu<br />
U <strong>sa</strong>rajevskom Općinskom <strong>sud</strong>u<br />
obilježen Evropski dan civilne pravde<br />
u BiH – Manifestaciji prisustvovalo<br />
više od 200 gostiju i učesnika<br />
vropski dan civilne pravde<br />
obilježen je 23.10.2012. godine<br />
u Bosni i Hercegovini<br />
centralnom manifestacijom odr -<br />
ža nom u Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu.<br />
Manifestacija je organi -<br />
zovana u <strong>sa</strong>radnji između <strong>sa</strong>rajevskog<br />
Općinskog <strong>sud</strong>a, VSTV-a<br />
BiH i Evropske komisije za efi -<br />
kasnost pravosuđa Vijeća Evrope<br />
(CEPEJ), a istoj je prisustvovalo<br />
preko 120 gostiju i 90 aktivnih<br />
učesnika. Osim visokih zvanica<br />
Međunarodne zajednice, manifes -<br />
taciji su prisustvovali i strani amba<strong>sa</strong>dori<br />
u BiH, predstavnici bh.<br />
2<br />
pravosuđa, civilnog društva, uče -<br />
nici <strong>sa</strong>rajevskih srednjih škola,<br />
studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu<br />
te mnogobrojni mediji.<br />
Pozdravnim govorima skupu su<br />
se obratili predsjednik Općinskog<br />
<strong>sud</strong>a u Sarajevu Goran Salihović,<br />
predsjednik VSTV BiH Milorad<br />
Novković, visoki predstavnik Nj.<br />
E. Valentin Inzko te Lucio Valerio<br />
Sarandrea koji se prisutnima<br />
obratio u ime Nj.E. Petera So ren -<br />
sena, šefa Delegacije Evropske<br />
Unije u BiH.<br />
Predsjednik Općinskog <strong>sud</strong>a u<br />
Sarajevu Goran Salihović obraća-<br />
jući se uvaženim gostima po seb -<br />
no se zahvalio Evropskoj Uniji<br />
koja je mnogo uložila u bh. pra -<br />
vo suđe, VSTV-u BiH koje ta ko -<br />
đer stalno daje podršku <strong>sa</strong>rajevskom<br />
Općinskom <strong>sud</strong>u te amba<strong>sa</strong>dorima<br />
i svim drugima <strong>sa</strong> kojima<br />
pomenuti <strong>sud</strong> ima odličnu<br />
<strong>sa</strong>radnju. “Uz vašu pomoć ali i<br />
dobru organizaciju rada, evidentno<br />
je da je ovaj <strong>sud</strong> uradio<br />
mnogo, kao što je evidentno i to<br />
da je ostalo još mnogo toga da se<br />
uradi. S tim u vezi, <strong>sa</strong> ove pozicije<br />
mogu reći da će <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u<br />
Sarajevu, zajedno <strong>sa</strong> svojim me -<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu | www.oss.ba
nadžmentom i svim uposle ni cima<br />
i dalje maksimalno ulagati napore<br />
da radi dobro i pravedno<br />
svoj po<strong>sa</strong>o u skladu <strong>sa</strong> rokovima.<br />
Bh. pravosuđe treba biti u funkciji<br />
građana, olakšati im put ka ostvarivanju<br />
njihovih prava te težiti<br />
evropskim standardima koji su<br />
preduslov za ulazak Bosne i Her -<br />
cegovine u Evropsku Uniju”, re -<br />
kao je predsjednik Salihović.<br />
Predsjednik VSTV BiH Milorad<br />
Novković je naznačio: „Po -<br />
sebno zadovoljstvo predstavlja<br />
činjenica da bo<strong>sa</strong>nskohercego -<br />
vačko pravosuđe ni po čemu ne<br />
zaostaje za drugim evropskim<br />
zem ljama kada je riječ o obilježavanju<br />
Evropskog dana civilne<br />
pravde o čemu će svjedočiti i da -<br />
našnja manifestacija. Ovaj dan će<br />
biti obilježen u čak 47 zemalja<br />
članica Vijeća Evrope a 800 miliona<br />
građana će imati priliku da<br />
dobiju informacije o svojim pravima<br />
i o načinu na koji funk ci -<br />
onišu pravo<strong>sud</strong>ni sistemi njihovih<br />
zemalja. I naši građani su dio ove<br />
� Milorad Novković, predsjednik VSTV-a BiH<br />
velike porodice od 800 miliona<br />
Evropljana i to nam predstavlja<br />
posebno zadovoljstvo. Njihova<br />
dobra informi<strong>sa</strong>nost o načinima<br />
na koje mogu ostvariti svoja pra -<br />
va jedan je od preduslova za efi -<br />
kasniji rad pravo<strong>sud</strong>nih insti tucija<br />
naše zemlje zato ova manifestacija<br />
ima višestruk značaj za<br />
sve nas.“<br />
Visoki predstavnik za Bosnu i<br />
Hercegovinu, Nj.E. Valentin Inz -<br />
ko, govoreći o važnosti ovoga<br />
� Detalji <strong>sa</strong> svečanog obilježavanja EDCP-a u Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu<br />
dana za građane je naznačio:<br />
„Današnji dan pruža izvanrednu<br />
priliku za entuzijazam i optimizam<br />
u pogledu onoga šta pra -<br />
vo<strong>sud</strong>ni sistem može biti, kao i<br />
mogućnosti da izbliza <strong>sa</strong>gledamo<br />
svake godine šta je učinjeno i šta<br />
bi u budućnosti trebalo učiniti.<br />
Cilj bi trebao biti harmonizovan,<br />
funkcionalan, efika<strong>sa</strong>n i transparentan<br />
pravo<strong>sud</strong>ni sistem u koji<br />
će svi građani Bosne i Herce-<br />
Nastavak na 4. stranici >><br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu | www.oss.ba 3
Nastavak <strong>sa</strong> 3. stranice >><br />
govine imati povjerenje.“<br />
U okviru obilježavanja Evropskog<br />
dana civilne pravde održan<br />
je i Okrugli sto na temu „Komunikacijske<br />
vještine i pristup <strong>sud</strong>ije<br />
u mirnim (alternativnim) načinima<br />
rješavanja sporova“, gdje su<br />
moderatori bili mr.sc. Srđan Ši -<br />
mac, predsjednik Hrvatske ud ru -<br />
ge za mirenje, i dipl.iur Amir<br />
Avdagić, predsjednik Udruženja<br />
medijatora u BiH. Učesnici su bili<br />
<strong>sud</strong>ije općinskih <strong>sud</strong>ova iz Sarajeva,<br />
Mostara i Tuzle, a svrha odr -<br />
žavanja Okruglog stola bila je<br />
interaktivna edukacija i razmjena<br />
iskustava <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i stručnih <strong>sa</strong>radnika<br />
koji učestvuju u Projektu unapređenja<br />
efikasnosti pravosuđa.<br />
Također, upriličena je i posjeta<br />
učenika i studenata zgradi Općinskog<br />
<strong>sud</strong>a u Sarajevu uz organizovano<br />
simulirano suđenje <strong>sa</strong><br />
studentima i učenicima. Građani<br />
su putem info pultova postav -<br />
ljenih u zgradi Općinskog <strong>sud</strong>a u<br />
4<br />
Sarajevu imali mogućnost upoznati<br />
se <strong>sa</strong> radom pravo<strong>sud</strong>nih institucija<br />
te <strong>sa</strong>znati više o svojim<br />
pravima. Posebno intere<strong>sa</strong>ntna<br />
bila je izložba originalnog namještaja<br />
iz doba Austro-Ugarske u<br />
Bosni i Hercegovini, koja je u<br />
<strong>sa</strong>radnji <strong>sa</strong> Muzejom grada Sara-<br />
� Nj.E. Valentin Inzko, visoki predstavnik za BiH<br />
jeva, pripremljena u auli Palate<br />
pravde. Građani su imali mo -<br />
gućnost vidjeti <strong>sud</strong>nicu u kojoj je<br />
suđeno Gavrilu Principu, originalnu<br />
<strong>sud</strong>ijsku kancelariju, primjerke<br />
zemljišnih knjiga te druge<br />
eksponate iz tog perioda. �<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Udruženje <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u Bosni i Hercegovini<br />
dobilo u Washingtonu status punopravnog<br />
<strong>člana</strong> (<strong>člana</strong> <strong>sa</strong> <strong>pravom</strong> gla<strong>sa</strong>) <strong>Svjetske</strong><br />
<strong>asocijacije</strong> <strong><strong>sud</strong>ija</strong> (IAJ-UIM)<br />
� Goran Salihović, potpredsjednik USBiH, i Milan Tegeltija, predsjednik USBiH, u Washingtonu na konferenciji <strong>Svjetske</strong> asocijacije <strong>sud</strong>ija<br />
a 55. godišnjoj konferenciji<br />
<strong>Svjetske</strong> <strong>asocijacije</strong> <strong><strong>sud</strong>ija</strong><br />
(IAJ-UIM) koja je održana u<br />
Washingtonu od 11. do 15. novembra<br />
2012. godine, a na kojoj<br />
je bio pristutan g. Milan Tegeltija,<br />
predsjednik Udruženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u<br />
BiH i g. Goran Salihović, potpredsjednik<br />
Udruženja, Udru že nje<br />
<strong><strong>sud</strong>ija</strong> u Bosni i Hercegovini, koje<br />
je do<strong>sa</strong>d imalo status van rednog<br />
<strong>člana</strong> (<strong>člana</strong> bez prava gla <strong>sa</strong>) dobilo<br />
je status punoprav nog <strong>člana</strong><br />
(<strong>člana</strong> <strong>sa</strong> <strong>pravom</strong> gla<strong>sa</strong>) <strong>Svjetske</strong><br />
Asocijacije Sudija ( IAJ-UIM).<br />
Ovaj status predstavlja veliko<br />
priznanje svim bh. <strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma i<br />
Udruženju <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH kao i njihovoj<br />
nezavisnosti od zakonodavne<br />
i izvršne vlasti, a što je<br />
jedan od osnovnih uslova za pu -<br />
nopravno članstvo u ovoj global-<br />
noj organizaciji <strong><strong>sud</strong>ija</strong> svijeta.<br />
Na ovaj način <strong>sud</strong>ije u Bosni i<br />
Hercegovini postale su punoprav -<br />
ni član velike svjetske po rodice<br />
<strong><strong>sud</strong>ija</strong>. Članstvom u ovoj globalnoj<br />
organizaciji, Udruženje <strong><strong>sud</strong>ija</strong><br />
u BiH preuzelo je obavezu promovi<strong>sa</strong>nja<br />
ciljeva ove <strong>asocijacije</strong><br />
koji se odnose na nezavisnost su -<br />
dija, jačanje njihove <strong>sa</strong>mostalnos -<br />
ti i profesionalnosti itd. Punopravnim<br />
članstvom u Svjetskoj<br />
asocijaciji <strong><strong>sud</strong>ija</strong>, <strong>sud</strong>ije u BiH<br />
putem Udruženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH u<br />
budućnosti mogu na globalnom<br />
svjetskom nivou artikuli<strong>sa</strong>ti svoje<br />
probleme i interese u slučaju po -<br />
Nastavak na 6. stranici >><br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 5
Nastavak <strong>sa</strong> 5. stranice >><br />
kušaja narušavanja njihove nezavisnosti<br />
i <strong>sa</strong>mostalnosti te se ob -<br />
ratiti za pomoć povodom bilo<br />
kojeg drugog pitanja koje se od -<br />
nosi na status <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u društvu.<br />
Udruženje <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH neće se<br />
libiti da o bilo kojem sistemskom<br />
problemu i pitanju koje narušava<br />
nezavisnost i <strong>sa</strong>mostalnost <strong><strong>sud</strong>ija</strong><br />
u Bosni i Hercegovini informiše<br />
Svjetsku asocijaciju <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i od<br />
nje zatraži podršku i reakciju.<br />
Dobivanjem statu<strong>sa</strong> punoprav -<br />
nog <strong>člana</strong> ove globalne <strong>asocijacije</strong>,<br />
<strong>sud</strong>ije u BiH su dobile je -<br />
dan snažan multinacionalan me hanizam<br />
zaštite svoje nezavisnosti,<br />
<strong>sa</strong>mostalnosti i profesio nalnosti, a<br />
koji ćemo u buduć nosti, u slu čaju<br />
potrebe, bez uste zanja koristiti.<br />
Prema tome, svaki član Udru -<br />
ženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u Bosni i Hercegovi -<br />
6<br />
ni od 13.11.2012.godine po automatizmu<br />
je putem Udruženja su -<br />
dija u BiH i član <strong>Svjetske</strong> <strong>asocijacije</strong><br />
<strong><strong>sud</strong>ija</strong>.<br />
Na istoj konferenciji, uz podršku<br />
i glas Udruženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH, izabran<br />
je i novi predsjednik <strong>Svjetske</strong><br />
<strong>asocijacije</strong> <strong><strong>sud</strong>ija</strong>, uva ženi<br />
austrijski <strong><strong>sud</strong>ija</strong> gospodin Gerhard<br />
Reisner, do<strong>sa</strong>dašnji predsjednik<br />
Evropske <strong>asocijacije</strong> su dija<br />
(asocijacija koje smo takodje istog<br />
dana postali punopravni član), koji<br />
se ljubazno odazvao pozivu predsjednika<br />
Udruženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH<br />
da u martu 2013. godine kao gost<br />
dođe u Bosnu i Hercegovinu i<br />
bude prisutan na regionalnoj konferenciji<br />
<strong><strong>sud</strong>ija</strong> <strong>sa</strong> temom položajstatus<br />
<strong><strong>sud</strong>ija</strong> i njihova nezavisnost<br />
u Bosni i Hercegovini i zemljama<br />
regije, a u organizaciji Udruženja<br />
<strong><strong>sud</strong>ija</strong> BiH. Na ovoj konferenciji<br />
će biti omogućeno učesće svim<br />
<strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma u BiH koji za to budu<br />
iskazali interes. �<br />
Delegacija Republike Turske<br />
posjetila <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu<br />
sklopu posjete Bosni i Her -<br />
ce govini, delegacija <strong>sa</strong>činje -<br />
na od advokata, <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i<br />
tužioca Republike Turske posjetila<br />
je i <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu.<br />
Gos te je primio Goran Salihović,<br />
pred sjednik <strong>sud</strong>a, koji im je tom<br />
prilikom predstavio pravo<strong>sud</strong>ni<br />
sistem BiH i njeno uređenje.<br />
Predsjednik je prisutne upoznao i<br />
<strong>sa</strong> nadležnostima Općinskog su da<br />
u Sarajevu, kao i organizacijom i<br />
načinom rada. Gosti su pozvali<br />
predstavnike <strong>sa</strong>rajevskog Suda da<br />
dođu u Ankaru i Antaliju kako bi<br />
posjetili tamošnje pravo<strong>sud</strong>ne institucije<br />
ali i kako bi se uspos ta -<br />
vila trajna <strong>sa</strong>radnja izme đu ovog<br />
<strong>sud</strong>a i pravo<strong>sud</strong>nih institucija u<br />
Republici Turskoj.<br />
Gosti su imali priliku obići i<br />
� Detalji <strong>sa</strong> <strong>sa</strong>stanka predstavnika<br />
Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu i<br />
turske delegacije<br />
zgradu <strong>sud</strong>a te vidjeti <strong>sa</strong>vremeno<br />
opremljene <strong>sud</strong>nice i<br />
pi<strong>sa</strong>rnice. �<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
U Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu održan<br />
<strong>sa</strong>stanak Radne grupe VSTV BiH za praćenje<br />
vremenskih rokova za postupanje po predmetima<br />
za <strong>sud</strong>ove i uspostavljanje vremenskih<br />
rokova za postupanje po predmetima<br />
za tužilaštva Bosne i Hercegovine<br />
� Članovi Radne grupe<br />
arajevski <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> je<br />
22.11.2012. godine bio doma<br />
ćin Radnoj grupi VSTV<br />
BiH za praćenje vremenskih ro -<br />
kova za postupanje po predmetima<br />
za <strong>sud</strong>ove i uspostavljanje<br />
vremenskih rokova za postupanje<br />
po predmetima za tužilaštva Bos -<br />
ne i Hercegovine.<br />
Prekomjerno trajanje <strong>sud</strong>skog<br />
postupka predstavlja glavni problem<br />
većini zemalja članica Vijeća<br />
Evrope. Evropska komisija za<br />
efikasnost pravosuđa (CEPEJ) započela<br />
je njegovo rješavanje sma-<br />
trajući da: “Ispod neke kritične<br />
tačke prekomjerna kašnjenja vode<br />
do opće krize kada je u pitanju<br />
povjerenje građana i ekonomija<br />
pravnog sistema (jednog od stu -<br />
bova demokratije) te kao posljedica<br />
toga i <strong>sa</strong>me demokratije.<br />
(…)Jedan od velikih problema za<br />
<strong>sud</strong>ske korisnike je taj što oni ne<br />
mogu predvidjeti završetak postupka.<br />
Podizanje tužbe često zna -<br />
či upuštanje u proces za koji se<br />
očekuje da će dugo trajati i čiju<br />
tačnu dužinu trajanja je nemo gu -<br />
će predvidjeti. Korisnicima treba -<br />
ju predvidivi postupci (od po -<br />
četka) isto kao i optimalno vrijeme”.<br />
Strategija za reformu sektora<br />
pravde u Bosni i Hercegovini za<br />
period od 2008. do 2012. godine<br />
također ističe potrebu “Postepe -<br />
nog uvođenja preporuka Evrop -<br />
ske komisije za efikasnost pra -<br />
vosuđa (CEPEJ) u vezi <strong>sa</strong> uvođenjem<br />
optimalnih i predvidivih<br />
vremenskih rokova za obradu<br />
predmeta”, te kao strateški program<br />
definira pristupanje utvrđi-<br />
Nastavak na 8. stranici >><br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 7
Nastavak <strong>sa</strong> 7. stranice >><br />
vanju sistema predvidljivih rokova<br />
u rješavanju predmeta u <strong>sud</strong>ovima<br />
u skladu <strong>sa</strong> preporukama<br />
Vijeća Evrope (CEPEJ).<br />
VSTV BiH je svojom odlukom<br />
od 27.01.2010.godine osnovao<br />
pomenutu Radnu grupu <strong>sa</strong> zadatkom<br />
da uz tehničku pomoć<br />
USAID-ovog Projekta razvoja<br />
sektora pravosuđa izradi prijedlog<br />
Pravilnika o vremenskim okvirima<br />
za postupanje po predmetima<br />
u <strong>sud</strong>ovima i tužilaštvima u Bosni<br />
i Hercegovini te da prati njegovu<br />
primjenu i po potrebi predlaže<br />
eventualne izmjene i dopune.<br />
Radnom grupom, koja je <strong>sa</strong>stavljena<br />
od iskusnih i cijenjenih<br />
<strong><strong>sud</strong>ija</strong> i tužilaca iz cijele zemlje,<br />
predsjedava <strong><strong>sud</strong>ija</strong> Obren Buža -<br />
nin, član VSTV BiH i <strong><strong>sud</strong>ija</strong> Vr -<br />
hovnog <strong>sud</strong>a Republike Srp ske.<br />
Pravilnik o vremenskim ro ko -<br />
vima za postupanje po predmetima<br />
za <strong>sud</strong>ove i tužilaštva u<br />
Bos ni i Hercegovini usvojen je na<br />
sjednici VSTV BiH održanoj<br />
� Detalji <strong>sa</strong> <strong>sa</strong>stanka Radne grupe u Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu<br />
8<br />
� S lijeve strane: Rusmir Šabeta, šef Odjela za pravo<strong>sud</strong>nu upravu VSTV-a BiH,<br />
i Obren Bužanin, član VSTV-a BiH i <strong>sud</strong>ija Vrhovnog <strong>sud</strong>a Republike Srpske<br />
05.09.2012.godine. Također, utvr -<br />
đen je i prijedlog Uputstva za<br />
primjenu Pravilnika o vremenskim<br />
rokovima za postupanje po<br />
predmetima za <strong>sud</strong>ove i tužilaštva<br />
u Bosni i Hercegovini.<br />
Početkom naredne godine pristupit<br />
će se pilot primjeni Pravilnika<br />
o vremenskim rokovima za<br />
postupanje po predmetima za su-<br />
dove i tužilaštva u Bosni i Hercegovini<br />
u Općinskom <strong>sud</strong>u u Ze -<br />
nici, Kantonalnom <strong>sud</strong>u u Zenici<br />
i Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog<br />
kantona nakon če -<br />
ga će VSTV BiH donijeti odluku<br />
o početku primjene pomenutog<br />
Pravilnika u svim <strong>sud</strong>ovima i<br />
tužilaštvima u Bosni i Hercegovini.<br />
�<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
� Predstavnice Ministarstva pravosuđa<br />
Republike Hrvatske<br />
Predstavnice Ministarstva pravosuđa<br />
Republike Hrvatske boravile u dvodnevnoj<br />
posjeti Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu<br />
ana 08.11.2012. godine Op -<br />
ćinski <strong>sud</strong> u Sarajevu posje -<br />
tile su predstavnice Minis tarstva<br />
pravde Republike Hrvatske,<br />
gospođe Sanja Nola i Gordana<br />
Klarić. Cilj njihovog dolaska bilo<br />
je upoznavanje pravo<strong>sud</strong>nog sistema<br />
BiH, <strong>sa</strong> posebim akcentom<br />
na reformu prekršajnih <strong>sud</strong>ova. S<br />
tim u vezi, Goran Salihović, predsjednik<br />
Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu,<br />
predstavio im je proces<br />
reforme prekršajnih <strong>sud</strong>ova u BiH<br />
i svoja iskustva u vezi <strong>sa</strong> tim. Istakao<br />
je da je prekršajna reforma<br />
uvijek bila <strong>sa</strong>stavni dio cjelo -<br />
kupne strategije reforme pravosuđa<br />
u BiH ali je Projekat za<br />
reorganizaciju <strong>sud</strong>ova za pre kr -<br />
šaje otpočeo tek 01.10.2003., a<br />
završen 31.12.2006. godine.<br />
Glavni cilj strategije za reformu<br />
<strong>sud</strong>ova za prekršaje bio je uspostaviti<br />
sistem za postupanje po<br />
prekršajima koji ispunjava uslove<br />
Evropske konvencije o zaštiti<br />
ljudskih prava i osnovnih sloboda<br />
te u kojem će se predmeti rješavati<br />
na efika<strong>sa</strong>n i ekonomičan<br />
način putem zakonodavne i organizacijske<br />
reforme.<br />
Predsjednik Salihović je uk rat -<br />
ko izložio glavne rezultate koji su<br />
ostvareni primjenom strategije reforme<br />
istakavši da je prvenstveno<br />
bilo potrebno uraditi reformu procesnog<br />
zakona o prekršajima te su<br />
u vezi <strong>sa</strong> tim izrađeni i usvojeni<br />
novi procesni zakoni o prekršajima,<br />
a koji su stupili na snagu u<br />
oba entiteta. Ovakvi zakoni omo -<br />
gućili su mnogo efikasnije procesuiranje<br />
prekršajnih predmeta.<br />
Nakon donošenja novog zakona,<br />
krenulo se u reorganizaciju<br />
sistema za rješavanje prekršajnih<br />
predmeta. Reorganizovani sistem<br />
prekršaja stupio je na snagu<br />
1.9.2006. godine u Republici Srpskoj,<br />
odnosno 1.12.2006. godine<br />
u Federaciji BiH. Zatvoreno je<br />
svih 122 prvostepena i drugostepena<br />
<strong>sud</strong>a za prekršaje u Federaciji<br />
BiH i Republici Srpskoj.<br />
Uspostavljena su nova prekršajna<br />
odjeljenja u općinskim i osnov -<br />
nim <strong>sud</strong>ovima čija je funkcija da<br />
postupaju u prekršajnim predmetima<br />
u prvom stepenu. Nadležnost<br />
za rješavanje predmeta u drugom<br />
stepenu u Federaciji Bosne i Her -<br />
cegovine prenesena je na kanto -<br />
nalne <strong>sud</strong>ove, dok je u Republici<br />
Srpskoj zadržana u okružnim <strong>sud</strong>ovima.<br />
Završetkom reforme broj<br />
prekršajnih <strong>sud</strong>ova smanjen je <strong>sa</strong><br />
122 na 56, što predstavlja smanjenje<br />
broja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> koji postupaju u<br />
prekršajnim predmetima za 50%.<br />
Imenovane su najstručnije <strong>sud</strong>ije<br />
za rješavanje prekršajnih predme -<br />
Nastavak na 10. stranici >><br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 9
Nastavak <strong>sa</strong> 9. stranice >><br />
ta, a zadovoljen je i nacionalni<br />
balans u <strong>sud</strong>ovima kako je pro -<br />
pi<strong>sa</strong>no u Ustavu.<br />
“Jedan od proizvoda reforme <strong>sud</strong>ova<br />
za prekršaje u BiH je i uspostava<br />
sistema za naplaćivanje<br />
kazni – formiran je Registar<br />
novčanih kazni i u FBiH i u RS-u,<br />
a što je rezultiralo boljem iz vršenju<br />
i povećanju naplate novčanih<br />
kazni” – istakao je Sali hović.<br />
Dana 31.12.2006. godine kada<br />
se Projekt za reorganizaciju <strong>sud</strong>ova<br />
za prekršaje završio, u Federaciji<br />
Bosne i Hercegovine i<br />
Republici Srpskoj uspostavljen je<br />
reorganizovani sistem za postupanje<br />
po prekršajima.<br />
Reformu sistema za prekršaje<br />
prvobitno je provela Nezavisna<br />
pravo<strong>sud</strong>na komisija, a kasnije<br />
Visoko <strong>sud</strong>sko i tužilačko vijeće<br />
Bosne i Hercegovine u <strong>sa</strong>radnji <strong>sa</strong><br />
organizaciji Udruženja su -<br />
dija Federacije BiH i Hr -<br />
vatske udruge <strong>sud</strong>aca, Op -<br />
ćin ski i Kantonalni <strong>sud</strong> u Sarajevu<br />
posjetile su 09.11.2012. godine<br />
<strong>sud</strong>ije iz hrvatskih gradova<br />
Šibenika, Zadra i Splita. Sudije<br />
<strong>sa</strong>rajevskog Kantonalnog i Op -<br />
ćinskog <strong>sud</strong>a ugostili su kolegice<br />
i kolege iz Republike Hrvatske te<br />
tom prilikom održali <strong>sa</strong>stanak na<br />
temu organizacije pravo<strong>sud</strong>nog<br />
sistema u BiH i RH. Kao moderator<br />
na <strong>sa</strong>stanku se prisutnima<br />
obratio Jasmin Jahjaefendić, <strong>sud</strong>i -<br />
ja <strong>sa</strong>rajevskog Kantonalnog <strong>sud</strong>a,<br />
zatim gđa Begzada Gavranka pe -<br />
tanović Salihagić, predsjednica<br />
Kantonalnog <strong>sud</strong>a u Sarajevu te<br />
ispred Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu<br />
10<br />
ministrima pravde na državnom,<br />
entitetskom i kantonalnom nivou,<br />
drugim zainteresiranim stranama<br />
na svim nivoima vlasti, <strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma<br />
za prekršaje i <strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma redovnih<br />
<strong>sud</strong>ova.<br />
Tokom boravka u posjeti <strong>sa</strong>rajevskom<br />
Općinskom <strong>sud</strong>u, gošće<br />
Sudije iz Republike Hrvatske posjetile<br />
<strong>sa</strong>rajevski Kantonalni i <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong><br />
gđa Sanela Rondić, sutkinja tog<br />
<strong>sud</strong>a, koja je u ime predsjednika<br />
pozdravila prisutne i dala kratak<br />
su imale priliku obići zgradu<br />
<strong>sud</strong>a, vidjeti način i organizaciju<br />
rada u istom, upoznati se <strong>sa</strong> načinom<br />
rada u CMS sistemu i odjeljenu<br />
Registra za upis pravnih lica<br />
te posjetiti Zk odjeljenje, <strong>sa</strong>vremeni<br />
opremljene <strong>sud</strong>nice i sobu<br />
za zaštićene svjedoke. �<br />
� Detalji <strong>sa</strong> <strong>sa</strong>stanka<br />
osvrt o organizaciji i radu Općinskog<br />
<strong>sud</strong>a u Sarajevu. �<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Održana Treća konferencija stručnih<br />
<strong>sa</strong>radnika zaposlenih u bh. pravosuđu<br />
druženje stručnih <strong>sa</strong>radnika i<br />
<strong>sa</strong>vjetnika u <strong>sud</strong>ovima i tužilaštvima<br />
u Bosni i Hercego -<br />
vini održalo je 28. i 29.05.2012.<br />
go dine u hotelu „Pahuljica“ na<br />
Vlašiću treću po redu Konferenciju<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika i <strong>sa</strong>vjetnika zaposlenih<br />
u pravosuđu Bosne i<br />
Hercegovine. Tema prvog dana<br />
Kon ferencije odnosila se na status i<br />
ulogu stručnih <strong>sa</strong>radnika u pravosuđu<br />
u svjetlu strukturiranog dija -<br />
lo ga o pravosuđu između EU i<br />
BiH, dok je drugog dana Konferen -<br />
cije održana skupština Udru že nja.<br />
Konferenciju je pozdravnim go -<br />
vorom otvorio gospodin Ne dim<br />
Ćosić, predsjednik Udruže nja, dok<br />
su istoj prisustvovali gospođa Indira<br />
Hadžimehmedović, predsjednica<br />
Kantonalnog <strong>sud</strong>a u Tuzli,<br />
kao predstavnica pravosuđa, gos -<br />
po din Hidajet Ha li lović, pomoćnik<br />
Federalnog minis tars tva pravde<br />
FBiH kao predstavnik izvršne<br />
vlasti, gos pođa Mersiha Mahmu-<br />
tović, prav ni <strong>sa</strong>vjetnik i predstavnik<br />
Visokog <strong>sud</strong>skog i tužilačkog<br />
vijeća Bosne i Hercego -<br />
vine, te gospodin Almir Taba ković<br />
i gospođa Vanja Pav lo vić kao<br />
predstavnici entitetskih Centara za<br />
edukaciju <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i tužilaca. Čla nica<br />
Udruženja gos pođa Lejla Gazi be -<br />
gović Begović je izložila zaključ -<br />
ke Radne grupe Udruženja za<br />
iz radu nacrta izmjena zakonskih<br />
odredbi o una pređenju po ložaja<br />
stručnih <strong>sa</strong>rad nika, dok je gospođa<br />
Mersiha Mahmutović ispred<br />
VSTV-a BiH izložila zaključke<br />
Radne grupe VSTV-a BiH za razmatranje<br />
statu<strong>sa</strong> struč nih <strong>sa</strong>radnika,<br />
pri prav nika i pri pravnika<br />
volontera u pra vosuđu BiH, na -<br />
vodeći da su isti dostavljeni Fede -<br />
ralnom minis tarstvu pravde. Po -<br />
sebno interesovanje učesnika Konferencije<br />
i diskusija razvili su se u<br />
vezi <strong>sa</strong> izloženim zaključcima u<br />
pogledu naziva funkcije/pozicije i<br />
visine plate stručnih <strong>sa</strong>radnika,<br />
kao i oko dužine trajanja i načina<br />
produ ženja mandata, a koje pitanje<br />
je trenutno goruće s obzirom na či -<br />
njenicu da 01.12.2012. godine za<br />
16 stručnih <strong>sa</strong>radnika u pravosuđu<br />
BiH ističe šestogodišnji man dat na<br />
koji su imenovani.<br />
Gospođa Indira Hadžimehmedović<br />
je iz perspektive predsjednice<br />
<strong>sud</strong>a ukazala na brojne<br />
ra zličitosti u statusu, ovlaštenjima<br />
i odgovornosti stručnih <strong>sa</strong>radnika<br />
u pravosuđu u BiH akcentirajući<br />
da je naziv funkcije „stručni <strong>sa</strong> radnik“<br />
neodgovarajući i da bi se<br />
rješenje problema moglo iznaći<br />
ugledanjem na pravo<strong>sud</strong>nu sistematizaciju<br />
pojedinih evropskih zemalja<br />
i opredjeljenjem za naziv<br />
„<strong><strong>sud</strong>ija</strong> za sporove male vrijednosti“<br />
kao jedan od mogućih.<br />
Gospodin Hidajet Halilović prilikom<br />
izlaganja stavova Fede ral -<br />
nog ministarstva pravde o na činu<br />
uređenja status, a i ovlaštenja<br />
Nastavak na 12. stranici >><br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 11
Nastavak <strong>sa</strong> 11. stranice >><br />
struč nih <strong>sa</strong>radnika u <strong>sud</strong>ovima i<br />
tužilaštvima BiH u svjetlu strukturiranog<br />
dijaloga o pravosuđu<br />
BiH, istakao je da zakonsko šarenilo<br />
i ograničeni finansijski kapaciteti<br />
podupiru nejednakosti u<br />
statusu, ulozi i ovlaštenjima struč -<br />
nih <strong>sa</strong>radnika u pravosuđu BiH.<br />
Osvrnuvši se na pitanje strukturiranog<br />
dijaloga o pravosuđu iz -<br />
među EU i BiH naglasio je da<br />
strukturirani dijalog, između ostalog,<br />
zaista ima za cilj i da predstavnici<br />
zakonodavne, izvršne i<br />
<strong>sud</strong>ske vlasti postignu zajedničko<br />
razumijevanje i konsenzus u vezi<br />
osnovnih pitanja unapređenja reformskih<br />
proce<strong>sa</strong> u sektoru prav -<br />
de, ali je dodao da u okviru struktuiranog<br />
dijaloga o pravosuđu<br />
između EU i BiH, još uvijek nije<br />
razmatrano pitanje statu<strong>sa</strong> i uloga<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika.<br />
Predstavnici CEST FBiH i<br />
CEST RS izložili su program<br />
početne obuke, plan daljnjih aktivnosti<br />
i ukazali na pozitivne<br />
primjere, ali i problematiku <strong>sa</strong> ko -<br />
jom se Centri susreću u svom radu<br />
ističući stalnu težnju da obuku<br />
usklade kako <strong>sa</strong> progra mima obu -<br />
ke, tako i iskazanom interesovanju<br />
polaznika za pojedine teme.<br />
Konferencija je još jednom po -<br />
entirala na aktuelna i nažalost još<br />
uvijek adekvatno neriješena pitanja<br />
statu<strong>sa</strong>, uloga i ovlaštenja<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika u pravosuđu u<br />
BiH, ali se ponovo polazala kao<br />
dobra prilika za sumiranje ostvarenih<br />
rezultata u navedenoj<br />
oblasti, razmjenu mišljenja i konstruktivan<br />
dijalog.<br />
12<br />
Na konferenciji su doneseni<br />
sljedeći zaključci i preporuke:<br />
Dostaviti upit Visokom <strong>sud</strong>-<br />
1. skom i tužilačkom vijeću<br />
BiH za informaciju šta će biti <strong>sa</strong><br />
stručnim <strong>sa</strong>radnicima u Federaciji<br />
BiH koji su imenovani od strane<br />
navede nog organa nakon isteka<br />
perioda od 6 (šest) godina;<br />
Svi stručni <strong>sa</strong>radnici bi se tre-<br />
2. bali imenovati od strane<br />
jednog organa na neodređeno vrijeme,<br />
tj. težiti harmoniziranju po -<br />
ložaja stručnih <strong>sa</strong>radnika za poslenih<br />
u pravosuđu;<br />
Stručni <strong>sa</strong>radnici zaposleni u<br />
3. pravosuđu bi trebali imati<br />
prednost prilikom imenovanja na<br />
funkcije <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i tužilaca;<br />
Izraženo je neslaganje <strong>sa</strong><br />
4. gradacijom stručnih <strong>sa</strong>radnika<br />
u preporukama Komisije za<br />
legislativu Visokog <strong>sud</strong>skog i tužilačkog<br />
vijeća BiH;<br />
Nastaviti s naporima za po -<br />
5. ve ćanjem plata i reguli<strong>sa</strong> -<br />
njem nak nada nosiocima pravo<strong>sud</strong>nih<br />
funk cija;<br />
Insistirati na daljnjem razma-<br />
6. tranju izmjene imena stručnih<br />
<strong>sa</strong>radnika koji <strong>sa</strong> mo stalno postupaju<br />
(mlađi <strong><strong>sud</strong>ija</strong>/pomoćnik tu -<br />
žioca) te povećanju ovlaštenja<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika;<br />
Potrebno je iznaći mo gućnost<br />
7. <strong>sa</strong>mostalnog postupanja<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika za poslenih u<br />
tužilaštvima i to na ročištima za izjaš<br />
njenje o krivnji, za izricanje<br />
kaz nenih naloga i razmatranje sporazuma<br />
o priznanju krivnje;<br />
Podupirati nastojanja u do -<br />
8.<br />
nošenju zakona o <strong>sud</strong>skoj ad-<br />
ministraciji na državnom ili entitetskom<br />
nivou te u istom re gu li<strong>sa</strong>ti<br />
status <strong>sud</strong>skih priprav nika.<br />
Drugi dan Konferencije, nakon<br />
što je ostvaren potrebni kvorum za<br />
rad i odlučivanje, održana je skupština<br />
Udruženja na kojoj su usvojeni<br />
Finansijski izvještaji za 2010.<br />
i 2011. godinu i Izvještaj o radu<br />
Udruženja za period od novembra<br />
2010. do maja 2012. godine. Odr -<br />
žana skupština bila je dijelom i<br />
izborna jer su na istoj izabrana i<br />
četiri nova <strong>člana</strong> upravnog odbora<br />
i to Vedran Alidžanović, stručni<br />
<strong>sa</strong>radnik Općinskog <strong>sud</strong>a u Gra ča -<br />
nici, Edin Šaćirović, stručni <strong>sa</strong>radnik<br />
Općinskog <strong>sud</strong>a u Visokom,<br />
Mersiha Mahmutović i Marina<br />
Maksimović, stručne <strong>sa</strong>radnice<br />
Okruž nog tužilaštva u Doboju,<br />
dva <strong>člana</strong> nadzornog odbora i to<br />
Ljubiša Dragićević, stručni <strong>sa</strong>radnik<br />
Osnovnog <strong>sud</strong>a u Banjaluci i<br />
Emir Bakić, stručni <strong>sa</strong>vjetnik<br />
Kan tonalnog tužilaštva Tuzlanskog<br />
kantona, te kao sekretar Ud -<br />
ruženja Vildana Fajić, stručna <strong>sa</strong> -<br />
radnica Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu.<br />
�<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
� Detalji <strong>sa</strong> <strong>sa</strong>stanka<br />
U Odjeljenju za sporove male vrijednosti<br />
Ilidža održan <strong>sa</strong>stanak <strong>sa</strong> predstavnicima<br />
Delegacije Evropske unije u BiH i JSDP-a II<br />
prostorijama Odjeljenja za<br />
sporove male vrijednosti<br />
Ilidža Općinskog <strong>sud</strong>a u Sa -<br />
rajevu, 24.08.2012. godine odr -<br />
žan je <strong>sa</strong>stanak na kojem su Mir<strong>sa</strong>da<br />
Helić, predsjednica tog od -<br />
jeljenja, Nedim Ćosić, predsjednik<br />
Udruženja stručnih <strong>sa</strong>radnika<br />
i <strong>sa</strong>vjetnika u <strong>sud</strong>ovima i tužilaštvima<br />
u BiH (USSST BiH),<br />
ugostili Drinu Galičića i Lejlu<br />
Bašagić, predstavnike Delegacije<br />
Evropske unije u BiH – Specijalni<br />
predstavnik EU, u BiH, te Mus -<br />
tafu Šušića i Ermina Sarajliju,<br />
predstavnike USAID-a JSDP II.<br />
Sastanku su, osim imenovanih,<br />
prisustvovali i stručni <strong>sa</strong>radnici<br />
Odjeljenja za sporove male vrijednosti<br />
Ilidža.<br />
Tema <strong>sa</strong>stanka bio je položaj<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika - nosilaca pra -<br />
vo<strong>sud</strong>ne funkcije <strong>sa</strong> posebnim osvrtom<br />
na mandat navedene ka tegorije<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika, a sve u<br />
cilju usmjeravanja preliminarnih<br />
prijedloga vezanih za uređenje<br />
položaja stručnih <strong>sa</strong>radnika u svijetlu<br />
strukturiranog dijaloga o<br />
pravosuđu između EU i BiH.<br />
Nakon što je predsjednica Od -<br />
jeljenja pozdravnim govorom<br />
otvorila <strong>sa</strong>stanak, predsjednik<br />
USSST BiH izložio je trenutni<br />
položaj stručnih <strong>sa</strong>radnika i aktuelnu<br />
problematiku, kao i aktivnosti<br />
i ciljeve Udruženja. Ista -<br />
kao je da VSTV BiH jedini ima<br />
zvaničan podatak ali da će, prema<br />
podacima Udruženja, za sedam<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika iz tzv. „prve<br />
garniture stručnih <strong>sa</strong>radnika ime -<br />
novanih poslije reforme pravosuđa<br />
2003. godine“, 01.12.2012.<br />
godine isteći šestogodišnji mandat<br />
na koji su imenovani te je do -<br />
dao da trenutna zakonska rješenja<br />
ne omogućavaju produženje mandata.<br />
Dodao je da brojka od<br />
sedam nije konačna te da će broj<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika – nosilaca pra -<br />
vo<strong>sud</strong>ne funkcije koji će se naći u<br />
istom položaju kao ovih prvih<br />
sedam da raste iz godine u godi -<br />
nu.<br />
Gosti ispred Delegacije Ev rop -<br />
ske unije u BiH održali su kratku<br />
prezentaciju o do<strong>sa</strong>dašnjim rezultatima<br />
strukturiranog dijaloga i<br />
Nastavak na 14. stranici >><br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 13
Nastavak <strong>sa</strong> 13. stranice >><br />
izložili zahtjeve i standarde koji<br />
su neophodni u sektoru pravde, a<br />
čije je ostvarenje preduslov za otvaranje<br />
Poglavlja 23. i 24. Istak -<br />
nuto je da sektor pravde mora da<br />
počiva na četiri stuba i to: neza -<br />
visnosti, nepristrasnosti, odgo -<br />
vornosti i jednakosti pred za konom<br />
i konačno, profesionalizmu i<br />
efikasnosti. Također je istaknuto<br />
da je trenutna struktura u sektoru<br />
pravde, koju karakteriše pretje -<br />
rana decentralizacija, kao takva<br />
neodrživa.<br />
Gosti USAID-a JSDP II su<br />
USSST BiH pozvali da se prijavi<br />
na tematsku konferenciju „Karijere<br />
u pravosuđu i napredovanje“<br />
koja će se održati u proljeće 2013.<br />
godine jer bi se pitanje karijere u<br />
pravosuđu, odnosno prelaska iz<br />
jednog statu<strong>sa</strong> u drugi, pa time u<br />
14<br />
širem smislu i pitanja statu<strong>sa</strong><br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika, moglo uvrstiti<br />
kao pitanje za strukturalni dijalog.<br />
Još jednom je istaknuto da<br />
USAID podupire nezavisno i<br />
učinkovito pravosuđe, pa kako u<br />
pravosuđu BiH imamo i stručne<br />
<strong>sa</strong>radnike koji su nosioci pravo<strong>sud</strong>ne<br />
funkcije, to je USAID spreman<br />
dati podršku Udruženju<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika u aktivnostima<br />
koje, makar i posredno, imaju za<br />
cilj osnaživanje pravosuđa.<br />
Zaključci <strong>sa</strong>stanka su da su pitanja<br />
statu<strong>sa</strong>, položaja i uloge<br />
stručnih <strong>sa</strong>radnika nosilaca pra -<br />
vo<strong>sud</strong>ne funkcije pitanja koja će<br />
bez sumnje jednog dana biti<br />
uvrštena kao pitanja za strukturalni<br />
dijalog. Usklađivanje sektora<br />
pravde i obezbjeđenje po -<br />
menuta četiri stuba iz Poglavlja<br />
23. i 24. mora biti sveobuhvatno i<br />
kao takvo mora da osigura najviše<br />
evropske standarde za sve nosioce<br />
pravo<strong>sud</strong>ne funkcije, pa<br />
tako i stručne <strong>sa</strong>radnike. Nametnulo<br />
se i pitanje da li ograničeni<br />
mandat ugrožava nezavisnost kao<br />
jedan od četiri osnovana stuba na<br />
kojima mora da počiva pravosuđe<br />
i svi učesnici <strong>sa</strong>stanka bili su<br />
stanovišta da ograničen mandat<br />
nosilaca pravo<strong>sud</strong>ne funkcije ne<br />
doprinosi nezavisnosti i jačanju<br />
pravosuđa. Ostaje <strong>sa</strong>mo da se vidi<br />
da li će <strong>sa</strong> 01.12.2012. godine<br />
početi prak<strong>sa</strong> da nosioci pravo<strong>sud</strong>ne<br />
funkcije, kao nagradu za<br />
šestogodišnji trud, umjesto imenovanja<br />
na pozicije <strong><strong>sud</strong>ija</strong> ili tužilaca,<br />
budu primorani da preuzmu<br />
svoje radne knjižice i dodatno<br />
pogoršaju statistiku na biroima za<br />
zapošljavanje. �<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Delegacija Sudske administracije<br />
Norveške boravila u posjeti<br />
<strong>sa</strong>rajevskom Općinskom <strong>sud</strong>u<br />
oran Salihović, predsjednik<br />
Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu,<br />
primio je u posjetu 10.10.<br />
2012. godine delegaciju <strong>sud</strong>ske<br />
administracije Norveške. Cilj po -<br />
sjete bio je upoznavanje <strong>sa</strong> načinom<br />
rada ovog <strong>sa</strong>rajevskog <strong>sud</strong>a.<br />
Nakon pozdravnog govora,<br />
predsjednik Salihović je prisutnima<br />
ukratko predstavio način i<br />
organizaciju <strong>sud</strong>a te njegove nad -<br />
ležnosti. Tom prilikom je rekao<br />
da je ovaj <strong>sud</strong> ostvario veliki uspjeh<br />
kada je riječ o rješavanju višegodišnjih<br />
zaostataka u velikom<br />
broju neriješenih predmeta, a sve<br />
zahvaljujući udruženim snagama<br />
svih uposlenih u ovom <strong>sud</strong>u. Kao<br />
primjer je naveo Privredno odje -<br />
ljenje gdje je broj predmeta po<br />
<strong>sud</strong>iji nekada iznosio čak više od<br />
3.000 dok taj broj danas iznosi<br />
oko 250 predmeta.<br />
Na neažurnost <strong>sud</strong>a nije <strong>sa</strong>mo<br />
utjecao veliki priliv predmeta<br />
nego i otežani uslovi za rad. Predsjednik<br />
je istakao da se situacija<br />
znatno promijenila, ne <strong>sa</strong>mo<br />
nakon bolje organizacije rada,<br />
nego i nakon rekonstrukcije zgra -<br />
� Detalji <strong>sa</strong> održanog <strong>sa</strong>stanka<br />
de Općinskog <strong>sud</strong>a, a za što treba<br />
zahvaliti Vladi Kraljevine Nor -<br />
veš ke koja je obezbjedila dio<br />
sredstava za renoviranje Palate<br />
pravde. Po završetku rekonstrukcije<br />
<strong>sud</strong> je dobio adekvatno op -<br />
remljene <strong>sud</strong>nice i dovoljno prostora<br />
za rad tako da je bilo za<br />
očekivati da će se i broj neriješenih<br />
predmeta smanjiti. Međutim,<br />
ono što i dalje opterećuje <strong>sud</strong><br />
i dovodi u pitanje njegovu potpunu<br />
ažurnost jesu komunalni<br />
predmeti. Salihović je rekao da bi<br />
takvu vrstu predmeta trebali izmjestiti<br />
iz <strong>sud</strong>a i oformiti agenciju<br />
koja bi se bavila isključivo komunalnim<br />
predmetima. Od ukupnog<br />
broja neriješenih predmeta na<br />
ovom <strong>sud</strong>u 98% su komunalni<br />
dok preostali dio čine strukturni<br />
predmeti.<br />
Predsjednik je goste informi<strong>sa</strong>o<br />
i o načinu uvođenja CMS sistema<br />
u <strong>sud</strong> istakavši da je taj projekat<br />
uspješno realizovan te da je u<br />
roku od jedne godine <strong>Općinski</strong><br />
<strong>sud</strong> u Sarajevu sve predmete prebacio<br />
u CMS sistem. Pomenuti<br />
sistem je znatno ubrzao rješavanje<br />
predmeta.<br />
Norvežane je interesovao i institut<br />
medijacije te je predsjednik<br />
rekao da je u <strong>sa</strong>rajevskom <strong>sud</strong>u<br />
putem medijacije riješen određeni<br />
broj predmeta ali da <strong>sa</strong>ma medijacija<br />
nije potpuno „zaživjela“ na<br />
ovim prostorima. „Potrebno je<br />
više raditi na <strong>sa</strong>mom promovi<strong>sa</strong>nju<br />
medijacije kako bi gra -<br />
đani shvatili o čemu je riječ i koje<br />
su prednosti ovakvog načina rje -<br />
šavanja spora. Možda da se ide i<br />
na izmjenu Zakona o medijaciji<br />
tako da se uvede obavezna medijacija<br />
u nekim vrstama predmeta“<br />
- istakao je predsjednik<br />
Sa lihović.<br />
Po završetku <strong>sa</strong>stanka gosti su<br />
imali priliku obići Palatu pravde. �<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 15
Tokom 10 mjeseci 2012. godine<br />
u Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu<br />
riješeno čak 155.989 predmeta i<br />
ostvarena norma u visini od 206.55%<br />
a početku 2012. godine u Općinskom <strong>sud</strong>u u<br />
Sarajevu bilo je ukupno 837.560 neriješenih<br />
predmeta. Tokom prvih deset mjeseci zaprim -<br />
ljeno je 197.491 novi predmet tako da je u radu<br />
bilo1.035.051 neriješenih predmeta. Od tog broja ri-<br />
16<br />
ješeno je 155.989, dok je neriješenih ostalo 879.062<br />
predmeta. Od tog broja 825.225 ili 93,88% su komunalni<br />
predmeti, dok je 53.837 ili 6,12% strukturnih<br />
predmeta. Ostvarena norma na nivou <strong>sud</strong>a<br />
iznosi 206,55%. �<br />
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU<br />
Tabela I - Protok predmeta za 10 mjeseci 2012. godine<br />
Vrsta predmeta Broj neriješenih<br />
predmeta na<br />
početku perioda<br />
Broj primljenih<br />
predmeta tokom<br />
izvještajnog<br />
perioda<br />
Ukupan broj<br />
svih predmeta<br />
u radu<br />
Broj predmeta<br />
koji su riješeni<br />
u izvještajnom<br />
periodu<br />
Broj<br />
neriješenih<br />
predmeta<br />
Period potreban<br />
za eliminaciju<br />
nerješenih<br />
predmeta<br />
I II III = I+II IV V = III-IV VI = V/IV<br />
Parnično odjeljenje - (19 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 240 predmeta po ref. - bilo 3000<br />
P 3.706 3.377 7.083 3.770 3.313 0,88<br />
Radni 699 889 1.588 359 1.229 3,42<br />
Porodični 29 0 29 4 25 6,25<br />
Ukupno 4.434 4.266 8.700 4.133 4.567 1,11<br />
Radno odjeljenje - (15 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 340 predmeta po referatu - bilo 3000<br />
P 563 262 825 818 7 0,01<br />
Radni 3.496 3.805 7.301 2.216 5.085 2,29<br />
Porodični 5 0 5 2 3 1,50<br />
Ukupno 4.064 4.067 8.131 3.036 5.095 1,68<br />
Porodično odjeljenje - (5 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 153 predmeta po referatu - bilo 2974<br />
P 6 0 6 4 2 0,50<br />
Radni 47 4 51 8 43 5,83<br />
Porodični 714 916 1.630 912 718 0,79<br />
Ukupno 767 920 1.687 924 763 0,83<br />
Privredno odjeljenje - (10 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 264 predmeta po referatu - bilo 3122<br />
Ps 2.062 1.984 4.046 1.794 2.252 1,26<br />
L 382 179 561 230 331 1,44<br />
St 55 40 95 29 66 2,28<br />
Ukupno 2.499 2.203 4.702 2.053 2.649 1,29<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Krivično odjeljenje - (12 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 136 predmeta po referatu - bilo 545<br />
K 1.233 1.178 2.411 1.396 1.015 0,73<br />
Kpp 160 1.372 1.532 1.397 135 0,10<br />
Kps 293 1.294 1.587 1.217 370 0,30<br />
Kr 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
Km 159 93 252 149 103 0,69<br />
Kv 19 1.259 1.278 1.271 7 0,01<br />
Kp 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
Ukupno 1.864 5.196 7.060 5.430 1.630 0,30<br />
IKS 285 475 760 484 276 0,57<br />
Izvršno odjeljenje - " I " - (20 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 1035 pred./ref. - bilo 60000<br />
I 12.787 12.486 25.273 9.533 15.740 1,65<br />
Ip 1.273 114 1.387 548 839 1,53<br />
POM 18 20 38 3 35 11,67<br />
RTV 4.476 0 4.476 409 4.067 9,94<br />
Ukupno 18.554 12.620 31.174 10.493 20.681 1,97<br />
Izvršno odjeljenje - " Ip " - (4 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 677 pred./ref. - bilo 60000<br />
I 1.651 22 1.673 639 1.034 1,62<br />
Ip 1.349 1.742 3.091 1.420 1.671 1,18<br />
POM 3 1 4 2 2 1,00<br />
Ukupno 3.003 1.765 4.768 2.061 2.707 1,31<br />
Vanparnično odjeljenje - (3 <strong><strong>sud</strong>ija</strong> V ref.) - prosjek 110 pred./ref. - bilo 3008<br />
V 341 905 1.246 916 330 0,36<br />
O 2.322 5.056 7.378 5.125 2.253 0,44<br />
Ostalo* 0 18 23 22 1 0,05<br />
Ukupno 2.663 5.984 8.647 6.063 2.584 0,43<br />
Prekršajno odjeljenje - Privreda (6 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - 298 prosjek pred./ref. - bilo 4000<br />
Pr 2.911 1.970 4.881 3.092 1.789 0,58<br />
Ips 2.123 772 2.895 492 2.403<br />
Ukupno 5.034 2.742 7.776 3.584 4.192 1,17<br />
Prekršajno odjeljenje - Opšta nad. (11 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - 183 prosjek pred./ref. - bilo 4000<br />
Pr 3.483 4.029 7.512 5.500 2.012 0,37<br />
Ips 5.449 1.822 7.271 991 6.280<br />
Ukupno 8.932 5.851 14.783 6.491 8.292 1,28<br />
Odjeljenje registra za upis pravnih lica - (4 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 79 predmeta po referatu - bilo 562<br />
Registracija<br />
poslovnih<br />
308 3.543 3.851 3.534 317 0,09<br />
subjekata<br />
ZK referat - (26 referenata) - prosjek 3 predmeta po referatu - bilo 4200<br />
ZK predmeti 94 21.700 21.794 21.710 84 0,00<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 17
Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (18 str.<strong>sa</strong>r.) - prosjek 7977 /ref<br />
18<br />
Mal 129.580 28.628 158.208 20.544 137.664 6,70<br />
Mals 6.203 3.951 10.154 4.225 5.929 1,40<br />
PL 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
PLP 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
POM 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
Ukupno 135.783 32.579 168.362 24.769 143.593 5,80<br />
Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (3 str.<strong>sa</strong>r.) prosjek 227.210 /ref.<br />
I 628.645 93.580 722.225 61.224 661.001 10,80<br />
Ip 20.631 0 20.631 0 20.631 #DIV/0!<br />
Ostalo* 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />
Ukupno 649.276 93.580 742.856 61.224 681.632 11,13<br />
Ukupno 837.560 197.491 1.035.051 155.989 879.062 5,64<br />
10 MJESECI 2012.g.<br />
OD UKUPNO 879.062 NERIJEŠENA PREDMETA,<br />
825.225 ILI 93,88 % ČINE KOMUNALNI PREDMETI,<br />
DOK JE 53.837 ILI 6,12 % STRUKTURNIH PREDMETA.<br />
53.837 Struktura<br />
-20.388 Izvršni - struktura<br />
-12.484 Prekršaji<br />
-84 ZK<br />
-317 Registar<br />
-276 Iks - referat<br />
17.288 1,97% - parnica i krivica -<br />
2011.g.<br />
OD UKUPNO 829.988 NERIJEŠENIH PREDMETA,<br />
785.059 ILI 94,59% ČINE KOMUNALNI PREDMETI,<br />
DOK JE 44.929 ILI 5,41% STRUKTURNIH PREDMETA.<br />
44.929 Struktura<br />
-21.557 Izvršni - struktura<br />
-6.394 Prekršaji<br />
-94 ZK<br />
-308 Registar<br />
-285 Iks - referat<br />
16.291 1,96% - parnica i krivica -<br />
Ostvarena norma po odjeljenjima:<br />
Odjeljenje Norma<br />
Parnično 106,36%<br />
Radno 112,66%<br />
Porodično 126,04%<br />
Privredno 114,98%<br />
Krivično 214,50%<br />
Izvršno - " I " 108,00%<br />
Izvršno - " Ip " 99,74%<br />
Vanparnično 137,08%<br />
Prekršajno - Privreda 119,94%<br />
Prekršajno - Opšta nadležnost 108,66%<br />
Registracija poslovnih subjekata 147,30%<br />
Odjeljenje za sporove male vrijednosti 188,69%<br />
Izvršno - po vjerodostojnim ispravama 1210,81%<br />
ZK 96,90%<br />
NORMA SUDA 206,55%<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE<br />
Vrsta zahtjeva<br />
Broj neriješenih<br />
predmeta na<br />
početku perioda<br />
Broj primljenih<br />
predmeta tokom<br />
izvještajnog perioda<br />
Ukupan<br />
broj svih predmeta<br />
u radu<br />
Broj predmeta<br />
koji su riješeni u<br />
izvještajnom periodu<br />
Broj neriješenih<br />
predmeta<br />
Su 0 0 0<br />
Su-M 0 0 0<br />
Registar privrednih<br />
društava-RF 21 5781 5802 5773 29<br />
Prekršajno odjeljenje<br />
(uvjerenja) 0 9440 9440 9414 26<br />
Krivično odjeljenje 0 2090 2090 2090 0<br />
Stečaj i Likvidacija 0 2220 2220 2220 0<br />
ZK - Izvodci 0 57000 57000 57000 0<br />
Zk -RZ 0 5405 5405 5405 0<br />
Apostile 0 0 0 0 0<br />
Ostalo ("P", rod.<br />
i posl. Sposob) 0 124 124 124 0<br />
Ukupno 21 81936 81957 81902 55<br />
STRUKTURA NERIJEŠENIH PREDMETA NA DAN 31.10.2012. godine<br />
STRUKTURA:<br />
36.549<br />
4,15%<br />
KOMUNALNI<br />
PREDMETI:<br />
825.225<br />
93,88%<br />
PARNICA I KRIVICA:<br />
17.288<br />
1,97%<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 19
� Aula <strong>sud</strong>a pred svečano otvaranje Evropskog dana civilne pravde<br />
� Eksponati iz austro-ugarskog perioda – Sudnica Gavrila Principa<br />
20<br />
Galerija fotografija<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />
� Eksponati iz austro-ugarskog perioda<br />
� Sudnica spremna za simulirano suđenje<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 21
� Ulaz u Biblioteku <strong>sud</strong>a<br />
� Dolazak novinara i prvih gostiju<br />
22<br />
Galerija fotografija<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />
� Posljednji dogovori pred početak svečanog otvaranja EDCP<br />
� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 23
� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />
� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />
24<br />
Galerija fotografija<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />
� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />
� EDCP – Goran Salihović, predsjednik Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 25
� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />
� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />
26<br />
Galerija fotografija<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />
� EDCP – Milorad Novković, predsjednik Visokog <strong>sud</strong>skog i tužilačkog vijeća BiH<br />
� EDCP – Nj.E. Valentin Inzko, Visoki predstavnik za BiH<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 27
� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />
� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />
28<br />
Galerija fotografija<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />
� EDCP – Gosti Meddžida Kreso, Predsjednica Suda BiH i<br />
Sven Marius Urke, član VSTV BiH<br />
� NJ.E. Valentin Inzko, Visoki predstavnik za BiH<br />
� EDCP – Goran Salihović, predsjednik Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu -<br />
izjava za medije<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 29
� EDCP - Sven Marius Urke i Obren Bužanin, članovi VSTV BiH<br />
� Učenici <strong>sa</strong>rajevskih srednjih škola u obilasku zgrade Suda<br />
30<br />
Galerija fotografija<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />
� EDCP – Sudija Jasmina Ćosić – pripreme za simulirano suđenje<br />
� Sudije Krivičnog odjeljenja Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 31
� EDCP – simulirano suđenje – tema “Razbojništvo“<br />
� EDCP – simulirano suđenje – tema “Razbojništvo“<br />
32<br />
Galerija fotografija<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />
� EDCP – učenici <strong>sa</strong>rajevskih srednjih škola <strong>sa</strong> svojim pedagozima na simuliranom suđenju<br />
� EDCP – simulirano suđenje<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 33
� EDCP – simulirano suđenje – tema “Razbojništvo“<br />
� EDCP - Nj.E. Valentin Inzko, Visoki predstavnik za BiH, na simuliranom suđenju<br />
34<br />
Galerija fotografija<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />
� „Komunikacijske vještine i pristup <strong>sud</strong>ije u mirnim (alternativnim) načinima rješavanja sporova“<br />
� „Komunikacijske vještine i pristup <strong>sud</strong>ije u mirnim (alternativnim) načinima rješavanja sporova“<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 35
Goran Salihovi},<br />
predsjednik Op}inskog <strong>sud</strong>a<br />
u Sarajevu za Dnevni avaz:<br />
„Dobro je da se<br />
neko brine o polo`aju<br />
<strong><strong>sud</strong>ija</strong> i tu`ilaca”<br />
Vijest da federalne vlasti razmatraju<br />
mogu} nost pove}anja pla}a<br />
tu`iocima i <strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma u ovom entitetu,<br />
s rado{}u je do~ekana u<br />
strukovnim udru`enjima koja okupljaju<br />
profesionalce iz ovih oblasti.<br />
- Dobra je stvar da neko razmi{lja o<br />
materijalnom polo`aju <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i<br />
tu`ilaca, podr`ava mo takve inicijative<br />
- prokomentirao je za "Dnevni<br />
avaz" Goran Salihovi}, predsjednik<br />
Op}inskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu, koji je i<br />
potpredsjednik Udru`enja <strong><strong>sud</strong>ija</strong><br />
BiH te ~lan Uprav nog odbora<br />
Udru`enja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> FBiH.<br />
On se osvrnuo i na nove zakonske<br />
prijedloge u Federaciji BiH, prema<br />
kojima bi u <strong>sud</strong>ovima i tu`ila{tvima<br />
trebali biti formirani novi, specijalizirani<br />
odjeli putem kojih vlasti `ele<br />
u}i u efikasniji obra~un s kriminalom.<br />
Salihovi} smatra da to nije<br />
dobro rje{enje.<br />
- Ne trebamo i}i u te eksperimente.<br />
Imamo dovoljno kapaciteta, dovoljno<br />
<strong>sud</strong>ova i tu`ila{tava koji su<br />
sposobni, koji mogu odraditi bilo koji<br />
po<strong>sa</strong>o koji je pred nama. Ve} postoje}e<br />
institucije <strong>sa</strong>mo treba<br />
podr`ati kako bi radile svoj po<strong>sa</strong>o<br />
onako kako treba. Formiranje novih<br />
institucija, prema mom mi{ljenju,<br />
preskupo je. Mislim da je kontraproduktivno<br />
i}i u razgradnju, u formiranje<br />
nekih specijalnih <strong>sud</strong>ova,<br />
tu`ila{tava... - poru~io je Salihovi}.<br />
36<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba
Drugi o nama<br />
<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 37