12 pravila za život - Jordan B. Peterson
03.11.2020 • Views
Share Embed Flag

12 pravila za život - Jordan B. Peterson

Ugledni klinički psiholog dr. Jordan Peterson, jedan od najutjecajnijih intelektualaca našega doba, poznat je po svojim javnim predavanjima i angažmanu na društvenim medijima, a svjetsku je slavu stekao bestselerom “12 pravila za život” koji je odmah po objavljivanju tjednima zauzimao vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga. U ovoj knjizi Peterson nudi 12 jednostavnih, ali dubokih i mudrih pravila koje će svakome pomoći da dovede svoje misli, svoju osobnost i svoj dom u red i to ne pomoću površnih instant rješenja nego usvajanjem bitnih istina zajedničkih svim ljudima. Na najteža životna pitanja kao i ona o smislu i sreći života, Peterson odgovara izravno i sveobuhvatno, povezujući drevne mitove i tradicije, psihologiju, filozofiju i religiju sa otkrićima najnovijih znanstvenih istraživanja. To čini na vrlo dojmljiv i jednostavan način, pišući s puno humora i s mnoštvom konkretnih primjera što sve knjigu čini zanimljivom i edukativnom tako da “12 pravila za život” sa zanimanjem čita najširi krug ljudi, neovisno o dobi, svjetonazoru i obrazovanju. Pozivajući čitatelja da nađe ravnotežu između reda i kaosa, slobode i odgovornosti, kreativnosti i discipline, Peterson istovremeno otkriva kako to konkretno učiniti, dajući praktične i duboke savjete kako urediti vlastiti život učinivši ga smislenijim i boljim. Korisna i poticajna te utemeljena na izvrsnom spoju bogate zapadne baštine, suvremene znanosti i dugogodišnjeg iskustva u radu s ljudima, knjiga “12 pravila za život” će sigurno osvojiti i hrvatske čitatelje svih generacija. https://www.vbz.hr/book/12-pravila-za-zivot/

Ugledni klinički psiholog dr. Jordan Peterson, jedan od najutjecajnijih intelektualaca našega doba, poznat je po svojim javnim predavanjima i angažmanu na društvenim medijima, a svjetsku je slavu stekao bestselerom “12 pravila za život” koji je odmah po objavljivanju tjednima zauzimao vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga.

U ovoj knjizi Peterson nudi 12 jednostavnih, ali dubokih i mudrih pravila koje će svakome pomoći da dovede svoje misli, svoju osobnost i svoj dom u red i to ne pomoću površnih instant rješenja nego usvajanjem bitnih istina zajedničkih svim ljudima. Na najteža životna pitanja kao i ona o smislu i sreći života, Peterson odgovara izravno i sveobuhvatno, povezujući drevne mitove i tradicije, psihologiju, filozofiju i religiju sa otkrićima najnovijih znanstvenih istraživanja. To čini na vrlo dojmljiv i jednostavan način, pišući s puno humora i s mnoštvom konkretnih primjera što sve knjigu čini zanimljivom i edukativnom tako da “12 pravila za život” sa zanimanjem čita najširi krug ljudi, neovisno o dobi, svjetonazoru i obrazovanju.

Pozivajući čitatelja da nađe ravnotežu između reda i kaosa, slobode i odgovornosti, kreativnosti i discipline, Peterson istovremeno otkriva kako to konkretno učiniti, dajući praktične i duboke savjete kako urediti vlastiti život učinivši ga smislenijim i boljim. Korisna i poticajna te utemeljena na izvrsnom spoju bogate zapadne baštine, suvremene znanosti i dugogodišnjeg iskustva u radu s ljudima, knjiga “12 pravila za život” će sigurno osvojiti i hrvatske čitatelje svih generacija.

https://www.vbz.hr/book/12-pravila-za-zivot/

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
V.B.Z.Croatia

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

JOR DA N B .<br />

PETERSON<br />

<strong>12</strong> PR AVIL A<br />

ZA ŽIVOT<br />

PROTUOTROV KAOSU<br />

Svjetski bestseler br. 1<br />

VERBUM

Što svaki suvremeni čovjek treba znati?<br />

Poznati klinički psiholog <strong>Jordan</strong> B. <strong>Peterson</strong> u<br />

ovomu svjetskom bestseleru odgovara na najteža<br />

<strong>život</strong>na pitanja povezujući istine drevnih tradicija<br />

sa <strong>za</strong>panjujućim otkrićima najnovijih znanstvenih<br />

istraživanja.<br />

U ovoj knjizi iznimne snage pronaći ćete <strong>12</strong> vrlo<br />

jednostavnih, ali dubokih i mudrih <strong>pravila</strong> koja će<br />

vam pomoći da dovedete svoje misli, svoju osobnost i<br />

svoj dom u red te da radeći na vlastitomu poboljšanju<br />

ujedno poboljšate i cijeli svijet.<br />

Pišući s puno humora <strong>Peterson</strong> nam donosi<br />

<strong>za</strong>nimljivu i edukativnu knjigu punu iznenađujućih<br />

<strong>za</strong>okreta – uči nas <strong>za</strong>što ne smijemo prigovarati<br />

dječacima i djevojčicama dok se skejtaju po<br />

ogradama, <strong>za</strong>što one koji olako kritiziraju čeka teška<br />

sudbina te <strong>za</strong>što uvijek trebamo pogladiti mačku<br />

kada je sretnemo na cesti.<br />

Kako nas živčani sustav jastoga može poučiti o<br />

tomu kakav stav tijela moramo <strong>za</strong>uzeti (ispravite<br />

leđa!) i kako da postignemo uspjeh u <strong>život</strong>u? Kojim<br />

strašnim putovima ljudi kroče kada postanu<br />

ogorčeni, osvetoljubivi i arogantni? Zašto trebamo<br />

vlastitu kuću dovesti u red prije nego što počnemo<br />

kritizirati druge? Zašto se trebamo uspoređivati s<br />

time tko smo mi bili jučer, a ne s onim što je netko<br />

drugi danas? Kako ćemo naći „sreću“ i <strong>za</strong>što nam<br />

ona ne smije biti prvotni cilj?<br />

<strong>Jordan</strong> <strong>Peterson</strong> široko razlaže svoju temeljitu<br />

argumentaciju govoreći o disciplini, slobodi,<br />

pustolovini i odgovornosti – iz mudrosnih tradicija<br />

svih kultura probrao je ono najvažnije i sažeo u<br />

dvanaest praktičnih i dubokih <strong>pravila</strong> o tome kako<br />

živjeti smislenijim <strong>život</strong>om. <strong>12</strong> <strong>pravila</strong> <strong>za</strong> <strong>život</strong> knjiga<br />

je koja iz temelja potresa suvremena općeprihvaćena<br />

stajališta, knjiga koja će preobraziti i uzdići srce i um<br />

svakoga čitatelja.

<strong>Jordan</strong> B. <strong>Peterson</strong><br />

<strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

Biblioteka:<br />

MOMENTUM 1.<br />

Urednik: mr. sc. Petar Balta<br />

Naslov izvornika: <strong>Jordan</strong> B. <strong>Peterson</strong>, <strong>12</strong> Rules for Life: An Antidote to Chaos<br />

© Copyright: 2018 Luminate Psychological Services Itd., u dogovoru s<br />

CookeMcDermid Agency, The Cooke Agency International i PLIMA.<br />

Prvo englesko izdanje objavio je nakladnik Penguin Random House, Kanada.<br />

© Copyright <strong>za</strong> ilustracije: Luminate Psychological Services Ltd., 2018.<br />

© Copyright <strong>za</strong> hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2018.<br />

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati,<br />

reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez<br />

prethodne pisane suglasnosti nakladnika.<br />

Izvršna urednica: Katarina Gugić<br />

Prijevod: Ivo Džeba<br />

Lektura: Anđa Jakovljević<br />

Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj<br />

ISBN 978-953-235-607-6<br />

CIP <strong>za</strong>pis dostupan u računalnome katalogu<br />

Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 170526065

J O R DA N B .<br />

PETERSON<br />

<strong>12</strong> PR AVIL A<br />

ZA ŽIVOT<br />

PROTUOTROV KAOSU<br />

VERBUM

UVERTIRA<br />

Ova knjiga ima kratku i dugačku povijest. Počet ćemo s kratkom<br />

poviješću.<br />

Godine 20<strong>12</strong>. počeo sam pisati na web-stranici Quora. Na Quori svatko<br />

može postaviti pitanje – bilo koje – i svatko mu može odgovoriti.<br />

Čitatelji pozitivno ocjenjuju odgovore koji im se sviđaju, a negativno<br />

one koji im se ne sviđaju. Tako najkorisniji odgovori dolaze na sam<br />

vrh dok ostali tonu u <strong>za</strong>borav. Stranica mi je pobudila <strong>za</strong>nimanje. Svidjelo<br />

mi se što je pristupačna svima. Rasprave su mi često bile neodoljive,<br />

a bilo je <strong>za</strong>nimljivo i vidjeti raznolik raspon mišljenja u vezi s<br />

istim pitanjem.<br />

Kada bih bio na pauzi (ili izbjegavao posao), često sam odlazio na<br />

Quoru tražeći pitanja u koja bih se uključio raspravom. Borio sam se s,<br />

i naposljetku odgovorio, pitanjima poput: „U čemu je razlika između<br />

sreće i <strong>za</strong>dovoljstva?“, „Koje stvari postaju bolje dok starimo?“ i: „Što<br />

<strong>život</strong> čini smislenijim?“<br />

Quora vam govori koliko je ljudi vidjelo vaš odgovor i koliko ste<br />

pozitivnih glasova dobili. Tako možete odrediti svoj doseg i vidjeti što<br />

ljudi misle o vašim idejama. Samo mali broj onih koji vide odgovor<br />

daju pozitivan glas. Do srpnja 2017., trenutka kada ovo pišem – i pet<br />

godina nakon što sam se osvrnuo na pitanje „Što <strong>život</strong> čini smislenijim?“<br />

– moj odgovor na to pitanje privukao je relativno malobrojnu<br />

UVERTIRA<br />

9

publiku (14 000 pogleda i <strong>12</strong>3 pozitivna glasa) dok je moj odgovor na<br />

pitanje o starenju pogledalo 7 200 osoba, a pozitivno ocijenilo njih 36.<br />

Nije baš prevelik uspjeh. Međutim, to je bilo očekivano. Na takvim<br />

stranicama većina odgovora dobije vrlo malo pažnje dok samo jako<br />

mali broj postane nesrazmjerno popularan.<br />

Ubrzo nakon toga odgovorio sam na još jedno pitanje: „Što je ono<br />

najvrjednije što bi svi trebali znati?“ Napisao sam popis <strong>pravila</strong> ili<br />

maksima; neka smrtno ozbiljna, neka ironična – „Budi <strong>za</strong>hvalan usprkos<br />

svojoj patnji“, „Ne čini ono što mrziš“, „Ne skrivaj stvari u magli“ i<br />

tako dalje. Čitatelji Quore bili su <strong>za</strong>dovoljni s popisom. Komentirali su<br />

ga i dijelili pišući mi nešto poput: „Sasvim ću sigurno isprintati ovaj<br />

popis i čuvati ga kao referentnu točku. Jednostavno fenomenalno“, i:<br />

„Osvojio si Quoru. Stranicu sada možemo <strong>za</strong>tvoriti.“ Studenti Sveučilišta<br />

u Torontu, na kojemu predajem, prilazili su mi i govorili da im se<br />

popis svidio. Do svibnja 2017. moj odgovor na pitanje „Što je ono najvrjednije<br />

što bi svi trebali znati?“ pogledan je sto dvadeset tisuća puta<br />

i ocijenjen pozitivno dvije tisuće i tristo puta. Samo nekoliko stotina<br />

od otprilike šesto tisuća pitanja na Quori prešla su dvije tisuće pozitivnih<br />

ocjena. Moja lijenošću potaknuta razmišljanja pogodila su u živac.<br />

Napisao sam odgovor koji je nadmašio 99,9% drugih.<br />

Kada sam sastavio taj popis <strong>pravila</strong> <strong>za</strong> <strong>život</strong>, nisam očekivao da će<br />

proći tako dobro. Uložio sam puno truda u sastavljanje šezdesetak odgovora<br />

koje sam napisao i podijelio u mjesecima prije i poslije te objave.<br />

Ipak, Quora predstavlja ispitivanje tržišta najviše razine. Odgovori su<br />

anonimni. Nema skrivenih interesa. Mišljenja su spontana i nepristrana<br />

i stoga sam posvetio pažnju rezultatima i razmišljao o razlozima nesrazmjerna<br />

uspjeha koji je postigao ovaj odgovor. Možda sam, oblikujući<br />

ta <strong>pravila</strong>, pogodio pravi omjer između onoga što je ljudima poznato<br />

i nepoznato. Možda je ljude privukla struktura tipična <strong>za</strong> takva <strong>pravila</strong>.<br />

Možda im se jednostavno svidio popis.<br />

Nekoliko mjeseci ranije, u ožujku 20<strong>12</strong>., primio sam e-mail od književne<br />

agentice. Čula je moj govor koji sam naslovio Samo reci „ne“ sreći<br />

na CBC-ovoj radijskoj emisiji, u kojemu sam kritizirao ideju da je<br />

sreća ispravan <strong>život</strong>ni cilj. Proteklih desetljeća pročitao sam i previše<br />

mračnih knjiga o dvadesetomu stoljeću, posebno o nacističkoj Nje-<br />

10 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

mačkoj i Sovjetskom Savezu. Aleksandar Solženjicin, veliki kroničar<br />

užasa u ropskim radničkim logorima Sovjetskoga Save<strong>za</strong>, jednom je<br />

napisao da „bijedna ideologija“ koja kaže da su „ljudska bića stvorena<br />

<strong>za</strong> sreću“ (…) „nestaje pod prvim udarcem stražareve batine“. 1 Neizbježna<br />

patnja koju <strong>život</strong> donosi u krizi može munjevitom brzinom<br />

izrugati ideju da je sreća ispravna težnja pojedinca. U toj sam radijskoj<br />

emisiji umjesto toga sugerirao da je potreban dublji smisao. Istaknuo<br />

sam da velike priče iz prošlosti uvijek iznova opisuju narav toga<br />

dubljeg smisla i da se on puno više odnosi na razvijanje karaktera<br />

u suočavanju s patnjom negoli na sreću. A sada slijedi dugačka povijest<br />

ovoga djela.<br />

Od 1985. do 1999. radio sam oko tri sata dnevno na drugoj i <strong>za</strong>sada<br />

jedinoj knjizi osim ove koju sam objavio: Maps of Meaning: The Architecture<br />

of Belief (Mape značenja: Arhitektura vjerovanja). Tijekom toga<br />

vremena, i u godinama nakon toga, držao sam predavanja na temelju<br />

materijala iz te knjige, prvo na Harvardu, a <strong>za</strong>tim na Sveučilištu u<br />

Torontu. Godine 2013., vidjevši koliko je porasla popularnost YouTubea,<br />

kao i nekih radova koje sam napravio s TVO-om, kanadskom državnom<br />

TV kućom, odlučio sam snimiti svoja sveučilišna i javna predavanja<br />

i staviti ih na internet. Privlačila su sve brojniju publiku – više<br />

od milijun pogleda do travnja 2016. Broj pregleda od tada je vrlo<br />

naglo porastao (dok ovo pišem, brojka je oko osamnaest milijuna), ali<br />

to je dijelom i <strong>za</strong>to što sam se uključio u političku kontroverzu koja je<br />

privukla neobično veliku pozornost.<br />

No to je druga priča. Možda čak i druga knjiga.<br />

U Mapama značenja iznio sam stav da veliki mitovi i religijske priče<br />

iz prošlosti, posebice one izvedene iz prethodne usmene predaje, imaju<br />

moralnu, a ne deskriptivnu svrhu. Stoga se nisu bavile onime što svijet<br />

jest, kao što to znanstvenici rade, nego su govorile o tome kako ljudska<br />

bića trebaju djelovati. Istaknuo sam da su naši preci oslikali svijet<br />

kao pozornicu – dramu – a ne kao mjesto puno objekata. Opisao sam<br />

kako sam došao do uvjerenja da su sastavni elementi svijeta kao drame<br />

bili red i kaos, a ne materijalni predmeti.<br />

Red je onda kada se ljudi oko vas ponašaju u skladu s utvrđenim<br />

društvenim normama i ostaju predvidljivi i susretljivi. To je svi-<br />

UVERTIRA<br />

11

jet društvene strukture, istraženoga teritorija i familijarnosti. To „stanje<br />

reda“ u mašti se obično simbolički prikazuje u liku muškarca. Taj<br />

lik je i mudri kralj i tiranin koji su vječno pove<strong>za</strong>ni, kao što je društvo<br />

istodobno struktura i opresija.<br />

Kaos, nasuprot tome, jest mjesto – ili vrijeme – na kojemu se događa<br />

nešto neočekivano. Kaos nastaje, da se banalno izrazimo, onda kada na<br />

<strong>za</strong>bavi s ljudima koje mislite da poznajete kažete šalu, a neugodna tišina<br />

<strong>za</strong>hvati cijelo društvo. Kaos izbija kada naglo ostanete bez posla ili kada<br />

vas voljena osoba iznevjeri. Kao antite<strong>za</strong> simbolički muškomu redu kaos<br />

se u imaginaciji predstavlja u ženskomu obliku. Kaos je nešto novo što<br />

iznenada izbija usred običnoga i poznatoga. To je stvaranje i ra<strong>za</strong>ranje,<br />

izvor novih stvari i istodobno prebivalište mrtvih (kao što je priroda, nasuprot<br />

kulturi, istodobno rađanje i smrt).<br />

Red i kaos su yin i yang poznatoga taoističkog simbola: dvije zmije,<br />

od glave do repa.* Red je bijela, muška zmija; kaos je crni, ženski<br />

dvojnik. Crna točka u bijelom – i bijela točka u crnom – ukazuju na<br />

mogućnost preobrazbe: baš onda kada se stvari čine sigurnima, može<br />

se pojaviti nešto nepoznato, neočekivano i veliko. I obrnuto, baš<br />

onda kada se sve čini izgubljenim, novi red može nastati iz katastrofe<br />

i kaosa.<br />

Taoisti vjeruju da smisao treba pronaći na granici između toga<br />

uvijek isprepletenog para. Hodati tom granicom znači ostati na putu<br />

<strong>život</strong>a, božanskome putu.<br />

I to je puno bolje od sreće.<br />

Dakle, književna agentica koju sam spomenuo slušala je CBC-jevu<br />

radijsku emisiju u kojoj sam raspravljao o tim temama i poslije<br />

ostala u dubokim preispitivanjima. Poslala mi je e-mail u kojemu me<br />

pitala jesam li razmišljao o tome da napišem knjigu <strong>za</strong> širu publiku.<br />

Već sam prije bio pokušao napraviti pristupačniju verziju Mapa značenja,<br />

koja je vrlo nabijena knjiga, ali otkrio sam da u tomu pothvatu nije<br />

bilo duha, niti u meni tijekom toga pokušaja niti u rukopisu koji je<br />

* Yin/yang simbol drugi je dio sveobuhvatnijega petodijelnog tajitua, dijagrama koji<br />

predstavlja izvorno apsolutno jedinstvo i njegovu podjelu na mnogostrukost<br />

vidljivoga svijeta. O ovome ćemo detaljnije govoriti u 2. pravilu i na drugim mjestima<br />

u knjizi.<br />

<strong>12</strong> <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

nastao kao rezultat. Mislim da je to bilo <strong>za</strong>to što sam oponašao prošloga<br />

sebe i svoju prethodnu knjigu umjesto da sam <strong>za</strong>uzeo mjesto između<br />

reda i kaosa i napravio nešto novo. Predložio sam joj da na mojemu<br />

YouTube kanalu pogleda četiri predavanja koja sam napravio<br />

<strong>za</strong> TVO-ov program Big Ideas (Velike ideje). Računao sam da ćemo tako<br />

moći bolje i temeljitije raspraviti o temama koje bih mogao obraditi<br />

u knjizi <strong>za</strong> širu publiku.<br />

Javila mi se nakon nekoliko tjedana, nakon što je pogledala sva četiri<br />

predavanja i razgovarala o njima s kolegom. Njezin je interes samo<br />

porastao, baš kao i privrženost projektu. To je bilo obećavajuće – i neočekivano.<br />

Uvijek se iznenadim kada ljudi pozitivno reagiraju na ono<br />

što govorim, s obzirom na ozbiljnost i neobičnu narav tih tema. Zapanjen<br />

sam što su mi dopustili (poticali me, štoviše) da podučavam ono<br />

što sam prvo predavao u Bostonu, a sada u Torontu. Uvijek sam mislio<br />

da bih morao skupo platiti kada bi ljudi uistinu shvatili što podučavam.<br />

Nakon što pročitate ovu knjigu, možete sami odlučiti koliko je<br />

opravdana ta <strong>za</strong>brinutost!<br />

Predložila je da napišem nešto poput vodiča o tome što je čovjeku<br />

potrebno „da dobro živi“ – što god to značilo. Odmah sam pomislio<br />

na svoj popis s Quore. U međuvremenu sam napisao još neke misli o<br />

tim pravilima koja sam objavio. Ljudi su pozitivno reagirali i na te nove<br />

ideje. Činilo mi se, stoga, da bi se popis s Quore mogao lijepo uklopiti<br />

u ideje moje nove agentice. Stoga sam joj poslao popis. Svidio joj se.<br />

Otprilike u isto vrijeme moj prijatelj i bivši student, romanopisac i<br />

scenarist Gregg Hurwitz, razmišljao je o idejama <strong>za</strong> novu knjigu koja<br />

je kasnije postala bestseler, triler Orphan X. I njemu se svidio moj popis.<br />

Mia, glavni ženski lik u njegovoj knjizi, stavila je dio tih <strong>pravila</strong> iz<br />

popisa na svoj hladnjak. Stavljala ih je, jedno po jedno, u prikladnim<br />

trenutcima u priči. To je bio još jedan dokaz koji je podupirao moju<br />

pretpostavku o privlačnosti tih <strong>pravila</strong>. Predložio sam svojoj agentici<br />

da o svakomu pravilu napišem kratko poglavlje. Ona se složila pa sam<br />

napisao prijedlog svakoga poglavlja. Međutim, kada sam doista počeo<br />

pisati poglavlja, nisu bila kratka kako sam očekivao. O svakomu sam<br />

pravilu imao puno više reći nego što sam prvotno predvidio.<br />

UVERTIRA<br />

13

To je bilo djelomično <strong>za</strong>to što sam proveo jako puno vremena<br />

istražujući <strong>za</strong> svoju prvu knjigu: proučavajući povijest, mitologiju, neuroznanost,<br />

psihoanalizu, dječju psihologiju, poeziju i dobar dio Biblije.<br />

Pročitao sam, možda čak i shvatio većinu, Miltonova Izgubljenog raja,<br />

Goetheova Fausta i Danteova Pakla. Povezivao sam sve to, uspješno<br />

ili ne, i pokušavao riješiti zbunjujući problem: razlog ili razloge <strong>za</strong><br />

nuklearnu prijetnju hladnoga rata. Nisam mogao shvatiti kako sustavi<br />

vjerovanja mogu ljudima biti toliko važni da su spremni riskirati uništenje<br />

svijeta da ih <strong>za</strong>štite. Shvatio sam da <strong>za</strong>jednički sustavi vjerovanja<br />

omogućuju ljudima da bolje razumiju jedni druge – i da ti sustavi<br />

nisu ve<strong>za</strong>ni samo uz vjerovanje.<br />

Ljudi koji žive po istomu kodu predvidljivi su jedni drugima. Njihovo<br />

je ponašanje unutar očekivanja i želja drugih ljudi. Mogu surađivati.<br />

Mogu se čak i mirno natjecati <strong>za</strong>to što svatko zna što može očekivati<br />

od drugih. Zajednički sustav vjerovanja, dijelom psihološki, dijelom<br />

u praksi, svakoga pojednostavljuje – u vlastitim očima i u očima<br />

drugih. Zajednički sustav vjerovanja pojednostavljuje i svijet <strong>za</strong>to što<br />

ljudi koji znaju što mogu očekivati jedni od drugih mogu <strong>za</strong>jednički<br />

djelovati da pripitome svijet. Možda ništa nije važnije od održavanja<br />

te organiziranosti – od toga pojednostavljivanja. Kada je to ugroženo,<br />

veliki brod države počinje se ljuljati.<br />

Nije posve točno reći da će se ljudi boriti <strong>za</strong> ono u što vjeruju. Ljudi<br />

će se boriti da <strong>za</strong>drže podudarnost između onoga što vjeruju, onoga<br />

što očekuju i onoga što žele. Borit će se da <strong>za</strong>drže podudarnost između<br />

onoga što očekuju i načina na koji se drugi ponašaju. Upravo održavanje<br />

te podudarnosti omogućuje svima da žive <strong>za</strong>jedno u miru,<br />

predvidljivo i produktivno. Time se smanjuju nesigurnost i kaotična<br />

mješavina nepodnošljivih emocija koje su neizbježna posljedica nesigurnosti.<br />

Zamislite da netko iznevjeri osobu koja ju je voljela i vjerovala<br />

joj. Sveti društveni ugovor između njih sada je prekršen. Djela govore<br />

glasnije od riječi, a čin izdaje narušava krhki i brižnim pregovorima<br />

stvoreni mir intimnoga odnosa. Nakon što doživi izdaju, čovjeka<br />

obuzimaju užasni osjećaji: odvratnost, prijezir (prema sebi i izdajniku),<br />

krivnja, tjeskoba, bijes i strah. Sukob je neizbježan, ponekad sa<br />

14 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

<strong>za</strong>strašujućim posljedicama. Zajednički sustav vjerovanja – <strong>za</strong>jednički<br />

sustav utemeljen na ponašanju i očekivanju – regulira i kontrolira<br />

sve te snažne sile. Nije čudno da će se ljudi boriti kako bi sačuvali nešto<br />

što ih štiti od nesavladive plime osjećaja kaosa i užasa (i potom od<br />

<strong>za</strong>padanja u svađu i borbu).<br />

To nije sve. Zajednički kulturni sustav stabilizira ljudske odnose,<br />

ali ujedno predstavlja i sustav vrijednosti – hijerarhiju vrijednosti u<br />

kojoj neke stvari imaju prioritet i važnost dok neke druge to nemaju.<br />

Bez takva sustava vrijednosti ljudi jednostavno ne mogu djelovati.<br />

Štoviše, ne mogu čak ni poimati <strong>za</strong>to što i akcija i percepcija <strong>za</strong>htijevaju<br />

cilj, a valjan cilj je nužno nešto vrijedno po sebi. Velik dio pozitivnih<br />

emocija doživljavamo u odnosu prema ciljevima. Tehnički govoreći,<br />

nismo sretni sve dok ne vidimo da napredujemo – a sama ideja<br />

napretka uključuje vrijednost. Još je gore to što bez pozitivnih vrijednosti<br />

smisao našega <strong>život</strong>a ne može biti tek neutralan. Budući da smo<br />

ranjivi i smrtni, bol i tjeskoba sastavni su dio ljudske egzistencije. Moramo<br />

imati nešto, nešto što ćemo suprotstaviti patnji koja je svojstvena<br />

Biću*. Potreban nam je smisao ugrađen u duboki sustav vrijednosti,<br />

u suprotnom će ubrzo prevladati užas postojanja. Nihili<strong>za</strong>m počne<br />

dozivati, sa svojim beznađem i očajem.<br />

Dakle, ako nema vrijednosti, nema ni smisla. Međutim, postoji<br />

mogućnost sukoba između različitih sustava vrijednosti. Tako se vječno<br />

nalazimo između dviju podjednako teških alternativa: gubitak <strong>za</strong>jedničkoga<br />

vjerovanja čini <strong>život</strong> kaotičnim, bijednim, nepodnošljivim,<br />

* Koristim pojam Biće (s velikim „B“) dijelom zbog svoje izloženosti idejama njemačkoga<br />

filozofa dvadesetoga stoljeća Martina Heideggera. Heidegger je pokušao<br />

razlikovati stvarnost shvaćenu objektivno s jedne strane i cjelokupnost ljudskoga<br />

iskustva s druge (kojoj je pridao termin „Biće“). Biće (s velikim „B“) je ono što svatko<br />

od nas doživljava, subjektivno, osobno i pojedinačno, i ujedno ono što svatko<br />

od nas doživljava pove<strong>za</strong>no s drugima. Kao takvo, ono uključuje emocije, nagone,<br />

snove, vizije i otkrića, kao i naše privatne misli i percepcije. Naposljetku, Biće je i<br />

nešto što se u postojanje dovodi djelovanjem tako da mu je narav u neodredivoj<br />

mjeri posljedica naših odluka i odabira – nešto oblikovano našom hipotetski slobodnom<br />

voljom. Protumačeno na ovaj način Biće a) nije nešto što se lako i izravno<br />

može svesti na materijalno i objektivno i b) nešto što u svakom slučaju <strong>za</strong>htijeva<br />

vlastiti pojam, kao što je Heidegger desetljećima nastojao poka<strong>za</strong>ti.<br />

UVERTIRA<br />

15

a održavanje <strong>za</strong>jedničkoga vjerovanja čini neizbježnim sukob s drugim<br />

skupinama. Mi na Zapadu povlačimo se od svojih tradicionalno,<br />

religijski, čak i nacionalno centriranih kultura, dijelom <strong>za</strong>to da smanjimo<br />

opasnost sukoba među skupinama, ali pritom sve više postajemo<br />

žrtve očaja i besmisla, a to nije nikakav napredak.<br />

Dok sam pisao Mape značenja, bio sam (također) vođen spoznajom<br />

da si više ne možemo priuštiti sukob – <strong>za</strong>cijelo ne na razini svjetskih<br />

ra<strong>za</strong>ranja dvadesetoga stoljeća. Naše tehnologije ra<strong>za</strong>ranja postale<br />

su previše moćne. Moguće posljedice rata doslovce su apokaliptične.<br />

Ali ne možemo ni jednostavno napustiti svoj sustav vrijednosti,<br />

svoja uvjerenja, svoje kulture. Mjesecima sam se mučio s ovim naizgled<br />

nerješivim problemom. Postoji li treći način koji ne mogu vidjeti?<br />

Jedne noći, u to vrijeme, sanjao sam da visim u zraku držeći se <strong>za</strong><br />

viseći svijećnjak visoko, visoko iznad tla, točno ispod kupole goleme<br />

katedrale. Ljudi koji su dolje stajali bili su mi daleki i sićušni. Bio sam<br />

silno udaljen od svih zidova – čak i od vrha kupole.<br />

Naučio sam obraćati pažnju na snove, posebno <strong>za</strong>to što sam po<br />

struci klinički psiholog. Snovi osvjetljuju mračne prostore koje razum<br />

tek mora istražiti. Dosta sam vremena proveo i proučavajući kršćanstvo<br />

(više nego druge religijske tradicije, iako uvijek pokušavam<br />

ispraviti taj nedostatak). Dakle, poput drugih, crpim više iz onoga što<br />

znam nego iz onoga što ne znam. Znao sam da su katedrale izgrađene<br />

u obliku križa i da je mjesto ispod kupole središte toga križa. Znao<br />

sam da je križ istodobno mjesto najveće patnje, mjesto smrti i preobrazbe,<br />

i ujedno simbolički centar svijeta. To nije mjesto na kojemu<br />

sam želio biti. Uspio sam se spustiti s visine – sa simboličkoga neba –<br />

natrag na sigurno, poznato, anonimno tlo. Ne znam kako. Tada sam<br />

se, još uvijek u snu, vratio u svoju spavaću sobu i pokušao opet utonuti<br />

u san i spokoj nesvjesnoga. Međutim, dok sam se opuštao, osjećao<br />

sam da mi se tijelo premješta. Snažan me vjetar <strong>za</strong>nosio, htio me ponijeti<br />

natrag u katedralu i opet me smjestiti na središnju točku. Nije bilo<br />

izla<strong>za</strong>. Bila je to prava noćna mora. Natjerao sam se da se probudim.<br />

Zavjese su lepršale kroz prozor iznad mojega jastuka. U polusnu sam<br />

pogledao prema podnožju kreveta i ondje ugledao velika vrata katedrale.<br />

Protresao sam se da se potpuno razbudim i vrata su nestala.<br />

16 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

Taj me san smjestio u središte samoga Bića i nije bilo izla<strong>za</strong>. Trebalo<br />

mi je više mjeseci da shvatim njegovo značenje. Za to sam vrijeme<br />

došao do potpunijega, osobnijeg shvaćanja onoga što velike priče<br />

iz prošlosti neprestano naglašavaju: u središtu se nalazi pojedinac.<br />

Središte je označeno križem, kao što X označuje određenu točku. Biti<br />

na tomu križu podrazumijeva patnju i preobrazbu i, što je najvažnije,<br />

to treba dobrovoljno prihvatiti. Moguće je nadići robovsko priklanjanje<br />

određenoj grupi i njezinim doktrinama i, istodobno, izbjeći <strong>za</strong>mke<br />

suprotnoga ekstrema – nihilizma.<br />

Na koji bi način svijet mogao biti oslobođen od strašne dileme sukoba<br />

s jedne i psihološkoga i društvenog rastakanja s druge strane?<br />

Odgovor je sljedeći: uzdi<strong>za</strong>njem i razvojem pojedinca, spremnošću<br />

svih da na ramena preuzmu teret Bića i prihvate herojski put. Svatko<br />

od nas mora preuzeti što veću odgovornost <strong>za</strong> vlastiti <strong>život</strong>, društvo i<br />

svijet. Svatko od nas mora govoriti istinu, popraviti što je pokvareno i<br />

slomiti i ponovno stvoriti ono što je staro i <strong>za</strong>starjelo. Na taj način možemo<br />

i moramo smanjiti patnju koja truje svijet. To je velik <strong>za</strong>htjev.<br />

Traži sve od nas. Ali alternativa – užas autoritarnoga vjerovanja, kaos<br />

urušene države, tragična katastrofa neobuzdane prirode, egzistencijalna<br />

tjeskoba i slabost pojedinca bez cilja – <strong>za</strong>cijelo je gora.<br />

Desetljećima sam razmišljao i podučavao o sličnim temama. Prikupio<br />

sam veliku zbirku priča i pojmova koji se na njih odnose. Ni na<br />

trenutak ne tvrdim da su moja razmišljanja u potpunosti ispravna ili<br />

potpuna. Biće je puno složenije od onoga što jedna osoba može o njemu<br />

znati i ja nemam cijelu priču. Jednostavno nudim najbolju koju<br />

mogu ponuditi.<br />

U svakom slučaju, moja prijašnja istraživanja i razmišljanja dovela<br />

su do novih eseja koji su naposljetku postali ova knjiga. Moja je prvotna<br />

ideja bila napisati kratki esej o svih četrdeset odgovora koje sam<br />

objavio na Quori. Taj je prijedlog prihvatila nakladnička kuća Penguin<br />

Random House u Kanadi. Međutim, dok sam pisao, skratio sam broj<br />

eseja na dvadeset pet, <strong>za</strong>tim na šesnaest i naposljetku na sadašnji broj,<br />

dvanaest. Tri sam ih godine uređivao uz pomoć i brigu svojega službenog<br />

urednika, kao i uz žestoke i užasavajuće precizne kritike već spomenutoga<br />

Hurwit<strong>za</strong>.<br />

UVERTIRA<br />

17

Trebalo mi je puno vremena da odredim naslov: <strong>12</strong> <strong>pravila</strong> <strong>za</strong> <strong>život</strong>:<br />

Protuotrov kaosu. Zašto je taj naslov prevagnuo nad ostalima? U prvom<br />

redu zbog jednostavnosti. Jasno ukazuje na to da ljudi trebaju načela<br />

reda jer će inače nastupiti kaos. Trebamo <strong>pravila</strong>, standarde, vrijednosti<br />

– i kao pojedinci i kao <strong>za</strong>jednica. Mi smo tovarne <strong>život</strong>inje, tegleće<br />

zvijeri. Moramo nositi teret kako bismo opravdali svoje bijedno postojanje.<br />

Trebamo rutinu i tradiciju. To je red. Red može postati pretjeran,<br />

a to nije dobro, ali kaos nas može preplaviti i potopiti – a ni to<br />

nije dobro. Moramo ostati na ravnu i usku putu. Svako od dvanaest<br />

<strong>pravila</strong> ove knjige – kao i eseji koji uz njih dolaze – pružaju nam vodič<br />

kako da tu ostanemo. Ovo „tu“ je razdjelna linija između reda i kaosa.<br />

„Tu“ smo istodobno dovoljno stabilni, dovoljno istražujemo, dovoljno<br />

se preobražavamo, dovoljno se ispravljamo i dovoljno surađujemo.<br />

„Tu“ nalazimo smisao koji opravdava <strong>život</strong> i njegovu neizbježnu<br />

patnju. Kada bismo živjeli ispravno, možda bismo se mogli nositi sa<br />

spoznajom vlastite krhkosti i smrtnosti ne osjećajući žalost zbog svojih<br />

žrtava koja rađa prvo ozlojeđenost, <strong>za</strong>tim <strong>za</strong>vist, a <strong>za</strong>tim želju <strong>za</strong><br />

osvetom i uništenjem. Kada bismo živjeli kako treba, možda se ne bismo<br />

trebali utjecati totalitarnoj sigurnosti da se <strong>za</strong>štitimo od spoznaje<br />

vlastite nedostatnosti i neznanja. Možda bismo mogli izbjeći putove<br />

u pakao – a u strašnomu smo dvadesetom stoljeću vidjeli koliko stvaran<br />

pakao može biti.<br />

Nadam se da će ova <strong>pravila</strong>, i eseji koji idu uz njih, pomoći ljudima<br />

da shvate ono što već znaju: da duša svakoga pojedinca vječno žeđa<br />

<strong>za</strong> junaštvom istinskoga Bića i da je spremnost <strong>za</strong> preuzimanjem<br />

odgovornosti isto što i odluka <strong>za</strong> življenjem smislena <strong>život</strong>a.<br />

Ako svatko od nas bude živio kako treba, <strong>za</strong>jedno ćemo procvasti.<br />

Svakome od vas želim sve najbolje dok prolazite ove stranice.<br />

dr. <strong>Jordan</strong> B. <strong>Peterson</strong>,<br />

klinički psiholog i profesor psihologije<br />

18 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

1. PRAVILO<br />

GLAVU GORE I<br />

DRŽITE SE USPRAVNO<br />

JASTOZI I TERITORIJ<br />

Ako ste poput većine ljudi, ne razmišljate često o jastozima 2 –<br />

osim ako ih ne jedete. Međutim, ovi <strong>za</strong>nimljivi i ukusni rakovi vrijedni<br />

su razmatranja. Njihov živčani sustav relativno je jednostavan, s velikim,<br />

lako uočljivim neuronima, čarobnim moždanim stanicama. Zahvaljujući<br />

tome znanstvenici su uspjeli precizno mapirati neuronsku<br />

mrežu jastoga. To nam je pomoglo da razumijemo strukturu i funkciju<br />

mozga i ponašanje kompleksnijih <strong>život</strong>inja, uključujući i ljudska bića.<br />

Jastozi imaju više <strong>za</strong>jedničkoga s vama nego što mislite (posebice<br />

kada se <strong>za</strong>crvenite kao rak).<br />

Jastozi žive na dnu oceana. Tu sebi priskrbljuju teritorij na kojemu<br />

mogu loviti plijen i skupljati jestive komadiće što <strong>za</strong>lutaju odozgor, iz<br />

neprestana kaosa krvoprolića i smrti što se odvija iznad njih. Oni žele<br />

sigurno mjesto, dobro <strong>za</strong> lov i skupljanje. Oni žele dom.<br />

No budući da ima mnogo jastoga, to može biti problem. Što ako<br />

dva jastoga u isto vrijeme <strong>za</strong>uzmu isto područje oceanskoga dna na<br />

1. PRAVILO<br />

21

kojemu obojica žele živjeti? Što ako na stotine jastoga pokuša živjeti i<br />

podići obitelj na istomu prenapučenom komadiću pijeska i otpadaka?<br />

I druga živa bića imaju isti problem. Na primjer, kada ptice pjevice<br />

u proljeće dođu na sjever, upuštaju se u divlje sporove oko teritorija.<br />

Pjesme koje cvrkuću, ljudskim ušima tako miroljubive i lijepe, <strong>za</strong>pravo<br />

predstavljaju sirenski zov i dominacijske krikove. Svaka ta briljantno<br />

muzikalna ptica maleni je borac koji proglašava svoju suverenost.<br />

Uzmimo na primjer carića, malenu, živahnu pticu pjevicu koja<br />

se hrani kukcima, uobičajenu u Sjevernoj Americi. Carić koji upravo<br />

stiže želi pronaći <strong>za</strong>klonjeno mjesto da izgradi gnijezdo, daleko od<br />

vjetra i kiše. Želi biti što bliže izvoru hrane i potencijalnim ženkama.<br />

Također želi konkurentima dati do znanja da se trebaju držati podalje<br />

od toga mjesta.<br />

Ptice i teritorij<br />

Kada sam imao deset godina, moj otac i ja izradili smo kuću <strong>za</strong><br />

obitelj carića. Izgledala je poput staroga vagona, a prednji joj je ulaz<br />

bio veličine novčića. To ju je činilo prikladnom kućom <strong>za</strong> cariće, koji<br />

su sićušni, a ne tako dobrom <strong>za</strong> druge, veće ptice, koje nisu mogle<br />

ući. U isto smo vrijeme i jednoj starijoj susjedi izradili kućicu <strong>za</strong> ptice<br />

od stare gumene čizme. Otvor te kućice bio je dovoljno velik <strong>za</strong> pticu<br />

poput crvendaća. Susjeda se veselila danu kada će je nastaniti neka<br />

ptica.<br />

Carić je ubrzo otkrio našu kućicu <strong>za</strong> ptice i učinio je svojim domom.<br />

Mogli smo čuti njegov dugačak, treperav pjev koji je u rano proljeće<br />

odzvanjao bez prestanka. Jednom kada je izgradio svoje gnijezdo<br />

u <strong>za</strong>štićenomu vagonu naš je novi ptičji stanar počeo donositi grančice<br />

u susjedinu obližnju gumenu čizmu. Toliko ju je <strong>za</strong>trpao da nijedna<br />

ptica, ni velika ni mala, nije u nju mogla ući. Naša susjeda nije bila<br />

<strong>za</strong>dovoljna ovim preventivnim napadom, ali ništa se nije moglo učiniti.<br />

„Ako srušimo što je izgradio,“ rekao je moj otac, „očistimo čizmu i<br />

vratimo je natrag na drvo, carić će je opet napuniti grančicama.“ Carići<br />

su maleni i slatki, ali su nemilosrdni.<br />

22 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

Zimu prije bio sam slomio nogu na skijanju – prvome skijanju u<br />

<strong>život</strong>u – i primio novčani iznos od police školskoga osiguranja koja<br />

služi kao nagrada <strong>za</strong> nesretnu i nespretnu djecu. S novcem koji sam<br />

dobio kupio sam kasetofon (u to vrijeme pravu tehnološku novotariju).<br />

Moj je otac predložio da sjednem na travnjak i<strong>za</strong> kuće, snimim<br />

carićev pjev, pustim ga s kasete i promatram što će se dogoditi. Tako<br />

sam izišao na proljetno sunce i nekoliko minuta snimao carićev ljutiti<br />

glazbeni proglas o posjedu teritorija. Tada sam mu pustio snimku<br />

da posluša vlastiti glas i ta se ptica, velika kao trećina vrapca, okomila<br />

na moj kasetofon, nasrćući naprijed-na<strong>za</strong>d, nekoliko centimetara od<br />

zvučnika. Često smo vidjeli da se slično ponaša, čak i kada nije bilo<br />

kasetofona. Ako bi se veća ptica usudila sletjeti i odmoriti na bilo kojemu<br />

drvetu u blizini naše kućice <strong>za</strong> ptice, bilo je vrlo vjerojatno da će<br />

je kamika<strong>za</strong> carić srušiti s grane.<br />

Jasno, carići i jastozi vrlo su različiti. Jastozi ne lete, ne pjevaju niti<br />

se odmaraju na drveću. Carići imaju perje, a ne tvrdi oklop. Carići<br />

ne mogu disati pod vodom i ljudi ih rijetko serviraju s maslacem.<br />

Međutim, slični su na sve važne načine. I jedan i drugi su, primjerice,<br />

opsjednuti statusom i položajem, kao i velika većina živih bića. Norveški<br />

zoolog i komparativni psiholog Thorleif Schjelderup-Ebbe još<br />

je 1921. primijetio da čak i obične seoske kokoši uspostavljaju „poredak<br />

kljucanja“ 3 .<br />

Ovo određivanje „Tko je tko“ u kokošjemu svijetu ima važne posljedice<br />

<strong>za</strong> preživljavanje svake pojedine ptice, posebno u vrijeme<br />

oskudice. Domaće ptice koje uvijek imaju povlašten pristup hrani što<br />

se ujutro prosipa po dvorištu zvijezde su među kokošima. Nakon njih<br />

dolaze njihove <strong>za</strong>mjene, oponašatelji, oportunisti. Nakon njih na red<br />

dolaze trećerazredne kokoši, i tako dalje, sve do onih uneređenih, očerupanih,<br />

iskljucanih nesretnica koje <strong>za</strong>uzimaju najniži sloj „nedodirljivih“<br />

u kokošjoj hijerarhiji.<br />

Kokoši žive <strong>za</strong>jedno, baš kao i stanovnici u predgrađima. Ptice<br />

pjevice, poput carića, ne žive tako, ali svejedno uspostavljaju dominacijske<br />

hijerarhije. Razlika je samo u tome što se rašire po teritoriju.<br />

Najlukaviji, najsnažniji, najzdraviji i najsretniji carići <strong>za</strong>uzmu glavni<br />

teritorij i brane ga. Zbog toga je veća vjerojatnost da će privući naj-<br />

1. PRAVILO<br />

23

olje partnere i izleći ptiće koji će preživjeti i napredovati. Zaštita od<br />

vjetra, kiše i grabežljivaca, kao i lak pristup najboljoj hrani, čini egzistenciju<br />

puno manje stresnom. Teritorij je važan, a razlika između teritorijalnih<br />

prava i društvenoga statusa vrlo je mala. Često je to pitanje<br />

<strong>život</strong>a i smrti.<br />

Kada se među pticama pjevicama, među kojima vlada jasno uspostavljen<br />

poredak, raširi neka ptičja bolest, najvjerojatnije će se razboljeti<br />

i uginuti one najmanje dominantne, ptice koje <strong>za</strong>uzimaju najniže<br />

društvene položaje ptičjega svijeta i koje su stoga najizloženije stresu. 4<br />

Isto smo vidjeli i u svijetu ljudi kada su se ptičja gripa i ostale bolesti<br />

proširile svijetom. Siromašni i izloženi uvijek umiru prvi i u velikim<br />

brojevima. Oni su puno osjetljiviji i na ne<strong>za</strong>razne bolesti poput raka,<br />

dijabetesa i srčanih bolesti. Kada se aristokracija prehladi, kaže jedna<br />

izreka, radnička klasa umire od upale pluća.<br />

Zbog važnosti teritorija, ali i <strong>za</strong>to što su najbolje lokacije uvijek<br />

malobrojne, potraga <strong>za</strong> teritorijem stvara sukob među <strong>život</strong>injama.<br />

Sukob, pak, stvara novi problem: kako pobijediti ili izgubiti tako da<br />

sukobljene strane ne plate preveliku cijenu. Ova druga točka posebno<br />

je važna. Zamislite dvije ptice koje se prepiru oko poželjnoga mjesta<br />

<strong>za</strong> gnijezdo. Interakcija može polako prerasti u izravan fizički sukob.<br />

U takvim okolnostima samo će jedna ptica, uglavnom veća, naposljetku<br />

pobijediti – ali čak i pobjednik može biti ozlijeđen u bitci. To znači<br />

da treća ptica, neozlijeđeni, lukavi promatrač, može oportunistički<br />

doći i pobijediti osakaćenoga pobjednika. To nipošto nisu dobri uvjeti<br />

<strong>za</strong> prve dvije ptice.<br />

Sukob i teritorij<br />

Tijekom tisućljeća <strong>život</strong>inje koje su prisiljene kohabitirati s drugima<br />

na istim područjima naučile su mnoge trikove kako da uspostave<br />

dominaciju uz najmanju moguću štetu. Poraženi će se vuk, primjerice,<br />

okrenuti na leđa i izložiti vrat pobjedniku koji se tada ne će udostojati<br />

da ga rastrga. Na kraju krajeva, vuku koji je sada dominantan<br />

možda će još trebati partner <strong>za</strong> lov, pa bio on i patetičan poput upravo<br />

poraženoga neprijatelja. Bradate agame, <strong>za</strong>panjujuće druželjubivi gu-<br />

24 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

šteri, miroljubivo mašu prednjim nogama jedni drugima kako bi iska<strong>za</strong>li<br />

svoju želju <strong>za</strong> održanjem društvenoga sklada. Dupini proizvode<br />

posebne zvučne signale dok love, kao i u trenutcima velikoga uzbuđenja,<br />

kako bi smanjili mogućnost sukoba među dominantnim i podređenim<br />

članovima skupine. Takvo je ponašanje upravo endemično u<br />

<strong>za</strong>jednici živih bića.<br />

Jastozi koji cupkaju po oceanskomu dnu nisu iznimka. 5 Ako ih<br />

ulovite nekoliko desetaka i prenesete ih na novu lokaciju, možete promatrati<br />

njihove rituale i tehnike kojima utvrđuju svoj status. Svaki će<br />

jastog prvo početi istraživati novi teritorij, dijelom kako bi mapirao<br />

njegove detalje, a dijelom kako bi pronašao dobro mjesto <strong>za</strong> sklonište.<br />

Jastozi puno uče o mjestu na kojemu žive i pamte ono što su naučili.<br />

Ako prestrašite jastoga dok se nalazi u blizini svoje rupe, brzo će se<br />

vratiti u nju i sakriti. Međutim, ako ga prestrašite na većoj udaljenosti<br />

od njegove rupe, odmah će krenuti prema najbližemu prikladnom<br />

skloništu koje je prije bio pronašao, a sada ga se sjetio.<br />

Jastogu je potrebno sigurno sklonište kako bi se odmorio, mjesto<br />

koje je sigurno od grabežljivaca i prirodnih sila. Štoviše, kako rastu,<br />

jastozi se presvlače, to jest odbacuju svoje oklope. To znači da su<br />

na određeno vrijeme mekani i ranjivi. Rupa pod kamenom dobar je<br />

dom <strong>za</strong> jastoga, posebice ako se dijelovi oklopa i ostale krhotine mogu<br />

namjestiti tako da prekriju ulaz jednom kada se jastog uvuče unutra.<br />

Međutim, na svakomu novom teritoriju postoji možda samo malen<br />

broj vrlo kvalitetnih skloništa ili mjesta <strong>za</strong> sakrivanje i stoga su ona<br />

rijetka i vrijedna. Drugi ih jastozi neprestano traže.<br />

To znači da se jastozi često susreću kada idu u istraživanje. Znanstvenici<br />

su doka<strong>za</strong>li da čak i jastog koji je odrastao u izolaciji zna što<br />

učiniti u takvoj situaciji. 6 U živčanomu sustavu jastoga ugrađena su<br />

kompleksna defenzivna i agresivna ponašanja. Počne plesati, poput<br />

boksača, otvarajući i <strong>za</strong>tvarajući kliješta, pomičući se natrag-naprijed<br />

i s jedne strane na drugu, koristi se posebnim mlaznicama smještenim<br />

ispod očiju pa baca mlazove tekućine prema svojemu protivniku. Taj<br />

tekući sprej sadrži mješavinu kemikalija koje drugome jastogu odašilju<br />

poruku o njegovoj veličini, spolu, zdravlju i raspoloženju.<br />

1. PRAVILO<br />

25

Ponekad jastog već na prvi pogled vidi da su njegova kliješta manja<br />

od protivnikovih pa se povuče bez borbe. Kemijska informacija<br />

sadržana u mlazu može imati isti učinak i uvjeriti manje zdrava ili<br />

manje agresivna jastoga da se povuče. To je rješavanje spora na prvoj<br />

razini. 7 Međutim, ako su dva jastoga vrlo slične veličine i vidljivih<br />

sposobnosti ili ako razmjena tekućine ne pruža dovoljno informacija,<br />

spor će nastaviti na drugoj razini. Luđački mašući ticalima i spuštenih<br />

kliješta jedan će ići naprijed, a drugi će se povlačiti. Zatim će napadnuti<br />

jastog ići naprijed, a napadač će se povlačiti. Nakon nekoliko<br />

runda takva nastupa nervozniji jastog osjeti da mu nije u interesu nastaviti.<br />

Napravit će refleksan pokret repom, poskočiti unatrag i zbrisati<br />

kako bi svoju sreću okušao drugdje. Međutim, ako nijedan ne posustane,<br />

jastozi prelaze na treću razinu, koja uključuje pravu borbu.<br />

Sada već vrlo bijesni, jastozi žestoko nasrću jedan na drugoga, raširenih<br />

kliješta spremnih na borbu. Svaki pokušava prevrnuti onoga drugog<br />

na leđa. Jastog koji <strong>za</strong>vrši na leđima <strong>za</strong>ključit će da je njegov protivnik<br />

sposoban nanijeti mu ozbiljne ozljede. Obično odustaje i napušta to mjesto<br />

(iako je silno ogorčen i poslije kleveće pobjednika i<strong>za</strong> njegovih leđa).<br />

Ako nijedan ne uspije okrenuti protivnika – ili ako jedan od njih ne želi<br />

odustati, iako je poražen – jastozi prelaze na četvrtu razinu. Ta razina podrazumijeva<br />

ekstreman rizik u koji se ne treba upuštati bez razmišljanja:<br />

jedan ili oba jastoga iz toga će sukoba izići ozlijeđeni, možda i nasmrt.<br />

Životinje se počnu sve brže kretati jedna prema drugoj. Kliješta su<br />

im otvorena tako da mogu zgrabiti nogu, ili ticalo, ili oči, ili bilo što<br />

što je izloženo i ranjivo. Jednom kada uspješno dohvati neki dio protivnikova<br />

tijela, hvatač će čvrsto stisnuti kliješta i oštro trznuti repom<br />

unatrag pokušavajući ga otrgnuti. Po <strong>za</strong>vršetku sporova koji eskaliraju<br />

do ove točke obično je vrlo jasno tko je pobjednik, a tko gubitnik. Gubitnik<br />

vjerojatno ne će preživjeti, posebice ako ostane na teritoriju koji<br />

je <strong>za</strong>uzeo pobjednik, sada njegov smrtni neprijatelj.<br />

Nakon izgubljene bitke, ma koliko se agresivno ponašao, jastog<br />

gubi volju da se dalje bori, čak i protiv drugih jastoga koje je prethodno<br />

porazio. Poraženi natjecatelj gubi samopouzdanje i to stanje može<br />

potrajati danima. Ponekad poraz može imati i teže posljedice. Ako dominantni<br />

jastog doživi težak poraz, on se u potpunosti mijenja. Zado-<br />

26 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

ija novi, podčinjeni mo<strong>za</strong>k koji je prikladniji <strong>za</strong> njegov novi, niži položaj.<br />

8 Njegov prijašnji mo<strong>za</strong>k jednostavno nije bio dovoljno sofisticiran<br />

da se nosi s transformacijom od kralja do gubitnika bez potpuna<br />

rastvaranja i ponovnoga oblikovanja. Svatko tko je iskusio bolnu transformaciju<br />

nakon teškoga pora<strong>za</strong> u ljubavi ili karijeri može se donekle<br />

poistovjetiti s nekoć pobjedničkim jastogom.<br />

Neurokemija pora<strong>za</strong> i pobjede<br />

Kemija u mozgu poraženoga jastoga bitno se razlikuje od one kod<br />

jastoga koji je pobijedio i to se odražava u njegovu držanju. Je li jastog<br />

samouvjeren ili ustrašen ovisi o udjelu dvaju kemijskih spojeva koji<br />

moduliraju komunikaciju između jastogovih neurona, serotonina i<br />

oktopamina. Pobjeđivanje povećava omjer prvoga u odnosu na drugi.<br />

Jastog s visokom razinom serotonina i niskom razinom oktopamina<br />

drska je, razmetljiva vrsta člankonošca <strong>za</strong> kojega je manje vjerojatno<br />

da će se povući pred i<strong>za</strong>zovom. To je <strong>za</strong>to što serotonin pomaže regulirati<br />

držanje. Svinuti jastog širi udove kako bi izgledao velik i opasan,<br />

poput Clinta Eastwooda u špageti-vesternu. Kada jastoga koji je<br />

upravo izgubio bitku preplavi serotonin, protegnut će se i krenuti čak<br />

i na onoga jastoga koji ga je upravo porazio i boriti se dulje i još snažnije.<br />

9 Lijekovi <strong>za</strong> ljude oboljele od depresije, selektivni inhibitori ponovne<br />

pohrane serotonina, imaju vrlo sličan kemijski i bihevioralni<br />

učinak. Jedan od <strong>za</strong>panjujućih doka<strong>za</strong> evolucijskoga kontinuiteta <strong>život</strong>a<br />

na Zemlji jest da pro<strong>za</strong>c razvedrava čak i jastoge. 10<br />

Pobjednika karakteriziraju visoka razina serotonina i niska razina<br />

oktopamina. Suprotna neurokemijska konfiguracija, visoka razina oktopamina<br />

u odnosu na serotonin, rezultira povijenim, ukočenim, pokunjenim,<br />

<strong>za</strong>bušantskim jastogom koji će vrlo vjerojatno čamiti na<br />

uglovima i šmugnuti na prvu naznaku nevolje. Serotonin i oktopamin<br />

reguliraju i refleksne tr<strong>za</strong>je repa pomoću kojih jastog može brzo odskočiti<br />

unatrag kada treba pobjeći. Kod poraženoga jastoga taj se refleks<br />

aktivira na manji podražaj. Nešto slično tome vidimo u izraženijemu<br />

refleksu preplašenosti kod vojnika ili zlostavljane djece s posttraumatskim<br />

stresnim poremećajem.<br />

1. PRAVILO<br />

27

Princip nejednake raspodjele<br />

Kada poraženi jastog povrati hrabrost i usudi se ponovno boriti,<br />

vjerojatnost da će opet izgubiti veća je nego što bi se statistički dalo<br />

predvidjeti iz njegovih prijašnjih borba. Protivnik koji ga je svladao, s<br />

druge strane, ima veće šanse <strong>za</strong> pobjedu. U svijetu jastoga vrijedi pravilo<br />

da pobjednik uzima sve, baš kao i u ljudskome društvu u kojemu<br />

jedan posto čovječanstva posjeduje koliko cijela jedna polovica sveukupnoga<br />

stanovništva Zemlje 11 – i u kojemu najbogatijih osamdeset<br />

pet ljudi ima jednako novca kao tri i pol milijarde ljudi iz nesretnije<br />

polovice <strong>za</strong>jedno.<br />

Taj isti nemilosrdni princip nejednake raspodjele vrijedi i izvan financijskoga<br />

područja – štoviše, vrijedi svugdje gdje je u pitanju kreativna<br />

proizvodnja. Većinu znanstvenih radova objavljuje vrlo mali<br />

broj znanstvenika. Sićušni postotak glazbenika proizvodi gotovo svu<br />

snimljenu komercijalnu glazbu. Samo šačica autora proda sve svoje<br />

knjige. U SAD-u svake se godine proda milijun i pol različitih naslova<br />

(!). Međutim, od toga broja samo se pet stotina naslova proda u više<br />

od sto tisuća primjeraka. <strong>12</strong> Slično tomu, samo četiri skladatelja klasične<br />

glazbe (Bach, Beethoven, Mo<strong>za</strong>rt i Čajkovski) napisali su gotovo<br />

svu glazbu koju izvode suvremeni orkestri. Bach je, da spomenemo<br />

samo njega, bio toliko plodan skladatelj da bi trebala čitava desetljeća<br />

rada samo da se prepišu njegove partiture, a ipak se obično izvodi<br />

samo malen dio njegova čudesnoga stvaralačkog opusa. Isto vrijedi<br />

i <strong>za</strong> stvaralaštvo preostale trojke iz ove skupine hiperdominantnih<br />

skladatelja: samo se mali dio njihova rada još uvijek uvelike izvodi.<br />

Na taj način samo mali dio glazbenoga stvaralaštva te četvorice autora<br />

– a to je vrlo malen broj u odnosu na sve skladatelje klasične glazbe<br />

koji su ikada skladali – sačinjava gotovo svu klasičnu glazbu koju<br />

svijet poznaje i voli.<br />

Ovaj se princip ponekad naziva Priceovim <strong>za</strong>konom, po Dereku J.<br />

de Solli Priceu 13 , znanstveniku koji je 1963. otkrio njegovu primjenu u<br />

znanosti. Možemo ga predočiti grafičkim prikazom u kojemu na okomitu<br />

os stavljamo broj ljudi, a na vodoravnu os produktivnost ili resurse.<br />

Temeljni je princip otkriven puno prije. Vilfredo Pareto (1848.–1923.),<br />

28 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

talijanski erudit, primijetio je da se može primijeniti na raspodjelu<br />

bogatstva u ranomu dvadesetom stoljeću, a čini se da vrijedi i <strong>za</strong> svako<br />

društvo koje je ikada bilo predmetom proučavanja, bez obzira na<br />

oblik vlasti. Primjenjiv je i na populaciju gradova (u malome broju<br />

gradova žive gotovo svi ljudi), masu nebeskih tijela (vrlo mali broj nagomilao<br />

je gotovo svu masu), učestalost riječi u jeziku (samo pet stotina<br />

riječi koristi se <strong>za</strong> devedeset posto ljudske komunikacije) i na mnoge<br />

druge stvari. Ponekad je poznat kao „Matejev efekt“, naziv izveden<br />

iz možda najgrublje rečenice koja je pripisana Kristu: „Onomu koji<br />

ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će<br />

se i ono što ima“ (Mt 25,29).<br />

Sigurno znate da ste Sin Božji onda kada se vaša izjava može primijeniti<br />

čak i na rakove.<br />

Vratimo se na svadljive člankonošce: ne treba puno vremena da<br />

jastozi, ispitujući jedan drugoga, saznaju s kime se mogu <strong>za</strong>frkavati, a<br />

od koga se trebaju držati podalje – a jednom kada to nauče, novonastala<br />

je hijerarhija iznimno stabilna. Jednom kada pobijedi, jastog treba<br />

samo početi prijeteći micati svojim ticalima i svi će se prijašnji protivnici<br />

odmah razbježati pred njim. Slabiji jastog prestat će pokušavati<br />

s nasrtajima, prihvaćajući svoj niži položaj, i držat će noge uz tijelo.<br />

Alfa jastog, nasuprot tomu – pošto je okupirao najbolje sklonište, dobro<br />

se odmorio i smlatio dobar obrok – dominantno paradira oko teritorija<br />

i noću ometa podređene jastoge u njihovim skloništima samo<br />

<strong>za</strong>to da ih podsjeti tko je najveća faca.<br />

Tko ima sve djevojke<br />

Ženke jastoga (koje se također žestoko bore <strong>za</strong> teritorij u naglašeno<br />

majčinskim fa<strong>za</strong>ma 14 ) brzo prepoznaju najvećega frajera koji ih odmah<br />

počne neodoljivo privlačiti. Briljantna strategija, po mojemu mišljenju.<br />

Ujedno je riječ o strategiji koju koriste ženke različitih vrsta, pa<br />

tako i ljudske. Umjesto da se posvete računski <strong>za</strong>htjevnoj <strong>za</strong>daći prepoznavanja<br />

najboljega mužjaka, one prepuštaju tu <strong>za</strong>daću nepogrješivoj<br />

kalkulacije dominacijske hijerarhije. Puštaju mužjake da se bore i<br />

potom biraju svoje ljubavnike s vrha ljestvice. Nešto vrlo slično doga-<br />

1. PRAVILO<br />

29

đa se i s cijenama na tržištu dionica gdje se vrijednost pojedinoga poduzeća<br />

određuje natjecanjem svih protiv sviju.<br />

Kada ženke postanu spremne odbaciti oklop i malo se smekšati,<br />

postanu <strong>za</strong>interesirane i <strong>za</strong> parenje. Počnu se vrzmati oko teritorija<br />

dominantnoga jastoga, ispuštaju atraktivne mirise i afrodizijake prema<br />

njemu, pokušavajući ga <strong>za</strong>vesti. Njegova ga je agresivnost učinila<br />

uspješnim i stoga će vjerojatno reagirati na razdražljiv, dominantan<br />

način. Štoviše, velik je, zdrav i moćan. Nije lako svratiti mu pažnju s<br />

borbe na parenje. (Međutim, ako ga dama šarmira kako treba, promijeni<br />

svoje ponašanje prema njoj. To je jastogov ekvivalent Pedeset nijansi<br />

sive, rekordno prodane meko ukoričene knjige svih vremena, i vječnoga<br />

arhetipskog romantičnog scenarija Ljepotice i zvijeri. Taj je obra<strong>za</strong>c<br />

ponašanja u muško-ženskim odnosima vječno <strong>za</strong>stupljen u seksualno<br />

eksplicitnim književnim fantazijama koje su među ženama popularne<br />

u mjeri u kojoj su slike golih žena popularne među muškarcima.)<br />

Međutim, trebalo bi istaknuti da puka fizička snaga nije stabilan<br />

temelj <strong>za</strong> osiguranje dugoročne dominacije, kao što se nizozemski<br />

primatolog Frans de Waal 15 potrudio poka<strong>za</strong>ti. Među skupinama<br />

čimpan<strong>za</strong> koje je proučavao mužjaci koji su dugoročno gledano bili<br />

uspješniji morali su svojoj fizičkoj snazi pridodati sofisticiranije osobine.<br />

Na kraju krajeva, čak i najokrutnijega čimpanzijanskog despota<br />

mogu oboriti dva protivnika ako svaki ima po tri četvrtine njegove<br />

snage. Posljedično, mužjaci koji dulje ostaju na vrhu jesu oni koji formiraju<br />

koalicije sa sunarodnjacima nižega statusa i koji obraćaju posebnu<br />

pažnju na ženke i mladunčad unutar svoje grupe. Politički trik<br />

ljubljenja djeteta star je doslovce milijune godina. Ali jastozima, koji<br />

su još uvijek razmjerno primitivni, dostaju samo ogoljeni elementi<br />

Ljepotice i zvijeri.<br />

Jednom kada je Zvijer u dovoljnoj mjeri šarmirana, uspješna ženka<br />

(jastog) će se svući, otpustit će svoj oklop čineći se opasno mekanom,<br />

ranjivom i spremnom <strong>za</strong> parenje. U pravi trenutak mužjak, koji<br />

se sada preobrazio u oprezna ljubavnika, odlaže spermatofore u odgovarajući<br />

spremnik. Nakon toga ženka ostaje u blizini nekoliko tjedana<br />

i ponovno otvrdnjuje (još jedan fenomen ne potpuno nepoznat<br />

30 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

među ljudima). Kada joj se prohtije, vraća se u svoj dom, natovarena<br />

oplođenim jajašcima. Tada će druga ženka pokušati isto, i tako dalje.<br />

Dominantni mužjak, uspravna i samouvjerena stava, ne samo da dobije<br />

najbolji teritorij i najlakši pristup najboljim lovištima, već dobije<br />

i sve djevojke. Ako ste jastog, k tome još i mužjak, višestruko vam se<br />

isplati biti uspješan.<br />

Zašto je sve ovo važno? Zbog <strong>za</strong>panjujuće velikoga broja razloga,<br />

osim onih komično očitih. Prvo, znamo da jastozi, u ovomu ili onom<br />

obliku, postoje već više od tristo pedeset milijuna godina. 16 To je jako<br />

puno vremena. Prije šezdeset pet milijuna godina još uvijek su postojali<br />

dinosauri. Za nas je već i to ne<strong>za</strong>mislivo daleka prošlost. Za jastoge,<br />

međutim, dinosauri su nouveau riche 17 , koji su se samo pojavili i nestali<br />

tijekom gotovo beskonačnoga tijeka vremena. To znači da su dominacijske<br />

hijerarhije bile važno i trajno obilježje okoliša kojemu su se<br />

prilagodili svi složeni oblici <strong>život</strong>a. Prije tristo pedeset milijuna godina<br />

mozgovi i živčani sustavi bili su relativno jednostavni. Ipak, već su<br />

imali strukturu i neurokemiju potrebnu <strong>za</strong> obradu informacija o statusu<br />

i društvu. Važnost ove činjenice teško bismo mogli prenaglasiti.<br />

Narav prirode<br />

Biološka je istina da je evolucija konzervativna. Kada nešto evoluira,<br />

mora se temeljiti na onome što je priroda već proizvela. Pritom se<br />

mogu dodati nova obilježja, a stara mogu biti podvrgnuta nekim promjenama,<br />

ali većina ipak ostaje ista. Zbog toga su šišmišja krila, ljudske<br />

ruke i kitove peraje <strong>za</strong>panjujuće slični u svojemu skeletnom obliku.<br />

Imaju čak i isti broj kostiju. Evolucija je davno položila temelje<br />

osnovnoj fiziologiji.<br />

Evolucija se u velikoj mjeri odvija kroz varijaciju i prirodnu selekciju.<br />

Varijacije nastaju zbog mnogo razloga, uključujući i miješanje gena<br />

(da se jednostavno izrazimo) i slučajnu mutaciju. Zato se jedinke<br />

unutar grupe međusobno razlikuju, a priroda tijekom vremena među<br />

njima vrši odabir. Kako smo već rekli, čini se da je ta teorija odgovorna<br />

<strong>za</strong> neprekidne promjene <strong>život</strong>nih oblika tijekom eona. No još jedno<br />

dodatno pitanje vreba ispod površine: što označava riječ „priroda“<br />

1. PRAVILO<br />

31

u „prirodnoj selekciji“? Što je točno taj „okoliš“ na koji se <strong>život</strong>inje prilagođavaju?<br />

Mi oblikujemo mnoštvo pretpostavki o prirodi – o okolišu<br />

– a to ima svoje posljedice. Mark Twain jednom je rekao: „Ne dovodi<br />

nas u nevolje ono što ne znamo, nego ono što sigurno znamo, a<br />

što jednostavno nije točno.“<br />

Prvo, lako je pretpostaviti da je „priroda“ – nešto statično. Ali nije:<br />

barem ne u bilo kojemu jednostavnom smislu. Statična je i dinamična<br />

istodobno. I sam se okoliš – priroda koja vrši selekciju – transformira.<br />

Poznati yin i yang taoistički simboli lijepo to prikazuju. Biće<br />

– sama stvarnost – <strong>za</strong> taoiste se sastoji od dva suprotna principa koja<br />

se često prikazuju u ženskom i muškom rodu ili čak, u užemu smislu,<br />

kao žensko i muško. Međutim, ispravnije je reći da su yin i yang kaos i<br />

red. Taoistički simbol je krug koji čine dvije isprepletene zmije. Crna<br />

zmija, kaos, ima bijelu točku na glavi. Bijela zmija, red, ima crnu točku<br />

na glavi. To je <strong>za</strong>to što su kaos i red međusobno <strong>za</strong>mjenjivi i ujedno<br />

vječno suprotstavljeni. Ništa nije tako sigurno da se ne bi moglo mijenjati.<br />

I samo Sunce ima cikluse nestabilnosti. Isto tako, ništa nije toliko<br />

promjenjivo da se ne bi moglo ustaliti. Svaka revolucija uspostavlja<br />

novi red. Svaka je smrt u isto vrijeme i preobrazba.<br />

Shvaćanje prirode kao isključivo statične dovodi do ozbiljnih pogrješaka<br />

u razumijevanju. Priroda „odabire“. Ideja odabira ili selekcije<br />

u sebi sadrži ideju prilagođenosti. Ono što je „prilagođeno“ ujedno je i<br />

„odabrano“. Prilagođenost je, grubo govoreći, vjerojatnost da će određeni<br />

organi<strong>za</strong>m ostaviti <strong>za</strong> sobom potomstvo (tj. da će tijekom vremena<br />

razdati svoje gene). „Prilagođenost“ je, dakle, usklađenost obilježja<br />

nekoga organizma s potrebama okoliša. Ako te potrebe <strong>za</strong>mišljamo<br />

kao statične – ako je priroda <strong>za</strong>mišljena kao vječna i nepromjenjiva –<br />

tada je evolucija samo beskrajan niz linearnih poboljšanja, a prilagođenost<br />

je nešto čemu se tijekom vremena uvijek može dodatno približiti.<br />

Još uvijek moćna viktorijanska ideja evolucijskoga napretka s čovjekom<br />

na vrhuncu dijelom je posljedica ovoga modela shvaćanja prirode.<br />

No taj model stvara pogrješnu predodžbu da postoji konačno<br />

odredište prirodnoga odabira (a to je povećana prilagodba okolišu) i<br />

da se ono može <strong>za</strong>misliti kao fiksna točka.<br />

32 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

Ali priroda, koja vrši odabir, nije statični birač – barem ne u jednostavnu<br />

smislu. Priroda ima drugo ruho <strong>za</strong> svaku prigodu. Ona varira<br />

poput glazbene partiture – a to djelomično objašnjava <strong>za</strong>što glazba<br />

u čovjeku pobuđuje duboke nagovještaje smisla. Kako se okoliš koji<br />

podržava vrste transformira i mijenja, tako se i osobine koje pojedinca<br />

čine uspješnim u preživljavanju i reprodukciji transformiraju i mijenjaju.<br />

Dakle, teorija prirodne selekcije ne pretpostavlja bića koja se<br />

sve preciznije podudaraju s uzorkom koji je svijet odredio. Više je riječ<br />

o tome da stvorenja plešu <strong>za</strong>jedno s prirodom, iako je taj ples smrtonosan.<br />

„U mojemu kraljevstvu“, kao što kaže Crvena kraljica u Alisi<br />

u zemlji čudesa, „moraš trčati što brže možeš samo da ostaneš na istome<br />

mjestu.“ Nitko tko stoji mirno ne može pobijediti, ma koliko dobro<br />

bio sazdan.<br />

Priroda nije ni samo dinamična. Neke se stvari mijenjaju brzo, ali<br />

su sastavni dio nečega drugog što se mijenja sporije (glazba to također<br />

odražava). Lišće se mijenja brže od drveća, a drveće brže od šuma.<br />

Vrijeme se mijenja brže od klime. Kada ne bi bilo tako, onda konzervativi<strong>za</strong>m<br />

evolucije ne bi funkcionirao budući da bi se temeljna morfologija<br />

ruku i šaka morala mijenjati jednako brzo koliko i duljina kostiju<br />

ruku i funkcija prstiju. To je kaos unutar reda, unutar kaosa, unutar<br />

višega reda. Red koji je najstvarniji ujedno je red koji je najstabilniji<br />

– a to nije nužno red koji je najlakše uočiti. Ako pomno promatra<br />

list, promatrač može biti kao „slijep“ i ne vidjeti drvo. Drvo ga može<br />

<strong>za</strong>slijepiti da ne vidi šumu. A ponekad ono što je najstvarnije (poput<br />

uvijek prisutne dominacijske hijerarhije) uopće se ne može vidjeti.<br />

Romantično shvaćanje prirode također je pogrješno. Bogato, moderno<br />

gradsko stanovništvo okruženo vrelim betonom <strong>za</strong>mišlja prirodni<br />

okoliš kao nešto netaknuto i rajsko, poput francuskoga impresionističkog<br />

krajolika. Ekološki aktivisti, idealistični u svojim stajalištima,<br />

još više <strong>za</strong>mišljaju prirodu kao skladnu, uravnoteženu i savršenu,<br />

samo kada je ne remeti i ne pustoši ljudska vrsta. Nažalost, „prirodni<br />

okoliš“ uključuje i elefantijaze i bolest gvinejskoga crva (bolje da ništa<br />

ne pitate), komarceanofeles 18 i malariju, suše koje uzrokuju glad,<br />

AIDS i kugu. Obično ne fantaziramo o ljepoti tih aspekata prirode,<br />

iako su jednako stvarni kao i njihovi edenski dvojnici. Naravno, upra-<br />

1. PRAVILO<br />

33

vo zbog takvih pojava pokušavamo prilagoditi svoju sredinu, štitimo<br />

svoju djecu, gradimo gradove i sustave transporta, povećavamo uzgoj<br />

hrane i proizvodnju energije. Kada Majka priroda ne bi bila tako sklona<br />

našemu uništenju, bilo bi nam lakše živjeti u jednostavnu skladu s<br />

njezinim diktatima.<br />

Ovo nas dovodi do trećega pogrješnog koncepta po kojemu je priroda<br />

strogo odvojena od kulturnih konstrukcija što su nastale unutar<br />

nje. Red unutar kaosa i red Bića tim je „prirodniji“ što je duljega vijeka.<br />

To je <strong>za</strong>to što je „priroda“ upravo „ono što odabire“, a što neko obilježje<br />

dulje postoji, to ima više vremena da bude odabrano i da oblikuje<br />

<strong>život</strong>. Nije važno je li to obilježje fizičko i biološko, ili društveno i<br />

kulturološko. Iz darvinističke perspektive, sve što je važno jest trajnost<br />

– a dominacijska hijerarhija, koliko god se činila sociološkim ili kulturološkim<br />

fenomenom, postoji oko pola milijarde godina. Trajna je.<br />

Stvarna je. Dominacijska hijerarhija nije kapitali<strong>za</strong>m. Nije ni komuni<strong>za</strong>m.<br />

Nije vojno-industrijski kompleks. Nije patrijarhat – taj <strong>za</strong>mjenjivi,<br />

rastezljivi, proizvoljni kulturološki artefakt. Nije čak ni ljudska tvorevina;<br />

barem ne u najdubljemu smislu te riječi. Dominacijska je hijerarhija<br />

gotovo vječno obilježje okoliša, a većina onoga što se pripisuje<br />

ovim prolaznim pojavnim oblicima posljedica je njezina nepromjenjiva<br />

postojanja. Mi (pritom mislim na mi u višemu smislu, mi koji postoji<br />

od pojavka <strong>život</strong>a) smo živjeli u dominacijskoj hijerarhiji jako dugo.<br />

Borili smo se <strong>za</strong> položaj prije nego što smo imali kožu, ruke, pluća<br />

ili kosti. Malo je što prirodnije od kulture. Dominacijske su hijerarhije<br />

starije od drveća.<br />

Stoga dio našega mozga koji prati naš položaj u dominacijskoj hijerarhiji<br />

iznimno je drevan i fundamentalan. 19 To je glavni kontrolni<br />

sustav koji uređuje naše percepcije, vrijednosti, emocije, misli i djelovanja.<br />

Snažno utječe na svaki aspekt našega bića, svjesnog i nesvjesnog.<br />

Zbog toga se sustava, kada iskusimo poraz, ponašamo vrlo slično<br />

jastozima koji su poraženi u borbi. Počnemo se držati pognuto, okrenuti<br />

smo prema tlu. Osjećamo se prepadnuto, povrijeđeno, tjeskobno<br />

i slabo. Ako se situacija ne popravi, postajemo kronično depresivni. U<br />

takvim uvjetima ne možemo se jednostavno nositi sa <strong>život</strong>nim <strong>za</strong>daćama<br />

i postajemo laka meta zlostavljača u „tvrđim“ oklopima. Ovdje<br />

34 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

ne <strong>za</strong>panjuju samo bihevioralne i iskustvene sličnosti: i osnovna je neurokemija<br />

većim dijelom ista.<br />

Uzmimo <strong>za</strong> primjer serotonin, kemikaliju koja upravlja držanjem<br />

jastoga i njihovim refleksom bježanja. Jastozi nižega „ranga“ luče relativno<br />

niske razine serotonina. To vrijedi i <strong>za</strong> ljude na nižoj društvenoj<br />

ljestvici (a sa svakim porazom te se razine spuštaju sve niže). Niska<br />

razina serotonina znači smanjeno samopouzdanje. Niska razina serotonina<br />

znači i veću osjetljivost na stres i <strong>za</strong>htjevniju fizičku pripravu<br />

<strong>za</strong> hitne slučajeve – budući da se na dnu dominacijske hijerarhije bilo<br />

što može dogoditi u bilo kojemu trenutku (a rijetko kada nešto dobro).<br />

Niska razina serotonina znači manje sreće, više boli i tjeskobe,<br />

više bolesti i kraći <strong>život</strong>ni vijek, kako kod ljudi, tako i kod rakova. Viša<br />

mjesta u dominacijskoj hijerarhiji i više razine serotonina tipične <strong>za</strong><br />

one koji se na tim višim mjestima nalaze znače manje bolesti, manje<br />

bijede i smrti, čak i kada su čimbenici poput apsolutnoga dohotka –<br />

ili broja komadića istrunule hrane – konstantni. Važnost ove činjenice<br />

teško možemo prenaglasiti.<br />

Biti na vrhu i biti na dnu<br />

Duboko u vama postoji neopisivo drevan, praiskonski brojač,<br />

smješten u samu temelju vašega mozga, duboko ispod misli i osjećaja.<br />

On točno prati vaš položaj u društvu – na ljestvici od jedan do deset,<br />

mogli bismo reći. Ako ste na broju jedan, na najvišoj razini, postigli<br />

ste velik uspjeh. Ako ste muško, imate povlašten pristup najboljim<br />

mjestima <strong>za</strong> <strong>život</strong> i najkvalitetnijoj hrani. Ljudi se natječu kako bi vam<br />

činili usluge. Pred vama je neizmjerno mnogo mogućnosti <strong>za</strong> romantične<br />

i seksualne veze. Vi ste uspješan jastog i najpoželjnije ženke postrojile<br />

su se i otimaju se <strong>za</strong> vašu pozornost. 20<br />

Ako ste žena, imate pristup brojnim visokokvalitetnim udvaračima:<br />

visokim, snažnim i lijepo građenim; kreativnim, pouzdanim,<br />

iskrenim i velikodušnim. I baš kao i vaš dominantni muški dvojnik,<br />

borit ćete se žestoko, čak i nemilosrdno, da <strong>za</strong>držite ili poboljšate svoj<br />

položaj u jednako kompetitivnoj ženskoj hijerarhiji parenja. Iako je<br />

manje vjerojatno da ćete pritom koristiti fizičku snagu, na raspolaga-<br />

1. PRAVILO<br />

35

nju vam stoje mnogi učinkoviti verbalni trikovi i strategije, među kojima<br />

možemo navesti ponižavanje protivnica, i možda ste prava stručnjakinja<br />

u njihovoj uporabi.<br />

Ako ste, <strong>za</strong> razliku od toga, najniže rangirana desetka, muška ili<br />

ženska, nemate gdje živjeti (ili barem ne na dobru mjestu). Hrana<br />

vam je užasna, onda kada je uopće imate. U lošemu ste fizičkom i<br />

mentalnom stanju. Romantični interes <strong>za</strong> vas je na minimumu, osim<br />

kod onih koji su jednako očajni poput vas. Veća je vjerojatnost da ćete<br />

se razboljeti, brže ostarjeti i umrijeti mladi, a kada se to dogodi, vrlo<br />

će malo ljudi, a možda i nitko, žaliti <strong>za</strong> vama. 21 Čak bi vam i novac<br />

bio od male koristi. Ne biste se znali služiti njime <strong>za</strong>to što je teško pravilno<br />

se služiti novcem, posebice kada niste naviknuli da ga imate. Novac<br />

će vas dovesti u opasna iskušenja, poput zloporabe droge i alkohola,<br />

koji su puno primamljiviji ako je čovjek dugo bio lišen užitaka.<br />

Zbog novca biste postali meta predatora i psihopata koji nastoje iskoristiti<br />

one koji su na nižim slojevima društva. Dno dominacijske hijerarhije<br />

užasno je i opasno mjesto.<br />

Drevni dio vašega mozga specijaliziran <strong>za</strong> procjenu dominacije<br />

promatra kako se drugi ljudi odnose prema vama. Prema tim informacijama<br />

određuje vrijednost koja vam je pripisana statusom. Ako<br />

vas vršnjaci procjenjuju kao malo vrijedne, brojač ograničava dostupnost<br />

serotonina. Tako postajete fizički i psihološki puno reaktivniji<br />

na bilo koju okolnost ili događaj, posebice negativan, koji može proizvesti<br />

emocije. Potrebna vam je ta istančana reaktivnost. Hitni su slučajevi<br />

uobičajeni kada ste na dnu i morate biti spremni preživjeti.<br />

Nažalost, ta psihička hiperreaktivnost, ta stalna pripravnost, sagorijeva<br />

mnogo dragocjene energije i fizičkih snaga. Upravo je to ona<br />

stvarnost koju svi nazivaju stresom i ona nipošto nije samo, ili čak primarno,<br />

psihološka. To je odraz realnih ograničenja koja vladaju u nesretnim<br />

okolnostima. Kada boravite na dnu, drevni brojač u mozgu<br />

pretpostavlja da čak i najmanja neočekivana prepreka može proizvesti<br />

nekontroliran lanac negativnih događaja s kojima ćete se morati nositi<br />

sami budući da su korisni prijatelji rijetka pojava na rubovima društva.<br />

Stoga ćete neprestano žrtvovati ono što biste u drukčijim okolnostima<br />

mogli sačuvati <strong>za</strong> budućnost i upotrebljavati to <strong>za</strong> održavanje<br />

36 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

stanja pripravnosti i sposobnosti <strong>za</strong> iznenadnu paničnu reakciju u sadašnjosti.<br />

Kada ne znate što činiti, morate biti spremni učiniti bilo što<br />

i sve, u slučaju da to postane potrebno. Sjedite u automobilu i do kraja<br />

stišćete papučicu <strong>za</strong> gas i kočnicu. Činite to dovoljno dugo i sve će<br />

se raspasti. Drevni brojač ugasit će čak i vaš imunološki sustav i energiju<br />

i snage potrebne <strong>za</strong> buduće zdravlje trošit će na trenutnu krizu.<br />

To će vas učiniti impulzivnim 22 tako da ćete, primjerice, spremno grabiti<br />

svaku kratkotrajnu priliku <strong>za</strong> parenje, ili bilo koju mogućnost užitka,<br />

ma koliko niska, sramotna ili nelegalna bila. Puno je vjerojatnije<br />

da ćete živjeti i umirati bez razmišljanja, <strong>za</strong> rijetke mogućnosti užitka<br />

kad god se ukažu. Fizički <strong>za</strong>htjevi hitne pripravnosti iscrpljivat će vas<br />

na sve načine. 23<br />

S druge strane, ako imate visok status, brojačev hladan, predreptilski<br />

sustav pretpostavlja da je vaš položaj osiguran, produktivan i nedodirljiv<br />

i da ste dobro „podma<strong>za</strong>ni“ društvenom podrškom. Drži da<br />

su šanse da će vam nešto naštetiti niske i da ih slobodno ne treba ni<br />

uzimati u razmatranje. Promjena može biti prilika, a ne katastrofa.<br />

Serotonin obilno teče. To vas čini samopouzdanim i mirnim tako da<br />

se možete držati visoko i uspravno i puno manje živjeti pod oprezom.<br />

Vaš je položaj siguran i stoga će vaša budućnost vjerojatno biti dobra.<br />

Isplati vam se razmišljati dugoročno i planirati bolje sutra. Ne morate<br />

impulzivno grabiti što god vam dođe pod ruku <strong>za</strong>to što realno možete<br />

očekivati da će vam dobre stvari ostati na raspolaganju. Možete odgoditi<br />

osjećaj <strong>za</strong>dovoljstva, a da ga se ne odreknete <strong>za</strong>uvijek. Možete<br />

si priuštiti da budete pouzdan i promišljen građanin.<br />

Kvar<br />

Ponekad se, međutim, mehani<strong>za</strong>m brojača može pokvariti. Pogrješne<br />

navike spavanja i prehrane mogu omesti njegovu funkciju. Nesigurnost<br />

ga može izbaciti iz kolosijeka. Tijelo, <strong>za</strong>jedno sa svim svojim<br />

vrlo različitim dijelovima, treba funkcionirati kao dobro uvježban orkestar.<br />

Svaki sustav mora pravilno igrati svoju ulogu, i u pravo vrijeme,<br />

ili će nastati galama i kaos. Upravo je <strong>za</strong>to potrebna rutina. Životne<br />

radnje koje svakodnevno ponavljamo moraju biti automatizirane.<br />

1. PRAVILO<br />

37

KAZALO<br />

A<br />

Abel 168, 169, 181, 184, 192–195, 200<br />

Abraham 182, 187–188,<br />

Adam 64–65, 67, 70–71, 74–75, 138,<br />

179–182, 192–193<br />

Adler, Alfred 225, 231, 343<br />

Adorno, Theodor 196<br />

agorafobija 40–41<br />

agresija, nasilje<br />

agresija kao moralno pogrješna 42<br />

agresija kao naučeno ponašanje 331–<br />

–332<br />

kod djece 143–144, 156–157<br />

kod prijatelja mojega djeteta 332<br />

nedovoljna agresivnost 332–333<br />

suosjećajni, samopožrtvovni ljudi i<br />

agresija 42–44<br />

širenje agresije 43<br />

u antičkom svijetu 77<br />

Vidi također: bullying, sukob<br />

alkemija 202<br />

alkohol 39, 223–224<br />

ambicija. Vidi: cilj, odredište<br />

anestezija 319<br />

anksioznost, tjeskoba<br />

KAZALO<br />

anksioznost kao poremećaj 39–40<br />

poniznost i anksioznost 374–375<br />

tjeskoba i nada 149<br />

Arhipelag Gulag (Solženjicin) 172–173,<br />

198, 213<br />

Atlas, Charles, Uvreda koja je od Maca<br />

na<strong>pravila</strong> muškarca 342<br />

Attenborough, David 311<br />

Auschwitz 196, 213<br />

B<br />

Bachofen, Johann Jakob 336<br />

Bacon, Francis 54<br />

Baldung Grien, Hans 69<br />

Beatty, Warren 133<br />

Beethoven, Ludwig van, Oda radosti 216<br />

Biblija 76, <strong>12</strong>2<br />

Evanđelje po Ivanu 63<br />

Evanđelje po Luki 197<br />

Evanđelje po Mateju 29, 63, 189,<br />

195, 197, 231, 241, 363, 368,<br />

371, 374, 376<br />

izla<strong>za</strong>k iz Egipta 181<br />

izvještaji o stvaranju 53–54, 64–65<br />

Knjiga Mudrosti 180<br />

395

Knjiga Otkrivenja <strong>12</strong>3<br />

Knjiga Postanka 53–54, 64–65, 70,<br />

173, 179, 193<br />

veliki potop 173, 193, 377<br />

Biće<br />

beznačajnost i Biće 105<br />

Biće u ženidbenoj vezi 287<br />

Biće kao proces 276<br />

Descartes i Biće 210<br />

dobro/dobrota i Biće 75, <strong>12</strong>4, 363<br />

granice Bića 80<br />

kaos i Biće 58, 107, 245<br />

mržnja/odbojnost prema Biću 80<br />

nagonske želje i Biće 118, 119<br />

neautentičnost Bića 230<br />

ograničenje i Biće 355, 357<br />

opravdanje Bića 108–109, <strong>12</strong>4, <strong>12</strong>7,<br />

359<br />

poboljšanje Bića <strong>12</strong>4, <strong>12</strong>6, 215<br />

poistovjećivanje i Biće 278<br />

preispitivanje Bića 74, 166–167<br />

put i Biće 62<br />

ranjivost i Biće 355<br />

različiti oblici Bića 106<br />

red i Biće 58<br />

svjesnost i Biće 79<br />

tjelesno držanje i Biće 46, 47<br />

trpljenje i Biće 55, 170<br />

ubojstvo i Biće 165, 169, 358<br />

važnost Bića 11<br />

<strong>život</strong>inje i Biće 74<br />

žrtvovanje i Biće 200–201<br />

Bog<br />

Bog Novoga <strong>za</strong>vjeta <strong>12</strong>2–<strong>12</strong>3<br />

Bog Staroga <strong>za</strong>vjeta <strong>12</strong>2–<strong>12</strong>3<br />

istočni grijeh i Bog 181–182<br />

Kajin i Bog 192–193<br />

Kristova kušnja i Bog 198–200, 368<br />

obre<strong>za</strong>nje i Bog 188<br />

osveta i Bog 79<br />

patnja djece i Bog 352–353, 358<br />

savez i<strong>za</strong>branoga naroda s Bogom<br />

173<br />

slobodni izbor i utjelovljenje slike<br />

Božje 76–77<br />

smrt Boga 204–205, 208–209<br />

trpljenje i Bog 168–169<br />

zmija i Bog 70<br />

žrtvovanje i Bog 183–184, 187–188,<br />

192<br />

žrtvovati se <strong>za</strong> Boga 78<br />

žrtvovanje sina 188–189<br />

bogatstvo<br />

preraspodjela bogatstva 326<br />

ugnjetavanje i bogatstvo 322<br />

bol. Vidi: trpljenje, patnja<br />

Braća Karamazovi (Dostojevski) 206–207,<br />

352<br />

brak<br />

bračna nevjera/bračni krah 280–<br />

–281<br />

djeca s vjenčanim roditeljima 316<br />

dominacijska hijerarhija i brak 315<br />

kaos i brak 57<br />

karijera i brak 313–316<br />

nesuglasice u braku 368<br />

podjela kućanskih poslova i brak<br />

286<br />

poštovanje prema supruzi 372<br />

precizno utvrđivanje problema u<br />

braku 292–295<br />

red i brak 57<br />

socioekonomski status i brak 315<br />

žene i brak 313–314, 343–344<br />

Buddha/budi<strong>za</strong>m 242, 350<br />

budućnost<br />

briga <strong>za</strong> sebe i budućnost 81–82<br />

budućnost je nalik prošlosti 1<strong>12</strong><br />

budućnost kao djelo drugih ljudi<br />

183–184<br />

budućnost kao otac koji sudi 183<br />

probitačnost i budućnost 216<br />

ranjivost i budućnost 182<br />

sjećanje kao vodič prošlosti <strong>za</strong> budućnost<br />

254<br />

396 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

C<br />

žrtvovanje i budućnost 71, 97, 182,<br />

184, 191, 211–2<strong>12</strong><br />

Vidi također: odgađanje <strong>za</strong>dovoljenja<br />

Cahto, narod 140<br />

Carson, Rachel, Tiho proljeće 309<br />

CBC Radio, Samo reci „ne“ sreći 10, <strong>12</strong><br />

Chamberlain, Wilt 133<br />

Chang, Iris, Silovanje Nankinga 139<br />

cilj, odredište<br />

ciljati k dobru <strong>12</strong>7, <strong>12</strong>8, 370<br />

cilj i nagodba sa sobom 114<br />

cilj u psihoterapiji 258–259<br />

dostatnost trenutnoga znanja i cilj<br />

226<br />

Govor na gori i cilj <strong>12</strong>7–<strong>12</strong>8<br />

hijerarhija i cilj 317<br />

ideje i ciljevi 211<br />

kaos i cilj 241–242<br />

karakter, status i cilj 240–241<br />

mali ciljevi i postavljanje ciljeva<br />

113–114<br />

način na koji gledamo i cilj 110,<br />

111, 114, 118–119, <strong>12</strong>3–<strong>12</strong>4<br />

oslanjanje na tradiciju 237<br />

postavljanje ciljeva i smisao 82<br />

preciznost u cilju 276–277<br />

poboljšanje svojega <strong>život</strong>a i cilj 119,<br />

<strong>12</strong>4<br />

raj i cilj 110<br />

smisao postavljanja cilja i kako do<br />

nj doći 317<br />

svjesna sljepoća i ciljevi 240<br />

usredotočiti se na danas/sadašnjost i<br />

budućnost <strong>12</strong>7<br />

važnost postavljanja cilja 237<br />

veličina ciljeva 113–114<br />

Columbine, ubojstva u srednjoj školi<br />

165–166, 169, 197, 310, 358<br />

Č<br />

Čehov, Anton 67<br />

čimpanze 138–139, 142–143<br />

Čovjekovo traganje <strong>za</strong> smislom (V. Frankl)<br />

231<br />

D<br />

dječaci<br />

postignuća dječaka 311–3<strong>12</strong><br />

socijali<strong>za</strong>cija dječaka 298, 331–332<br />

držanje tijela 45–47, 373<br />

dualnost kaos/red<br />

darvinistička prilagodba dualnosti<br />

kaosa/reda 62<br />

dualnost kaos/red kao ravnoteža<br />

62–63<br />

dualnost kaos/red u ljudskomu mo -<br />

zgu 61<br />

Riječ i dualnost kaos/red 239, 245,<br />

269, 282, 296<br />

smisao i dualnost kaos/red 63<br />

tjelesno držanje i preobrazba kaosa<br />

46<br />

zmija i dualnost kaos/red 65<br />

<strong>život</strong>ne situacije i dualnost kaos/red<br />

63<br />

yin/yang i dualnost kaos/red <strong>12</strong>, 32,<br />

60–61<br />

djeca<br />

adulti<strong>za</strong>m/roditeljski autoritet i djeca<br />

152–153<br />

agresivna djeca 143–144, 157<br />

autonomija djece 132<br />

Bog i trpljenje djece 352–353<br />

dijeljenje kod djece 151, 186<br />

djeca i jedenje 134–135, 142, 144–<br />

–145<br />

djeca na javnim mjestima 155–156<br />

djeca s vjenčanim roditeljima 316<br />

djeca u obiteljima bez oca 315–316<br />

igrališta <strong>za</strong> djecu 300–301<br />

ispadi bijesa 131<br />

KAZALO<br />

397

kažnjavanje djece 147–148, 151–<br />

–152, 156–157, 162<br />

loše ponašanje djece 131–132<br />

maksimi<strong>za</strong>cija učenja 150<br />

nagrađivanje djece 145, 148–150,<br />

152, 156<br />

nanošenje štete djeci djelom i propustom<br />

140–141<br />

oblikovanje ponašanja djece 150<br />

ogorčenost djetetom 136<br />

patnja djece 358, 360–362<br />

poštovanje majki 372<br />

preferiranje muške djece 132–134<br />

pretjerano <strong>za</strong>štićivanje djece 44, 66,<br />

150–152<br />

prijatelji i rođaci-vršnjaci 141–143,<br />

145, 161–162, 332<br />

privrženost djeci 156<br />

ranjivost djece 150, 350–352<br />

rastava braka i djeca 137<br />

razlozi <strong>za</strong> plač 146<br />

roditelj – prijatelj 141–142<br />

roditeljski strah 137<br />

seksualno zlostavljanje djece 253<br />

smrt djeteta 377<br />

socijali<strong>za</strong>cija djece 140–142, 152–<br />

–154, 161–162<br />

spavanje i djeca 135–136, 142,<br />

146–147<br />

svaljivanje problema na roditelje<br />

136<br />

uskraćivanje ljubavi 134–135<br />

utjecaj društva i kulture na djecu<br />

137–138<br />

zlostavljanje djece 42–43, 158–159,<br />

171–172<br />

Vidi također: discipliniranje djece<br />

Darwin/darvini<strong>za</strong>m 34, 59, 62–63, 210,<br />

2<strong>12</strong>, 309<br />

David (Michelangelo) 100<br />

Dawkins, Richard 134<br />

Džingis-kan 133–134<br />

Derrida, Jacques 320, 324–325, 328<br />

Descartes, René 54, 209–210, 2<strong>12</strong><br />

dijeljenje<br />

dijeljenje i dobrota 185–186, 375<br />

kod djece 151, 185<br />

discipliniranje djece<br />

brižno i učinkovito discipliniranje<br />

156<br />

discipliniranje kao korekcija neželjena<br />

ponašanja 140–142<br />

discipliniranje kao odgovornost 142<br />

disciplinska intervencija 156<br />

jasna načela discipliniranja 162<br />

kako reći ne 131–132, 157–158<br />

kaos i discipliniranje djece 162<br />

minimum nužne sile 159<br />

nagrađivanje i discipliniranje 148–<br />

–149, 153<br />

napor i discipliniranje 142<br />

negativne emocije i discipliniranje<br />

149–150<br />

nužnost discipliniranja 147–148<br />

ograničavanje <strong>pravila</strong> 154–155, 159<br />

radost i oblikovanje ponašanja 149<br />

razlike među djecom i discipliniranje<br />

153–154<br />

razvoj roditeljske strategije 161<br />

roditelji djeluju kao tim 159–160<br />

roditelji kao <strong>za</strong>stupnici stvarnoga<br />

svijeta 161<br />

strah roditelja od discipliniranja<br />

147<br />

sloboda i discipliniranje 208<br />

sukob i discipliniranje 152<br />

štetnost discipliniranja 142<br />

<strong>za</strong>nemarivanje i discipliniranje 141<br />

dobro, dobrota<br />

Biće i dobrota 75, <strong>12</strong>4, 363<br />

dijeljenje i dobrota 186–187, 375<br />

dobro kao cilj 370–371<br />

dobro i opravdanje egzistencije <strong>12</strong>4<br />

dobro i poslušnost <strong>12</strong>0<br />

dobro kao ublažavanje tuđe patnje<br />

214<br />

398 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

dobro u ljudima 138<br />

istina i dobrota 229–230<br />

religija i dobrota <strong>12</strong>0<br />

smisao kao više dobro 214–217<br />

sreća i dobro 81<br />

dominacijska hijerarhija<br />

brak i dominacijska hijerarhija 315<br />

dominacijska hijerarhija kao trajno<br />

obilježje okoline 31<br />

dominacijska hijerarhija u razgovoru<br />

263–264, 267<br />

Kristova kušnja i dominacijska hijerarhija<br />

198–199<br />

moć i dominacijska hijerarhija 327<br />

mo<strong>za</strong>k i dominacijska hijerarhija<br />

34–35<br />

općenito 34<br />

povijesna stvarnost dominacijske<br />

hijerarhije 34<br />

ptice i dominacijska hijerarhija 23–<br />

–24<br />

serotonin i dominacijska hijerarhija<br />

27, 35<br />

slučajevi nužde i dominacijska hijerarhija<br />

36–37<br />

stav tijela i dominacijska hijerarhija<br />

45–47<br />

stres i dominacijska hijerarhija 27,<br />

35<br />

visok i ni<strong>za</strong>k položaj u dominacijskoj<br />

hijerarhiji 34–37<br />

Dostojevski, F. M.<br />

Braća Karamazovi 206–207, 352<br />

Dostojevski i kršćanstvo 206–207<br />

Dostojevski i nužnost ograničavanja<br />

slobode 208<br />

Dostojevski i uspon komunizma/<br />

fašizma 209<br />

Zapisci iz podzemlja 94–95, 357–358<br />

Zločin i kazna <strong>12</strong>0<br />

društveni ugovor 14, 185, 274<br />

dualnost dobro/zlo<br />

Adam i Eva i spoznaja dobra i zla<br />

73<br />

ljudska sposobnost/sklonost <strong>za</strong> dobro<br />

i zlo 66, 138, 160–161, 210,<br />

213<br />

nanošenje zla drugima 73–74<br />

zmija i dobro i zlo 66<br />

dubinska psihologija 211, 302<br />

E<br />

Economist, „Slabiji spol“ 311<br />

Eden, raj 64–65, 69–71, 179–180, 181–<br />

–182, 246<br />

egzistencija, propitivanje vrijednosti<br />

egzistencije 167–169<br />

Eliot, T. S.<br />

Little Gidding 76–77<br />

Koktel <strong>za</strong>bava (The Cocktail party) 171<br />

Eller, Cynthia, The Myth of Matriarchal<br />

Prehistory 336<br />

emocije<br />

govor tijela i emocije 45–46<br />

kaos i emocije 57–58<br />

negativne emocije 38, 43, 149<br />

percepcija i emocije 282–283<br />

Enuma Eliš 337<br />

Eva 64–65, 67, 70–71, 74–75, 179–182,<br />

192–193<br />

evolucija 31–33<br />

F<br />

faši<strong>za</strong>m 321, 344<br />

Faust (Goethe) 14, 166, 357–358<br />

Frankfurtska škola 320<br />

Frankl, Viktor, Čovjekovo traganje <strong>za</strong> smislom<br />

231<br />

Franklin, Benjamin 186<br />

Freud, Sigmund<br />

dubinski psiholog 211<br />

odnos majki i sinova 133–134<br />

o mračnoj strani 302<br />

potiskivanje 231<br />

psihoanali<strong>za</strong> 258–259, 303–304<br />

KAZALO<br />

399

G<br />

prisilno ponavljanje 93<br />

slobodne asocijacije 258<br />

teorija o edipovskom roditeljstvu<br />

66, 334–335, 337<br />

Gandhi, Mahatma 173<br />

Gimbutas, Marija 336<br />

Giocangga 133<br />

gledanje<br />

cilj i gledanje 110–111, 114, 118–119,<br />

<strong>12</strong>4<br />

obraćanje pažnje i gledanje 114–115<br />

odgovornost i gledanje 239<br />

općenito 111<br />

procjena i gledanje 111–1<strong>12</strong><br />

sljepoća i gledanje 114–116<br />

skupoća gledanja 115–116<br />

svijet kao maya 116<br />

usredotočenost i gledanje 110–111<br />

vjerska uvjerenja i gledanje <strong>12</strong>0<br />

želje i gledanje 117–118, <strong>12</strong>4<br />

Vidi također: obraćanje pozornosti,<br />

svjesna sljepoća<br />

Goethe, Johann Wolfgang 191<br />

Faust 14, 166, 357–358<br />

Goldberg, Elkhonon 62<br />

Goodall Jane 138–139<br />

Gospodar muha, Golding, W. 138<br />

govor<br />

govor, kaos i Biće 245<br />

manipulacija stvarnosti i govor 225<br />

preciznost u govoru 292–293, 295–<br />

–297<br />

razmišljanje i govor 256<br />

sjećanje i <strong>za</strong>boravljanje u govoru<br />

261–262<br />

trpljenje, odvajanje vremena <strong>za</strong> razgovor<br />

363<br />

Vidi također: razgovor, Riječ<br />

govorenje istine<br />

izbjegavanje laži 220–221<br />

osveta i govorenje istine 246<br />

poznavanje sama sebe i govorenje<br />

istine 108–109<br />

reći „ne“ znači reći istinu 228<br />

Sokrat i govorenje istine 190–191<br />

Solženjicin i govorenje istine 231<br />

<strong>za</strong>uzimanje stava i govorenje istine<br />

230–231<br />

<strong>život</strong>ne laži i govorenje istine 225–<br />

–226<br />

Govor na gori <strong>12</strong>7, 363<br />

H<br />

Haas, Earle Cleveland 319<br />

Harris, Eric 197, 311<br />

Havel, Václav 173<br />

Hemingway, Ernest 322<br />

Hermogen 190<br />

hijerarhije<br />

hijerarhije uspjeha 317<br />

hijerarhije vrijednosti 214–215<br />

kao intrinzično muške strukture 60<br />

ugnjetavanje i hijerarhije 324–325<br />

Vidi također: dominacijska hijerarhija<br />

Hirohito, japanski car 323<br />

Hitler, Adolf <strong>12</strong>2, 172, 243, 323, 372<br />

Hobbes, Thomas 194<br />

Holokaust 133, 215, 359<br />

Horkheimer, Marx 320<br />

Horus 197–198, 210, 238<br />

Hurwitz, Gregg, Orphan X 13<br />

Huxley, Thomas 309<br />

I<br />

ideologija<br />

ideologija u razgovoru 264<br />

istina i ideologija 246<br />

jedini aksiom ideologije 227<br />

Institut <strong>za</strong> ženske i rodne studije Pauline<br />

Jewett 319–320<br />

Isbell, Lynn 68<br />

istina<br />

dobro i istina 242<br />

400 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

humor i istina 267–268<br />

ideologija i istina 246<br />

istina kao meta-cilj 242<br />

kaos i istina 373<br />

Kristova žrtva <strong>za</strong> istinu 239<br />

kršćanstvo i istina 204, 208<br />

manipuliranje svijetom i istina <strong>12</strong>7<br />

manjak istine i korupcija 231<br />

mudrost i istina 373<br />

narativna i objektivna istina 204<br />

nepodnošljivost istine i laganje 109<br />

obmana i istina 242<br />

osobna istina 246<br />

otvorenost istini 368–369<br />

podnošenje patnje i istina 232–233<br />

prednosti govorenja istine 245–246<br />

psihoterapija i istina 260–261<br />

razgovor <strong>za</strong>jedničkoga istraživanja<br />

i istina 270<br />

subjektivnost i objektivnost u istini<br />

54–55<br />

sukob i istina 241–242<br />

vrijednosti i istina 240<br />

žrtva i istina 229–230<br />

istočni grijeh 74–75, 182<br />

Istraživački centar PEW 313–315<br />

Isus Krist<br />

đavao kuša Isusa 197–201<br />

Govor na gori <strong>12</strong>7–<strong>12</strong>8<br />

imitatio Christi 205<br />

Isus i istina kao mač 241–242<br />

Isus je Put 63<br />

Isusova smrt 78<br />

Isus u pustinji 197, 199–201, 368<br />

Isus uzima na sebe grijehe svijeta<br />

196, 213<br />

Krist je drugi Adam 65<br />

Krist kao Logos 239<br />

Krist i „Matejev efekt“ 29<br />

Krist kao žrtva 78, 189<br />

Krist prijateljuje s grješnicima 96<br />

osjećaj napuštenosti na križu 168<br />

žrtvovanje <strong>za</strong> istinu i Isus 239<br />

I<strong>za</strong>k 187<br />

Izgubljeni raj, Milton J. 14, 66, 195, 226,<br />

233–235<br />

Izida 61<br />

J<br />

jastozi 21–31<br />

jednakost<br />

jednakost ishoda 329–330<br />

preraspodjela bogatstva i jednakost<br />

326<br />

rodne razlike kao društveni konstrukt<br />

i jednakost 328–329<br />

tiranija i jednakost 302<br />

žrtvovanje vrijednosti i jednakost<br />

317<br />

Job, prorok 172<br />

Jung, Carl Gustav<br />

Bachofenove ideje i Jung 336<br />

imitatio Christi i Jung 205<br />

Jung kao dubinski psiholog 211<br />

Jung o kreiranju vrijednosti 209<br />

Jung o moralnoj hijerarhiji 214<br />

Jung o mračnoj strani čovjeka 302<br />

Jung o odnosu znanosti i kršćanstva<br />

te o patnji 201–203<br />

Jung o posljedicama i motivaciji<br />

303–304<br />

Jung o prosvjetiteljstvu i kršćanstvu<br />

204–205<br />

Jung o „zlatnom pravilu“ 78–79<br />

neistina kao uzrok moralnih problema<br />

231<br />

K<br />

Kajin 53, 69, 75, 101, 168–168, 173, 181,<br />

184, 192–195, 245, 308<br />

Kambodža<br />

Crveni Kmeri 321<br />

marksi<strong>za</strong>m u Kambodži 320<br />

Pol Pot 235<br />

kaos<br />

ambicija i kaos 242–243<br />

KAZALO<br />

401

Biće i kaos 58, 107, 246<br />

brak i kaos 57<br />

disciplina djece i kaos 161–162<br />

emocije i kaos 58<br />

istina i kaos 373<br />

jasnoća u suočavanju s kaosom 293<br />

kaos kao ženski element 60–61<br />

mo<strong>za</strong>k i kaos 58<br />

odgovorna sloboda i kaos nezrelosti<br />

137<br />

o kaosu 55–57<br />

pogrješke i kaos 293<br />

preseljenje i kaos 73<br />

pretjerivanje u redu i kaos 132<br />

razgovor <strong>za</strong>jedničkoga istraživanja<br />

i kaos 268–270<br />

razvoj i kaos 301<br />

razvoj kaosa 285<br />

raščlanjivanje kaosa 283–284, 294<br />

razmišljanje i kaos 58<br />

red i kaos 57–58, 75<br />

rizik i kaos 301<br />

slom i kaos 281–283<br />

smisao i kaos 214–217<br />

spolna selekcija i kaos 60<br />

suprotstavljanje kaosu 290–291, 297<br />

toksične obitelji i kaos 160–161<br />

učenje novih informacija i kaos<br />

239–240<br />

<strong>za</strong>nemarena stvarnost i kaos 295<br />

kažnjavanje<br />

kažnjavanje djece 147–148, 152–<br />

–153, 156–159, 162<br />

običajno pravo i kažnjavanje 154<br />

Vidi također: discipliniranje djece<br />

Kent, Jack, Zmajevi ne postoje 284–285<br />

Kierkegaard, Søren 230, 242<br />

Kina<br />

kulturna revolucija 309, 331<br />

marksi<strong>za</strong>m u Kini 320<br />

politika jednoga djeteta 309<br />

Vidi također: Mao Ce-tung<br />

King, Stephen, The Stand 357<br />

Kingu (mitološko čudovište) 74<br />

Klub boraca, film 344<br />

kršćanstvo<br />

Crkva 207<br />

dogmatsko vjerovanje u središnje<br />

aksiome kršćanstva 205–206<br />

Dostojevski i kršćanstvo 205–207<br />

istina i kršćanstvo 204, 208<br />

jednakost i kršćanstvo 202–203<br />

Kristova žrtva kao otkupljenje svijeta<br />

205<br />

nastanak kršćanstva 77<br />

Nietzsche i kršćanstvo <strong>12</strong>3, 204–208<br />

postignuća kršćanstva 202–203<br />

problemi u kršćanstvu 203–205<br />

racionalnost i kršćanstvo 235<br />

razvoj znanosti i kršćanstvo 203–<br />

–204<br />

ropstvo i kršćanstvo 202–203<br />

samožrtvovanje i kršćanstvo 78–79<br />

sloboda i kršćanstvo 207–209<br />

trpljenje, križ i kršćanstvo 350<br />

znanost i kršćanstvo 202<br />

žensko/muško dvojno jedinstvo u<br />

kršćanstvu 62<br />

<strong>život</strong> kao patnja i kršćanstvo 242<br />

Vidi također: Biblija<br />

komuni<strong>za</strong>m 171–172, 209, 2<strong>12</strong>–213,<br />

231, 235, 321–324<br />

korupcija, iskvarenost<br />

društvo i korupcija 136, 138–139<br />

korupcija ljudske vrste 310–311<br />

korupcija u kulturi 238<br />

laž/laganje i korupcija 243–245<br />

lažiranje stvarnosti i korupcija 228–<br />

–229<br />

manjak povjerenja i korupcija 274<br />

neistina i korupcija 231<br />

raspadanje <strong>život</strong>ne situacije i korupcija<br />

173<br />

tiranija i korupcija 44<br />

trpljenje i korupcija 174<br />

402 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

uragan u New Orleansu i korupcija<br />

174<br />

Židovi i iskvarenost 173–174<br />

krhkost. Vidi: ranjivost<br />

kultura<br />

individualni problemi i restrukturiranje<br />

kulture 136–137<br />

korupcija kulture 239<br />

kultura kao muški konstrukt 317<br />

kvocijent inteligencije i kultura 329–<br />

–330<br />

muška opresija i kultura 319–320<br />

opresivnost kulture 316, 320–321<br />

osluškivanje drugoga i kultura 257–<br />

–258<br />

prirodnost kulture 34<br />

!Kung, bušmani 139<br />

L<br />

Lamek, biblijski lik 193<br />

laži/laganje<br />

iskvarenost društva i laži 231, 243–<br />

–244<br />

izbjegavanje istine i govorenje istine<br />

221<br />

laganje i plemenitost 191<br />

nepodnošljiva istina i laganje 109<br />

oslabljivanje karaktera i laži 228<br />

pakao i laži 214, 236, 243, 245<br />

posti<strong>za</strong>nje ciljeva i laži 237<br />

rušenje svega i laži 244<br />

spoznaja laži 230<br />

svjesna sljepoća i laži 229<br />

tiranija i laži 109<br />

<strong>život</strong>ne laži 225–227<br />

Lenjin, Vladimir Iljič 321, 324<br />

lijekovi 51–53, 72–74<br />

Little Gidding, T. S. Eliot 76–77<br />

Logos<br />

Krist Logos 208, 210, 239<br />

Logos-Božja Riječ 239<br />

svjesnost i Logos 338<br />

Vidi također: Riječ<br />

Luria, Alexander 62<br />

Luther, Martin 205<br />

M<br />

mačke 364–365<br />

majka<br />

edipovska majka 334–335, 340<br />

majke i sinovi 132–135, 334–335<br />

poštivanje majki 372<br />

ranjivost majki 315–316<br />

samohrane majke 160, 315<br />

„strašna majka“ 335–337<br />

žrtvovanje i majka 189<br />

manipulacija<br />

govor i manipulacija 225<br />

govorenje istine i manipulacija 226<br />

manipuliranje stvarnošću 226<br />

probitačnost i manipulacija 190<br />

racionalnost i sposobnost manipulacije<br />

233<br />

željeni ciljevi i manipulacija 225–<br />

–226<br />

Mao Ce-tung 235, 237, 309, 331, 359<br />

Vidi također: Kina<br />

Mape značenja (Maps of meaning), <strong>Jordan</strong><br />

B. <strong>Peterson</strong> 11–<strong>12</strong>, 16, 92<br />

Marduk (mezopotamsko božanstvo)<br />

210<br />

Marija<br />

Majka Kristova 189<br />

prikaz Marije s Djetetom Isusom<br />

kako gazi zmiju 68<br />

marksi<strong>za</strong>m 320, 323–324<br />

neomarksi<strong>za</strong>m 316<br />

Maroney, McKayla 310<br />

Marx, Karl 206, 320<br />

Matejev efekt 29<br />

matrijarhat 336<br />

Mefisto 166, 357<br />

Michelangelo<br />

David 100–101<br />

Pietà 62, 188–189<br />

KAZALO<br />

403

Milton, John, Izgubljeni raj 195, 226,<br />

233–234, 235<br />

moć<br />

hijerarhija i moć 327<br />

Kristova kušnja i moć 199–200<br />

kompetentnost i moć 327–328<br />

motivacija i moć 325<br />

razlike između spolova i moć 325<br />

zlostavljanje i moć 43<br />

znanost i moć 325, 328<br />

motivacija<br />

motivacija <strong>za</strong> svakodnevne obveze<br />

<strong>12</strong>5–<strong>12</strong>6<br />

motivacija u po<strong>za</strong>dini zla 194<br />

moć i motivacija 325<br />

motivacija <strong>za</strong> društvene reforme<br />

303<br />

posljedice i motivacija 303–304<br />

uspoređivanje s drugima 107<br />

mo<strong>za</strong>k<br />

dominacija i mo<strong>za</strong>k 34–36<br />

društvena struktura mozga 59–60<br />

kaos i mo<strong>za</strong>k 58<br />

neurokemija pora<strong>za</strong> i pobjede 27<br />

objektivni svijet i mo<strong>za</strong>k 58–59<br />

red/kaos u strukturi mozga 62<br />

samosvijest i mo<strong>za</strong>k 71<br />

muškarci<br />

kodeks ponašanja 242, 344–345<br />

muškarci kao opresori 318–319<br />

muškost 61–62, 336–339<br />

učvršćivanje 344–345<br />

žene, muškarci i samosvijest 68, 71<br />

Muggeridge, Malcolm 323<br />

Muruganathan, Arunachalam 318-319<br />

Mussolini, Benito 323<br />

N<br />

naci<strong>za</strong>m <strong>12</strong>6, 166, 210, 214, 237, 243<br />

Vidi također: Hitler, Adolf<br />

nada 1<strong>12</strong>, 149<br />

nagost, golotinja 68–68, 73<br />

nasilje. Vidi: agresija<br />

natjecanje<br />

natjecanje i razlike u spolu 3<strong>12</strong>–313<br />

suradnja i natjecanje 349<br />

Neumann, Erich 336<br />

The Great Mother (Velika majka) 336<br />

The Origins and History of Consciousness<br />

(Podrijetlo i povijest svjesnosti)<br />

336<br />

Newton, Isaac 54, 202<br />

Nietzsche, Friedrich 359<br />

kršćanstvo i Nietzsche 204–206,<br />

207–209<br />

Nietzsche i „blijedi zločinac“ 255<br />

Nietzsche i stvaranje vrijednosti<br />

nakon „smrti Boga“ 209<br />

Nietzsche i svrha <strong>život</strong>a 82<br />

Nietzsche o ressentimentu 302<br />

Nietzsche o tjeskobi i nihilizmu 171<br />

S onu stranu dobra i zla <strong>12</strong>3, 208<br />

nihili<strong>za</strong>m<br />

besmisao i nihili<strong>za</strong>m 105<br />

Chris i nihili<strong>za</strong>m 93<br />

dobrota i opravdanje Bića i nihili<strong>za</strong>m<br />

<strong>12</strong>5<br />

govorenje istine i nihili<strong>za</strong>m 246<br />

hijerarhije postignuća i nihili<strong>za</strong>m<br />

105<br />

postmoderni<strong>za</strong>m i nihili<strong>za</strong>m 320<br />

smrt Boga i nihili<strong>za</strong>m 209<br />

smrt i nihili<strong>za</strong>m 355<br />

stvarnost patnje i nihili<strong>za</strong>m 213<br />

trpljenje i nihili<strong>za</strong>m 171<br />

Nirnberški proces 213<br />

nutarnja kritika 103–105, 107, 111–113<br />

O<br />

običajno pravo 154–155<br />

objektivnost 54–55, 58<br />

Vidi također: budućnost<br />

obraćanje pozornosti/pažnje<br />

ciljevi/ambicije i obraćanje pažnje<br />

240–241<br />

laži i obraćanje pažnje 240<br />

404 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

općenito <strong>12</strong>5–<strong>12</strong>8<br />

poboljšanje svakodnevice i obraćanje<br />

pozornosti <strong>12</strong>5–<strong>12</strong>8<br />

raspadanje svega i obraćanje pažnje<br />

173–174<br />

selektivnost obraćanja pažnje 116<br />

slušanje kao obraćanje pažnje 249–<br />

–250<br />

Vidi također: gledanje<br />

Oda radosti, L. Beethoven 216<br />

odgoda <strong>za</strong>dovoljenja 36–37, 182–186,<br />

200–201<br />

Odjel <strong>za</strong> rodne studije, Queen’s University<br />

319<br />

ogorčenost<br />

dobrota i opravdanje Bića i ogorčenost<br />

<strong>12</strong>4<br />

masovni ubojice i ogorčenost 310–<br />

–311<br />

nezrelost i ogorčenost 109<br />

ogorčenost – emocija koja otkriva<br />

108–109<br />

ogorčenost kod roditelja 160–161<br />

ogorčenost zbog patnje 170–171,<br />

215<br />

osveta i ogorčenost 160, 302<br />

popustljivost i ogorčenost 333–334<br />

problemi s djecom i ogorčenost 136<br />

razvitak ogorčenosti u braku 284–<br />

–286<br />

socijali<strong>za</strong>m i ogorčenost 303<br />

sram i ogorčenost 69<br />

tiranija i ogorčenost 44, 109<br />

<strong>za</strong>hvalnost i ogorčenost 106–107<br />

<strong>za</strong>varavanje i ogorčenost 237<br />

ograničenja<br />

Biće i ograničenje 80, 355, 357<br />

ljubav i ograničenja 359<br />

ljudska ograničenja 310<br />

ograničenja ljudskih poimanja 281–<br />

–282<br />

ograničenje i postojanje 355<br />

opravdanost ograničenja 377<br />

patnja i ograničenje 357<br />

oktopamin 27<br />

opresija, ugnjetavanje<br />

bogatstvo i opresija 322<br />

hijerarhija i opresija 324–325<br />

jezik i opresija 324<br />

kultura i opresija 320–321<br />

marksi<strong>za</strong>m i opresija 320–321<br />

muškarci i opresija 327<br />

opiranje opresiji 43–44<br />

opresija siromašnih 320<br />

opresija ugnjetenih 94<br />

osveta i opresija 109<br />

postmoderni<strong>za</strong>m i opresija 325<br />

Orphan X., Hurwitz 13<br />

oruđa/alati 93, 277, 279–280<br />

Orwell, George 2<strong>12</strong>, 302, 322–323<br />

Put u Wigan Pier 302–303<br />

Životinjska farma 323<br />

osveta<br />

Bog i osveta 79<br />

govorenje istine i osveta 246<br />

moć i osveta 200<br />

ogorčenje i osveta 160<br />

pakao i osveta 245<br />

ressentiment i osveta 302<br />

trpljenje i osveta 169–170, 171–172,<br />

194<br />

ugnjetenost i osveta 109<br />

<strong>za</strong>varavanje i osveta 237<br />

Oziris 61, 238, 245<br />

P<br />

pakao<br />

Kristova kušnja i pakao 196<br />

laži i pakao 214, 216, 243, 245<br />

osveta i pakao 245<br />

raj i pakao 82<br />

rat i pakao 197<br />

suočavanje s paklom 289<br />

Panzram, Carl 169–170<br />

paradigma minimalne grupe 348–349<br />

Pareto, Vilfredo 28, 45<br />

KAZALO<br />

405

patrijarhat 317, 318, 327, 329, 336<br />

Pavao, apostol 205<br />

percepcija<br />

emocije i percepcija 283–284<br />

hiperaktivni agens detektor i percepcija<br />

58<br />

kaos mogućnosti i percepcija 284<br />

ograničenja percepcije 280–282<br />

percepcija dostatnosti 276, 281–282<br />

percepcija drugih ljudi 276–278<br />

percepcija hijerarhijskih struktura<br />

59<br />

percepcija jednostavnosti i kompleksnosti<br />

stvarnosti 279–280<br />

percepcija nas samih 277<br />

proširenje percepcije 277–278<br />

percepcija predmeta kao stvari i<br />

kao oruđa 58<br />

percepcija preprjeka 275<br />

percepcija reda/kaosa 58–59<br />

percepcija stvari kao korisnih predmeta<br />

275, 277, 279–280<br />

percepcija u problemima 280–282,<br />

283–284<br />

percepcija značenja 275<br />

Petar Pan 158, 208<br />

<strong>Peterson</strong>, <strong>Jordan</strong>, Maps of Meaning (Mape<br />

značenja) 11, 16, 92<br />

Pietà, Michelangelo 62, 188–189<br />

Pincus, Gregory Goodwin 319<br />

Pinokio 57, 62, 363, 371<br />

Platon <strong>12</strong>0<br />

poistovjećivanje 277–278<br />

poniznost 175–176, 375<br />

Popper, Karl 210<br />

popustljivost 332–334<br />

porod, rađanje 70–71, 179, 318–319<br />

postmoderni<strong>za</strong>m 316, 320–321, 324–<br />

–326<br />

posttraumatski stresni poremećaj 27,<br />

44, 197, 361<br />

povjerenje<br />

društveni ugovor o povjerenju 274<br />

korupcija i povjerenje 274<br />

povjerenje prema neznancu 373<br />

pozitivna povratna sprega 38–41, 45–<br />

–46<br />

preciznost<br />

patnja i preciznost 294–295<br />

preciznost govora 292–293, 295–<br />

–297<br />

preciznost kao točno utvrđivanje<br />

294–296<br />

preciznost u ciljanju 276<br />

preciznost u razgovoru 296<br />

preciznost u suočavanju s neredom<br />

u odnosima 292–293<br />

smisao i preciznost 297<br />

pregovori<br />

sa samim sobom 108<br />

u braku 286–287<br />

preobrazba<br />

slušanje i preobrazba 261–262<br />

trpljenje i preobrazba 170–171<br />

preraspodjela bogatstva 326<br />

Priceov <strong>za</strong>kon 28–29, 45<br />

prijatelji/prijateljstvo<br />

dijeljenje i prijateljstvo 186–187<br />

dječja prijateljstva 151, 152–153,<br />

161–162, 332<br />

gostoprimstvo i prijateljstvo 373<br />

Isus Krist i prijatelji 96<br />

ljudski kapacitet <strong>za</strong> prijateljstvo 79–<br />

–80<br />

povlačenje drugih na dno 96–97<br />

prijatelji koji podupiru naš rast i<br />

izbor prijatelja 100–101<br />

prijateljstva sa zdravim i nezdravim<br />

ljudima 100–101<br />

prijateljstvo kao obostrani sporazum<br />

100–101<br />

prijateljstvo s onima koji nam žele<br />

dobro 100–101<br />

razlozi <strong>za</strong> pogrješan izbor prijatelja<br />

94<br />

tinejdžersko prijateljstvo 88–94<br />

406 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

prilagođenost 32<br />

pripovijedanje priča 181–182<br />

priroda<br />

evolucija i priroda 31–32<br />

okoliš 32, 376<br />

općenito 32–35<br />

priroda i kultura 34<br />

prirodna selekcija 31–33, 60<br />

probitačnost, probitak 180–181, 191,<br />

201, 215–217<br />

procjenjivanje 111–1<strong>12</strong>, 118, 374–375<br />

prošlost<br />

prošlost i budućnost 111–1<strong>12</strong><br />

sjećanje kao vodič <strong>za</strong> budućnost<br />

254<br />

psi 140, 347-349, 364<br />

psihička bolest 39<br />

psihoterapija<br />

istina i psihoterapija 261<br />

psihoterapija kao razgovor 249–250,<br />

258–260<br />

savjetovanje i psihoterapija 249<br />

slušanje u psihoterapiji 259–260<br />

ptice 22–23<br />

put<br />

Krist kao put 63<br />

put i Biće 62–63<br />

razgovor <strong>za</strong>jedničkoga istraživanja<br />

i put 270<br />

smisao kao put 217<br />

taoi<strong>za</strong>m i put 62–63<br />

Put u Wigan Pier, Orwell 302–303<br />

Q<br />

Quora (web-stranica) 9–10, 13, 17<br />

R<br />

racionalnost/razum<br />

općenito 234–236<br />

sposobnost manipuliranja 233<br />

racionalnost/razum i Logos 210<br />

racionalnost/razum i ljubav prema<br />

samome sebi 234<br />

raj. Vidi: Eden<br />

ranjivost, krhkost<br />

budućnost i ranjivost 182<br />

krhkost Bića 355<br />

krhkost ljudskih bića 350<br />

ranjivost djece 150, 350–352<br />

ranjivost žena 315<br />

smrt i ranjivost 377–378<br />

raspadanje, kvar 37–42, 80, 173–174,<br />

243–244, 377<br />

Vidi također: kaos<br />

razgovor<br />

dominacijska hijerarhija u razgovoru<br />

263–264, 267<br />

dosjetljivost u razgovorima 270–271<br />

ideologiziranje u razgovorima 264<br />

psihoterapija kao razgovor 249–<br />

–250, 258–259<br />

razgovori kao predavanja 266–267<br />

razgovor i organiziranje mozga 265<br />

razgovor kao <strong>za</strong>jedničko istraživanje<br />

268–271<br />

razgovor među ženama i muškarcima<br />

265–266<br />

razgovor u braku 286–287<br />

slušanje u razgovoru 263–265<br />

utvrđivanje teme razgovora 296<br />

vrste razgovora 263–271<br />

razlike među spolovima<br />

biološki faktori i moć 325<br />

individualni izbor 330–331<br />

operacija promjene spola 329<br />

podjela na muško i žensko u strukturi<br />

mozga 62<br />

podjela <strong>život</strong>a na muško i žensko<br />

59–60<br />

razlike među spolovima i poslušnost<br />

3<strong>12</strong><br />

razlike među spolovima kao društveni<br />

konstrukt 328–332<br />

razlike među spolovima u karijeri<br />

314<br />

KAZALO<br />

407

azlike među spolovima u natjecanjima<br />

3<strong>12</strong>–313<br />

razlike među spolovima u postignućima<br />

311–3<strong>12</strong><br />

razlike među spolovima u reakciji<br />

na određene probleme 265–266<br />

važnost te razlike u braku 313–314<br />

razmišljanje<br />

darvini<strong>za</strong>m i razmišljanje 210–211<br />

ideje i razmišljanje 210–211<br />

kaos i razmišljanje 58<br />

prisjećanje i <strong>za</strong>boravljanje u razmišljanju<br />

262<br />

razgovor i razmišljanje 256<br />

razmišljanje i avatari 256–257<br />

razmišljanje i samokritika 257<br />

slušanje i razmišljanje 256, 257<br />

sukob i razmišljanje 256–257<br />

svrha razmišljanja 256<br />

trpljenje i razmišljanje 359<br />

vjera i razmišljanje <strong>12</strong>4–<strong>12</strong>5<br />

<strong>za</strong>pažanje i razmišljanje 359<br />

red<br />

Biće i red 58<br />

brak i red 57<br />

destruktivnost reda 60<br />

kaos i red 57–58, 75, 132<br />

muškost i red 60<br />

općenito 56–58, 60<br />

preciznost i red 292–293<br />

red i vrste razgovora 269<br />

revolucija i red 32<br />

smisao i red 216<br />

yin/yang i red 32, 60<br />

religija 61–62, 119–<strong>12</strong>0, 350.<br />

Vidi također: kršćanstvo<br />

revolucija<br />

kršćanstvo i revolucija 202–203<br />

osobni problemi i revolucija 137<br />

promjena hijerarhije vrijednosti i<br />

revolucija 229–230<br />

red i revolucija 32<br />

revolucija destabilizira 137<br />

revolucija 60-ih godina 89<br />

<strong>za</strong>uzimanje stava i revolucija 230–<br />

–231<br />

Riječ<br />

red/kaos i Riječ 239, 269, 282, 296,<br />

345<br />

stvaranje i Riječ 53–54, 75<br />

Vidi također: Logos<br />

roditelji<br />

adulti<strong>za</strong>m/autoritet nad djecom<br />

152–153<br />

ogorčenje roditelja 159–160<br />

previše <strong>za</strong>štitnički roditelji 44, 66–<br />

–67, 150–152<br />

problematična djeca i odgovornost<br />

roditelja 136<br />

provoditi vrijeme s roditeljima 378<br />

roditelj – prijatelj 141–142<br />

roditelji i ljudska sposobnost <strong>za</strong> zlo<br />

160–161<br />

roditelji kao tim 159–160<br />

roditelji kao <strong>za</strong>stupnici stvarnoga<br />

svijeta 161<br />

strah od djece 137<br />

uviđanje vlastitih ograničenja 160–<br />

–161<br />

vjenčani roditelji 316<br />

žrtve roditelja 372–373<br />

Vidi također: djeca; majka<br />

Rogers, Carl 99, 261–262<br />

ropstvo 78, 107, 108, 202–203, 286,<br />

324<br />

Rousseau, Jean-Jacques 138<br />

S<br />

sadašnjost<br />

cilj i usredotočivanje na sadašnjost<br />

<strong>12</strong>6–<strong>12</strong>7<br />

sadašnjost i žrtvovanje <strong>za</strong> budućnost<br />

71, 182, 211–2<strong>12</strong><br />

sadašnjost je uvijek nedostatna 111<br />

žrtvovati budućnost <strong>za</strong> sadašnjost<br />

97<br />

408 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

Vidi također: probitačnost<br />

samopoštovanje 77, 80–81<br />

san, spavanje 38, 135-136, 142, 146–<br />

–147<br />

Samo reci „ne“ sreći (CBC Radio) 10–11<br />

samosvijest<br />

alkohol i samosvijest 250<br />

breme samosvijesti 78<br />

definicija samosvijesti 73<br />

moralno znanje i samosvijest 76<br />

mo<strong>za</strong>k i samosvijest 71<br />

nagost i samosvijest 73<br />

patnja i samosvijest 191<br />

raj i samosvijest 181<br />

samosvijest Adama i Eve 65, 67, 70<br />

samosvijest muškaraca i žena 67–<br />

–68, 71<br />

zlo i samosvijest 193<br />

<strong>život</strong>inje i samosvijest 73<br />

samoubojstvo 79, 93, 168, 223, 316,<br />

358<br />

Samphan, Khieu 321<br />

Sartre, Jean-Paul 323–324<br />

savjet 249, 255–256<br />

Schjelderup-Ebbe, Thorleif 23<br />

Schwartz, Yitta 133<br />

serotonin 27, 35–37, 45, 47, 103<br />

Set 197–198, 238<br />

Silovanje Nankinga, Chang 139<br />

Simons, Daniel 114–116<br />

Simpson, James Young 318–319<br />

sjećanje/sjećanja<br />

kao vodič naše prošlosti <strong>za</strong> budućnost<br />

254<br />

općenito 253<br />

oporavljena sjećanja 252<br />

sažimanje i sjećanja 261–262<br />

Skinner, B. F. 148–150<br />

„Slabiji spol“, The Economist 311<br />

slučajevi nužde<br />

dominacijska hijerarhija i slučajevi<br />

nužde 34–35<br />

priprema <strong>za</strong> slučajeve nužde 282–<br />

–283<br />

slobodan izbor 75–77<br />

slobodne asocijacije 258<br />

slušanje<br />

Carl Rogers i slušanje 260<br />

dijeljenje savjeta i slušanje 256<br />

izvrtanje argumenata i slušanje 262<br />

laganje i slušanje 374<br />

pravljenje sažetaka i slušanje 261–<br />

–262<br />

prijetvornost i slušanje 262–263<br />

promjena u čovjeku i slušanje 260–<br />

–261<br />

razmišljanje i slušanje 257<br />

slušanje javnoga mnijenja 258<br />

slušanje kao obraćanje pozornosti<br />

249–250<br />

slušanje neprijatelja 376<br />

slušanje u psihoterapiji 259–260<br />

slušanje u razgovoru 236–264<br />

slušati bez ishitrenih sudova 263<br />

slušati sama sebe 369–370<br />

važnost slušanja 270–271<br />

smisao<br />

ciljevi i smisao 81–82<br />

kaos i smisao 214–217<br />

kaos, red i smisao 63, 215–216<br />

nihili<strong>za</strong>m i nedostatak smisla 93<br />

općenito 216–217<br />

patnja i smisao 214<br />

percepcija smisla 275<br />

poslušne/autodestruktivne osobe i<br />

gubitak smisla 227<br />

posti<strong>za</strong>nje ciljeva i smisao 317<br />

preciznost i smisao 297<br />

probitačnost i smisao 189–190, 215,<br />

216–217<br />

razgovori kao <strong>za</strong>jednička istraživanja<br />

268–269<br />

smisao i poboljšanje Bića 214<br />

smisao kao više dobro 214–217<br />

Sokrat i smisao 190<br />

KAZALO<br />

409

standardi i smisao 105<br />

yin/yang i smisao <strong>12</strong><br />

socijali<strong>za</strong>cija<br />

agresija i socijali<strong>za</strong>cija 332<br />

razlike među spolovima i socijali<strong>za</strong>cija<br />

328–329, 330<br />

socijali<strong>za</strong>cija djece 140–142, 152–<br />

–154, 161–162, 208, 265, 332<br />

socijali<strong>za</strong>cija dječaka kao djevojčica<br />

331–332, 344<br />

sukob i socijali<strong>za</strong>cija 152–153<br />

socijali<strong>za</strong>m 2<strong>12</strong>, 302–303<br />

Sokrat 189–191, 271, 376<br />

Solženjicin, Aleksandar 11, 66, 172–173<br />

Arhipelag Gulag 173, 198, 231, 323–<br />

–324<br />

S onu stranu dobra i zla, Nietzsche <strong>12</strong>3,<br />

204–205<br />

Sovjetski Savez 172–173, 210, 231,<br />

320–321, 322–324<br />

Sotona<br />

spasenje 94–100, 205–206<br />

spolne razlike. Vidi: razlike među spolovima<br />

spoznaja sama sebe 107–109, <strong>12</strong>6<br />

sreća<br />

sreća i dobro 81<br />

sreća i nada 1<strong>12</strong><br />

Staljin, Josif <strong>12</strong>2, 172, 231, 235, 237,<br />

243, 323, 359<br />

standardi 104–105, 107–108<br />

Stone, Merlin, When God was a Woman<br />

(Kada je Bog bio žena) 336<br />

stres 36–37<br />

stvarnost<br />

imaginacija i stvarnost 294–295<br />

lažiranje stvarnosti 228–229<br />

manipulacija stvarnosti 226<br />

svjesna sljepoća pred stvarnošću<br />

295<br />

sud<br />

oslanjanje na vlastite standarde i<br />

sud 175<br />

suci ljudskoga roda 309–309, 310–<br />

–311<br />

sukob<br />

discipliniranje djece i sukobi 152<br />

istina i sukob 241–242<br />

izbjegavanje sukoba 109, 227, 333<br />

razmišljanje i sukob 256–257<br />

socijali<strong>za</strong>cija i sukobi 153<br />

sukob različitih sustava vrijednosti<br />

9–10<br />

susretljivost i sukob 334<br />

teritorij i sukob 24–27<br />

želje i sukobi 119<br />

sumnja 209–210<br />

suradnja<br />

ljudski kapacitet <strong>za</strong> suradnju 79–80<br />

natjecanje i suradnja 349<br />

sveučilište, sveučilišni<br />

postmoderni<strong>za</strong>m na sveučilištima<br />

316<br />

radikalno političko djelovanje na<br />

sveučilištima 319<br />

razlike među spolovima na sveučilištima<br />

313, 316<br />

sveučilišna uprava 326<br />

svjesna sljepoća<br />

ciljevi i svjesna sljepoća 240–241<br />

kontinuirana sljepoća i<strong>za</strong>zvana nepa<br />

žnjom i svjesna sljepoća 114–<br />

–116<br />

kulturne/društvene organi<strong>za</strong>cije i<br />

svje sna sljepoća 238–239<br />

općenito 229<br />

osjećaj bezvrijednosti i svjesna sljepoća<br />

104<br />

svjesna sljepoća u braku 289–290<br />

uništenje i svjesna sljepoća 174<br />

Vidi također: obraćanje pozornosti/<br />

pažnje; gledanje<br />

svjesnost<br />

Biće i svjesnost 79<br />

svjesnost i muško 337–340<br />

410 <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

Š<br />

svjesnost kao posrednik između<br />

reda i kaosa 55<br />

<strong>život</strong>inje i svjesnost 74<br />

Vidi također: samosvijest<br />

Španjolski građanski rat 321–322<br />

T<br />

Tajfel, Henri 348–349<br />

taoi<strong>za</strong>m <strong>12</strong>, 32, 60, 62, <strong>12</strong>1, 201, 355,<br />

375<br />

yin/yang <strong>12</strong>, 32, 60–63, 65<br />

Terencije, rimski dramatičar 196<br />

The Cocktail Party (Koktel <strong>za</strong>bava), T. S.<br />

Eliot 171<br />

The Myth of Matriarchal Prehistory, Eller<br />

336<br />

The Origins and History of Consciousness<br />

(Podrijetlo i povijest svjesnosti), Neumann<br />

336<br />

The Stand, Stephen King 357<br />

Thomas, Eli<strong>za</strong>beth Marshall 139<br />

Tiamat 337<br />

Tiho proljeće, Carson Rachel 309<br />

tinejdžeri 88–94, 157<br />

tiranija<br />

djeca i tiranija 132<br />

jednakost i tiranija 302<br />

komuni<strong>za</strong>m i tiranija 324<br />

korupcija i tiranija 44<br />

laži i tiranija 109<br />

ogorčenost i tiranija 44, 109<br />

tiranija nad samim sobom 107–108<br />

tiranija u braku 286–287<br />

žrtvovanje i tiranija 78<br />

Tolstoj, Lav Nikolajevič 167–168, 170,<br />

359<br />

Tomino evanđelje <strong>12</strong>0<br />

totalitari<strong>za</strong>m<br />

činjenje pogrješaka i totalitari<strong>za</strong>m<br />

235–236, 239–240<br />

koncentracijski logori i totalitari<strong>za</strong>m<br />

210<br />

obmanjivanje/neautentičnost i totalitari<strong>za</strong>m<br />

231<br />

poboljšanje <strong>život</strong>a i totalitari<strong>za</strong>m <strong>12</strong>6<br />

pobuna protiv totalitarizma 209<br />

pobuna protiv Svevišnjega i totalitari<strong>za</strong>m<br />

235<br />

poniznost i totalitari<strong>za</strong>m 214<br />

proizvoljnost diktata odraslih i totalitari<strong>za</strong>m<br />

153<br />

stvarnost patnje i totalitari<strong>za</strong>m 213<br />

zločini i totalitari<strong>za</strong>m 359<br />

tragedija. Vidi: trpljenje, patnja<br />

transplantacija organa 52<br />

trpljenje, patnja<br />

Biće i patnja 55, 170<br />

Bog i patnja 168–169, 352–353<br />

istina u nošenju s patnjom 232–233<br />

kaos i patnja 56<br />

korupcija i patnja 174<br />

križ i patnja 17<br />

masovni ubojice i patnja 169<br />

mržnja prema <strong>život</strong>u i patnja 358–<br />

–359<br />

nanošenje patnje drugima 73–74,<br />

194, 213<br />

nanošenje patnje samome sebi 167<br />

nihili<strong>za</strong>m i patnja 171<br />

obmanjivanje i patnja 231–232, 233<br />

ogorčenost zbog patnje 171, 215<br />

ograničenja i patnja 357–358<br />

osveta i patnja 168–169, 171, 194<br />

patnja djece 358, 360–362<br />

patnja drugih 78<br />

patnja i svijet 189<br />

patnja i zlostavljanje 42–43<br />

probitačnost i patnja 180–181, 191<br />

promjena uvjerenja i patnja 211<br />

promjene u ponašanju i trpljenje<br />

166–167<br />

preciznost u trpljenju 294–295<br />

preobrazba i patnja 170–171, 172<br />

KAZALO<br />

411

azmišljanje i patnja 359<br />

religije i patnja 350<br />

ritual/mit i patnja 181<br />

samosvijest i patnja 191<br />

smisao i patnja 215<br />

Solženjicin i patnja 172–173<br />

spašavanje drugih i razlozi njihove<br />

patnje 98–99<br />

subjektivna stvarnost patnje 54<br />

suočavanje s patnjom 362–363<br />

suosjećanje s čovječanstvom i patnja<br />

80–81<br />

svakodnevne obveze i ublažavanje<br />

patnje 215–216<br />

stvarnost patnje 213<br />

svaljivanje krivnje i patnja 167, 169,<br />

171–172<br />

ublažavanje patnje 213<br />

užitak i patnja 149<br />

zlo i patnja 191, 359<br />

znanost i patnja 204<br />

<strong>život</strong> kao patnja 179, 242<br />

žrtvovanje i ublažavanje patnje 189,<br />

191<br />

Tubal-Kajin (biblijski lik) 193<br />

Twain, Mark 32<br />

U<br />

ubojstvo/ubojice 138–140, 168, 170,<br />

193–195<br />

masovna ubojstva 166, 168–169,<br />

197, 311, 321, 324<br />

uragan 174<br />

Uspavana ljepotica (Trnoružica) 62, 150–<br />

–151, 337, 338–339<br />

uspjeh, uspješnost 106–107, 110, 187,<br />

315, 317<br />

uspoređivanje<br />

sa samim sobom 114, 371<br />

s drugima 103–105, 107, 110, <strong>12</strong>8,<br />

371<br />

utopija, utopist, utopistički <strong>12</strong>6, 209,<br />

225–226<br />

Uvreda koja je od Maca na<strong>pravila</strong> muškarca,<br />

Atlas 342–343<br />

V<br />

Velika majka (The Great Mother), Neumann<br />

336–337<br />

Vijetnam 320<br />

vjera<br />

istina i čin vjere 242<br />

općenito <strong>12</strong>4–<strong>12</strong>5<br />

razmišljanje i vjera <strong>12</strong>5<br />

vjerovanja<br />

izdaja uvjerenja 14<br />

vjerovanja i djela <strong>12</strong>0<br />

<strong>za</strong>jednički sustavi vjerovanja 14–15<br />

znanje o vjerovanju <strong>12</strong>0–<strong>12</strong>1<br />

Von Neumann, John 69<br />

vrijednosti<br />

djelovanje i vrijednosni sudovi 105<br />

hijerarhije vrijednosti 214<br />

ideje i vrijednosti 211<br />

istina i vrijednosti 240–241<br />

poboljšanje Bića i vrijednosti 215<br />

religije i vrijednosti <strong>12</strong>0<br />

želje i vrijednosti 118–119<br />

W<br />

Waal, Frans de 30<br />

When God Was a Woman (Kada je Bog bio<br />

žena), Stone 336<br />

Y<br />

Yanomami, narod 140<br />

Yeats, William Butler 290–291, 377<br />

Drugi dola<strong>za</strong>k 290–291<br />

yin/yang <strong>12</strong>, 32, 60–63, 65<br />

Z<br />

Zapisci iz podzemlja, F. M. Dostojevski<br />

94–95, 357–358<br />

Zlatno pravilo 78<br />

zlo<br />

4<strong>12</strong> <strong>12</strong> PRAVILA ZA ŽIVOT

Krist i suočavanje sa zlom 197<br />

ljudska sposobnost <strong>za</strong> zlo 74, 213<br />

motivacija zlih čina 194<br />

patnja patnje radi 358<br />

posttraumatski stresni poremećaj i<br />

zlo 193–194<br />

prenošenje zla 171<br />

probitačnost i zlo 201<br />

samosvijest i zlo 193<br />

Sotona i zlo 198, 234<br />

sprječavanje zla u sebi 175–176<br />

zlo i patnja 192<br />

zlo u ljudima 138<br />

žrtvovanje i zlo 192–194, 201<br />

Vidi također: dualnost dobro/zlo<br />

Zločin i kazna, Dostojevski <strong>12</strong>0<br />

zlostavljanje 42–43, 78, 138, 158–159,<br />

171<br />

Vidi također: agresija, nasilje<br />

Zmajevi ne postoje, Kent 284–285<br />

zmija 65–68, 70, 73, 181, 194<br />

znanost 54–55, 201–202, 204, 325, 328<br />

Ž<br />

žene<br />

brak i žene 313–314, 343–344<br />

Eva i zmija 67<br />

karijera i žene 313–315<br />

menstruacija 150, 318<br />

muškarci i potlačivanje žena 327<br />

postignuća žena 311<br />

poželjne osobine kod muškaraca<br />

315–316, 343–344, 345–346<br />

rađanje i žene 71, 318–319<br />

samosvijest muškaraca i žene 67, 70<br />

slabosti/ranjivosti žena 317–319<br />

ženstvenost, ženskost 60–62<br />

Židovi 173–174<br />

Židovi i <strong>život</strong> kao patnja 242, 350<br />

<strong>život</strong><br />

poboljšanje <strong>život</strong>a 118–119, <strong>12</strong>4<br />

pročišćavanje <strong>život</strong>a 175–176<br />

<strong>život</strong> i patnja 179, 243<br />

Vidi također: Biće<br />

<strong>život</strong>inje<br />

Biće i <strong>život</strong>inje 74<br />

ljudska bića i <strong>život</strong>inje 210, 211<br />

rad i <strong>život</strong>inje 182<br />

samosvijest i <strong>život</strong>inje 73–74<br />

Životinjska farma, Orwell 323<br />

žrtva, žrtvovanje<br />

Abelova i Kajinova žrtva 184<br />

Biće i žrtva 200–201<br />

Bog i žrtva 78, 184–185, 187–188,<br />

192<br />

budućnost i žrtva 184–185, 191<br />

društveni ugovor i žrtva 185<br />

evolucijski proces i žrtva 185<br />

ispravak pogrješaka i žrtva 229<br />

istina i žrtva 229–230<br />

Isus Krist kao žrtva 188–189<br />

Kristova žrtva <strong>za</strong> istinu 239<br />

majčinstvo i žrtva 188–189<br />

nejednaka kvaliteta žrtava 184<br />

obre<strong>za</strong>nje 188<br />

potraga <strong>za</strong> najvišim dobrom i žrtva<br />

<strong>12</strong>8<br />

prinošenje žrtve i ublaženje patnje<br />

191<br />

prošlost/budućnost i žrtva 71, 97,<br />

182, 211<br />

rad i žrtva 182<br />

samožrtvovanje 78, 98–100<br />

Sokrat i žrtva 189–190<br />

ublažavanje patnje i žrtva 189<br />

uspješnost i žrtva 187<br />

veličina žrtve 183–184, 188<br />

zlo i žrtva 191, 201<br />

žrtva kao odgoda <strong>za</strong>dovoljenja 182–<br />

–183<br />

žrtva onoga što je najdragocjenije<br />

188–189<br />

žrtva <strong>za</strong> druge 332–334<br />

žrtva roditelja/žrtva drugih 372<br />

žrtvovanje sina 187–189<br />

KAZALO<br />

413

SADRŽAJ<br />

PREDGOVOR HRVATSKOMU IZDANJU /<br />

Fenomen <strong>Jordan</strong>a <strong>Peterson</strong>a 5<br />

Uvertira 9<br />

1. PRAVILO / Glavu gore i držite se uspravno 21<br />

2. PRAVILO / Odnosite se prema sebi kao prema nekome<br />

kome ste dužni pomoći 51<br />

3. PRAVILO / Sprijateljite se s ljudima koji vam žele najbolje 85<br />

4. PRAVILO / Uspoređujte sebe s onim što ste vi bili jučer,<br />

a ne s onim što je netko drugi danas 103<br />

5. PRAVILO / Ne dopuštajte svojoj djeci da rade bilo što<br />

zbog čega vam se ne će sviđati 131<br />

6. PRAVILO / Prije nego što počnete kritizirati svijet,<br />

prvo vlastitu kuću dovedite u savršen red 165<br />

414

7. PRAVILO / Težite <strong>za</strong> onim što je smisleno,<br />

a ne <strong>za</strong> onim što je probitačno 179<br />

8. PRAVILO / Govorite istinu – ili barem nemojte lagati 219<br />

9. PRAVILO / Pretpostavite da osoba koju slušate<br />

možda zna nešto što vi ne znate 249<br />

10. PRAVILO / Govorite precizno i jasno 273<br />

11. PRAVILO / Ne ometajte djecu dok se skejtaju 299<br />

<strong>12</strong>. PRAVILO / Pomilujte mačku kada je sretnete na cesti 347<br />

ZAVRŠETAK / Što mi je činiti s novopronađenom<br />

svjetlosnom olovkom? 367<br />

Bilješke 381 / Ka<strong>za</strong>lo 395<br />

415

Nakladnik:<br />

VERBUM d.o.o.<br />

Sinjska 2, 21000 Split<br />

Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270<br />

E-mail: naklada@verbum.hr<br />

www.verbum.hr<br />

Tisak:<br />

Denona d.o.o.<br />

Tiskano u listopadu 2018.

<strong>Jordan</strong> B. <strong>Peterson</strong> (1962.) kanadski je<br />

klinički psiholog i profesor psihologije na Sveučilištu<br />

u Torontu. Ovaj po mnogima najutjecajniji<br />

intelektualac našega doba, poznat po svojim javnim<br />

predavanjima i angažmanu na društvenim medijima,<br />

svjetsku je slavu stekao bestselerom <strong>12</strong> <strong>pravila</strong> <strong>za</strong> <strong>život</strong><br />

koji je odmah po objavljivanju postao najprodavanija<br />

knjiga na svijetu, <strong>za</strong>uzimajući niz tjedana prvo mjesto<br />

na ljestvici bestselera stranice Amazon.<br />

Dr. <strong>Peterson</strong> školovao se na Sveučilištu Alberta<br />

i Sveučilištu McGill, a 1993. počeo je raditi na<br />

katedri psihologije Sveučilišta Harvard. Od 1998.,<br />

po povratku u rodnu Kanadu, radi na Sveučilištu<br />

u Torontu kao redoviti profesor. Verzirao se na<br />

područjima psihofarmakologije, kliničke i socijalne<br />

psihologije, psihologije religije, psihologije ideologije<br />

i politike, pomažući mnogima koji se bore s<br />

depresijom, opsesivno-kompulzivnim poremećajima,<br />

anksioznošću i sl. Autor je ili suautor više od stotinu<br />

znanstvenih akademskih radova, a i<strong>za</strong> sebe ima više<br />

od 20 godina rada u kliničkoj praksi. To svoje bogato<br />

iskustvo utkao je u knjigu <strong>12</strong> <strong>pravila</strong> <strong>za</strong> <strong>život</strong>, učinivši<br />

je svjetskom uspješnicom.

„Trenutno najutjecajniji javni intelektualac Zapada.“<br />

NEW YORK TIMES<br />

„Čvrst, ali brižan… <strong>Peterson</strong> govori onako kako sam<br />

oduvijek čeznuo da mi se moj otac obraća… On je pravi<br />

čovjek u pravomu trenutku, netko tko je u stanju doka<strong>za</strong>ti<br />

mladima da je pospremanje vlastite sobe od kozmičke<br />

važnosti, kao i to da je <strong>za</strong> dušu – a posljedično i <strong>za</strong> cijeli<br />

svijet – dobro da svojemu kaosu nametnu malo reda.“<br />

NATIONAL REVIEW<br />

„<strong>Peterson</strong> može uzeti i najkompleksnije ideje i<br />

preobraziti ih u nešto <strong>za</strong>bavno… Brzim koracima<br />

postaje prava akademska zvijezda.“<br />

OBSERVER<br />

„Jedan od najutjecajnijih i najsvestranijih javnih<br />

intelektualaca današnjice, neustrašiv i strastven.“<br />

GUARDIAN<br />

„Fascinantno. <strong>Peterson</strong> upravo briljira<br />

na široku rasponu tema.“<br />

SUNDAY TIMES<br />

ISBN 978-953-235-607-6<br />

VERBUM<br />

168 kn www.verbum.hr

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!