magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

BROJ 16 • RUJAN 2005. 

ISSN 1331-9523 

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA 

INTERVIEW: Josip »op OLIMPIJSKE LEGENDE: Ivica Horvat 

OLIMPIZAM: Olimpijski pokret od amaterizma do profesionalizma 

SPORT I DIZAJN: Reci mi piktogramom SPORTSKI GRAD: IvaniÊ Grad

ZA NAKLADNIKA 

Hrvatski olimpijski odbor 

Josip »op 

UREDNIK 

Ante DrpiÊ 

UREDNI©TVO 

Æeljko Kavran, 

Romana Caput-Jogunica, 

Gordana GaÊeπa, 

Siniπa HanËiÊ, 

Nada SenËar, 

Zdenko JajËeviÊ, 

Radica Jurkin, 

Jura Ozmec 

UREDNIK FOTOGRAFIJE 

Siniπa HanËiÊ 

LEKTURA 

MARE 

OBLIKOVANJE I PRIJELOM 

Zlatko Vrabec 

GRAFI»KA PRIPREMA 

VEA d.o.o., Zagreb 

TISAK 

Stega tisak, Zavrtnica 17 

Zagreb 

Naklada: 2.000 primjeraka 

www.hoo.hr 

E-mail: hoo@hoo.tel.hr 

Dragi Ëitatelji, 

zadovoljstvo mi je predstaviti vam 16. broj naπeg i vaπeg Ëasopisa 

"Olimp" koji iz broja u broj nastojimo obogatiti novim, nadam se, 

zanimljivim rubrikama. Uvjeren sam da je uredniπtvo na pravom putu 

da "Olimp" postane istinski kulturoloπko-sportski Ëasopis iz domene 

tjelovjeæbe, sporta i olimpizma. U tim nastojanjima ima punu potporu 

Ëelniπtva HOO-a, ali i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o 

Ëemu svjedoËi i razgovor s pomoÊnikom ministra zaduæenim za sport 

mr. sc. Draæenom Harasinom. 

U ovom "Olimpu" donosimo osvrt na nastup naπih sportaπa na 

Mediteranskim igrama u Almeriji, u rubrici "Olimpijske legende" 

predstavljamo proslavljenog nogometaπa i jednog od najboljih 

obrambenih igraËa Ivicu Horvata. U rubrici "Sportske nade" 

predstavljamo boÊara Gorana Percana. Uz stalni prilog "Povijest 

hrvatskog sporta" te rubrike "Od Olimpa do Olimpa", "Sportska 

arhitektura", "Sportska publicistika" uvodimo i stalnu rubriku "Sport i 

religija", a u "Sportskom gradu" predstavljamo vam IvaniÊ Grad. 

Josip »op, dipl. oec. 

glavni tajnik Hrvatskog 

olimpijskog odbora 

5 Kalendar natjecanja 2005. LISTOPAD-STUDENI-PROSINAC 

6 Josip »op, glavni tajnik HOO-a 

Sport mora dobiti svoje ministarstvo 

9 Mediteranske igre 

Rukometaπi najveÊe pozitivno iznenaappleenje 

12 Olimpijske legende: Ivica Horvat 

16 Sportske nade: Goran Percan 

18 Predstavljamo vam sportski grad: IvaniÊ Grad 

20 Olimpizam: Olimpijska povelja 

Promijenjena su pravila, ali ne i filozofija olimpizma 

22 Religija i sport 

24 Umjetnost i sport 

26 Li Zhijan posjetio HOO 

27 Dobitnik godiπnje nagrade HZSN-a za fotografski rad 

Damir SenËar 

29 Prilog 

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA 

43 Prilog 

©PORT U ©KOLI I STUDENTSKI ©PORT 

54 Sportska arhitektura 

56 Publicistika 

58 In memoriam 

Zdravko JeæiÊ-Pusko, Zdenko Uzorinac 

Od Olimpa do Olimpa 

60 Glavni dogaappleaji u Hrvatskom olimpijskom odboru 

3

KALENDAR NATJECANJA 2005. 

Priredila 

Milena DragiπiÊ 

LISTOPAD 

Jedrenje 

Svjetsko prvenstvo u 

klasi laser 

Fortaleza, Ceara 

(Brazil) 

20. rujna- 8. listopada 

Tenis 

Davis Cup - Fed Cup, 

juniori 

Barcelona 

(©panjolska) 

1. rujna - 2. listopada 

ATP turnir Masters 

serije 

Madrid (©panjolska) 

17.-23. listopada 

Hrvanje 

Svjetsko prvenstvo, 

slobodni stil, grËkorimski, 

æene 

Budimpeπta 

(Maapplearska) 

1. rujna - 2. listopada 

Gimnastika 


ritmiËkoj gimnastici 

Baku (Azerbajdæan) 


Taekwondo 

Europsko prvenstvo 

Riga (Litva) 


Klizanje 

ISU Grand Prix, 

juniori 

Zagreb (Hrvatska) 


Olimpijske 

kvalifikacije 

BeË (Austrija) 


Nogomet 

Kvalifikacijska 

utakmica za SP 2006. 

Hrvatska-©vedska 

Zagreb (Hrvatska) 

8. listopada 

Kvalifikacijska 

utakmica za SP 

2006. 

Maapplearska- 

Hrvatska 

Zoran Primorac 

Dado Prrπo 

LISTOPAD - STUDENI - PROSINAC 

Maapplearska 

12. listopada 

MaËevanje 

Svjetsko prvenstvo 

Leipzig (NjemaËka) 


Biciklizam 

UCI Pro Tour 

Giro di Lombardia 

Italija 

15. listopada 

KonjiËki sport 

Svjetsko uzgojno 

prvenstvo za mlade 

konje 

Le Lion d'Angers 

(Francuska) 


Stolni tenis 

Svjetski kup, muπki 

Liege (Belgija) 


STUDENI 

Boks 

Svjetsko seniorsko 

prvenstvo 

Mianyang (Kina) 

5.-13. studenoga 

EABA seniorski 

turnir 

Beograd (SiCG) 


Tenis 

WTA masters 

Los Angeles (SAD) 

7.-13.studenoga 

ATP Masters kup 

Shanghai (Kina) 


Dizanje utega 

Svjetsko prvenstvo 

Doha (Katar) 


Klizanje 

Olimpijske 

kvalifikacije 

Bormio (Italija) 


Olimpijske 

kvalifikacije 

Haag (Nizozemska) 


Streljaπtvo 

ISSF Svjetski 

kup - finale 

kratka puπka 

Dubai 

(UAE) 

19.-25. 

studenoga 

Gimnastika 


umjestniËkoj 

gimnastici 

Melbourne 

(Australija) 


PROSINAC 

KonjiËki sport 


daljinskom jahanju 

Bahrain (Bahrain) 

1.-31. prosinca 

Tenis 

Finale Davis Cupa 


SlovaËka - Hrvatska 

Idora Hegel 

Karate 

Zlatna liga 

Pariz (Francuska) 


Jedrenje 

Finale Svjetskog 

prvenstva - æene 

Fortaleza, Ceara 

(Brazil) 


Rukomet 

Svjetsko prvenstvo - 

æene 

St. Peterburg (Rusija) 


Plivanje 

Europsko prvenstvo u 

25-metarskom 

bazenu 

Trst (Italija) 


Nogomet 

IzvlaËenje skupina za 

SP 2006. u 

NjemaËkoj 

9.prosinca 

Atletika 

Europsko prvenstvo 

u krosu 

Tilburg 

(Nizozemska) 

11. prosinca 

5

Piπe 

Vedran 

BoæiËeviÊ 

6 

INTERVIEW: 

Josip »op, glavni tajnik hrvatskog olimpijskog odbora 

Sport mora dobiti 

svoje ministarstvo 

Ne æelim da se viπe ikada dogodi da o miπljenju glavnog 

tajnika ovisi hoÊe li netko dobiti viπe ili manje sredstava 

i da o tome ovisi egzistencija nekog saveza. Sportski 

rezultat se valorizira kroz financijski plan koji donosi 

Skupπtina HOO-a, a ja sam kao odgovorna 

osoba zaduæen da se planirana sredstva 

transferiraju do saveza 

Nakon smjene Ivice 

MioËiÊa StoπiÊa s 

mjesta glavnog tajnika 

Hrvatskog olimpijskog 

odbora, njegov je 

posao nekoliko 

mjeseci kao 

vrπitelj 

duænosti 

obavljao Josip »op. Poslije 

provedenog natjeËaja, ostao je bez 

prefiksa v. d.. Iako su mu ovlasti 

znatno smanjene u odnosu na 

prethodnika, to mu nimalo ne smeta. 

- Dosadaπnje ovlasti glavnog tajnika 

bile su preπiroke. Promjenom Statuta 

svedene su u realan i normalan okvir. 

Od ovog posla ne treba raditi neπto 

nadnaravno. Glavni tajnik je 

koordinator struËnih sluæbi Hrvatskog 

olimpijskog odbora, ali i svih 

operativaca nacionalnih saveza. Ne 

æelim da se viπe ikada dogodi da o 

miπljenju glavnog tajnika ovisi hoÊe li 

netko dobiti viπe ili manje sredstava i 

da o tome ovisi egzistencija nekog 

saveza. Sportski rezultat se valorizira 

kroz financijski plan koji donosi 

Skupπtina HOO-a, a ja sam kao 

odgovorna osoba zaduæen da se 

planirana sredstva transferiraju do 

saveza. 

• Prvo veliko natjecanje koje vas je 

doËekalo na novoj duænosti bile su 

Mediteranske igre. Jesu li rezultati 

hrvatskih sportaπa u Almeriji 

ispunili oËekivanja HOO-a?

- Zadovoljni smo brojem osvojenih 

medalja, meappleutim ono Ëime ne 

moæemo biti zadovoljni je Ëinjenica 

da su nas neke zemlje iz okruæenja, 

kao i zemlje koje su nam sliËne 

veliËinom, brojem sportaπa i 

standardom, prestigle, pogotovo u 

individualnim sportovima. Primjer je 

Slovenija i plivanje. Tu HOO mora 

reagirati, struËnom analizom doÊi do 

podatka zaπto je to tako. Ono s Ëime 

se takoappleer ne slaæem je, i to sam 

rekao tajnicima saveza i Ëlanovima 

VijeÊa HOO-a, naËin na koji pojedini 

sportaπi odlaze na velika natjecanja. 

Æelim da svaki savez koji πalje svoje 

sportaπe na takva natjecanja napravi 

plan oËekivanih rezultata. To Êe nam 

biti orijentir da moæemo reÊi koji 

sportaπi mogu iÊi na natjecanje, jer to 

nije turistiËko putovanje, nego 

sportska priredba od koje HOO 

oËekuje odreappleeni rezultat. Tim viπe 

πto smo osnovni financijeri 

multisportskih natjecanja, pa imamo 

pravo odluËivati o svemu. Prosjek nas 

viπe ne zanima. Zbog nedostatka 

vremena moæda se novi pravilnik o 

kategorizaciji joπ neÊe primjenjivati 

za ZOI u Torinu, ali za ostala 

multisportska natjecanja svakako. 

• Dopredsjednik HOO-a Ivo 

Goran Munivrana tvrdi da se 

dræava ne brine dovoljno za sport. 

Slaæete li se s takvom 

konstatacijom? 

Izmiπljena "afera doping" 

Josip »op roappleen je 14. listopada 1954. godine u Varaædinu. Nogometom se poËeo 

baviti u NK Varteks, a tijekom karijere igrao je i za Dinamo, Zagreb i Hajduk, te austrijske 

klubove Sturm i Wildon. Za sve reprezentativne selekcije bivπe dræave igrao 

je viπe od 70 puta, nastupivπi i na Europskom prvenstvu u Francuskoj 1984. Nakon 

zavrπetka igraËke karijere bio je tehniËki tajnik NK Zagreb, a od 1996. do 1998. 

obavljao je duænost glavnog tajnika Hrvatskog nogometnog saveza. Tada je smijenjen 

pod vrlo Ëudnim okolnostima. Naime, te je godine Hrvatski olimpijski odbor 

donio odluku o provedbi dopinπke kontrole i na utakmicama Hrvatske nogometne 

lige. Tadaπnji predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak o tome je na sastanku obavijestio 

v. d. predsjednika HNS-a Vlatka MarkoviÊa, Ëlana Izvrπnog odbora HNS-a Vedrana 

RoæiÊa i »opa. Nakon sastanka »op je o provedbi kontrole izvijestio i povjerenika 

HNL-a Antu Martinca. Meappleutim, nakon utakmice Hajduk - Dinamo, tadaπnji 

predsjednik ''plavih'' Zlatko Canjuga zabranio je svojim igraËima odlazak na 

dopinπku kontrolu. Dva mjeseca kasnije Josip »op je dobio izvanredni otkaz, s 

obrazloæenjem da je svojevoljno traæio dopinπka testiranja. 

SljedeÊe godine je poËeo obavljati duænost izvrπnog direktora HOO-a i na tom je 

mjestu ostao do 2001. kad je imenovan direktorom Ureda za lokalni sport. U 

meappleuvremenu je Ëetiri mjeseca bio i v. d. glavnog tajnika, a istu je funkciju imao i 

od studenog 2004. do lipnja ove godine, kada je i sluæbeno postao glavni tajnik. 

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a do titule magistra ga dijeli 

joπ jedan ispit. Zavrπio je i Viπu trenersku πkolu. 

Safet SuπiÊ i 

Josip »op 

u dresu Zagreba 

- Bilo bi dobro kad bi dræava mogla 

registrirati sva financijska davanja za 

sport. Moæda bismo tada vidjeli da se 

u sport ulaæe dovoljno novca, ali ne 

na adekvatan naËin. No, s druge 

strane, novca za sport nikad nije 

dovoljno. Zato bi trebalo razmisliti o 

tome da sport kao vaæna druπtvena 

djelatnost ne bude u sklopu 

Ministarstva znanosti, nego da dobije 

vlastito ministarstvo, kao i kultura. 

Nekad je odnos izdvajanja za kulturu i 

sport bio 1-1, danas je oko 7-1 u 

korist kulture. Nemam niπta protiv da 

kultura dobije joπ viπe novca, ali i 

sport mora biti adekvatno financiran. 

• ©to Êe novo donijeti Zakon o 

sportu, kad napokon bude donesen? 

- Zakon o sportu neÊe rijeπiti 

problem financiranja, ali Êe rijeπiti 

neke probleme, poput razdvajanja 

amaterskog i profesionalnog sporta, 

7 

‹

‹ 

privatizacije klubova itd. No, to nisu 

osnovni problemi, jer u Hrvatskoj ima 

samo pet posto profesionalnog sporta. 

Zato bi glavni zadatak Zakona o 

sportu trebao biti poboljπavanje 

statusa amaterskog sporta. Ali, zakoni 

koji se ne primjenjuju ne predstavljaju 

niπta. I postojeÊi Zakon o sportu je 

dobar, no nije se primjenjivao 

dosljedno. Smatram da bi lakπe bilo 

doraditi postojeÊi zakon onime πto 

smo primijetili da nedostaje, nego 

raditi potpuno novi zakon. To je 

dovelo do toga da se veÊ viπe od dvije 

godine govori samo o nacrtu zakona, 

koji nikako da zaæivi. 

• Prije pet godina u intervjuu za 

Olimp ste se vrlo negativno izjasnili 

o politiËarima u sportu. Danas 

imamo situaciju da je sve viπe 

sportaπa u politici. Kako gledate na 

tu pojavu? 

- I danas tvrdim da politiËar moæe 

biti u sportu, ali samo kao pomoÊ da 

klub ili savez lakπe doapplee do dodatnih 

izvora financiranja. Meappleutim, ako 

danas pogledate ljude koji vode sport, 

primijetit Êete straπan trend da je 

meappleu njima sve manje sportaπa. 

Nakon karijere, sportaπi vrlo brzo 

dolaze do zatvorenih vrata sportskih 

funkcija i onda izabiru druge æivotne 

puteve i ciljeve. Zato danas sport vode 

ljudi koji s njime nemaju puno 

zajedniËkog. Doπlo je do erozije 

funkcioniranja klubova i saveza, a 

samim time i rezultata. Istina je da se 

sada pojavio trend sportaπa u politici. 

Ne znam koliko je to dobro, ali ne 

treba im oduzimati moguÊnost da 

pokuπaju uËiniti sve kako bi sport 

dobio dignitet koji zasluæuje. 

• Kako danas, s vremenske 

distance, gledate na ''aferu doping'' 

zbog koje ste morali otiÊi iz 

Hrvatskog nogometnog saveza? 

- Shvatio bih da sam tada otkaz 

dobio spreËavajuÊi dopinπku kontrolu, 

a ne obrnuto. Ali, u nas je uobiËajeno 

da sulude stvari postaju normalne, da 

nepoπteni postaju poπteni. Nakon 

Ëetverogodiπnjeg sudskog spora, 

dobio sam financijsku i moralnu 

zadovoljπtinu. Sadaπnja pozicija u 

HOO-u za mene je velika satisfakcija 

za sve ono πto sam do sada ulagao u 

sebe kao sportaπa i kao akademskog 

graappleanina. 

8 

Bilo bi dobro kad 

bi dræava mogla 

registrirati sva 

financijska 

davanja za 

sport. Moæda 

bismo tada 

vidjeli da se u 

sport ulaæe 

dovoljno novca, 

ali ne na 

adekvatan naËin. 

No, s druge 

strane, novca za 

sport nikad nije 

dovoljno. Zato bi 

trebalo razmisliti 

o tome da sport 

dobije vlastito 

ministarstvo, 

kao i kultura 

Josip »op na OI u 

Sydneyu 2000. 

Josip »op 

u trenirci 

Hajduka

ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBE 

Mediteranske igre 

Rukometaπi 

najveÊe 

pozitivno 

iznenaappleenje 

Dvadeset i πest medalja - pet zlatnih, 10 srebrnih i 11 bronËanih - osvojili su hrvatski 

sportaπi na XV. mediteranskim igrama u πpanjolskoj Almeriji, gdje se za odliËja borilo 

3854 natjecatelja iz 20 zemalja Sredozemlja 

Paraolimpijci Nataπa 

SoboËan (u kolicima), 

Mihovil ©panja i Ana Srπen 

Piπe Robert ©alinoviÊ 

Na vruÊem jugu ©panjolske 

naπi sportaπi su osvojili viπe 

odliËja negoli u Tunisu 2001., 

ali i manje nego u Languedoc- 

Rousillonu 1993. i Bariju 1997., πto 

je donekle i oËekivano, jer smo u 

Francuskoj i Italiji imali brojnije 

reprezentacije, a i tada su 

mediteranske igre naπim sportaπima 

bile jedne od prvih multisportskih 

natjecanja uopÊe pod hrvatskom 

zastavom. Naravno da se taj 

nacionalni zanos iz devedesetih 

donekle izgubio, a i mediteranske 

igre su pred "ozbiljnom 

rekonstrukcijom", jer je razlika u 

kvaliteti sudionika od sporta do 

sporta upravo nevjerojatna. Zato je 

od pukog brojanja medalja u 

Almeriji za hrvatski sport mnogo 

vaænija spoznaja tko zasluæuje 

priliku za Peking 2008. 

9 

‹

‹ 

Kako sredinom ove godine 

zavrπava prvo jednogodiπnje 

razdoblje Ëetverogodiπnjeg ciklusa 

priprema za ljetne Olimpijske igre u 

Pekingu 2008., Mediteranske igre u 

Almeriji bi trebale biti prvi filtar za 

odreappleivanje potencijalnih kandidata 

za Peking. Kriteriji koje 

je usvojilo VijeÊe Hrvatskog 

olimpijskog odbora i Skupπtina 

olimpijskih πportova naloæilo je 

nacionalnim πportskim savezima da 

za Almeriju nominiraju one πportaπe 

od kojih se oËekivao uspjeπan 

nastup, a pogotovu mlade koji su se 

prvi put susreli s doista posebnim 

reæimom velikih meappleunarodnih 

multisportskih natjecanja. 

Spoznaje iz Almerije Hrvatskom 

olimpijskom odboru stoga mogu biti 

temelj na kome se u iduÊem 

razdoblju moæe graditi zdrava 

reprezentacija za Peking, u kojoj 

neÊe biti "turista i prolaznika". 

AtletiËari 

posebna priËa 

NajveÊe pozitivno iznenaappleenje 

Almerije svakako su rukometaπi, B 

selekcija sa samo dvije ili tri 

odigrane utakmice uoËi puta na koji 

su otiπli s golemom sumnjom, a 

vratili su se sa srebrom i 

nezaboravnim finalom s gotovo 

kompletnim svjetskim prvacima 

©panjolcima u utakmici koja je bila 

moæda i najatraktivniji dogaappleaj na 

cijelim Igrama. BraÊa MiÊo i Stjepan 

JaniÊ donijeli su dva zlata u kajaku 

na mirnim vodama i oni su izniman 

dobitak jer su prvi put nastupali pod 

hrvatskom zastavom, a sve su 

pridobili i sjajnim ponaπanjem. 

VeslaËica 

Mirna Rajle Broappleanac je zlatom u 

potvrdila kvalitetu, a Tamara Boroπ 

je unatoË zavrπetku naporne sezone 

iz Rio de Janeira doπla u Almeriju, 

gdje je odigrala Ëak osam meËeva za 

zlato. Pohvale idu i borbenom Roku 

ToπiÊu koji je tek u finalu izgubio 

od Kineza s talijanskom 

putovnicom, srebro je bila nagrada 

streljaËici Suzani Cimbal ©pirelji i 

karataπici Petri Naranapplei za kvalitetan 

rad. 

10 

AtletiËari su posebna priËa, u 

Almeriji smo nakon dugo, dugo 

vremena osvojili Ëak tri trkaËke 

medalje - srebro Æeljko Vincek i 

bronce Jurica GrabuπiÊ i Josip 

©oprek, div Edis ElkaseviÊ je uzeo 

zlato u kugli, a Vera BegiÊ u disku, 

πto je dovoljno za povoljan dojam. 

Kod plivaËa raduje povratak Sanje 

JovanoviÊ sa srebrom i broncom, 

Gordan Koæulj i Ana Srπen su se 

okitili srebrom, Aleksej Puninski 

broncom a iznenaappleenje je napravila 

RijeËanka Dajana ZoretiÊ zavrπivπi 

druga na 50 prsno. Smiljana 

MarinoviÊ je u Ëak tri utrke bila 

Ëetvrta. 

Koπarkaπice su opet bile jako 

dobre na Mediteranskim igrama i 

πteta πto su dojam pokvarile 

porazom protiv Turkinja u finalu, 

dok je rukometaπicama bronca iz 

Almerije odliËna motivacija za 

daljnji rad. 

Tri boksaËke bronce Marija 

©ivolije, Vedrana –ipala i Borne 

KataliniÊa takoappleer pripadaju u 

pozitivne rezultate, jer je boksaËki 

turnir na mediteranskim igrama 

uvijek vrlo kvalitetan, a tenisaËice 

Mateja Mezak i Ivana VrljiÊ su sa 

dvije medalje u potpunosti opravdale 

put. 

Nesretni Skelini 

Od odbojkaπa i odbojkaπica se 

oËekivalo viπe, bez obzira na to πto 

su bili nekompletni, vaterpolisti su u 

vrlo "πarenom" sastavu bili tek 

Ëetvrti, podbacila je i kladivaπica 

Ivana BrkljaËiÊ, kao i jedriliËari i 

boÊari, dok su dæudaπi i hrvaËi ostali 

bez medalje. 

Meappleu onima koji su svakako 

mogli do odliËja, ali su ih ozljede i 

sportska nesreÊa sprijeËile su 

europski prvak u hrvanju Neven 

Æugaj kome je protivnik slomio ruku 

i dvostruki nositelj olimpijskog 

odliËja 

Nikolaj Peπalov koji je zbog 

ozljede leapplea ostao bez plasmana u 

dizanju utega. 

Najbizarnije su bez sigurnog 

odliËja ostali braÊa Nikπa i Siniπa 

Skelin, kojima su u finalnoj utrci i to 

u trenucima dok su vodili Grci uπli u 

stazu i udarili u njihov Ëamac. 

Mirna Rajle - 

Broappleanac 

Gordan Koæulj

Stjepan JaniÊ 

MiÊi i Stjepan JaniÊ najbolji u K-2 

Rukometaπi i u Almeriji potvrdili kvalitetu 

Tamara Boroπ 

11

nogometni div 

Piπe 

Zvonimir VukeliÊ 

"Ivica Horvat bio je moj idol, moj 

igraËki uzor. Kao djeËak oboæavao 

sam njegovu igru, moja djevojka iz 

tog doba poklonila mi je Horvatovu 

sliku koju i danas Ëuvam. Kad sam 

doπao u Dinamo on je odlazio, no 

biti i pet minuta u druπtvu s takvom 

igraËkom veliËinom kao πto je Ivica 

za mene je bilo ispunjenje djeËaËkih 

snova. Kao osoba bio je prepun 

vrlina, principijelan i iznimno 

korektan. Kao sportaπ odlikovao se 

rijetko viappleenom fernesom, bio je 

istinska nogometna veliËina. Za 

mene je bio najbolji centarhalf na 

svijetu, potvrdio je to i izbor u 

12 

Gotovo neprelazan 

Ivica Horvat, poznat i po nadimku »amp, u Nogometnom leksikonu 

(Hrvatski leksikografski zavod, Zagreb, 2005.) svrstan 

je meappleu najbolje hrvatske obrambene igraËe svih vremena, 

opisan je kao "gotovo neprelazan". Krasio ga je sjajan 

skok, bio je odliËan u Ëuvanju suparniËkih napadaËa, precizan 

u proigravanjima i tehniËki na visokoj razini. NajËeπÊe je 

igrao na poziciji centarhalfa, uspjeπan je bio i kao braniË, ali i 

kao desno krilo. Tako su nogometni kroniËari ocrtali Horvatovu 

igru, a popis njegovih vrlina nedvojbeno pokazuje da je rijeË 

o pravom nogometnom asu. 

Roappleen je 1926. u Sisku, a nogomet je poËeo igrati u Ferrariji. 

U zagrebaËkom Dinamu igrao je od 1945. do 1957. godine 

skupivπi u plavoj majici Ëak 507 utakmica. S Dinamom je 

osvojio dva naslova prvaka (1948. i 1954.) i Kup bivπe dræave 

(1951.). Od 1957. do 1960. godine igrao je za Eintracht iz 

Frankfurta. 

OLIMPIJSKE LEGENDE: 

Ivica Horvat, Dinamova legenda 

Plemeniti 

najbolju momËad Svjetskog 

prvenstva u Urugvaju. Bio je ponos 

Dinamovih navijaËa, nametnuo je 

visoke kriterije za sve nas koji smo 

kasnije nosili plavi dres igrajuÊi na 

njegovom mjestu. Ivica Horvat je 

bio plemeniti nogometni div!" 

Tako je Ivicu Horvata opisao 

njegov nasljednik u plavoj majici s 

brojem pet na leappleima Vlatko 

MarkoviÊ, danas predsjednik 

Hrvatskog nogometnog saveza. I 

ostali iz nogometnog svijeta kad se 

o Ivici Horvatu povede rijeË skidaju 

kapu i niæu samo komplimente. 

Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 60 utakmica u razdoblju 

od 1946. do 1956. godine, 19 puta bio je kapetan. Prvu 

je utakmicu odigrao protiv »ehoslovaËke u Pragu (2-0), a 

oprostio se u dvoboju s Englezima u Londonu (0-3). Igrao je 

na svjetskim prvenstvima 1950. i 1954., a na Olimpijskim 

igrama 1952. u Helsinkiju bio je Ëlan momËadi koja je osvojila 

srebrnu medalju. 

Nakon igraËke karijere vrlo uspjeπno se bavio i trenerskim poslom. 

Bio je pomoÊni trener u Eintrachtu, potom trener u 

Schalkeu 04, Rot-Weiss Essenu i Dinamu. Sa Schalkeom je 

1972. bio drugi u Bundesligi i osvojio je njemaËki kup pobijedivπi 

u finalu Kaiserslautern sa 5-0. S Dinamom, koji je trenirao 

od 1967. do 1970. godine, osvojio je Kup velesajamskih gradova 

vodeÊi u finalu momËad koju je preuzeo od Branka Zebeca, 

te Kup 1969. 

Dobitnik je Zlatne plakete i Zlatne lopte Nogometnog saveza 

Jugoslavije.

I danas 

Ëvrsto 

stoji 

Horvatov 

recept 

za uspjeh, 

za uzlet 

meappleu 

nogometne 

zvijezde: 

Ja sam 

uvijek 

bio 

profesionalac, 

sav 

u sportu 

Kao srednjoπkolac, u V. muπkoj 

realnoj gimnaziji u Zagrebu igrao je 

nogomet i rukomet, a iskazao se i kao 

atletiËar. U jednom prijepodnevu, 

kaæu, trËao je dvije utrke preko 

prepona, skakao u vis i trËao za 

Concordijinu πtafetu. Tako je to nekad 

bilo, sportaπe je krasila raznovrsnost. 

Debitirao je joπ kao djeËak, sa π16 

godina zaigrao je za Ferrariju protiv 

Graappleanskog. »uvao je poznatog 

strijelca Augusta Leπnika, i Beli se uz 

njega nije naigrao. I mnogi drugi 

slavni golgeteri toga doba isto su 

proπli kada je na suprotnoj strani bio 

Ivica Horvat. 

Stari su znali viπe, 

mladi trËe viπe 

Za reprezentaciju je prvi put zaigrao 

u dvadesetoj, bilo je to protiv »eha u 

Pragu. Izborniku ga je preporuËio 

njegov trener iz Dinama Martin 

Bukovy, a majicu je izborio odliËnim 

nastupom u ogledu A i B 

reprezentativne vrste. 

- Igrao sam za B vrstu, s druge 

strane je bio ©tef Bobek. Pobijedili 

smo sa 2-1, a ja sam izborio mjesto u 

A momËadi. »uo sam da nakon tog 

treninga priËaju kako sam odigrao 

izvrsno. Da Êu zaigrati doznao sam na 

posljednjem sastanku uoËi utakmice. 

Nije me bilo strah, ispriËao je 

svojedobno Horvat uvaæenom 

sportskom novinaru Zvonimiru 

MagdiÊu, koji je napisao knjigu o 

zagrebaËkim nogometnim 

legendama. O Ivici, i neπto 

manje o njegovom bratu 

Dragi, isto odliËnom 

nogometaπu, Ëak pet 

stranica. 

- Tada smo u 

Pragu imali pet 

centarfora u 

navali: 

TomaπeviÊ, 

MitiÊ, Bobek, 

MatoπiÊ i 

Kacijan. 

Danas moæe 

pet u obrani, 

pet u vezi, ali u 

napadu -ne. 

Danaπnji 

nogomet 

potisnuo je onaj od 

juËer, svako 

razdoblje dalo je igri 

peËat. Sve je u napretku, 

i nogomet. Danas je 

gubitak na ljepoti igre, ali 

13 

‹

‹ 

svaki pojedinac ima daleko veÊi 

djelokrug igre. Stari su znali viπe, 

mladi trËe viπe. I da odigraju 

meappleusobno, mladi bi dobili, 

Horvatova je procjena otprije 

nekoliko godina. 

I joπ jedno zapaæanje: 

- Ne moæe se do velike momËadi i 

velikih rezultata samo s mladim 

igraËima, nuæno je imati one s 

iskustvom. 

Naravno, i danas Ëvrsto stoji 

Horvatov recept za uspjeh, za uzlet 

meappleu nogometne zvijezde: 

- Ja sam uvijek bio profesionalac, 

sav u sportu. 

Kao takvog sjeÊa ga se i njegov 

trener u Dinamu Milan AntolkoviÊ: 

- Da, Ivica je bio profesionalac od 

glave do pete. OdliËan igraË, imao je 

udarac s obje noge, a glavom je igrao 

savrπeno. Uvijek je bio borben, ali 

volio je nadigravanje, nije bio od onih 

koji su napucavali loptu. Imao je 

izraæen momËadski duh, suigraËi su 

ga voljeli i uvaæavali i kao 

nogometaπa i kao osobu. 

"Doπao je, vidio 

i - pobijedio" 

Horvat je bio Ëlan reprezentacije 

koja je na Olimpijskim igrama 1952. 

u Helsinkiju osvojila srebro. 

- Trener je bio Toni PogaËnik. Igrao 

je za Concordiju, zatim trenirao 

Dinamo i Zagreb. A u momËadi su uz 

mene iz Zagreba bili i fenomenalni, 

neponovljivi Bobek, dribler i pokretaË 

svih akcija Bajdo Vukas, neuhvatljivi 

Zlatko »ik »ajkovski i Branko Zebec, 

brz kao tane. I Tomislav CrnkoviÊ, 

nogometno takoappleer ZagrepËanin. Na 

klupi »onË i Firm. ©teta, MitiÊ je 

moral igrati, a baπ toga proljeÊa »onË 

je bil u straπnoj formi, a bio je i bolji 

igraË od MitiÊa, ispriËao je Horvat 

MagdiÊu. 

Nakon nogometaπkih dana Ivica je 

otiπao u trenere. S Dinamom je 

osvojio Kup velesajamskih gradova 

1967. Vodio je momËad koja je u 

finalu bila bolja od Leedsa. Iz tih dana 

ostala je zapisana o Horvatu treneru: 

"Doπao je, vidio i - pobijedio". 

Kasnije mu je s plavima izmakao 

naslov prvaka iako je Dinamo u 

jednom trenutku imao pet bodova viπe 

od Zvezde. Iz tih je dana ostala 

zapisana i njegova izjava: "Vidio sam 

da ne moæemo biti prvi, osjetio 

sam..." I ona kasnije: "Bilo je Ëasno 

raditi u Dinamu". 

14 

©ampionska momËad Dinama iz 1954. 

Gornji red slijeva: MajeroviÊ, »onË, CrnkoviÊ,Osojnak, Ivica Horvat, Kralj 

Srednji red: DvorniÊ, Strnad, Æ. »ajkovski, BanaæiÊ, Benko, CizariÊ, I. Jazbinπek (trener) 

Sjede: FerkoviÊ, LipoπinoviÊ, Kukec, ©ikiÊ, Reæek, Mantula 

Æeneva, 27. lipnja 1954. 

Zapadna NjemaËka - Jugoslavija na Svjetskom prvenstvu. Kapetani Fritz Walter i Ivica Horvat.

16 

SPORTSKE NADE: 

Goran Percan, 

juniorski svjetski prvak u boÊanju 

PoËelo je s akcijom "Sport 

protiv droge" 1996. godine, a 

(zasad) je doπlo do svjetskog 

juniorskoga vrha. Goran Percan, 18godiπnjak 

iz malog mjesta Raklja u 

Istri, u boÊanju je mlad osvojio 

svijet. San je to mnogih vrπnjaka. 

Njegov i dalje traje. 

UËenik srednje tehniËko-strojarske 

πkole potjeËe iz obitelji koja nije 

osobito sportska iako se i brat 

blizanac Robert bavio boÊanjem - 

on i Goran bili su dræavni prvaci u 

paru. 

Mlad 

Piπe 

Liljana Jazbinπek 

Velika mu je æelja - studij u Rijeci 

i olimpijski status za njegov sport. 

Tek Êe vidjeti πto je bliæe i realnije 

ostvarenju. No, kao izvrsnom 

uËeniku, Goranu Percanu su 

svakako otvorena joπ jedna vrata 

viπe. 

- Æelja je, ona najbliæa bila, 

obraniti naslov najboljega na 

juniorskom SP u Novoj Gorici ove 

godine i, bude li moguÊe, dodati joπ 

koji. Svi se mi znamo dobro, 

susreÊemo na natjecanjima stalno. 

Nekih posebnih iznenaappleenja ne 

moæe biti meappleu nama. Juniorski staæ 

traje do 18 godine i æelio bih 

zavrπiti u pravom stilu. U 

seniorskom dobu koje je preda 

mnom mogu oËekivati zaista 

mnogo, priËa Goran. Æelja se 

Goranu i ostvarila baπ onako kako je 

i mislio napraviti. U finalu 

natjecanja preciznog izbijanja u 

Novoj Gorici bio je (s 15 pogodaka) 

najbolji, a par Goran Percan i 

Robert Iskra osvojio je naslov 

svjetskih prvaka. Tome je Goran 

pridodao srebro u disciplini krug. 

BoÊarski trening traje od tri do tri 

i pol sata svakodnevno. Raznovrsno

osvojio svijet 

Æelja je, ona najbliæa bila, obraniti naslov najboljega na juniorskom SP u Novoj 

Gorici ove godine i, bude li moguÊe, dodati joπ koji. U seniorskom dobu koje je 

preda mnom mogu oËekivati zaista mnogo, kaæe Percan 

se radi, brzinsko i precizno 

izbijanje, natjecanje u krug i u paru. 

Vrijeme Goranu proapplee i bræe negoli 

se moæe pomisliti. Svaki dan je 

tako. 

Nije mi dug trening. Svaki dan 

poslijepodne radimo i vrijeme brzo 

proapplee. Mijenjaju se discipline, malo 

se i natjeËemo. TrËimo za kondiciju. 

©kola je izvan toga, ali ne manje 

vaæna, dodaje slici svoga rada 

juniorski svjetski prvak. 

SljedeÊe godine Goran Percan je 

senior, i to onaj koji se voli zabaviti. 

- Sviram harmoniku, kad se okupi 

druπtvo i proveseli. Volim se 

okupati u moru, isto tako s 

druπtvom. Puna sezona traje neπto 

viπe od tri mjeseca, ona ljetna, pa 

ostalo vrijeme valja iskoristiti. 

Ponekad malo drukËije od uËenja. 

17

IvaniÊ Grad, smjeπten u neposrednoj 

blizini glavnog grada, 900 godina star, 

znatno je pridonio razvoju i oËuvanju 

hrvatske kulture, tradicije, gospodarstva i 

povijesti (Rudeæ, 1994). Jedan je od 

rijetkih hrvatskih gradova koji je imao 

status slobodnog trgoviπta (XIII. stoljeÊe), 

predstavljao je jedno od najvaænijih vojnih 

uporiπta u borbi protiv Turaka (XVI. 

stoljeÊe). Osnivanjem “Graappleanske 

Ëitaonice” stjeËe jednu od najstarijih takvih 

kulturnih ustanova u nas (XIX. stoljeÊe), 

jedna je od najbogatijih opÊina 

zahvaljujuÊi bogatim nalaziπtima nafte i 

plina (XX. stoljeÊe). Tu svoju ulogu IvaniÊ 

Grad nastoji oËuvati i dan danas. 

Kada govorimo o sportu, krajem XIX. 

stoljeÊa u IvaniÊ Gradu osnivaju se prva 

gimnastiËka druπtva “Hrvatski sokol” i 

“Hrvatski orao”, za kojima slijedi “©KI”- 

©portski klub IvaniÊ, osnovan 1919. 

(OreπkoviÊ, 1994.) u kojem se organizirano 

bavljenje sportom provodilo u nekoliko 

sekcija, te druπtvo “GraniËar”. U to 

vrijeme Ëlanovi tih klubova i druπtava 

uglavnom su bili πegrti i kalfe. Nakon 

Drugog svjetskog rata, u drugoj polovici 

XX. stoljeÊa, osniva se veÊina sportskih 

klubova u gradu. 

Danas, u sklopu Gradske zajednice 

sportskih udruga IvaniÊ Grad djeluje 17 

sportskih klubova, koji okupljaju gotovo 

1000 aktivnih sportaπa svih dobnih 

kategorija. Primjetna je raznolikost, 

odnosno prisustvo razliËitih sportskih 

grana (biciklizam, karate, kick-box, 

konjiËki sport, koπarka, kuglanje, 

motocross, nogomet, odbojka, rukomet, 

sportski ples, sportski ribolov, streljaπtvo, 

πah i tenis) πto omoguÊuje graappleanima da 

kroz organizirane oblike aktivnosti 

zadovolje svoje prirodne potrebe za 

kretanjem i igrom. 

18 

SPORTSKI GRAD: IvaniÊ Grad 

Ipak vedriji pogled 

u buduÊnost 

U sklopu Gradske zajednice sportskih udruga IvaniÊ Grad djeluje 17 sportskih klubova koji okupljaju gotovo 

1000 aktivnih sportaπa svih dobnih kategorija. Primjetna je raznolikost, odnosno prisustvo razliËitih sportskih 

grana, πto omoguÊuje graappleanima da kroz organizirane oblike aktivnosti zadovolje svoje prirodne potrebe za 

kretanjem i igrom. Tamnija strana priËe svakako su uvjeti u kojima treniraju i rade sportaπi u IvaniÊ Gradu 

Piπe 

Goran BobiÊ 

Nezaboravni 

Stjepan Grgac 

Uz BiciklistiËki klub IvaniÊ, koji je 

osnovan 1971. godine, veæe se neizostavno 

ime jednog od naπih najveÊih “koturaπa” 

svih vremena, sportaπa kojeg bi trebalo 

otrgnuti vremenu zaborava, a koji je bio 

stanovnik IvaniÊ Grada. Njegova sportska 

karijera trajala je od 1927. do 1939.g. 

Vozio je za svoj matiËni klub “Sokol” koji 

je kasnije promijenio ime u “Zagreb 1887” 

i bio je standardni i najbolji Ëlan 

reprezentacije ondaπnje Jugoslavije. Zvao 

se Stjepan Grgac. Njegovi rezultati s 

domaÊih i meappleunarodnih utrka bili su 

impresivni. Meappleu ostalim, bio je 

Ëetverostruki prvak Jugoslavije, prvak 

Hrvatske πest puta, prvi na brdskoj utrci 

Graz-Semmering-Graz (1929.), prvi na 

Ëetveroetapnoj utrci “Kroz Bugarsku” 

(Sofija-Varna, 1935.), drugi na utrci “Oko 

Rumunjske” (1935.)... Posebno mjesto u 

njegovoj karijeri predstavlja nastup na 

Tour de Franceu 1936. Tada je kao Ëlan 

reprezentacije ondaπnje Jugoslavije izdræao 

14 najteæih etapa, ali je zbog vremenskog 

ograniËenja morao odustati od daljnjeg 

natjecanja. Taj rezultat nitko desetljeÊima s 

ovih prostora nije uspio ostvariti. U Ëast i u 

spomen na Stjepana Grgca biciklistiËki 

klub “IvaniÊ”, od osnutka kluba do danas, 

svake godine organizira cestovnu 

biciklistiËku utrku “Memorijal Stjepan 

Grgac”, sportsku manifestaciju 

meappleunarodnog karaktera. 

Karate klub “Mladost”, osnovan 1976., 

sportski je klub koji u kontinuitetu postiæe 

visoke rezultate na natjecanjima, kako 

domaÊim tako i meappleunarodnim. Na 

Europskom prvenstvu 1989. sadaπnja 

predsjednica kluba Ankica JankoviÊ 

osvojila je peto mjesto. Njen uspjeh ove 

godine ponovila je Ana Bariπec, kao 

reprezentativka Hrvatske u juniorskoj 

konkurenciji. Karate klub “Mladost” 

domaÊin je svake godine sportske 

manifestacije “Kup Mladosti” koja okuplja 

mlade karatiste iz nekoliko zemalja. 

“Naftaπ IvaniÊ” najstariji 

Æeljko Duh, reprezentativac Hrvatske u 

field samostrelu, osvojio je 1996. drugo 

mjesto na Svjetskom prvenstvu. Osim toga, 

IvaniÊ Grad je bio i sam domaÊin 

Svjetskog prvenstva u field samostrelu, 

natjecanja najviπe kategorije ikad odræane 

u gradu.

Kada govorimo o sportskim igrama, u 

IvaniÊ Gradu djeluju nogometni, 

rukometni, koπarkaπki i odbojkaπki klub. 

Nogometni klub “Naftaπ IvaniÊ” je i 

najstariji od svih spomenutih klubova. 

Klub 85-godiπnje tradicije danas se natjeËe 

i u najviπem rangu natjecanja, a to je 

Druga hrvatska nogometna liga. 

Koπarkaπki klub, osnovan sedamdesetih 

godina proπlog stoljeÊa, svoje svijetle 

trenutke doæivio je otprilike prije 

petnaestak godina kada su ostvareni i 

najveÊi uspjesi kluba. Danas svoju 

buduÊnost vide u organiziranom radu s 

mladima te u oslanjanju na vlastiti igraËki 

kadar. 

Naæalost, isto ne moæemo reÊi i za 

æenski odbojkaπki klub koji je blizu toga 

da prestane s radom. 

Prva rukometna ekipa u IvaniÊ Gradu 

osnovana je na prijelazu u 1952. godinu. 

Od tada se u IvaniÊ Gradu igra i mali 

rukomet, odnosno tada se pokreÊe 

inicijativa za osnivanjem muπke i æenske 

ekipe malog rukometa. Godinu kasnije, 

formiran je Inicijativni odbor za osnivanje 

Rukometnog centra IvaniÊ Grad (Flander, 

1986.). Vaænu ulogu u razvoju rukometa 

na podruËju IvaniÊ Grada imali su predani 

sportski radnici i rukometni djelatnici 

Mladen Derifaj, Cvjetko Kralj i Stjepan 

©krinjar. Njihova uloga je to veÊa πto su 

oni poticali i osnivanje novih rukometnih 

organizacija u bliæim okolnim mjestima i 

gradovima (Dugo Selo, Novoselec) te kroz 

rad u razliËitim tijelima Hrvatskog 

rukometnog saveza doprinosili 

unapreappleenju rukometne igre u Hrvatskoj. 

Æiva djelatnost 

πkolskih klubova 

Ne smije se zaboraviti ni vrlo æiva 

djelatnost πkolskih sportskih klubova na 

podruËju grada, koji kroz organizirani rad 

u nekoliko sekcija (nogomet, odbojka, 

rukomet) omoguÊavaju uËenicima 

sportaπima daljnje unaprjeappleenje njihovih 

sposobnosti i znanja te usporedbu s 

njihovim vrπnjacima iz cijele Hrvatske. 

Mnogi su joπ ivaniÊki sportaπi i sportski 

klubovi postizali vrlo zapaæene rezultate 

odnosno osvajali medalje na prvenstvima 

dræave (motociklistiËki klub, kick-boxing 

klub, rukometni klub, karate klub...) te 

dostojno prezentirali svoju zemlju na 

meappleunarodnim natjecanjima (æenski i 

muπki rukometni klubovi, karate klub, kick 

boxing klub...). Kako bi se njihov uspjeh, 

ali i uspjeh svih onih koji su sportaπima 

pomogli da ostvare tako visoke ciljeve 

prepoznao, vrednovao, i nagradio, te da bi 

se istodobno potaknuli svi ostali sportaπi 

da ustraju na svom putu k visokim 

sportskim ciljevima, Gradska zajednica 

πportskih udruga IvaniÊ Grad svake godine 

organizira proglaπenje najboljih sportaπa i 

sportaπica grada te istaknutih sportskih 

djelatnika za proπlu godinu. Sam Ëin 

proglaπenja, gdje nagrade i priznanja u 

pravilu predaju proslavljeni hrvatski 

sportaπi, godinama je najposjeÊeniji 

sportski dogaappleaj u gradu. 

Tamnija strana priËe svakako su uvjeti u 

kojima treniraju i rade sportaπi u IvaniÊ 

Gradu. I dok je problematika financiranja 

sportskih klubova i sportaπa, odnosno 

nedostatak novca, problem s kojim su 

suoËeni gotovo svi u Hrvatskoj, u IvaniÊ 

Gradu veÊ je godinama prisutan problem 

neizgradnje sportskih objekata te prateÊih 

sadræaja koji Êe omoguÊiti normalno 

provoappleenje treninga i natjecanja. 

Sve se svodi na 

improvizaciju 

Tako se sve svodi na improvizaciju, a 

ona samo sluËajno moæe odvesti do 

postizanja vrjednijih sportskih rezultata. U 

razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, 

koje obiljeæava znatan gospodarski rast 

grada, viπa zaposlenost i relativno izobilje 

novca (OreπkoviÊ,1994.), propuπtene su 

prigode da se veÊi dio problema koji se 

tiËu sportskih objekata rijeπi. Neki projekti 

su i pokrenuti, izgradnja zapoËela, ali niπta 

nije dovrπeno ili barem napravljeno kako 

treba. TipiËan primjer je gradski otvoreni 

bazen, koji stoji napuπten, zaboravljen i 

uruπen veÊ godinama. Za Univerzijade u 

Zagrebu 1987. propuπtena je prigoda da se 

izgradi sportska dvorana dimenzija za 

igranje rukometa. I dok su se ostali gradovi 

u blizini Zagreba okoristili takvom 

prigodom, IvaniÊ nije. 

Pitanje sportske dvorane zapravo je i 

najveÊi problem promatrajuÊi sportsku 

djelatnost u gradu te analizirajuÊi uvjete za 

provoappleenje nastave tjelesne i zdravstvene 

kulture. Danas postoji samo jedna mala 

πkolska dvorana koja ne zadovoljava 

potrebe ni dviju πkola koje se njome sluæe, 

a kamoli sportova koji bi se u njoj trebali i 

morali razvijati. 

Zaπto onda “vedriji pogled u 

buduÊnost”? Na Ëemu temeljiti 

optimizam? Pitanje te iste sportske dvorane 

trebalo bi u proljeÊe 2006. biti rijeπeno. 

Radovi su u tijeku, i svakim danom bliæi se 

realizaciji æelja mnogih sportaπa grada da 

konaËno i oni dobiju svoj “sportski hram”, 

mjesto u kojem Êe stvarati i prezentirati 

svoja najviπa dostignuÊa (fotografija 2). 

Izgradnjom takvog kapitalnog objekta bit 

Êe omoguÊeno i kvalitetnije provoappleenje 

nastave tjelesne i zdravstvene kulture. 

Sportska dvorana trebala bi pruæiti 

moguÊnost djeci da zadovolje svoje 

biotiËke potrebe, da kvalitetno ispune 

slobodno vrijeme te da se u konaËnici 

maknu s ulice. Takoappleer postoji i sve viπe 

privatnih poduzetnika koji otvaraju fitness 

centre, teniske terene i malonogometna 

igraliπta te time graappleanstvu pruæaju 

prigodu da kroz razliËite sportske 

aktivnosti Ëuvaju i unaprjeappleuju zdravlje. 

Suvremena bolnica “Naftalan”, 

jedinstvena u Europi i u svijetu po 

ljekovitoj nafti - naftalan za lijeËenje 

koænih, reumatskih i drugih bolesti takoappleer 

planira izgradnju novih objekata te 

proπirenje kapaciteta, πto ukljuËuje i 

proπirenje sportsko-rekreacijske ponude, 

Ëime se otvaraju i nove perspektive u 

razvoju sporta ovog kraja. Naravno, ako se 

zamiπljeno i planirano realizira. 

Posebno raduje Ëinjenica πto se iz godine 

u godinu poveÊava broj mladih 

zainteresiranih da ljubav prema sportu, 

znanja i vrijednosti prenesu na mlaapplee 

generacije. Mnogo je mladih sportskih 

djelatnika, trenera koji su polaznici 

seminara, teËajeva, viπe πkole za sportske 

trenere, voditelje rekreacijskih aktivnosti, 

polaznika Kinezioloπkog fakulteta 

SveuËiliπta u Zagrebu. Oni bi sasvim 

sigurno, uz starije i iskusnije trenere, 

trebali biti jamstvo promicanju tjelesne i 

zdravstvene kulture, pravilnom razvoju 

sportaπa od njegovih poËetaka pa do kraja 

sportske karijere, postizanju visokih 

sportskih rezultata te unaprjeappleenju u 

svakom smislu i samih sportskih klubova. 

Bude li tako, IvaniÊ Grad oËekuje svijetla 

sportska buduÊnost. 

LITERATURA: 

1. Rudeæ, B. (1994). 900 godina Ivanicha. Zbornik 

radova. Ina-Naftaplin, Zagreb. 

2. OreπkoviÊ, K. (1994). IvaniÊ Grad u proπlosti, 

sadaπnjosti i buduÊnosti. U: B. Rudeæ (ur.). 900 godina 

Ivanicha. Zbornik radova, str. 341-350. Ina-Naftaplin, 

Zagreb. 

3. Flander, M. (1986). Razvoj rukometa u Hrvatskoj. 

Monografija. Rukometni savez Hrvatske, Zagreb. 

19

Olimpijska slava rezervirana je za sportaπe amatere. 

Profesionalci su veÊ plaÊeni, bile su posljednje rijeËi 

koje je Avery Brundage izgovorio 1972. godine 

ustupajuÊi svoje mjesto predsjednika MOO-a 

novoizabranom predsjedniku lordu Michaelu Killaninu. 

Avery Brundage nije ih izrekao sluËajno 

Piπe Zrinko »ustonja 

20 

Paavo Nurmi 

OLIMPIZAM: Olimpijski pokret od 

Promije 

ali ne i 

Prvi sportaπ kojemu je Meappleunarodni 

olimpijski odbor oduzeo osvojenu zlatnu 

medalju bio je ameriËki atletiËar Jim 

Thorpe. Bilo je to 1913. godine. Odluka je 

donesena jednoglasno. Naime, Olimpijski 

odbor SAD-a obavijestio je MOO da je Jim 

Thorpe, nastupajuÊi u ameriËkoj bejzbolskoj 

ligi, primao naknadu ili, drugim rijeËima, nije 

bio sportaπ amater. 

“Olimpijska slava rezervirana je za 

sportaπe amatere. Profesionalci su veÊ 

plaÊeni”, bile su posljednje rijeËi koje je 

Avery Brundage izgovorio 1972. godine 

ustupajuÊi svoje mjesto predsjednika MOO-a 

novoizabranom predsjedniku lordu Michaelu 

Killaninu. Avery Brundage nije ih izrekao 

sluËajno. 

RijeËi amater i profesionalac unutar 

olimpijskog pokreta imaju dugu povijest

amaterizma do profesionalizma 

njena su pravila, 

filozofija olimpizma 

Jim Thorpe 

meappleusobnog prijepora, iskljuËivosti, 

kontradiktornosti i razliËitih shvaÊanja. 

Meappleunarodni olimpijski odbor je od svog 

osnivanja imao Ëvrst, gotovo rigidan, stav da 

na olimpijskim igrama mogu nastupati 

iskljuËivo amateri. »ak je i glavna tema 

osnivaËkog kongresa Meappleunarodnog 

olimpijskog odbora 1894. godine bila 

amaterizam i profesionalizam. Glavni razlog 

zaπto tenis nije bio na programu olimpijskih 

igara od 1928. do 1984. upravo je u Ëinjenici 

da je Meappleunarodni teniski savez imao mnogo 

liberalniji stav prema profesionalcima nego je 

to od njega zahtijevao MOO. Zabiljeæeni su 

mnogi sukobi s meappleunarodnim nogometnim, 

streljaËkim ili skijaπkim savezima koji su 

dopuπtali nastupe profesionalnim sportaπima. 

Meappleunarodni olimpijski odbor nije imao 

sluha. Nije dopuπtao da sportaπi koji 

sudjeluju na olimpijskim igrama putuju viπe 

od dva tjedna ili 30 dana godiπnje niti su 

dopuπtali da se sportaπima vrati izgubljena 

zarada ili nadoknadi plaÊa koju nisu primali 

za vrijeme priprema i natjecanja. 

Nurmijev pouËak 

Jednom od najveÊih atletiËara svih 

vremena, viπestrukom olimpijskom 

pobjedniku i najveÊoj atletskoj zvijezdi u 

razdoblju izmeappleu dva svjetska rata, Fincu 

Paavi Nurmiju, MOO je 1932. doæivotno 

zabranio sudjelovanje na olimpijskim igrama 

jer je zaradu laæno prikazao kao putne 

troπkove. “Tko si ne moæe priuπtiti bavljenje 

sportom, ne treba se ni baviti sportom, a ako 

se i bavi sportom, ne moæe nositi plemenitu 

titulu sportaπa amatera.” 

Meappleunarodni olimpijski odbor i Olimpijska 

povelja danas ne prepoznaju razliku izmeappleu 

sportaπa amatera i profesionalaca. Rezultat je 

to dugogodiπnjih sukoba unutar samog MOOa, 

ali joπ i viπe potrebe i nuænosti da se prizna 

i prihvati realno stanje u sportu i druπtvu 

kojega je sport sastavni dio. Joπ sedamdesetih 

godina proπlog stoljeÊa zagovarajuÊi 

amaterizam MOO je zauzeo stajaliπte da se 

“laæne sportske stipendije i drugi oblici 

nepoπtenja i varanja moraju zaustaviti”. 

»ovjek koji se usudio prekinuti amatersku 

tradiciju olimpizma i promijeniti jedno od 

temeljnih pravila sudjelovanja na olimpijskim 

igrama bio je Juan Antonio Samaranch. “Prije 

nekoliko godina izjavio sam da na 

olimpijskim igrama trebaju nastupati najbolji 

sportaπi… za nas, na primjer, u tenisu ne 

postoje profesionalci i amateri, postoje prije 

svega sportaπi…” Iako su neki Ëlanovi MOOa 

predvidjeli “kaotiËnu buduÊnost olimpijskim 

igrama ako se dopusti sebiËnoj javnosti i 

interesu kapitala slobodno djelovanje u ovom 

podruËju”, a profesionalizam okarakterizirali 

kao veliko zlo ili bolest, sasvim je izvjesno da 

je Juan Antonio Samaranch uspio stvoriti 

ozraËje u kojem je bilo moguÊe provesti u 

djelo ideju o izjednaËavanju sportaπa amatera 

i profesionalaca u pogledu nastupa na 

olimpijskim igrama. Najgorljiviji protivnici 

bile su komunistiËke zemlje koje se nisu 

slagale s idejom da profesionalni sportaπi sa 

zapada sudjeluju na olimpijskim igrama. 

Profesionalizam je uπao u olimpijski pokret 

na mala vrata. Nastup na Olimpijskim igrama 

1988. godine dopuπten je profesionalnim 

sportaπima u pet sportova: nogometu, atletici, 

hokeju na ledu, konjiËkom sportu i tenisu. 

Nakon takve odluke bilo je sasvim jasno da 

Êe se nastup profesionalnim sportaπima 

uskoro omoguÊiti i u drugim sportovima i da 

Êe jaz izmeappleu amaterizma i profesionalizma 

uskoro nestati. 

Nova Olimpijska povelja 

To se konaËno i dogodilo 1990. godine 

kada je odluËeno da Êe se prijeporno pravilo 

26 u Olimpijskoj povelji zamijeniti. Nova 

Olimpijska povelja stupila je na snagu 1991. 

godine s novim pravilom broj 45: “Da bi 

mogao sudjelovati na olimpijskim igrama 

natjecatelj mora ispunjavati uvjete 

Olimpijske povelje te mora poπtovati pravila 

odreappleenog meappleunarodnog saveza koje je 

odobrio MOO i mora ga prijaviti njegov 

nacionalni olimpijski odbor”. Drugih uvjeta 

nije bilo. 

Vaæno je naglasiti ono πto su naglaπavali i 

Ëlanovi MOO-a kada je novo pravilo nakon 

gotovo 100 godina prijepora konaËno i 

doneseno. Pravilo sudjelovanja na 

olimpijskim igrama je promijenjeno, ali 

filozofija olimpizma nije promijenjena. 

Olimpijski pokret i dalje se temelji prije 

svega na odgojnim i humanistiËkim 

vrijednostima sporta koje, naroËito u 

danaπnje vrijeme, treba stalno i 

beskompromisno isticati i braniti. Sport je 

bio, ostao i u buduÊnosti treba biti odgojno 

sredstvo mladih upravo onako kako ga je 

prije viπe od 110 godina zamislio Pierre de 

Coubertin, otac modernog olimpijskog 

pokreta. 

Meappleunarodni olimpijski odbor je 1983. 

godine ispravio svoju pogreπku i obitelji Jima 

Thorpea uruËio dvije zlatne medalje koje je 

osvojio na Olimpijskim igrama 1912. godine 

u Stockholmu. Nepravda uËinjena Nurmiju 

1932. godine ne moæe biti ispravljena, ali je 

taj veliki atletiËar ovjekovjeËen na plakatu 

Olimpijskih igara iz 1952. godine koje su 

odræane u Helsinkiju. 

21

RELIGIJA I SPORT 

Najvrjedniji cilj je 

Biblija je knjiga koja otvara put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije povezan uz Ëovjeka preko 

tijela nego uz Ëovjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. »ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa 

svim svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim umom 

Piπe don Vitomir ZeËeviÊ 

Rimski pjesnik Juvena iz Akvina koji je 

æivo u prvom stoljeÊu naπe krπÊanske 

ere reËe: "men sana in corpore sano", 

odnosno "zdrav duh u zdravu tijelu", πto predstavlja 

svakako jednu od najstarijih poruka o 

sportu. Njegova je misao bila da Ëovjek koji 

je uistinu mudar niπta drugo od neba ne moli 

nego da ima «zdrav duh u zdravu tijelufl. 

U djelima antiËkih filozofa Platona i Aristotela 

nalaze se dijelovi koji istiËu vaænost 

odnosa duha i tijela. StarogrËki filozof Platon 

rekao da je glavna bit Ëovjeka da se igra. Igra 

kao naËin Ëovjekova ophoappleenja prema sebi i 

drugima u jednu ruku oblikuje kulturu. Ona u 

sebi sadræi razna znaËenja i oblike tako da nadilazi 

Ëovjekov razum. Igra u Ëovjeku stvara 

zadovoljstvo i opuπtenost. 

Mnogi Êe se pita kakve veze ima Biblija s 

igrom ili sportom? Biblija nije knjiga koja sadræi 

razna pravila, povijest i vrste sportova. U 

sebi Biblija ne daje nikakvu povezanost sa 

sportskim natjecanjima. Ona sadræi samo neke 

elemente i prizore sportskog natjecanja 

onoga vremena. 

Kakva je zapravo Biblija knjiga? Prvo i prije 

svega, Biblija je Boæja i ljudska rijeË. Bog 

se posluæio naπim jezikom da bi razumljivo 

govorio ljudima. Biblija je knjiga koja otvara 

put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije 

povezan uz Ëovjeka preko tijela nego uz Ëovjeka 

kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. 

»ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa svim 

svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali 

isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim 

umom. On u sport sa sobom donosi ljudske i 

vjerske vrijednosti koje mu pomaæu u ostvarivanju 

sportskog cilja. Sport je druπtvena kategorija 

jer ukljuËuje druge osobe u igru. Iz 

ovoga je vidljivo da Biblija i sport imaju dodirne 

toËke. Biblija otvara Ëovjeku nove horizonte 

prema duhovnome, ali i prema svjetovnom. 

Ocrtava Ëovjeka u potpunosti, s tim da 

22 

daje naglasak da ovozemaljski æivot koji u sebi 

ima materiju i tijelo, treba biti ostvaren na 

duhovniji i uzviπeniji naËin. 

Sport u Bibliji 

Biblija na svojim prvim stranicama govori 

o stvaranju svijeta. Vrhunac tog stvaranja jest 

Ëovjek, slika Boæja. Tu dolazi do izraæaja Ëovjek 

πto ga Biblija spominje u knjizi Postanka 

1,26: "NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebi 

sliËna..." Tu se vidi da je Ëovjek razliËit od 

svih stvorenja i stvorova i da u sebi posjeduje 

neπto boæansko, u isto vrijeme otvoren je prema 

svome Stvoritelju. »ovjeku je povjerena 

briga za sve stvoreno da vodi brigu, da skrbi 

i razvija o svim stvorenjima i stvarima. Kroz 

ovakav postupak Ëovjek se sam razvija, ali 

ujedno razvija i okolinu u kojoj æivi. 

»ovjek u Boæjem stvaranju dobio je svoj 

prostor djelovanja i vrijeme. U sebi Ëovjek 

posjeduje fiziËke i duhovne sposobnosti kao 

najvaænije Boæje stvorenje. Svjestan svoje posebnosti 

Ëovjek je razvijao svoje sposobnosti 

i odnose s drugima. Ali ometanje njegovog 

stvarnog napretka naruπavalo je zlo koje nije 

dozvoljavalo pozitivni razvitak u njemu. Bog 

pravi jedan iskorak prema Ëovjeku kada na 

svijet πalje svoga sina Isusa koji biva utjelovljen 

u ljudskom obliku. U svemu jednak Ëovjeku 

osim u grijehu. On je propovijedao Ëovjeku 

govoreÊi o Boæjoj ljubavi ovdje na zemlji 

i da se na taj naËin ostvaruje slika novog 

Ëovjeka. Promijenio je dotadaπnje Ëovjekovo 

razmiπljanje o bliænjemu kao onaj koji stvara 

opasnost njegovog razvoja, nego da je on onaj 

kroz kojeg moæe ostvariti svoj æivotni cilj. 

Biblija u svojem tekstu rabi rijeË "igra", posebno 

igra djece. Jiπmael se igra s Izakom (- 

Post 21, 9). Kod proroka Zaharije nalazimo 

da Êe se u vrijeme spasenja "gradski trgovi 

ispuniti djeËacima i djevojËicama koji Êe se 

igrati na njegovim trgovima" (Zah, 8,5). Tako 

joπ moæemo naÊi rijeËi o igri kod Izaiji, Joba 

i u knjizi Tuæaljki. Dakle, vrlo malo moæemo 

naÊi u Starom i u Novom Zavjetu pojam "igra" 

ili "πport". Sveti Pavao upotrebljava 

sportske rijeËi (metafore) u svom govoru u 

1.Kor, 9,24: "Ne znate li: oni πto u trkaliπtu tr- 

Ëe, svi doduπe trËe, ali jedan prima nagradu". 

Pavao dosita upotrebljava starogrËke sportske 

izraze. 

Igra je doista ljudska aktivnost kojoj nije 

cilj postizanje neke zarade nego slobodni 

izraz tijela i duha. »ovjek se ostvaruje kroz 

igru pokazujuÊi cijeloga sebe. Ne smije biti 

biÊe koje samo uæiva u tim blagodatima nego 

se kroz to treba radovati. Stoga je Bog stvorio 

svijet da se Ëovjek u njemu raduje, a ne da ga 

samo koristi i njime gospodari. Kao biÊe, Ëovjek 

je stvoren da æivi zajedno s drugima u 

ljubavi i solidarnosti. Ne smije dakle igrati 

sam ili protiv drugih da bi njih uniπtio ili postao 

njihov gospodar. Ljubav je zlatno pravilo 

sporta. Istina je da onaj koji se bavi sportom 

æeli biti pobjednik, ali ne igra da bi stekao 

moÊ i vlast nad drugim Ëovjekom. Natjecanje 

je sastavi dio igre, dok traje u okvirnim granicama 

ponaπanja, ali je opasnost da postane 

naËin sebiËnog æivljenja. 

Sport sluæi Ëovjeku, 

a ne Ëovjek sportu 

Oni koji se bave profesionalnim sportom 

mogu biti radost i zabava druπtva u kojem æivi. 

Sport je samodisciplina. Kroz svetog Pavla koji 

kaæe u 1. Kor 9, 25,27: "Ja krotim svoje tijelo 

i zarobljavam…" Tu se prije svega odnosi na 

cijelu osobu, a ne samo tijelo. Za njega je glavno 

usmjerenje usmjeriti osobu prema "neraspadljivom 

vijencu" kao nagradi koja je najvaænija 

u æivotu svakog sportaπa i svakog Ëovjeka. 

Razmiπljati pavlovski o sportu, znaËi shvatiti 

da je igra slobodan naËin druπtvenog opho- 

a ne borilaËk

ljudska sreÊa, 

appleenja gdje se ostvaruje ljudska osoba. Sport nema 

vrijednosti u sebi samom, nego vrijednost 

potpori iz druπtvene i religiozne sredine u kojoj 

se æivi. Njegov pravi smisao je u opÊem poimanju 

Ëovjeka i ljudskog djelovanja. Igra i sport 

proizlaze iz samog Ëovjeka, a on se igrom izri- 

Ëe, ostvaruje i razvija fiziËki i duhovno. Sport 

se treba shvatiti kao neπto πto se odnosi na cjelovitog 

Ëovjeka, a ne samo na njegovu tjelesnost. 

Iz svog gledanja na Ëovjeka Biblija daje 

sportu smisao i dubinu u sluæbi Ëovjeku. Sve 

πto postoji treba sluæiti Ëovjeku, a ne da Ëovjek 

sluæi stvarima. Prema Evanappleelju bilo bi da 

sport sluæi Ëovjeku, a ne Ëovjek sportu. Sport 

nikako ne smije biti cilj, nego sredstvo po kojem 

se bolje moæe ostvariti. GovoreÊi Isus u 

Markovom Evanappleelju 2,27: "Subota je stvorena 

radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote". Ipak, u 

sportu je potrebno shvatiti da je sve to u sluæbi 

bolje izgradnje i nadogradnje ljudske osobnosti. 

Smisao svih natjecanje jest biti pobjednik i 

to je najviπi cilj u sportu. Ali prema Bibliji, najviπi 

cilj jest sam Bog. »ovjek u sportu ima svoje 

dostojanstvo. I Ëovjek se u sportu oslanja na 

drugoga. Jer kad nema drugoga nema ni sporta. 

Onda se ne bi Ëovjek imao s kim natjecati. 

Sport i Biblija dodiruju ono bitno, a to je Ëovjekovo 

biÊe. 

Biblija govori i o opasnostima koje dolaze u 

krivom shvaÊanju sporta i kod natjecatelja i 

kod onih koji gledaju. U svakom sluËaju, onaj 

koji je na drugoj strani ne smije biti i postati neprijatelj. 

Nego samo natjecatelj. On treba biti 

naπ prijatelj, brat i Boæje stvorenje. Da bi se dobili 

vrhunski rezultati treba puno trenirati, biti 

ustrajan, posluπan, vjeæbati i odricati se. Treba 

ovladati sobom, svojim osjeÊajima i nagonima. 

Ujedno treba prihvatiti drugoga u svoj njegovoj 

razliËitosti. Sve je to sadræano u biti vjere i 

askezi kao naËinu æivota. Kroz sport i natjecanja 

zaboravlja se ono bitno. Sve podlijeæe natjecanju, 

ganja se rezultat i uspjesi. Dolazi do 

razoËaranja, u kojem trpi sam sportaπ i njegova 

obitelj. Najvrjedniji ciljevi se zaboravljaju, a to 

je ljudska sreÊa, a ne borilaËka postignuÊa. 

Sport razvija u Ëovjeku njegovu osobnost i pokazuje 

da se kroz upornost i rad moæe doÊi do 

velikih vrijednosti. On u sebi spaja ljude razli- 

Ëitih vjera, nacija i mentaliteta. Biblijski pogled 

na Ëovjeka moæe utjecati da se u sportu Ëovjek 

ispunja, ali da treba znati da je sport naËin kako 

doÊi do veÊih vrijednosti od onih ljudskih. 

Biblija i sport su mostovi koji usmjeruju Ëovjeka 

prema neËem pozitivnom. Biblija i sport u 

sebi proæimaju æivot i Ëovjeka koji trebaju biti 

okrenuti prema svojoj vertikali, a to je naπ 

Stvoritelj. 

Bog æeli biti ukljuËen u svako podruËje ljudskog 

æivota, pa tako i u sport. Svaki pojedinac 

dobiva talente koji dolaze od Boga. Nekome je 

dao viπe talenata, a nekome manje prema njegovim 

sposobnostima. Isus, obraÊajuÊi se svojim 

sluπateljima, u prispodobi govori o trojici 

sluga koji su dobili od gospodara talente. Jedan 

je dobio pet, drugi tri, a jedan jedan. Iz te prispodobe 

poruka je Isusova da nije vaæno koliko 

imaπ talenata, nego kako razvijaπ i koliko ulaæeπ 

u njih. Nitko neÊe moÊi neπto postiÊi ako se 

ne potrudi da bi ispunio svoje moguÊnosti. 

Ze Robertovo iskustvo 

Svaki sportaπ posjeduje osnovne dvije dimenzije: 

fiziËku i mentalnu. Ali ne treba zaboraviti 

ni treÊu dimenziju, a to je duhovna. Sve 

dok sportaπ ne spozna Boga, kod njega djeluju 

samo prve dvije dimenzije. Sve tri dimenzije: 

fiziËka, mentalna i duhovna saËinjavaju potpunog 

sportaπa. Ta se duhovnost izraæava kroz Ëinjenicu 

da je Bog ljubav i da je naπ Stvoritelj. 

Isus je naπ spasitelj i otkupitelj. UpoznavajuÊi 

Isusa kao Sina Boæjega i æiveÊi po njegovim zapovijedima 

ljubavi dolazimo do potpunog duhovnog 

sjedinjenja s bliænjima i sa samim Bogom. 

Æivot sportaπa razlikuje se od æivota drugih 

ljudi. Njihov brzi ritam æivota u kojem treniraju, 

natjeËu se i bore za πto bolje rezultate naj- 

ËeπÊe se osjeti na njima samima kao nedostatak 

samopouzdanja i podrπke. Sport traæi rezultate, 

a povrh svega dobre talente. Vrijeme za osobnu 

izgradnju pojedinog sportaπa je minimalno. Tu 

trpi obitelj, prijatelji i djeca. U samom æivotu 

sportaπa jedno od vaænih mjesta njegove osobnosti 

treba zauzeti vjera koja se iz dana u dan 

nadograappleuje kroz Ëitanje Biblije, osobnu molitvu 

i svete sakramente. Sportaπev duh mora biti 

snaæan i Ëvrst. A da bi se do toga doπlo, treba 

uspostaviti vertikalu s Bogom. U slobodno vrijeme 

pojedini sportaπi Ëitaju Bibliju i nadahnjuju 

se nad njom. Neki od njih, kad bi proËitali 

Bibliju, znali bi reÊi: "Biblija je promijenila 

moj æivot". 

Sportaπi dobro znaju da put do uspjeha nije 

lagan. Sport je viteπko nadmetanje, a Crkva æeli 

da sportaπi budu nositelji i svjedoci vjere. To 

se ostvaruje kroz ljubav prema Bogu, a onda i 

ljubav prema Ëovjeku. Svaki Ëovjek je pozvan 

æivjeti pravim krπÊanskim æivotom i sa svim 

ljudskim vrijednostima koji su najvaæniji za Ëo- 

vjeka.Nogometaπ 

Bayerna iz 

Muenchena Ze 

Roberto, proæivljavajuÊi 

teπke trenutke æivota, osjetio je 

Boæju ljubav. »itajuÊi Bibliju osjetio je neπto 

posebno: "Tamo sam susreo Boga koji se æeli 

pribliæiti Ëovjeku. Ne moramo se sami muËiti 

da bismo doπli do njega, nego je on sam upravio 

put prema nama. I doznao sam iz ove stare 

knjige da je Boæja ljubav prema meni aktualna". 

Kroz Ëitanje Biblije Ze Roberto osjetio je 

da Bog æeli biti njegov otac. Osjetio je utjehu u 

Bibliji. U njoj se Ëesto spominje Bog koji moæe 

tjeπiti ljude kao πto nikada nijedan Ëovjek nije 

mogao. Svoju sreÊu izriËe tako, πto je svoj æivot 

povjerio Isusu. Vrlo je vaæno razgovarati s 

Bogom i sluπati ga. Takav sportaπ kao πto je Ze 

Roberto redovito Ëita Bibliju i ona je njegovo 

nadahnuÊe u igri i u svakodnevnom æivotu. 

Osim toga, Biblija sadræi vrlo vaæne poruke 

vjere za sportaπe: "Nogometaπ koji ne vjeruje u 

sebe, momËad koja viπe nije uvjerena da moæe 

svladati teπke situacije, bit Êe uvijek na gubitni- 

Ëkoj strani. Mnogo je primjera u Bibliji u kojima 

su se ljudi okrenuli krivim stvarima i sve 

izgubili... kad trebam pomoÊ u æivotu Bog bi 

trebao biti prvi kome Êemo se obratiti". Svaki 

Ëovjek se susreÊe s Bogom, svatko doæivi neπto 

πto ga navede na razmiπljanje o Bogu. 

U Bibliji doznajemo da je Ëovjek tjelesno bi- 

Êe i moæe se igrati, kako bi razvijao u sebi darove 

koje mu je Bog povjerio. Kroz igru Ëovjek 

razvija otvorenost prema drugima, ali mu je 

sportska igra samo sredstvo za æivotnu igru 

pred Gospodinom. A sv. Pavao sportaπima poruËuje: 

"dobar sam boj bio, trku zavrπio, vjeru 

saËuvao". (Timotej, 4, 7-8) 

LITERATURA: 

Ze Roberto, Dodavanje iz snova, Teovizija, Zagreb 

2005. 

Ivan MarijanoviÊ, Odgajati πportom, KSC, Zagreb 

1993. 

Talijanska biskupska konferencija, ©port i krπÊanski 

æivot, Salom, Zagreb 2002. 

Naπi razgovori, Glas koncila br. 52, Zagreb 2004. 

Svjetlo RijeËi br.256/257, Sarajevo, srpanj-kolovoz 

2004. 

Stipe Nimac, Zbornik radova, Tijelo, sport i teologija, 

FranjevaËki samostan Gospe Lurdske, Zagreb 1988. 

Biblija, Stvarnost, Zagreb 1968. 

a postignuÊa 

23

SPORT I DIZAJN 

Reci mi 

piktogramom 

Piktogram mora sadræavati karakteristike znaka, a ne 

opisne ilustracije, mora biti neovisan o bilo kojoj kulturi, 

ali ujedno i razumljiv svakoj. Vizualna pravila moraju 

piktogram u sistemu znakova uËiniti lako Ëitljivim za 

svaku osobu, bez obzira na stupanj njezina obrazovanja 

Piπe Iva Breæanski 

Govoriti o piktogramu u kontekstu 

povijesti olimpijskih igara znaËi 

promiπljati uzajamnu povezanost i 

odreappleenu uvjetovanost dviju razliËitih 

disciplina: sporta i dizajna. Upravo 

zahvaljujuÊi interdisciplinarnim odnosima 

moguÊe je jasnije i kvalitetnije 

prepoznavanje karakteristika odreappleenih 

disciplina koje se razliËitom svrhovitoπÊu 

nadopunjavaju. 

Fenomen piktograma javlja se radi potrebe 

za komunikacijom, kao grafiËki simbol 

neposredne i univerzalne Ëitljivosti. Osnovni 

uvjet jest njegova korisnost, upotrebljivost 

forme, a karakteristika jednostavno 

razumijevanje i Ëitljivost moguÊe bez 

prethodnog prouËavanja. Primjerice, 

matematiËki simboli plus (+) ili minus (-) 

nisu piktogrami, jer njihova ispravna 

interpretacija pretpostavlja uËenje, odnosno, 

odreappleenu razinu znanja. 

Piktogrami, dakle, ne smiju biti oblikovani 

previπe apstraktno ili pojednostavljeno, jer bi 

se na taj naËin oteæalo njihovo razumijevanje. 

Takoappleer nije uputna njihova prevelika 

opisnost i optereÊenost detaljima, kao πto je 

sluËaj bio na XIV. olimpijskim igrama 1948. 

u Londonu. Da bi se konaËno utvrdio 

suvremeni sistem kreativno oblikovanog 

piktograma u seriji trebalo je Ëekati XVIII. 

olimpijske igre u Tokiju 1964. godine, kada 

je tim od tridesetak japanskih dizajnera na 

24 

Ëijem su Ëelu bili art-direktor Masaru 

Katzumie i grafiËki dizajner Yoshiro 

Yamashita postavio temelje nove vizualne 

logike nakon Ëetiri godine iscrpnog rada. 

Tokijski simboli 

Tako znaËenje i utjecaj olimpijskih igara 

postaje, heterogenoπÊu kultura i interesa, 

izazov i konkretan poligon za stvaranje 

internacionalno prihvatljivog vizualnog 

jezika. Dvadesetak tokijskih simbola 

kreiranih za razliËite sportske discipline (kao 

i novi informativni znakovi), zbog svoje Êe 

kvalitete i jasnog koncepta postati opÊe 

prihvaÊeni po cijelom svijetu kao temelj 

daljnjeg razvitka piktograma na olimpijskim 

igrama. KarakteristiËno ukidanje nepotrebnih 

detalja i pojednostavljenje forme iznosi u prvi 

plan vrijednost samog grafiËkog dizajna, a 

ukupna stilizacija naglaπava ono πto je u 

sportu najvaænije - pokret. 

Godine 1968. za Olimpijske igre u 

Meksiku, dizajnerski tim pod vodstvom 

Manuela Villazóna i Mathiasa Goerlitza Ëini 

korak dalje u pojednostavljenju i 

koncentraciji informacije. Naime, umjesto 

cjelovite figure sportaπa u pokretu koji 

ukazuje na odreappleenu sportsku disciplinu, 

pojavljuje se karakteristiËan detalj koji 

upuÊuje na cjelinu. Primjerice, figuru veslaËa 

zamijenit Êe stilizirani detalj vesla nad 

vodom, ili pak figuru maËevaoca - prikaz dva 

prekriæena maËa. Na taj naËin postignuta je, 

jednostavno i Ëitljivo, veÊa zgusnutost 

informacije. Oblikovanje piktograma na 

principu "jedan dio umjesto cjeline" ostaje 

sjajnom poukom za kvalitetno promiπljanje 

dizajna joπ i danas. 

"IkoniËki esperanto" 

Dobivene rezultate pojednostavljenja 

forme (Tokio '64.) i koncentriranog prikaza 

informacije (Meksiko '68.), majstorski Êe 

sublimirati i sistematizirati Otl Aicher,

tadaπnji direktor Visoke πkole za oblikovanje 

u Ulmu. Njegov dizajn za XX. olimpijske 

igre u Münchenu 1972. godine donosi novi 

sustav promiπljenog pojednostavljenja i 

sistematiËnosti u prikazu ljudskog tijela. 

Naime, umjesto dotada jednostavnog 

apstrahiranja lika sportaπa, Aicher predstavlja 

novi sistem kompozicije forme ljudskog 

tijela. Cilj je tog sistema prikazati bilo koji 

pokret ili sportsku disciplinu pomoÊu uvijek 

ista Ëetiri grafiËka elementa: glave, trupa s 

rukama, struka i nogu. Ovakvom se 

kompozicijom elemenata uspio stvoriti jasan 

vizualni jezik, suvremeno saæeta formula 

oblikovanja - svojevrsni "ikoniËki esperanto". 

ZahvaljujuÊi novom iskoraku i Ëvrstim 

pravilima koje je Aicher uspostavio, upravo 

münchenski sistem piktograma postat Êe 

referentna toËka ne samo za razumijevanje 

daljnjeg razvoja dizajna igara, nego i dizajna 

u cijelosti. Tada je utvrappleeno sljedeÊe: 

piktogram nuæno mora sadræavati 

karakteristike znaka, a ne opisne 

ilustracije; nadalje, piktogram mora biti 

neovisan o bilo kojoj kulturi, ali ujedno i 

razumljiv svakoj. Takoappleer, vizualna 

pravila moraju piktogram u sistemu znakova 

uËiniti lako Ëitljivim za svaku osobu, bez 

obzira na stupanj njezina obrazovanja. 

U razdoblju od sljedeÊa dva desetljeÊa, od 

Münchena '72. do Barcelone '92., grafiËki se 

dizajn 

uvelike razvija, 

a olimpijske igre i nadalje 

predstavljaju jedan od velikih 

protagonista tog razvoja. Reprezentativni 

primjer stalnog doprinosa igara razvoju 

dizajna jest razvitak suvremenog vizualnog 

identiteta, odnosno, cjelovite osmiπljenosti 

sustava logotipa, maskota i piktograma, kao i 

standardizacije njihovih aplikacija na vozila, 

informativne stupove, instalacije u ambijentu 

i tome sliËno. 

Dolazi i do novog, svjeæijeg naËina 

oblikovanja - interpretativni, osobniji stil 

donosi nove estetske kvalitete. UnatoË teæem 

iπËitavanju, gledatelji/korisnici nove Êe 

stilove s lakoÊom razumijevati bez potrebe za 

doslovnom toËnosti, zahvaljujuÊi godinama 

tradicije i iskustva dekodiranja piktograma. 

Nova je kvaliteta komunikacije na igrama 

posebno prepoznatljiva u ljepoti stila koju 

donosi vizualni identitet XXV. 

olimpijskih igara u Barceloni 

1992. godine. Pod kreativnom 

palicom dizajnera Josepa 

Maríja Tríasa u svim je 

piktogramima, kao i u 

logotipu, vizualna poveznica 

slobodni potez rukom koji 

daje karakteristiËnu toplinu, 

otvorenost i komunikativnost ovom 

pristupaËnijem, slobodnijem i kreativno 

posebice uspjelom grafiËkom kodu. 

Komunikacija 

modernog druπtva 

Afirmacija identiteta i originalnosti na 

poseban je naËin postignuta u 

prepoznatljivom vizualnom identitetu XVII. 

zimskih 

olimpijskih igara 

u Lillehammeru 

1994. godine. 

Sarah Rosenbaum i 

"DesignGruppen 

'94." iz Osla 

inspiraciju su pronaπli 

na stijenama norveπke 

πpilje Rodoy drevnog 

plemena Alstahaug, gdje 

grubo urezan lik skijaπa 

4000 godina prije Krista zorno svjedoËi o 

svijesti i potrebi vizualne komunikacije 

Ëovjeka. 

PutujuÊi od izoliranog fenomena 

prethistorijskog crteæa kao izvora, moguÊe je 

slijediti pojavu piktograma kao jezika 

simbola, te njegovo stupnjevito oblikovanje u 

informativan i sistematiËan komunikacijskovizualni 

kod. Glavni se dio ovog razvoja 

prepoznaje u neposrednom odnosu 

s povijeπÊu olimpijskih 

igara, gdje se kroz 

susret razliËitih jezika i 

kultura stvaralo 

poticajno okruæenje, 

kreativni izazov za 

oblikovanje opÊeg, 

svima jednako 

razumljivog vizualnog 

jezika koji bi predstavljao 

univerzalni naËin 

komunikacije i 

razumijevanja. Sve do 

Atene 2004. godine i 

nadalje, to Êe plodno 

interdisciplinarno 

poticanje olimpizma, 

sporta i dizajna 

ostvarivati kvalitetu 

organizacije, olakπavati 

pokretljivost posjetitelja, ukazivati na 

kulturu i osjeÊaj za estetiku grada i zemlje 

organizatora, poput kakvog velikog scenarija 

komunikacije modernog druπtva. 

25

Visoko kinesko sportsko 

izaslanstvo na Ëelu s Lijem 

Zhijianom, predsjednikom 

Svekineske sportske federacije 

(GAS), potpredsjednikom Kineskog 

olimpijskog odbora i 

dopredsjednikom Organizacijskog 

odbora Olimpijskih igara Peking 

2008. (BOCOG) boravilo je krajem 

svibnja u posjetu Hrvatskom 

olimpijskom odboru. Predsjednik 

HOO-a Zlatko Mateπa i Li Zhijan 

razgovarali su o razmjeni struËnjaka 

u pojedinim sportovima, pa je tako 

dogovorena razmjena hrvatskih 

struËnjaka u vaterpolu i rukometu te s 

kineske strane u stolnom tenisu i 

skokovima u vodu, πto bi 

predstavljalo poËetak programa 

razmjene trenera. Li Zhijian, s kojim 

smo razgovarali, je kao jedan od 

Ëelnih ljudi kineskog sporta bio 

impresioniran Hrvatskom i 

Zagrebom, kazavπi da je "hrvatska 

metropola iznimno Ëista, a Hrvati 

nadasve ljubazni". 

• ©to je bio razlog vaπeg posjeta 

Hrvatskoj i πto zemlja poput 

Hrvatske moæe ponuditi sportskoj 

velesili poput Kine? 

- Najvaæniji dio mog posjeta jest 

sporazum s predsjednikom HOO-a 

Zlatkom Mateπom o razmjeni trenera, 

a razgovarali smo i o moguÊnostima 

za trening kineskih sportaπa u 

Hrvatskoj i obratno. Taj sporazum je 

zapravo samo privremen jer Êemo s 

prijateljima iz HOO-a uskoro sklopiti 

mnogo opseæniji, konaËni dogovor o 

razmjeni trenera, koji Êe obuhvaÊati 

26 

Li Zhijian, predsjednik Svekineske sportske federacije, u HOO-u 

Kina jest sportska velesila, 

no to je i Hrvatska 

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i Li Zhijan razgovarali su o razmjeni struËnjaka u pojedinim sportovima, pa je tako 

dogovorena razmjena hrvatskih struËnjaka u vaterpolu i rukometu a s kineske strane u stolnom tenisu i skokovima u 

vodu, πto bi predstavljalo poËetak programa razmjene trenera 

joπ neke sportove. Kina jest sportska 

velesila, no to je i Hrvatska u nekim 

sportovima, pa oËito postoji potreba 

za suradnjom i unaprjeappleivanjem. 

Sportovi u kojima je Hrvatska 

najbolja ili meappleu najboljima, poput 

rukometa ili vaterpola, u nas nisu 

toliko razvijeni i zato oËekujemo 

bitan napredak kao posljedicu 

buduÊeg rada hrvatskih trenera u 

Kini. Æelim naglasiti da naπa 

suradnja neÊe biti ograniËena samo 

na rukomet i vaterpolo, nogomet je 

iznimno jak u Hrvatskoj, a ja sam 

osobno uæivao gledajuÊi vaπu 

reprezentaciju na Svjetskom 

prvenstvu 1998. 

Hrvatska je i koπarkaπka zemlja s 

toliko sjajnih igraËa, te vjerujem da 

nam i vaπi koπarkaπki treneri mogu 

uistinu pomoÊi. Naravno, suradnja Êe 

biti obostrana pa smo HOO-u 

Sigurnost je jedan od najvaænijih ciljeva 

• Svijet je posljednjih godina postao popriπtem opÊeg rata protiv terorizma, 

a olimpijske igre su uvijek jedna od najveÊih potencijalnih meta 

terorista. ©to organizatori Igara u Pekingu Ëine u pogledu sigurnosti? 

- Sigurnost je jedan od najvaænijih ciljeva Organizacijskog odbora Olimpijskih 

igara u Pekingu i problemu sigurnosti posveÊujemo najveÊu moguÊu paænju. U 

ime Organizacijskog odbora, uvjeren sam da Êe OI u Pekingu biti najsigurnije 

dosad, a za to postoji mnogo razloga. Prvo, od teroristiËkih napada na SAD 

2001. do poËetka Igara u Pekingu proÊi Êe sedam godina, a Kina je meappleuvre- 

Piπe Robert ©alinoviÊ 

Li Zhijan i Zlatko Mateπa u dvorani Cibone 

ponudili naπe vrhunske trenere i Ëitav 

znanstveno potpomognut sustav rada, 

primjerice u skokovima u vodu, u 

Ëemu je Kina neosporno najbolja na 

svijetu. Moram naglasiti da sam 

obiπao gotovo cijeli svijet, ali me 

Hrvatska impresionirala ljepotom, 

ureappleenoπÊu i posebno obrazovanoπÊu 

ljudi. 

• Vi ste dopredsjednik 

Organizacijskog odbora 

Olimpijskih igara u Pekingu. Kako 

Êe Olimpijske igre utjecati na Kinu 

kao dræavu, a na koji Êe naËin 

Ëinjenica da je Kina domaÊin 

Olimpijskih igara promijeniti 

olimpijski pokret? 

- To je vrlo dobro i vaæno pitanje. 

Kina se posljednjih dvadesetak 

godina umnogome promijenila, 

otvoreniji smo na svim razinama i 

stekli smo mnogo prijatelja koji u 

naπoj zemlji uspjeπno posluju ili 

predstavljaju svoju kulturu. 

Olimpijske igre u Pekingu otvorit Êe 

u potpunosti "vrata Kine" ostatku 

svijeta, ali Êe jednako tako i Kinezi 

moÊi upoznati druge kulture. Iako je 

Kina iznimno napredovala 

gospodarski i druπtveno, zbog 

povijesnih razloga edukacijska razina 

stanovniπtva na nekim poljima nije 

onakva kakvu bismo æeljeli, pa su 

Olimpijske igre velika prilika da 

Kinezi nauËe mnogo o svijetu od 

sportaπa i gostiju koji Êe doÊi u 

Peking. Olimpijske igre u Pekingu 

iskoristit Êemo da svi Kinezi - od 

vrhunskih gospodarstvenika do 

obiËnih seljaka - imaju koristi na 

edukacijskoj razini od te svojevrsne 

civilizacijske razmjene. Na drugoj 

strani, iako olimpijski pokret postoji 

viπe od stotinu godina, olimpijske 

igre su samo dvaput odræane u Aziji i 

istoËnom svijetu, koji je time na 

odreappleen naËin zapostavljen. 

Olimpijske igre u Pekingu bit Êe na 

povijesnoj razini iznimno vaæne kao 

spona izmeappleu zapadnoga svijeta i 

Istoka, a nepobitno je da Êe i 

olimpijski pokret profitirati od 

Ëinjenice da se Igre odræavaju u 

zemlji s viπe od 1,3 milijarde 

stanovnika. Nije tajna da postoje 

bliske veze izmeappleu vrhunskoga 

sporta i gospodarstva pa Êe najveÊim 

zapadnim tvrtkama Igre u Pekingu 

pomoÊi da shvate kako u Kini mogu 

uloæiti svoj kapital i odliËno 

poslovati. 

menu uspostavila kontakte s antiteroristiËkim sluæbama i agencijama πirom svijeta 

s kojima svakodnevno razmjenjujemo podatke o teroristiËkim aktivnostima. 

Uvjeravam vas da je Kina sposobna mobilizirati vrlo brojne i uËinkovite snage 

koje bi se suprotstavile moguÊim teroristiËkim prijetnjama, a pritom ne mislim 

samo na vojsku i policiju, nego i obiËne stanovnike Kine koji mogu iznimno 

pomoÊi. Mnogo smo nauËili od organizatora Igara u Ateni, s kojima smo i dalje u 

konktaktu. NeÊemo æaliti ni truda niti novca da bi se svaki gost iz bilo koje 

dræave svijeta osjeÊao sigurno na Igrama. Bude li sigurnosni aspekt Igara bude 

iziskivao joπ novca, mi Êemo to uËiniti.

Damir 

SenËar 

dobitnik godiπnje 

nagrade HZSN-a za 

fotografski rad za 

2004. godinu 

Roappleen je 22. travnja 

1971. u Zagrebu, a 

kao fotoreporter radi 

u Hini od 1995. 

godine. 

Bio je jedan od 

dvojice hrvatskih 

fotoreportera koji su 

izvjeπÊivali s 

Olimpijskih igara u 

Ateni 2004., a 

njegove su fotografije 

s OI objavljivane u 

svim hrvatskim 

tiskovinama. 

SAMOSTALNE 

IZLOÆBE 

2004. Samobor, Sam- 

Os, Croatia Osiguranje, 

Trg Kralja Tomisalva 6, 

Samobor : „Bube, Bubci i 

Makro kukci“ 

2005. Zagreb, PuËko 

otvoreno uËiliπte, Ulica 

grada Vukovara 68: 

„Letezuje Gmiæulaju“ 

SKUPNE IZLOÆBE 

2004. Zagreb, Rijeka, 

Opatija, Split, Dubrovnik - 

putujuÊa izloæba najboljih 

novinskih fotografija - 3 

fotografije 

2005. Zagreb, Rijeka, 

Opatija, Split, Dubrovnik - 

putujuÊa izloæba najboljih 

novinskih fotografija 

- 4 fotografije 

2005. Zagreb, Galerija 

Badrov, Skupna izloæba na 

temu: „Æivot ulice“

Sponzor HOO-a

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 36 • BROJ 134 • RUJAN 2005. 

Maks Leidinger u jednoj demonstraciji snage 1902. godine

2 

OBLJETNICE 

STO GODINA ©PORTSKOG HRVANJA U HRVATSKOJ 

Poticaj razvoju teπke atletike 

VeÊi dio rukovodstva Hrvatskoga sokola spreËavao je razvoj hrvanja kao 

samosvojne πportske grane, ali pobornici modernog hrvanja kao 

natjecateljskog πporta nisu prihvaÊali argumente rukovodstva sokolske 

organizacije pa su povremeno dolazili u verbalne sukobe. Stoga su se 

zaljubljenici hrvanja oko 1903. poËeli pripremati za osnivanje samosvojnog 

teπkoatletskog kluba. To nije bilo jednostavno provesti. Valjalo je nabaviti 

strunjaËe, utege i unajmiti dvoranu, dakle pronaÊi novac za osiguranje 

minimalnih uvjeta, potrebnih za vjeæbanje 

Piπe Branko Sviben 

Prvi napis o modernom hrvanju u nas objavljen je u listu 

za πkolsku i druπtvenu gimnastiku - Gimnastika, koji je 

izlazio u Zagrebu od 1890. do 1899. godine. U broju 8. 

iz 1891. godine nalazimo Ëlanak Franje BuËara, koji opπirno i 

struËno opisuje starogrËki pentatlon. U tom viπeboju nastupalo 

se u utrci na jedan stadij (192 m), skoku udalj, bacanju 

diska, bacanju koplja i hrvanju. Hrvanje je u Hrvatskoj krajem 

XIX. stoljeÊa bilo raπireno meappleu puËanstvom pa su se povremeno 

odræavala nadmetanja, dakako u narodnim oblicima 

hrvanja. Pojavljuju se i razni artisti koji prilikom svojih nastupa 

pokazuju hrvaËke zahvate i organiziraju natjecanja u hrvanju, 

ne poπtujuÊi pri to ni pravila borbe narodnog niti modernog 

hrvanja. 

Prvi hrvaËi ponikli su u Hrvatskom sokolu 

Polovicom XIX. stoljeÊa u πkolama srediπnje i zapadne Europe, 

pod utjecajem filantropistiËke pedagogije, hrvanje ima 

sve vaænije mjesto u tjelesnom odgoju djece i omladine. U to 

vrijeme hrvanje se, uz srediπnju πportsku granu, gimnastiku, 

njegovalo i u brojnim europskim gimnastiËkim, zapravo 

tjelovjeæbenim druπtvima. BuduÊi da je u Hrvatskoj dominirao 

sokolski gimnastiËki sustav, preuzet od »eha, u njemu su se uz 

gimnastiku i atletiku poËeli uËiti i odreappleeni hrvaËki zahvati. 

Kao rezultat djelovanja Hrvatskog sokola na razvoj hrvanja u 

Hrvatskoj, 29. i 30. lipnja 1904. godine prireappleen je prvi javni 

nastup hrvaËa u Zagrebu. Priredba je odræana u staroj streljani 

u Tuπkancu, a sudjelovala su sokolska druπtva iz Zagreba, 

Varaædina i Ljubljane. U Ëlanku u Sokolu, godina IV., broj 1. 

od 15. sijeËnja 1905. godine, po opisu programa priredbe 

moæe se zakljuËiti da to nije bilo natjecanje u hrvanju, nego 

samo prikaz tehnike hrvanja i to na stiliziran naËin. 

Osnivanje prvoga kluba 

VeÊi dio rukovodstva Hrvatskoga sokola spreËavao je 

razvoj hrvanja kao samosvojne πportske grane. Meappleutim 

pobornici modernog hrvanja kao natjecateljskog πporta nisu 

prihvaÊali argumente rukovodstva sokolske organizacije pa su 

povremeno dolazili u verbalne sukobe. Stoga su se 

zaljubljenici hrvanja oko 1903. godine poËeli pripremati za 

osnivanje samosvojnog teπkoatletskog kluba. No to nije bilo 

jednostavno provesti. Valjalo je nabaviti strunjaËe, utege za 

dizanje tereta i unajmiti dvoranu, drugim rijeËima pronaÊi novac 

za osiguranje minimalnih uvjeta, potrebnih za vjeæbanje. 

To je u ono vrijeme bilo iznimno teπko. 

Na programu prve velike srednjoπkolske sveËanosti, 1905. 

godine, na kojoj su sudjelovale sve zagrebaËke πkole, hrvanje 

je bilo jedna od najzanimljivijih toËaka. Kod hrvanja sudjelovalo 

je 12 hrvaËa dakle πest parova, a postupalo se ovako. 

Najprije budu poredani hrvaËi po veliËini i po prilici po 

jakosti u dva odjela, izmeappleu jednakih odluËio je ædrijeb tko Êe 

s kim hrvati. 1 Cilj je bio baciti protivnika na tlo, tako da bilo 

kojim gornjim dijelom tijela, iznad pojasa, dodirne tlo. Krajem 

iste godine doπlo je do osnivanja prvog teπkoatletskog 

kluba u Zagrebu pod nazivom Atlas. U to vrijeme bilo je uobiËajeno 

da se u jednom klubu njeguju hrvanje i dizanje tereta, 

te ostale srodne aktivnosti vezane uz razvoj snage, pa je njihov 

naziv bio: teπkoatletski. 

Djelovanje Maksa Leidingera 

Inicijator i glavni pokretaË za osnutak TAK Atlasa bio je 

Maks Leidinger koji je osnovnu obuku hrvanja zapoËeo u 

Hrvatskom sokolu u Zagrebu, a usavrπio ju u Brnu. On je 

1901. godine otiπao na sluæenje rezervnog vojnog roka na osam 

tjedana. Poslije vojske ostao je æivjeti u Brnu tri godine, 

gdje je trenirao u jednom teπkoatletskom klubu. U Brnu su za 

vrijeme Leidingerovog boravka djelovala tri teπkoatletska 

kluba. Uz Ëesta natjecanja, bio je u prilici temeljito svladati 

tehniku i taktiku tog πporta. Leidinger je imao iznimnu sreÊu 

jer mu je trener bio Njemac Gustav Fryestensky, europski 

prvak 1903. godine. Vrativπi se iz Brna 1904. godine, Maks 

Leidinger je vlastitim sredstvima nabavio strunjaËu, rekvizite 

i druge dijelove opreme. Okupio je mladiÊe koje je upoznao u 

Hrvatskom sokolu i zapoËeo je s treninzima. 

On je o tome ispriËao: Vratio sam se godine 1904. i nastavio 

vjeæbanje u Hrvatskom sokolu, no tamo to nisu dozvolili, jer su 

se dræali starih sokolskih tradicija. No ja nisam mirovao. Osnovao 

sam teπkoatletski klub Atlas i okupio dosta Ëlanova. Iz 

svoga dæepa sam prije toga nabavio Ëetiri æonglir bombe. Svaka 

je imala 12 kilograma, jednu osovinu s buÊicama od 54 

kile, jednu obiËnu buËicu od 38 kila i jednu osovinu s 

kotaËima. To je pet kotaËa na svakoj strani, svega 10 kotaËa, 

koji su zajedno s osovinom teπki 128 kila. Bio sam pretplaÊen

Teπko atletska priredba iza zgrade Hrvatskog sokola 

u lipnju 1908. godine 

na Ëasopis Sportzeitung pa sam tako 

mogao pratiti sportska zbivanja u 

Austro-Ugarskoj. Tako sam doznao 

da se strunjaËa 5x5 metara moæe 

nabaviti u Bavarskoj i kupio sam je 

za svoj novac. Nisam bio ni najmanje 

bogat, ali toliko sam volio hrvanje 

da sam sve svoje uπtede davao za 

sportske rekvizite, koje su se kupovale 

na otplatu. U Atlasu je bilo 18 

Ëlanova. MjeseËna Ëlanarina bila je 

1 kruna. 2 

Joπ prije toga Leidinger je pokrenuo 

postupak donoπenja pravila kluba 

koja su nadleæna tijela odobrila 22. 

prosinca 1905. godine. Zahtjev za 

odobrenje pravila potpisali su, uz 

Maksa Ledingera, Eduard Lanka i dr. 

Ljudevit Hnoj. Kao svrha osnivanja 

kluba navedeno je: JaËanje tijela i unapreappleivanje te 

usavrπavanje tjelesne snage. Svrha se postizava: 1. izvaappleanjem 

atletskih vjeæba, 2. prireappleivanjem raznih gombalaËkih i 

nagradnih vjeæba, 3. prireappleivanjem nagradnih hrvanja, 4. gojenjem 

raznih inih svrsi kluba sluæeÊih sportova, 5. skupnim 

zabavnim sastancima i izletima. 3 

Javni nastupi TAK Atlasa 

Teπkoatletski klub Atlas je na poËetku imao 18 aktivnih 

Ëlanova. Najpoznatiji uz Leidingera bili su Joco VrbaniÊ, 

Samuel ©terk - KubiËek, Tomo BoroveËki, Ivan Fajer, Ivan 

MikleniÊ i Vlado Grahovac. TAK Atlas je djelovao sve do 

poËetka I. svjetskog rata, no o toj aktivnosti nije ostala upotrebljiva 

dokumentacija. Klub je odræao nekoliko javnih nastupa. 

Posebno su zapaæene dvije priredbe o kojima postoje i novinski 

zapisi. Jednu je organizirao TAK Atlas, samostalno, 19. 

svibnja 1907. godine u Maksimiru, a drugu zajedno s 

Hrvatskim sokolom u lipnju 1908., na prostoru iza Sokolane u 

korist gradnje sanatorija za tuberkulozu na Brestovcu. Priredba 

je bila vrlo dobro posjeÊena. Na onoj u Maksimiru nastupili 

su Maks Leidinger i Joco VrbaniÊ. Bio je to prvi javni hrvaËki 

nastup u Zagrebu. Bile su to propagandne priredbe sliËne oni- 

Maks 

Leidinger 

snimljen 

1900. godine 

ma πto su ih u to vrijeme odræavali 

profesionalni teπkoatletiËari. Bilo je 

tu dizanja tereta, æongliranje æeljeznim 

utezima, dizanja i dobacivanja 

teπkih predmeta i dakako hrvanja. 

Ovi nastupi su pobudili zanimanje 

graappleanstva i bile su daljnji poticaj 

razvoju teπke atletike u nas. 

Matoπev napis o hrvanju 

Nastup hrvaËa na priredbi iza 

Sokolane u lipnju 1908. godine inspirirao 

je knjiæevnika Antuna Gustava 

Matoπa za opÊi hvalospjev πportu: 

Zato treba πportove dizati svom 

snagom. ©port naπem svijetu u krvi 

leæi, samo treba poËeti, a ne mirovati. 

Evo prije nekoliko dana vidjesmo, 

kako se dva naπa amateura djelomice 

uspjeπno uhvatiπe u koπtac s profesionalnim 

svjetskim hrvaËima. Gospodin Joco VrbaniÊ oborio 

je u nedjelju treniranog crnca, a gospodin Kralj, zagrebaËki 

mesarski pomoÊnik, pokazao nam je u hrvanju tijelo klasiËne 

ljepote, prekrasna uda kao u boraca u galeriji Uffizi i kao u 

Diskobola u Louvru. HA©K je uËinio u omladini krasan 

poËetak i moramo svojskom propagandom pomagati naπ 

Sokol i iÊi na ruku svim pokuπajima da se ojaËa i da otvrdne 

naπe tijelo, jer πportovima neÊemo samo diÊi zdravlje fiziËko, 

veÊ i zdravlje moralno po onoj: U zdravom tijelu zdrava duπa. 

©portovi nisu toliko vaæni svojim rezultatima fiziËkim, koliko 

moralnom disciplinom, disciplinom volje i vjeæbanjem volje, 

πto je potrebno kod svakog trenaæa, kod svakog metodiËkog 

πporta. 4 

1 Sokol, Zagreb, br. 7, 1905. 

2 Almanah teπkoatletskog saveza Hrvatske, Zagreb, 1961., str. 111. 

3 Radan, Æivko: Zbirka pravila gimnastiËkih i sportskih organizacija od 

1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povijest sporta, Zagreb, 1974, br.16., 

str. 1479. 

4 Matoπ, A: ZagrebaËko pismo, Umjetnost i πport, br. 1, 7. XI. 1912. 

3

4 

Piπe Iva Siber 

NOVI ©PORTOVI 

AKROBATSKI ROCK AND ROLL 

R'n'R kao naËin æivota 

Hrvatskom akrobatskom rock and rollu je dano veliko priznanje jer mu je dodijeljena 

organizacija Svjetskog omladinskog kupa i Europskog B kupa. Natjecanja Êe se odræati 

u Sisku 1. listopada ove godine 

Akrobatski rock and roll je πportski ples koji objedinjuje 

plesnu umjetnost, rock and roll glazbu i elemente akrobatike. 

Nastao je u Europi polovicom 70-ih godina 

proπlog stoljeÊa. Brzo se proπirio po svijetu πto je 1984. godine 

rezultiralo osnivanjem Meappleunarodne rock and roll federacije. 

Iste godine Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ osnovali su plesnu 

sekciju rock and rolla u sklopu prosvjetnog druπtva Slovenski 

dom u Zagrebu. 

Sekcija KUD Joæa VlahoviÊ 

Nekako u isto vrijeme, uz postojeÊe plesne sekcije, rock and 

roll sekciju osnovalo je i Kulturno umjetniËko druπtvo Joæa 

VlahoviÊ u Zagrebu. Obje sekcije nastupile su na VII. plesnoj 

smotri grada Zagreba 1984. godine. Plesna sekcija KUD Joæa 

VlahoviÊ izvela je masovnu koreografiju rock and rolla. Prema 

ocjeni æirija taj je nastup negativno ocijenjen. Nastup rock and 

roll sekcije Domagoja ©timca i Zrinke JuriÊ bio je uspjeπan. Nastupili 

su Jadranko PetroviÊ i SunËana Saks GojiÊ, Kreπimir Bosnar 

i Dolores Adæem i Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ. 

Iste, 1984. godine, sekcije KUD 

Joæa VlahoviÊ organizirale su revijalne 

nastupe u trajanju od 60 do 90 

minuta. Uz orkestar harmonika, pjevaËki 

mjeπoviti zbor, plesnu sekciju 

standardnih i latinoameriËkih plesova, 

izvoappleen je i rock and roll. Prilikom 

prvih revijalnih nastupa u domovima 

umirovljenika, zdravstvenim 

centrima i πkolama, veÊinom su 

nastupali mlaapplei Ëlanove sekcija. 

Prvi treneri 

Daljnje djelovanje rock and roll 

sekcije traæilo je sve viπe znanja i 

usavrπavanja. Plesna sekcija je meappleu 

sobom izabrala voditelja, a poduku 

su davali i treneri iz Studentskog plesnog kluba Kasino iz 

Ljubljane. Prvi voditelji rock and roll sekcije bili su Domagoj 

©timac i Kreπimir Bosnar. U javnosti se joπ nije moglo stvoriti 

uvjerenje da rock and roll ne spada u plesno podruËje πportskog 

latinoameriËkog plesa nego je specifikum za sebe. BuduÊi da u to 

vrijeme u Hrvatskoj nije joπ formiran savez, plesna natjecanja u 

Zagrebu ocjenjivali su slovenski suci. U prosincu 1985. godine 

jedan plesni par sekcije rock and rolla æelio je nastupiti na dræavnom 

prvenstvu u Ljubljani. Da bi to ostvario, par se morao 

uËlaniti u Plesni savez Slovenije. U æelji da prikupe novac kojim 

bi unaprijedili rad u sekciji, prihvaÊen je prijedlog Jadranka PetroviÊa 

da uvedu teËaj rock and rolla koji bi vodili Ëlanovi sekcije. 

Interes je bio velik. Od skupljenog novca sekcija je kupila materijal 

za prve dresove. Saπio ih je salon Monika u Ljubljani. 

Prvi kvalifikacijski turnir 

U povodu odræavanja Univerzijade u Zagrebu, 8. srpnja 1987. 

godine KUD Joæa VlahoviÊ je priredio nastup svojih sekcija. 

Meappleu ostalim je nastupilo i πest parova u akrobatskom rock and 

rollu. BuduÊi da po pravilima Plesnog saveza Slovenije svaki 

Ëlan tog saveza mora organizirati kvalifikacijski turnir, on je organiziran 

23. travnja 1988. u maloj dvorani Doma sportova. Nastupilo 

je devet parova. Bio je to ujedno i prvi kvalifikacijski 

turnir akrobatskog rock and rolla u Republici Hrvatskoj. Glavni 

organizator turnira bio je Kreπimir Bosnar. 

Akrobatski rock and roll klub Z&D 

BraËni par Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ nastavili su svoj æivotni 

put u Sisku, gdje su vodili teËajeve akrobatskog rock and 

rolla. Nakon πto su struËno osposobili Ëlanstvo osnovali su 

1988. samostalni rock and roll klub, nazvavπi ga prema inicijalima 

svojih imena: Z&D. Od poËetka djelovanja, Akrobatski 

rock and roll klub Z&D okupljao je mladeæ u dobi od 15 do 20 

godina. Oni ne samo da su voljeli sluπati rock and roll glazbu, 

nego su rock and roll shvatili kao 

kult, odnosno naËin æivota. Od takvih 

Ëlanova, mahom entuzijasta, izrastao 

je klub koji okuplja parove svih uzrasta 

i kategorija koji danas iza sebe 

imaju viπegodiπnje iskustvo i zapaæene 

rezultate. Akrobatski rock and roll 

klub Z&D je 1992. godine ostvario 

prvi naπ veliki meappleunarodni uspjeh u 

toj πportskoj grani. Bilo je to 10. mjesto 

Tanje StojanoviÊ i Daria Geca na 

Svjetskom omladinskom prvenstvu u 

Lyonu. 

Prvi naslov dræavnih prvaka 

PlesaËi Kreπimir Bosnar i Ita KovaË 

su pod pokroviteljstvom poduze- 

Êa Tuing 1989. osnovali Rock and roll klub Zagreb Tuing. »lanovi 

tog kluba postigli su vrhunske rezultate na brojnim natjecanjima. 

Nije bilo gotovo ni jednog turnira s kojega se parovi 

Rock and roll kluba Zagreb Tuing nisu vratili s barem jednom 

medaljom. Posebno vrijedan uspjeh bilo je osvajanje naslova 

dræavnih prvaka bivπe Jugoslavije 1989. i 1990. godine. Rock 

and roll klub Zagreb Tuing organizator je i brojnih turnira u 

akrobatskom rock and rollu, pa je tako zajedno s Hrvatskim 

rock and roll savezom 17. listopada 1992. godine organizirao i 

prvo prvenstvo Republike Hrvatske. PlesaËi Jadranko PetroviÊ 

i Lidija Boπanec su u Zagrebu 1. lipnja 1990. osnovali Rock and 

roll klub Limbo. Parovi tog kluba natjecali su se na brojnim domaÊim 

i inozemnim turnirima. Postigli su i nekoliko zapaæenih 

rezultata. Tako su na Svjetskom omladinskom prvenstvu u

Francuskoj 1992. godine u 

kategoriji mlaappleih omladinaca 

osvojili 18. mjesto, a u 

kategoriji starijih omladinaca 

18. i 43. mjesto. Godine 

1984. osnovan je i Plesni 

klub Split. U samom poËetku 

klub je njegovao sportski 

ples, standardni i latinoameriËki, 

akrobatski rock 

and roll i druπtveni ples. S 

vremenom, djelatnost kluba 

proπirila se i na “show dance” 

te na organizirani rad s 

djecom i mladeæi svih uzrasta. 

Posebno treba spomenuti 

da su Ëlanovi tog kluba 

Slavica PiljanoviÊ i Igor VrgoË 

prvi put predstavljali 

Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u BeËu u studenom 1991. godine, 

gdje su osvojili 23. mjesto. 

Osnivanje Hrvatskog rock and roll saveza 

Hrvatski rock and roll savez osnovan je u Zagrebu 28. studenoga 

1991 godine. Tri mjeseca kasnije, 20. oæujka 1992., Savez 

je primljen u Ëlanstvo Svjetske rock and roll konfederacije - 

World Rock and Roll Comfederation (WRRC). Od 1992. redovito 

se odræavaju dræavna prvenstva. Prvo dræavno prvenstvo 

odræano je u Zagrebu 17. listopada 1992. godine. Tada su u Hrvatskoj 

bila registrirana samo tri kluba i to Rock and roll klub 

Zagreb Tuing, Akrobatski rock and roll klub Z&D i Plesni klub 

Split. U najviπoj “A” kategoriji prvo mjesto osvojili su Slavica 

PiljanoviÊ i Igor VrgoË iz Splita, u “B” kategoriji prvaci su bili 

Jadranka BajËiÊ i Damir MilkoviÊ iz Zagreba, u “C” kategoriji 

Diana Petan i Tomislav KristiËeviÊ iz Zagreba. U konkurenciji 

starijih omladinaca prvi su bili Tanja StojanoviÊ i Dario Gec iz 

Siska, a kod mlaappleih omladinaca Martina JovanoviÊ i Robert 

RonËeviÊ iz Zagreba. 

Iste godine hrvatska omladinska reprezentacija nastupila je 

prvi put na Svjetskom prvenstvu u Lyonu. U konkurenciji pionira 

nastupali su Martina JovanoviÊ i Robert RonËeviÊ, a u konkurenciji 

omladinaca Ëetiri para: Tanja StojanoviÊ i Dario Gec, 

Petra MilaπinËiÊ i Miroslav PopoviÊ, Vlatka »vrljak i Dario 

©argaË i Lidija »vrljak i Tomislav KoπutiÊ. Trener reprezentacije 

bio je Domagoj ©timac. 

Osnivanje novih klubova 

U Sisku je 4. listopada 1992. godine odræan sudaËki seminar 

gdje su bila utvrappleena nova pravila suappleenja prema pravilima 

Svjetske rock and roll konfederacije. Na skupπtini Hrvatskog 

rock and roll saveza 1993. godine u Ëlanstvo su primljena Ëetiri 

nova kluba. To su bili klubovi Flash i High School iz Zagreba 

i klubovi S&I i Elvis iz Splita. U Hrvatskoj je tada bilo registrirano 

osam klubova. Godine 1994. donesena je odluka da 

se kategorija mlaapplei omladinci podijeli na kategorije mlaapplei 

omladinci 1 (MJ1) i mlaapplei omladinci 2 (MJ2). Prvih 20 parova 

s rang-liste Ëinili su kategoriju MJ1, a ostali su parovi plesali u 

kategoriji MJ2. Iste je godine “A” paru Tini ©ram i Tomislavu 

Matacunu odobreno sudjelovanje na masters turniru u Lyonu. 

Prvi Kup Republike Hrvatske u akrobatskom rock and rollu 

odræan je 28. sijeËnja 1995. godine u organizaciji ARRK High 

School iz Zagreba. Iste godine 

Duπko PopoviÊ je zamijenio 

Kreπimira Bosnara na mjestu 

tajnika Hrvatskog rock and 

roll saveza. Te godine ostvaren 

je u Belgiji najbolji rezultat 

na europskim omladinskim 

prvenstvima, gdje su titulu 

drugoplasiranih osvojili Martina 

»olak i Neven IviÊ iz Zagreba. 

Danas u Hrvatskoj djeluju: 

©portski plesni klub Buba 

(Zagreb), Rock and roll klub 

Dubrava (Zagreb), ©portski 

plesni klub Noa (Split), Akrobatski 

rock and roll klub Panda 

(Zagreb), ©portski akrobatski 

rock and roll klub Pegaz 

(Slavonski Brod), ©portski 

akrobatski rock and roll klub 

Petrinja, Rock and roll klub 

Gimnazija (Zagreb), ©portski 

plesni klub Top Dance (Slavonski 

Brod), Akrobatski rock 

and roll klub Vega (Velika Gorica) i Akrobatski rock and roll 

klub Z&D (Sisak). 

Ove su godine na Europskom omladinskom prvenstvu u Austriji 

u kategoriji mlaappleih omladinaca Larisa Gomaz i Dean 

TeπiÊ osvojili drugo mjesto. Na Europskom kupu u Mariboru u 

“B” kategoriji prvo mjesto osvojili su Kristina PiπkoviÊ i Silvio 

GolubiÊ, a drugo je mjesto pripalo Petri NedeliÊ i Mariju Juki- 

Êu. Hrvatski rock and roll ima i finaliste u najjaËoj seniorskoj 

“A” kategoriji, a to su Dinka LeliÊ - Tomislav Matacun i Ivana 

MihaliÊ - Neven IviÊ. 

NajveÊi uspjeh koji su postigli hrvatski plesaËi akrobatskog 

rock and rolla je drugo mjesto na Europskom prvenstvu za 

omladince 1998. godine. Hrvatskom akrobatskom rock and rollu 

je dano veliko priznanje jer mu je dodijeljena organizacija 

Svjetskog omladinskog kupa i Europskog B kupa. Natjecanja 

Êe se odræati u Sisku 1. listopada ove godine. 

5

6 

PO»ECI ZRAKOPLOVSTVA U HRVATSKOJ 

Baloni iznad Zagreba 

Zrakoplovne djelatnosti krajem XIX. stoljeÊa ponukale su mlade ZagrepËane na 

izrade papirnatih balona na kojima je bilo priËvrπÊeno malo loæiπte πto je grijalo 

zrak u kupoli. Tijekom rujna 1894. godine nad Zagrebom su se pojavili brojni takvi 

leteÊi objekti. Dnevni je tisak prenio stav gradskih vlasti da se ta pojava zabrani - 

postojala je, naime, moguÊnost da balonËiÊi izazovu poæar, jer je veÊina kuÊa bila 

prekrivena slamom 

Piπe Zdenko Jureπa 

PoËeci zrakoplovstva u Hrvatskoj vezani su uz 

balonstvo. Letenje balonima punjenim toplim 

zrakom, a kasnije plinom, poËelo je 1. oæujka 

1784. godine, kada je ZagrepËanin Franjo Domin (1754. 

- 1819.) obavio prvi pokusni let balonom. 

U dokumentima vezanim uz njemaËko kazaliπte u Zagrebu 

i tadaπnjeg hrvatskog bana Franju Balassa spominje 

se Krsto MazaroviÊ iz Boke Kotorske koji je 

navodno letio balonom 15. prosinca 1789. godine. 

Meappleutim, podrobnija istraæivanja nisu potvrdila istinitost 

toga dogaappleaja. 

Grego KraπkoviÊ iz Baranje, nazvan "KrilatiÊ", uzdigao 

se 1811. godine balonom u Budimpeπti i Poæunu 

(danaπnjoj Bratislavi) uz nazoËnost brojne publike. 

Napokon, 1845. godine ZagrepËani su vidjeli prvi let 

balonom punjenim toplim zrakom. Nijemac Joseph 

Wibmperger uzdigao se balonom na ©alati i sretno se 

prizemljio kod Donje Lomnice u Turopolju. O tom dogaappleaju 

postoje brojni dokazi koji su rezultat temeljitog 

istraæivanja poznatog πportskog djelatnika Franje 

BuËara. Ovaj let ima viπestruko znaËenje, jer je to prvi 

rekord u preletu balonom u Hrvatskoj. Ta je disciplina 

kasnije uvedena u natjecanja pilota balona. 

Hrabri Giachomo Merighi 

Sve do 1889. godine u Zagrebu i Hrvatskoj nije bilo 

zrakoplovnih dogaappleaja. Te je godine u Zagreb stigao 

Giachomo Merighi iz Bologne, koji se do tada 162 puta 

uzdigao balonom. On je umjesto koπare podno kupole 

imao samo trapez, na kojem je za leta izvodio gimnastiËke 

vjeæbe. Merighi je prvu predstavu izveo 15. rujna 

1889. godine. Prigodom jednog drugog leta kupolu je 

zahvatio poæar, jer je ispod nje imao loæiπte za zagrijavanje 

zraka. Meappleutim, izuzetno hrabar Merighi se uspio 

spasiti, a zagrebaËka vlast mu je nabavila novi balon s 

imenom "Zagreb". Prema nekim izvorima novi balon je 

kupljen u inozemstvu, a prema drugim su ga saπile zagrebaËke 

πvelje. Merighi je te godine nastupio i u 

Varaædinu, Karlovcu, Splitu, Zadru i Vukovaru. 

Merighijeve predstave su uvjetovale i druga dogaappleanja. 

Zrakoplovne djelatnosti u Zagrebu ponukale su 

mlade ZagrepËane na izrade papirnatih balona na kojima 

je bilo priËvrπÊeno malo loæiπte πto je grijalo zrak u 

kupoli. Tijekom rujna 1894. godine nad Zagrebom su se 

pojavili brojni takvi leteÊi objekti. Dnevni je tisak prenio 

stav gradskih vlasti da se ta pojava zabrani - postojala 

je, naime, moguÊnost da balonËiÊi izazovu poæar, 

jer je veÊina kuÊa bila prekrivena slamom. 

U Felikasdorfu pokraj BeËkog Novog Mjesta 

30. VIII. 1894. godine, pri punjenju plinom, popustile 

su veze s tlom pa se balon poËeo uzdizati. U koπari 

balona bio je natporuËnik ZagrepËanin Dvorπek. Balon 

Posada 

“Turula” 

prije uzleta 

4. VI. 1906.

Uzlet “Turula” 4. lipnja 1906. godine 

je, noπen zraËnim strujama, poletio prema istoku i sretno 

se prizemljio blizu Æupanje. 

U Zagrebu je 26. lipnja 1899. godine Merighi uzletio 

po loπim vremenskim prilikama i uspjeπno se prizemljio 

kod Graza u Austriji. Istoga dana je ponovo uzletio i 

navodno nestao u olujnoj stihiji. 

Pojava balona "Turul", posuappleenog od aerokluba u 

Budimpeπti, u Zagrebu bila je velika zrakoplovna predstava 

koju je promatralo mnogo graappleana. Njegovi uzleti 

su imali i natjecateljskih osobina: prelet, postignuta 

visina i trajanje leta. Novost je bila i jedan let noÊu. 

©est sati i 180 kilometara 

Prvi let balonom "Turul" obavljen je 2. travnja 1905. 

godine s danaπnjeg MaæuraniÊeva trga iza zgrade Kola, 

pred oko 5000 gledatelja. Poslije poduæih priprema u 

10.30 sati poËelo je uzdizanje balona punjenog plinom 

iz gradske plinare. »lanovi posade su bili: zrakoplovni 

natporuËnik Johan Miki Mansbarth, koji je bio iskusni 

pilot balona sa pedeset uzleta, i topniËki natporuËnik 

Aleksandar Kral. Posadi su se pridruæili putnici Julije 

RudoviÊ i Viktor Kafka koji su pokrili troπkove leta u 

iznosu 150 forinti. Balon noπen zraËnim strujama preletio 

je Novi Marof i Varaædin, a let je zavrπen kod 

maapplearskog mjesta Visont Görgetek u 16.30 sati. Balon 

je kasnije prevezen u Zagreb. Prelet je trajao πest sati, a 

balon je preπao 180 kilometara. Bio je to tada rekordni 

rezultat u hrvatskoj zrakoplovnoj povijesti. 

Pojava Merighija i balona "Turul" u Zagrebu, ali i 

druga takva dogaappleanja u svijetu pridonijeli su da jedan 

zagrebaËki dnevnik 20. listopada 1905. godine objavi 

vijest da se u Zagrebu sprema osnivanje aerokluba. 

Meappleutim, to Êe se ostvariti tek 1924. godine. U Parizu 

je od 12. do 14. listopada 1905. godine odræana osnivaËka 

skupπtina Meappleunarodne zrakoplovne federacije 

(FAI), Ëime je uspostavljena regulativa u πportskom 

zrakoplovstvu glede odræavanja natjecanja i postizanja 

te priznavanja rekorda. U poËetku, priznate su πportske 

djelatnosti s balonima, zraËnim brodovima i avionima. 

OsnivaËi su bili, uz Aeroklub Francuske, πest europskih 

aeroklubova i SAD. 

Iako je proπlo pet godina od roappleenja avijacije odnosno 

epohalnog pothvata braÊe Wright, inæenjer Slavoljub 

Penkala je na vojnom vjeæbaliπtu u zagrebaËkom 

»rnomercu prvi pokuπao letjeti avionom. U to vrijeme 

obavljen je i let balonom "Excelsior". Prvi je uzlet bio 

12. svibnja 1910., a dva dana kasnije poletio je i drugi 

put s putnicima Æelimirom MaæuraniÊem i Milivojem 

Jambriπekom. Poslije nekoliko sati leta prizemljili su se 

na livadu kod Komorskih Moravica. TreÊi, posljednji 

let "Excelsiora" od Zagreba do Varaædina obavljen je 

21. kolovoza 1910. godine. Uz pilota kapetana Hofforyja 

u balonu su bila joπ tri putnika. 

Te 1910. godine zabiljeæen je joπ jedan let balonom 

koji se prizemljio pokraj πume u Grabovici. PeteroËlana 

posada poletjela je iz Leipziga 20. lipnja 1910., a sletjela 

dan kasnije u Hrvatskoj. 

Bili su to posljednji letovi balonom poËetkom XX. 

stoljeÊa na podruËju Hrvatske. Dogaappleanja oko avijacije 

i pojava drugih zrakoplovnih djelatnosti potpuno je istisnula 

balone s hrvatske zrakoplovne scene. Nakon pola 

stoljeÊa, pojavili su se tehnoloπki neusporedivo 

savrπeniji baloni s iskusnim i educiranim pilotima, koji 

su sudjelovali na brojnim meappleunarodnim natjecanjima. 

7

8 

Biografije 

Devedesetgodiπnjica roappleenja svestranog πportaπa i πportskog djelatnika 

Milivoj RadoviÊ - umjetnik i πportaπ 

Od 1954. do 1962. godine RadoviÊ je radio kao profesionalni operni pjevaË u 

Novom Sadu, Skopju, Osijeku i Sarajevu. Od 1928. do 1933. intenzivno se bavio 

tenisom, sa 14 godina poËeo je klizati, a sa 16 upravljati motociklom. Jedan je od 

prvih skijaπa koji su 1931. poËeli skijati na planinama kod Slavonske Orahovice. 

Bavio se i nogometom, sanjkanjem, konjiËkim πportom i stolnim tenisom. U jesen 

1931. godine proπao je prvu poduku u maËevanju u kojem je proveo 30 godina 

Piπe Zdenko JajËeviÊ 

Milivoj RadoviÊ roappleen je u novoj Bukovici kod Virovitice, 

22. veljaËe 1915. godine. Njegov otac 

Matija bio je opÊinski blagajnik. Roditelji majke 

Josipe Vitrisal doselili su se iz Moravske. Osnovnu πkolu 

zavrπio je u KlokoËevcima i ©ljivoπevcima kod Donjeg Miholjca, 

a gimnaziju u Slavonskoj Poæegi i Zagrebu. Poljoprivredni 

fakultet u Zagrebu zavrπio je 1939. godine. Nakon 

II. svjetskog rata radio je kao agronom u poljoprivrednim 

dobrima Zdenci kod Slavonske Orahovice i Petlovac 

kod Belog Manastira. Od 1949. do 1954. godine na raznim 

je duænostima kao agronom u Zagrebu. Bio je referent Ministarstva 

dræavnih dobara, upravitelj ekonomije Katran, 

agronom Agro-ekoloπkog instituta, te poljoprivredni referent 

opÊine Treπnjevka. 

©portaπ - operni pjevaË i skladatelj 

Nakon poloæene velike mature 1933., dvije godine je uËio 

solo pjevanje u Glazbenom zavodu u Zagrebu kod Darka 

VuπkoviÊa. Poslije 1945. godine je nastavio s uËenjem solo 

pjevanja kod Zlatka ©ira. Nakon tri godine rada poloæio je 

audiciju u operi Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu, te 

je u jesen 1953. godine debitirao u ulozi toreadora Escamilla 

u Bizetovoj operi Carmen. Od 1954. do 1962. godine radio 

je kao profesionalni operni pjevaË u Novom Sadu, Skopju, 

Osijeku i Sarajevu. Tijekom devet opernih sezona, kao 

operni solist pjevao je u 26 uloga dramskog baritona, meappleu 

kojima se istiËu: Jago, Scarpia, 

Igor, Marcello, Alfio, Telramund, 

Amonasto, Gerard i dr. BuduÊi da 

je imao glas velikog opsega pjevao 

je i uloge lirskih baritona: Onjegin, 

Germont i Renato. Od jeseni 1962. 

postao je Ëlan mjeπovitog zbora Radio-televizije 

Zagreb, gdje ostaje 

do umirovljenja 1977. godine. 

Komponirao je desetak napjeva za 

koje je napisao i tekstove. Kao skladatelj 

komponirao je πezdesetak 

pjesama i koraËnica. Napisao je pet 

pjesama na temu πporta. Prepjevao 

je na hrvatski jezik stihove prve 

olimpijske himne, napisane za I. 

olimpijske igre u Ateni 1896. godine. 

Ta je skladba otpjevana uz pratnju 

orkestra na otvaranju XIV. 

zimskih olimpijskih igara 1984. u 

Sarajevu. 

TromeË maËevalaËkih gradskih reprezentacija 

Zagreba, Beograda i Ljubljane 1949. u Zagrebu. 

Milivoj RadoviÊ je oznaËen krugom 

Svestrani πportaπ 

Od 1928. do 1933. godine Milivoj RadoviÊ se intenzivno 

bavio tenisom. S Vlastom Gostiπom bio je srednjoπkolski 

prvak Jugoslavije u mjeπovitim parovima 1932. Sa 14 godina 

poËeo je klizati, a sa 16 upravljati motociklom. Jedan 

je od prvih skijaπa koji su 1931. poËeli skijati na planinama 

kod Slavonske Orahovice. Bavio se i nogometom, sanjkanjem, 

konjiËkim πportom i stolnim tenisom. U jesen 

1931. godine proπao je prvu poduku u maËevanju u kojem 

je proveo 30 godina. 

Najbolji u maËevanju 

U H©K Concordia doveo ga je Milovan ∆ika, tadaπnji 

dræavni prvak u floretu, a prvi trener maËevanja bio mu je 

Ottokar Schulz. Kasnije su ga trenirali Francesco Tirelli i 

Stjepan Kerec. Na omladinskom dræavnom prvenstvu 

1934. godine prvi je u sablji, drugi u maËu, a Ëetvrti u floretu. 

Godinu kasnije na istom natjecanju prvi je u floretu, a 

Ëetvrti u maËu. Od 1935. godine Ëlan je ZagrebaËkog ma- 

ËevalaËkog kluba. Na dræavnom prvenstvu 1936. bio je tre- 

Êi u sablji, pa je izborio nastup na XI. olimpijskim igrama 

u Berlinu. U maËevalaËkoj reprezentaciji u disciplini sablja 

nastupao je od 1934. do 1950. godine. U sustavu gradske, 

banovinske, republiËke i jugoslavenske maËevalaËke 

reprezentacije nastupao je na turnirima u Austriji, »ehoslovaËkoj, 

Francuskoj, Italiji, Maapplearskoj, NjemaËkoj i Tur-

Milivoj RadoviÊ, 1951. 

skoj. NajveÊi pojedinaËni uspjeh u inozemstvu 

je drugo mjesto u sablji, koje je ostvario na 

meappleunarodnom prvenstvu Austrije u BeËu 

1950. godine. Kao aktivni natjecatelj posljednji 

je put nastupio na dræavnom prvenstvu 

1954. godine. 

Sudio je na omladinskom prvenstvu svijeta 

u Cremoni 1953. godine. Od 1947. bio 

je Ëlan Akademskog maËevalaËkog kluba 

Mladost, a od 1949. godine Ëlan je MK 

Lokomotiva s kojom je osvojio ekipno dræavno 

prvenstvo 1951./1952. i 1954. u 

sablji, a 1948., 1950. i 1952. bio je pojedinaËno 

drugi u sablji. U tom je klubu 

bio trener u razdoblju od 1949. do 1954. 

i od 1963. do 1974. godine. ©ezdesetih godina u Zagrebu 

je neko vrijeme organizirao proizvodnju maËevala- 

Ëkih rekvizita. Poslije II. svjetskog rata istaknuo se radeÊi i 

kao πportski djelatnik u MaËevalaËkom savezu Hrvatske i 

Jugoslavije. 

PublicistiËka djelatnost 

U πportskom novinarstvu Milivoj RadoviÊ djeluje od 

1937. godine. ZapoËeo je kao dopisnik dnevnih listova i Ëasopisa 

u zemlji i inozemstvu. Bio je i glavni i odgovorni 

urednik tjednika Sedam dana sporta, izdavanom 1936. godine. 

Napisao je brojne Ëlanke tematski vezane uz povijest 

πporta Zagreba i Hrvatske. Od 1970. godine suradnik je Ëasopisa 

Povijest sporta, od 1975. Enciklopedije fiziËke kulture, 

a od 1984. Sportskog leksikona i Biobibliografskog leksikona 

Hrvatske. U koautorstvu sa Stjepanom Kerecom 

napisao je knjigu MaËevanje, objavljenu 1951. godine 

Istaknuti povjesniËar πporta 

U veljaËi 1964. u prostorijama TuristiËkog druπtva Gornji 

grad organizirao je izloæbu 100 godina maËevanja u Hrvatskoj. 

Izloæio je viπe od 600 predmeta (medalja, plaketa, 

fotografija, plakata, knjiga i maËevalaËkog oruæja). Kao 

Ëlan Komisije za povijest sporta Saveza za fiziËku kulturu 

Hrvatske djeluje od 1963. godine, a u Komisiji za povijest 

sporta Zagreba od 1983. godine. Pokrenuo je i organizirao 

sastanke starih πportaπa Zagreba i Hrvatske, a njegovom 

zaslugom saËuvan je i odræavan grob Miroslava Singera, 

prvog uËitelja tjelovjeæbe u Zagrebu. Sastavio je i popis 

πportaπa Ëiji su grobovi na Mirogoju. Prikupio je biografske 

podatke o stotinjak hrvatskih πportaπa i πportskih djelatnika. 

Osobito su vrijedni njegovi biografski Ëlanci o Rudolfu 

Cvetku, Dragutinu i Kreπimiru Friedrichu, Guiseppeu Galanteu, 

Josipu Hanuπu, Ivanu Heinzelu, Leu Golobu, Ivani 

Hirschmann, Ferdi KrizmaniÊu, Milanu NeraliÊu, Miroslavu 

Singeru, Mirku ValtroviÊu i Milovanu ZoriËiÊu. 

Vrijedan doprinos πportskoj muzeologiji 

Detaljno je istraæio i objavio tekstove 

o nastupu gimnastiËke 

vrste Hrvatskoga 

sokola na V. 

svjetskom prvenstvu u 

Torinu 1911. godine, 

Æidovskom gombala- 

Ëkom i πportskom 

druπtvu Makabi u Zagrebu, 

Hrvatskim akademskim 

klubovima Styx 

i Academija i Prvom streliËarskom 

klubu Zagreb. 

Osim povijesti maËevanja, 

poseban interes u svojim 

istraæivanjima posvetio je 

sokolskom pokretu i poËecima 

tjelovjeæbe u Hrvatskoj. 

Jedan je od utemeljitelja 

Muzeja fiziËke kulture Hrvatske 

za koji je prikupio mnogo 

vrijednih predmeta. Posebno 

se isticao kao skupljaË starog 

maËevalaËkog oruæja. Njegovom 

zaslugom prikupljena je 

vrijedna povijesna graapplea, koja je 

kasnije od njegovih nasljednika 

otkupljena za Hrvatski πportski 

Olimpijska 

iskaznica za OI 1936. 

Muzej. Sedamdesetih godina, nakon 

udara groma, vodio je akciju 

zamjene metalne konstrukcije koja 

je krasila proËelje zgrade Hrvatskog 

sokola na Trgu marπala Tita 8. Bio je oduπevljen Ëinjenicom 

da je Zagreb domaÊin Univerzijade, ali naæalost nije 

doËekao i njeno odræavanje. 

Milivoj RadoviÊ, veliki domoljub i entuzijast, vrstan povjesniËar 

i muzealac, izuzetan promotor i zaljubljenik tjelovjeæbe 

i πporta umro je 17. veljaËe 1987. godine u Zagrebu. 

Literatura 

1. FrntiÊ, Franjo, Inæinjer Milivoj RadoviÊ Ëovjek za tri 

enciklopedije, Povijest sporta 18 (1987), 73, str. 207 - 210. 

2. Bibliografski broj, Povijest πporta 25 (1994), 100, str. 

140 - 143. 

3. Arhiva Hrvatskog πportskog muzeja 

9

10 

©PORTSKE ORGANIZACIJE 

©ezdeset godina Hrvatskog akademskog πportskog druπtva Mladost (1945. - 2005.) 

NajveÊe πportsko druπtvo u Hrvatskoj 

Na III. godiπnjoj skupπtini 1948. godine aklamacijama se "osuappleuje vrbovanja 

πportaπa kojima se nude stipendije". Prvi predsjednik Druπtva Andro MohoroviËiÊ 

je rekao: "ne samo sportaπ, veÊ i dobar appleak i aktivan omladinac, obiljeæje su 

mladostaπa" 

Piπe Zdenko JajËeviÊ 

Samo mjesec dana nakon zavrπetka II. svjetskog rata, u 

dvorani danaπnjeg kina Europa osnovano je 12. lipnja 

1945. godine ZagrebaËko omladinsko fiskulturno 

druπtvo Mladost. Desetak dana kasnije, 25. lipnja, osnovano je 

Studentsko fiskulturno druπtvo AkademiËar, koje je okupljalo 

studente zagrebaËkog sveuËiliπta. Ta dva druπtva su se 9. prosinca 

1946. godine spojila u Omladinsko studentsko fiskulturno 

druπtvo Mladost, koje je poËetkom 1949. promijenilo naziv 

u Omladinsko studentsko sportsko druπtvo Mladost, 1952. godine 

u Akademsko sportsko druπtvo Mladost, a 4. lipnja 1991. 

godine u Hrvatsko akademsko πportsko druπtvo Mladost. 

Prve godine djelovanja 

Prve sekcije u druπtvu nakon fuzije ZOFD Mladost i SFD 

AkademiËar bile su atletika, biciklizam, boks, foto, gimnastika, 

vrhunska gimnastika, hokej na ledu, hokej na travi, konji- 

Ëki πport, kajakaπtvo, koπarka, kuglanje, logorovanje, maËevanje, 

motoristika, nogomet, odbojka, planinarstvo, plivanje, 

predvojniËka izobrazba, ritmika, rukomet, skijanje, stolni tenis, 

streljaπtvo, πah, tehnika i sport, tenis, umjetniËko klizanje, 

veslanje i ZREN. Posljednje navedeno je natjecanje za πportsku 

znaËku, a naziv je skraÊenica od izreke "Za republiku naprijed". 

»lanovi upravnog odbora druπtva na prvim su se sjednicama 

tuæili na loπe stanje objekata, nedostatak opreme i rekvizita, 

probleme s organizacijom putovanja. Oko igraliπta nedostaju 

ograde, struËni kadrovi bili su prava rijetkost, a meappleu 

Ëlanovima druπtva malo je æena. Traæi se, tipiËno za razdoblje 

ranog socijalizma - masovnost. Tako se hokejaπima na ledu 

zamjera da imaju deset vrhunskih igraËa, ali nedostaje im masovnost. 

Problemi sa stipendijama 

Na III. godiπnjoj skupπtini 1948. godine, aklamacijama se 

"osuappleuje vrbovanja πportaπa kojima se nude stipendije". Prvi 

predsjednik Druπtva Andro MohoroviËiÊ je rekao: "ne samo 

sportaπ, veÊ i dobar appleak i aktivan omladinac, obiljeæje su mladostaπa". 

Na IV. godiπnjoj skupπtini u studenome 1949., Ëlanovi 

upravnog odbora druπtva jedinstveno su osudili djelovanje 

Informbiroa. "Nogomet ima problema s amaterizmom." 

PoËela je radom prva πportska ambulanta. Kritiziraju se Ëlanovi 

druπtva koji su slabi appleaci. Na V. godiπnjoj skupπtini 1950. 

godine usvojena je "Rezolucija o amaterizmu". »lanovi sudjeluju 

u izgradnji svlaËionica i novih terena, sadnji jablana… 

Materijalne teπkoÊe Druπtva navele su skupπtinare da predloæe 

osamostaljivanje klubova. "Prijetio je raspad Druπtva, ali pobijedio 

je mladostaπki duh koji je zadræao klubove na okupu." 

PoËetkom pedesetih godina druπtvo se orijentiralo na natjecateljski 

πport. Formiraju se i studentski klubovi izvan druπtva, 

po fakultetima. Tako je formiran klub za dæudo i boks, gimnastiËko 

druπtvo, Planinarsko druπtvo Velebit i StreljaËko 

druπtvo Krsto LjubiËiÊ. Dvoje potonjih djeluju i danas. 

©portski objekti 

Odmah nakon II. svjetskog rata nova je vlast raspodijelila 

postojeÊe πportske objekte novoosnovanim πportskim druπtvima. 

©portske objekte prijeratnog SK Marathon, odnosno HSK 

Zagreb na Savi, igraliπte H©K Concordia u KranjËeviÊevoj 

ulici i veslaËki dom HVK Gusar, ZOFD Mladost je preuzelo 

1945. godine. S vremenom su izgraappleeni novi tereni i objekti pa 

je otvaranje sportskog parka ASD Mladost odræano 1958. godine. 

Kasnije su pokraj otvorenog bazena i atletske staze izgraappleeni 

i tereni za tenis, rukomet, odbojku, koπarku, hokej na travi 

i ragbi. Dom "Lovro RatkoviÊ" otvoren je 1965., mali bazen 

za neplivaËe 1974., a Dom odbojke "Bojan StraniÊ" 1980. godine. 

Svoj danaπnji izgled Sportski park HA©D Mladost dobio 

je 1987. godine. Izgraappleeni su otvoreni i zatvoreni plivaËki bazeni, 

atletski stadion i umjetno igraliπte za hokej na travi. 

Djelovanje i uspjesi klubova HA©D Mladost 

©portska druπtva u nas doæivjela su u posljednjih pola stolje- 

Êa velike transformacije. VeÊina πportskih klubova u drugim 

πportskim druπtvima osamostalila su se i stupila iz njih. Meappleutim 

to se nije dogodilo u HA©D Mladost. UnatoË osamostaljivanju, 

klubovi toga druπtva i dalje su ostali organizacijski povezani 

s njim. S obzirom na javni interes i struËne kadrove, lepeza 

πportskih grana ovoga druπtva neprekidno se mijenjala. 

Valja reÊi da su u HA©D Mladost prigrlili nove πportske grane 

pa tom druπtvu pripada i pionirska uloga u razvoju hrvatskoga 

πporta. Neke πportske grane, kao npr. nogomet, nisu se 

odræale, a neke su ostvarile sjajne uspjehe. 

Najuspjeπniji vaterpolisti 

Akademski vaterpolski klub Mladost djeluje od 1946. godine. 

Klub je viπestruki dræavni prvak i pobjednik kupa. U njemu 

su ponikli brojni reprezentativci. Jedan je od najuspjeπnijih 

svjetskih vaterpolskih klubova. Pobjednik Kupa europskih 

prvaka ekipa AVK Mladost bila je 1967., 1968., 1969., 1971., 

1989., 1990. i 1995., a Kupa pobjednika kupova Europe 1975. 

i 1999. godine. U klubu su stasali brojni hrvatski reprezentativci, 

od kojih se najveÊim brojem uspjeπnih nastupa na velikim 

meappleunarodnim natjecanjima istiËu Perica BukiÊ, Dubravko 

©imenc, Tomislav Paπkvalin, Karlo StipaniÊ, Zdravko JeæiÊ 

i Ozren BonaËiÊ. 

Izvanredni Æarko Dolinar 

U Akademskom stolnoteniskom klub Mladost, koji je poËeo 

djelovati 1945. godine, najveÊe meappleunarodne uspjehe postigao 

je Æarko Dolinar. On je na svjetskim prvenstvima osvojio 

jednu zlatnu, Ëetiri srebrne i tri bronËane medalje. »lanica kluba 

Jasna FazliÊ bila je treÊa u igri parova na Olimpijskim igrama 

1988., a u mjeπovitom paru na Europskom prvenstvu 1988. 

godine bila je prva. U mjeπovitom paru Branka BatiniÊ je 

osvojila bronËanu medalju na Svjetskom prvenstvu 1981., a

srebrnu na Europskom prvenstvu 1982. godine. Tamara Boroπ 

osvojila je nekoliko srebrnih i bronËanih medalja na europskim 

i svjetskim prvenstvima u pojedinaËnoj i konkurenciji 

parova. 

Hrvatski akademski atletski klub Mladost najbolji je hrvatski 

atletski klub. U klubu su ponikli brojni dræavni prvaci, rekorderi 

i dræavni reprezentativci. SkakaË udalj Siniπa ErgotiÊ 

bio je drugi na Europskom prvenstvu 2002. godine. 

Muπka i æenska ekipa Akademskog 

odbojkaπkog kluba Mladost viπe puta 

je osvajala dræavno prvenstvo i kup. 

Muπka ekipa je 1964. i 1984.-1985. 

godine igrala u finalu Kupa europskih 

prvaka. Æenska ekipa je u istom natjecanju 

1991. godine bila prva. Najuspjeπnija 

igraËica kluba bila je Barbara 

JeliÊ. Ona je 1998. proglaπena za najbolju 

europsku igraËicu. 

Na V. godiπnjoj skupπtini 

1950. godine usvojena je 

"Rezolucija o amaterizmu". 

»lanovi sudjeluju u 

izgradnji svlaËionica i novih 

terena, sadnji jablana. 

Materijalne teπkoÊe 

Druπtva navele su 

skupπtinare da predloæe 

osamostaljivanje klubova. 

"Prijetio je raspad Druπtva, 

ali pobijedio je mladostaπki 

duh koji je zadræao klubove 

na okupu." 

Prvi meappleunarodni 

uspjesi plivaËa 

NastavljajuÊi tradiciju prijeratnih 

plivaËa SK Marathon, 1947. godine 

zapoËeo je djelovati Akademski pliva- 

Ëki klub Mladost. Treneri Boris Praunsperger 

i Saπa Strmac uspjeli su odgojiti 

plivaËe europske vrijednosti. Marijan 

StipetiÊ je osvojio treÊe mjesto u 

disciplini 1500 m slobodno na Europskom 

prvenstvu 1947. godine. Isti 

uspjeh ostvarila je πtafeta 4x200m slobodno u sastavu Branko 

VidoviÊ, Andrej Kvinc, Marijan i Mislav StipetiÊ na Europskom 

prvenstvu 1950. godine. Gordan Koæulj viπestruki je europski 

prvak na 200 m leapplenim naËinom. 

Brojne posade Akademskog veslaËkog kluba Mladost osvajale 

su naslove dræavnih prvaka. Vrijedan meappleunarodni 

uspjeh, bronËanu medalju, ostvarili su Æeljko PlaπËar, Antun 

IvankoviÊ i Nikola »upin u Ëetvercu s kormilarom na Europskom 

prvenstvu 1958. godine. 

Prvi dæudaπki i ragbijaπki klub u Hrvatskoj 

Akademski koπarkaπki klub Mladost osnovan je u lipnju 

1945. U klubu su ponikli reprezentativci Aleksandar BlaπkoviÊ, 

Damir ©olman, Nikola PleÊaπ i Zvonimir PetriËeviÊ. 

Akademski dæudo klub Mladost osnovan je 20. sijeËnja 

1951. godine. Prvi hrvatski dæudo klub bio je viπestruki dræavni 

prvak πezdesetih godina proπlog stoljeÊa. Goran Æuvela 

osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u poluteπkoj 

kategoriji 1974., a 1976. bio je treÊi. 

Dmitar ©ijan je bio treÊi na Europskom prvenstvu 

1959. u srednjoj kategoriji, a Radovan 

KrajnoviÊ je bio drugi na Europskom prvenstvu 

1968. u apsolutnoj kategoriji. 

Akademski ragbi klub Mladost osnovan je 

20. sijeËnja 1954. godine. 

Ostali klubovi iz porodice 

"mladostaπa" 

Hrvatski maËevalaËki klub Mladost osnovan 

je 7. oæujka 1947. U razdoblju od 1947. 

do 1984. trener u klubu bio je Vladimir MaæuraniÊ, 

od 1984. Sanjin KovaËiÊ. Ekipa kluba 

je viπestruki pobjednik dræavnog prvenstva. 

Akademski hokej klub na ledu Mladost 

osnovan je u sijeËnju 1946. godine. Igrama u 

klubu istakli su se dræavni reprezentativci Jovan 

- –an TomiÊ i Nikola MioËka. 

Akademski streljaËki klub Mladost osnovan 

je 1947. pod imenom StreljaËka druæina 

Krsto LjubiËiÊ. Istaknuti reprezentativci su bili: Zlatko Maπek, 

Tihomir SertiÊ, Zoran LaziÊ, Suzana Skoko i dr. 

Akademski klizaËki klub Mladost djeluje od 29. listopada 

1945. godine. »lanovi kluba, Æeljka i Tomislav »iæmeπija, prvi 

su hrvatski olimpijci u samostalnoj Hrvatskoj. Oni su nastupili 

na Zimskim olimpijskim igrama 1992. godine. 

Od 1945. godine djeluju i Akademski rukometni klub Mladost, 

Akademski skijaπki klub Mladost, Akademski πahovski 

klub Mladost i Akademski teniski klub Mladost. 

11

„Sportska arhitektura u Zagrebu" autorice dr. sc. Arijane 

©tulhofer izaπla je 2005. godine u izdanju nakladni- 

Ëke kuÊe „Naklada JurËiÊ d.o.o." i sunakladnika Arhitektonskog 

fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Format knjige 

je 26,6x21, mekani 

uvez, a broj stranica je 

203. Knjiga sadræi tristotinjak 

crno-bijelih fotografije 

i skica. 

Knjiga govori o problematici 

sportske arhitekture 

i podijeljena je na 15 

sljedeÊih poglavlja: Uvod, 

Sportski tereni zapadnog i 

juænog perivoja, Elipsa - 

srednjoπkolsko igraliπte, 

Sportsko-rekreacijski centar 

„©alata", Sportski tereni 

u Maksimiru i Sveticama, 

Sportsko-rekreacijski 

tereni uz Savu, Primjeri 

izvan odabranih podruËja, 

ZakljuËak, Summary, Literatura, 

Arhivski i dokumentacijski 

izvori, Izvor 

ilustracija, Kazalo osobnih 

imena, Zahvale, Biljeπke 

o autorici. 

Autorica u uvodu knjige 

istiËe Ëinjenicu da povijest 

gradnje πportskih graappleevina 

u Zagrebu poËinje poËetkom XIX. stoljeÊa, 

1808. godine, ureappleenjem otvorenog streliπta na Tuπkancu. 

Na izgradnju πportskih graappleevina, razvoj πportske 

arhitekture i πkolovanje πportskih struËnjaka utjecao je 

velikim dijelom dr. Franjo BuËar. BuduÊi da u Zagrebu 

u to vrijeme nisu postojala nikakva sluæbena i ureappleena 

igraliπta zapoËinje se s ureappleivanjem igraliπta u πkolama. 

12 

PUBLICISTIKA 

PoËelo je ureappleenjem otvorenog 

streliπta na Tuπkancu 

Knjiga potvrappleuje veÊ poznatu tezu da se o ureappleenju i saniranju πportskorekreacijskih 

objekata u gradu Zagrebu premalo brine te da oni ustupaju 

mjesto drugim objektima koji ne jamËe podizanje kvalitete æivota 

Piπe Saπa Ceraj, prof. 

„Sportska arhitektura u Zagrebu" 

Ariana ©tulhofer 

Fascinantno je vidjeti na jednom mjestu obraappleene sve 

vaænije πportske objekte u Zagrebu od prvog zagreba- 

Ëkog ureappleenog klizaliπta, zgrade Hrvatskog sokola, 

Gradskog kupaliπta, Sokolskog doma, preko plivaliπta, 

Sportskog parka „Mladost" 

pa sve do Jaruna. 

Autorica ove vrijedne 

knjige nije izostavila ni 

naπe velikane arhitekture 

i graditeljstva kao πto su: 

Ivan BabiÊ, Franjo Bahovac, 

Antun Ulrich, Ljudevit 

Gaj, Vladimir Turina, 

Franjo Neidhart, Eugen 

Erlich…, da spomenemo 

samo neke. 

U ZakljuËku knjige je 

vidljivo da se regulatorne 

osnove Zagreba, izraappleivane 

u drugoj polovici 

XIX. i poËetkom XX. 

stoljeÊa, gotovo uopÊe 

nisu bavile πportskim sadræajima 

te da se, naæalost, 

πportski sadræaji javljaju 

spontano inicijativom 

pojedinaca ili πportskih 

druπtava. Knjiga potvrappleuje 

veÊ poznatu tezu 

da se o ureappleenju i saniranjuπportsko-rekreacijskih 

objekata u gradu Zagrebu premalo brine te da oni 

ustupaju mjesto drugim objektima koji ne jamËe podizanje 

kvalitete æivota. 

Knjiga Êe posebno zanimati arhitekte, ali Êe takoappleer 

biti vrlo zanimljiva i πportskim djelatnicima, posebno 

onima zainteresiranim za povijest πportskih graappleevina u 

glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu.

MZO© 

Broj 2 

Godina I. • Rujan 2005. 

©PORT U ©KOLI 

i 

STUDENTSKI ©PORT

• Gospodine doministre, Ëime se sada najviπe bavite 

u Uredu za πport? 

- Prva zadaÊa koju mi je povjerio ministar Primorac bila 

je zavrπiti Zakon o πportu. 

• ©to Êe novoga taj zakon donijeti hrvatskom 

πportu? 

- OËekujem da Êe donijeti mnogo toga novog 

i dobrog naπem πportu. Prije svega donijet 

Êe Nacionalni program razvoja πporta, zatim 

osigurati kontrolu provedbe zakona, jer 

moæete imati najbolji zakon, ali ako ne osigurate 

mehanizme njegove provedbe i kazne 

za one koji se ne pridræavaju njegovih odredbi, 

sve ostaje mrtvo slovo na papiru. Uvjeren 

sam da Êemo pronaÊi za naπe uvjete najprimjerenije 

rjeπenje pitanja privatizacije 

klubova kao i prezaduæenosti profesionalnih klubova, jer 

Êe zakon za njih propisati naËin pretvorbe u πportska dioniËka 

druπtva. Tu je joπ i pitanje sustava informatizacije 

πporta i brojna druga. 

44 

RAZGOVOR 

Novi pomoÊnik ministra za πport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta mr. sc. Draæen Harasin 

Zakon bez kazni - 

mrtvo slovo na papiru 

OËekujem da Êe novi Zakon o πportu donijeti mnogo toga novog i dobrog naπem 

πportu. Prije svega donijet Êe Nacionalni program razvoja πporta, zatim osigurati kontrolu 

provedbe zakona, jer moæete imati najbolji zakon, ali ako ne osigurate mehanizme 

njegove provedbe i kazne za one koji se ne pridræavaju njegovih odredbi, sve ostaje 

mrtvo slovo na papiru 

ÆIVOTOPIS 

Novi pomoÊnik ministra za πport u Ministarstvu 

znanosti, obrazovanja i πporta 

mr. sc. Draæen Harasin roappleen je 25. lipnja 

1968. godine u Slavonskom Brodu, 

a na ovu je duænost doπao u srpnju ove 

godine. 

Sa 13 godina u Slavonskom Brodu se po- 

Ëeo baviti s atletikom, a 1986. i 1987. nastupa 

za juniorsku reprezentaciju Hrvatske 

u bacanju diska i bacanju kugle. 

Zvanje profesora tjelesne kulture dobio 

je 1994. godine na Fakultetu tjelesne kulture 

u Zagrebu na kojem je 2002. stekao 

i titulu magistra znanosti. 

Piπe Ante DrpiÊ 

Nacionalni 

program je 

dokument kojim se 

razraappleuje 

dugoroËna politika 

razvoja πporta u 

Hrvatskoj 

• Moæete li pojasniti πto planirate postiÊi s Nacionalnim 

programom razvoja πporta, jer dosad za to nismo 

Ëuli? 

- Niste ni mogli jer dosad nismo ni razmiπljali 

o strategiji razvoja πporta. Nacio- 

nalni program je dokument kojim se razraappleuje 

dugoroËna politika razvoja πporta u Hrvatskoj. 

Taj program bi Saboru trebalo predloæiti 

Nacionalno vijeÊe za πport. Prema odredbama 

zakona, Nacionalno vijeÊe za sport, 

koje je takoappleer novost, imalo bi 13 Ëlanova 

koje bi delegirali Ministarstvo znanosti, 

obrazovanja i πporta, Hrvatski olimpijski 

odbor, Klub hrvatskih olimpijaca, Hrvatski 

paraolimpijski odbor, Olimpijski odbor gluhih 

i Kinezioloπki fakultet. 

• ©to mislite postiÊi sustavom za informatizaciju u 

πportu? 

- Mnogo toga, jer bi to bila osnova za izradu bilo kakvog 

planskog dokumenta kojim bi se odredila dugoroËna 

Tijekom rata, od 1991. do 1993. godine, 

bio je pripadnik Specijalne jedinice policije 

"Alfa", a 1995. godine za vrijeme rada 

u Uredu vlade Republike Hrvatske u 

Beogradu odlikovan je redom hrvatskog 

trolista. 

Od 2003. godine radi kao asistent na Kinezioloπkom 

fakultetu na katedri atletika 

za bacaËke discipline. 

Objavio je 36 znanstvenih i struËnih radova, 

najviπe istraæuje metodiku treninga 

jakosti i snage, a bavi se i biomehanikom 

atletskih bacanja te upotrebom farmakoloπkih 

pripravaka u πportu.

politika razvoja πporta. Da me sada pitate koliko se toËno 

sredstava troπi u πportu ne bih vam mogao sa sigurnoπÊu 

dati toËne podatke, kao ni o tome koliko se djece u πkoli 

bavi πportom, koja su osobito talentirana za pojedine 

πportske discipline kao ni u kojim sredinama æive. Nemamo 

ni podatak koliko imamo struËnog osoblja u πportu i 

koji im je stupanj obrazovanja. Odgovori na sva ta pitanja 

moÊi Êe dobiti svi oni koji Êe preko informatiËkog 

sustava moÊi uÊi u naπu bazu podataka. 

• ©to novi zakon nudi mladim πportaπima? 

- Prije svega prednost za πkolske πportske klubove u koriπtenju 

πportskih dvorana πkola, jer se dosad Ëesto dogaapplealo 

da su se πkolske dvorane iznajmljivale za razne rekreativne 

sadræaje, πto mi novim zakonom ne mislimo zabranjivati, 

ali to se neÊe moÊi dogaappleati u terminima koji 

su rezervirani za πkolske πportske klubove. Za mlade 

πportaπe smo predvidjeli i posebne uvjete kod upisa i pohaappleanja 

πkole koji bi se prilagodili njihovim πportskim 

obavezama, kao i sluæenje vojnog roka koji bi πportaπi 

obavljali prema za njih prilagoappleenim uvjetima. 

• RazliËite su interpretacije o tome kada Êe biti donesen 

novi zakon o πportu. 

- Zakon Êe za koji dan biti spreman za Vladinu proceduru 

nakon Ëega slijedi upuÊivanje u saborsku raspravu. 

Dræavno 

prvenstvo πkolskih 

πportskih klubova 

osnovnih i srednjih 

πkola 2006. godine 

Zavrπna natjecanja za srednje πkole odræat Êe 

se od 3. do 5. travnja, a za osnovne πkole od 

6. do 9. travnja u PoreËu 

Piπe Jurica Turner, prof. 

U Zagrebu je 14. lipnja 2005. odræana proπirena sjednica 

Povjerenstva za πkolskih πport. Uz Ëlanove Povjerenstva 

u radu sjednice sudjelovali su predstavnici 

iz æupanija koje su uredi dræavnih uprava imenovali 

kao svoje predstavnike. Povjerenstvo je ukazalo na 

niz pitanja o kojima je bilo potrebno razmijeniti 

miπljenja da bi se pripreme za Dræavno prvenstvo 

πkolskih πportskih klubova osnovnih i srednjih πkola 

pokrenule na vrijeme. 

Nakon bogate i sadræajne rasprave Ëlanovi Povjerenstva 

su se sloæili da se zavrπna natjecanja Dræavnog 

prvenstva πkolskih πportskih klubova osnovnih 

i srednjih πkola iznimno odræe u travnju 2006. godine, 

jer je Ministarstvo domaÊin i organizator Svjetskog 

prvenstva srednjih πkola u odbojci koje Êe se 

odræati u PoreËu od 6. do 13. svibnja 2006. godine. 

Stoga Êe se zavrπna natjecanja za srednje πkole odræati 

od 3. do 5. travnja, a za osnovne πkole od 6. do 9. 

travnja (proljetni praznici u πkolskoj godini 

2005./2006. su od 13. do 21. travnja). 

Zavrπna natjecanja odræat Êe se u PoreËu i po istoj 

disperziji kao i 2005. godine. UbuduÊe se broj sudionika 

u nekim πportovima neÊe poveÊavati (©RL i sli- 

Ëni). 

Takoappleer je ocijenjeno da ni jedan ponuappleeni program 

iz Pokaznog programa ne ispunjava sve zahtjeve 

da bi bio prihvaÊen i uvrπten u redovni program. 

Ni jedan od tih sadræaja ne temelji se na godiπnjem 

redovnom programu TZK-a. Osim toga, financijski 

razlozi i perspektiva porasta financijskih sredstava ne 

ukazuju na nove moguÊnosti proπirenja programa, jer 

se i postojeÊi program realizira s velikim financijskim 

teπkoÊama. 

BuduÊi da je prihvaÊen raniji termin poËetka 

zavrπnih natjecanja, πkolska πportska natjecanja trebaju 

poËeti odmah poËetkom πkolske godine 

2005./2006., a rok za prijavu sudionika zavrπnih natjecanja 

je 20. oæujka 2006. godine do 12 sati. 

Tijekom lipnja i srpnja pripremljene su izmjene i 

dopune Propisnika i dostavljene svima na usuglaπavanje, 

da bi se proËiπÊeni tekst stavio na raspolaganje 

πkolama veÊ poËetkom πkolske godine. 

45

Baron Pierre de Coubertin, otac modernog olimpizma, 

zaËetnik je prve studentske multiπportske priredbe 

na meappleunarodnoj razini koja je odræana 

1905. godine u SAD-u uz gostovanje studenata Engleske 

i ©vicarske. 

Univerzijade su nastavak meappleunarodnih sportskih igara 

utemeljenih zaslugom Francuza Jeana Petitjeana 

(1890. - 1969.), organizatora Prvih svjetskih studentskih 

igara (World Student Games´) odræanih u svibnju 1923. 

godine. VeÊ sljedeÊe godine u Varπavi je osnovana Meappleunarodna 

studentska konfederacija (International 

Confederation of Students (ICS), koja je 

od 1925. do 1939. godine organizator nekoliko 

velikih sportskih studentskih priredbi. Drugi 

svjetski rat je privremeno prekinuo zapoËetu 

tradiciju. 

Ratne strahote su podijelile studentski sport. 

Meappleunarodna studentska unija (ISU) pokreÊe 

ponovo inicijativu i organizira Studentske igre 

na kojima sudjeluju nekoliko zapadnih dræava. 

Osnivanjem Meappleunarodne studentske sportske 

federacije (International University Sports Federation 

(FISU) 1949. godine u Luxemburgu, inicijativom 

prvog predsjednika dr. Paula Schleimera, odræan je 

Prvi meappleunarodni sveuËiliπni sportski tjedan. Radnokonzultativni 

sastanci odræani su u Meranu 1949., 

Luxemburgu 1951., Dortmundu 1953. i San Sebastianu 

1955. radi povezivanja zapadnih i istoËnih zemalja. Rezultati 

tih sastanaka vidljivi su na Prvom svjetskom sveuËiliπnom 

sportskom natjecanju odræanom 1957. godine 

u organizaciji Francuske studentske federacije, kada je 

ujedinjen studentski sport te se ovo natjecanja smatra 

prethodnicom univerzijada. 

FISU i ISU su suglasne s prijedlogom Talijanske studentske 

sportske federacije o organiziranju svjetskog studentskog 

natjecanja i prihvaÊaju prijedloge talijanskih 

baptista o nazivu “Universiada” i izgledu zastave na kojoj 

su oko slova “U” zvijezde πto predstavljaju put oko 

svijet, te prijedlog teksta himne Gaudeamus Igitur kao 

studentske himne za sveËanu dodjelu medalja te za sva 

studentska natjecanja. 

Prva univerzijada je odræana 1959. godine u talijanskom 

gradu Torinu. Pravo sudjelovanja imaju studenti iz 

zemalja Ëlanica Meappleunarodne organizacije univerzitet- 

46 

UNIVERZIJADA: Povijest studentskog sporta 

Bez razlika, bez diskriminacije 

Zagreb je bio domaÊin 14. univerzijade koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987. 

godine. Univerzijada je bila snaæan druπtveni i ekonomski, a posebno sportski poticaj 

za Zagreb i cijelu Hrvatsku 

Piπe doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica 

skog sporta FISU (Federation Internationale du Sport 

Universtaire). Dr. Primo Nebiolo je s osobitim zadovoljstvom 

istaknuo znaËenje Prve univerzijade na kojoj je sudjelovalo 

1400 natjecatelja iz 43 zemlje od kojih su mnoge 

zatraæile Ëlanstvo u FISU. 

NA»ELO FISU-a 

Svrha FISU-a je usmjerena na organizaciju igara na 

svjetskoj razini bez razlika, diskriminacije u politici, manjinama 

i rasnoj pripadnosti. 

Univerzijada u Zagrebu 1987. godine 

Zagreb je bio domaÊin 14. univerzijade 

koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987. 

godine. Univerzijada je bila snaæan 

druπtveni i ekonomski, a posebno sportski 

poticaj za Zagreb i cijelu Hrvatsku. Izuzetno 

je vaæno naglasiti da su zagrebaËki studenti 

i studentice dobili na koriπtenje 

sportske graappleevine za potrebe nastave, 

izvannastavnih sportskih aktivnosti i sportskih 

natjecanja. MoguÊnost koriπtenja 

sportske dvorane Ekonomskog fakulteta (2000 m 2 ) i SD 

"Martinovka" pri Fakultetu elektrotehnike i raËunarstva 

(1000 m 2 ), manjih sportskih dvorana u Domu sportova te 

sportske dvorane "PeπËenica" i adaptirana male sportske 

dvorane u KaËiÊevoj ulici 23 (300 m 2 ) pridonijela je provedbi 

kvalitetnije nastave tjelesne i zdravstvene kulture 

na zagrebaËkom sveuËiliπtu te provedbi sportskih natjecanja 

na razini sveuËiliπta u veÊem broju πportova. 

Tijekom Univerzijade, od 10. do 12. srpnja, na Ekonomskom 

fakultetu u Zagrebu odræana je FISU/CESU 

konferencija. 

Napredak studentskog sporta u svijetu 

Sudjelovanje na Univerzijadi postaje sve zanimljivije 

studentskoj populacijei Najkvalitetniji pokazatelji su statistiËki 

podaci: 1407 sudionika iz 43 dræave u Torinu 

1959. godine do 9000 sportaπa iz 132 dræave na Univerzijadi 

u Izmiru u Turskoj 2005. godine. Napredak s obzirom 

na kvalitetu i broj sudionika je znatan i na zimskim 

univerzijadama. Prva zimska univerzijada je odræana u 

Austriji (Zell-Am-See) 1958. godine gdje je sudjelovalo 

98 natjecatelja, u Tarvisiju 2003. godine sudjelovalo je 

1935 natjecatelja iz 46 dræava.

Univerzijada 2005. - Izmir od 

11. do 21. kolovoza 2005. godine 

23. univerzijada odræana je u treÊem po 

veliËini gradu Izmiru u Turskoj od 11. do 

21. kolovoza 2005. godine, uz veliku potporu 

turske vlade. Izmir je grad luka drugi 

po veliËini u Turskoj, s oko Ëetiri milijuna 

stanovnika, poznat po velikim arheoloπkim 

nalazima od 3000 godina prije Krista. 

Prema izvjeπÊima Organizacijskog odbora 

u organizaciji 23 Univerzijade je sudjelovalo 

18.000 ljudi u logistici (transport, lijeËniËka 

sluæba, odnosi s javnoπÊu, meappleunarodni marketing, 

informatiËka tehnologija...) te 9500 

volontera zaduæenih za pomoÊ sportaπima i posjetiteljima. 

Statistika sportova 

i sportaπa na 23. univerzijadi 

Prema pravilima FISU-a obvezni πportovi na ljetnim 

univerzijadama su: atletika, koπarka, maËevanje, nogomet, 

gimnastika (sportska i ritmiËka), plivanje, skokovi u 

vodu, vaterpolo, tenis i odbojka. Grad domaÊin moæe predloæiti 

joπ tri sporta. 

Izmir je predloæio, a FISU odobrio, natjecanja u Ëetiri 

sporta: streliËarstvo, jedrenje, hrvanje i taekwondo. Stoga 

su na 23. univerzijadi odræana natjecanja u 15 sportova. 

DomaÊin Turska se predstavila s najbrojnijom reprezentacijom, 

295 natjecatelja. Iza Turske slijede Rusija sa 

275 sportaπa, Japan sa 246 

sportaπa, Meksiko sa 237 

sportaπa, Kina sa 212, Italija i 

Kanada sa 202, SAD sa 172 te Poljska sa 

160 sportaπ. Hrvatsku reprezentaciju je 

predstavljalo 29 sportaπica i sportaπa. 

Najviπe sportaπa, njih 1246 iz 106 dræava, 

sudjelovalo je u atletici. Prema objavljenim 

statistiËkim podacima u Turkish 

Daily News slijede: plivanje (746 sportaπa 

iz 67 dræava), odbojka (35 dræava, 

561 sportaπ), nogomet (20 dræava, 526 

sportaπa), taekwondo (61 dræava, 452 

sportaπa), hrvanje (44 dræave, 401 sportaπ), 

maËevanje (45 dræava, 399 sportaπa), 

tenis (58 dræava, 238 sportaπa), sportska gimnastika 

(44 dræave, 225 sportaπa), vaterpolo (15 dræava, 201 

sportaπ), streliËarstvo (37 dræava, 197 sportaπa), skokovi 

u vodu (28 dræava, 150 sportaπa), jedrenje (30 dræava, 

135 sportaπa) te ritmiËka gimnastika (21 dræava, 91 sportaπica). 

Sportske graappleevine 

Prema izvjeπÊu Organizacijskog odbora Univerzijade, 

u Izmiru je izgraappleeno devet novih sportskih centara i preureappleene 

su 63 sportske graappleevine. Nakon 34 godine od 

odræavanja Mediteranskih igara u Izmiru (1971.), potpuno 

je preureappleen Ataturk stadion, Ëetvrti po kvaliteti u Europi, 

na kojem je 55.000 ljudi moglo gledati sveËano 

otvaranje i zatvaranje te atletska natjecanja. 

Robert Seligman 

47 

‹

Atletsko selo - Uzundere 

Atletsko selo Uzundere je zavrπeno u posljednji trenutak, 

napravljeno funkcionalno i skromno ureappleeno te podijeljeno 

u blokove. Cijelo selo je zaπtiÊeno æiËanom ogradom 

i straæarnicama na svakih 100 metara. U Atletskom 

selu je radilo 2500 volontera u tri smjene: u restoranu, 

akreditacijskom centru, transportnom centru, na poslovima 

ËiπÊenja.... Fascinantan je podatak da je 350 volontera 

pripremalo razliËite obroke pet svjetskih kuhinja: turske, 

europske, azijske, æidovske i vegetarijanske za 9500 

sportaπa iz cijelog svijeta. Posebnoj atmosferi u restoranu 

pridonijela su 24 plazma televizora na kojima su se pratila 

sportska natjecanja na Univerzijadi, Svjetsko prvenstvo 

u atletici te mnogobrojni spotovi. 

REPREZENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKE 

Prema statistici Hrvatskog sveuËiliπnog πportskog saveza, 

ovogodiπnja hrvatska reprezentacija je bila najbrojnija 

s obzirom na dosadaπnja sudjelovanja na univerzijadama. 

Postotak bi bio i veÊi da nije odustala hrvatska koπarkaπka 

studentska reprezentacija. Osim 29 sportaπa (tablica) 

u Izmiru su nazoËili Ëlanovi misije Hrvoje SertiÊ, Nenad 

Zvonarek, Dubravko IæakoviÊ, Davor Habljak, Radica 

Jurkin, Emir MujagiÊ, voditelj ekipe Franjo Prot, sudac 

Petar ReæiÊ te treneri Mladen KataliniÊ, Dejan Voj- 

48 

‹ 

noviÊ, Tigran GoriËki, Saπa Solar, Igor Horvat, Ivo JaiÊ, 

Ivan MartinËiÊ, Darko Limov, Ana-Marija KurjakoviÊ i 

Anappleelko VuËenik. U ime Hrvatskog olimpijskog odbora 

nazoËila je Nada SenËar, Ëlanica VijeÊa. 

Konferencija FISU-a 

Tijekom svake ljetne univerzijade odræava se znanstveno-struËna 

konferencija. FISU konferencija u Izmiru i 10. 

nacionalna konferencija sportske medicine odræavale su 

se u Ataturk kulturnom centru Ege sveuËiliπta. Mr. George 

Kilian, predsjednik FISU-a i prof. dr. Ulku Bayindir, 

rektor Ege sveuËiliπta, istaknuli su znaËenje konferencija. 

Oko 300 sudionika konferencije raspravljalo je o glavnoj 

temi “Studentski sport: platforma za podjelu kulturnih 

razlika” te iznijelo znanstvene i struËne radove o motivaciji 

i interesima studentske populacije, potrebi uvoappleenja 

novih πportskih sadræaja, strategiji i tehnoloπkom razvoju 

studentskog sporta, sustavima i organizaciji na pojedinim 

sveuËiliπtima na razliËitim kontinentima. 

Hrvatska je na konferenciji predstavljena sa Ëetiri znanstveno-struËna 

rada. Konferenciji su aktivno nazoËili i 

predstavili radove prof. dr. Hrvoje SertiÊ, doc. dr. Romana 

Caput-Jogunica i Nenad Zvonarek, prof. 

SljedeÊa, 24. ljetna univerzijada 2007. godine odræat Êe 

se u Bangkoku, na Tajlandu. 

Sportaπi Republike Hrvatske po sportovima, disciplinama i postignuti rezultati (do 10. mjesta) 

sport ime i prezime disciplina rezultat 

ATLETIKA Mario BakoviÊ dalj 

Slavko PetroviÊ 5000 m, 10.000 m 8. mjesto 

Ivan Pucelj dalj 4. mjesto 

Josip ©oprek 200 m 6. mjesto 

Vera BegiÊ disk 10. mjesto 

Ljiljana ∆ulibrk 5000 m 9. mjesto 

Petra KarinikiÊ dalj 

Petra PtiËek 800 m 

GIMNASTIKA Robert Seligman konj s hvataljkama 1. mjesto 

Marko Brez viπeboj 

HRVANJE Sabit HandanagiÊ -96 kg 7. mjesto 

Nenad Æugaj - 84 kg 

JEDRENJE ©ime Fantela 470 1. mjesto 

Igor MareniÊ 470 

Siniπa AnappleeliÊ 470 

Nikπa StipanoviÊ 470 

Tonko KuzmaniÊ laser standard 4. mjesto 

Gea BarbiÊ laser radial 

MA»EVANJE Bojan JovanoviÊ floret, maË 9. mjesto 

Martin PetriËiÊ maË 

SKOKOVI U VODU Nataπa KoliÊ 1 m, 3 m 

©ime PeriÊ 1 m, 3 m 

STRELI»ARSTVO Ivana Buden 

Andrea »iæmek 

Lana Koller 

Goran Villi 

sloæeni luk 4. mjesto 

TAEKWONDO Matija Erπek - 78 kg 

Luka VlaπiÊ - 84 kg 5. mjesto 

Jelena IvanËiÊ - 55 kg

BuduÊi da je 2005. godina 

proglaπena Meappleunarodnom 

godinom πporta 

i rekreacije, u njezino obiljeæavanje 

Ministarstvo znanosti, 

obrazovanja i πporta ukljuËilo 

je Dræavno πportsko natjecanje 

uËenika s teπkoÊama u razvoju 

koje je od 19. do 21. svibnja 

2005. odræano u Bizova- 

Ëkim toplicama. 

Natjecanje se odræava osmu 

godinu zaredom, a ove godine 

je odræano pod pokroviteljstvom 

Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i πporta te supokroviteljstvom 

Grada Osijeka, a u organizaciji Centra za 

odgoj i obrazovanje „Ivan ©tark" iz Osijeka. 

Na ovogodiπnjem natjecanju bilo je 324 sudionika i 

dosad najviπe prijavljenih ekipa, Ëak 26 iz 24 odgojnoobrazovne 

ustanove za djecu i mladeæ s teπkoÊama u razvoju. 

Natjecanje je odræano u pet πportova prema Propisniku 

za uËenike s mentalnom retardacijom, koji je 

izradilo Povjerenstvo za izvannastavne πportske aktivnosti 

djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju u Upravi za 

πport, a u suradnji s organizatorom natjecanja Centrom 

za odgoj i obrazovanje „Ivan ©tark" iz Osijeka. 

©portska nadmetanja u koπarci, nogometu, plivanju, 

graniËaru i πtafetnim igrama za uËenike sa stupnjem lake, 

umjerene i teæe mentalne retardacije odræana su prema 

unaprijed utvrappleenom rasporedu. 

Natjecanja su u potpunosti uspjela, odræana su bez ije- 

50 

VIII. Dræavno πportsko natjecanje 

uËenika s teπkoÊama u razvoju 

Dræavno πportsko natjecanje uËenika s teπkoÊama u razvoju odræano je od 19. do 21. svibnja 2005. u 

BizovaËkim toplicama. Na ovogodiπnjem natjecanju bilo je 324 sudionika i dosad najviπe prijavljenih 

ekipa, Ëak 26 iz 24 odgojno-obrazovne ustanove za djecu i mladeæ s teπkoÊama u razvoju. 

Natjecanje je odræano u pet πportova 

Piπe Jovanka Vogrinec 

dnog prigovora i æalbe te bez 

ijednog ozlijeappleenog uËenika. 

Na zavrπetku natjecanja svi 

uËenici - natjecatelji dobili 

su medalje, a prvaci i pokalee. 

©kole su za svoje sudjelovanje 

dobile posebna priznanja. 

Vrijedno je spomenuti da 

je u sklopu natjecanja odræana 

i OsnivaËka skupπtina 

Udruge kineziologa za osobe 

s posebnim potrebama. Potreba 

da se osnuje ta udruga 

iskazana je od samog poËetka 

djelovanja Povjerenstva za izvannastavne πportske 

aktivnosti djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju. 

Miπljenje je Povjerenstva da Êe se na taj naËin, odnosno 

putem djelovanja udruge, profesori - kineziolozi lakπe 

ukljuËivati u sve oblike struËnog usavrπavanja. Naime, 

nakon ankete o bavljenju πportskim aktivnostima u ustanovama 

za odgoj i obrazovanje djece s teπkoÊama u razvoju, 

kao jedan od razloga nedostatnom ukljuËivanju 

djece u πportske aktivnosti pokazao se i nedostatak stru- 

Ënog usavrπavanja profesora - kineziologa koji se bave 

tom populacijom. 

Za predsjednika Udruge izabran je Tihomir Prusina, 

profesor iz Centra za rehabilitaciju Zagreb, za zamjenicu 

predsjednika Velida SalihoviÊ, profesorica iz Centra 

za autizam te za tajnicu Udruge Viπnja PopoviÊ, profesorica 

iz Pule.

14. Ljetna πkola 

kineziologa 

Republike Hrvatske 

Kako je informatizacija sve prisutnija u svakodnevnom æivotu, 

a sve se viπe koriste prednosti informatike u struËnim i 

znanstvenim radovima, zanimljivost osnovne teme okupila je 

u Rovinju viπe od 360 diplomanata Kinezioloπkog fakulteta 

Piπe Jurica Turner, prof. 

Joπ jedna uspjeπna ljetna πkola kineziologa, 14., odræana je u Rovinju 

od 21. do 25. lipnja 2005. Glavni referat, priopÊenja i rasprave 

odnosile su se na temu „Informatizacija u podruËju edukacije, 

πporta i πportske rekreacije". BuduÊi da je informatizacija sve prisutnija 

u svakodnevnom æivotu, a sve se viπe koriste prednosti informatike 

u struËnim i znanstvenim radovima, zanimljivost osnovne teme okupila 

je u Rovinju viπe od 360 diplomanata Kinezioloπkog fakulteta. 

Glavni referat pripremili su Vladimir Findak i Boris Neljak, a referate 

prema svojim uæim struËnim usmjerenjima izloæili su: Kreπimir 

Pleπa, Dragan MilanoviÊ, Igor JukiÊ, Sanja ©imek, Mirna AndrijaπeviÊ, 

Nataπa ViskiÊ-©talec, Darko KotoviÊ, Marijeta Miπigoj-DurakoviÊ 

i Zijad DurakoviÊ. 

Ljetna πkola odræavala se po sekcijama, tako da je svako podruËje 

po uæoj tematici okupilo struËnjake koji su razmjenjivali iskustva, postignuÊa 

i prezentirali najnovije primjene informatiËkih postupaka, sofisticiranih 

sprava i naprava koje mogu unaprijediti i pomoÊi u praÊenju 

i analizi nekih kinezioloπkih postupaka. 

Pojedinci ili skupine autora prezentirali su 24 struËna rada unutar teme 

i 28 struËnih radova izvan teme. Znanstvenih radova bilo je 20, ali 

svi su bili izvan teme 14. ljetne πkole. 

Odræan je seminar iz odbojke tijekom kojeg je Vladimir JankoviÊ 

iznio najnovije tehniËke i taktiËke varijante. U praktiËnom dijelu pokazano 

je kako uvjeæbati pojedine odbojkaπke elemente da bi se postigla 

automatizacija pojedinih varijanti obrane i napada. 

U slobodno vrijeme za sudionike 14. ljetne πkole odræana su rekreativna 

natjecanja u odbojci na pijesku i tenisu. 

Svi prezentirani radovi objavljeni su u Zborniku radova pa Êe se sudionici 

14. ljetne πkole moÊi informirati i o onim radovima koji su bili 

prezentirani u drugim sekcijama, a kojima nisu mogli prisustvovati 

jer su se rasprave odræavale istodobno. Osim toga, Zbornik moæe posluæiti 

i kineziolozima koji, iz opravdanih razloga, ove godine nisu 

mogli prisustvovati 14. ljetnoj πkoli kineziologa u Rovinju. 

Teovizija,2005. 

Radica Jurkin LugoviÊ 

"©portiÊi" 

Ilustracije: Maja ©urjak 

U sportskom 

duhu 

zdravo dijete 

onaËno se i u Hrvatskoj pojavila knjiga o 

Ksportu namijenjena prije svega djeci. "©portiÊi" 

autorice Radice Jurkin LugoviÊ u izdanju 

Teovizije, Zagreb stoga predstavlja presedan u 

dosadaπnjoj sportskoj literaturi. Ova knjiga pjesama 

- slikovnica (ilustracijama pjesme popratila 

Maja ©urjak) na 62 stranice, po stilu i obra- 

Êanju, prije svega namijenjena je djeci i u tome 

leæi njena vaænost. Poznato je da djeca do sedme 

godine starosti upijaju najviπe æivotnih vrijednosti 

koje sa sobom nose cijeli æivot. 

Knjiga govori o sportovima, pravilima, trenerima, 

sudaËkim odlukama, olimpijskim igrama, 

medaljama, u rimovanoj kratkoj formi bliskoj 

uhu i paæjii djeteta. Ona sport Ëini privlaËnim, interesantnim 

zbog sportskog duha koji je prikazan, 

a sve sportske discipline jednostavnim, interesantnim, 

bilo da se radi o vodenim sportovima, 

zimskim sportovima ateltici, gimnastici ili 

bilo kojem drugom sportu. 

Kao i veÊina knjiga namjenjenih djeci o ljepoti 

se govori kroz usta æivotinja (puæ, rak, jeæ, zec, 

medo, dabar, pingvin, hobotnica, stonoga...) ali 

i kroz oæivljenu loptu, skije, strunjaËu medalje. 

Svojom porukom sportskog ponaπanja, timskog 

duha, individualne ljepote svake discipline, 

predstavlja nepreskoËivo πtivo za djecu koju æelimo 

odgajati u pozitivnim vrijednostima. 

Iako je namjenjena djeci, i odrasli sportaπi, 

treneri, odgajatelji, ali i roditelji, bake i djede, 

mogu prenosti poruku koju odaπilje ova knjiga - 

poruka ljepota uæivanja u jednostavnosti sporta. 

Milena DragiπiÊ 

51

SPORTSKA ARHITEKTURA 

Allianz Arena 

BuduÊnost 

u sadaπnjosti 

Stadion impozantnih dimenzija 258x227 m i visine 50 m, na sedam etaæa, ima 66.000 

sjedeÊih mjesta, 200 mjesta za hendikepirane, 2200 mjesta za novinare i poslovne partnere, 

106 VIP loapplea, 9800 parkiraliπnih mjesta na vanjskom parkingu i 1200 unutar stadiona 

Piπu Gordana GreguriÊ, dia i Lea LonËareviÊ Æibret, dia 

» 

ini se da su πportski objekti 

postali vrlo interesantni za 

postavljanje novih granica 

moguÊnosti izgradnje. Novi, 

moderni muenchenski stadion 

Allianz, Ëiji su dizajneri πvicarski 

arhitekti Herzog i de Meuron, 

vrhunskim dizajnom predstavlja 

inovaciju u interpretaciji 

nogometnih stadiona buduÊnosti. 

BuduÊa je to kuÊa klubova FC 

Bayern Muenchen i TSV 1860 

Muenchen. Iako suparnici na terenu, 

predsjednici ovih klubova su 

54 

udruæili snage, zajedno s 

osiguravajuÊom kuÊom Allianz, πto 

u podjeli troπkova izgradnje tako i u 

realizaciji ovog velikog projekta. 

(Zamislimo da Dinamo i Hajduk 

vlastitim novcem grade zajedniËki 

stadion!) 

Stadion impozantnih dimenzija 

258x227 m i visine 50 m, na sedam 

etaæa, ima 66.000 sjedeÊih mjesta, 

200 mjesta za hendikepirane, 2200 

mjesta za novinare i poslovne 

partnere, 106 VIP loapplea, 9800 

parkiraliπnih mjesta na vanjskom 

parkingu i 1200 unutar stadiona... 

Dosta? Niste joπ niπta Ëuli o samoj 

konstrukciji. 

Za poËetak, napomenut Êemo da 

je ovo zdanje sazdano od oko 22000 

tona Ëelika i 120.000 m 3 betona, πto 

stoji na temeljima veliËine obiteljske 

kuÊe koji su teπki oko 180 tona. 

U unutraπnjosti stadiona su tri 

prstenaste razine gledaliπta sa 

sjedeÊim mjestima koja omoguÊuju 

jasan pregled terena, pruæajuÊi 

emotivnu interakciju sa samom

igrom. ©vicarski dvojac odabrao je 

glatki oblik vanjskog plaπta, koji 

objedinjuje fasadu i krov u 

transparentnu, zakrivljenu 

konstrukciju romboidnih rezova. 

Konstrukcija mreæe od ËeliËnih 

nosaËa preko koje su postavljeni 

paneli od etilenske folije debljine 

samo 0,2 mm i teæine 350 g/m 2 

zvuËi nevjerojatno, no kad znate da 

su ispod postavljeni ventilatori koji 

cijelo vrijeme dræe konstrukciju 

napetom i omoguÊuju joj da 

podnese Ëak 1,5 m visine snijega - 

zvuËi gotovo nemoguÊe. Osim toga, 

ta konstrukcija omoguÊuje 

nevjerojatnu igru svjetla u klupskim 

bojama - crvenoj, plavoj ili bijeloj. 

Zabava za cijelu obitelj 

Ta moguÊnost igre svjetala 

transformira arenu u æivu 

koloristiËku predstavu na 24.000 m 2 

fasade uz pomoÊ 100 km kabela i 

1000 iluminirajuÊih panela . »ini se 

da predstava ne poËinje s 

utakmicom, nego mnogo prije. I 

zamislite, vodili su raËuna o tome 

da se boje osvijetljenog stadiona ne 

mijenjaju u sekundi (πto je moguÊe), 

nego u toku dvije minute - da bi se 

izbjegla moguÊnost eventualnog 

incidenta na obliænjoj autocesti! 

Nakon svih iznenaappleenja koje vas 

Ëekaju izvana, konaËni pogled na 

travnjak bit Êe pravi odmor. Jer 

travnjak, samo srce ovog 

nogometnog hrama, postavljen je na 

kvalitetno rasporeappleene slojeve 

(debljine oko 85 cm) koji sadræe 

podzemno grijanje, te sistem za 

natapanje i odvodnju terena, a krunu 

terena Ëini specijalno uzgojena trava 

s bavarskih travnjaka, koja se 

dostavlja u rolama. 

Moderni stadioni viπe nisu nuæno 

utoËiπta za nogometom zaluappleenu 

muπku populaciju. Sad moæete 

povesti cijelu obitelj na stadion, a 

samo vi gledati utakmicu. Jer 

stadion viπe nije samo igraliπte. 

Allianzov stadion ima i poslovni 

prostor, ugostiteljskih sadræaja na 

7000 m 2 , brojene duÊane, djeËje 

klubove i igraonice. 

I svuda moæete biti sigurni, jer 

800 km optiËkih kabela za prijenos 

informacija - uz nebrojene kamere, 

ureappleaje za kontrolu ulaza, 

vatrodojavnike, sprinklere i ostale 

tehnikalije Ëine vas opuπtenima. 

Allianzov stadion je 2003. godine 

osvojio i Dræavnu nagradu za 

prevenciju od poæara, na temelju 

Ëinjenice da je uspjeπan primjer 

integracije elementarnih mjera 

prevencije od poæara s inovativnim 

planiranjem novih, a da se nije 

ulazilo u konflikte izmeappleu 

kreativnosti i sigurnosti same 

konstrukcije. Uzevπi u obzir sve 

relevantne Ëinjenice, nakon πto je 

NjemaËkoj pripala Ëast da bude 

domaÊin Svjetskog nogometnog 

prvenstva 2006. godine meappleu 12 

gradova domaÊina, odluËeno je da 

Êe se prva utakmica odræati u 

Allianzovoj areni, najveÊem ponosu 

bavarske metropole. 

I sada joπ samo 

cijena…. 

Sitnica od oko 280 mil. € troπkova 

izgradnje stadiona i parkinga za 

11.000 automobila podijeljena je 

izmeappleu Allianza i klubova FC 

Bayern Muenchen i TSV 1860 

Muenchen. Osim toga, potroπeno je 

i oko 210 mil. € za prometnu 

infrastrukturu koja je ukljuËila 

pojaËanje postojeÊih kapaciteta 

autoceste i okolnih cesta te 

izgradnju novih. To je dio koji je 

snosila pokrajina Bavarska i s kojim 

je stanovniπtvo bilo upoznato i 

suglasno. A kako i ne bi bilo - cesta 

nikad previπe, a stadioni su im i 

tako ispunjeni do posljednjeg 

mjesta. 

A πto se buduÊnosti tiËe - 

priËekajmo ureappleeni Wembley… i 

Peking… 

55

56 

PUBLICISTIKA 

„The World Almanac 

and Book of Facts 

2005." 

World Almanac 

Books 

Bestseler s 

respektabilnih 

80.000.000 

prodanih 

primjeraka 

U Almanahu na viπe 

od 1000 stranica 

Ëitatelj moæe pronaÊi 

zanimljive i korisne 

podatke o raznim 

dogaappleajima i 

kategorijama. ©port 

kao kategorija za 

sebe prema broju 

zanimljivih podataka u 

ovom almanahu 

zauzima vrlo visoko 

mjesto 

Piπe Saπa Ceraj, prof. 

Knjiga „The World 

Almanac and Book of 

Facts 2005." izaπla je 2005. 

godine u izdanju 

nakladniËke kuÊe „World 

Almanac Books" sa 

sjediπtem u New Yorku. 

Format knjige je 13,5x22 

cm, mekani uvez, a broj 

stranica je 1008. Knjigu je 

New York Times proglasio 

bestselerom s ukupno 

prodanih impresivnih 

80.000.000 primjeraka. 

Kao i u prethodnim 

almanasima, i u ovom je 

ujedinjen golem broj 

Ëinjenica razvrstanih po 

dogaappleajima i kategorijama 

kroz godine. Knjiga sadræi 

64 fotografije u boji, sedam 

zemljopisnih karata te na 

Ëetiri stranice, po 

abecednom redu, prikazane 

zastave zemalja svijeta. 

Meappleu velikim brojem raznih 

i opÊih informacija je i 

poglavlje o zemljama 

svijeta. Tako je na stranici 

767. svoje mjesto pronaπla i 

Republika Hrvatska. 

Posebno bih istaknuo 

poglavlje o dopingu koje je 

napisao profesor Gary 

Wadler te na dvije stranice 

teksta vrlo dobro postavio 

kronologiju vaænijih 

dogaappleaja na podruËju 

dopinga. Za Ëitatelje 

πportaπe, ljubitelje πporta i 

πportske statistike svakako je 

najzanimljiviji dio o πportu 

koji na 120 stranica opisuje 

ukupno 27 πportova. 

Poglavlje o πportu zapoËinje 

najvaænijim dogaappleajima u 

2004. godini i raznovrsnim 

πportskim informacijama. 

»itatelj moæe pronaÊi 

podatke o osvojenim 

medaljama, najboljim 

igraËima, menadæerima, 

broju osvojenih titula, 

najuspjeπnijim klubovima, 

statistiËke pokazatelje, 

prvacima kroz godine i 

mnoge druge korisne 

informacije u sljedeÊim 

πportovima: atletici, 

baseballu, profesionalnoj 

koπarci (NBA, WNBA), 

studentskoj koπarci, 

ameriËkom nogometu, super 

bowlu, hokeju, nogometu, 

ragbiju, golfu, tenisu, 

automobilizmu, boksu, πahu, 

umjetniËkom klizanju, 

skijanju, plivanju, jedrenju, 

power boatingu, rodeu, utrci 

pasa, maratonu, triatlonu, 

biciklizmu i pecanju. O 

navedenim πportovima 

istaknuti su zanimljivi 

podaci o svjetskim 

rekordima, trenerima, 

πportskim dvoranama, 

rezultatima svjetskih 

kupova, europskih 

prvenstava, svjetskih 

prvenstava kao i mnogi 

drugi interesantni podaci 

koje je teπko navesti na 

jednom mjestu. 

Tako su u tenisu 

prezentirani svi pobjednici i 

pobjednice od 1969. do 

2004. godine i to na 

Otvorenom prvenstvu 

Australije, Francuske, 

Amerike, Engleske. 

Interesantan je podatak o 

svim pobjednicima 

Davisova kupa od 1900. do 

1934. godine te ukupni 

poredak vodeÊih tenisaËa i 

tenisaËica po broju 

osvojenih Grand Slam 

turnira. Poglavlje o πportu 

zavrπava vrlo korisnim 

podacima o ravnateljstvima 

πportskih organizacija u 

Sjedinjenim Dræavama te 

velikanima πporta. Imena 

vrhunskih πportaπa, njih 379, 

gusto su ispisana abecednim 

redom na Ëetiri stranice. 

U „The World Almanac 

and Book of Facts 2005." na 

viπe od 1000 stranica Ëitatelj 

moæe pronaÊi zanimljive i 

korisne podatke o raznim 

dogaappleajima i kategorijama. 

©port kao kategorija za sebe 

prema broju zanimljivih 

podataka u ovom almanahu 

zauzima vrlo visoko mjesto. 

Knjiga se moæe nabaviti u 

knjiæarama „Algoritma" po 

cijeni od 100 kuna ili na 

internetskoj adresi: 

www.worldalmanac.com/orders 

Doznajte 

sve o 

istezanju 

I u ovom broju 

predstavljamo tri knjige 

interesantne osobama 

koje djeluju u podruËju 

tjelesnog vjeæbanja i 

sporta: „Znanost o 

fleksibilnosti", „PriruËnik 

za odbojku" i "Sportska 

prehrana - Uvod u 

proizvodnju energije i 

natjecateljsku 

uspjeπnost" 

Piπe Goran MarkoviÊ 

Prva knjiga koju 

predstavljamo nosi naslov 

„Science of Flexibility", ili u 

prijevodu „Znanost o 

fleksibilnosti". Autor knjige je 

priznati ameriËki struËnjak iz 

podruËja gimnastike i profesor 

kineziologije Michael J. Alter. 

RijeË je o treÊem dopunjenom 

izdanju, πto takoappleer govori o 

kvaliteti knjige. Knjiga donosi 

najnovije znanstvene i struËne 

spoznaje o fleksibilnosti i 

istezanju, a autor ju je

namijenio πiroj publici, 

posebice profesionalcima u 

podruËju sportske medicine, 

kineziolozima, 

fizioterapeutima, 

kiropraktiËarima, trenerima i 

fitness instruktorima, te 

instruktorima plesa i joge. 

Knjiga ima 19 poglavlja 

organiziranih u pet 

tematskih cjelina: 1) 

Znanstvene osnove 

fleksibilnosti, 2) KliniËki 

aspekti fleksibilnosti, 3) 

Principi istezanja, 4) 

Anatomski aspekti 

fleksibilnosti i istezanja, i 5) 

SpecifiËne kinezioloπke 

aktivnosti. 

Prve dvije tematske 

cjeline posveÊene su 

definiranju temeljnih 

anatomskih i neurofizioloπkih 

faktora 

koji utjeËu na 

fleksibilnost 

pojedinca, kao i 

pregledu kliniËkih 

aspekata 

fleksibilnosti i 

istezanja. Ostale tri 

tematske cjeline 

posveÊene su razvoju 

fleksibilnosti, s 

naglaskom na 

specifiËnosti 

pojedinih zglobnih 

sustava u tijelu, 

odnosno specifiËnim 

zahtjevima za 

fleksibilnoπÊu tipiËnih 

sportskih aktivnosti. Na 

kraju knjige prikazano je 

oko 60 vjeæbi istezanja koje 

pokrivaju sve najvaænije 

miπiÊne regije tijela. Ako ste 

profesionalno angaæirani u 

poslovima direktno vezanim 

uz razvoj i odræavanje 

fleksibilnosti, te prevenciju i 

rehabilitaciju sportskih 

ozljeda, tada bi ova knjiga 

svakako trebala biti sastavni 

dio vaπe struËne biblioteke. 

Knjiga ima 368 stranica, a 

cijena joj je 52 ameriËka 

dolara bez troπkova 

poπtarine. 

SljedeÊa knjiga koju 

predstavljamo nosi 

naslov „Volleyball 

Handbook", ili u prijevodu 

„PriruËnik za odbojku". 

RijeË je o priruËniku koji je 

napisao Robert J. Miller, 

jedan od ponajboljih 

ameriËkih odbojkaπkih 

trenera s viπe od 50 godina 

trenerskog iskustva. Kako je 

veÊinu svoje trenerske 

karijere posvetio treningu 

mladih odbojkaπica i 

odbojkaπa, autor se u knjizi 

usredotoËio na razvoj i 

oblikovanje mladih igraËa, 

ali i na postizanje 

natjecateljskog rezultata. 

Tako, meappleu ostalim, u knjizi 

prikazuje osnove razvoja i 

oblikovanja mladih i 

nadarenih igraËa, zatim 

uËenje i usavrπavanje 

obrambenih i napadaËkih 

vjeπtina, kao i obrambenih i 

napadaËkih sustava igre. 

Nadalje, autor govori i o 

selekciji ekipe, razvoju 

kohezivnosti unutar ekipe, 

kao i pripremi utakmica i 

taktici igre. Dio knjige 

posveÊen je i kondicijskoj 

pripremi mladih odbojkaπa. 

Iako je knjiga ponajprije 

namijenjena odbojkaπkim 

trenerima, posebice 

trenerima kadetskih i 

juniorskih selekcija, znatan 

dio informacija koje knjiga 

sadræi moguÊe je iskoristiti i 

u drugim momËadskim 

sportovima. Knjiga ima 248 

stranica, a cijena joj je 19.95 

ameriËkih dolara, bez 

troπkova poπtarine. 

Posljednja knjiga koju 

predstavljamo u ovom 

broju nosi naslov „Sports 

Nutrition - An Introduction 

to Energy Production and 

Performance", ili u 

prijevodu "Sportska 

prehrana - Uvod u 

proizvodnju energije i 

natjecateljsku uspjeπnost". 

Autori knjige su dvojica 

svjetski priznatih britanskih 

znanstvenika i sveuËiliπnih 

profesora, dr. Asker 

Jeukendrup i dr. Michael 

Gleeson. RijeË o knjizi koja 

se temelji na najnovijim 

znanstvenim spoznajama iz 

podruËja prehrane sportaπa 

te njenog utjecaja na 

natjecateljsku uspjeπnost. 

No, zahvaljujuÊi iznimnom 

trudu autora, knjiga je 

napisana na jednostavan i 

logiËki organiziran naËin, 

tako da je bez problema 

mogu razumjeti i osobe bez 

znanstvenog 

'backgrounda' iz 

podruËja 

fiziologije, 

biokemije i 

nutricionizma. 

DapaËe, autori 

su knjigu 

namijenili πirem 

krugu Ëitatelja, 

od studenata i 

znanstvenika, 

preko 

nutricionista i 

lijeËnika, pa sve 

do instruktora 

fitnessa, 

profesora 

tjelesne i 

zdravstvene 

kulture te 

sportskih trenera. Knjiga 

ima 13 logiËki sloæenih 

poglavlja koja pokrivaju 

sljedeÊa podruËja: osnove 

prehrane, metabolizam i 

energetski kapaciteti 

Ëovjeka, probava i 

absorbcija hrane, 

makronutrijenti 

(ugljikohidrati, masti i 

bjelanËevine), 

mikronutrijenti (vitamini i 

minerali), voda i balans 

tekuÊine u organizmu, 

dodaci prehrani i njihova 

upotreba, regulacija tjelesne 

teæine, poremeÊaji u 

prehrani sportaπa, te uloga 

prehrane u radu 

imunoloπkog sustav 

sportaπa. Ukratko, u ovoj 

knjizi pronaÊi Êete osnovne 

informacije o sportskoj 

prehrani i njenom utjecaju 

na natjecateljski rezultat u 

sportu. Knjiga je izaπla iz 

tiska krajem 2004. godine i 

ima 424 stranice, a koπta 55 

ameriËkih dolara bez 

troπkova poπtarine. 

Viπe informacija o 

predstavljenim knjigama, 

kao i detalje o naËinu 

kupnje, moæete pronaÊi na 

web-stranici 

www.humankinetics.com. 

57

58 

IN MEMORIAM 

ZDRAVKO JEÆI∆ - PUSKO (17. kolovoza 1931. - 19. lipnja 2005.) 

Vrhunski sportaπ 

i vrhunski struËnjak 

Uz Puska JeæiÊa vezano je neπto πto u danaπnjem sportu moæe izgledati veoma Ëudnim - 

nakon diplomiranja u redovnom roku za inæenjera kemije poËeo je raditi u OKI-ju 

Daleko od domovine, 

daleko od Zagreba 

u kojem je 

Uz Puska JeæiÊa vezano 

je neπto πto u danaπnjem 

sportu moæe 

postao inæenjer kemije i 

izgledati veoma Ëu- 

svjetski poznati vaterpodnim. 

On je nakon dilist, 

u Long Islandu 

plomiranja u redo- 

(SAD) umro je Zdravko 

vnom roku (!) za in- 

JeæiÊ - Pusko (17. koloæenjera 

kemije poËeo 

voza 1931. - 19. lipnja 

raditi u OKI-ju. Kao 

2005.). Bio je to kraj 

izvrstan i nadaren in- 

izvanredne struËne, ali i 

æenjer poslan je 1964. 

sportske vaterpolske ka- 

na postdiplomski sturijere.dij 

na SveuËiliπte 

Zdravko, popularno 

Michigan u Ann Ar- 

Pusko, JeæiÊ poËeo se joπ 

boru kod Chicaga, 

kao appleak baviti plivanjem 

SAD. Nakon veoma 

u APK Mladost, ali je 

zapaæenog svrπetka 

ubrzo preπao na vaterpo- 

studija javio se onima 

lo u kojem je do punog 

izraæaja doπla, ne samo 

njegova velika plivaËka 

sposobnost nego i neiz- 

Trofeo Italija - bazen ©alata 1957. godine 

1. red: ZDRAVKO JEÆI∆, Uroπ Roje,Tomislav FranjkoviÊ, LOVRO RADONJI∆ i Jani Rarle 

2. red: Zlatko ©imenc, VLADO IVKOVI∆, ∆iro KovaËiÊ 

koji su ga poslali na 

tu specijalizaciju s 

molbom da ga rasporede 

na novo radno 

mjerna upornost i sistematiËnost. Postao je tako sudioni- mjesto. Odgovor je bio Ëestitka i obavijest da ga stipendija 

kom i suborcem velike generacije hrvatskih vaterpolista - viπe ni na πto ne obvezuje (!?). 

Zdravka ∆ire KovaËiÊa, Jurja Amπela, Veljka Bakaπuna, 

Marka BrainoviÊa, Vladimira IvkoviÊa, Ivice Jobe Curtinija, 

Lovre RadoniÊa, Ive ©takule, Boπka VuksanoviÊa, Ive 

Cipcija, Tomislava FranjkoviÊa, Hrvoja KaËiÊa, Marijana 

Æuæeja i Zlatka ©imenca. S njima je osvojio dvije srebrne 

medalje, na olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju i 1956. 

u Melbourneu, a 1960. u Rimu bio je Ëetvrti, jer je doma- 

Êin Italija “morala” pobijediti. 

Na Trofeju Italija, tada nesluæbenom Prvenstvu svijeta 

(SP se joπ nisu odræavala) u nizozemskom Nijmegenu bio 

je pobjednik. S reprezentacijom tadaπnje Jugoslavije, koju 

su Ëinili samo Hrvati, bio je na Europskom prvenstvu drugi 

1954. u Torinu i 1958. u Budimpeπti, a treÊi 1950. u Be- 

Ëu. Za te uspjehe, kada su se uz olimpijske igre igrala joπ 

samo europska prvenstva svake Ëetvrte godine i kada nije 

bilo nikakvih meappleunarodnih kupova, Zdravko JeæiÊ izabran 

je 1981. godine kao deveti po redu (s joπ desetoricom 

vaterpolista) i prvi od vaterpolista tadaπnje Jugoslavije 

1981. u Meappleunarodnu dvoranu vaterpolske slave osnovane 

1966. godine. 

Za svoj jedini klub, AVK Mladost, JeæiÊ je nastupio 113 

Veoma zapaæenog na studiju, JeæiÊa je profesor kod koga 

je specijalizirao odmah preporuËio velikoj multinacionalnoj 

kompaniji “Dow Chemical” u kojoj je poËeo raditi u 

razvojnom odjelu, kojemu je uskoro postao i direktor! Tu 

je izradio 19 ameriËkih patenata o sintezi raznih spojeva i 

proizvodnji polimernih materijala. Uza to je dobio i Ëetiri 

patenta prava u Kanadi, te po jedno u NjemaËkoj, »ileu, 

Meksiku, Peruu, Filipinima, Tajvanu i u Australiji. Za sve 

to je 1991. postao poËasni profesor SveuËiliπta Oklahoma, 

a 1994. i naslovni profesor kemijskog inæenjeringa. 

Ta biografija izgleda u doba danaπnjeg tzv. sporta veoma 

Ëudno. Ona, meappleutim, samo potvrappleuje da vrhunski sportaπi 

osim vrhunskih sportskih sposobnosti imaju i druge takve 

sposobnosti, ali se one menadæerskim metodama uniπtavaju 

do razine viπe-manje uspjeπnog trenera ili - gostioniËara. 

To je uniπtavanje, kao πto se vidi iz ovog primjera, nacionalne 

supstance. Hrvatski olimpiski odbor je 1992. godine 

Zdravka JeæiÊa imenovao sportskim veleposlanikom u 

SAD. Iza njega ostali su supruga, sinovi manager i lijeËnik 

te kÊerka pravnica . 

puta. 

Æarko SusiÊ

SmrÊu Zdenka Uzorinca (7. srpnja 

1929. - 10. lipnja 2005.) 

hrvatski sport je ostao bez 

svog iznimnog Ëlana. Ne samo zato 

πto je bio odliËan sportaπ, posebno 

stolnotenisaË, nego joπ viπe zato πto 

je za taj hrvatski sport, i sport opÊenito, 

uËinio iznimno mnogo kao 

sportski radnik, poglavito kao propagator 

i, osobito, povjesniËar stolnog 

tenisa, ali i ostalih sportova. 

Zdenko Uzorinac imao je sreÊu, 

ali i nesreÊu, πto je bio aktivan u 

doba velikih sportskih godina Æarka 

Dolinara, braÊe Harangozo, Josipa 

Vogrinca i drugih iznimnih 

stolnotenisaËa. U toj osobitoj konkurenciji 

on je kao aktivni igraË 

veÊ 1942., joπ junior, nastupio za 

seniorsku momËad svog prvog 

kluba HA©K-a. Kasnije je nastupao 

za nasljednika HA©K-a, 

ASTK Mladost za koji je osvojio 

25 naslova prvaka Hrvatske i πest 

naslova prvaka tadaπnje Jugoslavije 

(1945.-1962.). Pobijedio je i na 

meappleunarodnim prvenstvima Sarajeva 

1958. i 1964., Londona 1958. 

Veteranski je prvak otvorenog prvenstva 

SAD-a 1990. πto je bio i na 

veteranskim prvenstvima bivπe Jugoslavije, 

te Republike Hrvatske 

1992. i 1993. Nekoliko puta bio je 

pobjednik turnira novinara prigodom 

svjetskih prvenstava. Uspjeha 

je imao i u tenisu u kojem je 1964. 

bio finalist prvenstva Jugoslavije. 

Kao trener stolnotenisaËica Mladosti tri puta je osvojio 

prvenstvo Jugoslavije i Ëetiri puta pobjedu u Kupu 

(1966. - 1971.). 

Ipak, sve je to manji dio zasluga Zdenka Uzorinca za hrvatski, 

pa i svjetski stolni tenis. Godinama - sve do same 

smrti - bio je stolnoteniski i teniski djelatnik u klubovima, 

podsavezima i savezima, komisijama, struËnim i trenerskim, 

Stolnoteniskog saveza Jugoslavije i Republike Hrvatske, 

organizator velikih stolnoteniskih meappleunarodnih 

priredbi, sudac, vrhovni sudac i - navlastito - izvjestitelj. 

IN MEMORIAM 

ZDENKO UZORINAC (7. srpnja 1929. - 10. lipnja 2005.) 

NeobiËno vrijedna 

i doslovce sportska liËnost 

Uzorinac je bio odliËan sportaπ, 

posebno stolnotenisaË, koji je za 

taj hrvatski sport, i sport 

opÊenito, uËinio iznimno mnogo 

kao sportski radnik, poglavito 

kao propagator i, osobito, 

povjesniËar stolnog tenisa, ali i 

ostalih sportova 

Od 1975. do 1994. bio je Ëlan 

Europskog stolnoteniskog saveza 

(ETTU) i Meappleunarodnog stolnoteniskog 

saveza (ITTF). Od 1980. do 

1995. Ëlan je Meappleunarodne stolnoteniske 

akademije. 

No, i to je samo dio zasluga 

Zdenka Uzornica za hrvatski i 

svjetski stolni tenis. NajveÊe priznanje 

zasluæio je njegov publicistiËki 

rad za taj sport. Bezbrojni izvjeπtaji 

i Ëlanci objavljeni su u raznim 

novinama i listovima, suradnja 

u “Povijesti sporta”, u izdanjima 

Leksikografskog zavoda Hrvatske, 

publicistiËki radovi od malih 

knjiga do velikih, opseænih i 

cjelovitih monografija o stolnom 

tenisu i tenisu, ono je πto Êe Zdenka 

Uzorinca stalno vezati uz razvoj 

hrvatskog sporta. 

Knjige “Od Londona 1926. do 

Sarajeva 1973.”, “Pedeset godina 

STS Jugoslavije” (1978.), “Od Sarajeva 

do Novog Sada” (1981.), 

“©ezdeset godina stolnog tenisa” 

(1988.) za ITTF, “»etrdeset godina 

ASTK Mladost”, samo su najzapaæeniji 

radovi Zdenka Uzorinca. On 

je bio i redoviti suradnik dnevnih i 

povremenih domaÊih stranih listova 

i Ëasopisa. Punih 30 godina izvjeπtavao 

je s velikih stolnoteniskih, 

ali i malih priredbi. Objavljivao 

je tako u japanskom “Butterfly 

World Report”, njemaËkom “Deutscher 

Tischtennis Sport”, talijanskom 

“La Revista del Tennisatavola”, francuskom 

“France Tennis de Table”, itd. 

Povrh toga, objavio je opπirno i odliËno ureappleenu veliku 

knjigu o meappleunarodnom i naπem tenisu “Teniske legende”. 

Kad se uoËi da se sve to zbivalo bez prekida od 1941. 

sve do smrti 2005. godine, mora se konstatirati da je hrvatski 

sport u Zdenku Uzorincu izgubio neobiËno vrijednu 

i, u biti, doslovno sportsku liËnost. 

Æarko SusiÊ 

59

n GORAN IVANI©EVI∆, DOPREDSJEDNIK HOO-a 

Proslavljeni hrvatski tenisaË, olimpijac i pobjednik Wimbledona 

2001. Goran IvaniπeviÊ izabran je 17. kolovoza u Splitu, na 11. 

sjednici Skupπtine Hrvatskog olimpijskog odbora, za dopredsjednika 

HOO-a. 

n IMENOVANI PREDSJEDNICI ODBORA 

Odlukom Skupπtine iz kolovoza, Ëetvorica dopredsjednika HOO-a 

predsjedavat Êe, kako je i predviappleeno novim Statutom HOO-a, Ëetirima 

odborima, stalnim radnim tijelima Skupπtine. Goranko FiæuliÊ 

imenovan je predsjednikom Odbora ljetnih 

olimpijskih igara, Stojko VrankoviÊ vodit Êe 

Odbor neolimpijskih sportova, Ivo Goran Munivrana 

Odbor zimskih olimpijskih sportova 

dok Êe novoimenovani dopredsjednik HOO-a 

Goran IvaniπeviÊ voditi Odbor za lokalne æupanijske 

zajednice. 

n DOPUNA VIJE∆A 

Od Ëetiri Ëlana potrebna za dopunu VijeÊa 

prema odredbama novog Statuta iz lipnja 

2005., Skupπtina HOO-a je na redovnoj sjednici 

u kolovozu 2005. godine odluËila imenovati, 

zasad, samo dvojicu. Novi su Ëlanovi 

Duπko Mrduljaπ, predstavnik Hrvatskog veslaËkog 

saveza s iskustvom u radu VijeÊa od 

2000. do 2002.godine, te Marijan Maras, 

predstavnik ZagrebaËkog sportskog saveza. 

Skupπtina je takoappleer odluËila, zbog gubitka 

mandata u Skupπtini, razrijeπiti dosadaπnjeg 

Ëlana VijeÊa Vlatka ©kilju, predstavnika Hrvatskog 

judo saveza koji je za Ëlana VijeÊa 

izabran u listopadu 2002. godine. 

n »OP GLAVNI TAJNIK HOO-a 

U lipnju 2005. godine, jednoglasnom odlukom VijeÊa, Josip 

»op imenovan je glavnim tajnikom HOO-a s mandatom od Ëetiri 

godine. Josip »op, diplomirani ekonomist, bio je vrπitelj duænosti 

glavnog tajnika HOO-a u dva navrata, od studenoga 2000. do veljaËe 

2001. godine te od studenoga 2004. do lipnja 2005. godine. 

U sportskoj administraciji, Josip »op bio je izvrπni direktor i direktor 

ureda za lokalni sport HOO-a, te glavni tajnik Hrvatskog 

nogometnog saveza. 

n O PEKINGU OPTIMISTI»NO 

UnatoË ograniËenju broja sportaπa zadanim kvotama, te strogom 

kvalifikacijskom sustavu izbora za OI Peking 2008., Hrvatska bi 

se mogla kvalificirati u 20 sportova s oko 162 sportaπa, naznaËeno 

je “u optimistiËnoj prognozi” prijedloga Projekta priprema za 

nastup na OI Peking 2008. koji je pripremio Ured za olimpijski 

program HOO-a. Sastavni dio Projekta, koji su VijeÊe i Skupπtina 

60 

OD OLIMPA DO OLIMPA 

Glavni 

Pripremile 

Radica Jurkin i 

Gordana GaÊeπa 

u Hrvatskom olim 

Goran IvaniπeviÊ, 

dopredsjednik 

HOO-a 

HOO-a sa sjednice u kolovozu uputili nacionalnim sportskim savezima 

na razmatranje, Ëine Kriteriji i mjerila za financiranje priprema, 

te kriteriji za razvrstavanje sportaπa u kategorije olimpijskih 

kandidata. KonaËno usvajanje Projekta OI Peking 2008. planirano 

je za VijeÊe i Skupπtinu HOO-a u prosincu 2005. godine. 

n SPORTA©IMA NOVA KATEGORIZACIJA 

Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o kategorizaciji sportaπa 

koji je sastavila radna grupa na Ëelu s dopredsjednikom HOO-a 

Ivom Goranom Munivranom, odlukom VijeÊa od 17. kolovoza, 

upuÊen je nacionalnim sportskim savezima 

na razmatranje. KonaËan prijedlog 

Pravilnika kojim se sportaπi razvrstavaju 

u skupine od prve do πeste 

kategorije vrhunskih odnosno vrsnih 

sportaπa, VijeÊe namjerava staviti 

Skupπtini na razmatranje u prosincu 

2005. godine. 

n JO© »ETIRI GODINE ZAJEDNO 

“Kompanija vrijedi koliko ostvari 

dobiti i koliko vrati okolini, a INA je 

postigla oboje”, izjavio je predsjednik 

HOO-a Zlatko Mateπa prilikom potpisivanja 

novog Ëetverogodiπnjeg sponzorskog 

ugovora s najveÊom hrvatskom 

naftnom kompanijom INA-Industrija 

nafte d.d. Predsjednik Uprave 

INA-e Tomislav DragiËeviÊ iznio je 

zadovoljstvo πto je iznimno uspjeπna 

suradnja produæena na joπ jedan olimpijski 

ciklus, a na dobrobit hrvatskog 

sporta. U zagrebaËkom Muzeju Mimara, 

u nazoËnosti brojnih sportskih i gospodarstvenih uglednika gdje 

je sporazum potpisan 19. srpnja, predstavljen je i dokumentarni 

film 'INA na Olimpu', za koji je Ëlanica Olimpijskog POOLA dobila 

prestiænu nagradu International Stevie Word u New Yorku. 

n OLIMPIJSKA SRE∆KA ZA MLADE SPORTA©E 

Potpisivanjem ugovora o suradnji s Hrvatskom Lutrijom i AutokuÊom 

Zubak 12. srpnja, Hrvatski olimpijski odbor pokrenuo je 

marketinπki projekt “Olimpijska sreÊka”. Sredstva u visini od sedam 

posto po prodanoj sreÊki za HOO predviappleena su za unapreappleenje 

i razvoj mladih nadarenih hrvatskih sportaπa. 

n POPUST ZA NACIONALNE SPORTSKE SAVEZE 

Hrvatski olimpijski odbor odrekao se naknade od 19 posto od 

prodaje sportske opreme sa znakovljem HOO-a, ugovorene u lipnju 

s tvrtkom Magma d.o.o., u korist opremanja πportskih reprezentacija 

nacionalnih sportskih saveza. Naime, jednoglasna odluka 

VijeÊa od 17. kolovoza omoguÊit Êe sportskim savezima 19 posto 

jeftiniju sportsku odjeÊu i obuÊu za hrvatske reprezentativce.

dogaappleaji 

pijskom odboru 

n »ETIRI VELIKE MEDALJE 

S Europskog atletskog prvenstva sportaπa s invaliditetom, odræanog 

u Espoou u Finskoj od 17. do 28. kolovoza 2005. godine, hrvatska 

se sportska reprezentacija vratila sa Ëetiri medalje, od kojih 

je sama Marija IvekoviÊ osvojila tri; zlatnu u petoboju, srebrnu u 

skoku udalj, te bronËanu medalju u bacanju diska. Jelena VukoviÊ 

osvojila je zlatnu medalju u bacanju kugle. 

n PET MEDALJA NA SVJETSKIM IGRAMA 

Hrvatski su sportaπi, njih 34 u devet sportova, s pet medalja 

zavrπili nastup na 7. svjetskim igrama neolimpijskih sportova u 

njemaËkom Duisburgu od 14. do 24. srpnja, na kojima je nastupilo 

3500 sportaπa iz 100 zemalja. Marko PopoviÊ osvojio je zlato 

u preciznom gaappleanju mete ribolovnim priborom (arenberg), Sandro 

Gulja srebro u boÊarskom preciznom izbijanju, dok su Tanja 

Gobo, takoappleer u preciznom izbijanju i Alen ZamliÊ u karate borbama, 

te muπka ekipa rukometa na pijesku, osvojili broncu. 

n PO DVA PUTA ZLATO I SREBRO NA EYOF-u 

Hrvatski sportaπi, njih 56 u osam sportova i u konkurenciji 2.082 

sportaπa iz 48 zemalja, vratili su se iz Lignana u Italiji s 8. olimpijskog 

festivala europske mladeæi (EYOF) u srpnju 2005. s dvije zlatne 

i dvije srebrne medalje. Obje zlatne medalje osvojili su atletiËari 

Danijela GrgiÊ (400m) i Nikola KiπaniÊ (kugla). Srebrnu medalju 

osvojila je njihova kolegica Arna Erega (100m prepone), a drugu srebrnu, 

æenska odbojkaπka ekipa. Na EYOF-u u Lignanu, po prvi puta, 

u sportski program od 11 sportova uvrπten je i kajak/kanu. 

n ZLATNI MLADI∆I S UNIVERZIJADE 

Zlatnom medaljom gimnastiËara Roberta Seligmana na konju s 

hvataljkama, te dvojca u jedrenju ©ime Fantele i Igora MareniÊa u 

klasi 470 hrvatski su sportaπi uspjeπno zavrπili nastup na 23. ljetnoj 

univerzijadi od 11. do 21. kolovoza u turskom Izmiru. Zlata 

ovih mladiÊa svrstale su Hrvatsku na 22. mjesto od ukupno 132 zemlje 

sudionice. 

n DODATNA PRILIKA LOKALNIM ZAJEDNICAMA 

Ured za lokalni sport odluËio je opÊinskim, gradskim i æupanijskim 

savezima dati «dodatnu prilikufl za sufinanciranje sportskih i razvojnih 

projekta. Prema raspisu Ureda, do 25. listopada svi zainteresirani 

mogu konkurirati s programima koji su ili veÊ realizirani tijekom 

2005. ili koji se tek namjeravaju provesti do kraja godine. Prednost u 

potpori HOO-a imat Êe sportske zajednice s razvojnom strategijom i 

programima od opÊeg interesa. Uvjeti i programske osnove natjeËaja 

objavljeni su na adresi www.hoo.hr 

n PO»ASNI GRA–ANI ATENE 

Hrvatski rukometni reprezentativci, osvajaËi zlatne olimpijske 

medalje na OI u Ateni 2004., proglaπeni su u lipnju 2005. godine 

poËasnim graappleanima Atene. Plakete u znak priznanja za doprinos 

meappleunarodnom sportu i olimpijskom idealu, na prigodnoj sveËanosti 

organiziranoj za zlatne rukometaπe i brojne uglednike sportskog 

i kulturnog æivota, uruËio je u Zagrebu grËki veleposlanik u 

Hrvatskoj Panavotis Baizos. 

Hrvatska muπka rukometna reprezentacija na primanju u grËkom veleposlanstvu u Zagrebu 

61

magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?