magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor
29.12.2012 • Views
Share Embed Flag

magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
hoo.hr

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

BROJ 16 • RUJAN 2005.<br />

ISSN 1331-9523<br />

MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA<br />

INTERVIEW: Josip »op OLIMPIJSKE LEGENDE: Ivica Horvat<br />

OLIMPIZAM: <strong>Olimpijski</strong> pokret od amaterizma do profesionalizma<br />

SPORT I DIZAJN: Reci mi piktogramom SPORTSKI GRAD: IvaniÊ Grad

ZA NAKLADNIKA<br />

<strong>Hrvatski</strong> olimpijski odbor<br />

Josip »op<br />

UREDNIK<br />

Ante DrpiÊ<br />

UREDNI©TVO<br />

Æeljko Kavran,<br />

Romana Caput-Jogunica,<br />

Gordana GaÊeπa,<br />

Siniπa HanËiÊ,<br />

Nada SenËar,<br />

Zdenko JajËeviÊ,<br />

Radica Jurkin,<br />

Jura Ozmec<br />

UREDNIK FOTOGRAFIJE<br />

Siniπa HanËiÊ<br />

LEKTURA<br />

MARE<br />

OBLIKOVANJE I PRIJELOM<br />

Zlatko Vrabec<br />

GRAFI»KA PRIPREMA<br />

VEA d.o.o., Zagreb<br />

TISAK<br />

Stega tisak, Zavrtnica 17<br />

Zagreb<br />

Naklada: 2.000 primjeraka<br />

www.hoo.hr<br />

E-mail: hoo@hoo.tel.hr<br />

Dragi Ëitatelji,<br />

zadovoljstvo mi je predstaviti vam 16. broj naπeg i vaπeg Ëasopisa<br />

"Olimp" koji iz broja u broj nastojimo obogatiti novim, nadam se,<br />

zanimljivim rubrikama. Uvjeren sam da je uredniπtvo na pravom putu<br />

da "Olimp" postane istinski kulturoloπko-sportski Ëasopis iz domene<br />

tjelovjeæbe, sporta i olimpizma. U tim nastojanjima ima punu potporu<br />

Ëelniπtva HOO-a, ali i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta o<br />

Ëemu svjedoËi i razgovor s pomoÊnikom ministra zaduæenim za sport<br />

mr. sc. Draæenom Harasinom.<br />

U ovom "Olimpu" donosimo osvrt na nastup naπih sportaπa na<br />

Mediteranskim igrama u Almeriji, u rubrici "Olimpijske legende"<br />

predstavljamo proslavljenog nogometaπa i jednog od najboljih<br />

obrambenih igraËa Ivicu Horvata. U rubrici "Sportske nade"<br />

predstavljamo boÊara Gorana Percana. Uz stalni prilog "Povijest<br />

<strong>hrvatskog</strong> sporta" te rubrike "Od Olimpa do Olimpa", "Sportska<br />

arhitektura", "Sportska publicistika" uvodimo i stalnu rubriku "Sport i<br />

religija", a u "Sportskom gradu" predstavljamo vam IvaniÊ Grad.<br />

Josip »op, dipl. oec.<br />

glavni tajnik Hrvatskog<br />

<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong><br />

5 Kalendar natjecanja 2005. LISTOPAD-STUDENI-PROSINAC<br />

6 Josip »op, glavni tajnik HOO-a<br />

Sport mora dobiti svoje ministarstvo<br />

9 Mediteranske igre<br />

Rukometaπi najveÊe pozitivno iznenaappleenje<br />

12 Olimpijske legende: Ivica Horvat<br />

16 Sportske nade: Goran Percan<br />

18 Predstavljamo vam sportski grad: IvaniÊ Grad<br />

20 Olimpizam: Olimpijska povelja<br />

Promijenjena su pravila, ali ne i filozofija olimpizma<br />

22 Religija i sport<br />

24 Umjetnost i sport<br />

26 Li Zhijan posjetio HOO<br />

27 Dobitnik godiπnje nagrade HZSN-a za fotografski rad<br />

Damir SenËar<br />

29 Prilog<br />

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA<br />

43 Prilog<br />

©PORT U ©KOLI I STUDENTSKI ©PORT<br />

54 Sportska arhitektura<br />

56 Publicistika<br />

58 In memoriam<br />

Zdravko JeæiÊ-Pusko, Zdenko Uzorinac<br />

Od Olimpa do Olimpa<br />

60 Glavni dogaappleaji u Hrvatskom olimpijskom odboru<br />

3

KALENDAR NATJECANJA 2005.<br />

Priredila<br />

Milena DragiπiÊ<br />

LISTOPAD<br />

Jedrenje<br />

Svjetsko prvenstvo u<br />

klasi laser<br />

Fortaleza, Ceara<br />

(Brazil)<br />

20. rujna- 8. listopada<br />

Tenis<br />

Davis Cup - Fed Cup,<br />

juniori<br />

Barcelona<br />

(©panjolska)<br />

1. rujna - 2. listopada<br />

ATP turnir Masters<br />

serije<br />

Madrid (©panjolska)<br />

17.-23. listopada<br />

Hrvanje<br />

Svjetsko prvenstvo,<br />

slobodni stil, grËkorimski,<br />

æene<br />

Budimpeπta<br />

(Maapplearska)<br />

1. rujna - 2. listopada<br />

Gimnastika<br />

Svjetsko prvenstvo u<br />

ritmiËkoj gimnastici<br />

Baku (Azerbajdæan)<br />

5.-9. listopada<br />

Taekwondo<br />

Europsko prvenstvo<br />

Riga (Litva)<br />

6.-9. listopada<br />

Klizanje<br />

ISU Grand Prix,<br />

juniori<br />

Zagreb (Hrvatska)<br />

7.-10. listopada<br />

Olimpijske<br />

kvalifikacije<br />

BeË (Austrija)<br />

12.-16. listopada<br />

Nogomet<br />

Kvalifikacijska<br />

utakmica za SP 2006.<br />

Hrvatska-©vedska<br />

Zagreb (Hrvatska)<br />

8. listopada<br />

Kvalifikacijska<br />

utakmica za SP<br />

2006.<br />

Maapplearska-<br />

Hrvatska<br />

Zoran Primorac<br />

Dado Prrπo<br />

LISTOPAD - STUDENI - PROSINAC<br />

Maapplearska<br />

12. listopada<br />

MaËevanje<br />

Svjetsko prvenstvo<br />

Leipzig (NjemaËka)<br />

8.-10. listopada<br />

Biciklizam<br />

UCI Pro Tour<br />

Giro di Lombardia<br />

Italija<br />

15. listopada<br />

KonjiËki sport<br />

Svjetsko uzgojno<br />

prvenstvo za mlade<br />

konje<br />

Le Lion d'Angers<br />

(Francuska)<br />

20.-23. listopada<br />

Stolni tenis<br />

Svjetski kup, muπki<br />

Liege (Belgija)<br />

27.-30. listopada<br />

STUDENI<br />

Boks<br />

Svjetsko seniorsko<br />

prvenstvo<br />

Mianyang (Kina)<br />

5.-13. studenoga<br />

EABA seniorski<br />

turnir<br />

Beograd (SiCG)<br />

17.-20. studenoga<br />

Tenis<br />

WTA masters<br />

Los Angeles (SAD)<br />

7.-13.studenoga<br />

ATP Masters kup<br />

Shanghai (Kina)<br />

12.-20. studenoga<br />

Dizanje utega<br />

Svjetsko prvenstvo<br />

Doha (Katar)<br />

9.-20. studenoga<br />

Klizanje<br />

Olimpijske<br />

kvalifikacije<br />

Bormio (Italija)<br />

11.-13. studenoga<br />

Olimpijske<br />

kvalifikacije<br />

Haag (Nizozemska)<br />

18.-20. studenoga<br />

Streljaπtvo<br />

ISSF Svjetski<br />

kup - finale<br />

kratka puπka<br />

Dubai<br />

(UAE)<br />

19.-25.<br />

studenoga<br />

Gimnastika<br />

Svjetsko prvenstvo u<br />

umjestniËkoj<br />

gimnastici<br />

Melbourne<br />

(Australija)<br />

21.-27. studenoga<br />

PROSINAC<br />

KonjiËki sport<br />

Svjetsko prvenstvo u<br />

daljinskom jahanju<br />

Bahrain (Bahrain)<br />

1.-31. prosinca<br />

Tenis<br />

Finale Davis Cupa<br />

2.-4. prosinca<br />

SlovaËka - Hrvatska<br />

Idora Hegel<br />

Karate<br />

Zlatna liga<br />

Pariz (Francuska)<br />

3.-4. prosinca<br />

Jedrenje<br />

Finale Svjetskog<br />

prvenstva - æene<br />

Fortaleza, Ceara<br />

(Brazil)<br />

2.-9. prosinca<br />

Rukomet<br />

Svjetsko prvenstvo -<br />

æene<br />

St. Peterburg (Rusija)<br />

5.-18. prosinca<br />

Plivanje<br />

Europsko prvenstvo u<br />

25-metarskom<br />

bazenu<br />

Trst (Italija)<br />

8.-11. prosinca<br />

Nogomet<br />

IzvlaËenje skupina za<br />

SP 2006. u<br />

NjemaËkoj<br />

9.prosinca<br />

Atletika<br />

Europsko prvenstvo<br />

u krosu<br />

Tilburg<br />

(Nizozemska)<br />

11. prosinca<br />

5

Piπe<br />

Vedran<br />

BoæiËeviÊ<br />

6<br />

INTERVIEW:<br />

Josip »op, glavni tajnik <strong>hrvatskog</strong> <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong><br />

Sport mora dobiti<br />

svoje ministarstvo<br />

Ne æelim da se viπe ikada dogodi da o miπljenju glavnog<br />

tajnika ovisi hoÊe li netko dobiti viπe ili manje sredstava<br />

i da o tome ovisi egzistencija nekog saveza. Sportski<br />

rezultat se valorizira kroz financijski plan koji donosi<br />

Skupπtina HOO-a, a ja sam kao odgovorna<br />

osoba zaduæen da se planirana sredstva<br />

transferiraju do saveza<br />

Nakon smjene Ivice<br />

MioËiÊa StoπiÊa s<br />

mjesta glavnog tajnika<br />

Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong><br />

<strong>odbora</strong>, njegov je<br />

posao nekoliko<br />

mjeseci kao<br />

vrπitelj<br />

duænosti<br />

obavljao Josip »op. Poslije<br />

provedenog natjeËaja, ostao je bez<br />

prefiksa v. d.. Iako su mu ovlasti<br />

znatno smanjene u odnosu na<br />

prethodnika, to mu nimalo ne smeta.<br />

- Dosadaπnje ovlasti glavnog tajnika<br />

bile su preπiroke. Promjenom Statuta<br />

svedene su u realan i normalan okvir.<br />

Od ovog posla ne treba raditi neπto<br />

nadnaravno. Glavni tajnik je<br />

koordinator struËnih sluæbi Hrvatskog<br />

<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong>, ali i svih<br />

operativaca nacionalnih saveza. Ne<br />

æelim da se viπe ikada dogodi da o<br />

miπljenju glavnog tajnika ovisi hoÊe li<br />

netko dobiti viπe ili manje sredstava i<br />

da o tome ovisi egzistencija nekog<br />

saveza. Sportski rezultat se valorizira<br />

kroz financijski plan koji donosi<br />

Skupπtina HOO-a, a ja sam kao<br />

odgovorna osoba zaduæen da se<br />

planirana sredstva transferiraju do<br />

saveza.<br />

• Prvo veliko natjecanje koje vas je<br />

doËekalo na novoj duænosti bile su<br />

Mediteranske igre. Jesu li rezultati<br />

hrvatskih sportaπa u Almeriji<br />

ispunili oËekivanja HOO-a?

- Zadovoljni smo brojem osvojenih<br />

medalja, meappleutim ono Ëime ne<br />

moæemo biti zadovoljni je Ëinjenica<br />

da su nas neke zemlje iz okruæenja,<br />

kao i zemlje koje su nam sliËne<br />

veliËinom, brojem sportaπa i<br />

standardom, prestigle, pogotovo u<br />

individualnim sportovima. Primjer je<br />

Slovenija i plivanje. Tu HOO mora<br />

reagirati, struËnom analizom doÊi do<br />

podatka zaπto je to tako. Ono s Ëime<br />

se takoappleer ne slaæem je, i to sam<br />

rekao tajnicima saveza i Ëlanovima<br />

VijeÊa HOO-a, naËin na koji pojedini<br />

sportaπi odlaze na velika natjecanja.<br />

Æelim da svaki savez koji πalje svoje<br />

sportaπe na takva natjecanja napravi<br />

plan oËekivanih rezultata. To Êe nam<br />

biti orijentir da moæemo reÊi koji<br />

sportaπi mogu iÊi na natjecanje, jer to<br />

nije turistiËko putovanje, nego<br />

sportska priredba od koje HOO<br />

oËekuje odreappleeni rezultat. Tim viπe<br />

πto smo osnovni financijeri<br />

multisportskih natjecanja, pa imamo<br />

pravo odluËivati o svemu. Prosjek nas<br />

viπe ne zanima. Zbog nedostatka<br />

vremena moæda se novi pravilnik o<br />

kategorizaciji joπ neÊe primjenjivati<br />

za ZOI u Torinu, ali za ostala<br />

multisportska natjecanja svakako.<br />

• Dopredsjednik HOO-a Ivo<br />

Goran Munivrana tvrdi da se<br />

dræava ne brine dovoljno za sport.<br />

Slaæete li se s takvom<br />

konstatacijom?<br />

Izmiπljena "afera doping"<br />

Josip »op roappleen je 14. listopada 1954. godine u Varaædinu. Nogometom se poËeo<br />

baviti u NK Varteks, a tijekom karijere igrao je i za Dinamo, Zagreb i Hajduk, te austrijske<br />

klubove Sturm i Wildon. Za sve reprezentativne selekcije bivπe dræave igrao<br />

je viπe od 70 puta, nastupivπi i na Europskom prvenstvu u Francuskoj 1984. Nakon<br />

zavrπetka igraËke karijere bio je tehniËki tajnik NK Zagreb, a od 1996. do 1998.<br />

obavljao je duænost glavnog tajnika Hrvatskog nogometnog saveza. Tada je smijenjen<br />

pod vrlo Ëudnim okolnostima. Naime, te je godine <strong>Hrvatski</strong> olimpijski odbor<br />

donio odluku o provedbi dopinπke kontrole i na utakmicama Hrvatske nogometne<br />

lige. Tadaπnji predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak o tome je na sastanku obavijestio<br />

v. d. predsjednika HNS-a Vlatka MarkoviÊa, Ëlana Izvrπnog <strong>odbora</strong> HNS-a Vedrana<br />

RoæiÊa i »opa. Nakon sastanka »op je o provedbi kontrole izvijestio i povjerenika<br />

HNL-a Antu Martinca. Meappleutim, nakon utakmice Hajduk - Dinamo, tadaπnji<br />

predsjednik ''plavih'' Zlatko Canjuga zabranio je svojim igraËima odlazak na<br />

dopinπku kontrolu. Dva mjeseca kasnije Josip »op je dobio izvanredni otkaz, s<br />

obrazloæenjem da je svojevoljno traæio dopinπka testiranja.<br />

SljedeÊe godine je poËeo obavljati duænost izvrπnog direktora HOO-a i na tom je<br />

mjestu ostao do 2001. kad je imenovan direktorom Ureda za lokalni sport. U<br />

meappleuvremenu je Ëetiri mjeseca bio i v. d. glavnog tajnika, a istu je funkciju imao i<br />

od studenog 2004. do lipnja ove godine, kada je i sluæbeno postao glavni tajnik.<br />

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a do titule magistra ga dijeli<br />

joπ jedan ispit. Zavrπio je i Viπu trenersku πkolu.<br />

Safet SuπiÊ i<br />

Josip »op<br />

u dresu Zagreba<br />

- Bilo bi dobro kad bi dræava mogla<br />

registrirati sva financijska davanja za<br />

sport. Moæda bismo tada vidjeli da se<br />

u sport ulaæe dovoljno novca, ali ne<br />

na adekvatan naËin. No, s druge<br />

strane, novca za sport nikad nije<br />

dovoljno. Zato bi trebalo razmisliti o<br />

tome da sport kao vaæna druπtvena<br />

djelatnost ne bude u sklopu<br />

Ministarstva znanosti, nego da dobije<br />

vlastito ministarstvo, kao i kultura.<br />

Nekad je odnos izdvajanja za kulturu i<br />

sport bio 1-1, danas je oko 7-1 u<br />

korist kulture. Nemam niπta protiv da<br />

kultura dobije joπ viπe novca, ali i<br />

sport mora biti adekvatno financiran.<br />

• ©to Êe novo donijeti Zakon o<br />

sportu, kad napokon bude donesen?<br />

- Zakon o sportu neÊe rijeπiti<br />

problem financiranja, ali Êe rijeπiti<br />

neke probleme, poput razdvajanja<br />

amaterskog i profesionalnog sporta,<br />

7<br />

‹

‹<br />

privatizacije klubova itd. No, to nisu<br />

osnovni problemi, jer u Hrvatskoj ima<br />

samo pet posto profesionalnog sporta.<br />

Zato bi glavni zadatak Zakona o<br />

sportu trebao biti poboljπavanje<br />

statusa amaterskog sporta. Ali, zakoni<br />

koji se ne primjenjuju ne predstavljaju<br />

niπta. I postojeÊi Zakon o sportu je<br />

dobar, no nije se primjenjivao<br />

dosljedno. Smatram da bi lakπe bilo<br />

doraditi postojeÊi zakon onime πto<br />

smo primijetili da nedostaje, nego<br />

raditi potpuno novi zakon. To je<br />

dovelo do toga da se veÊ viπe od dvije<br />

godine govori samo o nacrtu zakona,<br />

koji nikako da zaæivi.<br />

• Prije pet godina u intervjuu za<br />

Olimp ste se vrlo negativno izjasnili<br />

o politiËarima u sportu. Danas<br />

imamo situaciju da je sve viπe<br />

sportaπa u politici. Kako gledate na<br />

tu pojavu?<br />

- I danas tvrdim da politiËar moæe<br />

biti u sportu, ali samo kao pomoÊ da<br />

klub ili savez lakπe doapplee do dodatnih<br />

izvora financiranja. Meappleutim, ako<br />

danas pogledate ljude koji vode sport,<br />

primijetit Êete straπan trend da je<br />

meappleu njima sve manje sportaπa.<br />

Nakon karijere, sportaπi vrlo brzo<br />

dolaze do zatvorenih vrata sportskih<br />

funkcija i onda izabiru druge æivotne<br />

puteve i ciljeve. Zato danas sport vode<br />

ljudi koji s njime nemaju puno<br />

zajedniËkog. Doπlo je do erozije<br />

funkcioniranja klubova i saveza, a<br />

samim time i rezultata. Istina je da se<br />

sada pojavio trend sportaπa u politici.<br />

Ne znam koliko je to dobro, ali ne<br />

treba im oduzimati moguÊnost da<br />

pokuπaju uËiniti sve kako bi sport<br />

dobio dignitet koji zasluæuje.<br />

• Kako danas, s vremenske<br />

distance, gledate na ''aferu doping''<br />

zbog koje ste morali otiÊi iz<br />

Hrvatskog nogometnog saveza?<br />

- Shvatio bih da sam tada otkaz<br />

dobio spreËavajuÊi dopinπku kontrolu,<br />

a ne obrnuto. Ali, u nas je uobiËajeno<br />

da sulude stvari postaju normalne, da<br />

nepoπteni postaju poπteni. Nakon<br />

Ëetverogodiπnjeg sudskog spora,<br />

dobio sam financijsku i moralnu<br />

zadovoljπtinu. Sadaπnja pozicija u<br />

HOO-u za mene je velika satisfakcija<br />

za sve ono πto sam do sada ulagao u<br />

sebe kao sportaπa i kao akademskog<br />

graappleanina.<br />

8<br />

Bilo bi dobro kad<br />

bi dræava mogla<br />

registrirati sva<br />

financijska<br />

davanja za<br />

sport. Moæda<br />

bismo tada<br />

vidjeli da se u<br />

sport ulaæe<br />

dovoljno novca,<br />

ali ne na<br />

adekvatan naËin.<br />

No, s druge<br />

strane, novca za<br />

sport nikad nije<br />

dovoljno. Zato bi<br />

trebalo razmisliti<br />

o tome da sport<br />

dobije vlastito<br />

ministarstvo,<br />

kao i kultura<br />

Josip »op na OI u<br />

Sydneyu 2000.<br />

Josip »op<br />

u trenirci<br />

Hajduka

ME–UNARODNE SPORTSKE PRIREDBE<br />

Mediteranske igre<br />

Rukometaπi<br />

najveÊe<br />

pozitivno<br />

iznenaappleenje<br />

Dvadeset i πest medalja - pet zlatnih, 10 srebrnih i 11 bronËanih - osvojili su hrvatski<br />

sportaπi na XV. mediteranskim igrama u πpanjolskoj Almeriji, gdje se za odliËja borilo<br />

3854 natjecatelja iz 20 zemalja Sredozemlja<br />

Paraolimpijci Nataπa<br />

SoboËan (u kolicima),<br />

Mihovil ©panja i Ana Srπen<br />

Piπe Robert ©alinoviÊ<br />

Na vruÊem jugu ©panjolske<br />

naπi sportaπi su osvojili viπe<br />

odliËja negoli u Tunisu 2001.,<br />

ali i manje nego u Languedoc-<br />

Rousillonu 1993. i Bariju 1997., πto<br />

je donekle i oËekivano, jer smo u<br />

Francuskoj i Italiji imali brojnije<br />

reprezentacije, a i tada su<br />

mediteranske igre naπim sportaπima<br />

bile jedne od prvih multisportskih<br />

natjecanja uopÊe pod hrvatskom<br />

zastavom. Naravno da se taj<br />

nacionalni zanos iz devedesetih<br />

donekle izgubio, a i mediteranske<br />

igre su pred "ozbiljnom<br />

rekonstrukcijom", jer je razlika u<br />

kvaliteti sudionika od sporta do<br />

sporta upravo nevjerojatna. Zato je<br />

od pukog brojanja medalja u<br />

Almeriji za hrvatski sport mnogo<br />

vaænija spoznaja tko zasluæuje<br />

priliku za Peking 2008.<br />

9<br />

‹

‹<br />

Kako sredinom ove godine<br />

zavrπava prvo jednogodiπnje<br />

razdoblje Ëetverogodiπnjeg ciklusa<br />

priprema za ljetne Olimpijske igre u<br />

Pekingu 2008., Mediteranske igre u<br />

Almeriji bi trebale biti prvi filtar za<br />

odreappleivanje potencijalnih kandidata<br />

za Peking. Kriteriji koje<br />

je usvojilo VijeÊe Hrvatskog<br />

<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> i Skupπtina<br />

olimpijskih πportova naloæilo je<br />

nacionalnim πportskim savezima da<br />

za Almeriju nominiraju one πportaπe<br />

od kojih se oËekivao uspjeπan<br />

nastup, a pogotovu mlade koji su se<br />

prvi put susreli s doista posebnim<br />

reæimom velikih meappleunarodnih<br />

multisportskih natjecanja.<br />

Spoznaje iz Almerije Hrvatskom<br />

olimpijskom odboru stoga mogu biti<br />

temelj na kome se u iduÊem<br />

razdoblju moæe graditi zdrava<br />

reprezentacija za Peking, u kojoj<br />

neÊe biti "turista i prolaznika".<br />

AtletiËari<br />

posebna priËa<br />

NajveÊe pozitivno iznenaappleenje<br />

Almerije svakako su rukometaπi, B<br />

selekcija sa samo dvije ili tri<br />

odigrane utakmice uoËi puta na koji<br />

su otiπli s golemom sumnjom, a<br />

vratili su se sa srebrom i<br />

nezaboravnim finalom s gotovo<br />

kompletnim svjetskim prvacima<br />

©panjolcima u utakmici koja je bila<br />

moæda i najatraktivniji dogaappleaj na<br />

cijelim Igrama. BraÊa MiÊo i Stjepan<br />

JaniÊ donijeli su dva zlata u kajaku<br />

na mirnim vodama i oni su izniman<br />

dobitak jer su prvi put nastupali pod<br />

hrvatskom zastavom, a sve su<br />

pridobili i sjajnim ponaπanjem.<br />

VeslaËica<br />

Mirna Rajle Broappleanac je zlatom u<br />

potvrdila kvalitetu, a Tamara Boroπ<br />

je unatoË zavrπetku naporne sezone<br />

iz Rio de Janeira doπla u Almeriju,<br />

gdje je odigrala Ëak osam meËeva za<br />

zlato. Pohvale idu i borbenom Roku<br />

ToπiÊu koji je tek u finalu izgubio<br />

od Kineza s talijanskom<br />

putovnicom, srebro je bila nagrada<br />

streljaËici Suzani Cimbal ©pirelji i<br />

karataπici Petri Naranapplei za kvalitetan<br />

rad.<br />

10<br />

AtletiËari su posebna priËa, u<br />

Almeriji smo nakon dugo, dugo<br />

vremena osvojili Ëak tri trkaËke<br />

medalje - srebro Æeljko Vincek i<br />

bronce Jurica GrabuπiÊ i Josip<br />

©oprek, div Edis ElkaseviÊ je uzeo<br />

zlato u kugli, a Vera BegiÊ u disku,<br />

πto je dovoljno za povoljan dojam.<br />

Kod plivaËa raduje povratak Sanje<br />

JovanoviÊ sa srebrom i broncom,<br />

Gordan Koæulj i Ana Srπen su se<br />

okitili srebrom, Aleksej Puninski<br />

broncom a iznenaappleenje je napravila<br />

RijeËanka Dajana ZoretiÊ zavrπivπi<br />

druga na 50 prsno. Smiljana<br />

MarinoviÊ je u Ëak tri utrke bila<br />

Ëetvrta.<br />

Koπarkaπice su opet bile jako<br />

dobre na Mediteranskim igrama i<br />

πteta πto su dojam pokvarile<br />

porazom protiv Turkinja u finalu,<br />

dok je rukometaπicama bronca iz<br />

Almerije odliËna motivacija za<br />

daljnji rad.<br />

Tri boksaËke bronce Marija<br />

©ivolije, Vedrana –ipala i Borne<br />

KataliniÊa takoappleer pripadaju u<br />

pozitivne rezultate, jer je boksaËki<br />

turnir na mediteranskim igrama<br />

uvijek vrlo kvalitetan, a tenisaËice<br />

Mateja Mezak i Ivana VrljiÊ su sa<br />

dvije medalje u potpunosti opravdale<br />

put.<br />

Nesretni Skelini<br />

Od odbojkaπa i odbojkaπica se<br />

oËekivalo viπe, bez obzira na to πto<br />

su bili nekompletni, vaterpolisti su u<br />

vrlo "πarenom" sastavu bili tek<br />

Ëetvrti, podbacila je i kladivaπica<br />

Ivana BrkljaËiÊ, kao i jedriliËari i<br />

boÊari, dok su dæudaπi i hrvaËi ostali<br />

bez medalje.<br />

Meappleu onima koji su svakako<br />

mogli do odliËja, ali su ih ozljede i<br />

sportska nesreÊa sprijeËile su<br />

europski prvak u hrvanju Neven<br />

Æugaj kome je protivnik slomio ruku<br />

i dvostruki nositelj <strong>olimpijskog</strong><br />

odliËja<br />

Nikolaj Peπalov koji je zbog<br />

ozljede leapplea ostao bez plasmana u<br />

dizanju utega.<br />

Najbizarnije su bez sigurnog<br />

odliËja ostali braÊa Nikπa i Siniπa<br />

Skelin, kojima su u finalnoj utrci i to<br />

u trenucima dok su vodili Grci uπli u<br />

stazu i udarili u njihov Ëamac.<br />

Mirna Rajle -<br />

Broappleanac<br />

Gordan Koæulj

Stjepan JaniÊ<br />

MiÊi i Stjepan JaniÊ najbolji u K-2<br />

Rukometaπi i u Almeriji potvrdili kvalitetu<br />

Tamara Boroπ<br />

11

nogometni div<br />

Piπe<br />

Zvonimir VukeliÊ<br />

"Ivica Horvat bio je moj idol, moj<br />

igraËki uzor. Kao djeËak oboæavao<br />

sam njegovu igru, moja djevojka iz<br />

tog doba poklonila mi je Horvatovu<br />

sliku koju i danas Ëuvam. Kad sam<br />

doπao u Dinamo on je odlazio, no<br />

biti i pet minuta u druπtvu s takvom<br />

igraËkom veliËinom kao πto je Ivica<br />

za mene je bilo ispunjenje djeËaËkih<br />

snova. Kao osoba bio je prepun<br />

vrlina, principijelan i iznimno<br />

korektan. Kao sportaπ odlikovao se<br />

rijetko viappleenom fernesom, bio je<br />

istinska nogometna veliËina. Za<br />

mene je bio najbolji centarhalf na<br />

svijetu, potvrdio je to i izbor u<br />

12<br />

Gotovo neprelazan<br />

Ivica Horvat, poznat i po nadimku »amp, u Nogometnom leksikonu<br />

(<strong>Hrvatski</strong> leksikografski zavod, Zagreb, 2005.) svrstan<br />

je meappleu najbolje hrvatske obrambene igraËe svih vremena,<br />

opisan je kao "gotovo neprelazan". Krasio ga je sjajan<br />

skok, bio je odliËan u Ëuvanju suparniËkih napadaËa, precizan<br />

u proigravanjima i tehniËki na visokoj razini. NajËeπÊe je<br />

igrao na poziciji centarhalfa, uspjeπan je bio i kao braniË, ali i<br />

kao desno krilo. Tako su nogometni kroniËari ocrtali Horvatovu<br />

igru, a popis njegovih vrlina nedvojbeno pokazuje da je rijeË<br />

o pravom nogometnom asu.<br />

Roappleen je 1926. u Sisku, a nogomet je poËeo igrati u Ferrariji.<br />

U zagrebaËkom Dinamu igrao je od 1945. do 1957. godine<br />

skupivπi u plavoj majici Ëak 507 utakmica. S Dinamom je<br />

osvojio dva naslova prvaka (1948. i 1954.) i Kup bivπe dræave<br />

(1951.). Od 1957. do 1960. godine igrao je za Eintracht iz<br />

Frankfurta.<br />

OLIMPIJSKE LEGENDE:<br />

Ivica Horvat, Dinamova legenda<br />

Plemeniti<br />

najbolju momËad Svjetskog<br />

prvenstva u Urugvaju. Bio je ponos<br />

Dinamovih navijaËa, nametnuo je<br />

visoke kriterije za sve nas koji smo<br />

kasnije nosili plavi dres igrajuÊi na<br />

njegovom mjestu. Ivica Horvat je<br />

bio plemeniti nogometni div!"<br />

Tako je Ivicu Horvata opisao<br />

njegov nasljednik u plavoj majici s<br />

brojem pet na leappleima Vlatko<br />

MarkoviÊ, danas predsjednik<br />

Hrvatskog nogometnog saveza. I<br />

ostali iz nogometnog svijeta kad se<br />

o Ivici Horvatu povede rijeË skidaju<br />

kapu i niæu samo komplimente.<br />

Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 60 utakmica u razdoblju<br />

od 1946. do 1956. godine, 19 puta bio je kapetan. Prvu<br />

je utakmicu odigrao protiv »ehoslovaËke u Pragu (2-0), a<br />

oprostio se u dvoboju s Englezima u Londonu (0-3). Igrao je<br />

na svjetskim prvenstvima 1950. i 1954., a na <strong>Olimpijski</strong>m<br />

igrama 1952. u Helsinkiju bio je Ëlan momËadi koja je osvojila<br />

srebrnu medalju.<br />

Nakon igraËke karijere vrlo uspjeπno se bavio i trenerskim poslom.<br />

Bio je pomoÊni trener u Eintrachtu, potom trener u<br />

Schalkeu 04, Rot-Weiss Essenu i Dinamu. Sa Schalkeom je<br />

1972. bio drugi u Bundesligi i osvojio je njemaËki kup pobijedivπi<br />

u finalu Kaiserslautern sa 5-0. S Dinamom, koji je trenirao<br />

od 1967. do 1970. godine, osvojio je Kup velesajamskih gradova<br />

vodeÊi u finalu momËad koju je preuzeo od Branka Zebeca,<br />

te Kup 1969.<br />

Dobitnik je Zlatne plakete i Zlatne lopte Nogometnog saveza<br />

Jugoslavije.

I danas<br />

Ëvrsto<br />

stoji<br />

Horvatov<br />

recept<br />

za uspjeh,<br />

za uzlet<br />

meappleu<br />

nogometne<br />

zvijezde:<br />

Ja sam<br />

uvijek<br />

bio<br />

profesionalac,<br />

sav<br />

u sportu<br />

Kao srednjoπkolac, u V. muπkoj<br />

realnoj gimnaziji u Zagrebu igrao je<br />

nogomet i rukomet, a iskazao se i kao<br />

atletiËar. U jednom prijepodnevu,<br />

kaæu, trËao je dvije utrke preko<br />

prepona, skakao u vis i trËao za<br />

Concordijinu πtafetu. Tako je to nekad<br />

bilo, sportaπe je krasila raznovrsnost.<br />

Debitirao je joπ kao djeËak, sa π16<br />

godina zaigrao je za Ferrariju protiv<br />

Graappleanskog. »uvao je poznatog<br />

strijelca Augusta Leπnika, i Beli se uz<br />

njega nije naigrao. I mnogi drugi<br />

slavni golgeteri toga doba isto su<br />

proπli kada je na suprotnoj strani bio<br />

Ivica Horvat.<br />

Stari su znali viπe,<br />

mladi trËe viπe<br />

Za reprezentaciju je prvi put zaigrao<br />

u dvadesetoj, bilo je to protiv »eha u<br />

Pragu. Izborniku ga je preporuËio<br />

njegov trener iz Dinama Martin<br />

Bukovy, a majicu je izborio odliËnim<br />

nastupom u ogledu A i B<br />

reprezentativne vrste.<br />

- Igrao sam za B vrstu, s druge<br />

strane je bio ©tef Bobek. Pobijedili<br />

smo sa 2-1, a ja sam izborio mjesto u<br />

A momËadi. »uo sam da nakon tog<br />

treninga priËaju kako sam odigrao<br />

izvrsno. Da Êu zaigrati doznao sam na<br />

posljednjem sastanku uoËi utakmice.<br />

Nije me bilo strah, ispriËao je<br />

svojedobno Horvat uvaæenom<br />

sportskom novinaru Zvonimiru<br />

MagdiÊu, koji je napisao knjigu o<br />

zagrebaËkim nogometnim<br />

legendama. O Ivici, i neπto<br />

manje o njegovom bratu<br />

Dragi, isto odliËnom<br />

nogometaπu, Ëak pet<br />

stranica.<br />

- Tada smo u<br />

Pragu imali pet<br />

centarfora u<br />

navali:<br />

TomaπeviÊ,<br />

MitiÊ, Bobek,<br />

MatoπiÊ i<br />

Kacijan.<br />

Danas moæe<br />

pet u obrani,<br />

pet u vezi, ali u<br />

napadu -ne.<br />

Danaπnji<br />

nogomet<br />

potisnuo je onaj od<br />

juËer, svako<br />

razdoblje dalo je igri<br />

peËat. Sve je u napretku,<br />

i nogomet. Danas je<br />

gubitak na ljepoti igre, ali<br />

13<br />

‹

‹<br />

svaki pojedinac ima daleko veÊi<br />

djelokrug igre. Stari su znali viπe,<br />

mladi trËe viπe. I da odigraju<br />

meappleusobno, mladi bi dobili,<br />

Horvatova je procjena otprije<br />

nekoliko godina.<br />

I joπ jedno zapaæanje:<br />

- Ne moæe se do velike momËadi i<br />

velikih rezultata samo s mladim<br />

igraËima, nuæno je imati one s<br />

iskustvom.<br />

Naravno, i danas Ëvrsto stoji<br />

Horvatov recept za uspjeh, za uzlet<br />

meappleu nogometne zvijezde:<br />

- Ja sam uvijek bio profesionalac,<br />

sav u sportu.<br />

Kao takvog sjeÊa ga se i njegov<br />

trener u Dinamu Milan AntolkoviÊ:<br />

- Da, Ivica je bio profesionalac od<br />

glave do pete. OdliËan igraË, imao je<br />

udarac s obje noge, a glavom je igrao<br />

savrπeno. Uvijek je bio borben, ali<br />

volio je nadigravanje, nije bio od onih<br />

koji su napucavali loptu. Imao je<br />

izraæen momËadski duh, suigraËi su<br />

ga voljeli i uvaæavali i kao<br />

nogometaπa i kao osobu.<br />

"Doπao je, vidio<br />

i - pobijedio"<br />

Horvat je bio Ëlan reprezentacije<br />

koja je na <strong>Olimpijski</strong>m igrama 1952.<br />

u Helsinkiju osvojila srebro.<br />

- Trener je bio Toni PogaËnik. Igrao<br />

je za Concordiju, zatim trenirao<br />

Dinamo i Zagreb. A u momËadi su uz<br />

mene iz Zagreba bili i fenomenalni,<br />

neponovljivi Bobek, dribler i pokretaË<br />

svih akcija Bajdo Vukas, neuhvatljivi<br />

Zlatko »ik »ajkovski i Branko Zebec,<br />

brz kao tane. I Tomislav CrnkoviÊ,<br />

nogometno takoappleer ZagrepËanin. Na<br />

klupi »onË i Firm. ©teta, MitiÊ je<br />

moral igrati, a baπ toga proljeÊa »onË<br />

je bil u straπnoj formi, a bio je i bolji<br />

igraË od MitiÊa, ispriËao je Horvat<br />

MagdiÊu.<br />

Nakon nogometaπkih dana Ivica je<br />

otiπao u trenere. S Dinamom je<br />

osvojio Kup velesajamskih gradova<br />

1967. Vodio je momËad koja je u<br />

finalu bila bolja od Leedsa. Iz tih dana<br />

ostala je zapisana o Horvatu treneru:<br />

"Doπao je, vidio i - pobijedio".<br />

Kasnije mu je s plavima izmakao<br />

naslov prvaka iako je Dinamo u<br />

jednom trenutku imao pet bodova viπe<br />

od Zvezde. Iz tih je dana ostala<br />

zapisana i njegova izjava: "Vidio sam<br />

da ne moæemo biti prvi, osjetio<br />

sam..." I ona kasnije: "Bilo je Ëasno<br />

raditi u Dinamu".<br />

14<br />

©ampionska momËad Dinama iz 1954.<br />

Gornji red slijeva: MajeroviÊ, »onË, CrnkoviÊ,Osojnak, Ivica Horvat, Kralj<br />

Srednji red: DvorniÊ, Strnad, Æ. »ajkovski, BanaæiÊ, Benko, CizariÊ, I. Jazbinπek (trener)<br />

Sjede: FerkoviÊ, LipoπinoviÊ, Kukec, ©ikiÊ, Reæek, Mantula<br />

Æeneva, 27. lipnja 1954.<br />

Zapadna NjemaËka - Jugoslavija na Svjetskom prvenstvu. Kapetani Fritz Walter i Ivica Horvat.

16<br />

SPORTSKE NADE:<br />

Goran Percan,<br />

juniorski svjetski prvak u boÊanju<br />

PoËelo je s akcijom "Sport<br />

protiv droge" 1996. godine, a<br />

(zasad) je doπlo do svjetskog<br />

juniorskoga vrha. Goran Percan, 18godiπnjak<br />

iz malog mjesta Raklja u<br />

Istri, u boÊanju je mlad osvojio<br />

svijet. San je to mnogih vrπnjaka.<br />

Njegov i dalje traje.<br />

UËenik srednje tehniËko-strojarske<br />

πkole potjeËe iz obitelji koja nije<br />

osobito sportska iako se i brat<br />

blizanac Robert bavio boÊanjem -<br />

on i Goran bili su dræavni prvaci u<br />

paru.<br />

Mlad<br />

Piπe<br />

Liljana Jazbinπek<br />

Velika mu je æelja - studij u Rijeci<br />

i olimpijski status za njegov sport.<br />

Tek Êe vidjeti πto je bliæe i realnije<br />

ostvarenju. No, kao izvrsnom<br />

uËeniku, Goranu Percanu su<br />

svakako otvorena joπ jedna vrata<br />

viπe.<br />

- Æelja je, ona najbliæa bila,<br />

obraniti naslov najboljega na<br />

juniorskom SP u Novoj Gorici ove<br />

godine i, bude li moguÊe, dodati joπ<br />

koji. Svi se mi znamo dobro,<br />

susreÊemo na natjecanjima stalno.<br />

Nekih posebnih iznenaappleenja ne<br />

moæe biti meappleu nama. Juniorski staæ<br />

traje do 18 godine i æelio bih<br />

zavrπiti u pravom stilu. U<br />

seniorskom dobu koje je preda<br />

mnom mogu oËekivati zaista<br />

mnogo, priËa Goran. Æelja se<br />

Goranu i ostvarila baπ onako kako je<br />

i mislio napraviti. U finalu<br />

natjecanja preciznog izbijanja u<br />

Novoj Gorici bio je (s 15 pogodaka)<br />

najbolji, a par Goran Percan i<br />

Robert Iskra osvojio je naslov<br />

svjetskih prvaka. Tome je Goran<br />

pridodao srebro u disciplini krug.<br />

BoÊarski trening traje od tri do tri<br />

i pol sata svakodnevno. Raznovrsno

osvojio svijet<br />

Æelja je, ona najbliæa bila, obraniti naslov najboljega na juniorskom SP u Novoj<br />

Gorici ove godine i, bude li moguÊe, dodati joπ koji. U seniorskom dobu koje je<br />

preda mnom mogu oËekivati zaista mnogo, kaæe Percan<br />

se radi, brzinsko i precizno<br />

izbijanje, natjecanje u krug i u paru.<br />

Vrijeme Goranu proapplee i bræe negoli<br />

se moæe pomisliti. Svaki dan je<br />

tako.<br />

Nije mi dug trening. Svaki dan<br />

poslijepodne radimo i vrijeme brzo<br />

proapplee. Mijenjaju se discipline, malo<br />

se i natjeËemo. TrËimo za kondiciju.<br />

©kola je izvan toga, ali ne manje<br />

vaæna, dodaje slici svoga rada<br />

juniorski svjetski prvak.<br />

SljedeÊe godine Goran Percan je<br />

senior, i to onaj koji se voli zabaviti.<br />

- Sviram harmoniku, kad se okupi<br />

druπtvo i proveseli. Volim se<br />

okupati u moru, isto tako s<br />

druπtvom. Puna sezona traje neπto<br />

viπe od tri mjeseca, ona ljetna, pa<br />

ostalo vrijeme valja iskoristiti.<br />

Ponekad malo drukËije od uËenja.<br />

17

IvaniÊ Grad, smjeπten u neposrednoj<br />

blizini glavnog grada, 900 godina star,<br />

znatno je pridonio razvoju i oËuvanju<br />

hrvatske kulture, tradicije, gospodarstva i<br />

povijesti (Rudeæ, 1994). Jedan je od<br />

rijetkih hrvatskih gradova koji je imao<br />

status slobodnog trgoviπta (XIII. stoljeÊe),<br />

predstavljao je jedno od najvaænijih vojnih<br />

uporiπta u borbi protiv Turaka (XVI.<br />

stoljeÊe). Osnivanjem “Graappleanske<br />

Ëitaonice” stjeËe jednu od najstarijih takvih<br />

kulturnih ustanova u nas (XIX. stoljeÊe),<br />

jedna je od najbogatijih opÊina<br />

zahvaljujuÊi bogatim nalaziπtima nafte i<br />

plina (XX. stoljeÊe). Tu svoju ulogu IvaniÊ<br />

Grad nastoji oËuvati i dan danas.<br />

Kada govorimo o sportu, krajem XIX.<br />

stoljeÊa u IvaniÊ Gradu osnivaju se prva<br />

gimnastiËka druπtva “<strong>Hrvatski</strong> sokol” i<br />

“<strong>Hrvatski</strong> orao”, za kojima slijedi “©KI”-<br />

©portski klub IvaniÊ, osnovan 1919.<br />

(OreπkoviÊ, 1994.) u kojem se organizirano<br />

bavljenje sportom provodilo u nekoliko<br />

sekcija, te druπtvo “GraniËar”. U to<br />

vrijeme Ëlanovi tih klubova i druπtava<br />

uglavnom su bili πegrti i kalfe. Nakon<br />

Drugog svjetskog rata, u drugoj polovici<br />

XX. stoljeÊa, osniva se veÊina sportskih<br />

klubova u gradu.<br />

Danas, u sklopu Gradske zajednice<br />

sportskih udruga IvaniÊ Grad djeluje 17<br />

sportskih klubova, koji okupljaju gotovo<br />

1000 aktivnih sportaπa svih dobnih<br />

kategorija. Primjetna je raznolikost,<br />

odnosno prisustvo razliËitih sportskih<br />

grana (biciklizam, karate, kick-box,<br />

konjiËki sport, koπarka, kuglanje,<br />

motocross, nogomet, odbojka, rukomet,<br />

sportski ples, sportski ribolov, streljaπtvo,<br />

πah i tenis) πto omoguÊuje graappleanima da<br />

kroz organizirane oblike aktivnosti<br />

zadovolje svoje prirodne potrebe za<br />

kretanjem i igrom.<br />

18<br />

SPORTSKI GRAD: IvaniÊ Grad<br />

Ipak vedriji pogled<br />

u buduÊnost<br />

U sklopu Gradske zajednice sportskih udruga IvaniÊ Grad djeluje 17 sportskih klubova koji okupljaju gotovo<br />

1000 aktivnih sportaπa svih dobnih kategorija. Primjetna je raznolikost, odnosno prisustvo razliËitih sportskih<br />

grana, πto omoguÊuje graappleanima da kroz organizirane oblike aktivnosti zadovolje svoje prirodne potrebe za<br />

kretanjem i igrom. Tamnija strana priËe svakako su uvjeti u kojima treniraju i rade sportaπi u IvaniÊ Gradu<br />

Piπe<br />

Goran BobiÊ<br />

Nezaboravni<br />

Stjepan Grgac<br />

Uz BiciklistiËki klub IvaniÊ, koji je<br />

osnovan 1971. godine, veæe se neizostavno<br />

ime jednog od naπih najveÊih “koturaπa”<br />

svih vremena, sportaπa kojeg bi trebalo<br />

otrgnuti vremenu zaborava, a koji je bio<br />

stanovnik IvaniÊ Grada. Njegova sportska<br />

karijera trajala je od 1927. do 1939.g.<br />

Vozio je za svoj matiËni klub “Sokol” koji<br />

je kasnije promijenio ime u “Zagreb 1887”<br />

i bio je standardni i najbolji Ëlan<br />

reprezentacije ondaπnje Jugoslavije. Zvao<br />

se Stjepan Grgac. Njegovi rezultati s<br />

domaÊih i meappleunarodnih utrka bili su<br />

impresivni. Meappleu ostalim, bio je<br />

Ëetverostruki prvak Jugoslavije, prvak<br />

Hrvatske πest puta, prvi na brdskoj utrci<br />

Graz-Semmering-Graz (1929.), prvi na<br />

Ëetveroetapnoj utrci “Kroz Bugarsku”<br />

(Sofija-Varna, 1935.), drugi na utrci “Oko<br />

Rumunjske” (1935.)... Posebno mjesto u<br />

njegovoj karijeri predstavlja nastup na<br />

Tour de Franceu 1936. Tada je kao Ëlan<br />

reprezentacije ondaπnje Jugoslavije izdræao<br />

14 najteæih etapa, ali je zbog vremenskog<br />

ograniËenja morao odustati od daljnjeg<br />

natjecanja. Taj rezultat nitko desetljeÊima s<br />

ovih prostora nije uspio ostvariti. U Ëast i u<br />

spomen na Stjepana Grgca biciklistiËki<br />

klub “IvaniÊ”, od osnutka kluba do danas,<br />

svake godine organizira cestovnu<br />

biciklistiËku utrku “Memorijal Stjepan<br />

Grgac”, sportsku manifestaciju<br />

meappleunarodnog karaktera.<br />

Karate klub “Mladost”, osnovan 1976.,<br />

sportski je klub koji u kontinuitetu postiæe<br />

visoke rezultate na natjecanjima, kako<br />

domaÊim tako i meappleunarodnim. Na<br />

Europskom prvenstvu 1989. sadaπnja<br />

predsjednica kluba Ankica JankoviÊ<br />

osvojila je peto mjesto. Njen uspjeh ove<br />

godine ponovila je Ana Bariπec, kao<br />

reprezentativka Hrvatske u juniorskoj<br />

konkurenciji. Karate klub “Mladost”<br />

domaÊin je svake godine sportske<br />

manifestacije “Kup Mladosti” koja okuplja<br />

mlade karatiste iz nekoliko zemalja.<br />

“Naftaπ IvaniÊ” najstariji<br />

Æeljko Duh, reprezentativac Hrvatske u<br />

field samostrelu, osvojio je 1996. drugo<br />

mjesto na Svjetskom prvenstvu. Osim toga,<br />

IvaniÊ Grad je bio i sam domaÊin<br />

Svjetskog prvenstva u field samostrelu,<br />

natjecanja najviπe kategorije ikad odræane<br />

u gradu.

Kada govorimo o sportskim igrama, u<br />

IvaniÊ Gradu djeluju nogometni,<br />

rukometni, koπarkaπki i odbojkaπki klub.<br />

Nogometni klub “Naftaπ IvaniÊ” je i<br />

najstariji od svih spomenutih klubova.<br />

Klub 85-godiπnje tradicije danas se natjeËe<br />

i u najviπem rangu natjecanja, a to je<br />

Druga hrvatska nogometna liga.<br />

Koπarkaπki klub, osnovan sedamdesetih<br />

godina proπlog stoljeÊa, svoje svijetle<br />

trenutke doæivio je otprilike prije<br />

petnaestak godina kada su ostvareni i<br />

najveÊi uspjesi kluba. Danas svoju<br />

buduÊnost vide u organiziranom radu s<br />

mladima te u oslanjanju na vlastiti igraËki<br />

kadar.<br />

Naæalost, isto ne moæemo reÊi i za<br />

æenski odbojkaπki klub koji je blizu toga<br />

da prestane s radom.<br />

Prva rukometna ekipa u IvaniÊ Gradu<br />

osnovana je na prijelazu u 1952. godinu.<br />

Od tada se u IvaniÊ Gradu igra i mali<br />

rukomet, odnosno tada se pokreÊe<br />

inicijativa za osnivanjem muπke i æenske<br />

ekipe malog rukometa. Godinu kasnije,<br />

formiran je Inicijativni odbor za osnivanje<br />

Rukometnog centra IvaniÊ Grad (Flander,<br />

1986.). Vaænu ulogu u razvoju rukometa<br />

na podruËju IvaniÊ Grada imali su predani<br />

sportski radnici i rukometni djelatnici<br />

Mladen Derifaj, Cvjetko Kralj i Stjepan<br />

©krinjar. Njihova uloga je to veÊa πto su<br />

oni poticali i osnivanje novih rukometnih<br />

organizacija u bliæim okolnim mjestima i<br />

gradovima (Dugo Selo, Novoselec) te kroz<br />

rad u razliËitim tijelima Hrvatskog<br />

rukometnog saveza doprinosili<br />

unapreappleenju rukometne igre u Hrvatskoj.<br />

Æiva djelatnost<br />

πkolskih klubova<br />

Ne smije se zaboraviti ni vrlo æiva<br />

djelatnost πkolskih sportskih klubova na<br />

podruËju grada, koji kroz organizirani rad<br />

u nekoliko sekcija (nogomet, odbojka,<br />

rukomet) omoguÊavaju uËenicima<br />

sportaπima daljnje unaprjeappleenje njihovih<br />

sposobnosti i znanja te usporedbu s<br />

njihovim vrπnjacima iz cijele Hrvatske.<br />

Mnogi su joπ ivaniÊki sportaπi i sportski<br />

klubovi postizali vrlo zapaæene rezultate<br />

odnosno osvajali medalje na prvenstvima<br />

dræave (motociklistiËki klub, kick-boxing<br />

klub, rukometni klub, karate klub...) te<br />

dostojno prezentirali svoju zemlju na<br />

meappleunarodnim natjecanjima (æenski i<br />

muπki rukometni klubovi, karate klub, kick<br />

boxing klub...). Kako bi se njihov uspjeh,<br />

ali i uspjeh svih onih koji su sportaπima<br />

pomogli da ostvare tako visoke ciljeve<br />

prepoznao, vrednovao, i nagradio, te da bi<br />

se istodobno potaknuli svi ostali sportaπi<br />

da ustraju na svom putu k visokim<br />

sportskim ciljevima, Gradska zajednica<br />

πportskih udruga IvaniÊ Grad svake godine<br />

organizira proglaπenje najboljih sportaπa i<br />

sportaπica grada te istaknutih sportskih<br />

djelatnika za proπlu godinu. Sam Ëin<br />

proglaπenja, gdje nagrade i priznanja u<br />

pravilu predaju proslavljeni hrvatski<br />

sportaπi, godinama je najposjeÊeniji<br />

sportski dogaappleaj u gradu.<br />

Tamnija strana priËe svakako su uvjeti u<br />

kojima treniraju i rade sportaπi u IvaniÊ<br />

Gradu. I dok je problematika financiranja<br />

sportskih klubova i sportaπa, odnosno<br />

nedostatak novca, problem s kojim su<br />

suoËeni gotovo svi u Hrvatskoj, u IvaniÊ<br />

Gradu veÊ je godinama prisutan problem<br />

neizgradnje sportskih objekata te prateÊih<br />

sadræaja koji Êe omoguÊiti normalno<br />

provoappleenje treninga i natjecanja.<br />

Sve se svodi na<br />

improvizaciju<br />

Tako se sve svodi na improvizaciju, a<br />

ona samo sluËajno moæe odvesti do<br />

postizanja vrjednijih sportskih rezultata. U<br />

razdoblju nakon Drugog svjetskog rata,<br />

koje obiljeæava znatan gospodarski rast<br />

grada, viπa zaposlenost i relativno izobilje<br />

novca (OreπkoviÊ,1994.), propuπtene su<br />

prigode da se veÊi dio problema koji se<br />

tiËu sportskih objekata rijeπi. Neki projekti<br />

su i pokrenuti, izgradnja zapoËela, ali niπta<br />

nije dovrπeno ili barem napravljeno kako<br />

treba. TipiËan primjer je gradski otvoreni<br />

bazen, koji stoji napuπten, zaboravljen i<br />

uruπen veÊ godinama. Za Univerzijade u<br />

Zagrebu 1987. propuπtena je prigoda da se<br />

izgradi sportska dvorana dimenzija za<br />

igranje rukometa. I dok su se ostali gradovi<br />

u blizini Zagreba okoristili takvom<br />

prigodom, IvaniÊ nije.<br />

Pitanje sportske dvorane zapravo je i<br />

najveÊi problem promatrajuÊi sportsku<br />

djelatnost u gradu te analizirajuÊi uvjete za<br />

provoappleenje nastave tjelesne i zdravstvene<br />

kulture. Danas postoji samo jedna mala<br />

πkolska dvorana koja ne zadovoljava<br />

potrebe ni dviju πkola koje se njome sluæe,<br />

a kamoli sportova koji bi se u njoj trebali i<br />

morali razvijati.<br />

Zaπto onda “vedriji pogled u<br />

buduÊnost”? Na Ëemu temeljiti<br />

optimizam? Pitanje te iste sportske dvorane<br />

trebalo bi u proljeÊe 2006. biti rijeπeno.<br />

Radovi su u tijeku, i svakim danom bliæi se<br />

realizaciji æelja mnogih sportaπa grada da<br />

konaËno i oni dobiju svoj “sportski hram”,<br />

mjesto u kojem Êe stvarati i prezentirati<br />

svoja najviπa dostignuÊa (fotografija 2).<br />

Izgradnjom takvog kapitalnog objekta bit<br />

Êe omoguÊeno i kvalitetnije provoappleenje<br />

nastave tjelesne i zdravstvene kulture.<br />

Sportska dvorana trebala bi pruæiti<br />

moguÊnost djeci da zadovolje svoje<br />

biotiËke potrebe, da kvalitetno ispune<br />

slobodno vrijeme te da se u konaËnici<br />

maknu s ulice. Takoappleer postoji i sve viπe<br />

privatnih poduzetnika koji otvaraju fitness<br />

centre, teniske terene i malonogometna<br />

igraliπta te time graappleanstvu pruæaju<br />

prigodu da kroz razliËite sportske<br />

aktivnosti Ëuvaju i unaprjeappleuju zdravlje.<br />

Suvremena bolnica “Naftalan”,<br />

jedinstvena u Europi i u svijetu po<br />

ljekovitoj nafti - naftalan za lijeËenje<br />

koænih, reumatskih i drugih bolesti takoappleer<br />

planira izgradnju novih objekata te<br />

proπirenje kapaciteta, πto ukljuËuje i<br />

proπirenje sportsko-rekreacijske ponude,<br />

Ëime se otvaraju i nove perspektive u<br />

razvoju sporta ovog kraja. Naravno, ako se<br />

zamiπljeno i planirano realizira.<br />

Posebno raduje Ëinjenica πto se iz godine<br />

u godinu poveÊava broj mladih<br />

zainteresiranih da ljubav prema sportu,<br />

znanja i vrijednosti prenesu na mlaapplee<br />

generacije. Mnogo je mladih sportskih<br />

djelatnika, trenera koji su polaznici<br />

seminara, teËajeva, viπe πkole za sportske<br />

trenere, voditelje rekreacijskih aktivnosti,<br />

polaznika Kinezioloπkog fakulteta<br />

SveuËiliπta u Zagrebu. Oni bi sasvim<br />

sigurno, uz starije i iskusnije trenere,<br />

trebali biti jamstvo promicanju tjelesne i<br />

zdravstvene kulture, pravilnom razvoju<br />

sportaπa od njegovih poËetaka pa do kraja<br />

sportske karijere, postizanju visokih<br />

sportskih rezultata te unaprjeappleenju u<br />

svakom smislu i samih sportskih klubova.<br />

Bude li tako, IvaniÊ Grad oËekuje svijetla<br />

sportska buduÊnost.<br />

LITERATURA:<br />

1. Rudeæ, B. (1994). 900 godina Ivanicha. Zbornik<br />

radova. Ina-Naftaplin, Zagreb.<br />

2. OreπkoviÊ, K. (1994). IvaniÊ Grad u proπlosti,<br />

sadaπnjosti i buduÊnosti. U: B. Rudeæ (ur.). 900 godina<br />

Ivanicha. Zbornik radova, str. 341-350. Ina-Naftaplin,<br />

Zagreb.<br />

3. Flander, M. (1986). Razvoj rukometa u Hrvatskoj.<br />

Monografija. Rukometni savez Hrvatske, Zagreb.<br />

19

Olimpijska slava rezervirana je za sportaπe amatere.<br />

Profesionalci su veÊ plaÊeni, bile su posljednje rijeËi<br />

koje je Avery Brundage izgovorio 1972. godine<br />

ustupajuÊi svoje mjesto predsjednika MOO-a<br />

novoizabranom predsjedniku lordu Michaelu Killaninu.<br />

Avery Brundage nije ih izrekao sluËajno<br />

Piπe Zrinko »ustonja<br />

20<br />

Paavo Nurmi<br />

OLIMPIZAM: <strong>Olimpijski</strong> pokret od<br />

Promije<br />

ali ne i<br />

Prvi sportaπ kojemu je Meappleunarodni<br />

olimpijski odbor oduzeo osvojenu zlatnu<br />

medalju bio je ameriËki atletiËar Jim<br />

Thorpe. Bilo je to 1913. godine. Odluka je<br />

donesena jednoglasno. Naime, <strong>Olimpijski</strong><br />

odbor SAD-a obavijestio je MOO da je Jim<br />

Thorpe, nastupajuÊi u ameriËkoj bejzbolskoj<br />

ligi, primao naknadu ili, drugim rijeËima, nije<br />

bio sportaπ amater.<br />

“Olimpijska slava rezervirana je za<br />

sportaπe amatere. Profesionalci su veÊ<br />

plaÊeni”, bile su posljednje rijeËi koje je<br />

Avery Brundage izgovorio 1972. godine<br />

ustupajuÊi svoje mjesto predsjednika MOO-a<br />

novoizabranom predsjedniku lordu Michaelu<br />

Killaninu. Avery Brundage nije ih izrekao<br />

sluËajno.<br />

RijeËi amater i profesionalac unutar<br />

<strong>olimpijskog</strong> pokreta imaju dugu povijest

amaterizma do profesionalizma<br />

njena su pravila,<br />

filozofija olimpizma<br />

Jim Thorpe<br />

meappleusobnog prijepora, iskljuËivosti,<br />

kontradiktornosti i razliËitih shvaÊanja.<br />

Meappleunarodni olimpijski odbor je od svog<br />

osnivanja imao Ëvrst, gotovo rigidan, stav da<br />

na olimpijskim igrama mogu nastupati<br />

iskljuËivo amateri. »ak je i glavna tema<br />

osnivaËkog kongresa Meappleunarodnog<br />

<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> 1894. godine bila<br />

amaterizam i profesionalizam. Glavni razlog<br />

zaπto tenis nije bio na programu olimpijskih<br />

igara od 1928. do 1984. upravo je u Ëinjenici<br />

da je Meappleunarodni teniski savez imao mnogo<br />

liberalniji stav prema profesionalcima nego je<br />

to od njega zahtijevao MOO. Zabiljeæeni su<br />

mnogi sukobi s meappleunarodnim nogometnim,<br />

streljaËkim ili skijaπkim savezima koji su<br />

dopuπtali nastupe profesionalnim sportaπima.<br />

Meappleunarodni olimpijski odbor nije imao<br />

sluha. Nije dopuπtao da sportaπi koji<br />

sudjeluju na olimpijskim igrama putuju viπe<br />

od dva tjedna ili 30 dana godiπnje niti su<br />

dopuπtali da se sportaπima vrati izgubljena<br />

zarada ili nadoknadi plaÊa koju nisu primali<br />

za vrijeme priprema i natjecanja.<br />

Nurmijev pouËak<br />

Jednom od najveÊih atletiËara svih<br />

vremena, viπestrukom olimpijskom<br />

pobjedniku i najveÊoj atletskoj zvijezdi u<br />

razdoblju izmeappleu dva svjetska rata, Fincu<br />

Paavi Nurmiju, MOO je 1932. doæivotno<br />

zabranio sudjelovanje na olimpijskim igrama<br />

jer je zaradu laæno prikazao kao putne<br />

troπkove. “Tko si ne moæe priuπtiti bavljenje<br />

sportom, ne treba se ni baviti sportom, a ako<br />

se i bavi sportom, ne moæe nositi plemenitu<br />

titulu sportaπa amatera.”<br />

Meappleunarodni olimpijski odbor i Olimpijska<br />

povelja danas ne prepoznaju razliku izmeappleu<br />

sportaπa amatera i profesionalaca. Rezultat je<br />

to dugogodiπnjih sukoba unutar samog MOOa,<br />

ali joπ i viπe potrebe i nuænosti da se prizna<br />

i prihvati realno stanje u sportu i druπtvu<br />

kojega je sport sastavni dio. Joπ sedamdesetih<br />

godina proπlog stoljeÊa zagovarajuÊi<br />

amaterizam MOO je zauzeo stajaliπte da se<br />

“laæne sportske stipendije i drugi oblici<br />

nepoπtenja i varanja moraju zaustaviti”.<br />

»ovjek koji se usudio prekinuti amatersku<br />

tradiciju olimpizma i promijeniti jedno od<br />

temeljnih pravila sudjelovanja na olimpijskim<br />

igrama bio je Juan Antonio Samaranch. “Prije<br />

nekoliko godina izjavio sam da na<br />

olimpijskim igrama trebaju nastupati najbolji<br />

sportaπi… za nas, na primjer, u tenisu ne<br />

postoje profesionalci i amateri, postoje prije<br />

svega sportaπi…” Iako su neki Ëlanovi MOOa<br />

predvidjeli “kaotiËnu buduÊnost olimpijskim<br />

igrama ako se dopusti sebiËnoj javnosti i<br />

interesu kapitala slobodno djelovanje u ovom<br />

podruËju”, a profesionalizam okarakterizirali<br />

kao veliko zlo ili bolest, sasvim je izvjesno da<br />

je Juan Antonio Samaranch uspio stvoriti<br />

ozraËje u kojem je bilo moguÊe provesti u<br />

djelo ideju o izjednaËavanju sportaπa amatera<br />

i profesionalaca u pogledu nastupa na<br />

olimpijskim igrama. Najgorljiviji protivnici<br />

bile su komunistiËke zemlje koje se nisu<br />

slagale s idejom da profesionalni sportaπi sa<br />

zapada sudjeluju na olimpijskim igrama.<br />

Profesionalizam je uπao u olimpijski pokret<br />

na mala vrata. Nastup na <strong>Olimpijski</strong>m igrama<br />

1988. godine dopuπten je profesionalnim<br />

sportaπima u pet sportova: nogometu, atletici,<br />

hokeju na ledu, konjiËkom sportu i tenisu.<br />

Nakon takve odluke bilo je sasvim jasno da<br />

Êe se nastup profesionalnim sportaπima<br />

uskoro omoguÊiti i u drugim sportovima i da<br />

Êe jaz izmeappleu amaterizma i profesionalizma<br />

uskoro nestati.<br />

Nova Olimpijska povelja<br />

To se konaËno i dogodilo 1990. godine<br />

kada je odluËeno da Êe se prijeporno pravilo<br />

26 u Olimpijskoj povelji zamijeniti. Nova<br />

Olimpijska povelja stupila je na snagu 1991.<br />

godine s novim pravilom broj 45: “Da bi<br />

mogao sudjelovati na olimpijskim igrama<br />

natjecatelj mora ispunjavati uvjete<br />

Olimpijske povelje te mora poπtovati pravila<br />

odreappleenog meappleunarodnog saveza koje je<br />

odobrio MOO i mora ga prijaviti njegov<br />

nacionalni olimpijski odbor”. Drugih uvjeta<br />

nije bilo.<br />

Vaæno je naglasiti ono πto su naglaπavali i<br />

Ëlanovi MOO-a kada je novo pravilo nakon<br />

gotovo 100 godina prijepora konaËno i<br />

doneseno. Pravilo sudjelovanja na<br />

olimpijskim igrama je promijenjeno, ali<br />

filozofija olimpizma nije promijenjena.<br />

<strong>Olimpijski</strong> pokret i dalje se temelji prije<br />

svega na odgojnim i humanistiËkim<br />

vrijednostima sporta koje, naroËito u<br />

danaπnje vrijeme, treba stalno i<br />

beskompromisno isticati i braniti. Sport je<br />

bio, ostao i u buduÊnosti treba biti odgojno<br />

sredstvo mladih upravo onako kako ga je<br />

prije viπe od 110 godina zamislio Pierre de<br />

Coubertin, otac modernog <strong>olimpijskog</strong><br />

pokreta.<br />

Meappleunarodni olimpijski odbor je 1983.<br />

godine ispravio svoju pogreπku i obitelji Jima<br />

Thorpea uruËio dvije zlatne medalje koje je<br />

osvojio na <strong>Olimpijski</strong>m igrama 1912. godine<br />

u Stockholmu. Nepravda uËinjena Nurmiju<br />

1932. godine ne moæe biti ispravljena, ali je<br />

taj veliki atletiËar ovjekovjeËen na plakatu<br />

<strong>Olimpijski</strong>h igara iz 1952. godine koje su<br />

odræane u Helsinkiju.<br />

21

RELIGIJA I SPORT<br />

Najvrjedniji cilj je<br />

Biblija je knjiga koja otvara put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije povezan uz Ëovjeka preko<br />

tijela nego uz Ëovjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. »ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa<br />

svim svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim umom<br />

Piπe don Vitomir ZeËeviÊ<br />

Rimski pjesnik Juvena iz Akvina koji je<br />

æivo u prvom stoljeÊu naπe krπÊanske<br />

ere reËe: "men sana in corpore sano",<br />

odnosno "zdrav duh u zdravu tijelu", πto predstavlja<br />

svakako jednu od najstarijih poruka o<br />

sportu. Njegova je misao bila da Ëovjek koji<br />

je uistinu mudar niπta drugo od neba ne moli<br />

nego da ima «zdrav duh u zdravu tijelufl.<br />

U djelima antiËkih filozofa Platona i Aristotela<br />

nalaze se dijelovi koji istiËu vaænost<br />

odnosa duha i tijela. StarogrËki filozof Platon<br />

rekao da je glavna bit Ëovjeka da se igra. Igra<br />

kao naËin Ëovjekova ophoappleenja prema sebi i<br />

drugima u jednu ruku oblikuje kulturu. Ona u<br />

sebi sadræi razna znaËenja i oblike tako da nadilazi<br />

Ëovjekov razum. Igra u Ëovjeku stvara<br />

zadovoljstvo i opuπtenost.<br />

Mnogi Êe se pita kakve veze ima Biblija s<br />

igrom ili sportom? Biblija nije knjiga koja sadræi<br />

razna pravila, povijest i vrste sportova. U<br />

sebi Biblija ne daje nikakvu povezanost sa<br />

sportskim natjecanjima. Ona sadræi samo neke<br />

elemente i prizore sportskog natjecanja<br />

onoga vremena.<br />

Kakva je zapravo Biblija knjiga? Prvo i prije<br />

svega, Biblija je Boæja i ljudska rijeË. Bog<br />

se posluæio naπim jezikom da bi razumljivo<br />

govorio ljudima. Biblija je knjiga koja otvara<br />

put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije<br />

povezan uz Ëovjeka preko tijela nego uz Ëovjeka<br />

kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno.<br />

»ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa svim<br />

svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali<br />

isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim<br />

umom. On u sport sa sobom donosi ljudske i<br />

vjerske vrijednosti koje mu pomaæu u ostvarivanju<br />

sportskog cilja. Sport je druπtvena kategorija<br />

jer ukljuËuje druge osobe u igru. Iz<br />

ovoga je vidljivo da Biblija i sport imaju dodirne<br />

toËke. Biblija otvara Ëovjeku nove horizonte<br />

prema duhovnome, ali i prema svjetovnom.<br />

Ocrtava Ëovjeka u potpunosti, s tim da<br />

22<br />

daje naglasak da ovozemaljski æivot koji u sebi<br />

ima materiju i tijelo, treba biti ostvaren na<br />

duhovniji i uzviπeniji naËin.<br />

Sport u Bibliji<br />

Biblija na svojim prvim stranicama govori<br />

o stvaranju svijeta. Vrhunac tog stvaranja jest<br />

Ëovjek, slika Boæja. Tu dolazi do izraæaja Ëovjek<br />

πto ga Biblija spominje u knjizi Postanka<br />

1,26: "NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebi<br />

sliËna..." Tu se vidi da je Ëovjek razliËit od<br />

svih stvorenja i stvorova i da u sebi posjeduje<br />

neπto boæansko, u isto vrijeme otvoren je prema<br />

svome Stvoritelju. »ovjeku je povjerena<br />

briga za sve stvoreno da vodi brigu, da skrbi<br />

i razvija o svim stvorenjima i stvarima. Kroz<br />

ovakav postupak Ëovjek se sam razvija, ali<br />

ujedno razvija i okolinu u kojoj æivi.<br />

»ovjek u Boæjem stvaranju dobio je svoj<br />

prostor djelovanja i vrijeme. U sebi Ëovjek<br />

posjeduje fiziËke i duhovne sposobnosti kao<br />

najvaænije Boæje stvorenje. Svjestan svoje posebnosti<br />

Ëovjek je razvijao svoje sposobnosti<br />

i odnose s drugima. Ali ometanje njegovog<br />

stvarnog napretka naruπavalo je zlo koje nije<br />

dozvoljavalo pozitivni razvitak u njemu. Bog<br />

pravi jedan iskorak prema Ëovjeku kada na<br />

svijet πalje svoga sina Isusa koji biva utjelovljen<br />

u ljudskom obliku. U svemu jednak Ëovjeku<br />

osim u grijehu. On je propovijedao Ëovjeku<br />

govoreÊi o Boæjoj ljubavi ovdje na zemlji<br />

i da se na taj naËin ostvaruje slika novog<br />

Ëovjeka. Promijenio je dotadaπnje Ëovjekovo<br />

razmiπljanje o bliænjemu kao onaj koji stvara<br />

opasnost njegovog razvoja, nego da je on onaj<br />

kroz kojeg moæe ostvariti svoj æivotni cilj.<br />

Biblija u svojem tekstu rabi rijeË "igra", posebno<br />

igra djece. Jiπmael se igra s Izakom (-<br />

Post 21, 9). Kod proroka Zaharije nalazimo<br />

da Êe se u vrijeme spasenja "gradski trgovi<br />

ispuniti djeËacima i djevojËicama koji Êe se<br />

igrati na njegovim trgovima" (Zah, 8,5). Tako<br />

joπ moæemo naÊi rijeËi o igri kod Izaiji, Joba<br />

i u knjizi Tuæaljki. Dakle, vrlo malo moæemo<br />

naÊi u Starom i u Novom Zavjetu pojam "igra"<br />

ili "πport". Sveti Pavao upotrebljava<br />

sportske rijeËi (metafore) u svom govoru u<br />

1.Kor, 9,24: "Ne znate li: oni πto u trkaliπtu tr-<br />

Ëe, svi doduπe trËe, ali jedan prima nagradu".<br />

Pavao dosita upotrebljava starogrËke sportske<br />

izraze.<br />

Igra je doista ljudska aktivnost kojoj nije<br />

cilj postizanje neke zarade nego slobodni<br />

izraz tijela i duha. »ovjek se ostvaruje kroz<br />

igru pokazujuÊi cijeloga sebe. Ne smije biti<br />

biÊe koje samo uæiva u tim blagodatima nego<br />

se kroz to treba radovati. Stoga je Bog stvorio<br />

svijet da se Ëovjek u njemu raduje, a ne da ga<br />

samo koristi i njime gospodari. Kao biÊe, Ëovjek<br />

je stvoren da æivi zajedno s drugima u<br />

ljubavi i solidarnosti. Ne smije dakle igrati<br />

sam ili protiv drugih da bi njih uniπtio ili postao<br />

njihov gospodar. Ljubav je zlatno pravilo<br />

sporta. Istina je da onaj koji se bavi sportom<br />

æeli biti pobjednik, ali ne igra da bi stekao<br />

moÊ i vlast nad drugim Ëovjekom. Natjecanje<br />

je sastavi dio igre, dok traje u okvirnim granicama<br />

ponaπanja, ali je opasnost da postane<br />

naËin sebiËnog æivljenja.<br />

Sport sluæi Ëovjeku,<br />

a ne Ëovjek sportu<br />

Oni koji se bave profesionalnim sportom<br />

mogu biti radost i zabava druπtva u kojem æivi.<br />

Sport je samodisciplina. Kroz svetog Pavla koji<br />

kaæe u 1. Kor 9, 25,27: "Ja krotim svoje tijelo<br />

i zarobljavam…" Tu se prije svega odnosi na<br />

cijelu osobu, a ne samo tijelo. Za njega je glavno<br />

usmjerenje usmjeriti osobu prema "neraspadljivom<br />

vijencu" kao nagradi koja je najvaænija<br />

u æivotu svakog sportaπa i svakog Ëovjeka.<br />

Razmiπljati pavlovski o sportu, znaËi shvatiti<br />

da je igra slobodan naËin druπtvenog opho-<br />

a ne borilaËk

ljudska sreÊa,<br />

appleenja gdje se ostvaruje ljudska osoba. Sport nema<br />

vrijednosti u sebi samom, nego vrijednost<br />

potpori iz druπtvene i religiozne sredine u kojoj<br />

se æivi. Njegov pravi smisao je u opÊem poimanju<br />

Ëovjeka i ljudskog djelovanja. Igra i sport<br />

proizlaze iz samog Ëovjeka, a on se igrom izri-<br />

Ëe, ostvaruje i razvija fiziËki i duhovno. Sport<br />

se treba shvatiti kao neπto πto se odnosi na cjelovitog<br />

Ëovjeka, a ne samo na njegovu tjelesnost.<br />

Iz svog gledanja na Ëovjeka Biblija daje<br />

sportu smisao i dubinu u sluæbi Ëovjeku. Sve<br />

πto postoji treba sluæiti Ëovjeku, a ne da Ëovjek<br />

sluæi stvarima. Prema Evanappleelju bilo bi da<br />

sport sluæi Ëovjeku, a ne Ëovjek sportu. Sport<br />

nikako ne smije biti cilj, nego sredstvo po kojem<br />

se bolje moæe ostvariti. GovoreÊi Isus u<br />

Markovom Evanappleelju 2,27: "Subota je stvorena<br />

radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote". Ipak, u<br />

sportu je potrebno shvatiti da je sve to u sluæbi<br />

bolje izgradnje i nadogradnje ljudske osobnosti.<br />

Smisao svih natjecanje jest biti pobjednik i<br />

to je najviπi cilj u sportu. Ali prema Bibliji, najviπi<br />

cilj jest sam Bog. »ovjek u sportu ima svoje<br />

dostojanstvo. I Ëovjek se u sportu oslanja na<br />

drugoga. Jer kad nema drugoga nema ni sporta.<br />

Onda se ne bi Ëovjek imao s kim natjecati.<br />

Sport i Biblija dodiruju ono bitno, a to je Ëovjekovo<br />

biÊe.<br />

Biblija govori i o opasnostima koje dolaze u<br />

krivom shvaÊanju sporta i kod natjecatelja i<br />

kod onih koji gledaju. U svakom sluËaju, onaj<br />

koji je na drugoj strani ne smije biti i postati neprijatelj.<br />

Nego samo natjecatelj. On treba biti<br />

naπ prijatelj, brat i Boæje stvorenje. Da bi se dobili<br />

vrhunski rezultati treba puno trenirati, biti<br />

ustrajan, posluπan, vjeæbati i odricati se. Treba<br />

ovladati sobom, svojim osjeÊajima i nagonima.<br />

Ujedno treba prihvatiti drugoga u svoj njegovoj<br />

razliËitosti. Sve je to sadræano u biti vjere i<br />

askezi kao naËinu æivota. Kroz sport i natjecanja<br />

zaboravlja se ono bitno. Sve podlijeæe natjecanju,<br />

ganja se rezultat i uspjesi. Dolazi do<br />

razoËaranja, u kojem trpi sam sportaπ i njegova<br />

obitelj. Najvrjedniji ciljevi se zaboravljaju, a to<br />

je ljudska sreÊa, a ne borilaËka postignuÊa.<br />

Sport razvija u Ëovjeku njegovu osobnost i pokazuje<br />

da se kroz upornost i rad moæe doÊi do<br />

velikih vrijednosti. On u sebi spaja ljude razli-<br />

Ëitih vjera, nacija i mentaliteta. Biblijski pogled<br />

na Ëovjeka moæe utjecati da se u sportu Ëovjek<br />

ispunja, ali da treba znati da je sport naËin kako<br />

doÊi do veÊih vrijednosti od onih ljudskih.<br />

Biblija i sport su mostovi koji usmjeruju Ëovjeka<br />

prema neËem pozitivnom. Biblija i sport u<br />

sebi proæimaju æivot i Ëovjeka koji trebaju biti<br />

okrenuti prema svojoj vertikali, a to je naπ<br />

Stvoritelj.<br />

Bog æeli biti ukljuËen u svako podruËje ljudskog<br />

æivota, pa tako i u sport. Svaki pojedinac<br />

dobiva talente koji dolaze od Boga. Nekome je<br />

dao viπe talenata, a nekome manje prema njegovim<br />

sposobnostima. Isus, obraÊajuÊi se svojim<br />

sluπateljima, u prispodobi govori o trojici<br />

sluga koji su dobili od gospodara talente. Jedan<br />

je dobio pet, drugi tri, a jedan jedan. Iz te prispodobe<br />

poruka je Isusova da nije vaæno koliko<br />

imaπ talenata, nego kako razvijaπ i koliko ulaæeπ<br />

u njih. Nitko neÊe moÊi neπto postiÊi ako se<br />

ne potrudi da bi ispunio svoje moguÊnosti.<br />

Ze Robertovo iskustvo<br />

Svaki sportaπ posjeduje osnovne dvije dimenzije:<br />

fiziËku i mentalnu. Ali ne treba zaboraviti<br />

ni treÊu dimenziju, a to je duhovna. Sve<br />

dok sportaπ ne spozna Boga, kod njega djeluju<br />

samo prve dvije dimenzije. Sve tri dimenzije:<br />

fiziËka, mentalna i duhovna saËinjavaju potpunog<br />

sportaπa. Ta se duhovnost izraæava kroz Ëinjenicu<br />

da je Bog ljubav i da je naπ Stvoritelj.<br />

Isus je naπ spasitelj i otkupitelj. UpoznavajuÊi<br />

Isusa kao Sina Boæjega i æiveÊi po njegovim zapovijedima<br />

ljubavi dolazimo do potpunog duhovnog<br />

sjedinjenja s bliænjima i sa samim Bogom.<br />

Æivot sportaπa razlikuje se od æivota drugih<br />

ljudi. Njihov brzi ritam æivota u kojem treniraju,<br />

natjeËu se i bore za πto bolje rezultate naj-<br />

ËeπÊe se osjeti na njima samima kao nedostatak<br />

samopouzdanja i podrπke. Sport traæi rezultate,<br />

a povrh svega dobre talente. Vrijeme za osobnu<br />

izgradnju pojedinog sportaπa je minimalno. Tu<br />

trpi obitelj, prijatelji i djeca. U samom æivotu<br />

sportaπa jedno od vaænih mjesta njegove osobnosti<br />

treba zauzeti vjera koja se iz dana u dan<br />

nadograappleuje kroz Ëitanje Biblije, osobnu molitvu<br />

i svete sakramente. Sportaπev duh mora biti<br />

snaæan i Ëvrst. A da bi se do toga doπlo, treba<br />

uspostaviti vertikalu s Bogom. U slobodno vrijeme<br />

pojedini sportaπi Ëitaju Bibliju i nadahnjuju<br />

se nad njom. Neki od njih, kad bi proËitali<br />

Bibliju, znali bi reÊi: "Biblija je promijenila<br />

moj æivot".<br />

Sportaπi dobro znaju da put do uspjeha nije<br />

lagan. Sport je viteπko nadmetanje, a Crkva æeli<br />

da sportaπi budu nositelji i svjedoci vjere. To<br />

se ostvaruje kroz ljubav prema Bogu, a onda i<br />

ljubav prema Ëovjeku. Svaki Ëovjek je pozvan<br />

æivjeti pravim krπÊanskim æivotom i sa svim<br />

ljudskim vrijednostima koji su najvaæniji za Ëo-<br />

vjeka.Nogometaπ<br />

Bayerna iz<br />

Muenchena Ze<br />

Roberto, proæivljavajuÊi<br />

teπke trenutke æivota, osjetio je<br />

Boæju ljubav. »itajuÊi Bibliju osjetio je neπto<br />

posebno: "Tamo sam susreo Boga koji se æeli<br />

pribliæiti Ëovjeku. Ne moramo se sami muËiti<br />

da bismo doπli do njega, nego je on sam upravio<br />

put prema nama. I doznao sam iz ove stare<br />

knjige da je Boæja ljubav prema meni aktualna".<br />

Kroz Ëitanje Biblije Ze Roberto osjetio je<br />

da Bog æeli biti njegov otac. Osjetio je utjehu u<br />

Bibliji. U njoj se Ëesto spominje Bog koji moæe<br />

tjeπiti ljude kao πto nikada nijedan Ëovjek nije<br />

mogao. Svoju sreÊu izriËe tako, πto je svoj æivot<br />

povjerio Isusu. Vrlo je vaæno razgovarati s<br />

Bogom i sluπati ga. Takav sportaπ kao πto je Ze<br />

Roberto redovito Ëita Bibliju i ona je njegovo<br />

nadahnuÊe u igri i u svakodnevnom æivotu.<br />

Osim toga, Biblija sadræi vrlo vaæne poruke<br />

vjere za sportaπe: "Nogometaπ koji ne vjeruje u<br />

sebe, momËad koja viπe nije uvjerena da moæe<br />

svladati teπke situacije, bit Êe uvijek na gubitni-<br />

Ëkoj strani. Mnogo je primjera u Bibliji u kojima<br />

su se ljudi okrenuli krivim stvarima i sve<br />

izgubili... kad trebam pomoÊ u æivotu Bog bi<br />

trebao biti prvi kome Êemo se obratiti". Svaki<br />

Ëovjek se susreÊe s Bogom, svatko doæivi neπto<br />

πto ga navede na razmiπljanje o Bogu.<br />

U Bibliji doznajemo da je Ëovjek tjelesno bi-<br />

Êe i moæe se igrati, kako bi razvijao u sebi darove<br />

koje mu je Bog povjerio. Kroz igru Ëovjek<br />

razvija otvorenost prema drugima, ali mu je<br />

sportska igra samo sredstvo za æivotnu igru<br />

pred Gospodinom. A sv. Pavao sportaπima poruËuje:<br />

"dobar sam boj bio, trku zavrπio, vjeru<br />

saËuvao". (Timotej, 4, 7-8)<br />

LITERATURA:<br />

Ze Roberto, Dodavanje iz snova, Teovizija, Zagreb<br />

2005.<br />

Ivan MarijanoviÊ, Odgajati πportom, KSC, Zagreb<br />

1993.<br />

Talijanska biskupska konferencija, ©port i krπÊanski<br />

æivot, Salom, Zagreb 2002.<br />

Naπi razgovori, Glas koncila br. 52, Zagreb 2004.<br />

Svjetlo RijeËi br.256/257, Sarajevo, srpanj-kolovoz<br />

2004.<br />

Stipe Nimac, Zbornik radova, Tijelo, sport i teologija,<br />

FranjevaËki samostan Gospe Lurdske, Zagreb 1988.<br />

Biblija, Stvarnost, Zagreb 1968.<br />

a postignuÊa<br />

23

SPORT I DIZAJN<br />

Reci mi<br />

piktogramom<br />

Piktogram mora sadræavati karakteristike znaka, a ne<br />

opisne ilustracije, mora biti neovisan o bilo kojoj kulturi,<br />

ali ujedno i razumljiv svakoj. Vizualna pravila moraju<br />

piktogram u sistemu znakova uËiniti lako Ëitljivim za<br />

svaku osobu, bez obzira na stupanj njezina obrazovanja<br />

Piπe Iva Breæanski<br />

Govoriti o piktogramu u kontekstu<br />

povijesti olimpijskih igara znaËi<br />

promiπljati uzajamnu povezanost i<br />

odreappleenu uvjetovanost dviju razliËitih<br />

disciplina: sporta i dizajna. Upravo<br />

zahvaljujuÊi interdisciplinarnim odnosima<br />

moguÊe je jasnije i kvalitetnije<br />

prepoznavanje karakteristika odreappleenih<br />

disciplina koje se razliËitom svrhovitoπÊu<br />

nadopunjavaju.<br />

Fenomen piktograma javlja se radi potrebe<br />

za komunikacijom, kao grafiËki simbol<br />

neposredne i univerzalne Ëitljivosti. Osnovni<br />

uvjet jest njegova korisnost, upotrebljivost<br />

forme, a karakteristika jednostavno<br />

razumijevanje i Ëitljivost moguÊe bez<br />

prethodnog prouËavanja. Primjerice,<br />

matematiËki simboli plus (+) ili minus (-)<br />

nisu piktogrami, jer njihova ispravna<br />

interpretacija pretpostavlja uËenje, odnosno,<br />

odreappleenu razinu znanja.<br />

Piktogrami, dakle, ne smiju biti oblikovani<br />

previπe apstraktno ili pojednostavljeno, jer bi<br />

se na taj naËin oteæalo njihovo razumijevanje.<br />

Takoappleer nije uputna njihova prevelika<br />

opisnost i optereÊenost detaljima, kao πto je<br />

sluËaj bio na XIV. olimpijskim igrama 1948.<br />

u Londonu. Da bi se konaËno utvrdio<br />

suvremeni sistem kreativno oblikovanog<br />

piktograma u seriji trebalo je Ëekati XVIII.<br />

olimpijske igre u Tokiju 1964. godine, kada<br />

je tim od tridesetak japanskih dizajnera na<br />

24<br />

Ëijem su Ëelu bili art-direktor Masaru<br />

Katzumie i grafiËki dizajner Yoshiro<br />

Yamashita postavio temelje nove vizualne<br />

logike nakon Ëetiri godine iscrpnog rada.<br />

Tokijski simboli<br />

Tako znaËenje i utjecaj olimpijskih igara<br />

postaje, heterogenoπÊu kultura i interesa,<br />

izazov i konkretan poligon za stvaranje<br />

internacionalno prihvatljivog vizualnog<br />

jezika. Dvadesetak tokijskih simbola<br />

kreiranih za razliËite sportske discipline (kao<br />

i novi informativni znakovi), zbog svoje Êe<br />

kvalitete i jasnog koncepta postati opÊe<br />

prihvaÊeni po cijelom svijetu kao temelj<br />

daljnjeg razvitka piktograma na olimpijskim<br />

igrama. KarakteristiËno ukidanje nepotrebnih<br />

detalja i pojednostavljenje forme iznosi u prvi<br />

plan vrijednost samog grafiËkog dizajna, a<br />

ukupna stilizacija naglaπava ono πto je u<br />

sportu najvaænije - pokret.<br />

Godine 1968. za Olimpijske igre u<br />

Meksiku, dizajnerski tim pod vodstvom<br />

Manuela Villazóna i Mathiasa Goerlitza Ëini<br />

korak dalje u pojednostavljenju i<br />

koncentraciji informacije. Naime, umjesto<br />

cjelovite figure sportaπa u pokretu koji<br />

ukazuje na odreappleenu sportsku disciplinu,<br />

pojavljuje se karakteristiËan detalj koji<br />

upuÊuje na cjelinu. Primjerice, figuru veslaËa<br />

zamijenit Êe stilizirani detalj vesla nad<br />

vodom, ili pak figuru maËevaoca - prikaz dva<br />

prekriæena maËa. Na taj naËin postignuta je,<br />

jednostavno i Ëitljivo, veÊa zgusnutost<br />

informacije. Oblikovanje piktograma na<br />

principu "jedan dio umjesto cjeline" ostaje<br />

sjajnom poukom za kvalitetno promiπljanje<br />

dizajna joπ i danas.<br />

"IkoniËki esperanto"<br />

Dobivene rezultate pojednostavljenja<br />

forme (Tokio '64.) i koncentriranog prikaza<br />

informacije (Meksiko '68.), majstorski Êe<br />

sublimirati i sistematizirati Otl Aicher,

tadaπnji direktor Visoke πkole za oblikovanje<br />

u Ulmu. Njegov dizajn za XX. olimpijske<br />

igre u Münchenu 1972. godine donosi novi<br />

sustav promiπljenog pojednostavljenja i<br />

sistematiËnosti u prikazu ljudskog tijela.<br />

Naime, umjesto dotada jednostavnog<br />

apstrahiranja lika sportaπa, Aicher predstavlja<br />

novi sistem kompozicije forme ljudskog<br />

tijela. Cilj je tog sistema prikazati bilo koji<br />

pokret ili sportsku disciplinu pomoÊu uvijek<br />

ista Ëetiri grafiËka elementa: glave, trupa s<br />

rukama, struka i nogu. Ovakvom se<br />

kompozicijom elemenata uspio stvoriti jasan<br />

vizualni jezik, suvremeno saæeta formula<br />

oblikovanja - svojevrsni "ikoniËki esperanto".<br />

ZahvaljujuÊi novom iskoraku i Ëvrstim<br />

pravilima koje je Aicher uspostavio, upravo<br />

münchenski sistem piktograma postat Êe<br />

referentna toËka ne samo za razumijevanje<br />

daljnjeg razvoja dizajna igara, nego i dizajna<br />

u cijelosti. Tada je utvrappleeno sljedeÊe:<br />

piktogram nuæno mora sadræavati<br />

karakteristike znaka, a ne opisne<br />

ilustracije; nadalje, piktogram mora biti<br />

neovisan o bilo kojoj kulturi, ali ujedno i<br />

razumljiv svakoj. Takoappleer, vizualna<br />

pravila moraju piktogram u sistemu znakova<br />

uËiniti lako Ëitljivim za svaku osobu, bez<br />

obzira na stupanj njezina obrazovanja.<br />

U razdoblju od sljedeÊa dva desetljeÊa, od<br />

Münchena '72. do Barcelone '92., grafiËki se<br />

dizajn<br />

uvelike razvija,<br />

a olimpijske igre i nadalje<br />

predstavljaju jedan od velikih<br />

protagonista tog razvoja. Reprezentativni<br />

primjer stalnog doprinosa igara razvoju<br />

dizajna jest razvitak suvremenog vizualnog<br />

identiteta, odnosno, cjelovite osmiπljenosti<br />

sustava logotipa, maskota i piktograma, kao i<br />

standardizacije njihovih aplikacija na vozila,<br />

informativne stupove, instalacije u ambijentu<br />

i tome sliËno.<br />

Dolazi i do novog, svjeæijeg naËina<br />

oblikovanja - interpretativni, osobniji stil<br />

donosi nove estetske kvalitete. UnatoË teæem<br />

iπËitavanju, gledatelji/korisnici nove Êe<br />

stilove s lakoÊom razumijevati bez potrebe za<br />

doslovnom toËnosti, zahvaljujuÊi godinama<br />

tradicije i iskustva dekodiranja piktograma.<br />

Nova je kvaliteta komunikacije na igrama<br />

posebno prepoznatljiva u ljepoti stila koju<br />

donosi vizualni identitet XXV.<br />

olimpijskih igara u Barceloni<br />

1992. godine. Pod kreativnom<br />

palicom dizajnera Josepa<br />

Maríja Tríasa u svim je<br />

piktogramima, kao i u<br />

logotipu, vizualna poveznica<br />

slobodni potez rukom koji<br />

daje karakteristiËnu toplinu,<br />

otvorenost i komunikativnost ovom<br />

pristupaËnijem, slobodnijem i kreativno<br />

posebice uspjelom grafiËkom kodu.<br />

Komunikacija<br />

modernog druπtva<br />

Afirmacija identiteta i originalnosti na<br />

poseban je naËin postignuta u<br />

prepoznatljivom vizualnom identitetu XVII.<br />

zimskih<br />

olimpijskih igara<br />

u Lillehammeru<br />

1994. godine.<br />

Sarah Rosenbaum i<br />

"DesignGruppen<br />

'94." iz Osla<br />

inspiraciju su pronaπli<br />

na stijenama norveπke<br />

πpilje Rodoy drevnog<br />

plemena Alstahaug, gdje<br />

grubo urezan lik skijaπa<br />

4000 godina prije Krista zorno svjedoËi o<br />

svijesti i potrebi vizualne komunikacije<br />

Ëovjeka.<br />

PutujuÊi od izoliranog fenomena<br />

prethistorijskog crteæa kao izvora, moguÊe je<br />

slijediti pojavu piktograma kao jezika<br />

simbola, te njegovo stupnjevito oblikovanje u<br />

informativan i sistematiËan komunikacijskovizualni<br />

kod. Glavni se dio ovog razvoja<br />

prepoznaje u neposrednom odnosu<br />

s povijeπÊu olimpijskih<br />

igara, gdje se kroz<br />

susret razliËitih jezika i<br />

kultura stvaralo<br />

poticajno okruæenje,<br />

kreativni izazov za<br />

oblikovanje opÊeg,<br />

svima jednako<br />

razumljivog vizualnog<br />

jezika koji bi predstavljao<br />

univerzalni naËin<br />

komunikacije i<br />

razumijevanja. Sve do<br />

Atene 2004. godine i<br />

nadalje, to Êe plodno<br />

interdisciplinarno<br />

poticanje olimpizma,<br />

sporta i dizajna<br />

ostvarivati kvalitetu<br />

organizacije, olakπavati<br />

pokretljivost posjetitelja, ukazivati na<br />

kulturu i osjeÊaj za estetiku grada i zemlje<br />

organizatora, poput kakvog velikog scenarija<br />

komunikacije modernog druπtva.<br />

25

Visoko kinesko sportsko<br />

izaslanstvo na Ëelu s Lijem<br />

Zhijianom, predsjednikom<br />

Svekineske sportske federacije<br />

(GAS), potpredsjednikom Kineskog<br />

<strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong> i<br />

dopredsjednikom Organizacijskog<br />

<strong>odbora</strong> <strong>Olimpijski</strong>h igara Peking<br />

2008. (BOCOG) boravilo je krajem<br />

svibnja u posjetu Hrvatskom<br />

olimpijskom odboru. Predsjednik<br />

HOO-a Zlatko Mateπa i Li Zhijan<br />

razgovarali su o razmjeni struËnjaka<br />

u pojedinim sportovima, pa je tako<br />

dogovorena razmjena hrvatskih<br />

struËnjaka u vaterpolu i rukometu te s<br />

kineske strane u stolnom tenisu i<br />

skokovima u vodu, πto bi<br />

predstavljalo poËetak programa<br />

razmjene trenera. Li Zhijian, s kojim<br />

smo razgovarali, je kao jedan od<br />

Ëelnih ljudi kineskog sporta bio<br />

impresioniran Hrvatskom i<br />

Zagrebom, kazavπi da je "hrvatska<br />

metropola iznimno Ëista, a Hrvati<br />

nadasve ljubazni".<br />

• ©to je bio razlog vaπeg posjeta<br />

Hrvatskoj i πto zemlja poput<br />

Hrvatske moæe ponuditi sportskoj<br />

velesili poput Kine?<br />

- Najvaæniji dio mog posjeta jest<br />

sporazum s predsjednikom HOO-a<br />

Zlatkom Mateπom o razmjeni trenera,<br />

a razgovarali smo i o moguÊnostima<br />

za trening kineskih sportaπa u<br />

Hrvatskoj i obratno. Taj sporazum je<br />

zapravo samo privremen jer Êemo s<br />

prijateljima iz HOO-a uskoro sklopiti<br />

mnogo opseæniji, konaËni dogovor o<br />

razmjeni trenera, koji Êe obuhvaÊati<br />

26<br />

Li Zhijian, predsjednik Svekineske sportske federacije, u HOO-u<br />

Kina jest sportska velesila,<br />

no to je i Hrvatska<br />

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i Li Zhijan razgovarali su o razmjeni struËnjaka u pojedinim sportovima, pa je tako<br />

dogovorena razmjena hrvatskih struËnjaka u vaterpolu i rukometu a s kineske strane u stolnom tenisu i skokovima u<br />

vodu, πto bi predstavljalo poËetak programa razmjene trenera<br />

joπ neke sportove. Kina jest sportska<br />

velesila, no to je i Hrvatska u nekim<br />

sportovima, pa oËito postoji potreba<br />

za suradnjom i unaprjeappleivanjem.<br />

Sportovi u kojima je Hrvatska<br />

najbolja ili meappleu najboljima, poput<br />

rukometa ili vaterpola, u nas nisu<br />

toliko razvijeni i zato oËekujemo<br />

bitan napredak kao posljedicu<br />

buduÊeg rada hrvatskih trenera u<br />

Kini. Æelim naglasiti da naπa<br />

suradnja neÊe biti ograniËena samo<br />

na rukomet i vaterpolo, nogomet je<br />

iznimno jak u Hrvatskoj, a ja sam<br />

osobno uæivao gledajuÊi vaπu<br />

reprezentaciju na Svjetskom<br />

prvenstvu 1998.<br />

Hrvatska je i koπarkaπka zemlja s<br />

toliko sjajnih igraËa, te vjerujem da<br />

nam i vaπi koπarkaπki treneri mogu<br />

uistinu pomoÊi. Naravno, suradnja Êe<br />

biti obostrana pa smo HOO-u<br />

Sigurnost je jedan od najvaænijih ciljeva<br />

• Svijet je posljednjih godina postao popriπtem opÊeg rata protiv terorizma,<br />

a olimpijske igre su uvijek jedna od najveÊih potencijalnih meta<br />

terorista. ©to organizatori Igara u Pekingu Ëine u pogledu sigurnosti?<br />

- Sigurnost je jedan od najvaænijih ciljeva Organizacijskog <strong>odbora</strong> <strong>Olimpijski</strong>h<br />

igara u Pekingu i problemu sigurnosti posveÊujemo najveÊu moguÊu paænju. U<br />

ime Organizacijskog <strong>odbora</strong>, uvjeren sam da Êe OI u Pekingu biti najsigurnije<br />

dosad, a za to postoji mnogo razloga. Prvo, od teroristiËkih napada na SAD<br />

2001. do poËetka Igara u Pekingu proÊi Êe sedam godina, a Kina je meappleuvre-<br />

Piπe Robert ©alinoviÊ<br />

Li Zhijan i Zlatko Mateπa u dvorani Cibone<br />

ponudili naπe vrhunske trenere i Ëitav<br />

znanstveno potpomognut sustav rada,<br />

primjerice u skokovima u vodu, u<br />

Ëemu je Kina neosporno najbolja na<br />

svijetu. Moram naglasiti da sam<br />

obiπao gotovo cijeli svijet, ali me<br />

Hrvatska impresionirala ljepotom,<br />

ureappleenoπÊu i posebno obrazovanoπÊu<br />

ljudi.<br />

• Vi ste dopredsjednik<br />

Organizacijskog <strong>odbora</strong><br />

<strong>Olimpijski</strong>h igara u Pekingu. Kako<br />

Êe Olimpijske igre utjecati na Kinu<br />

kao dræavu, a na koji Êe naËin<br />

Ëinjenica da je Kina domaÊin<br />

<strong>Olimpijski</strong>h igara promijeniti<br />

olimpijski pokret?<br />

- To je vrlo dobro i vaæno pitanje.<br />

Kina se posljednjih dvadesetak<br />

godina umnogome promijenila,<br />

otvoreniji smo na svim razinama i<br />

stekli smo mnogo prijatelja koji u<br />

naπoj zemlji uspjeπno posluju ili<br />

predstavljaju svoju kulturu.<br />

Olimpijske igre u Pekingu otvorit Êe<br />

u potpunosti "vrata Kine" ostatku<br />

svijeta, ali Êe jednako tako i Kinezi<br />

moÊi upoznati druge kulture. Iako je<br />

Kina iznimno napredovala<br />

gospodarski i druπtveno, zbog<br />

povijesnih razloga edukacijska razina<br />

stanovniπtva na nekim poljima nije<br />

onakva kakvu bismo æeljeli, pa su<br />

Olimpijske igre velika prilika da<br />

Kinezi nauËe mnogo o svijetu od<br />

sportaπa i gostiju koji Êe doÊi u<br />

Peking. Olimpijske igre u Pekingu<br />

iskoristit Êemo da svi Kinezi - od<br />

vrhunskih gospodarstvenika do<br />

obiËnih seljaka - imaju koristi na<br />

edukacijskoj razini od te svojevrsne<br />

civilizacijske razmjene. Na drugoj<br />

strani, iako olimpijski pokret postoji<br />

viπe od stotinu godina, olimpijske<br />

igre su samo dvaput odræane u Aziji i<br />

istoËnom svijetu, koji je time na<br />

odreappleen naËin zapostavljen.<br />

Olimpijske igre u Pekingu bit Êe na<br />

povijesnoj razini iznimno vaæne kao<br />

spona izmeappleu zapadnoga svijeta i<br />

Istoka, a nepobitno je da Êe i<br />

olimpijski pokret profitirati od<br />

Ëinjenice da se Igre odræavaju u<br />

zemlji s viπe od 1,3 milijarde<br />

stanovnika. Nije tajna da postoje<br />

bliske veze izmeappleu vrhunskoga<br />

sporta i gospodarstva pa Êe najveÊim<br />

zapadnim tvrtkama Igre u Pekingu<br />

pomoÊi da shvate kako u Kini mogu<br />

uloæiti svoj kapital i odliËno<br />

poslovati.<br />

menu uspostavila kontakte s antiteroristiËkim sluæbama i agencijama πirom svijeta<br />

s kojima svakodnevno razmjenjujemo podatke o teroristiËkim aktivnostima.<br />

Uvjeravam vas da je Kina sposobna mobilizirati vrlo brojne i uËinkovite snage<br />

koje bi se suprotstavile moguÊim teroristiËkim prijetnjama, a pritom ne mislim<br />

samo na vojsku i policiju, nego i obiËne stanovnike Kine koji mogu iznimno<br />

pomoÊi. Mnogo smo nauËili od organizatora Igara u Ateni, s kojima smo i dalje u<br />

konktaktu. NeÊemo æaliti ni truda niti novca da bi se svaki gost iz bilo koje<br />

dræave svijeta osjeÊao sigurno na Igrama. Bude li sigurnosni aspekt Igara bude<br />

iziskivao joπ novca, mi Êemo to uËiniti.

Damir<br />

SenËar<br />

dobitnik godiπnje<br />

nagrade HZSN-a za<br />

fotografski rad za<br />

2004. godinu<br />

Roappleen je 22. travnja<br />

1971. u Zagrebu, a<br />

kao fotoreporter radi<br />

u Hini od 1995.<br />

godine.<br />

Bio je jedan od<br />

dvojice hrvatskih<br />

fotoreportera koji su<br />

izvjeπÊivali s<br />

<strong>Olimpijski</strong>h igara u<br />

Ateni 2004., a<br />

njegove su fotografije<br />

s OI objavljivane u<br />

svim hrvatskim<br />

tiskovinama.<br />

SAMOSTALNE<br />

IZLOÆBE<br />

2004. Samobor, Sam-<br />

Os, Croatia Osiguranje,<br />

Trg Kralja Tomisalva 6,<br />

Samobor : „Bube, Bubci i<br />

Makro kukci“<br />

2005. Zagreb, PuËko<br />

otvoreno uËiliπte, Ulica<br />

grada Vukovara 68:<br />

„Letezuje Gmiæulaju“<br />

SKUPNE IZLOÆBE<br />

2004. Zagreb, Rijeka,<br />

Opatija, Split, Dubrovnik -<br />

putujuÊa izloæba najboljih<br />

novinskih fotografija - 3<br />

fotografije<br />

2005. Zagreb, Rijeka,<br />

Opatija, Split, Dubrovnik -<br />

putujuÊa izloæba najboljih<br />

novinskih fotografija<br />

- 4 fotografije<br />

2005. Zagreb, Galerija<br />

Badrov, Skupna izloæba na<br />

temu: „Æivot ulice“

Sponzor HOO-a

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X GODINA 36 • BROJ 134 • RUJAN 2005.<br />

Maks Leidinger u jednoj demonstraciji snage 1902. godine

2<br />

OBLJETNICE<br />

STO GODINA ©PORTSKOG HRVANJA U HRVATSKOJ<br />

Poticaj razvoju teπke atletike<br />

VeÊi dio rukovodstva Hrvatskoga sokola spreËavao je razvoj hrvanja kao<br />

samosvojne πportske grane, ali pobornici modernog hrvanja kao<br />

natjecateljskog πporta nisu prihvaÊali argumente rukovodstva sokolske<br />

organizacije pa su povremeno dolazili u verbalne sukobe. Stoga su se<br />

zaljubljenici hrvanja oko 1903. poËeli pripremati za osnivanje samosvojnog<br />

teπkoatletskog kluba. To nije bilo jednostavno provesti. Valjalo je nabaviti<br />

strunjaËe, utege i unajmiti dvoranu, dakle pronaÊi novac za osiguranje<br />

minimalnih uvjeta, potrebnih za vjeæbanje<br />

Piπe Branko Sviben<br />

Prvi napis o modernom hrvanju u nas objavljen je u listu<br />

za πkolsku i druπtvenu gimnastiku - Gimnastika, koji je<br />

izlazio u Zagrebu od 1890. do 1899. godine. U broju 8.<br />

iz 1891. godine nalazimo Ëlanak Franje BuËara, koji opπirno i<br />

struËno opisuje starogrËki pentatlon. U tom viπeboju nastupalo<br />

se u utrci na jedan stadij (192 m), skoku udalj, bacanju<br />

diska, bacanju koplja i hrvanju. Hrvanje je u Hrvatskoj krajem<br />

XIX. stoljeÊa bilo raπireno meappleu puËanstvom pa su se povremeno<br />

odræavala nadmetanja, dakako u narodnim oblicima<br />

hrvanja. Pojavljuju se i razni artisti koji prilikom svojih nastupa<br />

pokazuju hrvaËke zahvate i organiziraju natjecanja u hrvanju,<br />

ne poπtujuÊi pri to ni pravila borbe narodnog niti modernog<br />

hrvanja.<br />

Prvi hrvaËi ponikli su u Hrvatskom sokolu<br />

Polovicom XIX. stoljeÊa u πkolama srediπnje i zapadne Europe,<br />

pod utjecajem filantropistiËke pedagogije, hrvanje ima<br />

sve vaænije mjesto u tjelesnom odgoju djece i omladine. U to<br />

vrijeme hrvanje se, uz srediπnju πportsku granu, gimnastiku,<br />

njegovalo i u brojnim europskim gimnastiËkim, zapravo<br />

tjelovjeæbenim druπtvima. BuduÊi da je u Hrvatskoj dominirao<br />

sokolski gimnastiËki sustav, preuzet od »eha, u njemu su se uz<br />

gimnastiku i atletiku poËeli uËiti i odreappleeni hrvaËki zahvati.<br />

Kao rezultat djelovanja Hrvatskog sokola na razvoj hrvanja u<br />

Hrvatskoj, 29. i 30. lipnja 1904. godine prireappleen je prvi javni<br />

nastup hrvaËa u Zagrebu. Priredba je odræana u staroj streljani<br />

u Tuπkancu, a sudjelovala su sokolska druπtva iz Zagreba,<br />

Varaædina i Ljubljane. U Ëlanku u Sokolu, godina IV., broj 1.<br />

od 15. sijeËnja 1905. godine, po opisu programa priredbe<br />

moæe se zakljuËiti da to nije bilo natjecanje u hrvanju, nego<br />

samo prikaz tehnike hrvanja i to na stiliziran naËin.<br />

Osnivanje prvoga kluba<br />

VeÊi dio rukovodstva Hrvatskoga sokola spreËavao je<br />

razvoj hrvanja kao samosvojne πportske grane. Meappleutim<br />

pobornici modernog hrvanja kao natjecateljskog πporta nisu<br />

prihvaÊali argumente rukovodstva sokolske organizacije pa su<br />

povremeno dolazili u verbalne sukobe. Stoga su se<br />

zaljubljenici hrvanja oko 1903. godine poËeli pripremati za<br />

osnivanje samosvojnog teπkoatletskog kluba. No to nije bilo<br />

jednostavno provesti. Valjalo je nabaviti strunjaËe, utege za<br />

dizanje tereta i unajmiti dvoranu, drugim rijeËima pronaÊi novac<br />

za osiguranje minimalnih uvjeta, potrebnih za vjeæbanje.<br />

To je u ono vrijeme bilo iznimno teπko.<br />

Na programu prve velike srednjoπkolske sveËanosti, 1905.<br />

godine, na kojoj su sudjelovale sve zagrebaËke πkole, hrvanje<br />

je bilo jedna od najzanimljivijih toËaka. Kod hrvanja sudjelovalo<br />

je 12 hrvaËa dakle πest parova, a postupalo se ovako.<br />

Najprije budu poredani hrvaËi po veliËini i po prilici po<br />

jakosti u dva odjela, izmeappleu jednakih odluËio je ædrijeb tko Êe<br />

s kim hrvati. 1 Cilj je bio baciti protivnika na tlo, tako da bilo<br />

kojim gornjim dijelom tijela, iznad pojasa, dodirne tlo. Krajem<br />

iste godine doπlo je do osnivanja prvog teπkoatletskog<br />

kluba u Zagrebu pod nazivom Atlas. U to vrijeme bilo je uobiËajeno<br />

da se u jednom klubu njeguju hrvanje i dizanje tereta,<br />

te ostale srodne aktivnosti vezane uz razvoj snage, pa je njihov<br />

naziv bio: teπkoatletski.<br />

Djelovanje Maksa Leidingera<br />

Inicijator i glavni pokretaË za osnutak TAK Atlasa bio je<br />

Maks Leidinger koji je osnovnu obuku hrvanja zapoËeo u<br />

Hrvatskom sokolu u Zagrebu, a usavrπio ju u Brnu. On je<br />

1901. godine otiπao na sluæenje rezervnog vojnog roka na osam<br />

tjedana. Poslije vojske ostao je æivjeti u Brnu tri godine,<br />

gdje je trenirao u jednom teπkoatletskom klubu. U Brnu su za<br />

vrijeme Leidingerovog boravka djelovala tri teπkoatletska<br />

kluba. Uz Ëesta natjecanja, bio je u prilici temeljito svladati<br />

tehniku i taktiku tog πporta. Leidinger je imao iznimnu sreÊu<br />

jer mu je trener bio Njemac Gustav Fryestensky, europski<br />

prvak 1903. godine. Vrativπi se iz Brna 1904. godine, Maks<br />

Leidinger je vlastitim sredstvima nabavio strunjaËu, rekvizite<br />

i druge dijelove opreme. Okupio je mladiÊe koje je upoznao u<br />

Hrvatskom sokolu i zapoËeo je s treninzima.<br />

On je o tome ispriËao: Vratio sam se godine 1904. i nastavio<br />

vjeæbanje u Hrvatskom sokolu, no tamo to nisu dozvolili, jer su<br />

se dræali starih sokolskih tradicija. No ja nisam mirovao. Osnovao<br />

sam teπkoatletski klub Atlas i okupio dosta Ëlanova. Iz<br />

svoga dæepa sam prije toga nabavio Ëetiri æonglir bombe. Svaka<br />

je imala 12 kilograma, jednu osovinu s buÊicama od 54<br />

kile, jednu obiËnu buËicu od 38 kila i jednu osovinu s<br />

kotaËima. To je pet kotaËa na svakoj strani, svega 10 kotaËa,<br />

koji su zajedno s osovinom teπki 128 kila. Bio sam pretplaÊen

Teπko atletska priredba iza zgrade Hrvatskog sokola<br />

u lipnju 1908. godine<br />

na Ëasopis Sportzeitung pa sam tako<br />

mogao pratiti sportska zbivanja u<br />

Austro-Ugarskoj. Tako sam doznao<br />

da se strunjaËa 5x5 metara moæe<br />

nabaviti u Bavarskoj i kupio sam je<br />

za svoj novac. Nisam bio ni najmanje<br />

bogat, ali toliko sam volio hrvanje<br />

da sam sve svoje uπtede davao za<br />

sportske rekvizite, koje su se kupovale<br />

na otplatu. U Atlasu je bilo 18<br />

Ëlanova. MjeseËna Ëlanarina bila je<br />

1 kruna. 2<br />

Joπ prije toga Leidinger je pokrenuo<br />

postupak donoπenja pravila kluba<br />

koja su nadleæna tijela odobrila 22.<br />

prosinca 1905. godine. Zahtjev za<br />

odobrenje pravila potpisali su, uz<br />

Maksa Ledingera, Eduard Lanka i dr.<br />

Ljudevit Hnoj. Kao svrha osnivanja<br />

kluba navedeno je: JaËanje tijela i unapreappleivanje te<br />

usavrπavanje tjelesne snage. Svrha se postizava: 1. izvaappleanjem<br />

atletskih vjeæba, 2. prireappleivanjem raznih gombalaËkih i<br />

nagradnih vjeæba, 3. prireappleivanjem nagradnih hrvanja, 4. gojenjem<br />

raznih inih svrsi kluba sluæeÊih sportova, 5. skupnim<br />

zabavnim sastancima i izletima. 3<br />

Javni nastupi TAK Atlasa<br />

Teπkoatletski klub Atlas je na poËetku imao 18 aktivnih<br />

Ëlanova. Najpoznatiji uz Leidingera bili su Joco VrbaniÊ,<br />

Samuel ©terk - KubiËek, Tomo BoroveËki, Ivan Fajer, Ivan<br />

MikleniÊ i Vlado Grahovac. TAK Atlas je djelovao sve do<br />

poËetka I. svjetskog rata, no o toj aktivnosti nije ostala upotrebljiva<br />

dokumentacija. Klub je odræao nekoliko javnih nastupa.<br />

Posebno su zapaæene dvije priredbe o kojima postoje i novinski<br />

zapisi. Jednu je organizirao TAK Atlas, samostalno, 19.<br />

svibnja 1907. godine u Maksimiru, a drugu zajedno s<br />

<strong>Hrvatski</strong>m sokolom u lipnju 1908., na prostoru iza Sokolane u<br />

korist gradnje sanatorija za tuberkulozu na Brestovcu. Priredba<br />

je bila vrlo dobro posjeÊena. Na onoj u Maksimiru nastupili<br />

su Maks Leidinger i Joco VrbaniÊ. Bio je to prvi javni hrvaËki<br />

nastup u Zagrebu. Bile su to propagandne priredbe sliËne oni-<br />

Maks<br />

Leidinger<br />

snimljen<br />

1900. godine<br />

ma πto su ih u to vrijeme odræavali<br />

profesionalni teπkoatletiËari. Bilo je<br />

tu dizanja tereta, æongliranje æeljeznim<br />

utezima, dizanja i dobacivanja<br />

teπkih predmeta i dakako hrvanja.<br />

Ovi nastupi su pobudili zanimanje<br />

graappleanstva i bile su daljnji poticaj<br />

razvoju teπke atletike u nas.<br />

Matoπev napis o hrvanju<br />

Nastup hrvaËa na priredbi iza<br />

Sokolane u lipnju 1908. godine inspirirao<br />

je knjiæevnika Antuna Gustava<br />

Matoπa za opÊi hvalospjev πportu:<br />

Zato treba πportove dizati svom<br />

snagom. ©port naπem svijetu u krvi<br />

leæi, samo treba poËeti, a ne mirovati.<br />

Evo prije nekoliko dana vidjesmo,<br />

kako se dva naπa amateura djelomice<br />

uspjeπno uhvatiπe u koπtac s profesionalnim<br />

svjetskim hrvaËima. Gospodin Joco VrbaniÊ oborio<br />

je u nedjelju treniranog crnca, a gospodin Kralj, zagrebaËki<br />

mesarski pomoÊnik, pokazao nam je u hrvanju tijelo klasiËne<br />

ljepote, prekrasna uda kao u boraca u galeriji Uffizi i kao u<br />

Diskobola u Louvru. HA©K je uËinio u omladini krasan<br />

poËetak i moramo svojskom propagandom pomagati naπ<br />

Sokol i iÊi na ruku svim pokuπajima da se ojaËa i da otvrdne<br />

naπe tijelo, jer πportovima neÊemo samo diÊi zdravlje fiziËko,<br />

veÊ i zdravlje moralno po onoj: U zdravom tijelu zdrava duπa.<br />

©portovi nisu toliko vaæni svojim rezultatima fiziËkim, koliko<br />

moralnom disciplinom, disciplinom volje i vjeæbanjem volje,<br />

πto je potrebno kod svakog trenaæa, kod svakog metodiËkog<br />

πporta. 4<br />

1 Sokol, Zagreb, br. 7, 1905.<br />

2 Almanah teπkoatletskog saveza Hrvatske, Zagreb, 1961., str. 111.<br />

3 Radan, Æivko: Zbirka pravila gimnastiËkih i sportskih organizacija od<br />

1861. do 1914. u Arhivu Hrvatske, Povijest sporta, Zagreb, 1974, br.16.,<br />

str. 1479.<br />

4 Matoπ, A: ZagrebaËko pismo, Umjetnost i πport, br. 1, 7. XI. 1912.<br />

3

4<br />

Piπe Iva Siber<br />

NOVI ©PORTOVI<br />

AKROBATSKI ROCK AND ROLL<br />

R'n'R kao naËin æivota<br />

Hrvatskom akrobatskom rock and rollu je dano veliko priznanje jer mu je dodijeljena<br />

organizacija Svjetskog omladinskog kupa i Europskog B kupa. Natjecanja Êe se odræati<br />

u Sisku 1. listopada ove godine<br />

Akrobatski rock and roll je πportski ples koji objedinjuje<br />

plesnu umjetnost, rock and roll glazbu i elemente akrobatike.<br />

Nastao je u Europi polovicom 70-ih godina<br />

proπlog stoljeÊa. Brzo se proπirio po svijetu πto je 1984. godine<br />

rezultiralo osnivanjem Meappleunarodne rock and roll federacije.<br />

Iste godine Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ osnovali su plesnu<br />

sekciju rock and rolla u sklopu prosvjetnog druπtva Slovenski<br />

dom u Zagrebu.<br />

Sekcija KUD Joæa VlahoviÊ<br />

Nekako u isto vrijeme, uz postojeÊe plesne sekcije, rock and<br />

roll sekciju osnovalo je i Kulturno umjetniËko druπtvo Joæa<br />

VlahoviÊ u Zagrebu. Obje sekcije nastupile su na VII. plesnoj<br />

smotri grada Zagreba 1984. godine. Plesna sekcija KUD Joæa<br />

VlahoviÊ izvela je masovnu koreografiju rock and rolla. Prema<br />

ocjeni æirija taj je nastup negativno ocijenjen. Nastup rock and<br />

roll sekcije Domagoja ©timca i Zrinke JuriÊ bio je uspjeπan. Nastupili<br />

su Jadranko PetroviÊ i SunËana Saks GojiÊ, Kreπimir Bosnar<br />

i Dolores Adæem i Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ.<br />

Iste, 1984. godine, sekcije KUD<br />

Joæa VlahoviÊ organizirale su revijalne<br />

nastupe u trajanju od 60 do 90<br />

minuta. Uz orkestar harmonika, pjevaËki<br />

mjeπoviti zbor, plesnu sekciju<br />

standardnih i latinoameriËkih plesova,<br />

izvoappleen je i rock and roll. Prilikom<br />

prvih revijalnih nastupa u domovima<br />

umirovljenika, zdravstvenim<br />

centrima i πkolama, veÊinom su<br />

nastupali mlaapplei Ëlanove sekcija.<br />

Prvi treneri<br />

Daljnje djelovanje rock and roll<br />

sekcije traæilo je sve viπe znanja i<br />

usavrπavanja. Plesna sekcija je meappleu<br />

sobom izabrala voditelja, a poduku<br />

su davali i treneri iz Studentskog plesnog kluba Kasino iz<br />

Ljubljane. Prvi voditelji rock and roll sekcije bili su Domagoj<br />

©timac i Kreπimir Bosnar. U javnosti se joπ nije moglo stvoriti<br />

uvjerenje da rock and roll ne spada u plesno podruËje πportskog<br />

latinoameriËkog plesa nego je specifikum za sebe. BuduÊi da u to<br />

vrijeme u Hrvatskoj nije joπ formiran savez, plesna natjecanja u<br />

Zagrebu ocjenjivali su slovenski suci. U prosincu 1985. godine<br />

jedan plesni par sekcije rock and rolla æelio je nastupiti na dræavnom<br />

prvenstvu u Ljubljani. Da bi to ostvario, par se morao<br />

uËlaniti u Plesni savez Slovenije. U æelji da prikupe novac kojim<br />

bi unaprijedili rad u sekciji, prihvaÊen je prijedlog Jadranka PetroviÊa<br />

da uvedu teËaj rock and rolla koji bi vodili Ëlanovi sekcije.<br />

Interes je bio velik. Od skupljenog novca sekcija je kupila materijal<br />

za prve dresove. Saπio ih je salon Monika u Ljubljani.<br />

Prvi kvalifikacijski turnir<br />

U povodu odræavanja Univerzijade u Zagrebu, 8. srpnja 1987.<br />

godine KUD Joæa VlahoviÊ je priredio nastup svojih sekcija.<br />

Meappleu ostalim je nastupilo i πest parova u akrobatskom rock and<br />

rollu. BuduÊi da po pravilima Plesnog saveza Slovenije svaki<br />

Ëlan tog saveza mora organizirati kvalifikacijski turnir, on je organiziran<br />

23. travnja 1988. u maloj dvorani Doma sportova. Nastupilo<br />

je devet parova. Bio je to ujedno i prvi kvalifikacijski<br />

turnir akrobatskog rock and rolla u Republici Hrvatskoj. Glavni<br />

organizator turnira bio je Kreπimir Bosnar.<br />

Akrobatski rock and roll klub Z&D<br />

BraËni par Domagoj ©timac i Zrinka JuriÊ nastavili su svoj æivotni<br />

put u Sisku, gdje su vodili teËajeve akrobatskog rock and<br />

rolla. Nakon πto su struËno osposobili Ëlanstvo osnovali su<br />

1988. samostalni rock and roll klub, nazvavπi ga prema inicijalima<br />

svojih imena: Z&D. Od poËetka djelovanja, Akrobatski<br />

rock and roll klub Z&D okupljao je mladeæ u dobi od 15 do 20<br />

godina. Oni ne samo da su voljeli sluπati rock and roll glazbu,<br />

nego su rock and roll shvatili kao<br />

kult, odnosno naËin æivota. Od takvih<br />

Ëlanova, mahom entuzijasta, izrastao<br />

je klub koji okuplja parove svih uzrasta<br />

i kategorija koji danas iza sebe<br />

imaju viπegodiπnje iskustvo i zapaæene<br />

rezultate. Akrobatski rock and roll<br />

klub Z&D je 1992. godine ostvario<br />

prvi naπ veliki meappleunarodni uspjeh u<br />

toj πportskoj grani. Bilo je to 10. mjesto<br />

Tanje StojanoviÊ i Daria Geca na<br />

Svjetskom omladinskom prvenstvu u<br />

Lyonu.<br />

Prvi naslov dræavnih prvaka<br />

PlesaËi Kreπimir Bosnar i Ita KovaË<br />

su pod pokroviteljstvom poduze-<br />

Êa Tuing 1989. osnovali Rock and roll klub Zagreb Tuing. »lanovi<br />

tog kluba postigli su vrhunske rezultate na brojnim natjecanjima.<br />

Nije bilo gotovo ni jednog turnira s kojega se parovi<br />

Rock and roll kluba Zagreb Tuing nisu vratili s barem jednom<br />

medaljom. Posebno vrijedan uspjeh bilo je osvajanje naslova<br />

dræavnih prvaka bivπe Jugoslavije 1989. i 1990. godine. Rock<br />

and roll klub Zagreb Tuing organizator je i brojnih turnira u<br />

akrobatskom rock and rollu, pa je tako zajedno s <strong>Hrvatski</strong>m<br />

rock and roll savezom 17. listopada 1992. godine organizirao i<br />

prvo prvenstvo Republike Hrvatske. PlesaËi Jadranko PetroviÊ<br />

i Lidija Boπanec su u Zagrebu 1. lipnja 1990. osnovali Rock and<br />

roll klub Limbo. Parovi tog kluba natjecali su se na brojnim domaÊim<br />

i inozemnim turnirima. Postigli su i nekoliko zapaæenih<br />

rezultata. Tako su na Svjetskom omladinskom prvenstvu u

Francuskoj 1992. godine u<br />

kategoriji mlaappleih omladinaca<br />

osvojili 18. mjesto, a u<br />

kategoriji starijih omladinaca<br />

18. i 43. mjesto. Godine<br />

1984. osnovan je i Plesni<br />

klub Split. U samom poËetku<br />

klub je njegovao sportski<br />

ples, standardni i latinoameriËki,<br />

akrobatski rock<br />

and roll i druπtveni ples. S<br />

vremenom, djelatnost kluba<br />

proπirila se i na “show dance”<br />

te na organizirani rad s<br />

djecom i mladeæi svih uzrasta.<br />

Posebno treba spomenuti<br />

da su Ëlanovi tog kluba<br />

Slavica PiljanoviÊ i Igor VrgoË<br />

prvi put predstavljali<br />

Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu u BeËu u studenom 1991. godine,<br />

gdje su osvojili 23. mjesto.<br />

Osnivanje Hrvatskog rock and roll saveza<br />

<strong>Hrvatski</strong> rock and roll savez osnovan je u Zagrebu 28. studenoga<br />

1991 godine. Tri mjeseca kasnije, 20. oæujka 1992., Savez<br />

je primljen u Ëlanstvo Svjetske rock and roll konfederacije -<br />

World Rock and Roll Comfederation (WRRC). Od 1992. redovito<br />

se odræavaju dræavna prvenstva. Prvo dræavno prvenstvo<br />

odræano je u Zagrebu 17. listopada 1992. godine. Tada su u Hrvatskoj<br />

bila registrirana samo tri kluba i to Rock and roll klub<br />

Zagreb Tuing, Akrobatski rock and roll klub Z&D i Plesni klub<br />

Split. U najviπoj “A” kategoriji prvo mjesto osvojili su Slavica<br />

PiljanoviÊ i Igor VrgoË iz Splita, u “B” kategoriji prvaci su bili<br />

Jadranka BajËiÊ i Damir MilkoviÊ iz Zagreba, u “C” kategoriji<br />

Diana Petan i Tomislav KristiËeviÊ iz Zagreba. U konkurenciji<br />

starijih omladinaca prvi su bili Tanja StojanoviÊ i Dario Gec iz<br />

Siska, a kod mlaappleih omladinaca Martina JovanoviÊ i Robert<br />

RonËeviÊ iz Zagreba.<br />

Iste godine hrvatska omladinska reprezentacija nastupila je<br />

prvi put na Svjetskom prvenstvu u Lyonu. U konkurenciji pionira<br />

nastupali su Martina JovanoviÊ i Robert RonËeviÊ, a u konkurenciji<br />

omladinaca Ëetiri para: Tanja StojanoviÊ i Dario Gec,<br />

Petra MilaπinËiÊ i Miroslav PopoviÊ, Vlatka »vrljak i Dario<br />

©argaË i Lidija »vrljak i Tomislav KoπutiÊ. Trener reprezentacije<br />

bio je Domagoj ©timac.<br />

Osnivanje novih klubova<br />

U Sisku je 4. listopada 1992. godine odræan sudaËki seminar<br />

gdje su bila utvrappleena nova pravila suappleenja prema pravilima<br />

Svjetske rock and roll konfederacije. Na skupπtini Hrvatskog<br />

rock and roll saveza 1993. godine u Ëlanstvo su primljena Ëetiri<br />

nova kluba. To su bili klubovi Flash i High School iz Zagreba<br />

i klubovi S&I i Elvis iz Splita. U Hrvatskoj je tada bilo registrirano<br />

osam klubova. Godine 1994. donesena je odluka da<br />

se kategorija mlaapplei omladinci podijeli na kategorije mlaapplei<br />

omladinci 1 (MJ1) i mlaapplei omladinci 2 (MJ2). Prvih 20 parova<br />

s rang-liste Ëinili su kategoriju MJ1, a ostali su parovi plesali u<br />

kategoriji MJ2. Iste je godine “A” paru Tini ©ram i Tomislavu<br />

Matacunu odobreno sudjelovanje na masters turniru u Lyonu.<br />

Prvi Kup Republike Hrvatske u akrobatskom rock and rollu<br />

odræan je 28. sijeËnja 1995. godine u organizaciji ARRK High<br />

School iz Zagreba. Iste godine<br />

Duπko PopoviÊ je zamijenio<br />

Kreπimira Bosnara na mjestu<br />

tajnika Hrvatskog rock and<br />

roll saveza. Te godine ostvaren<br />

je u Belgiji najbolji rezultat<br />

na europskim omladinskim<br />

prvenstvima, gdje su titulu<br />

drugoplasiranih osvojili Martina<br />

»olak i Neven IviÊ iz Zagreba.<br />

Danas u Hrvatskoj djeluju:<br />

©portski plesni klub Buba<br />

(Zagreb), Rock and roll klub<br />

Dubrava (Zagreb), ©portski<br />

plesni klub Noa (Split), Akrobatski<br />

rock and roll klub Panda<br />

(Zagreb), ©portski akrobatski<br />

rock and roll klub Pegaz<br />

(Slavonski Brod), ©portski<br />

akrobatski rock and roll klub<br />

Petrinja, Rock and roll klub<br />

Gimnazija (Zagreb), ©portski<br />

plesni klub Top Dance (Slavonski<br />

Brod), Akrobatski rock<br />

and roll klub Vega (Velika Gorica) i Akrobatski rock and roll<br />

klub Z&D (Sisak).<br />

Ove su godine na Europskom omladinskom prvenstvu u Austriji<br />

u kategoriji mlaappleih omladinaca Larisa Gomaz i Dean<br />

TeπiÊ osvojili drugo mjesto. Na Europskom kupu u Mariboru u<br />

“B” kategoriji prvo mjesto osvojili su Kristina PiπkoviÊ i Silvio<br />

GolubiÊ, a drugo je mjesto pripalo Petri NedeliÊ i Mariju Juki-<br />

Êu. <strong>Hrvatski</strong> rock and roll ima i finaliste u najjaËoj seniorskoj<br />

“A” kategoriji, a to su Dinka LeliÊ - Tomislav Matacun i Ivana<br />

MihaliÊ - Neven IviÊ.<br />

NajveÊi uspjeh koji su postigli hrvatski plesaËi akrobatskog<br />

rock and rolla je drugo mjesto na Europskom prvenstvu za<br />

omladince 1998. godine. Hrvatskom akrobatskom rock and rollu<br />

je dano veliko priznanje jer mu je dodijeljena organizacija<br />

Svjetskog omladinskog kupa i Europskog B kupa. Natjecanja<br />

Êe se odræati u Sisku 1. listopada ove godine.<br />

5

6<br />

PO»ECI ZRAKOPLOVSTVA U HRVATSKOJ<br />

Baloni iznad Zagreba<br />

Zrakoplovne djelatnosti krajem XIX. stoljeÊa ponukale su mlade ZagrepËane na<br />

izrade papirnatih balona na kojima je bilo priËvrπÊeno malo loæiπte πto je grijalo<br />

zrak u kupoli. Tijekom rujna 1894. godine nad Zagrebom su se pojavili brojni takvi<br />

leteÊi objekti. Dnevni je tisak prenio stav gradskih vlasti da se ta pojava zabrani -<br />

postojala je, naime, moguÊnost da balonËiÊi izazovu poæar, jer je veÊina kuÊa bila<br />

prekrivena slamom<br />

Piπe Zdenko Jureπa<br />

PoËeci zrakoplovstva u Hrvatskoj vezani su uz<br />

balonstvo. Letenje balonima punjenim toplim<br />

zrakom, a kasnije plinom, poËelo je 1. oæujka<br />

1784. godine, kada je ZagrepËanin Franjo Domin (1754.<br />

- 1819.) obavio prvi pokusni let balonom.<br />

U dokumentima vezanim uz njemaËko kazaliπte u Zagrebu<br />

i tadaπnjeg <strong>hrvatskog</strong> bana Franju Balassa spominje<br />

se Krsto MazaroviÊ iz Boke Kotorske koji je<br />

navodno letio balonom 15. prosinca 1789. godine.<br />

Meappleutim, podrobnija istraæivanja nisu potvrdila istinitost<br />

toga dogaappleaja.<br />

Grego KraπkoviÊ iz Baranje, nazvan "KrilatiÊ", uzdigao<br />

se 1811. godine balonom u Budimpeπti i Poæunu<br />

(danaπnjoj Bratislavi) uz nazoËnost brojne publike.<br />

Napokon, 1845. godine ZagrepËani su vidjeli prvi let<br />

balonom punjenim toplim zrakom. Nijemac Joseph<br />

Wibmperger uzdigao se balonom na ©alati i sretno se<br />

prizemljio kod Donje Lomnice u Turopolju. O tom dogaappleaju<br />

postoje brojni dokazi koji su rezultat temeljitog<br />

istraæivanja poznatog πportskog djelatnika Franje<br />

BuËara. Ovaj let ima viπestruko znaËenje, jer je to prvi<br />

rekord u preletu balonom u Hrvatskoj. Ta je disciplina<br />

kasnije uvedena u natjecanja pilota balona.<br />

Hrabri Giachomo Merighi<br />

Sve do 1889. godine u Zagrebu i Hrvatskoj nije bilo<br />

zrakoplovnih dogaappleaja. Te je godine u Zagreb stigao<br />

Giachomo Merighi iz Bologne, koji se do tada 162 puta<br />

uzdigao balonom. On je umjesto koπare podno kupole<br />

imao samo trapez, na kojem je za leta izvodio gimnastiËke<br />

vjeæbe. Merighi je prvu predstavu izveo 15. rujna<br />

1889. godine. Prigodom jednog drugog leta kupolu je<br />

zahvatio poæar, jer je ispod nje imao loæiπte za zagrijavanje<br />

zraka. Meappleutim, izuzetno hrabar Merighi se uspio<br />

spasiti, a zagrebaËka vlast mu je nabavila novi balon s<br />

imenom "Zagreb". Prema nekim izvorima novi balon je<br />

kupljen u inozemstvu, a prema drugim su ga saπile zagrebaËke<br />

πvelje. Merighi je te godine nastupio i u<br />

Varaædinu, Karlovcu, Splitu, Zadru i Vukovaru.<br />

Merighijeve predstave su uvjetovale i druga dogaappleanja.<br />

Zrakoplovne djelatnosti u Zagrebu ponukale su<br />

mlade ZagrepËane na izrade papirnatih balona na kojima<br />

je bilo priËvrπÊeno malo loæiπte πto je grijalo zrak u<br />

kupoli. Tijekom rujna 1894. godine nad Zagrebom su se<br />

pojavili brojni takvi leteÊi objekti. Dnevni je tisak prenio<br />

stav gradskih vlasti da se ta pojava zabrani - postojala<br />

je, naime, moguÊnost da balonËiÊi izazovu poæar,<br />

jer je veÊina kuÊa bila prekrivena slamom.<br />

U Felikasdorfu pokraj BeËkog Novog Mjesta<br />

30. VIII. 1894. godine, pri punjenju plinom, popustile<br />

su veze s tlom pa se balon poËeo uzdizati. U koπari<br />

balona bio je natporuËnik ZagrepËanin Dvorπek. Balon<br />

Posada<br />

“Turula”<br />

prije uzleta<br />

4. VI. 1906.

Uzlet “Turula” 4. lipnja 1906. godine<br />

je, noπen zraËnim strujama, poletio prema istoku i sretno<br />

se prizemljio blizu Æupanje.<br />

U Zagrebu je 26. lipnja 1899. godine Merighi uzletio<br />

po loπim vremenskim prilikama i uspjeπno se prizemljio<br />

kod Graza u Austriji. Istoga dana je ponovo uzletio i<br />

navodno nestao u olujnoj stihiji.<br />

Pojava balona "Turul", posuappleenog od aerokluba u<br />

Budimpeπti, u Zagrebu bila je velika zrakoplovna predstava<br />

koju je promatralo mnogo graappleana. Njegovi uzleti<br />

su imali i natjecateljskih osobina: prelet, postignuta<br />

visina i trajanje leta. Novost je bila i jedan let noÊu.<br />

©est sati i 180 kilometara<br />

Prvi let balonom "Turul" obavljen je 2. travnja 1905.<br />

godine s danaπnjeg MaæuraniÊeva trga iza zgrade Kola,<br />

pred oko 5000 gledatelja. Poslije poduæih priprema u<br />

10.30 sati poËelo je uzdizanje balona punjenog plinom<br />

iz gradske plinare. »lanovi posade su bili: zrakoplovni<br />

natporuËnik Johan Miki Mansbarth, koji je bio iskusni<br />

pilot balona sa pedeset uzleta, i topniËki natporuËnik<br />

Aleksandar Kral. Posadi su se pridruæili putnici Julije<br />

RudoviÊ i Viktor Kafka koji su pokrili troπkove leta u<br />

iznosu 150 forinti. Balon noπen zraËnim strujama preletio<br />

je Novi Marof i Varaædin, a let je zavrπen kod<br />

maapplearskog mjesta Visont Görgetek u 16.30 sati. Balon<br />

je kasnije prevezen u Zagreb. Prelet je trajao πest sati, a<br />

balon je preπao 180 kilometara. Bio je to tada rekordni<br />

rezultat u hrvatskoj zrakoplovnoj povijesti.<br />

Pojava Merighija i balona "Turul" u Zagrebu, ali i<br />

druga takva dogaappleanja u svijetu pridonijeli su da jedan<br />

zagrebaËki dnevnik 20. listopada 1905. godine objavi<br />

vijest da se u Zagrebu sprema osnivanje aerokluba.<br />

Meappleutim, to Êe se ostvariti tek 1924. godine. U Parizu<br />

je od 12. do 14. listopada 1905. godine odræana osnivaËka<br />

skupπtina Meappleunarodne zrakoplovne federacije<br />

(FAI), Ëime je uspostavljena regulativa u πportskom<br />

zrakoplovstvu glede odræavanja natjecanja i postizanja<br />

te priznavanja rekorda. U poËetku, priznate su πportske<br />

djelatnosti s balonima, zraËnim brodovima i avionima.<br />

OsnivaËi su bili, uz Aeroklub Francuske, πest europskih<br />

aeroklubova i SAD.<br />

Iako je proπlo pet godina od roappleenja avijacije odnosno<br />

epohalnog pothvata braÊe Wright, inæenjer Slavoljub<br />

Penkala je na vojnom vjeæbaliπtu u zagrebaËkom<br />

»rnomercu prvi pokuπao letjeti avionom. U to vrijeme<br />

obavljen je i let balonom "Excelsior". Prvi je uzlet bio<br />

12. svibnja 1910., a dva dana kasnije poletio je i drugi<br />

put s putnicima Æelimirom MaæuraniÊem i Milivojem<br />

Jambriπekom. Poslije nekoliko sati leta prizemljili su se<br />

na livadu kod Komorskih Moravica. TreÊi, posljednji<br />

let "Excelsiora" od Zagreba do Varaædina obavljen je<br />

21. kolovoza 1910. godine. Uz pilota kapetana Hofforyja<br />

u balonu su bila joπ tri putnika.<br />

Te 1910. godine zabiljeæen je joπ jedan let balonom<br />

koji se prizemljio pokraj πume u Grabovici. PeteroËlana<br />

posada poletjela je iz Leipziga 20. lipnja 1910., a sletjela<br />

dan kasnije u Hrvatskoj.<br />

Bili su to posljednji letovi balonom poËetkom XX.<br />

stoljeÊa na podruËju Hrvatske. Dogaappleanja oko avijacije<br />

i pojava drugih zrakoplovnih djelatnosti potpuno je istisnula<br />

balone s hrvatske zrakoplovne scene. Nakon pola<br />

stoljeÊa, pojavili su se tehnoloπki neusporedivo<br />

savrπeniji baloni s iskusnim i educiranim pilotima, koji<br />

su sudjelovali na brojnim meappleunarodnim natjecanjima.<br />

7

8<br />

Biografije<br />

Devedesetgodiπnjica roappleenja svestranog πportaπa i πportskog djelatnika<br />

Milivoj RadoviÊ - umjetnik i πportaπ<br />

Od 1954. do 1962. godine RadoviÊ je radio kao profesionalni operni pjevaË u<br />

Novom Sadu, Skopju, Osijeku i Sarajevu. Od 1928. do 1933. intenzivno se bavio<br />

tenisom, sa 14 godina poËeo je klizati, a sa 16 upravljati motociklom. Jedan je od<br />

prvih skijaπa koji su 1931. poËeli skijati na planinama kod Slavonske Orahovice.<br />

Bavio se i nogometom, sanjkanjem, konjiËkim πportom i stolnim tenisom. U jesen<br />

1931. godine proπao je prvu poduku u maËevanju u kojem je proveo 30 godina<br />

Piπe Zdenko JajËeviÊ<br />

Milivoj RadoviÊ roappleen je u novoj Bukovici kod Virovitice,<br />

22. veljaËe 1915. godine. Njegov otac<br />

Matija bio je opÊinski blagajnik. Roditelji majke<br />

Josipe Vitrisal doselili su se iz Moravske. Osnovnu πkolu<br />

zavrπio je u KlokoËevcima i ©ljivoπevcima kod Donjeg Miholjca,<br />

a gimnaziju u Slavonskoj Poæegi i Zagrebu. Poljoprivredni<br />

fakultet u Zagrebu zavrπio je 1939. godine. Nakon<br />

II. svjetskog rata radio je kao agronom u poljoprivrednim<br />

dobrima Zdenci kod Slavonske Orahovice i Petlovac<br />

kod Belog Manastira. Od 1949. do 1954. godine na raznim<br />

je duænostima kao agronom u Zagrebu. Bio je referent Ministarstva<br />

dræavnih dobara, upravitelj ekonomije Katran,<br />

agronom Agro-ekoloπkog instituta, te poljoprivredni referent<br />

opÊine Treπnjevka.<br />

©portaπ - operni pjevaË i skladatelj<br />

Nakon poloæene velike mature 1933., dvije godine je uËio<br />

solo pjevanje u Glazbenom zavodu u Zagrebu kod Darka<br />

VuπkoviÊa. Poslije 1945. godine je nastavio s uËenjem solo<br />

pjevanja kod Zlatka ©ira. Nakon tri godine rada poloæio je<br />

audiciju u operi Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu, te<br />

je u jesen 1953. godine debitirao u ulozi toreadora Escamilla<br />

u Bizetovoj operi Carmen. Od 1954. do 1962. godine radio<br />

je kao profesionalni operni pjevaË u Novom Sadu, Skopju,<br />

Osijeku i Sarajevu. Tijekom devet opernih sezona, kao<br />

operni solist pjevao je u 26 uloga dramskog baritona, meappleu<br />

kojima se istiËu: Jago, Scarpia,<br />

Igor, Marcello, Alfio, Telramund,<br />

Amonasto, Gerard i dr. BuduÊi da<br />

je imao glas velikog opsega pjevao<br />

je i uloge lirskih baritona: Onjegin,<br />

Germont i Renato. Od jeseni 1962.<br />

postao je Ëlan mjeπovitog zbora Radio-televizije<br />

Zagreb, gdje ostaje<br />

do umirovljenja 1977. godine.<br />

Komponirao je desetak napjeva za<br />

koje je napisao i tekstove. Kao skladatelj<br />

komponirao je πezdesetak<br />

pjesama i koraËnica. Napisao je pet<br />

pjesama na temu πporta. Prepjevao<br />

je na hrvatski jezik stihove prve<br />

olimpijske himne, napisane za I.<br />

olimpijske igre u Ateni 1896. godine.<br />

Ta je skladba otpjevana uz pratnju<br />

orkestra na otvaranju XIV.<br />

zimskih olimpijskih igara 1984. u<br />

Sarajevu.<br />

TromeË maËevalaËkih gradskih reprezentacija<br />

Zagreba, Beograda i Ljubljane 1949. u Zagrebu.<br />

Milivoj RadoviÊ je oznaËen krugom<br />

Svestrani πportaπ<br />

Od 1928. do 1933. godine Milivoj RadoviÊ se intenzivno<br />

bavio tenisom. S Vlastom Gostiπom bio je srednjoπkolski<br />

prvak Jugoslavije u mjeπovitim parovima 1932. Sa 14 godina<br />

poËeo je klizati, a sa 16 upravljati motociklom. Jedan<br />

je od prvih skijaπa koji su 1931. poËeli skijati na planinama<br />

kod Slavonske Orahovice. Bavio se i nogometom, sanjkanjem,<br />

konjiËkim πportom i stolnim tenisom. U jesen<br />

1931. godine proπao je prvu poduku u maËevanju u kojem<br />

je proveo 30 godina.<br />

Najbolji u maËevanju<br />

U H©K Concordia doveo ga je Milovan ∆ika, tadaπnji<br />

dræavni prvak u floretu, a prvi trener maËevanja bio mu je<br />

Ottokar Schulz. Kasnije su ga trenirali Francesco Tirelli i<br />

Stjepan Kerec. Na omladinskom dræavnom prvenstvu<br />

1934. godine prvi je u sablji, drugi u maËu, a Ëetvrti u floretu.<br />

Godinu kasnije na istom natjecanju prvi je u floretu, a<br />

Ëetvrti u maËu. Od 1935. godine Ëlan je ZagrebaËkog ma-<br />

ËevalaËkog kluba. Na dræavnom prvenstvu 1936. bio je tre-<br />

Êi u sablji, pa je izborio nastup na XI. olimpijskim igrama<br />

u Berlinu. U maËevalaËkoj reprezentaciji u disciplini sablja<br />

nastupao je od 1934. do 1950. godine. U sustavu gradske,<br />

banovinske, republiËke i jugoslavenske maËevalaËke<br />

reprezentacije nastupao je na turnirima u Austriji, »ehoslovaËkoj,<br />

Francuskoj, Italiji, Maapplearskoj, NjemaËkoj i Tur-

Milivoj RadoviÊ, 1951.<br />

skoj. NajveÊi pojedinaËni uspjeh u inozemstvu<br />

je drugo mjesto u sablji, koje je ostvario na<br />

meappleunarodnom prvenstvu Austrije u BeËu<br />

1950. godine. Kao aktivni natjecatelj posljednji<br />

je put nastupio na dræavnom prvenstvu<br />

1954. godine.<br />

Sudio je na omladinskom prvenstvu svijeta<br />

u Cremoni 1953. godine. Od 1947. bio<br />

je Ëlan Akademskog maËevalaËkog kluba<br />

Mladost, a od 1949. godine Ëlan je MK<br />

Lokomotiva s kojom je osvojio ekipno dræavno<br />

prvenstvo 1951./1952. i 1954. u<br />

sablji, a 1948., 1950. i 1952. bio je pojedinaËno<br />

drugi u sablji. U tom je klubu<br />

bio trener u razdoblju od 1949. do 1954.<br />

i od 1963. do 1974. godine. ©ezdesetih godina u Zagrebu<br />

je neko vrijeme organizirao proizvodnju maËevala-<br />

Ëkih rekvizita. Poslije II. svjetskog rata istaknuo se radeÊi i<br />

kao πportski djelatnik u MaËevalaËkom savezu Hrvatske i<br />

Jugoslavije.<br />

PublicistiËka djelatnost<br />

U πportskom novinarstvu Milivoj RadoviÊ djeluje od<br />

1937. godine. ZapoËeo je kao dopisnik dnevnih listova i Ëasopisa<br />

u zemlji i inozemstvu. Bio je i glavni i odgovorni<br />

urednik tjednika Sedam dana sporta, izdavanom 1936. godine.<br />

Napisao je brojne Ëlanke tematski vezane uz povijest<br />

πporta Zagreba i Hrvatske. Od 1970. godine suradnik je Ëasopisa<br />

Povijest sporta, od 1975. Enciklopedije fiziËke kulture,<br />

a od 1984. Sportskog leksikona i Biobibliografskog leksikona<br />

Hrvatske. U koautorstvu sa Stjepanom Kerecom<br />

napisao je knjigu MaËevanje, objavljenu 1951. godine<br />

Istaknuti povjesniËar πporta<br />

U veljaËi 1964. u prostorijama TuristiËkog druπtva Gornji<br />

grad organizirao je izloæbu 100 godina maËevanja u Hrvatskoj.<br />

Izloæio je viπe od 600 predmeta (medalja, plaketa,<br />

fotografija, plakata, knjiga i maËevalaËkog oruæja). Kao<br />

Ëlan Komisije za povijest sporta Saveza za fiziËku kulturu<br />

Hrvatske djeluje od 1963. godine, a u Komisiji za povijest<br />

sporta Zagreba od 1983. godine. Pokrenuo je i organizirao<br />

sastanke starih πportaπa Zagreba i Hrvatske, a njegovom<br />

zaslugom saËuvan je i odræavan grob Miroslava Singera,<br />

prvog uËitelja tjelovjeæbe u Zagrebu. Sastavio je i popis<br />

πportaπa Ëiji su grobovi na Mirogoju. Prikupio je biografske<br />

podatke o stotinjak hrvatskih πportaπa i πportskih djelatnika.<br />

Osobito su vrijedni njegovi biografski Ëlanci o Rudolfu<br />

Cvetku, Dragutinu i Kreπimiru Friedrichu, Guiseppeu Galanteu,<br />

Josipu Hanuπu, Ivanu Heinzelu, Leu Golobu, Ivani<br />

Hirschmann, Ferdi KrizmaniÊu, Milanu NeraliÊu, Miroslavu<br />

Singeru, Mirku ValtroviÊu i Milovanu ZoriËiÊu.<br />

Vrijedan doprinos πportskoj muzeologiji<br />

Detaljno je istraæio i objavio tekstove<br />

o nastupu gimnastiËke<br />

vrste Hrvatskoga<br />

sokola na V.<br />

svjetskom prvenstvu u<br />

Torinu 1911. godine,<br />

Æidovskom gombala-<br />

Ëkom i πportskom<br />

druπtvu Makabi u Zagrebu,<br />

<strong>Hrvatski</strong>m akademskim<br />

klubovima Styx<br />

i Academija i Prvom streliËarskom<br />

klubu Zagreb.<br />

Osim povijesti maËevanja,<br />

poseban interes u svojim<br />

istraæivanjima posvetio je<br />

sokolskom pokretu i poËecima<br />

tjelovjeæbe u Hrvatskoj.<br />

Jedan je od utemeljitelja<br />

Muzeja fiziËke kulture Hrvatske<br />

za koji je prikupio mnogo<br />

vrijednih predmeta. Posebno<br />

se isticao kao skupljaË starog<br />

maËevalaËkog oruæja. Njegovom<br />

zaslugom prikupljena je<br />

vrijedna povijesna graapplea, koja je<br />

kasnije od njegovih nasljednika<br />

otkupljena za <strong>Hrvatski</strong> πportski<br />

Olimpijska<br />

iskaznica za OI 1936.<br />

Muzej. Sedamdesetih godina, nakon<br />

udara groma, vodio je akciju<br />

zamjene metalne konstrukcije koja<br />

je krasila proËelje zgrade Hrvatskog<br />

sokola na Trgu marπala Tita 8. Bio je oduπevljen Ëinjenicom<br />

da je Zagreb domaÊin Univerzijade, ali naæalost nije<br />

doËekao i njeno odræavanje.<br />

Milivoj RadoviÊ, veliki domoljub i entuzijast, vrstan povjesniËar<br />

i muzealac, izuzetan promotor i zaljubljenik tjelovjeæbe<br />

i πporta umro je 17. veljaËe 1987. godine u Zagrebu.<br />

Literatura<br />

1. FrntiÊ, Franjo, Inæinjer Milivoj RadoviÊ Ëovjek za tri<br />

enciklopedije, Povijest sporta 18 (1987), 73, str. 207 - 210.<br />

2. Bibliografski broj, Povijest πporta 25 (1994), 100, str.<br />

140 - 143.<br />

3. Arhiva Hrvatskog πportskog muzeja<br />

9

10<br />

©PORTSKE ORGANIZACIJE<br />

©ezdeset godina Hrvatskog akademskog πportskog druπtva Mladost (1945. - 2005.)<br />

NajveÊe πportsko druπtvo u Hrvatskoj<br />

Na III. godiπnjoj skupπtini 1948. godine aklamacijama se "osuappleuje vrbovanja<br />

πportaπa kojima se nude stipendije". Prvi predsjednik Druπtva Andro MohoroviËiÊ<br />

je rekao: "ne samo sportaπ, veÊ i dobar appleak i aktivan omladinac, obiljeæje su<br />

mladostaπa"<br />

Piπe Zdenko JajËeviÊ<br />

Samo mjesec dana nakon zavrπetka II. svjetskog rata, u<br />

dvorani danaπnjeg kina Europa osnovano je 12. lipnja<br />

1945. godine ZagrebaËko omladinsko fiskulturno<br />

druπtvo Mladost. Desetak dana kasnije, 25. lipnja, osnovano je<br />

Studentsko fiskulturno druπtvo AkademiËar, koje je okupljalo<br />

studente zagrebaËkog sveuËiliπta. Ta dva druπtva su se 9. prosinca<br />

1946. godine spojila u Omladinsko studentsko fiskulturno<br />

druπtvo Mladost, koje je poËetkom 1949. promijenilo naziv<br />

u Omladinsko studentsko sportsko druπtvo Mladost, 1952. godine<br />

u Akademsko sportsko druπtvo Mladost, a 4. lipnja 1991.<br />

godine u Hrvatsko akademsko πportsko druπtvo Mladost.<br />

Prve godine djelovanja<br />

Prve sekcije u druπtvu nakon fuzije ZOFD Mladost i SFD<br />

AkademiËar bile su atletika, biciklizam, boks, foto, gimnastika,<br />

vrhunska gimnastika, hokej na ledu, hokej na travi, konji-<br />

Ëki πport, kajakaπtvo, koπarka, kuglanje, logorovanje, maËevanje,<br />

motoristika, nogomet, odbojka, planinarstvo, plivanje,<br />

predvojniËka izobrazba, ritmika, rukomet, skijanje, stolni tenis,<br />

streljaπtvo, πah, tehnika i sport, tenis, umjetniËko klizanje,<br />

veslanje i ZREN. Posljednje navedeno je natjecanje za πportsku<br />

znaËku, a naziv je skraÊenica od izreke "Za republiku naprijed".<br />

»lanovi upravnog <strong>odbora</strong> druπtva na prvim su se sjednicama<br />

tuæili na loπe stanje objekata, nedostatak opreme i rekvizita,<br />

probleme s organizacijom putovanja. Oko igraliπta nedostaju<br />

ograde, struËni kadrovi bili su prava rijetkost, a meappleu<br />

Ëlanovima druπtva malo je æena. Traæi se, tipiËno za razdoblje<br />

ranog socijalizma - masovnost. Tako se hokejaπima na ledu<br />

zamjera da imaju deset vrhunskih igraËa, ali nedostaje im masovnost.<br />

Problemi sa stipendijama<br />

Na III. godiπnjoj skupπtini 1948. godine, aklamacijama se<br />

"osuappleuje vrbovanja πportaπa kojima se nude stipendije". Prvi<br />

predsjednik Druπtva Andro MohoroviËiÊ je rekao: "ne samo<br />

sportaπ, veÊ i dobar appleak i aktivan omladinac, obiljeæje su mladostaπa".<br />

Na IV. godiπnjoj skupπtini u studenome 1949., Ëlanovi<br />

upravnog <strong>odbora</strong> druπtva jedinstveno su osudili djelovanje<br />

Informbiroa. "Nogomet ima problema s amaterizmom."<br />

PoËela je radom prva πportska ambulanta. Kritiziraju se Ëlanovi<br />

druπtva koji su slabi appleaci. Na V. godiπnjoj skupπtini 1950.<br />

godine usvojena je "Rezolucija o amaterizmu". »lanovi sudjeluju<br />

u izgradnji svlaËionica i novih terena, sadnji jablana…<br />

Materijalne teπkoÊe Druπtva navele su skupπtinare da predloæe<br />

osamostaljivanje klubova. "Prijetio je raspad Druπtva, ali pobijedio<br />

je mladostaπki duh koji je zadræao klubove na okupu."<br />

PoËetkom pedesetih godina druπtvo se orijentiralo na natjecateljski<br />

πport. Formiraju se i studentski klubovi izvan druπtva,<br />

po fakultetima. Tako je formiran klub za dæudo i boks, gimnastiËko<br />

druπtvo, Planinarsko druπtvo Velebit i StreljaËko<br />

druπtvo Krsto LjubiËiÊ. Dvoje potonjih djeluju i danas.<br />

©portski objekti<br />

Odmah nakon II. svjetskog rata nova je vlast raspodijelila<br />

postojeÊe πportske objekte novoosnovanim πportskim druπtvima.<br />

©portske objekte prijeratnog SK Marathon, odnosno HSK<br />

Zagreb na Savi, igraliπte H©K Concordia u KranjËeviÊevoj<br />

ulici i veslaËki dom HVK Gusar, ZOFD Mladost je preuzelo<br />

1945. godine. S vremenom su izgraappleeni novi tereni i objekti pa<br />

je otvaranje sportskog parka ASD Mladost odræano 1958. godine.<br />

Kasnije su pokraj otvorenog bazena i atletske staze izgraappleeni<br />

i tereni za tenis, rukomet, odbojku, koπarku, hokej na travi<br />

i ragbi. Dom "Lovro RatkoviÊ" otvoren je 1965., mali bazen<br />

za neplivaËe 1974., a Dom odbojke "Bojan StraniÊ" 1980. godine.<br />

Svoj danaπnji izgled Sportski park HA©D Mladost dobio<br />

je 1987. godine. Izgraappleeni su otvoreni i zatvoreni plivaËki bazeni,<br />

atletski stadion i umjetno igraliπte za hokej na travi.<br />

Djelovanje i uspjesi klubova HA©D Mladost<br />

©portska druπtva u nas doæivjela su u posljednjih pola stolje-<br />

Êa velike transformacije. VeÊina πportskih klubova u drugim<br />

πportskim druπtvima osamostalila su se i stupila iz njih. Meappleutim<br />

to se nije dogodilo u HA©D Mladost. UnatoË osamostaljivanju,<br />

klubovi toga druπtva i dalje su ostali organizacijski povezani<br />

s njim. S obzirom na javni interes i struËne kadrove, lepeza<br />

πportskih grana ovoga druπtva neprekidno se mijenjala.<br />

Valja reÊi da su u HA©D Mladost prigrlili nove πportske grane<br />

pa tom druπtvu pripada i pionirska uloga u razvoju <strong>hrvatskog</strong>a<br />

πporta. Neke πportske grane, kao npr. nogomet, nisu se<br />

odræale, a neke su ostvarile sjajne uspjehe.<br />

Najuspjeπniji vaterpolisti<br />

Akademski vaterpolski klub Mladost djeluje od 1946. godine.<br />

Klub je viπestruki dræavni prvak i pobjednik kupa. U njemu<br />

su ponikli brojni reprezentativci. Jedan je od najuspjeπnijih<br />

svjetskih vaterpolskih klubova. Pobjednik Kupa europskih<br />

prvaka ekipa AVK Mladost bila je 1967., 1968., 1969., 1971.,<br />

1989., 1990. i 1995., a Kupa pobjednika kupova Europe 1975.<br />

i 1999. godine. U klubu su stasali brojni hrvatski reprezentativci,<br />

od kojih se najveÊim brojem uspjeπnih nastupa na velikim<br />

meappleunarodnim natjecanjima istiËu Perica BukiÊ, Dubravko<br />

©imenc, Tomislav Paπkvalin, Karlo StipaniÊ, Zdravko JeæiÊ<br />

i Ozren BonaËiÊ.<br />

Izvanredni Æarko Dolinar<br />

U Akademskom stolnoteniskom klub Mladost, koji je poËeo<br />

djelovati 1945. godine, najveÊe meappleunarodne uspjehe postigao<br />

je Æarko Dolinar. On je na svjetskim prvenstvima osvojio<br />

jednu zlatnu, Ëetiri srebrne i tri bronËane medalje. »lanica kluba<br />

Jasna FazliÊ bila je treÊa u igri parova na <strong>Olimpijski</strong>m igrama<br />

1988., a u mjeπovitom paru na Europskom prvenstvu 1988.<br />

godine bila je prva. U mjeπovitom paru Branka BatiniÊ je<br />

osvojila bronËanu medalju na Svjetskom prvenstvu 1981., a

srebrnu na Europskom prvenstvu 1982. godine. Tamara Boroπ<br />

osvojila je nekoliko srebrnih i bronËanih medalja na europskim<br />

i svjetskim prvenstvima u pojedinaËnoj i konkurenciji<br />

parova.<br />

<strong>Hrvatski</strong> akademski atletski klub Mladost najbolji je hrvatski<br />

atletski klub. U klubu su ponikli brojni dræavni prvaci, rekorderi<br />

i dræavni reprezentativci. SkakaË udalj Siniπa ErgotiÊ<br />

bio je drugi na Europskom prvenstvu 2002. godine.<br />

Muπka i æenska ekipa Akademskog<br />

odbojkaπkog kluba Mladost viπe puta<br />

je osvajala dræavno prvenstvo i kup.<br />

Muπka ekipa je 1964. i 1984.-1985.<br />

godine igrala u finalu Kupa europskih<br />

prvaka. Æenska ekipa je u istom natjecanju<br />

1991. godine bila prva. Najuspjeπnija<br />

igraËica kluba bila je Barbara<br />

JeliÊ. Ona je 1998. proglaπena za najbolju<br />

europsku igraËicu.<br />

Na V. godiπnjoj skupπtini<br />

1950. godine usvojena je<br />

"Rezolucija o amaterizmu".<br />

»lanovi sudjeluju u<br />

izgradnji svlaËionica i novih<br />

terena, sadnji jablana.<br />

Materijalne teπkoÊe<br />

Druπtva navele su<br />

skupπtinare da predloæe<br />

osamostaljivanje klubova.<br />

"Prijetio je raspad Druπtva,<br />

ali pobijedio je mladostaπki<br />

duh koji je zadræao klubove<br />

na okupu."<br />

Prvi meappleunarodni<br />

uspjesi plivaËa<br />

NastavljajuÊi tradiciju prijeratnih<br />

plivaËa SK Marathon, 1947. godine<br />

zapoËeo je djelovati Akademski pliva-<br />

Ëki klub Mladost. Treneri Boris Praunsperger<br />

i Saπa Strmac uspjeli su odgojiti<br />

plivaËe europske vrijednosti. Marijan<br />

StipetiÊ je osvojio treÊe mjesto u<br />

disciplini 1500 m slobodno na Europskom<br />

prvenstvu 1947. godine. Isti<br />

uspjeh ostvarila je πtafeta 4x200m slobodno u sastavu Branko<br />

VidoviÊ, Andrej Kvinc, Marijan i Mislav StipetiÊ na Europskom<br />

prvenstvu 1950. godine. Gordan Koæulj viπestruki je europski<br />

prvak na 200 m leapplenim naËinom.<br />

Brojne posade Akademskog veslaËkog kluba Mladost osvajale<br />

su naslove dræavnih prvaka. Vrijedan meappleunarodni<br />

uspjeh, bronËanu medalju, ostvarili su Æeljko PlaπËar, Antun<br />

IvankoviÊ i Nikola »upin u Ëetvercu s kormilarom na Europskom<br />

prvenstvu 1958. godine.<br />

Prvi dæudaπki i ragbijaπki klub u Hrvatskoj<br />

Akademski koπarkaπki klub Mladost osnovan je u lipnju<br />

1945. U klubu su ponikli reprezentativci Aleksandar BlaπkoviÊ,<br />

Damir ©olman, Nikola PleÊaπ i Zvonimir PetriËeviÊ.<br />

Akademski dæudo klub Mladost osnovan je 20. sijeËnja<br />

1951. godine. Prvi hrvatski dæudo klub bio je viπestruki dræavni<br />

prvak πezdesetih godina proπlog stoljeÊa. Goran Æuvela<br />

osvojio je zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u poluteπkoj<br />

kategoriji 1974., a 1976. bio je treÊi.<br />

Dmitar ©ijan je bio treÊi na Europskom prvenstvu<br />

1959. u srednjoj kategoriji, a Radovan<br />

KrajnoviÊ je bio drugi na Europskom prvenstvu<br />

1968. u apsolutnoj kategoriji.<br />

Akademski ragbi klub Mladost osnovan je<br />

20. sijeËnja 1954. godine.<br />

Ostali klubovi iz porodice<br />

"mladostaπa"<br />

<strong>Hrvatski</strong> maËevalaËki klub Mladost osnovan<br />

je 7. oæujka 1947. U razdoblju od 1947.<br />

do 1984. trener u klubu bio je Vladimir MaæuraniÊ,<br />

od 1984. Sanjin KovaËiÊ. Ekipa kluba<br />

je viπestruki pobjednik dræavnog prvenstva.<br />

Akademski hokej klub na ledu Mladost<br />

osnovan je u sijeËnju 1946. godine. Igrama u<br />

klubu istakli su se dræavni reprezentativci Jovan<br />

- –an TomiÊ i Nikola MioËka.<br />

Akademski streljaËki klub Mladost osnovan<br />

je 1947. pod imenom StreljaËka druæina<br />

Krsto LjubiËiÊ. Istaknuti reprezentativci su bili: Zlatko Maπek,<br />

Tihomir SertiÊ, Zoran LaziÊ, Suzana Skoko i dr.<br />

Akademski klizaËki klub Mladost djeluje od 29. listopada<br />

1945. godine. »lanovi kluba, Æeljka i Tomislav »iæmeπija, prvi<br />

su hrvatski olimpijci u samostalnoj Hrvatskoj. Oni su nastupili<br />

na Zimskim olimpijskim igrama 1992. godine.<br />

Od 1945. godine djeluju i Akademski rukometni klub Mladost,<br />

Akademski skijaπki klub Mladost, Akademski πahovski<br />

klub Mladost i Akademski teniski klub Mladost.<br />

11

„Sportska arhitektura u Zagrebu" autorice dr. sc. Arijane<br />

©tulhofer izaπla je 2005. godine u izdanju nakladni-<br />

Ëke kuÊe „Naklada JurËiÊ d.o.o." i sunakladnika Arhitektonskog<br />

fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Format knjige<br />

je 26,6x21, mekani<br />

uvez, a broj stranica je<br />

203. Knjiga sadræi tristotinjak<br />

crno-bijelih fotografije<br />

i skica.<br />

Knjiga govori o problematici<br />

sportske arhitekture<br />

i podijeljena je na 15<br />

sljedeÊih poglavlja: Uvod,<br />

Sportski tereni zapadnog i<br />

juænog perivoja, Elipsa -<br />

srednjoπkolsko igraliπte,<br />

Sportsko-rekreacijski centar<br />

„©alata", Sportski tereni<br />

u Maksimiru i Sveticama,<br />

Sportsko-rekreacijski<br />

tereni uz Savu, Primjeri<br />

izvan odabranih podruËja,<br />

ZakljuËak, Summary, Literatura,<br />

Arhivski i dokumentacijski<br />

izvori, Izvor<br />

ilustracija, Kazalo osobnih<br />

imena, Zahvale, Biljeπke<br />

o autorici.<br />

Autorica u uvodu knjige<br />

istiËe Ëinjenicu da povijest<br />

gradnje πportskih graappleevina<br />

u Zagrebu poËinje poËetkom XIX. stoljeÊa,<br />

1808. godine, ureappleenjem otvorenog streliπta na Tuπkancu.<br />

Na izgradnju πportskih graappleevina, razvoj πportske<br />

arhitekture i πkolovanje πportskih struËnjaka utjecao je<br />

velikim dijelom dr. Franjo BuËar. BuduÊi da u Zagrebu<br />

u to vrijeme nisu postojala nikakva sluæbena i ureappleena<br />

igraliπta zapoËinje se s ureappleivanjem igraliπta u πkolama.<br />

12<br />

PUBLICISTIKA<br />

PoËelo je ureappleenjem otvorenog<br />

streliπta na Tuπkancu<br />

Knjiga potvrappleuje veÊ poznatu tezu da se o ureappleenju i saniranju πportskorekreacijskih<br />

objekata u gradu Zagrebu premalo brine te da oni ustupaju<br />

mjesto drugim objektima koji ne jamËe podizanje kvalitete æivota<br />

Piπe Saπa Ceraj, prof.<br />

„Sportska arhitektura u Zagrebu"<br />

Ariana ©tulhofer<br />

Fascinantno je vidjeti na jednom mjestu obraappleene sve<br />

vaænije πportske objekte u Zagrebu od prvog zagreba-<br />

Ëkog ureappleenog klizaliπta, zgrade Hrvatskog sokola,<br />

Gradskog kupaliπta, Sokolskog doma, preko plivaliπta,<br />

Sportskog parka „Mladost"<br />

pa sve do Jaruna.<br />

Autorica ove vrijedne<br />

knjige nije izostavila ni<br />

naπe velikane arhitekture<br />

i graditeljstva kao πto su:<br />

Ivan BabiÊ, Franjo Bahovac,<br />

Antun Ulrich, Ljudevit<br />

Gaj, Vladimir Turina,<br />

Franjo Neidhart, Eugen<br />

Erlich…, da spomenemo<br />

samo neke.<br />

U ZakljuËku knjige je<br />

vidljivo da se regulatorne<br />

osnove Zagreba, izraappleivane<br />

u drugoj polovici<br />

XIX. i poËetkom XX.<br />

stoljeÊa, gotovo uopÊe<br />

nisu bavile πportskim sadræajima<br />

te da se, naæalost,<br />

πportski sadræaji javljaju<br />

spontano inicijativom<br />

pojedinaca ili πportskih<br />

druπtava. Knjiga potvrappleuje<br />

veÊ poznatu tezu<br />

da se o ureappleenju i saniranjuπportsko-rekreacijskih<br />

objekata u gradu Zagrebu premalo brine te da oni<br />

ustupaju mjesto drugim objektima koji ne jamËe podizanje<br />

kvalitete æivota.<br />

Knjiga Êe posebno zanimati arhitekte, ali Êe takoappleer<br />

biti vrlo zanimljiva i πportskim djelatnicima, posebno<br />

onima zainteresiranim za povijest πportskih graappleevina u<br />

glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu.

MZO©<br />

Broj 2<br />

Godina I. • Rujan 2005.<br />

©PORT U ©KOLI<br />

i<br />

STUDENTSKI ©PORT

• Gospodine doministre, Ëime se sada najviπe bavite<br />

u Uredu za πport?<br />

- Prva zadaÊa koju mi je povjerio ministar Primorac bila<br />

je zavrπiti Zakon o πportu.<br />

• ©to Êe novoga taj zakon donijeti hrvatskom<br />

πportu?<br />

- OËekujem da Êe donijeti mnogo toga novog<br />

i dobrog naπem πportu. Prije svega donijet<br />

Êe Nacionalni program razvoja πporta, zatim<br />

osigurati kontrolu provedbe zakona, jer<br />

moæete imati najbolji zakon, ali ako ne osigurate<br />

mehanizme njegove provedbe i kazne<br />

za one koji se ne pridræavaju njegovih odredbi,<br />

sve ostaje mrtvo slovo na papiru. Uvjeren<br />

sam da Êemo pronaÊi za naπe uvjete najprimjerenije<br />

rjeπenje pitanja privatizacije<br />

klubova kao i prezaduæenosti profesionalnih klubova, jer<br />

Êe zakon za njih propisati naËin pretvorbe u πportska dioniËka<br />

druπtva. Tu je joπ i pitanje sustava informatizacije<br />

πporta i brojna druga.<br />

44<br />

RAZGOVOR<br />

Novi pomoÊnik ministra za πport u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i πporta mr. sc. Draæen Harasin<br />

Zakon bez kazni -<br />

mrtvo slovo na papiru<br />

OËekujem da Êe novi Zakon o πportu donijeti mnogo toga novog i dobrog naπem<br />

πportu. Prije svega donijet Êe Nacionalni program razvoja πporta, zatim osigurati kontrolu<br />

provedbe zakona, jer moæete imati najbolji zakon, ali ako ne osigurate mehanizme<br />

njegove provedbe i kazne za one koji se ne pridræavaju njegovih odredbi, sve ostaje<br />

mrtvo slovo na papiru<br />

ÆIVOTOPIS<br />

Novi pomoÊnik ministra za πport u Ministarstvu<br />

znanosti, obrazovanja i πporta<br />

mr. sc. Draæen Harasin roappleen je 25. lipnja<br />

1968. godine u Slavonskom Brodu,<br />

a na ovu je duænost doπao u srpnju ove<br />

godine.<br />

Sa 13 godina u Slavonskom Brodu se po-<br />

Ëeo baviti s atletikom, a 1986. i 1987. nastupa<br />

za juniorsku reprezentaciju Hrvatske<br />

u bacanju diska i bacanju kugle.<br />

Zvanje profesora tjelesne kulture dobio<br />

je 1994. godine na Fakultetu tjelesne kulture<br />

u Zagrebu na kojem je 2002. stekao<br />

i titulu magistra znanosti.<br />

Piπe Ante DrpiÊ<br />

Nacionalni<br />

program je<br />

dokument kojim se<br />

razraappleuje<br />

dugoroËna politika<br />

razvoja πporta u<br />

Hrvatskoj<br />

• Moæete li pojasniti πto planirate postiÊi s Nacionalnim<br />

programom razvoja πporta, jer dosad za to nismo<br />

Ëuli?<br />

- Niste ni mogli jer dosad nismo ni razmiπljali<br />

o strategiji razvoja πporta. Nacio-<br />

nalni program je dokument kojim se razraappleuje<br />

dugoroËna politika razvoja πporta u Hrvatskoj.<br />

Taj program bi Saboru trebalo predloæiti<br />

Nacionalno vijeÊe za πport. Prema odredbama<br />

zakona, Nacionalno vijeÊe za sport,<br />

koje je takoappleer novost, imalo bi 13 Ëlanova<br />

koje bi delegirali Ministarstvo znanosti,<br />

obrazovanja i πporta, <strong>Hrvatski</strong> olimpijski<br />

odbor, Klub hrvatskih olimpijaca, <strong>Hrvatski</strong><br />

paraolimpijski odbor, <strong>Olimpijski</strong> odbor gluhih<br />

i Kinezioloπki fakultet.<br />

• ©to mislite postiÊi sustavom za informatizaciju u<br />

πportu?<br />

- Mnogo toga, jer bi to bila osnova za izradu bilo kakvog<br />

planskog dokumenta kojim bi se odredila dugoroËna<br />

Tijekom rata, od 1991. do 1993. godine,<br />

bio je pripadnik Specijalne jedinice policije<br />

"Alfa", a 1995. godine za vrijeme rada<br />

u Uredu vlade Republike Hrvatske u<br />

Beogradu odlikovan je redom <strong>hrvatskog</strong><br />

trolista.<br />

Od 2003. godine radi kao asistent na Kinezioloπkom<br />

fakultetu na katedri atletika<br />

za bacaËke discipline.<br />

Objavio je 36 znanstvenih i struËnih radova,<br />

najviπe istraæuje metodiku treninga<br />

jakosti i snage, a bavi se i biomehanikom<br />

atletskih bacanja te upotrebom farmakoloπkih<br />

pripravaka u πportu.

politika razvoja πporta. Da me sada pitate koliko se toËno<br />

sredstava troπi u πportu ne bih vam mogao sa sigurnoπÊu<br />

dati toËne podatke, kao ni o tome koliko se djece u πkoli<br />

bavi πportom, koja su osobito talentirana za pojedine<br />

πportske discipline kao ni u kojim sredinama æive. Nemamo<br />

ni podatak koliko imamo struËnog osoblja u πportu i<br />

koji im je stupanj obrazovanja. Odgovori na sva ta pitanja<br />

moÊi Êe dobiti svi oni koji Êe preko informatiËkog<br />

sustava moÊi uÊi u naπu bazu podataka.<br />

• ©to novi zakon nudi mladim πportaπima?<br />

- Prije svega prednost za πkolske πportske klubove u koriπtenju<br />

πportskih dvorana πkola, jer se dosad Ëesto dogaapplealo<br />

da su se πkolske dvorane iznajmljivale za razne rekreativne<br />

sadræaje, πto mi novim zakonom ne mislimo zabranjivati,<br />

ali to se neÊe moÊi dogaappleati u terminima koji<br />

su rezervirani za πkolske πportske klubove. Za mlade<br />

πportaπe smo predvidjeli i posebne uvjete kod upisa i pohaappleanja<br />

πkole koji bi se prilagodili njihovim πportskim<br />

obavezama, kao i sluæenje vojnog roka koji bi πportaπi<br />

obavljali prema za njih prilagoappleenim uvjetima.<br />

• RazliËite su interpretacije o tome kada Êe biti donesen<br />

novi zakon o πportu.<br />

- Zakon Êe za koji dan biti spreman za Vladinu proceduru<br />

nakon Ëega slijedi upuÊivanje u saborsku raspravu.<br />

Dræavno<br />

prvenstvo πkolskih<br />

πportskih klubova<br />

osnovnih i srednjih<br />

πkola 2006. godine<br />

Zavrπna natjecanja za srednje πkole odræat Êe<br />

se od 3. do 5. travnja, a za osnovne πkole od<br />

6. do 9. travnja u PoreËu<br />

Piπe Jurica Turner, prof.<br />

U Zagrebu je 14. lipnja 2005. odræana proπirena sjednica<br />

Povjerenstva za πkolskih πport. Uz Ëlanove Povjerenstva<br />

u radu sjednice sudjelovali su predstavnici<br />

iz æupanija koje su uredi dræavnih uprava imenovali<br />

kao svoje predstavnike. Povjerenstvo je ukazalo na<br />

niz pitanja o kojima je bilo potrebno razmijeniti<br />

miπljenja da bi se pripreme za Dræavno prvenstvo<br />

πkolskih πportskih klubova osnovnih i srednjih πkola<br />

pokrenule na vrijeme.<br />

Nakon bogate i sadræajne rasprave Ëlanovi Povjerenstva<br />

su se sloæili da se zavrπna natjecanja Dræavnog<br />

prvenstva πkolskih πportskih klubova osnovnih<br />

i srednjih πkola iznimno odræe u travnju 2006. godine,<br />

jer je Ministarstvo domaÊin i organizator Svjetskog<br />

prvenstva srednjih πkola u odbojci koje Êe se<br />

odræati u PoreËu od 6. do 13. svibnja 2006. godine.<br />

Stoga Êe se zavrπna natjecanja za srednje πkole odræati<br />

od 3. do 5. travnja, a za osnovne πkole od 6. do 9.<br />

travnja (proljetni praznici u πkolskoj godini<br />

2005./2006. su od 13. do 21. travnja).<br />

Zavrπna natjecanja odræat Êe se u PoreËu i po istoj<br />

disperziji kao i 2005. godine. UbuduÊe se broj sudionika<br />

u nekim πportovima neÊe poveÊavati (©RL i sli-<br />

Ëni).<br />

Takoappleer je ocijenjeno da ni jedan ponuappleeni program<br />

iz Pokaznog programa ne ispunjava sve zahtjeve<br />

da bi bio prihvaÊen i uvrπten u redovni program.<br />

Ni jedan od tih sadræaja ne temelji se na godiπnjem<br />

redovnom programu TZK-a. Osim toga, financijski<br />

razlozi i perspektiva porasta financijskih sredstava ne<br />

ukazuju na nove moguÊnosti proπirenja programa, jer<br />

se i postojeÊi program realizira s velikim financijskim<br />

teπkoÊama.<br />

BuduÊi da je prihvaÊen raniji termin poËetka<br />

zavrπnih natjecanja, πkolska πportska natjecanja trebaju<br />

poËeti odmah poËetkom πkolske godine<br />

2005./2006., a rok za prijavu sudionika zavrπnih natjecanja<br />

je 20. oæujka 2006. godine do 12 sati.<br />

Tijekom lipnja i srpnja pripremljene su izmjene i<br />

dopune Propisnika i dostavljene svima na usuglaπavanje,<br />

da bi se proËiπÊeni tekst stavio na raspolaganje<br />

πkolama veÊ poËetkom πkolske godine.<br />

45

Baron Pierre de Coubertin, otac modernog olimpizma,<br />

zaËetnik je prve studentske multiπportske priredbe<br />

na meappleunarodnoj razini koja je odræana<br />

1905. godine u SAD-u uz gostovanje studenata Engleske<br />

i ©vicarske.<br />

Univerzijade su nastavak meappleunarodnih sportskih igara<br />

utemeljenih zaslugom Francuza Jeana Petitjeana<br />

(1890. - 1969.), organizatora Prvih svjetskih studentskih<br />

igara (World Student Games´) odræanih u svibnju 1923.<br />

godine. VeÊ sljedeÊe godine u Varπavi je osnovana Meappleunarodna<br />

studentska konfederacija (International<br />

Confederation of Students (ICS), koja je<br />

od 1925. do 1939. godine organizator nekoliko<br />

velikih sportskih studentskih priredbi. Drugi<br />

svjetski rat je privremeno prekinuo zapoËetu<br />

tradiciju.<br />

Ratne strahote su podijelile studentski sport.<br />

Meappleunarodna studentska unija (ISU) pokreÊe<br />

ponovo inicijativu i organizira Studentske igre<br />

na kojima sudjeluju nekoliko zapadnih dræava.<br />

Osnivanjem Meappleunarodne studentske sportske<br />

federacije (International University Sports Federation<br />

(FISU) 1949. godine u Luxemburgu, inicijativom<br />

prvog predsjednika dr. Paula Schleimera, odræan je<br />

Prvi meappleunarodni sveuËiliπni sportski tjedan. Radnokonzultativni<br />

sastanci odræani su u Meranu 1949.,<br />

Luxemburgu 1951., Dortmundu 1953. i San Sebastianu<br />

1955. radi povezivanja zapadnih i istoËnih zemalja. Rezultati<br />

tih sastanaka vidljivi su na Prvom svjetskom sveuËiliπnom<br />

sportskom natjecanju odræanom 1957. godine<br />

u organizaciji Francuske studentske federacije, kada je<br />

ujedinjen studentski sport te se ovo natjecanja smatra<br />

prethodnicom univerzijada.<br />

FISU i ISU su suglasne s prijedlogom Talijanske studentske<br />

sportske federacije o organiziranju svjetskog studentskog<br />

natjecanja i prihvaÊaju prijedloge talijanskih<br />

baptista o nazivu “Universiada” i izgledu zastave na kojoj<br />

su oko slova “U” zvijezde πto predstavljaju put oko<br />

svijet, te prijedlog teksta himne Gaudeamus Igitur kao<br />

studentske himne za sveËanu dodjelu medalja te za sva<br />

studentska natjecanja.<br />

Prva univerzijada je odræana 1959. godine u talijanskom<br />

gradu Torinu. Pravo sudjelovanja imaju studenti iz<br />

zemalja Ëlanica Meappleunarodne organizacije univerzitet-<br />

46<br />

UNIVERZIJADA: Povijest studentskog sporta<br />

Bez razlika, bez diskriminacije<br />

Zagreb je bio domaÊin 14. univerzijade koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987.<br />

godine. Univerzijada je bila snaæan druπtveni i ekonomski, a posebno sportski poticaj<br />

za Zagreb i cijelu Hrvatsku<br />

Piπe doc. dr. sc. Romana Caput-Jogunica<br />

skog sporta FISU (Federation Internationale du Sport<br />

Universtaire). Dr. Primo Nebiolo je s osobitim zadovoljstvom<br />

istaknuo znaËenje Prve univerzijade na kojoj je sudjelovalo<br />

1400 natjecatelja iz 43 zemlje od kojih su mnoge<br />

zatraæile Ëlanstvo u FISU.<br />

NA»ELO FISU-a<br />

Svrha FISU-a je usmjerena na organizaciju igara na<br />

svjetskoj razini bez razlika, diskriminacije u politici, manjinama<br />

i rasnoj pripadnosti.<br />

Univerzijada u Zagrebu 1987. godine<br />

Zagreb je bio domaÊin 14. univerzijade<br />

koja se odræala od 2. do 19. srpnja 1987.<br />

godine. Univerzijada je bila snaæan<br />

druπtveni i ekonomski, a posebno sportski<br />

poticaj za Zagreb i cijelu Hrvatsku. Izuzetno<br />

je vaæno naglasiti da su zagrebaËki studenti<br />

i studentice dobili na koriπtenje<br />

sportske graappleevine za potrebe nastave,<br />

izvannastavnih sportskih aktivnosti i sportskih<br />

natjecanja. MoguÊnost koriπtenja<br />

sportske dvorane Ekonomskog fakulteta (2000 m 2 ) i SD<br />

"Martinovka" pri Fakultetu elektrotehnike i raËunarstva<br />

(1000 m 2 ), manjih sportskih dvorana u Domu sportova te<br />

sportske dvorane "PeπËenica" i adaptirana male sportske<br />

dvorane u KaËiÊevoj ulici 23 (300 m 2 ) pridonijela je provedbi<br />

kvalitetnije nastave tjelesne i zdravstvene kulture<br />

na zagrebaËkom sveuËiliπtu te provedbi sportskih natjecanja<br />

na razini sveuËiliπta u veÊem broju πportova.<br />

Tijekom Univerzijade, od 10. do 12. srpnja, na Ekonomskom<br />

fakultetu u Zagrebu odræana je FISU/CESU<br />

konferencija.<br />

Napredak studentskog sporta u svijetu<br />

Sudjelovanje na Univerzijadi postaje sve zanimljivije<br />

studentskoj populacijei Najkvalitetniji pokazatelji su statistiËki<br />

podaci: 1407 sudionika iz 43 dræave u Torinu<br />

1959. godine do 9000 sportaπa iz 132 dræave na Univerzijadi<br />

u Izmiru u Turskoj 2005. godine. Napredak s obzirom<br />

na kvalitetu i broj sudionika je znatan i na zimskim<br />

univerzijadama. Prva zimska univerzijada je odræana u<br />

Austriji (Zell-Am-See) 1958. godine gdje je sudjelovalo<br />

98 natjecatelja, u Tarvisiju 2003. godine sudjelovalo je<br />

1935 natjecatelja iz 46 dræava.

Univerzijada 2005. - Izmir od<br />

11. do 21. kolovoza 2005. godine<br />

23. univerzijada odræana je u treÊem po<br />

veliËini gradu Izmiru u Turskoj od 11. do<br />

21. kolovoza 2005. godine, uz veliku potporu<br />

turske vlade. Izmir je grad luka drugi<br />

po veliËini u Turskoj, s oko Ëetiri milijuna<br />

stanovnika, poznat po velikim arheoloπkim<br />

nalazima od 3000 godina prije Krista.<br />

Prema izvjeπÊima Organizacijskog <strong>odbora</strong><br />

u organizaciji 23 Univerzijade je sudjelovalo<br />

18.000 ljudi u logistici (transport, lijeËniËka<br />

sluæba, odnosi s javnoπÊu, meappleunarodni marketing,<br />

informatiËka tehnologija...) te 9500<br />

volontera zaduæenih za pomoÊ sportaπima i posjetiteljima.<br />

Statistika sportova<br />

i sportaπa na 23. univerzijadi<br />

Prema pravilima FISU-a obvezni πportovi na ljetnim<br />

univerzijadama su: atletika, koπarka, maËevanje, nogomet,<br />

gimnastika (sportska i ritmiËka), plivanje, skokovi u<br />

vodu, vaterpolo, tenis i odbojka. Grad domaÊin moæe predloæiti<br />

joπ tri sporta.<br />

Izmir je predloæio, a FISU odobrio, natjecanja u Ëetiri<br />

sporta: streliËarstvo, jedrenje, hrvanje i taekwondo. Stoga<br />

su na 23. univerzijadi odræana natjecanja u 15 sportova.<br />

DomaÊin Turska se predstavila s najbrojnijom reprezentacijom,<br />

295 natjecatelja. Iza Turske slijede Rusija sa<br />

275 sportaπa, Japan sa 246<br />

sportaπa, Meksiko sa 237<br />

sportaπa, Kina sa 212, Italija i<br />

Kanada sa 202, SAD sa 172 te Poljska sa<br />

160 sportaπ. Hrvatsku reprezentaciju je<br />

predstavljalo 29 sportaπica i sportaπa.<br />

Najviπe sportaπa, njih 1246 iz 106 dræava,<br />

sudjelovalo je u atletici. Prema objavljenim<br />

statistiËkim podacima u Turkish<br />

Daily News slijede: plivanje (746 sportaπa<br />

iz 67 dræava), odbojka (35 dræava,<br />

561 sportaπ), nogomet (20 dræava, 526<br />

sportaπa), taekwondo (61 dræava, 452<br />

sportaπa), hrvanje (44 dræave, 401 sportaπ),<br />

maËevanje (45 dræava, 399 sportaπa),<br />

tenis (58 dræava, 238 sportaπa), sportska gimnastika<br />

(44 dræave, 225 sportaπa), vaterpolo (15 dræava, 201<br />

sportaπ), streliËarstvo (37 dræava, 197 sportaπa), skokovi<br />

u vodu (28 dræava, 150 sportaπa), jedrenje (30 dræava,<br />

135 sportaπa) te ritmiËka gimnastika (21 dræava, 91 sportaπica).<br />

Sportske graappleevine<br />

Prema izvjeπÊu Organizacijskog <strong>odbora</strong> Univerzijade,<br />

u Izmiru je izgraappleeno devet novih sportskih centara i preureappleene<br />

su 63 sportske graappleevine. Nakon 34 godine od<br />

odræavanja Mediteranskih igara u Izmiru (1971.), potpuno<br />

je preureappleen Ataturk stadion, Ëetvrti po kvaliteti u Europi,<br />

na kojem je 55.000 ljudi moglo gledati sveËano<br />

otvaranje i zatvaranje te atletska natjecanja.<br />

Robert Seligman<br />

47<br />

‹

Atletsko selo - Uzundere<br />

Atletsko selo Uzundere je zavrπeno u posljednji trenutak,<br />

napravljeno funkcionalno i skromno ureappleeno te podijeljeno<br />

u blokove. Cijelo selo je zaπtiÊeno æiËanom ogradom<br />

i straæarnicama na svakih 100 metara. U Atletskom<br />

selu je radilo 2500 volontera u tri smjene: u restoranu,<br />

akreditacijskom centru, transportnom centru, na poslovima<br />

ËiπÊenja.... Fascinantan je podatak da je 350 volontera<br />

pripremalo razliËite obroke pet svjetskih kuhinja: turske,<br />

europske, azijske, æidovske i vegetarijanske za 9500<br />

sportaπa iz cijelog svijeta. Posebnoj atmosferi u restoranu<br />

pridonijela su 24 plazma televizora na kojima su se pratila<br />

sportska natjecanja na Univerzijadi, Svjetsko prvenstvo<br />

u atletici te mnogobrojni spotovi.<br />

REPREZENTACIJA REPUBLIKE HRVATSKE<br />

Prema statistici Hrvatskog sveuËiliπnog πportskog saveza,<br />

ovogodiπnja hrvatska reprezentacija je bila najbrojnija<br />

s obzirom na dosadaπnja sudjelovanja na univerzijadama.<br />

Postotak bi bio i veÊi da nije odustala hrvatska koπarkaπka<br />

studentska reprezentacija. Osim 29 sportaπa (tablica)<br />

u Izmiru su nazoËili Ëlanovi misije Hrvoje SertiÊ, Nenad<br />

Zvonarek, Dubravko IæakoviÊ, Davor Habljak, Radica<br />

Jurkin, Emir MujagiÊ, voditelj ekipe Franjo Prot, sudac<br />

Petar ReæiÊ te treneri Mladen KataliniÊ, Dejan Voj-<br />

48<br />

‹<br />

noviÊ, Tigran GoriËki, Saπa Solar, Igor Horvat, Ivo JaiÊ,<br />

Ivan MartinËiÊ, Darko Limov, Ana-Marija KurjakoviÊ i<br />

Anappleelko VuËenik. U ime Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong><br />

nazoËila je Nada SenËar, Ëlanica VijeÊa.<br />

Konferencija FISU-a<br />

Tijekom svake ljetne univerzijade odræava se znanstveno-struËna<br />

konferencija. FISU konferencija u Izmiru i 10.<br />

nacionalna konferencija sportske medicine odræavale su<br />

se u Ataturk kulturnom centru Ege sveuËiliπta. Mr. George<br />

Kilian, predsjednik FISU-a i prof. dr. Ulku Bayindir,<br />

rektor Ege sveuËiliπta, istaknuli su znaËenje konferencija.<br />

Oko 300 sudionika konferencije raspravljalo je o glavnoj<br />

temi “Studentski sport: platforma za podjelu kulturnih<br />

razlika” te iznijelo znanstvene i struËne radove o motivaciji<br />

i interesima studentske populacije, potrebi uvoappleenja<br />

novih πportskih sadræaja, strategiji i tehnoloπkom razvoju<br />

studentskog sporta, sustavima i organizaciji na pojedinim<br />

sveuËiliπtima na razliËitim kontinentima.<br />

Hrvatska je na konferenciji predstavljena sa Ëetiri znanstveno-struËna<br />

rada. Konferenciji su aktivno nazoËili i<br />

predstavili radove prof. dr. Hrvoje SertiÊ, doc. dr. Romana<br />

Caput-Jogunica i Nenad Zvonarek, prof.<br />

SljedeÊa, 24. ljetna univerzijada 2007. godine odræat Êe<br />

se u Bangkoku, na Tajlandu.<br />

Sportaπi Republike Hrvatske po sportovima, disciplinama i postignuti rezultati (do 10. mjesta)<br />

sport ime i prezime disciplina rezultat<br />

ATLETIKA Mario BakoviÊ dalj<br />

Slavko PetroviÊ 5000 m, 10.000 m 8. mjesto<br />

Ivan Pucelj dalj 4. mjesto<br />

Josip ©oprek 200 m 6. mjesto<br />

Vera BegiÊ disk 10. mjesto<br />

Ljiljana ∆ulibrk 5000 m 9. mjesto<br />

Petra KarinikiÊ dalj<br />

Petra PtiËek 800 m<br />

GIMNASTIKA Robert Seligman konj s hvataljkama 1. mjesto<br />

Marko Brez viπeboj<br />

HRVANJE Sabit HandanagiÊ -96 kg 7. mjesto<br />

Nenad Æugaj - 84 kg<br />

JEDRENJE ©ime Fantela 470 1. mjesto<br />

Igor MareniÊ 470<br />

Siniπa AnappleeliÊ 470<br />

Nikπa StipanoviÊ 470<br />

Tonko KuzmaniÊ laser standard 4. mjesto<br />

Gea BarbiÊ laser radial<br />

MA»EVANJE Bojan JovanoviÊ floret, maË 9. mjesto<br />

Martin PetriËiÊ maË<br />

SKOKOVI U VODU Nataπa KoliÊ 1 m, 3 m<br />

©ime PeriÊ 1 m, 3 m<br />

STRELI»ARSTVO Ivana Buden<br />

Andrea »iæmek<br />

Lana Koller<br />

Goran Villi<br />

sloæeni luk 4. mjesto<br />

TAEKWONDO Matija Erπek - 78 kg<br />

Luka VlaπiÊ - 84 kg 5. mjesto<br />

Jelena IvanËiÊ - 55 kg

BuduÊi da je 2005. godina<br />

proglaπena Meappleunarodnom<br />

godinom πporta<br />

i rekreacije, u njezino obiljeæavanje<br />

Ministarstvo znanosti,<br />

obrazovanja i πporta ukljuËilo<br />

je Dræavno πportsko natjecanje<br />

uËenika s teπkoÊama u razvoju<br />

koje je od 19. do 21. svibnja<br />

2005. odræano u Bizova-<br />

Ëkim toplicama.<br />

Natjecanje se odræava osmu<br />

godinu zaredom, a ove godine<br />

je odræano pod pokroviteljstvom<br />

Ministarstva znanosti,<br />

obrazovanja i πporta te supokroviteljstvom<br />

Grada Osijeka, a u organizaciji Centra za<br />

odgoj i obrazovanje „Ivan ©tark" iz Osijeka.<br />

Na ovogodiπnjem natjecanju bilo je 324 sudionika i<br />

dosad najviπe prijavljenih ekipa, Ëak 26 iz 24 odgojnoobrazovne<br />

ustanove za djecu i mladeæ s teπkoÊama u razvoju.<br />

Natjecanje je odræano u pet πportova prema Propisniku<br />

za uËenike s mentalnom retardacijom, koji je<br />

izradilo Povjerenstvo za izvannastavne πportske aktivnosti<br />

djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju u Upravi za<br />

πport, a u suradnji s organizatorom natjecanja Centrom<br />

za odgoj i obrazovanje „Ivan ©tark" iz Osijeka.<br />

©portska nadmetanja u koπarci, nogometu, plivanju,<br />

graniËaru i πtafetnim igrama za uËenike sa stupnjem lake,<br />

umjerene i teæe mentalne retardacije odræana su prema<br />

unaprijed utvrappleenom rasporedu.<br />

Natjecanja su u potpunosti uspjela, odræana su bez ije-<br />

50<br />

VIII. Dræavno πportsko natjecanje<br />

uËenika s teπkoÊama u razvoju<br />

Dræavno πportsko natjecanje uËenika s teπkoÊama u razvoju odræano je od 19. do 21. svibnja 2005. u<br />

BizovaËkim toplicama. Na ovogodiπnjem natjecanju bilo je 324 sudionika i dosad najviπe prijavljenih<br />

ekipa, Ëak 26 iz 24 odgojno-obrazovne ustanove za djecu i mladeæ s teπkoÊama u razvoju.<br />

Natjecanje je odræano u pet πportova<br />

Piπe Jovanka Vogrinec<br />

dnog prigovora i æalbe te bez<br />

ijednog ozlijeappleenog uËenika.<br />

Na zavrπetku natjecanja svi<br />

uËenici - natjecatelji dobili<br />

su medalje, a prvaci i pokalee.<br />

©kole su za svoje sudjelovanje<br />

dobile posebna priznanja.<br />

Vrijedno je spomenuti da<br />

je u sklopu natjecanja odræana<br />

i OsnivaËka skupπtina<br />

Udruge kineziologa za osobe<br />

s posebnim potrebama. Potreba<br />

da se osnuje ta udruga<br />

iskazana je od samog poËetka<br />

djelovanja Povjerenstva za izvannastavne πportske<br />

aktivnosti djece i mladeæi s teπkoÊama u razvoju.<br />

Miπljenje je Povjerenstva da Êe se na taj naËin, odnosno<br />

putem djelovanja udruge, profesori - kineziolozi lakπe<br />

ukljuËivati u sve oblike struËnog usavrπavanja. Naime,<br />

nakon ankete o bavljenju πportskim aktivnostima u ustanovama<br />

za odgoj i obrazovanje djece s teπkoÊama u razvoju,<br />

kao jedan od razloga nedostatnom ukljuËivanju<br />

djece u πportske aktivnosti pokazao se i nedostatak stru-<br />

Ënog usavrπavanja profesora - kineziologa koji se bave<br />

tom populacijom.<br />

Za predsjednika Udruge izabran je Tihomir Prusina,<br />

profesor iz Centra za rehabilitaciju Zagreb, za zamjenicu<br />

predsjednika Velida SalihoviÊ, profesorica iz Centra<br />

za autizam te za tajnicu Udruge Viπnja PopoviÊ, profesorica<br />

iz Pule.

14. Ljetna πkola<br />

kineziologa<br />

Republike Hrvatske<br />

Kako je informatizacija sve prisutnija u svakodnevnom æivotu,<br />

a sve se viπe koriste prednosti informatike u struËnim i<br />

znanstvenim radovima, zanimljivost osnovne teme okupila je<br />

u Rovinju viπe od 360 diplomanata Kinezioloπkog fakulteta<br />

Piπe Jurica Turner, prof.<br />

Joπ jedna uspjeπna ljetna πkola kineziologa, 14., odræana je u Rovinju<br />

od 21. do 25. lipnja 2005. Glavni referat, priopÊenja i rasprave<br />

odnosile su se na temu „Informatizacija u podruËju edukacije,<br />

πporta i πportske rekreacije". BuduÊi da je informatizacija sve prisutnija<br />

u svakodnevnom æivotu, a sve se viπe koriste prednosti informatike<br />

u struËnim i znanstvenim radovima, zanimljivost osnovne teme okupila<br />

je u Rovinju viπe od 360 diplomanata Kinezioloπkog fakulteta.<br />

Glavni referat pripremili su Vladimir Findak i Boris Neljak, a referate<br />

prema svojim uæim struËnim usmjerenjima izloæili su: Kreπimir<br />

Pleπa, Dragan MilanoviÊ, Igor JukiÊ, Sanja ©imek, Mirna AndrijaπeviÊ,<br />

Nataπa ViskiÊ-©talec, Darko KotoviÊ, Marijeta Miπigoj-DurakoviÊ<br />

i Zijad DurakoviÊ.<br />

Ljetna πkola odræavala se po sekcijama, tako da je svako podruËje<br />

po uæoj tematici okupilo struËnjake koji su razmjenjivali iskustva, postignuÊa<br />

i prezentirali najnovije primjene informatiËkih postupaka, sofisticiranih<br />

sprava i naprava koje mogu unaprijediti i pomoÊi u praÊenju<br />

i analizi nekih kinezioloπkih postupaka.<br />

Pojedinci ili skupine autora prezentirali su 24 struËna rada unutar teme<br />

i 28 struËnih radova izvan teme. Znanstvenih radova bilo je 20, ali<br />

svi su bili izvan teme 14. ljetne πkole.<br />

Odræan je seminar iz odbojke tijekom kojeg je Vladimir JankoviÊ<br />

iznio najnovije tehniËke i taktiËke varijante. U praktiËnom dijelu pokazano<br />

je kako uvjeæbati pojedine odbojkaπke elemente da bi se postigla<br />

automatizacija pojedinih varijanti obrane i napada.<br />

U slobodno vrijeme za sudionike 14. ljetne πkole odræana su rekreativna<br />

natjecanja u odbojci na pijesku i tenisu.<br />

Svi prezentirani radovi objavljeni su u Zborniku radova pa Êe se sudionici<br />

14. ljetne πkole moÊi informirati i o onim radovima koji su bili<br />

prezentirani u drugim sekcijama, a kojima nisu mogli prisustvovati<br />

jer su se rasprave odræavale istodobno. Osim toga, Zbornik moæe posluæiti<br />

i kineziolozima koji, iz opravdanih razloga, ove godine nisu<br />

mogli prisustvovati 14. ljetnoj πkoli kineziologa u Rovinju.<br />

Teovizija,2005.<br />

Radica Jurkin LugoviÊ<br />

"©portiÊi"<br />

Ilustracije: Maja ©urjak<br />

U sportskom<br />

duhu<br />

zdravo dijete<br />

onaËno se i u Hrvatskoj pojavila knjiga o<br />

Ksportu namijenjena prije svega djeci. "©portiÊi"<br />

autorice Radice Jurkin LugoviÊ u izdanju<br />

Teovizije, Zagreb stoga predstavlja presedan u<br />

dosadaπnjoj sportskoj literaturi. Ova knjiga pjesama<br />

- slikovnica (ilustracijama pjesme popratila<br />

Maja ©urjak) na 62 stranice, po stilu i obra-<br />

Êanju, prije svega namijenjena je djeci i u tome<br />

leæi njena vaænost. Poznato je da djeca do sedme<br />

godine starosti upijaju najviπe æivotnih vrijednosti<br />

koje sa sobom nose cijeli æivot.<br />

Knjiga govori o sportovima, pravilima, trenerima,<br />

sudaËkim odlukama, olimpijskim igrama,<br />

medaljama, u rimovanoj kratkoj formi bliskoj<br />

uhu i paæjii djeteta. Ona sport Ëini privlaËnim, interesantnim<br />

zbog sportskog duha koji je prikazan,<br />

a sve sportske discipline jednostavnim, interesantnim,<br />

bilo da se radi o vodenim sportovima,<br />

zimskim sportovima ateltici, gimnastici ili<br />

bilo kojem drugom sportu.<br />

Kao i veÊina knjiga namjenjenih djeci o ljepoti<br />

se govori kroz usta æivotinja (puæ, rak, jeæ, zec,<br />

medo, dabar, pingvin, hobotnica, stonoga...) ali<br />

i kroz oæivljenu loptu, skije, strunjaËu medalje.<br />

Svojom porukom sportskog ponaπanja, timskog<br />

duha, individualne ljepote svake discipline,<br />

predstavlja nepreskoËivo πtivo za djecu koju æelimo<br />

odgajati u pozitivnim vrijednostima.<br />

Iako je namjenjena djeci, i odrasli sportaπi,<br />

treneri, odgajatelji, ali i roditelji, bake i djede,<br />

mogu prenosti poruku koju odaπilje ova knjiga -<br />

poruka ljepota uæivanja u jednostavnosti sporta.<br />

Milena DragiπiÊ<br />

51

SPORTSKA ARHITEKTURA<br />

Allianz Arena<br />

BuduÊnost<br />

u sadaπnjosti<br />

Stadion impozantnih dimenzija 258x227 m i visine 50 m, na sedam etaæa, ima 66.000<br />

sjedeÊih mjesta, 200 mjesta za hendikepirane, 2200 mjesta za novinare i poslovne partnere,<br />

106 VIP loapplea, 9800 parkiraliπnih mjesta na vanjskom parkingu i 1200 unutar stadiona<br />

Piπu Gordana GreguriÊ, dia i Lea LonËareviÊ Æibret, dia<br />

»<br />

ini se da su πportski objekti<br />

postali vrlo interesantni za<br />

postavljanje novih granica<br />

moguÊnosti izgradnje. Novi,<br />

moderni muenchenski stadion<br />

Allianz, Ëiji su dizajneri πvicarski<br />

arhitekti Herzog i de Meuron,<br />

vrhunskim dizajnom predstavlja<br />

inovaciju u interpretaciji<br />

nogometnih stadiona buduÊnosti.<br />

BuduÊa je to kuÊa klubova FC<br />

Bayern Muenchen i TSV 1860<br />

Muenchen. Iako suparnici na terenu,<br />

predsjednici ovih klubova su<br />

54<br />

udruæili snage, zajedno s<br />

osiguravajuÊom kuÊom Allianz, πto<br />

u podjeli troπkova izgradnje tako i u<br />

realizaciji ovog velikog projekta.<br />

(Zamislimo da Dinamo i Hajduk<br />

vlastitim novcem grade zajedniËki<br />

stadion!)<br />

Stadion impozantnih dimenzija<br />

258x227 m i visine 50 m, na sedam<br />

etaæa, ima 66.000 sjedeÊih mjesta,<br />

200 mjesta za hendikepirane, 2200<br />

mjesta za novinare i poslovne<br />

partnere, 106 VIP loapplea, 9800<br />

parkiraliπnih mjesta na vanjskom<br />

parkingu i 1200 unutar stadiona...<br />

Dosta? Niste joπ niπta Ëuli o samoj<br />

konstrukciji.<br />

Za poËetak, napomenut Êemo da<br />

je ovo zdanje sazdano od oko 22000<br />

tona Ëelika i 120.000 m 3 betona, πto<br />

stoji na temeljima veliËine obiteljske<br />

kuÊe koji su teπki oko 180 tona.<br />

U unutraπnjosti stadiona su tri<br />

prstenaste razine gledaliπta sa<br />

sjedeÊim mjestima koja omoguÊuju<br />

jasan pregled terena, pruæajuÊi<br />

emotivnu interakciju sa samom

igrom. ©vicarski dvojac odabrao je<br />

glatki oblik vanjskog plaπta, koji<br />

objedinjuje fasadu i krov u<br />

transparentnu, zakrivljenu<br />

konstrukciju romboidnih rezova.<br />

Konstrukcija mreæe od ËeliËnih<br />

nosaËa preko koje su postavljeni<br />

paneli od etilenske folije debljine<br />

samo 0,2 mm i teæine 350 g/m 2<br />

zvuËi nevjerojatno, no kad znate da<br />

su ispod postavljeni ventilatori koji<br />

cijelo vrijeme dræe konstrukciju<br />

napetom i omoguÊuju joj da<br />

podnese Ëak 1,5 m visine snijega -<br />

zvuËi gotovo nemoguÊe. Osim toga,<br />

ta konstrukcija omoguÊuje<br />

nevjerojatnu igru svjetla u klupskim<br />

bojama - crvenoj, plavoj ili bijeloj.<br />

Zabava za cijelu obitelj<br />

Ta moguÊnost igre svjetala<br />

transformira arenu u æivu<br />

koloristiËku predstavu na 24.000 m 2<br />

fasade uz pomoÊ 100 km kabela i<br />

1000 iluminirajuÊih panela . »ini se<br />

da predstava ne poËinje s<br />

utakmicom, nego mnogo prije. I<br />

zamislite, vodili su raËuna o tome<br />

da se boje osvijetljenog stadiona ne<br />

mijenjaju u sekundi (πto je moguÊe),<br />

nego u toku dvije minute - da bi se<br />

izbjegla moguÊnost eventualnog<br />

incidenta na obliænjoj autocesti!<br />

Nakon svih iznenaappleenja koje vas<br />

Ëekaju izvana, konaËni pogled na<br />

travnjak bit Êe pravi odmor. Jer<br />

travnjak, samo srce ovog<br />

nogometnog hrama, postavljen je na<br />

kvalitetno rasporeappleene slojeve<br />

(debljine oko 85 cm) koji sadræe<br />

podzemno grijanje, te sistem za<br />

natapanje i odvodnju terena, a krunu<br />

terena Ëini specijalno uzgojena trava<br />

s bavarskih travnjaka, koja se<br />

dostavlja u rolama.<br />

Moderni stadioni viπe nisu nuæno<br />

utoËiπta za nogometom zaluappleenu<br />

muπku populaciju. Sad moæete<br />

povesti cijelu obitelj na stadion, a<br />

samo vi gledati utakmicu. Jer<br />

stadion viπe nije samo igraliπte.<br />

Allianzov stadion ima i poslovni<br />

prostor, ugostiteljskih sadræaja na<br />

7000 m 2 , brojene duÊane, djeËje<br />

klubove i igraonice.<br />

I svuda moæete biti sigurni, jer<br />

800 km optiËkih kabela za prijenos<br />

informacija - uz nebrojene kamere,<br />

ureappleaje za kontrolu ulaza,<br />

vatrodojavnike, sprinklere i ostale<br />

tehnikalije Ëine vas opuπtenima.<br />

Allianzov stadion je 2003. godine<br />

osvojio i Dræavnu nagradu za<br />

prevenciju od poæara, na temelju<br />

Ëinjenice da je uspjeπan primjer<br />

integracije elementarnih mjera<br />

prevencije od poæara s inovativnim<br />

planiranjem novih, a da se nije<br />

ulazilo u konflikte izmeappleu<br />

kreativnosti i sigurnosti same<br />

konstrukcije. Uzevπi u obzir sve<br />

relevantne Ëinjenice, nakon πto je<br />

NjemaËkoj pripala Ëast da bude<br />

domaÊin Svjetskog nogometnog<br />

prvenstva 2006. godine meappleu 12<br />

gradova domaÊina, odluËeno je da<br />

Êe se prva utakmica odræati u<br />

Allianzovoj areni, najveÊem ponosu<br />

bavarske metropole.<br />

I sada joπ samo<br />

cijena….<br />

Sitnica od oko 280 mil. € troπkova<br />

izgradnje stadiona i parkinga za<br />

11.000 automobila podijeljena je<br />

izmeappleu Allianza i klubova FC<br />

Bayern Muenchen i TSV 1860<br />

Muenchen. Osim toga, potroπeno je<br />

i oko 210 mil. € za prometnu<br />

infrastrukturu koja je ukljuËila<br />

pojaËanje postojeÊih kapaciteta<br />

autoceste i okolnih cesta te<br />

izgradnju novih. To je dio koji je<br />

snosila pokrajina Bavarska i s kojim<br />

je stanovniπtvo bilo upoznato i<br />

suglasno. A kako i ne bi bilo - cesta<br />

nikad previπe, a stadioni su im i<br />

tako ispunjeni do posljednjeg<br />

mjesta.<br />

A πto se buduÊnosti tiËe -<br />

priËekajmo ureappleeni Wembley… i<br />

Peking…<br />

55

56<br />

PUBLICISTIKA<br />

„The World Almanac<br />

and Book of Facts<br />

2005."<br />

World Almanac<br />

Books<br />

Bestseler s<br />

respektabilnih<br />

80.000.000<br />

prodanih<br />

primjeraka<br />

U Almanahu na viπe<br />

od 1000 stranica<br />

Ëitatelj moæe pronaÊi<br />

zanimljive i korisne<br />

podatke o raznim<br />

dogaappleajima i<br />

kategorijama. ©port<br />

kao kategorija za<br />

sebe prema broju<br />

zanimljivih podataka u<br />

ovom almanahu<br />

zauzima vrlo visoko<br />

mjesto<br />

Piπe Saπa Ceraj, prof.<br />

Knjiga „The World<br />

Almanac and Book of<br />

Facts 2005." izaπla je 2005.<br />

godine u izdanju<br />

nakladniËke kuÊe „World<br />

Almanac Books" sa<br />

sjediπtem u New Yorku.<br />

Format knjige je 13,5x22<br />

cm, mekani uvez, a broj<br />

stranica je 1008. Knjigu je<br />

New York Times proglasio<br />

bestselerom s ukupno<br />

prodanih impresivnih<br />

80.000.000 primjeraka.<br />

Kao i u prethodnim<br />

almanasima, i u ovom je<br />

ujedinjen golem broj<br />

Ëinjenica razvrstanih po<br />

dogaappleajima i kategorijama<br />

kroz godine. Knjiga sadræi<br />

64 fotografije u boji, sedam<br />

zemljopisnih karata te na<br />

Ëetiri stranice, po<br />

abecednom redu, prikazane<br />

zastave zemalja svijeta.<br />

Meappleu velikim brojem raznih<br />

i opÊih informacija je i<br />

poglavlje o zemljama<br />

svijeta. Tako je na stranici<br />

767. svoje mjesto pronaπla i<br />

Republika Hrvatska.<br />

Posebno bih istaknuo<br />

poglavlje o dopingu koje je<br />

napisao profesor Gary<br />

Wadler te na dvije stranice<br />

teksta vrlo dobro postavio<br />

kronologiju vaænijih<br />

dogaappleaja na podruËju<br />

dopinga. Za Ëitatelje<br />

πportaπe, ljubitelje πporta i<br />

πportske statistike svakako je<br />

najzanimljiviji dio o πportu<br />

koji na 120 stranica opisuje<br />

ukupno 27 πportova.<br />

Poglavlje o πportu zapoËinje<br />

najvaænijim dogaappleajima u<br />

2004. godini i raznovrsnim<br />

πportskim informacijama.<br />

»itatelj moæe pronaÊi<br />

podatke o osvojenim<br />

medaljama, najboljim<br />

igraËima, menadæerima,<br />

broju osvojenih titula,<br />

najuspjeπnijim klubovima,<br />

statistiËke pokazatelje,<br />

prvacima kroz godine i<br />

mnoge druge korisne<br />

informacije u sljedeÊim<br />

πportovima: atletici,<br />

baseballu, profesionalnoj<br />

koπarci (NBA, WNBA),<br />

studentskoj koπarci,<br />

ameriËkom nogometu, super<br />

bowlu, hokeju, nogometu,<br />

ragbiju, golfu, tenisu,<br />

automobilizmu, boksu, πahu,<br />

umjetniËkom klizanju,<br />

skijanju, plivanju, jedrenju,<br />

power boatingu, rodeu, utrci<br />

pasa, maratonu, triatlonu,<br />

biciklizmu i pecanju. O<br />

navedenim πportovima<br />

istaknuti su zanimljivi<br />

podaci o svjetskim<br />

rekordima, trenerima,<br />

πportskim dvoranama,<br />

rezultatima svjetskih<br />

kupova, europskih<br />

prvenstava, svjetskih<br />

prvenstava kao i mnogi<br />

drugi interesantni podaci<br />

koje je teπko navesti na<br />

jednom mjestu.<br />

Tako su u tenisu<br />

prezentirani svi pobjednici i<br />

pobjednice od 1969. do<br />

2004. godine i to na<br />

Otvorenom prvenstvu<br />

Australije, Francuske,<br />

Amerike, Engleske.<br />

Interesantan je podatak o<br />

svim pobjednicima<br />

Davisova kupa od 1900. do<br />

1934. godine te ukupni<br />

poredak vodeÊih tenisaËa i<br />

tenisaËica po broju<br />

osvojenih Grand Slam<br />

turnira. Poglavlje o πportu<br />

zavrπava vrlo korisnim<br />

podacima o ravnateljstvima<br />

πportskih organizacija u<br />

Sjedinjenim Dræavama te<br />

velikanima πporta. Imena<br />

vrhunskih πportaπa, njih 379,<br />

gusto su ispisana abecednim<br />

redom na Ëetiri stranice.<br />

U „The World Almanac<br />

and Book of Facts 2005." na<br />

viπe od 1000 stranica Ëitatelj<br />

moæe pronaÊi zanimljive i<br />

korisne podatke o raznim<br />

dogaappleajima i kategorijama.<br />

©port kao kategorija za sebe<br />

prema broju zanimljivih<br />

podataka u ovom almanahu<br />

zauzima vrlo visoko mjesto.<br />

Knjiga se moæe nabaviti u<br />

knjiæarama „Algoritma" po<br />

cijeni od 100 kuna ili na<br />

internetskoj adresi:<br />

www.worldalmanac.com/orders<br />

Doznajte<br />

sve o<br />

istezanju<br />

I u ovom broju<br />

predstavljamo tri knjige<br />

interesantne osobama<br />

koje djeluju u podruËju<br />

tjelesnog vjeæbanja i<br />

sporta: „Znanost o<br />

fleksibilnosti", „PriruËnik<br />

za odbojku" i "Sportska<br />

prehrana - Uvod u<br />

proizvodnju energije i<br />

natjecateljsku<br />

uspjeπnost"<br />

Piπe Goran MarkoviÊ<br />

Prva knjiga koju<br />

predstavljamo nosi naslov<br />

„Science of Flexibility", ili u<br />

prijevodu „Znanost o<br />

fleksibilnosti". Autor knjige je<br />

priznati ameriËki struËnjak iz<br />

podruËja gimnastike i profesor<br />

kineziologije Michael J. Alter.<br />

RijeË je o treÊem dopunjenom<br />

izdanju, πto takoappleer govori o<br />

kvaliteti knjige. Knjiga donosi<br />

najnovije znanstvene i struËne<br />

spoznaje o fleksibilnosti i<br />

istezanju, a autor ju je

namijenio πiroj publici,<br />

posebice profesionalcima u<br />

podruËju sportske medicine,<br />

kineziolozima,<br />

fizioterapeutima,<br />

kiropraktiËarima, trenerima i<br />

fitness instruktorima, te<br />

instruktorima plesa i joge.<br />

Knjiga ima 19 poglavlja<br />

organiziranih u pet<br />

tematskih cjelina: 1)<br />

Znanstvene osnove<br />

fleksibilnosti, 2) KliniËki<br />

aspekti fleksibilnosti, 3)<br />

Principi istezanja, 4)<br />

Anatomski aspekti<br />

fleksibilnosti i istezanja, i 5)<br />

SpecifiËne kinezioloπke<br />

aktivnosti.<br />

Prve dvije tematske<br />

cjeline posveÊene su<br />

definiranju temeljnih<br />

anatomskih i neurofizioloπkih<br />

faktora<br />

koji utjeËu na<br />

fleksibilnost<br />

pojedinca, kao i<br />

pregledu kliniËkih<br />

aspekata<br />

fleksibilnosti i<br />

istezanja. Ostale tri<br />

tematske cjeline<br />

posveÊene su razvoju<br />

fleksibilnosti, s<br />

naglaskom na<br />

specifiËnosti<br />

pojedinih zglobnih<br />

sustava u tijelu,<br />

odnosno specifiËnim<br />

zahtjevima za<br />

fleksibilnoπÊu tipiËnih<br />

sportskih aktivnosti. Na<br />

kraju knjige prikazano je<br />

oko 60 vjeæbi istezanja koje<br />

pokrivaju sve najvaænije<br />

miπiÊne regije tijela. Ako ste<br />

profesionalno angaæirani u<br />

poslovima direktno vezanim<br />

uz razvoj i odræavanje<br />

fleksibilnosti, te prevenciju i<br />

rehabilitaciju sportskih<br />

ozljeda, tada bi ova knjiga<br />

svakako trebala biti sastavni<br />

dio vaπe struËne biblioteke.<br />

Knjiga ima 368 stranica, a<br />

cijena joj je 52 ameriËka<br />

dolara bez troπkova<br />

poπtarine.<br />

SljedeÊa knjiga koju<br />

predstavljamo nosi<br />

naslov „Volleyball<br />

Handbook", ili u prijevodu<br />

„PriruËnik za odbojku".<br />

RijeË je o priruËniku koji je<br />

napisao Robert J. Miller,<br />

jedan od ponajboljih<br />

ameriËkih odbojkaπkih<br />

trenera s viπe od 50 godina<br />

trenerskog iskustva. Kako je<br />

veÊinu svoje trenerske<br />

karijere posvetio treningu<br />

mladih odbojkaπica i<br />

odbojkaπa, autor se u knjizi<br />

usredotoËio na razvoj i<br />

oblikovanje mladih igraËa,<br />

ali i na postizanje<br />

natjecateljskog rezultata.<br />

Tako, meappleu ostalim, u knjizi<br />

prikazuje osnove razvoja i<br />

oblikovanja mladih i<br />

nadarenih igraËa, zatim<br />

uËenje i usavrπavanje<br />

obrambenih i napadaËkih<br />

vjeπtina, kao i obrambenih i<br />

napadaËkih sustava igre.<br />

Nadalje, autor govori i o<br />

selekciji ekipe, razvoju<br />

kohezivnosti unutar ekipe,<br />

kao i pripremi utakmica i<br />

taktici igre. Dio knjige<br />

posveÊen je i kondicijskoj<br />

pripremi mladih odbojkaπa.<br />

Iako je knjiga ponajprije<br />

namijenjena odbojkaπkim<br />

trenerima, posebice<br />

trenerima kadetskih i<br />

juniorskih selekcija, znatan<br />

dio informacija koje knjiga<br />

sadræi moguÊe je iskoristiti i<br />

u drugim momËadskim<br />

sportovima. Knjiga ima 248<br />

stranica, a cijena joj je 19.95<br />

ameriËkih dolara, bez<br />

troπkova poπtarine.<br />

Posljednja knjiga koju<br />

predstavljamo u ovom<br />

broju nosi naslov „Sports<br />

Nutrition - An Introduction<br />

to Energy Production and<br />

Performance", ili u<br />

prijevodu "Sportska<br />

prehrana - Uvod u<br />

proizvodnju energije i<br />

natjecateljsku uspjeπnost".<br />

Autori knjige su dvojica<br />

svjetski priznatih britanskih<br />

znanstvenika i sveuËiliπnih<br />

profesora, dr. Asker<br />

Jeukendrup i dr. Michael<br />

Gleeson. RijeË o knjizi koja<br />

se temelji na najnovijim<br />

znanstvenim spoznajama iz<br />

podruËja prehrane sportaπa<br />

te njenog utjecaja na<br />

natjecateljsku uspjeπnost.<br />

No, zahvaljujuÊi iznimnom<br />

trudu autora, knjiga je<br />

napisana na jednostavan i<br />

logiËki organiziran naËin,<br />

tako da je bez problema<br />

mogu razumjeti i osobe bez<br />

znanstvenog<br />

'backgrounda' iz<br />

podruËja<br />

fiziologije,<br />

biokemije i<br />

nutricionizma.<br />

DapaËe, autori<br />

su knjigu<br />

namijenili πirem<br />

krugu Ëitatelja,<br />

od studenata i<br />

znanstvenika,<br />

preko<br />

nutricionista i<br />

lijeËnika, pa sve<br />

do instruktora<br />

fitnessa,<br />

profesora<br />

tjelesne i<br />

zdravstvene<br />

kulture te<br />

sportskih trenera. Knjiga<br />

ima 13 logiËki sloæenih<br />

poglavlja koja pokrivaju<br />

sljedeÊa podruËja: osnove<br />

prehrane, metabolizam i<br />

energetski kapaciteti<br />

Ëovjeka, probava i<br />

absorbcija hrane,<br />

makronutrijenti<br />

(ugljikohidrati, masti i<br />

bjelanËevine),<br />

mikronutrijenti (vitamini i<br />

minerali), voda i balans<br />

tekuÊine u organizmu,<br />

dodaci prehrani i njihova<br />

upotreba, regulacija tjelesne<br />

teæine, poremeÊaji u<br />

prehrani sportaπa, te uloga<br />

prehrane u radu<br />

imunoloπkog sustav<br />

sportaπa. Ukratko, u ovoj<br />

knjizi pronaÊi Êete osnovne<br />

informacije o sportskoj<br />

prehrani i njenom utjecaju<br />

na natjecateljski rezultat u<br />

sportu. Knjiga je izaπla iz<br />

tiska krajem 2004. godine i<br />

ima 424 stranice, a koπta 55<br />

ameriËkih dolara bez<br />

troπkova poπtarine.<br />

Viπe informacija o<br />

predstavljenim knjigama,<br />

kao i detalje o naËinu<br />

kupnje, moæete pronaÊi na<br />

web-stranici<br />

www.humankinetics.com.<br />

57

58<br />

IN MEMORIAM<br />

ZDRAVKO JEÆI∆ - PUSKO (17. kolovoza 1931. - 19. lipnja 2005.)<br />

Vrhunski sportaπ<br />

i vrhunski struËnjak<br />

Uz Puska JeæiÊa vezano je neπto πto u danaπnjem sportu moæe izgledati veoma Ëudnim -<br />

nakon diplomiranja u redovnom roku za inæenjera kemije poËeo je raditi u OKI-ju<br />

Daleko od domovine,<br />

daleko od Zagreba<br />

u kojem je<br />

Uz Puska JeæiÊa vezano<br />

je neπto πto u danaπnjem<br />

sportu moæe<br />

postao inæenjer kemije i<br />

izgledati veoma Ëu-<br />

svjetski poznati vaterpodnim.<br />

On je nakon dilist,<br />

u Long Islandu<br />

plomiranja u redo-<br />

(SAD) umro je Zdravko<br />

vnom roku (!) za in-<br />

JeæiÊ - Pusko (17. koloæenjera<br />

kemije poËeo<br />

voza 1931. - 19. lipnja<br />

raditi u OKI-ju. Kao<br />

2005.). Bio je to kraj<br />

izvrstan i nadaren in-<br />

izvanredne struËne, ali i<br />

æenjer poslan je 1964.<br />

sportske vaterpolske ka-<br />

na postdiplomski sturijere.dij<br />

na SveuËiliπte<br />

Zdravko, popularno<br />

Michigan u Ann Ar-<br />

Pusko, JeæiÊ poËeo se joπ<br />

boru kod Chicaga,<br />

kao appleak baviti plivanjem<br />

SAD. Nakon veoma<br />

u APK Mladost, ali je<br />

zapaæenog svrπetka<br />

ubrzo preπao na vaterpo-<br />

studija javio se onima<br />

lo u kojem je do punog<br />

izraæaja doπla, ne samo<br />

njegova velika plivaËka<br />

sposobnost nego i neiz-<br />

Trofeo Italija - bazen ©alata 1957. godine<br />

1. red: ZDRAVKO JEÆI∆, Uroπ Roje,Tomislav FranjkoviÊ, LOVRO RADONJI∆ i Jani Rarle<br />

2. red: Zlatko ©imenc, VLADO IVKOVI∆, ∆iro KovaËiÊ<br />

koji su ga poslali na<br />

tu specijalizaciju s<br />

molbom da ga rasporede<br />

na novo radno<br />

mjerna upornost i sistematiËnost. Postao je tako sudioni- mjesto. Odgovor je bio Ëestitka i obavijest da ga stipendija<br />

kom i suborcem velike generacije hrvatskih vaterpolista - viπe ni na πto ne obvezuje (!?).<br />

Zdravka ∆ire KovaËiÊa, Jurja Amπela, Veljka Bakaπuna,<br />

Marka BrainoviÊa, Vladimira IvkoviÊa, Ivice Jobe Curtinija,<br />

Lovre RadoniÊa, Ive ©takule, Boπka VuksanoviÊa, Ive<br />

Cipcija, Tomislava FranjkoviÊa, Hrvoja KaËiÊa, Marijana<br />

Æuæeja i Zlatka ©imenca. S njima je osvojio dvije srebrne<br />

medalje, na olimpijskim igrama 1952. u Helsinkiju i 1956.<br />

u Melbourneu, a 1960. u Rimu bio je Ëetvrti, jer je doma-<br />

Êin Italija “morala” pobijediti.<br />

Na Trofeju Italija, tada nesluæbenom Prvenstvu svijeta<br />

(SP se joπ nisu odræavala) u nizozemskom Nijmegenu bio<br />

je pobjednik. S reprezentacijom tadaπnje Jugoslavije, koju<br />

su Ëinili samo Hrvati, bio je na Europskom prvenstvu drugi<br />

1954. u Torinu i 1958. u Budimpeπti, a treÊi 1950. u Be-<br />

Ëu. Za te uspjehe, kada su se uz olimpijske igre igrala joπ<br />

samo europska prvenstva svake Ëetvrte godine i kada nije<br />

bilo nikakvih meappleunarodnih kupova, Zdravko JeæiÊ izabran<br />

je 1981. godine kao deveti po redu (s joπ desetoricom<br />

vaterpolista) i prvi od vaterpolista tadaπnje Jugoslavije<br />

1981. u Meappleunarodnu dvoranu vaterpolske slave osnovane<br />

1966. godine.<br />

Za svoj jedini klub, AVK Mladost, JeæiÊ je nastupio 113<br />

Veoma zapaæenog na studiju, JeæiÊa je profesor kod koga<br />

je specijalizirao odmah preporuËio velikoj multinacionalnoj<br />

kompaniji “Dow Chemical” u kojoj je poËeo raditi u<br />

razvojnom odjelu, kojemu je uskoro postao i direktor! Tu<br />

je izradio 19 ameriËkih patenata o sintezi raznih spojeva i<br />

proizvodnji polimernih materijala. Uza to je dobio i Ëetiri<br />

patenta prava u Kanadi, te po jedno u NjemaËkoj, »ileu,<br />

Meksiku, Peruu, Filipinima, Tajvanu i u Australiji. Za sve<br />

to je 1991. postao poËasni profesor SveuËiliπta Oklahoma,<br />

a 1994. i naslovni profesor kemijskog inæenjeringa.<br />

Ta biografija izgleda u doba danaπnjeg tzv. sporta veoma<br />

Ëudno. Ona, meappleutim, samo potvrappleuje da vrhunski sportaπi<br />

osim vrhunskih sportskih sposobnosti imaju i druge takve<br />

sposobnosti, ali se one menadæerskim metodama uniπtavaju<br />

do razine viπe-manje uspjeπnog trenera ili - gostioniËara.<br />

To je uniπtavanje, kao πto se vidi iz ovog primjera, nacionalne<br />

supstance. <strong>Hrvatski</strong> olimpiski odbor je 1992. godine<br />

Zdravka JeæiÊa imenovao sportskim veleposlanikom u<br />

SAD. Iza njega ostali su supruga, sinovi manager i lijeËnik<br />

te kÊerka pravnica .<br />

puta.<br />

Æarko SusiÊ

SmrÊu Zdenka Uzorinca (7. srpnja<br />

1929. - 10. lipnja 2005.)<br />

hrvatski sport je ostao bez<br />

svog iznimnog Ëlana. Ne samo zato<br />

πto je bio odliËan sportaπ, posebno<br />

stolnotenisaË, nego joπ viπe zato πto<br />

je za taj hrvatski sport, i sport opÊenito,<br />

uËinio iznimno mnogo kao<br />

sportski radnik, poglavito kao propagator<br />

i, osobito, povjesniËar stolnog<br />

tenisa, ali i ostalih sportova.<br />

Zdenko Uzorinac imao je sreÊu,<br />

ali i nesreÊu, πto je bio aktivan u<br />

doba velikih sportskih godina Æarka<br />

Dolinara, braÊe Harangozo, Josipa<br />

Vogrinca i drugih iznimnih<br />

stolnotenisaËa. U toj osobitoj konkurenciji<br />

on je kao aktivni igraË<br />

veÊ 1942., joπ junior, nastupio za<br />

seniorsku momËad svog prvog<br />

kluba HA©K-a. Kasnije je nastupao<br />

za nasljednika HA©K-a,<br />

ASTK Mladost za koji je osvojio<br />

25 naslova prvaka Hrvatske i πest<br />

naslova prvaka tadaπnje Jugoslavije<br />

(1945.-1962.). Pobijedio je i na<br />

meappleunarodnim prvenstvima Sarajeva<br />

1958. i 1964., Londona 1958.<br />

Veteranski je prvak otvorenog prvenstva<br />

SAD-a 1990. πto je bio i na<br />

veteranskim prvenstvima bivπe Jugoslavije,<br />

te Republike Hrvatske<br />

1992. i 1993. Nekoliko puta bio je<br />

pobjednik turnira novinara prigodom<br />

svjetskih prvenstava. Uspjeha<br />

je imao i u tenisu u kojem je 1964.<br />

bio finalist prvenstva Jugoslavije.<br />

Kao trener stolnotenisaËica Mladosti tri puta je osvojio<br />

prvenstvo Jugoslavije i Ëetiri puta pobjedu u Kupu<br />

(1966. - 1971.).<br />

Ipak, sve je to manji dio zasluga Zdenka Uzorinca za hrvatski,<br />

pa i svjetski stolni tenis. Godinama - sve do same<br />

smrti - bio je stolnoteniski i teniski djelatnik u klubovima,<br />

podsavezima i savezima, komisijama, struËnim i trenerskim,<br />

Stolnoteniskog saveza Jugoslavije i Republike Hrvatske,<br />

organizator velikih stolnoteniskih meappleunarodnih<br />

priredbi, sudac, vrhovni sudac i - navlastito - izvjestitelj.<br />

IN MEMORIAM<br />

ZDENKO UZORINAC (7. srpnja 1929. - 10. lipnja 2005.)<br />

NeobiËno vrijedna<br />

i doslovce sportska liËnost<br />

Uzorinac je bio odliËan sportaπ,<br />

posebno stolnotenisaË, koji je za<br />

taj hrvatski sport, i sport<br />

opÊenito, uËinio iznimno mnogo<br />

kao sportski radnik, poglavito<br />

kao propagator i, osobito,<br />

povjesniËar stolnog tenisa, ali i<br />

ostalih sportova<br />

Od 1975. do 1994. bio je Ëlan<br />

Europskog stolnoteniskog saveza<br />

(ETTU) i Meappleunarodnog stolnoteniskog<br />

saveza (ITTF). Od 1980. do<br />

1995. Ëlan je Meappleunarodne stolnoteniske<br />

akademije.<br />

No, i to je samo dio zasluga<br />

Zdenka Uzornica za hrvatski i<br />

svjetski stolni tenis. NajveÊe priznanje<br />

zasluæio je njegov publicistiËki<br />

rad za taj sport. Bezbrojni izvjeπtaji<br />

i Ëlanci objavljeni su u raznim<br />

novinama i listovima, suradnja<br />

u “Povijesti sporta”, u izdanjima<br />

Leksikografskog zavoda Hrvatske,<br />

publicistiËki radovi od malih<br />

knjiga do velikih, opseænih i<br />

cjelovitih monografija o stolnom<br />

tenisu i tenisu, ono je πto Êe Zdenka<br />

Uzorinca stalno vezati uz razvoj<br />

<strong>hrvatskog</strong> sporta.<br />

Knjige “Od Londona 1926. do<br />

Sarajeva 1973.”, “Pedeset godina<br />

STS Jugoslavije” (1978.), “Od Sarajeva<br />

do Novog Sada” (1981.),<br />

“©ezdeset godina stolnog tenisa”<br />

(1988.) za ITTF, “»etrdeset godina<br />

ASTK Mladost”, samo su najzapaæeniji<br />

radovi Zdenka Uzorinca. On<br />

je bio i redoviti suradnik dnevnih i<br />

povremenih domaÊih stranih listova<br />

i Ëasopisa. Punih 30 godina izvjeπtavao<br />

je s velikih stolnoteniskih,<br />

ali i malih priredbi. Objavljivao<br />

je tako u japanskom “Butterfly<br />

World Report”, njemaËkom “Deutscher<br />

Tischtennis Sport”, talijanskom<br />

“La Revista del Tennisatavola”, francuskom<br />

“France Tennis de Table”, itd.<br />

Povrh toga, objavio je opπirno i odliËno ureappleenu veliku<br />

knjigu o meappleunarodnom i naπem tenisu “Teniske legende”.<br />

Kad se uoËi da se sve to zbivalo bez prekida od 1941.<br />

sve do smrti 2005. godine, mora se konstatirati da je hrvatski<br />

sport u Zdenku Uzorincu izgubio neobiËno vrijednu<br />

i, u biti, doslovno sportsku liËnost.<br />

Æarko SusiÊ<br />

59

n GORAN IVANI©EVI∆, DOPREDSJEDNIK HOO-a<br />

Proslavljeni hrvatski tenisaË, olimpijac i pobjednik Wimbledona<br />

2001. Goran IvaniπeviÊ izabran je 17. kolovoza u Splitu, na 11.<br />

sjednici Skupπtine Hrvatskog <strong>olimpijskog</strong> <strong>odbora</strong>, za dopredsjednika<br />

HOO-a.<br />

n IMENOVANI PREDSJEDNICI ODBORA<br />

Odlukom Skupπtine iz kolovoza, Ëetvorica dopredsjednika HOO-a<br />

predsjedavat Êe, kako je i predviappleeno novim Statutom HOO-a, Ëetirima<br />

odborima, stalnim radnim tijelima Skupπtine. Goranko FiæuliÊ<br />

imenovan je predsjednikom <strong>Odbor</strong>a ljetnih<br />

olimpijskih igara, Stojko VrankoviÊ vodit Êe<br />

<strong>Odbor</strong> neolimpijskih sportova, Ivo Goran Munivrana<br />

<strong>Odbor</strong> zimskih olimpijskih sportova<br />

dok Êe novoimenovani dopredsjednik HOO-a<br />

Goran IvaniπeviÊ voditi <strong>Odbor</strong> za lokalne æupanijske<br />

zajednice.<br />

n DOPUNA VIJE∆A<br />

Od Ëetiri Ëlana potrebna za dopunu VijeÊa<br />

prema odredbama novog Statuta iz lipnja<br />

2005., Skupπtina HOO-a je na redovnoj sjednici<br />

u kolovozu 2005. godine odluËila imenovati,<br />

zasad, samo dvojicu. Novi su Ëlanovi<br />

Duπko Mrduljaπ, predstavnik Hrvatskog veslaËkog<br />

saveza s iskustvom u radu VijeÊa od<br />

2000. do 2002.godine, te Marijan Maras,<br />

predstavnik ZagrebaËkog sportskog saveza.<br />

Skupπtina je takoappleer odluËila, zbog gubitka<br />

mandata u Skupπtini, razrijeπiti dosadaπnjeg<br />

Ëlana VijeÊa Vlatka ©kilju, predstavnika Hrvatskog<br />

judo saveza koji je za Ëlana VijeÊa<br />

izabran u listopadu 2002. godine.<br />

n »OP GLAVNI TAJNIK HOO-a<br />

U lipnju 2005. godine, jednoglasnom odlukom VijeÊa, Josip<br />

»op imenovan je glavnim tajnikom HOO-a s mandatom od Ëetiri<br />

godine. Josip »op, diplomirani ekonomist, bio je vrπitelj duænosti<br />

glavnog tajnika HOO-a u dva navrata, od studenoga 2000. do veljaËe<br />

2001. godine te od studenoga 2004. do lipnja 2005. godine.<br />

U sportskoj administraciji, Josip »op bio je izvrπni direktor i direktor<br />

ureda za lokalni sport HOO-a, te glavni tajnik Hrvatskog<br />

nogometnog saveza.<br />

n O PEKINGU OPTIMISTI»NO<br />

UnatoË ograniËenju broja sportaπa zadanim kvotama, te strogom<br />

kvalifikacijskom sustavu izbora za OI Peking 2008., Hrvatska bi<br />

se mogla kvalificirati u 20 sportova s oko 162 sportaπa, naznaËeno<br />

je “u optimistiËnoj prognozi” prijedloga Projekta priprema za<br />

nastup na OI Peking 2008. koji je pripremio Ured za olimpijski<br />

program HOO-a. Sastavni dio Projekta, koji su VijeÊe i Skupπtina<br />

60<br />

OD OLIMPA DO OLIMPA<br />

Glavni<br />

Pripremile<br />

Radica Jurkin i<br />

Gordana GaÊeπa<br />

u Hrvatskom olim<br />

Goran IvaniπeviÊ,<br />

dopredsjednik<br />

HOO-a<br />

HOO-a sa sjednice u kolovozu uputili nacionalnim sportskim savezima<br />

na razmatranje, Ëine Kriteriji i mjerila za financiranje priprema,<br />

te kriteriji za razvrstavanje sportaπa u kategorije olimpijskih<br />

kandidata. KonaËno usvajanje Projekta OI Peking 2008. planirano<br />

je za VijeÊe i Skupπtinu HOO-a u prosincu 2005. godine.<br />

n SPORTA©IMA NOVA KATEGORIZACIJA<br />

Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o kategorizaciji sportaπa<br />

koji je sastavila radna grupa na Ëelu s dopredsjednikom HOO-a<br />

Ivom Goranom Munivranom, odlukom VijeÊa od 17. kolovoza,<br />

upuÊen je nacionalnim sportskim savezima<br />

na razmatranje. KonaËan prijedlog<br />

Pravilnika kojim se sportaπi razvrstavaju<br />

u skupine od prve do πeste<br />

kategorije vrhunskih odnosno vrsnih<br />

sportaπa, VijeÊe namjerava staviti<br />

Skupπtini na razmatranje u prosincu<br />

2005. godine.<br />

n JO© »ETIRI GODINE ZAJEDNO<br />

“Kompanija vrijedi koliko ostvari<br />

dobiti i koliko vrati okolini, a INA je<br />

postigla oboje”, izjavio je predsjednik<br />

HOO-a Zlatko Mateπa prilikom potpisivanja<br />

novog Ëetverogodiπnjeg sponzorskog<br />

ugovora s najveÊom hrvatskom<br />

naftnom kompanijom INA-Industrija<br />

nafte d.d. Predsjednik Uprave<br />

INA-e Tomislav DragiËeviÊ iznio je<br />

zadovoljstvo πto je iznimno uspjeπna<br />

suradnja produæena na joπ jedan olimpijski<br />

ciklus, a na dobrobit <strong>hrvatskog</strong><br />

sporta. U zagrebaËkom Muzeju Mimara,<br />

u nazoËnosti brojnih sportskih i gospodarstvenih uglednika gdje<br />

je sporazum potpisan 19. srpnja, predstavljen je i dokumentarni<br />

film 'INA na Olimpu', za koji je Ëlanica Olimpijskog POOLA dobila<br />

prestiænu nagradu International Stevie Word u New Yorku.<br />

n OLIMPIJSKA SRE∆KA ZA MLADE SPORTA©E<br />

Potpisivanjem ugovora o suradnji s Hrvatskom Lutrijom i AutokuÊom<br />

Zubak 12. srpnja, <strong>Hrvatski</strong> olimpijski odbor pokrenuo je<br />

marketinπki projekt “Olimpijska sreÊka”. Sredstva u visini od sedam<br />

posto po prodanoj sreÊki za HOO predviappleena su za unapreappleenje<br />

i razvoj mladih nadarenih hrvatskih sportaπa.<br />

n POPUST ZA NACIONALNE SPORTSKE SAVEZE<br />

<strong>Hrvatski</strong> olimpijski odbor odrekao se naknade od 19 posto od<br />

prodaje sportske opreme sa znakovljem HOO-a, ugovorene u lipnju<br />

s tvrtkom Magma d.o.o., u korist opremanja πportskih reprezentacija<br />

nacionalnih sportskih saveza. Naime, jednoglasna odluka<br />

VijeÊa od 17. kolovoza omoguÊit Êe sportskim savezima 19 posto<br />

jeftiniju sportsku odjeÊu i obuÊu za hrvatske reprezentativce.

dogaappleaji<br />

pijskom odboru<br />

n »ETIRI VELIKE MEDALJE<br />

S Europskog atletskog prvenstva sportaπa s invaliditetom, odræanog<br />

u Espoou u Finskoj od 17. do 28. kolovoza 2005. godine, hrvatska<br />

se sportska reprezentacija vratila sa Ëetiri medalje, od kojih<br />

je sama Marija IvekoviÊ osvojila tri; zlatnu u petoboju, srebrnu u<br />

skoku udalj, te bronËanu medalju u bacanju diska. Jelena VukoviÊ<br />

osvojila je zlatnu medalju u bacanju kugle.<br />

n PET MEDALJA NA SVJETSKIM IGRAMA<br />

<strong>Hrvatski</strong> su sportaπi, njih 34 u devet sportova, s pet medalja<br />

zavrπili nastup na 7. svjetskim igrama neolimpijskih sportova u<br />

njemaËkom Duisburgu od 14. do 24. srpnja, na kojima je nastupilo<br />

3500 sportaπa iz 100 zemalja. Marko PopoviÊ osvojio je zlato<br />

u preciznom gaappleanju mete ribolovnim priborom (arenberg), Sandro<br />

Gulja srebro u boÊarskom preciznom izbijanju, dok su Tanja<br />

Gobo, takoappleer u preciznom izbijanju i Alen ZamliÊ u karate borbama,<br />

te muπka ekipa rukometa na pijesku, osvojili broncu.<br />

n PO DVA PUTA ZLATO I SREBRO NA EYOF-u<br />

<strong>Hrvatski</strong> sportaπi, njih 56 u osam sportova i u konkurenciji 2.082<br />

sportaπa iz 48 zemalja, vratili su se iz Lignana u Italiji s 8. <strong>olimpijskog</strong><br />

festivala europske mladeæi (EYOF) u srpnju 2005. s dvije zlatne<br />

i dvije srebrne medalje. Obje zlatne medalje osvojili su atletiËari<br />

Danijela GrgiÊ (400m) i Nikola KiπaniÊ (kugla). Srebrnu medalju<br />

osvojila je njihova kolegica Arna Erega (100m prepone), a drugu srebrnu,<br />

æenska odbojkaπka ekipa. Na EYOF-u u Lignanu, po prvi puta,<br />

u sportski program od 11 sportova uvrπten je i kajak/kanu.<br />

n ZLATNI MLADI∆I S UNIVERZIJADE<br />

Zlatnom medaljom gimnastiËara Roberta Seligmana na konju s<br />

hvataljkama, te dvojca u jedrenju ©ime Fantele i Igora MareniÊa u<br />

klasi 470 hrvatski su sportaπi uspjeπno zavrπili nastup na 23. ljetnoj<br />

univerzijadi od 11. do 21. kolovoza u turskom Izmiru. Zlata<br />

ovih mladiÊa svrstale su Hrvatsku na 22. mjesto od ukupno 132 zemlje<br />

sudionice.<br />

n DODATNA PRILIKA LOKALNIM ZAJEDNICAMA<br />

Ured za lokalni sport odluËio je opÊinskim, gradskim i æupanijskim<br />

savezima dati «dodatnu prilikufl za sufinanciranje sportskih i razvojnih<br />

projekta. Prema raspisu Ureda, do 25. listopada svi zainteresirani<br />

mogu konkurirati s programima koji su ili veÊ realizirani tijekom<br />

2005. ili koji se tek namjeravaju provesti do kraja godine. Prednost u<br />

potpori HOO-a imat Êe sportske zajednice s razvojnom strategijom i<br />

programima od opÊeg interesa. Uvjeti i programske osnove natjeËaja<br />

objavljeni su na adresi www.hoo.hr<br />

n PO»ASNI GRA–ANI ATENE<br />

<strong>Hrvatski</strong> rukometni reprezentativci, osvajaËi zlatne olimpijske<br />

medalje na OI u Ateni 2004., proglaπeni su u lipnju 2005. godine<br />

poËasnim graappleanima Atene. Plakete u znak priznanja za doprinos<br />

meappleunarodnom sportu i olimpijskom idealu, na prigodnoj sveËanosti<br />

organiziranoj za zlatne rukometaπe i brojne uglednike sportskog<br />

i kulturnog æivota, uruËio je u Zagrebu grËki veleposlanik u<br />

Hrvatskoj Panavotis Baizos.<br />

Hrvatska muπka rukometna reprezentacija na primanju u grËkom veleposlanstvu u Zagrebu<br />

61

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!