22.12.2012 Views

(člana sa pravom glasa) Svjetske asocijacije sudija - Općinski sud u ...

(člana sa pravom glasa) Svjetske asocijacije sudija - Općinski sud u ...

(člana sa pravom glasa) Svjetske asocijacije sudija - Općinski sud u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

� Goran Salihović, predsjednik Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu<br />

U <strong>sa</strong>rajevskom Općinskom <strong>sud</strong>u<br />

obilježen Evropski dan civilne pravde<br />

u BiH – Manifestaciji prisustvovalo<br />

više od 200 gostiju i učesnika<br />

vropski dan civilne pravde<br />

obilježen je 23.10.2012. godine<br />

u Bosni i Hercegovini<br />

centralnom manifestacijom odr -<br />

ža nom u Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu.<br />

Manifestacija je organi -<br />

zovana u <strong>sa</strong>radnji između <strong>sa</strong>rajevskog<br />

Općinskog <strong>sud</strong>a, VSTV-a<br />

BiH i Evropske komisije za efi -<br />

kasnost pravosuđa Vijeća Evrope<br />

(CEPEJ), a istoj je prisustvovalo<br />

preko 120 gostiju i 90 aktivnih<br />

učesnika. Osim visokih zvanica<br />

Međunarodne zajednice, manifes -<br />

taciji su prisustvovali i strani amba<strong>sa</strong>dori<br />

u BiH, predstavnici bh.<br />

2<br />

pravosuđa, civilnog društva, uče -<br />

nici <strong>sa</strong>rajevskih srednjih škola,<br />

studenti Pravnog fakulteta u Sarajevu<br />

te mnogobrojni mediji.<br />

Pozdravnim govorima skupu su<br />

se obratili predsjednik Općinskog<br />

<strong>sud</strong>a u Sarajevu Goran Salihović,<br />

predsjednik VSTV BiH Milorad<br />

Novković, visoki predstavnik Nj.<br />

E. Valentin Inzko te Lucio Valerio<br />

Sarandrea koji se prisutnima<br />

obratio u ime Nj.E. Petera So ren -<br />

sena, šefa Delegacije Evropske<br />

Unije u BiH.<br />

Predsjednik Općinskog <strong>sud</strong>a u<br />

Sarajevu Goran Salihović obraća-<br />

jući se uvaženim gostima po seb -<br />

no se zahvalio Evropskoj Uniji<br />

koja je mnogo uložila u bh. pra -<br />

vo suđe, VSTV-u BiH koje ta ko -<br />

đer stalno daje podršku <strong>sa</strong>rajevskom<br />

Općinskom <strong>sud</strong>u te amba<strong>sa</strong>dorima<br />

i svim drugima <strong>sa</strong> kojima<br />

pomenuti <strong>sud</strong> ima odličnu<br />

<strong>sa</strong>radnju. “Uz vašu pomoć ali i<br />

dobru organizaciju rada, evidentno<br />

je da je ovaj <strong>sud</strong> uradio<br />

mnogo, kao što je evidentno i to<br />

da je ostalo još mnogo toga da se<br />

uradi. S tim u vezi, <strong>sa</strong> ove pozicije<br />

mogu reći da će <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u<br />

Sarajevu, zajedno <strong>sa</strong> svojim me -<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu | www.oss.ba


nadžmentom i svim uposle ni cima<br />

i dalje maksimalno ulagati napore<br />

da radi dobro i pravedno<br />

svoj po<strong>sa</strong>o u skladu <strong>sa</strong> rokovima.<br />

Bh. pravosuđe treba biti u funkciji<br />

građana, olakšati im put ka ostvarivanju<br />

njihovih prava te težiti<br />

evropskim standardima koji su<br />

preduslov za ulazak Bosne i Her -<br />

cegovine u Evropsku Uniju”, re -<br />

kao je predsjednik Salihović.<br />

Predsjednik VSTV BiH Milorad<br />

Novković je naznačio: „Po -<br />

sebno zadovoljstvo predstavlja<br />

činjenica da bo<strong>sa</strong>nskohercego -<br />

vačko pravosuđe ni po čemu ne<br />

zaostaje za drugim evropskim<br />

zem ljama kada je riječ o obilježavanju<br />

Evropskog dana civilne<br />

pravde o čemu će svjedočiti i da -<br />

našnja manifestacija. Ovaj dan će<br />

biti obilježen u čak 47 zemalja<br />

članica Vijeća Evrope a 800 miliona<br />

građana će imati priliku da<br />

dobiju informacije o svojim pravima<br />

i o načinu na koji funk ci -<br />

onišu pravo<strong>sud</strong>ni sistemi njihovih<br />

zemalja. I naši građani su dio ove<br />

� Milorad Novković, predsjednik VSTV-a BiH<br />

velike porodice od 800 miliona<br />

Evropljana i to nam predstavlja<br />

posebno zadovoljstvo. Njihova<br />

dobra informi<strong>sa</strong>nost o načinima<br />

na koje mogu ostvariti svoja pra -<br />

va jedan je od preduslova za efi -<br />

kasniji rad pravo<strong>sud</strong>nih insti tucija<br />

naše zemlje zato ova manifestacija<br />

ima višestruk značaj za<br />

sve nas.“<br />

Visoki predstavnik za Bosnu i<br />

Hercegovinu, Nj.E. Valentin Inz -<br />

ko, govoreći o važnosti ovoga<br />

� Detalji <strong>sa</strong> svečanog obilježavanja EDCP-a u Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu<br />

dana za građane je naznačio:<br />

„Današnji dan pruža izvanrednu<br />

priliku za entuzijazam i optimizam<br />

u pogledu onoga šta pra -<br />

vo<strong>sud</strong>ni sistem može biti, kao i<br />

mogućnosti da izbliza <strong>sa</strong>gledamo<br />

svake godine šta je učinjeno i šta<br />

bi u budućnosti trebalo učiniti.<br />

Cilj bi trebao biti harmonizovan,<br />

funkcionalan, efika<strong>sa</strong>n i transparentan<br />

pravo<strong>sud</strong>ni sistem u koji<br />

će svi građani Bosne i Herce-<br />

Nastavak na 4. stranici >><br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu | www.oss.ba 3


Nastavak <strong>sa</strong> 3. stranice >><br />

govine imati povjerenje.“<br />

U okviru obilježavanja Evropskog<br />

dana civilne pravde održan<br />

je i Okrugli sto na temu „Komunikacijske<br />

vještine i pristup <strong>sud</strong>ije<br />

u mirnim (alternativnim) načinima<br />

rješavanja sporova“, gdje su<br />

moderatori bili mr.sc. Srđan Ši -<br />

mac, predsjednik Hrvatske ud ru -<br />

ge za mirenje, i dipl.iur Amir<br />

Avdagić, predsjednik Udruženja<br />

medijatora u BiH. Učesnici su bili<br />

<strong>sud</strong>ije općinskih <strong>sud</strong>ova iz Sarajeva,<br />

Mostara i Tuzle, a svrha odr -<br />

žavanja Okruglog stola bila je<br />

interaktivna edukacija i razmjena<br />

iskustava <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i stručnih <strong>sa</strong>radnika<br />

koji učestvuju u Projektu unapređenja<br />

efikasnosti pravosuđa.<br />

Također, upriličena je i posjeta<br />

učenika i studenata zgradi Općinskog<br />

<strong>sud</strong>a u Sarajevu uz organizovano<br />

simulirano suđenje <strong>sa</strong><br />

studentima i učenicima. Građani<br />

su putem info pultova postav -<br />

ljenih u zgradi Općinskog <strong>sud</strong>a u<br />

4<br />

Sarajevu imali mogućnost upoznati<br />

se <strong>sa</strong> radom pravo<strong>sud</strong>nih institucija<br />

te <strong>sa</strong>znati više o svojim<br />

pravima. Posebno intere<strong>sa</strong>ntna<br />

bila je izložba originalnog namještaja<br />

iz doba Austro-Ugarske u<br />

Bosni i Hercegovini, koja je u<br />

<strong>sa</strong>radnji <strong>sa</strong> Muzejom grada Sara-<br />

� Nj.E. Valentin Inzko, visoki predstavnik za BiH<br />

jeva, pripremljena u auli Palate<br />

pravde. Građani su imali mo -<br />

gućnost vidjeti <strong>sud</strong>nicu u kojoj je<br />

suđeno Gavrilu Principu, originalnu<br />

<strong>sud</strong>ijsku kancelariju, primjerke<br />

zemljišnih knjiga te druge<br />

eksponate iz tog perioda. �<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Udruženje <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u Bosni i Hercegovini<br />

dobilo u Washingtonu status punopravnog<br />

<strong>člana</strong> (<strong>člana</strong> <strong>sa</strong> <strong>pravom</strong> gla<strong>sa</strong>) <strong>Svjetske</strong><br />

<strong>asocijacije</strong> <strong><strong>sud</strong>ija</strong> (IAJ-UIM)<br />

� Goran Salihović, potpredsjednik USBiH, i Milan Tegeltija, predsjednik USBiH, u Washingtonu na konferenciji <strong>Svjetske</strong> asocijacije <strong>sud</strong>ija<br />

a 55. godišnjoj konferenciji<br />

<strong>Svjetske</strong> <strong>asocijacije</strong> <strong><strong>sud</strong>ija</strong><br />

(IAJ-UIM) koja je održana u<br />

Washingtonu od 11. do 15. novembra<br />

2012. godine, a na kojoj<br />

je bio pristutan g. Milan Tegeltija,<br />

predsjednik Udruženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u<br />

BiH i g. Goran Salihović, potpredsjednik<br />

Udruženja, Udru že nje<br />

<strong><strong>sud</strong>ija</strong> u Bosni i Hercegovini, koje<br />

je do<strong>sa</strong>d imalo status van rednog<br />

<strong>člana</strong> (<strong>člana</strong> bez prava gla <strong>sa</strong>) dobilo<br />

je status punoprav nog <strong>člana</strong><br />

(<strong>člana</strong> <strong>sa</strong> <strong>pravom</strong> gla<strong>sa</strong>) <strong>Svjetske</strong><br />

Asocijacije Sudija ( IAJ-UIM).<br />

Ovaj status predstavlja veliko<br />

priznanje svim bh. <strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma i<br />

Udruženju <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH kao i njihovoj<br />

nezavisnosti od zakonodavne<br />

i izvršne vlasti, a što je<br />

jedan od osnovnih uslova za pu -<br />

nopravno članstvo u ovoj global-<br />

noj organizaciji <strong><strong>sud</strong>ija</strong> svijeta.<br />

Na ovaj način <strong>sud</strong>ije u Bosni i<br />

Hercegovini postale su punoprav -<br />

ni član velike svjetske po rodice<br />

<strong><strong>sud</strong>ija</strong>. Članstvom u ovoj globalnoj<br />

organizaciji, Udruženje <strong><strong>sud</strong>ija</strong><br />

u BiH preuzelo je obavezu promovi<strong>sa</strong>nja<br />

ciljeva ove <strong>asocijacije</strong><br />

koji se odnose na nezavisnost su -<br />

dija, jačanje njihove <strong>sa</strong>mostalnos -<br />

ti i profesionalnosti itd. Punopravnim<br />

članstvom u Svjetskoj<br />

asocijaciji <strong><strong>sud</strong>ija</strong>, <strong>sud</strong>ije u BiH<br />

putem Udruženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH u<br />

budućnosti mogu na globalnom<br />

svjetskom nivou artikuli<strong>sa</strong>ti svoje<br />

probleme i interese u slučaju po -<br />

Nastavak na 6. stranici >><br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 5


Nastavak <strong>sa</strong> 5. stranice >><br />

kušaja narušavanja njihove nezavisnosti<br />

i <strong>sa</strong>mostalnosti te se ob -<br />

ratiti za pomoć povodom bilo<br />

kojeg drugog pitanja koje se od -<br />

nosi na status <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u društvu.<br />

Udruženje <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH neće se<br />

libiti da o bilo kojem sistemskom<br />

problemu i pitanju koje narušava<br />

nezavisnost i <strong>sa</strong>mostalnost <strong><strong>sud</strong>ija</strong><br />

u Bosni i Hercegovini informiše<br />

Svjetsku asocijaciju <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i od<br />

nje zatraži podršku i reakciju.<br />

Dobivanjem statu<strong>sa</strong> punoprav -<br />

nog <strong>člana</strong> ove globalne <strong>asocijacije</strong>,<br />

<strong>sud</strong>ije u BiH su dobile je -<br />

dan snažan multinacionalan me hanizam<br />

zaštite svoje nezavisnosti,<br />

<strong>sa</strong>mostalnosti i profesio nalnosti, a<br />

koji ćemo u buduć nosti, u slu čaju<br />

potrebe, bez uste zanja koristiti.<br />

Prema tome, svaki član Udru -<br />

ženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u Bosni i Hercegovi -<br />

6<br />

ni od 13.11.2012.godine po automatizmu<br />

je putem Udruženja su -<br />

dija u BiH i član <strong>Svjetske</strong> <strong>asocijacije</strong><br />

<strong><strong>sud</strong>ija</strong>.<br />

Na istoj konferenciji, uz podršku<br />

i glas Udruženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH, izabran<br />

je i novi predsjednik <strong>Svjetske</strong><br />

<strong>asocijacije</strong> <strong><strong>sud</strong>ija</strong>, uva ženi<br />

austrijski <strong><strong>sud</strong>ija</strong> gospodin Gerhard<br />

Reisner, do<strong>sa</strong>dašnji predsjednik<br />

Evropske <strong>asocijacije</strong> su dija<br />

(asocijacija koje smo takodje istog<br />

dana postali punopravni član), koji<br />

se ljubazno odazvao pozivu predsjednika<br />

Udruženja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> u BiH<br />

da u martu 2013. godine kao gost<br />

dođe u Bosnu i Hercegovinu i<br />

bude prisutan na regionalnoj konferenciji<br />

<strong><strong>sud</strong>ija</strong> <strong>sa</strong> temom položajstatus<br />

<strong><strong>sud</strong>ija</strong> i njihova nezavisnost<br />

u Bosni i Hercegovini i zemljama<br />

regije, a u organizaciji Udruženja<br />

<strong><strong>sud</strong>ija</strong> BiH. Na ovoj konferenciji<br />

će biti omogućeno učesće svim<br />

<strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma u BiH koji za to budu<br />

iskazali interes. �<br />

Delegacija Republike Turske<br />

posjetila <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu<br />

sklopu posjete Bosni i Her -<br />

ce govini, delegacija <strong>sa</strong>činje -<br />

na od advokata, <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i<br />

tužioca Republike Turske posjetila<br />

je i <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu.<br />

Gos te je primio Goran Salihović,<br />

pred sjednik <strong>sud</strong>a, koji im je tom<br />

prilikom predstavio pravo<strong>sud</strong>ni<br />

sistem BiH i njeno uređenje.<br />

Predsjednik je prisutne upoznao i<br />

<strong>sa</strong> nadležnostima Općinskog su da<br />

u Sarajevu, kao i organizacijom i<br />

načinom rada. Gosti su pozvali<br />

predstavnike <strong>sa</strong>rajevskog Suda da<br />

dođu u Ankaru i Antaliju kako bi<br />

posjetili tamošnje pravo<strong>sud</strong>ne institucije<br />

ali i kako bi se uspos ta -<br />

vila trajna <strong>sa</strong>radnja izme đu ovog<br />

<strong>sud</strong>a i pravo<strong>sud</strong>nih institucija u<br />

Republici Turskoj.<br />

Gosti su imali priliku obići i<br />

� Detalji <strong>sa</strong> <strong>sa</strong>stanka predstavnika<br />

Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu i<br />

turske delegacije<br />

zgradu <strong>sud</strong>a te vidjeti <strong>sa</strong>vremeno<br />

opremljene <strong>sud</strong>nice i<br />

pi<strong>sa</strong>rnice. �<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


U Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu održan<br />

<strong>sa</strong>stanak Radne grupe VSTV BiH za praćenje<br />

vremenskih rokova za postupanje po predmetima<br />

za <strong>sud</strong>ove i uspostavljanje vremenskih<br />

rokova za postupanje po predmetima<br />

za tužilaštva Bosne i Hercegovine<br />

� Članovi Radne grupe<br />

arajevski <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> je<br />

22.11.2012. godine bio doma<br />

ćin Radnoj grupi VSTV<br />

BiH za praćenje vremenskih ro -<br />

kova za postupanje po predmetima<br />

za <strong>sud</strong>ove i uspostavljanje<br />

vremenskih rokova za postupanje<br />

po predmetima za tužilaštva Bos -<br />

ne i Hercegovine.<br />

Prekomjerno trajanje <strong>sud</strong>skog<br />

postupka predstavlja glavni problem<br />

većini zemalja članica Vijeća<br />

Evrope. Evropska komisija za<br />

efikasnost pravosuđa (CEPEJ) započela<br />

je njegovo rješavanje sma-<br />

trajući da: “Ispod neke kritične<br />

tačke prekomjerna kašnjenja vode<br />

do opće krize kada je u pitanju<br />

povjerenje građana i ekonomija<br />

pravnog sistema (jednog od stu -<br />

bova demokratije) te kao posljedica<br />

toga i <strong>sa</strong>me demokratije.<br />

(…)Jedan od velikih problema za<br />

<strong>sud</strong>ske korisnike je taj što oni ne<br />

mogu predvidjeti završetak postupka.<br />

Podizanje tužbe često zna -<br />

či upuštanje u proces za koji se<br />

očekuje da će dugo trajati i čiju<br />

tačnu dužinu trajanja je nemo gu -<br />

će predvidjeti. Korisnicima treba -<br />

ju predvidivi postupci (od po -<br />

četka) isto kao i optimalno vrijeme”.<br />

Strategija za reformu sektora<br />

pravde u Bosni i Hercegovini za<br />

period od 2008. do 2012. godine<br />

također ističe potrebu “Postepe -<br />

nog uvođenja preporuka Evrop -<br />

ske komisije za efikasnost pra -<br />

vosuđa (CEPEJ) u vezi <strong>sa</strong> uvođenjem<br />

optimalnih i predvidivih<br />

vremenskih rokova za obradu<br />

predmeta”, te kao strateški program<br />

definira pristupanje utvrđi-<br />

Nastavak na 8. stranici >><br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 7


Nastavak <strong>sa</strong> 7. stranice >><br />

vanju sistema predvidljivih rokova<br />

u rješavanju predmeta u <strong>sud</strong>ovima<br />

u skladu <strong>sa</strong> preporukama<br />

Vijeća Evrope (CEPEJ).<br />

VSTV BiH je svojom odlukom<br />

od 27.01.2010.godine osnovao<br />

pomenutu Radnu grupu <strong>sa</strong> zadatkom<br />

da uz tehničku pomoć<br />

USAID-ovog Projekta razvoja<br />

sektora pravosuđa izradi prijedlog<br />

Pravilnika o vremenskim okvirima<br />

za postupanje po predmetima<br />

u <strong>sud</strong>ovima i tužilaštvima u Bosni<br />

i Hercegovini te da prati njegovu<br />

primjenu i po potrebi predlaže<br />

eventualne izmjene i dopune.<br />

Radnom grupom, koja je <strong>sa</strong>stavljena<br />

od iskusnih i cijenjenih<br />

<strong><strong>sud</strong>ija</strong> i tužilaca iz cijele zemlje,<br />

predsjedava <strong><strong>sud</strong>ija</strong> Obren Buža -<br />

nin, član VSTV BiH i <strong><strong>sud</strong>ija</strong> Vr -<br />

hovnog <strong>sud</strong>a Republike Srp ske.<br />

Pravilnik o vremenskim ro ko -<br />

vima za postupanje po predmetima<br />

za <strong>sud</strong>ove i tužilaštva u<br />

Bos ni i Hercegovini usvojen je na<br />

sjednici VSTV BiH održanoj<br />

� Detalji <strong>sa</strong> <strong>sa</strong>stanka Radne grupe u Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu<br />

8<br />

� S lijeve strane: Rusmir Šabeta, šef Odjela za pravo<strong>sud</strong>nu upravu VSTV-a BiH,<br />

i Obren Bužanin, član VSTV-a BiH i <strong>sud</strong>ija Vrhovnog <strong>sud</strong>a Republike Srpske<br />

05.09.2012.godine. Također, utvr -<br />

đen je i prijedlog Uputstva za<br />

primjenu Pravilnika o vremenskim<br />

rokovima za postupanje po<br />

predmetima za <strong>sud</strong>ove i tužilaštva<br />

u Bosni i Hercegovini.<br />

Početkom naredne godine pristupit<br />

će se pilot primjeni Pravilnika<br />

o vremenskim rokovima za<br />

postupanje po predmetima za su-<br />

dove i tužilaštva u Bosni i Hercegovini<br />

u Općinskom <strong>sud</strong>u u Ze -<br />

nici, Kantonalnom <strong>sud</strong>u u Zenici<br />

i Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog<br />

kantona nakon če -<br />

ga će VSTV BiH donijeti odluku<br />

o početku primjene pomenutog<br />

Pravilnika u svim <strong>sud</strong>ovima i<br />

tužilaštvima u Bosni i Hercegovini.<br />

�<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


� Predstavnice Ministarstva pravosuđa<br />

Republike Hrvatske<br />

Predstavnice Ministarstva pravosuđa<br />

Republike Hrvatske boravile u dvodnevnoj<br />

posjeti Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu<br />

ana 08.11.2012. godine Op -<br />

ćinski <strong>sud</strong> u Sarajevu posje -<br />

tile su predstavnice Minis tarstva<br />

pravde Republike Hrvatske,<br />

gospođe Sanja Nola i Gordana<br />

Klarić. Cilj njihovog dolaska bilo<br />

je upoznavanje pravo<strong>sud</strong>nog sistema<br />

BiH, <strong>sa</strong> posebim akcentom<br />

na reformu prekršajnih <strong>sud</strong>ova. S<br />

tim u vezi, Goran Salihović, predsjednik<br />

Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu,<br />

predstavio im je proces<br />

reforme prekršajnih <strong>sud</strong>ova u BiH<br />

i svoja iskustva u vezi <strong>sa</strong> tim. Istakao<br />

je da je prekršajna reforma<br />

uvijek bila <strong>sa</strong>stavni dio cjelo -<br />

kupne strategije reforme pravosuđa<br />

u BiH ali je Projekat za<br />

reorganizaciju <strong>sud</strong>ova za pre kr -<br />

šaje otpočeo tek 01.10.2003., a<br />

završen 31.12.2006. godine.<br />

Glavni cilj strategije za reformu<br />

<strong>sud</strong>ova za prekršaje bio je uspostaviti<br />

sistem za postupanje po<br />

prekršajima koji ispunjava uslove<br />

Evropske konvencije o zaštiti<br />

ljudskih prava i osnovnih sloboda<br />

te u kojem će se predmeti rješavati<br />

na efika<strong>sa</strong>n i ekonomičan<br />

način putem zakonodavne i organizacijske<br />

reforme.<br />

Predsjednik Salihović je uk rat -<br />

ko izložio glavne rezultate koji su<br />

ostvareni primjenom strategije reforme<br />

istakavši da je prvenstveno<br />

bilo potrebno uraditi reformu procesnog<br />

zakona o prekršajima te su<br />

u vezi <strong>sa</strong> tim izrađeni i usvojeni<br />

novi procesni zakoni o prekršajima,<br />

a koji su stupili na snagu u<br />

oba entiteta. Ovakvi zakoni omo -<br />

gućili su mnogo efikasnije procesuiranje<br />

prekršajnih predmeta.<br />

Nakon donošenja novog zakona,<br />

krenulo se u reorganizaciju<br />

sistema za rješavanje prekršajnih<br />

predmeta. Reorganizovani sistem<br />

prekršaja stupio je na snagu<br />

1.9.2006. godine u Republici Srpskoj,<br />

odnosno 1.12.2006. godine<br />

u Federaciji BiH. Zatvoreno je<br />

svih 122 prvostepena i drugostepena<br />

<strong>sud</strong>a za prekršaje u Federaciji<br />

BiH i Republici Srpskoj.<br />

Uspostavljena su nova prekršajna<br />

odjeljenja u općinskim i osnov -<br />

nim <strong>sud</strong>ovima čija je funkcija da<br />

postupaju u prekršajnim predmetima<br />

u prvom stepenu. Nadležnost<br />

za rješavanje predmeta u drugom<br />

stepenu u Federaciji Bosne i Her -<br />

cegovine prenesena je na kanto -<br />

nalne <strong>sud</strong>ove, dok je u Republici<br />

Srpskoj zadržana u okružnim <strong>sud</strong>ovima.<br />

Završetkom reforme broj<br />

prekršajnih <strong>sud</strong>ova smanjen je <strong>sa</strong><br />

122 na 56, što predstavlja smanjenje<br />

broja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> koji postupaju u<br />

prekršajnim predmetima za 50%.<br />

Imenovane su najstručnije <strong>sud</strong>ije<br />

za rješavanje prekršajnih predme -<br />

Nastavak na 10. stranici >><br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 9


Nastavak <strong>sa</strong> 9. stranice >><br />

ta, a zadovoljen je i nacionalni<br />

balans u <strong>sud</strong>ovima kako je pro -<br />

pi<strong>sa</strong>no u Ustavu.<br />

“Jedan od proizvoda reforme <strong>sud</strong>ova<br />

za prekršaje u BiH je i uspostava<br />

sistema za naplaćivanje<br />

kazni – formiran je Registar<br />

novčanih kazni i u FBiH i u RS-u,<br />

a što je rezultiralo boljem iz vršenju<br />

i povećanju naplate novčanih<br />

kazni” – istakao je Sali hović.<br />

Dana 31.12.2006. godine kada<br />

se Projekt za reorganizaciju <strong>sud</strong>ova<br />

za prekršaje završio, u Federaciji<br />

Bosne i Hercegovine i<br />

Republici Srpskoj uspostavljen je<br />

reorganizovani sistem za postupanje<br />

po prekršajima.<br />

Reformu sistema za prekršaje<br />

prvobitno je provela Nezavisna<br />

pravo<strong>sud</strong>na komisija, a kasnije<br />

Visoko <strong>sud</strong>sko i tužilačko vijeće<br />

Bosne i Hercegovine u <strong>sa</strong>radnji <strong>sa</strong><br />

organizaciji Udruženja su -<br />

dija Federacije BiH i Hr -<br />

vatske udruge <strong>sud</strong>aca, Op -<br />

ćin ski i Kantonalni <strong>sud</strong> u Sarajevu<br />

posjetile su 09.11.2012. godine<br />

<strong>sud</strong>ije iz hrvatskih gradova<br />

Šibenika, Zadra i Splita. Sudije<br />

<strong>sa</strong>rajevskog Kantonalnog i Op -<br />

ćinskog <strong>sud</strong>a ugostili su kolegice<br />

i kolege iz Republike Hrvatske te<br />

tom prilikom održali <strong>sa</strong>stanak na<br />

temu organizacije pravo<strong>sud</strong>nog<br />

sistema u BiH i RH. Kao moderator<br />

na <strong>sa</strong>stanku se prisutnima<br />

obratio Jasmin Jahjaefendić, <strong>sud</strong>i -<br />

ja <strong>sa</strong>rajevskog Kantonalnog <strong>sud</strong>a,<br />

zatim gđa Begzada Gavranka pe -<br />

tanović Salihagić, predsjednica<br />

Kantonalnog <strong>sud</strong>a u Sarajevu te<br />

ispred Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu<br />

10<br />

ministrima pravde na državnom,<br />

entitetskom i kantonalnom nivou,<br />

drugim zainteresiranim stranama<br />

na svim nivoima vlasti, <strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma<br />

za prekršaje i <strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma redovnih<br />

<strong>sud</strong>ova.<br />

Tokom boravka u posjeti <strong>sa</strong>rajevskom<br />

Općinskom <strong>sud</strong>u, gošće<br />

Sudije iz Republike Hrvatske posjetile<br />

<strong>sa</strong>rajevski Kantonalni i <strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong><br />

gđa Sanela Rondić, sutkinja tog<br />

<strong>sud</strong>a, koja je u ime predsjednika<br />

pozdravila prisutne i dala kratak<br />

su imale priliku obići zgradu<br />

<strong>sud</strong>a, vidjeti način i organizaciju<br />

rada u istom, upoznati se <strong>sa</strong> načinom<br />

rada u CMS sistemu i odjeljenu<br />

Registra za upis pravnih lica<br />

te posjetiti Zk odjeljenje, <strong>sa</strong>vremeni<br />

opremljene <strong>sud</strong>nice i sobu<br />

za zaštićene svjedoke. �<br />

� Detalji <strong>sa</strong> <strong>sa</strong>stanka<br />

osvrt o organizaciji i radu Općinskog<br />

<strong>sud</strong>a u Sarajevu. �<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Održana Treća konferencija stručnih<br />

<strong>sa</strong>radnika zaposlenih u bh. pravosuđu<br />

druženje stručnih <strong>sa</strong>radnika i<br />

<strong>sa</strong>vjetnika u <strong>sud</strong>ovima i tužilaštvima<br />

u Bosni i Hercego -<br />

vini održalo je 28. i 29.05.2012.<br />

go dine u hotelu „Pahuljica“ na<br />

Vlašiću treću po redu Konferenciju<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika i <strong>sa</strong>vjetnika zaposlenih<br />

u pravosuđu Bosne i<br />

Hercegovine. Tema prvog dana<br />

Kon ferencije odnosila se na status i<br />

ulogu stručnih <strong>sa</strong>radnika u pravosuđu<br />

u svjetlu strukturiranog dija -<br />

lo ga o pravosuđu između EU i<br />

BiH, dok je drugog dana Konferen -<br />

cije održana skupština Udru že nja.<br />

Konferenciju je pozdravnim go -<br />

vorom otvorio gospodin Ne dim<br />

Ćosić, predsjednik Udruže nja, dok<br />

su istoj prisustvovali gospođa Indira<br />

Hadžimehmedović, predsjednica<br />

Kantonalnog <strong>sud</strong>a u Tuzli,<br />

kao predstavnica pravosuđa, gos -<br />

po din Hidajet Ha li lović, pomoćnik<br />

Federalnog minis tars tva pravde<br />

FBiH kao predstavnik izvršne<br />

vlasti, gos pođa Mersiha Mahmu-<br />

tović, prav ni <strong>sa</strong>vjetnik i predstavnik<br />

Visokog <strong>sud</strong>skog i tužilačkog<br />

vijeća Bosne i Hercego -<br />

vine, te gospodin Almir Taba ković<br />

i gospođa Vanja Pav lo vić kao<br />

predstavnici entitetskih Centara za<br />

edukaciju <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i tužilaca. Čla nica<br />

Udruženja gos pođa Lejla Gazi be -<br />

gović Begović je izložila zaključ -<br />

ke Radne grupe Udruženja za<br />

iz radu nacrta izmjena zakonskih<br />

odredbi o una pređenju po ložaja<br />

stručnih <strong>sa</strong>rad nika, dok je gospođa<br />

Mersiha Mahmutović ispred<br />

VSTV-a BiH izložila zaključke<br />

Radne grupe VSTV-a BiH za razmatranje<br />

statu<strong>sa</strong> struč nih <strong>sa</strong>radnika,<br />

pri prav nika i pri pravnika<br />

volontera u pra vosuđu BiH, na -<br />

vodeći da su isti dostavljeni Fede -<br />

ralnom minis tarstvu pravde. Po -<br />

sebno interesovanje učesnika Konferencije<br />

i diskusija razvili su se u<br />

vezi <strong>sa</strong> izloženim zaključcima u<br />

pogledu naziva funkcije/pozicije i<br />

visine plate stručnih <strong>sa</strong>radnika,<br />

kao i oko dužine trajanja i načina<br />

produ ženja mandata, a koje pitanje<br />

je trenutno goruće s obzirom na či -<br />

njenicu da 01.12.2012. godine za<br />

16 stručnih <strong>sa</strong>radnika u pravosuđu<br />

BiH ističe šestogodišnji man dat na<br />

koji su imenovani.<br />

Gospođa Indira Hadžimehmedović<br />

je iz perspektive predsjednice<br />

<strong>sud</strong>a ukazala na brojne<br />

ra zličitosti u statusu, ovlaštenjima<br />

i odgovornosti stručnih <strong>sa</strong>radnika<br />

u pravosuđu u BiH akcentirajući<br />

da je naziv funkcije „stručni <strong>sa</strong> radnik“<br />

neodgovarajući i da bi se<br />

rješenje problema moglo iznaći<br />

ugledanjem na pravo<strong>sud</strong>nu sistematizaciju<br />

pojedinih evropskih zemalja<br />

i opredjeljenjem za naziv<br />

„<strong><strong>sud</strong>ija</strong> za sporove male vrijednosti“<br />

kao jedan od mogućih.<br />

Gospodin Hidajet Halilović prilikom<br />

izlaganja stavova Fede ral -<br />

nog ministarstva pravde o na činu<br />

uređenja status, a i ovlaštenja<br />

Nastavak na 12. stranici >><br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 11


Nastavak <strong>sa</strong> 11. stranice >><br />

struč nih <strong>sa</strong>radnika u <strong>sud</strong>ovima i<br />

tužilaštvima BiH u svjetlu strukturiranog<br />

dijaloga o pravosuđu<br />

BiH, istakao je da zakonsko šarenilo<br />

i ograničeni finansijski kapaciteti<br />

podupiru nejednakosti u<br />

statusu, ulozi i ovlaštenjima struč -<br />

nih <strong>sa</strong>radnika u pravosuđu BiH.<br />

Osvrnuvši se na pitanje strukturiranog<br />

dijaloga o pravosuđu iz -<br />

među EU i BiH naglasio je da<br />

strukturirani dijalog, između ostalog,<br />

zaista ima za cilj i da predstavnici<br />

zakonodavne, izvršne i<br />

<strong>sud</strong>ske vlasti postignu zajedničko<br />

razumijevanje i konsenzus u vezi<br />

osnovnih pitanja unapređenja reformskih<br />

proce<strong>sa</strong> u sektoru prav -<br />

de, ali je dodao da u okviru struktuiranog<br />

dijaloga o pravosuđu<br />

između EU i BiH, još uvijek nije<br />

razmatrano pitanje statu<strong>sa</strong> i uloga<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika.<br />

Predstavnici CEST FBiH i<br />

CEST RS izložili su program<br />

početne obuke, plan daljnjih aktivnosti<br />

i ukazali na pozitivne<br />

primjere, ali i problematiku <strong>sa</strong> ko -<br />

jom se Centri susreću u svom radu<br />

ističući stalnu težnju da obuku<br />

usklade kako <strong>sa</strong> progra mima obu -<br />

ke, tako i iskazanom interesovanju<br />

polaznika za pojedine teme.<br />

Konferencija je još jednom po -<br />

entirala na aktuelna i nažalost još<br />

uvijek adekvatno neriješena pitanja<br />

statu<strong>sa</strong>, uloga i ovlaštenja<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika u pravosuđu u<br />

BiH, ali se ponovo polazala kao<br />

dobra prilika za sumiranje ostvarenih<br />

rezultata u navedenoj<br />

oblasti, razmjenu mišljenja i konstruktivan<br />

dijalog.<br />

12<br />

Na konferenciji su doneseni<br />

sljedeći zaključci i preporuke:<br />

Dostaviti upit Visokom <strong>sud</strong>-<br />

1. skom i tužilačkom vijeću<br />

BiH za informaciju šta će biti <strong>sa</strong><br />

stručnim <strong>sa</strong>radnicima u Federaciji<br />

BiH koji su imenovani od strane<br />

navede nog organa nakon isteka<br />

perioda od 6 (šest) godina;<br />

Svi stručni <strong>sa</strong>radnici bi se tre-<br />

2. bali imenovati od strane<br />

jednog organa na neodređeno vrijeme,<br />

tj. težiti harmoniziranju po -<br />

ložaja stručnih <strong>sa</strong>radnika za poslenih<br />

u pravosuđu;<br />

Stručni <strong>sa</strong>radnici zaposleni u<br />

3. pravosuđu bi trebali imati<br />

prednost prilikom imenovanja na<br />

funkcije <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i tužilaca;<br />

Izraženo je neslaganje <strong>sa</strong><br />

4. gradacijom stručnih <strong>sa</strong>radnika<br />

u preporukama Komisije za<br />

legislativu Visokog <strong>sud</strong>skog i tužilačkog<br />

vijeća BiH;<br />

Nastaviti s naporima za po -<br />

5. ve ćanjem plata i reguli<strong>sa</strong> -<br />

njem nak nada nosiocima pravo<strong>sud</strong>nih<br />

funk cija;<br />

Insistirati na daljnjem razma-<br />

6. tranju izmjene imena stručnih<br />

<strong>sa</strong>radnika koji <strong>sa</strong> mo stalno postupaju<br />

(mlađi <strong><strong>sud</strong>ija</strong>/pomoćnik tu -<br />

žioca) te povećanju ovlaštenja<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika;<br />

Potrebno je iznaći mo gućnost<br />

7. <strong>sa</strong>mostalnog postupanja<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika za poslenih u<br />

tužilaštvima i to na ročištima za izjaš<br />

njenje o krivnji, za izricanje<br />

kaz nenih naloga i razmatranje sporazuma<br />

o priznanju krivnje;<br />

Podupirati nastojanja u do -<br />

8.<br />

nošenju zakona o <strong>sud</strong>skoj ad-<br />

ministraciji na državnom ili entitetskom<br />

nivou te u istom re gu li<strong>sa</strong>ti<br />

status <strong>sud</strong>skih priprav nika.<br />

Drugi dan Konferencije, nakon<br />

što je ostvaren potrebni kvorum za<br />

rad i odlučivanje, održana je skupština<br />

Udruženja na kojoj su usvojeni<br />

Finansijski izvještaji za 2010.<br />

i 2011. godinu i Izvještaj o radu<br />

Udruženja za period od novembra<br />

2010. do maja 2012. godine. Odr -<br />

žana skupština bila je dijelom i<br />

izborna jer su na istoj izabrana i<br />

četiri nova <strong>člana</strong> upravnog odbora<br />

i to Vedran Alidžanović, stručni<br />

<strong>sa</strong>radnik Općinskog <strong>sud</strong>a u Gra ča -<br />

nici, Edin Šaćirović, stručni <strong>sa</strong>radnik<br />

Općinskog <strong>sud</strong>a u Visokom,<br />

Mersiha Mahmutović i Marina<br />

Maksimović, stručne <strong>sa</strong>radnice<br />

Okruž nog tužilaštva u Doboju,<br />

dva <strong>člana</strong> nadzornog odbora i to<br />

Ljubiša Dragićević, stručni <strong>sa</strong>radnik<br />

Osnovnog <strong>sud</strong>a u Banjaluci i<br />

Emir Bakić, stručni <strong>sa</strong>vjetnik<br />

Kan tonalnog tužilaštva Tuzlanskog<br />

kantona, te kao sekretar Ud -<br />

ruženja Vildana Fajić, stručna <strong>sa</strong> -<br />

radnica Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu.<br />

�<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


� Detalji <strong>sa</strong> <strong>sa</strong>stanka<br />

U Odjeljenju za sporove male vrijednosti<br />

Ilidža održan <strong>sa</strong>stanak <strong>sa</strong> predstavnicima<br />

Delegacije Evropske unije u BiH i JSDP-a II<br />

prostorijama Odjeljenja za<br />

sporove male vrijednosti<br />

Ilidža Općinskog <strong>sud</strong>a u Sa -<br />

rajevu, 24.08.2012. godine odr -<br />

žan je <strong>sa</strong>stanak na kojem su Mir<strong>sa</strong>da<br />

Helić, predsjednica tog od -<br />

jeljenja, Nedim Ćosić, predsjednik<br />

Udruženja stručnih <strong>sa</strong>radnika<br />

i <strong>sa</strong>vjetnika u <strong>sud</strong>ovima i tužilaštvima<br />

u BiH (USSST BiH),<br />

ugostili Drinu Galičića i Lejlu<br />

Bašagić, predstavnike Delegacije<br />

Evropske unije u BiH – Specijalni<br />

predstavnik EU, u BiH, te Mus -<br />

tafu Šušića i Ermina Sarajliju,<br />

predstavnike USAID-a JSDP II.<br />

Sastanku su, osim imenovanih,<br />

prisustvovali i stručni <strong>sa</strong>radnici<br />

Odjeljenja za sporove male vrijednosti<br />

Ilidža.<br />

Tema <strong>sa</strong>stanka bio je položaj<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika - nosilaca pra -<br />

vo<strong>sud</strong>ne funkcije <strong>sa</strong> posebnim osvrtom<br />

na mandat navedene ka tegorije<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika, a sve u<br />

cilju usmjeravanja preliminarnih<br />

prijedloga vezanih za uređenje<br />

položaja stručnih <strong>sa</strong>radnika u svijetlu<br />

strukturiranog dijaloga o<br />

pravosuđu između EU i BiH.<br />

Nakon što je predsjednica Od -<br />

jeljenja pozdravnim govorom<br />

otvorila <strong>sa</strong>stanak, predsjednik<br />

USSST BiH izložio je trenutni<br />

položaj stručnih <strong>sa</strong>radnika i aktuelnu<br />

problematiku, kao i aktivnosti<br />

i ciljeve Udruženja. Ista -<br />

kao je da VSTV BiH jedini ima<br />

zvaničan podatak ali da će, prema<br />

podacima Udruženja, za sedam<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika iz tzv. „prve<br />

garniture stručnih <strong>sa</strong>radnika ime -<br />

novanih poslije reforme pravosuđa<br />

2003. godine“, 01.12.2012.<br />

godine isteći šestogodišnji mandat<br />

na koji su imenovani te je do -<br />

dao da trenutna zakonska rješenja<br />

ne omogućavaju produženje mandata.<br />

Dodao je da brojka od<br />

sedam nije konačna te da će broj<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika – nosilaca pra -<br />

vo<strong>sud</strong>ne funkcije koji će se naći u<br />

istom položaju kao ovih prvih<br />

sedam da raste iz godine u godi -<br />

nu.<br />

Gosti ispred Delegacije Ev rop -<br />

ske unije u BiH održali su kratku<br />

prezentaciju o do<strong>sa</strong>dašnjim rezultatima<br />

strukturiranog dijaloga i<br />

Nastavak na 14. stranici >><br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 13


Nastavak <strong>sa</strong> 13. stranice >><br />

izložili zahtjeve i standarde koji<br />

su neophodni u sektoru pravde, a<br />

čije je ostvarenje preduslov za otvaranje<br />

Poglavlja 23. i 24. Istak -<br />

nuto je da sektor pravde mora da<br />

počiva na četiri stuba i to: neza -<br />

visnosti, nepristrasnosti, odgo -<br />

vornosti i jednakosti pred za konom<br />

i konačno, profesionalizmu i<br />

efikasnosti. Također je istaknuto<br />

da je trenutna struktura u sektoru<br />

pravde, koju karakteriše pretje -<br />

rana decentralizacija, kao takva<br />

neodrživa.<br />

Gosti USAID-a JSDP II su<br />

USSST BiH pozvali da se prijavi<br />

na tematsku konferenciju „Karijere<br />

u pravosuđu i napredovanje“<br />

koja će se održati u proljeće 2013.<br />

godine jer bi se pitanje karijere u<br />

pravosuđu, odnosno prelaska iz<br />

jednog statu<strong>sa</strong> u drugi, pa time u<br />

14<br />

širem smislu i pitanja statu<strong>sa</strong><br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika, moglo uvrstiti<br />

kao pitanje za strukturalni dijalog.<br />

Još jednom je istaknuto da<br />

USAID podupire nezavisno i<br />

učinkovito pravosuđe, pa kako u<br />

pravosuđu BiH imamo i stručne<br />

<strong>sa</strong>radnike koji su nosioci pravo<strong>sud</strong>ne<br />

funkcije, to je USAID spreman<br />

dati podršku Udruženju<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika u aktivnostima<br />

koje, makar i posredno, imaju za<br />

cilj osnaživanje pravosuđa.<br />

Zaključci <strong>sa</strong>stanka su da su pitanja<br />

statu<strong>sa</strong>, položaja i uloge<br />

stručnih <strong>sa</strong>radnika nosilaca pra -<br />

vo<strong>sud</strong>ne funkcije pitanja koja će<br />

bez sumnje jednog dana biti<br />

uvrštena kao pitanja za strukturalni<br />

dijalog. Usklađivanje sektora<br />

pravde i obezbjeđenje po -<br />

menuta četiri stuba iz Poglavlja<br />

23. i 24. mora biti sveobuhvatno i<br />

kao takvo mora da osigura najviše<br />

evropske standarde za sve nosioce<br />

pravo<strong>sud</strong>ne funkcije, pa<br />

tako i stručne <strong>sa</strong>radnike. Nametnulo<br />

se i pitanje da li ograničeni<br />

mandat ugrožava nezavisnost kao<br />

jedan od četiri osnovana stuba na<br />

kojima mora da počiva pravosuđe<br />

i svi učesnici <strong>sa</strong>stanka bili su<br />

stanovišta da ograničen mandat<br />

nosilaca pravo<strong>sud</strong>ne funkcije ne<br />

doprinosi nezavisnosti i jačanju<br />

pravosuđa. Ostaje <strong>sa</strong>mo da se vidi<br />

da li će <strong>sa</strong> 01.12.2012. godine<br />

početi prak<strong>sa</strong> da nosioci pravo<strong>sud</strong>ne<br />

funkcije, kao nagradu za<br />

šestogodišnji trud, umjesto imenovanja<br />

na pozicije <strong><strong>sud</strong>ija</strong> ili tužilaca,<br />

budu primorani da preuzmu<br />

svoje radne knjižice i dodatno<br />

pogoršaju statistiku na biroima za<br />

zapošljavanje. �<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Delegacija Sudske administracije<br />

Norveške boravila u posjeti<br />

<strong>sa</strong>rajevskom Općinskom <strong>sud</strong>u<br />

oran Salihović, predsjednik<br />

Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu,<br />

primio je u posjetu 10.10.<br />

2012. godine delegaciju <strong>sud</strong>ske<br />

administracije Norveške. Cilj po -<br />

sjete bio je upoznavanje <strong>sa</strong> načinom<br />

rada ovog <strong>sa</strong>rajevskog <strong>sud</strong>a.<br />

Nakon pozdravnog govora,<br />

predsjednik Salihović je prisutnima<br />

ukratko predstavio način i<br />

organizaciju <strong>sud</strong>a te njegove nad -<br />

ležnosti. Tom prilikom je rekao<br />

da je ovaj <strong>sud</strong> ostvario veliki uspjeh<br />

kada je riječ o rješavanju višegodišnjih<br />

zaostataka u velikom<br />

broju neriješenih predmeta, a sve<br />

zahvaljujući udruženim snagama<br />

svih uposlenih u ovom <strong>sud</strong>u. Kao<br />

primjer je naveo Privredno odje -<br />

ljenje gdje je broj predmeta po<br />

<strong>sud</strong>iji nekada iznosio čak više od<br />

3.000 dok taj broj danas iznosi<br />

oko 250 predmeta.<br />

Na neažurnost <strong>sud</strong>a nije <strong>sa</strong>mo<br />

utjecao veliki priliv predmeta<br />

nego i otežani uslovi za rad. Predsjednik<br />

je istakao da se situacija<br />

znatno promijenila, ne <strong>sa</strong>mo<br />

nakon bolje organizacije rada,<br />

nego i nakon rekonstrukcije zgra -<br />

� Detalji <strong>sa</strong> održanog <strong>sa</strong>stanka<br />

de Općinskog <strong>sud</strong>a, a za što treba<br />

zahvaliti Vladi Kraljevine Nor -<br />

veš ke koja je obezbjedila dio<br />

sredstava za renoviranje Palate<br />

pravde. Po završetku rekonstrukcije<br />

<strong>sud</strong> je dobio adekvatno op -<br />

remljene <strong>sud</strong>nice i dovoljno prostora<br />

za rad tako da je bilo za<br />

očekivati da će se i broj neriješenih<br />

predmeta smanjiti. Međutim,<br />

ono što i dalje opterećuje <strong>sud</strong><br />

i dovodi u pitanje njegovu potpunu<br />

ažurnost jesu komunalni<br />

predmeti. Salihović je rekao da bi<br />

takvu vrstu predmeta trebali izmjestiti<br />

iz <strong>sud</strong>a i oformiti agenciju<br />

koja bi se bavila isključivo komunalnim<br />

predmetima. Od ukupnog<br />

broja neriješenih predmeta na<br />

ovom <strong>sud</strong>u 98% su komunalni<br />

dok preostali dio čine strukturni<br />

predmeti.<br />

Predsjednik je goste informi<strong>sa</strong>o<br />

i o načinu uvođenja CMS sistema<br />

u <strong>sud</strong> istakavši da je taj projekat<br />

uspješno realizovan te da je u<br />

roku od jedne godine <strong>Općinski</strong><br />

<strong>sud</strong> u Sarajevu sve predmete prebacio<br />

u CMS sistem. Pomenuti<br />

sistem je znatno ubrzao rješavanje<br />

predmeta.<br />

Norvežane je interesovao i institut<br />

medijacije te je predsjednik<br />

rekao da je u <strong>sa</strong>rajevskom <strong>sud</strong>u<br />

putem medijacije riješen određeni<br />

broj predmeta ali da <strong>sa</strong>ma medijacija<br />

nije potpuno „zaživjela“ na<br />

ovim prostorima. „Potrebno je<br />

više raditi na <strong>sa</strong>mom promovi<strong>sa</strong>nju<br />

medijacije kako bi gra -<br />

đani shvatili o čemu je riječ i koje<br />

su prednosti ovakvog načina rje -<br />

šavanja spora. Možda da se ide i<br />

na izmjenu Zakona o medijaciji<br />

tako da se uvede obavezna medijacija<br />

u nekim vrstama predmeta“<br />

- istakao je predsjednik<br />

Sa lihović.<br />

Po završetku <strong>sa</strong>stanka gosti su<br />

imali priliku obići Palatu pravde. �<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 15


Tokom 10 mjeseci 2012. godine<br />

u Općinskom <strong>sud</strong>u u Sarajevu<br />

riješeno čak 155.989 predmeta i<br />

ostvarena norma u visini od 206.55%<br />

a početku 2012. godine u Općinskom <strong>sud</strong>u u<br />

Sarajevu bilo je ukupno 837.560 neriješenih<br />

predmeta. Tokom prvih deset mjeseci zaprim -<br />

ljeno je 197.491 novi predmet tako da je u radu<br />

bilo1.035.051 neriješenih predmeta. Od tog broja ri-<br />

16<br />

ješeno je 155.989, dok je neriješenih ostalo 879.062<br />

predmeta. Od tog broja 825.225 ili 93,88% su komunalni<br />

predmeti, dok je 53.837 ili 6,12% strukturnih<br />

predmeta. Ostvarena norma na nivou <strong>sud</strong>a<br />

iznosi 206,55%. �<br />

OPĆINSKI SUD U SARAJEVU<br />

Tabela I - Protok predmeta za 10 mjeseci 2012. godine<br />

Vrsta predmeta Broj neriješenih<br />

predmeta na<br />

početku perioda<br />

Broj primljenih<br />

predmeta tokom<br />

izvještajnog<br />

perioda<br />

Ukupan broj<br />

svih predmeta<br />

u radu<br />

Broj predmeta<br />

koji su riješeni<br />

u izvještajnom<br />

periodu<br />

Broj<br />

neriješenih<br />

predmeta<br />

Period potreban<br />

za eliminaciju<br />

nerješenih<br />

predmeta<br />

I II III = I+II IV V = III-IV VI = V/IV<br />

Parnično odjeljenje - (19 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 240 predmeta po ref. - bilo 3000<br />

P 3.706 3.377 7.083 3.770 3.313 0,88<br />

Radni 699 889 1.588 359 1.229 3,42<br />

Porodični 29 0 29 4 25 6,25<br />

Ukupno 4.434 4.266 8.700 4.133 4.567 1,11<br />

Radno odjeljenje - (15 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 340 predmeta po referatu - bilo 3000<br />

P 563 262 825 818 7 0,01<br />

Radni 3.496 3.805 7.301 2.216 5.085 2,29<br />

Porodični 5 0 5 2 3 1,50<br />

Ukupno 4.064 4.067 8.131 3.036 5.095 1,68<br />

Porodično odjeljenje - (5 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 153 predmeta po referatu - bilo 2974<br />

P 6 0 6 4 2 0,50<br />

Radni 47 4 51 8 43 5,83<br />

Porodični 714 916 1.630 912 718 0,79<br />

Ukupno 767 920 1.687 924 763 0,83<br />

Privredno odjeljenje - (10 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 264 predmeta po referatu - bilo 3122<br />

Ps 2.062 1.984 4.046 1.794 2.252 1,26<br />

L 382 179 561 230 331 1,44<br />

St 55 40 95 29 66 2,28<br />

Ukupno 2.499 2.203 4.702 2.053 2.649 1,29<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Krivično odjeljenje - (12 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 136 predmeta po referatu - bilo 545<br />

K 1.233 1.178 2.411 1.396 1.015 0,73<br />

Kpp 160 1.372 1.532 1.397 135 0,10<br />

Kps 293 1.294 1.587 1.217 370 0,30<br />

Kr 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

Km 159 93 252 149 103 0,69<br />

Kv 19 1.259 1.278 1.271 7 0,01<br />

Kp 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

Ukupno 1.864 5.196 7.060 5.430 1.630 0,30<br />

IKS 285 475 760 484 276 0,57<br />

Izvršno odjeljenje - " I " - (20 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 1035 pred./ref. - bilo 60000<br />

I 12.787 12.486 25.273 9.533 15.740 1,65<br />

Ip 1.273 114 1.387 548 839 1,53<br />

POM 18 20 38 3 35 11,67<br />

RTV 4.476 0 4.476 409 4.067 9,94<br />

Ukupno 18.554 12.620 31.174 10.493 20.681 1,97<br />

Izvršno odjeljenje - " Ip " - (4 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 677 pred./ref. - bilo 60000<br />

I 1.651 22 1.673 639 1.034 1,62<br />

Ip 1.349 1.742 3.091 1.420 1.671 1,18<br />

POM 3 1 4 2 2 1,00<br />

Ukupno 3.003 1.765 4.768 2.061 2.707 1,31<br />

Vanparnično odjeljenje - (3 <strong><strong>sud</strong>ija</strong> V ref.) - prosjek 110 pred./ref. - bilo 3008<br />

V 341 905 1.246 916 330 0,36<br />

O 2.322 5.056 7.378 5.125 2.253 0,44<br />

Ostalo* 0 18 23 22 1 0,05<br />

Ukupno 2.663 5.984 8.647 6.063 2.584 0,43<br />

Prekršajno odjeljenje - Privreda (6 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - 298 prosjek pred./ref. - bilo 4000<br />

Pr 2.911 1.970 4.881 3.092 1.789 0,58<br />

Ips 2.123 772 2.895 492 2.403<br />

Ukupno 5.034 2.742 7.776 3.584 4.192 1,17<br />

Prekršajno odjeljenje - Opšta nad. (11 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - 183 prosjek pred./ref. - bilo 4000<br />

Pr 3.483 4.029 7.512 5.500 2.012 0,37<br />

Ips 5.449 1.822 7.271 991 6.280<br />

Ukupno 8.932 5.851 14.783 6.491 8.292 1,28<br />

Odjeljenje registra za upis pravnih lica - (4 <strong><strong>sud</strong>ija</strong>) - prosjek 79 predmeta po referatu - bilo 562<br />

Registracija<br />

poslovnih<br />

308 3.543 3.851 3.534 317 0,09<br />

subjekata<br />

ZK referat - (26 referenata) - prosjek 3 predmeta po referatu - bilo 4200<br />

ZK predmeti 94 21.700 21.794 21.710 84 0,00<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 17


Odjeljenje za sporove male vrijednosti - (18 str.<strong>sa</strong>r.) - prosjek 7977 /ref<br />

18<br />

Mal 129.580 28.628 158.208 20.544 137.664 6,70<br />

Mals 6.203 3.951 10.154 4.225 5.929 1,40<br />

PL 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

PLP 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

POM 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

Ukupno 135.783 32.579 168.362 24.769 143.593 5,80<br />

Izvršno odjeljenje po vjerodostojnim ispravama (3 str.<strong>sa</strong>r.) prosjek 227.210 /ref.<br />

I 628.645 93.580 722.225 61.224 661.001 10,80<br />

Ip 20.631 0 20.631 0 20.631 #DIV/0!<br />

Ostalo* 0 0 0 0 0 #DIV/0!<br />

Ukupno 649.276 93.580 742.856 61.224 681.632 11,13<br />

Ukupno 837.560 197.491 1.035.051 155.989 879.062 5,64<br />

10 MJESECI 2012.g.<br />

OD UKUPNO 879.062 NERIJEŠENA PREDMETA,<br />

825.225 ILI 93,88 % ČINE KOMUNALNI PREDMETI,<br />

DOK JE 53.837 ILI 6,12 % STRUKTURNIH PREDMETA.<br />

53.837 Struktura<br />

-20.388 Izvršni - struktura<br />

-12.484 Prekršaji<br />

-84 ZK<br />

-317 Registar<br />

-276 Iks - referat<br />

17.288 1,97% - parnica i krivica -<br />

2011.g.<br />

OD UKUPNO 829.988 NERIJEŠENIH PREDMETA,<br />

785.059 ILI 94,59% ČINE KOMUNALNI PREDMETI,<br />

DOK JE 44.929 ILI 5,41% STRUKTURNIH PREDMETA.<br />

44.929 Struktura<br />

-21.557 Izvršni - struktura<br />

-6.394 Prekršaji<br />

-94 ZK<br />

-308 Registar<br />

-285 Iks - referat<br />

16.291 1,96% - parnica i krivica -<br />

Ostvarena norma po odjeljenjima:<br />

Odjeljenje Norma<br />

Parnično 106,36%<br />

Radno 112,66%<br />

Porodično 126,04%<br />

Privredno 114,98%<br />

Krivično 214,50%<br />

Izvršno - " I " 108,00%<br />

Izvršno - " Ip " 99,74%<br />

Vanparnično 137,08%<br />

Prekršajno - Privreda 119,94%<br />

Prekršajno - Opšta nadležnost 108,66%<br />

Registracija poslovnih subjekata 147,30%<br />

Odjeljenje za sporove male vrijednosti 188,69%<br />

Izvršno - po vjerodostojnim ispravama 1210,81%<br />

ZK 96,90%<br />

NORMA SUDA 206,55%<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


IZVJEŠTAJ O RJEŠAVANJU PO ZAHTJEVIMA O ČINJENICAMA IZ SUDSKE EVIDENCIJE<br />

Vrsta zahtjeva<br />

Broj neriješenih<br />

predmeta na<br />

početku perioda<br />

Broj primljenih<br />

predmeta tokom<br />

izvještajnog perioda<br />

Ukupan<br />

broj svih predmeta<br />

u radu<br />

Broj predmeta<br />

koji su riješeni u<br />

izvještajnom periodu<br />

Broj neriješenih<br />

predmeta<br />

Su 0 0 0<br />

Su-M 0 0 0<br />

Registar privrednih<br />

društava-RF 21 5781 5802 5773 29<br />

Prekršajno odjeljenje<br />

(uvjerenja) 0 9440 9440 9414 26<br />

Krivično odjeljenje 0 2090 2090 2090 0<br />

Stečaj i Likvidacija 0 2220 2220 2220 0<br />

ZK - Izvodci 0 57000 57000 57000 0<br />

Zk -RZ 0 5405 5405 5405 0<br />

Apostile 0 0 0 0 0<br />

Ostalo ("P", rod.<br />

i posl. Sposob) 0 124 124 124 0<br />

Ukupno 21 81936 81957 81902 55<br />

STRUKTURA NERIJEŠENIH PREDMETA NA DAN 31.10.2012. godine<br />

STRUKTURA:<br />

36.549<br />

4,15%<br />

KOMUNALNI<br />

PREDMETI:<br />

825.225<br />

93,88%<br />

PARNICA I KRIVICA:<br />

17.288<br />

1,97%<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 19


� Aula <strong>sud</strong>a pred svečano otvaranje Evropskog dana civilne pravde<br />

� Eksponati iz austro-ugarskog perioda – Sudnica Gavrila Principa<br />

20<br />

Galerija fotografija<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />

� Eksponati iz austro-ugarskog perioda<br />

� Sudnica spremna za simulirano suđenje<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 21


� Ulaz u Biblioteku <strong>sud</strong>a<br />

� Dolazak novinara i prvih gostiju<br />

22<br />

Galerija fotografija<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />

� Posljednji dogovori pred početak svečanog otvaranja EDCP<br />

� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 23


� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />

� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />

24<br />

Galerija fotografija<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />

� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />

� EDCP – Goran Salihović, predsjednik Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 25


� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />

� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />

26<br />

Galerija fotografija<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />

� EDCP – Milorad Novković, predsjednik Visokog <strong>sud</strong>skog i tužilačkog vijeća BiH<br />

� EDCP – Nj.E. Valentin Inzko, Visoki predstavnik za BiH<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 27


� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />

� EDCP – Svečano otvaranje - Aula <strong>sud</strong>a<br />

28<br />

Galerija fotografija<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />

� EDCP – Gosti Meddžida Kreso, Predsjednica Suda BiH i<br />

Sven Marius Urke, član VSTV BiH<br />

� NJ.E. Valentin Inzko, Visoki predstavnik za BiH<br />

� EDCP – Goran Salihović, predsjednik Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu -<br />

izjava za medije<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 29


� EDCP - Sven Marius Urke i Obren Bužanin, članovi VSTV BiH<br />

� Učenici <strong>sa</strong>rajevskih srednjih škola u obilasku zgrade Suda<br />

30<br />

Galerija fotografija<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />

� EDCP – Sudija Jasmina Ćosić – pripreme za simulirano suđenje<br />

� Sudije Krivičnog odjeljenja Općinskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 31


� EDCP – simulirano suđenje – tema “Razbojništvo“<br />

� EDCP – simulirano suđenje – tema “Razbojništvo“<br />

32<br />

Galerija fotografija<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />

� EDCP – učenici <strong>sa</strong>rajevskih srednjih škola <strong>sa</strong> svojim pedagozima na simuliranom suđenju<br />

� EDCP – simulirano suđenje<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 33


� EDCP – simulirano suđenje – tema “Razbojništvo“<br />

� EDCP - Nj.E. Valentin Inzko, Visoki predstavnik za BiH, na simuliranom suđenju<br />

34<br />

Galerija fotografija<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Evropski dan civilne pravde, 23. oktobar 2012. godine<br />

� „Komunikacijske vještine i pristup <strong>sud</strong>ije u mirnim (alternativnim) načinima rješavanja sporova“<br />

� „Komunikacijske vještine i pristup <strong>sud</strong>ije u mirnim (alternativnim) načinima rješavanja sporova“<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 35


Goran Salihovi},<br />

predsjednik Op}inskog <strong>sud</strong>a<br />

u Sarajevu za Dnevni avaz:<br />

„Dobro je da se<br />

neko brine o polo`aju<br />

<strong><strong>sud</strong>ija</strong> i tu`ilaca”<br />

Vijest da federalne vlasti razmatraju<br />

mogu} nost pove}anja pla}a<br />

tu`iocima i <strong><strong>sud</strong>ija</strong>ma u ovom entitetu,<br />

s rado{}u je do~ekana u<br />

strukovnim udru`enjima koja okupljaju<br />

profesionalce iz ovih oblasti.<br />

- Dobra je stvar da neko razmi{lja o<br />

materijalnom polo`aju <strong><strong>sud</strong>ija</strong> i<br />

tu`ilaca, podr`ava mo takve inicijative<br />

- prokomentirao je za "Dnevni<br />

avaz" Goran Salihovi}, predsjednik<br />

Op}inskog <strong>sud</strong>a u Sarajevu, koji je i<br />

potpredsjednik Udru`enja <strong><strong>sud</strong>ija</strong><br />

BiH te ~lan Uprav nog odbora<br />

Udru`enja <strong><strong>sud</strong>ija</strong> FBiH.<br />

On se osvrnuo i na nove zakonske<br />

prijedloge u Federaciji BiH, prema<br />

kojima bi u <strong>sud</strong>ovima i tu`ila{tvima<br />

trebali biti formirani novi, specijalizirani<br />

odjeli putem kojih vlasti `ele<br />

u}i u efikasniji obra~un s kriminalom.<br />

Salihovi} smatra da to nije<br />

dobro rje{enje.<br />

- Ne trebamo i}i u te eksperimente.<br />

Imamo dovoljno kapaciteta, dovoljno<br />

<strong>sud</strong>ova i tu`ila{tava koji su<br />

sposobni, koji mogu odraditi bilo koji<br />

po<strong>sa</strong>o koji je pred nama. Ve} postoje}e<br />

institucije <strong>sa</strong>mo treba<br />

podr`ati kako bi radile svoj po<strong>sa</strong>o<br />

onako kako treba. Formiranje novih<br />

institucija, prema mom mi{ljenju,<br />

preskupo je. Mislim da je kontraproduktivno<br />

i}i u razgradnju, u formiranje<br />

nekih specijalnih <strong>sud</strong>ova,<br />

tu`ila{tava... - poru~io je Salihovi}.<br />

36<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba


Drugi o nama<br />

<strong>Općinski</strong> <strong>sud</strong> u Sarajevu www.oss.ba 37

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!