magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
amaterizma do profesionalizma<br />
njena su pravila,<br />
filozofija olimpizma<br />
Jim Thorpe<br />
meappleusobnog prijepora, iskljuËivosti,<br />
kontradiktornosti i razliËitih shvaÊanja.<br />
Meappleunarodni olimpijski odbor je od svog<br />
osnivanja imao Ëvrst, gotovo rigidan, stav da<br />
na olimpijskim igrama mogu nastupati<br />
iskljuËivo amateri. »ak je i glavna tema<br />
osnivaËkog kongresa Meappleunarodnog<br />
<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> 1894. godine bila<br />
amaterizam i profesionalizam. Glavni razlog<br />
zaπto tenis nije bio na programu olimpijskih<br />
igara od 1928. do 1984. upravo je u Ëinjenici<br />
da je Meappleunarodni teniski savez imao mnogo<br />
liberalniji stav prema profesionalcima nego je<br />
to od njega zahtijevao MOO. Zabiljeæeni su<br />
mnogi sukobi s meappleunarodnim nogometnim,<br />
streljaËkim ili skijaπkim savezima koji su<br />
dopuπtali nastupe profesionalnim sportaπima.<br />
Meappleunarodni olimpijski odbor nije imao<br />
sluha. Nije dopuπtao da sportaπi koji<br />
sudjeluju na olimpijskim igrama putuju viπe<br />
od dva tjedna ili 30 dana godiπnje niti su<br />
dopuπtali da se sportaπima vrati izgubljena<br />
zarada ili nadoknadi plaÊa koju nisu primali<br />
za vrijeme priprema i natjecanja.<br />
Nurmijev pouËak<br />
Jednom od najveÊih atletiËara svih<br />
vremena, viπestrukom olimpijskom<br />
pobjedniku i najveÊoj atletskoj zvijezdi u<br />
razdoblju izmeappleu dva svjetska rata, Fincu<br />
Paavi Nurmiju, MOO je 1932. doæivotno<br />
zabranio sudjelovanje na olimpijskim igrama<br />
jer je zaradu laæno prikazao kao putne<br />
troπkove. “Tko si ne moæe priuπtiti bavljenje<br />
sportom, ne treba se ni baviti sportom, a ako<br />
se i bavi sportom, ne moæe nositi plemenitu<br />
titulu sportaπa amatera.”<br />
Meappleunarodni olimpijski odbor i Olimpijska<br />
povelja danas ne prepoznaju razliku izmeappleu<br />
sportaπa amatera i profesionalaca. Rezultat je<br />
to dugogodiπnjih sukoba unutar samog MOOa,<br />
ali joπ i viπe potrebe i nuænosti da se prizna<br />
i prihvati realno stanje u sportu i druπtvu<br />
kojega je sport sastavni dio. Joπ sedamdesetih<br />
godina proπlog stoljeÊa zagovarajuÊi<br />
amaterizam MOO je zauzeo stajaliπte da se<br />
“laæne sportske stipendije i drugi oblici<br />
nepoπtenja i varanja moraju zaustaviti”.<br />
»ovjek koji se usudio prekinuti amatersku<br />
tradiciju olimpizma i promijeniti jedno od<br />
temeljnih pravila sudjelovanja na olimpijskim<br />
igrama bio je Juan Antonio Samaranch. “Prije<br />
nekoliko godina izjavio sam da na<br />
olimpijskim igrama trebaju nastupati najbolji<br />
sportaπi… za nas, na primjer, u tenisu ne<br />
postoje profesionalci i amateri, postoje prije<br />
svega sportaπi…” Iako su neki Ëlanovi MOOa<br />
predvidjeli “kaotiËnu buduÊnost olimpijskim<br />
igrama ako se dopusti sebiËnoj javnosti i<br />
interesu kapitala slobodno djelovanje u ovom<br />
podruËju”, a profesionalizam okarakterizirali<br />
kao veliko zlo ili bolest, sasvim je izvjesno da<br />
je Juan Antonio Samaranch uspio stvoriti<br />
ozraËje u kojem je bilo moguÊe provesti u<br />
djelo ideju o izjednaËavanju sportaπa amatera<br />
i profesionalaca u pogledu nastupa na<br />
olimpijskim igrama. Najgorljiviji protivnici<br />
bile su komunistiËke zemlje koje se nisu<br />
slagale s idejom da profesionalni sportaπi sa<br />
zapada sudjeluju na olimpijskim igrama.<br />
Profesionalizam je uπao u olimpijski pokret<br />
na mala vrata. Nastup na <strong>Olimpijski</strong>m igrama<br />
1988. godine dopuπten je profesionalnim<br />
sportaπima u pet sportova: nogometu, atletici,<br />
hokeju na ledu, konjiËkom sportu i tenisu.<br />
Nakon takve odluke bilo je sasvim jasno da<br />
Êe se nastup profesionalnim sportaπima<br />
uskoro omoguÊiti i u drugim sportovima i da<br />
Êe jaz izmeappleu amaterizma i profesionalizma<br />
uskoro nestati.<br />
Nova Olimpijska povelja<br />
To se konaËno i dogodilo 1990. godine<br />
kada je odluËeno da Êe se prijeporno pravilo<br />
26 u Olimpijskoj povelji zamijeniti. Nova<br />
Olimpijska povelja stupila je na snagu 1991.<br />
godine s novim pravilom broj 45: “Da bi<br />
mogao sudjelovati na olimpijskim igrama<br />
natjecatelj mora ispunjavati uvjete<br />
Olimpijske povelje te mora poπtovati pravila<br />
odreappleenog meappleunarodnog saveza koje je<br />
odobrio MOO i mora ga prijaviti njegov<br />
nacionalni olimpijski odbor”. Drugih uvjeta<br />
nije bilo.<br />
Vaæno je naglasiti ono πto su naglaπavali i<br />
Ëlanovi MOO-a kada je novo pravilo nakon<br />
gotovo 100 godina prijepora konaËno i<br />
doneseno. Pravilo sudjelovanja na<br />
olimpijskim igrama je promijenjeno, ali<br />
filozofija olimpizma nije promijenjena.<br />
<strong>Olimpijski</strong> pokret i dalje se temelji prije<br />
svega na odgojnim i humanistiËkim<br />
vrijednostima sporta koje, naroËito u<br />
danaπnje vrijeme, treba stalno i<br />
beskompromisno isticati i braniti. Sport je<br />
bio, ostao i u buduÊnosti treba biti odgojno<br />
sredstvo mladih upravo onako kako ga je<br />
prije viπe od 110 godina zamislio Pierre de<br />
Coubertin, otac modernog <strong>olimpijskog</strong><br />
pokreta.<br />
Meappleunarodni olimpijski odbor je 1983.<br />
godine ispravio svoju pogreπku i obitelji Jima<br />
Thorpea uruËio dvije zlatne medalje koje je<br />
osvojio na <strong>Olimpijski</strong>m igrama 1912. godine<br />
u Stockholmu. Nepravda uËinjena Nurmiju<br />
1932. godine ne moæe biti ispravljena, ali je<br />
taj veliki atletiËar ovjekovjeËen na plakatu<br />
<strong>Olimpijski</strong>h igara iz 1952. godine koje su<br />
odræane u Helsinkiju.<br />
21
Change language