magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

More documents

Recommendations

Info

RELIGIJA I SPORT Najvrjedniji cilj je Biblija je knjiga koja otvara put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije povezan uz Ëovjeka preko tijela nego uz Ëovjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. »ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa svim svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim umom Piπe don Vitomir ZeËeviÊ Rimski pjesnik Juvena iz Akvina koji je æivo u prvom stoljeÊu naπe krπÊanske ere reËe: "men sana in corpore sano", odnosno "zdrav duh u zdravu tijelu", πto predstavlja svakako jednu od najstarijih poruka o sportu. Njegova je misao bila da Ëovjek koji je uistinu mudar niπta drugo od neba ne moli nego da ima «zdrav duh u zdravu tijelufl. U djelima antiËkih filozofa Platona i Aristotela nalaze se dijelovi koji istiËu vaænost odnosa duha i tijela. StarogrËki filozof Platon rekao da je glavna bit Ëovjeka da se igra. Igra kao naËin Ëovjekova ophoappleenja prema sebi i drugima u jednu ruku oblikuje kulturu. Ona u sebi sadræi razna znaËenja i oblike tako da nadilazi Ëovjekov razum. Igra u Ëovjeku stvara zadovoljstvo i opuπtenost. Mnogi Êe se pita kakve veze ima Biblija s igrom ili sportom? Biblija nije knjiga koja sadræi razna pravila, povijest i vrste sportova. U sebi Biblija ne daje nikakvu povezanost sa sportskim natjecanjima. Ona sadræi samo neke elemente i prizore sportskog natjecanja onoga vremena. Kakva je zapravo Biblija knjiga? Prvo i prije svega, Biblija je Boæja i ljudska rijeË. Bog se posluæio naπim jezikom da bi razumljivo govorio ljudima. Biblija je knjiga koja otvara put Ëovjeku prema cijelom svijetu. Sport nije povezan uz Ëovjeka preko tijela nego uz Ëovjeka kao kompletno biÊe duhovno i tjelesno. »ovjek je u sport ukljuËen slobodno sa svim svojim pozitivnim i negativnim stranama, ali isto tako sa svojim osjeÊajima i sa svojim umom. On u sport sa sobom donosi ljudske i vjerske vrijednosti koje mu pomaæu u ostvarivanju sportskog cilja. Sport je druπtvena kategorija jer ukljuËuje druge osobe u igru. Iz ovoga je vidljivo da Biblija i sport imaju dodirne toËke. Biblija otvara Ëovjeku nove horizonte prema duhovnome, ali i prema svjetovnom. Ocrtava Ëovjeka u potpunosti, s tim da 22 daje naglasak da ovozemaljski æivot koji u sebi ima materiju i tijelo, treba biti ostvaren na duhovniji i uzviπeniji naËin. Sport u Bibliji Biblija na svojim prvim stranicama govori o stvaranju svijeta. Vrhunac tog stvaranja jest Ëovjek, slika Boæja. Tu dolazi do izraæaja Ëovjek πto ga Biblija spominje u knjizi Postanka 1,26: "NaËinimo Ëovjeka na svoju sliku, sebi sliËna..." Tu se vidi da je Ëovjek razliËit od svih stvorenja i stvorova i da u sebi posjeduje neπto boæansko, u isto vrijeme otvoren je prema svome Stvoritelju. »ovjeku je povjerena briga za sve stvoreno da vodi brigu, da skrbi i razvija o svim stvorenjima i stvarima. Kroz ovakav postupak Ëovjek se sam razvija, ali ujedno razvija i okolinu u kojoj æivi. »ovjek u Boæjem stvaranju dobio je svoj prostor djelovanja i vrijeme. U sebi Ëovjek posjeduje fiziËke i duhovne sposobnosti kao najvaænije Boæje stvorenje. Svjestan svoje posebnosti Ëovjek je razvijao svoje sposobnosti i odnose s drugima. Ali ometanje njegovog stvarnog napretka naruπavalo je zlo koje nije dozvoljavalo pozitivni razvitak u njemu. Bog pravi jedan iskorak prema Ëovjeku kada na svijet πalje svoga sina Isusa koji biva utjelovljen u ljudskom obliku. U svemu jednak Ëovjeku osim u grijehu. On je propovijedao Ëovjeku govoreÊi o Boæjoj ljubavi ovdje na zemlji i da se na taj naËin ostvaruje slika novog Ëovjeka. Promijenio je dotadaπnje Ëovjekovo razmiπljanje o bliænjemu kao onaj koji stvara opasnost njegovog razvoja, nego da je on onaj kroz kojeg moæe ostvariti svoj æivotni cilj. Biblija u svojem tekstu rabi rijeË "igra", posebno igra djece. Jiπmael se igra s Izakom (- Post 21, 9). Kod proroka Zaharije nalazimo da Êe se u vrijeme spasenja "gradski trgovi ispuniti djeËacima i djevojËicama koji Êe se igrati na njegovim trgovima" (Zah, 8,5). Tako joπ moæemo naÊi rijeËi o igri kod Izaiji, Joba i u knjizi Tuæaljki. Dakle, vrlo malo moæemo naÊi u Starom i u Novom Zavjetu pojam "igra" ili "πport". Sveti Pavao upotrebljava sportske rijeËi (metafore) u svom govoru u 1.Kor, 9,24: "Ne znate li: oni πto u trkaliπtu tr- Ëe, svi doduπe trËe, ali jedan prima nagradu". Pavao dosita upotrebljava starogrËke sportske izraze. Igra je doista ljudska aktivnost kojoj nije cilj postizanje neke zarade nego slobodni izraz tijela i duha. »ovjek se ostvaruje kroz igru pokazujuÊi cijeloga sebe. Ne smije biti biÊe koje samo uæiva u tim blagodatima nego se kroz to treba radovati. Stoga je Bog stvorio svijet da se Ëovjek u njemu raduje, a ne da ga samo koristi i njime gospodari. Kao biÊe, Ëovjek je stvoren da æivi zajedno s drugima u ljubavi i solidarnosti. Ne smije dakle igrati sam ili protiv drugih da bi njih uniπtio ili postao njihov gospodar. Ljubav je zlatno pravilo sporta. Istina je da onaj koji se bavi sportom æeli biti pobjednik, ali ne igra da bi stekao moÊ i vlast nad drugim Ëovjekom. Natjecanje je sastavi dio igre, dok traje u okvirnim granicama ponaπanja, ali je opasnost da postane naËin sebiËnog æivljenja. Sport sluæi Ëovjeku, a ne Ëovjek sportu Oni koji se bave profesionalnim sportom mogu biti radost i zabava druπtva u kojem æivi. Sport je samodisciplina. Kroz svetog Pavla koji kaæe u 1. Kor 9, 25,27: "Ja krotim svoje tijelo i zarobljavam…" Tu se prije svega odnosi na cijelu osobu, a ne samo tijelo. Za njega je glavno usmjerenje usmjeriti osobu prema "neraspadljivom vijencu" kao nagradi koja je najvaænija u æivotu svakog sportaπa i svakog Ëovjeka. Razmiπljati pavlovski o sportu, znaËi shvatiti da je igra slobodan naËin druπtvenog opho- a ne borilaËk
ljudska sreÊa, appleenja gdje se ostvaruje ljudska osoba. Sport nema vrijednosti u sebi samom, nego vrijednost potpori iz druπtvene i religiozne sredine u kojoj se æivi. Njegov pravi smisao je u opÊem poimanju Ëovjeka i ljudskog djelovanja. Igra i sport proizlaze iz samog Ëovjeka, a on se igrom izri- Ëe, ostvaruje i razvija fiziËki i duhovno. Sport se treba shvatiti kao neπto πto se odnosi na cjelovitog Ëovjeka, a ne samo na njegovu tjelesnost. Iz svog gledanja na Ëovjeka Biblija daje sportu smisao i dubinu u sluæbi Ëovjeku. Sve πto postoji treba sluæiti Ëovjeku, a ne da Ëovjek sluæi stvarima. Prema Evanappleelju bilo bi da sport sluæi Ëovjeku, a ne Ëovjek sportu. Sport nikako ne smije biti cilj, nego sredstvo po kojem se bolje moæe ostvariti. GovoreÊi Isus u Markovom Evanappleelju 2,27: "Subota je stvorena radi Ëovjeka, a ne Ëovjek radi subote". Ipak, u sportu je potrebno shvatiti da je sve to u sluæbi bolje izgradnje i nadogradnje ljudske osobnosti. Smisao svih natjecanje jest biti pobjednik i to je najviπi cilj u sportu. Ali prema Bibliji, najviπi cilj jest sam Bog. »ovjek u sportu ima svoje dostojanstvo. I Ëovjek se u sportu oslanja na drugoga. Jer kad nema drugoga nema ni sporta. Onda se ne bi Ëovjek imao s kim natjecati. Sport i Biblija dodiruju ono bitno, a to je Ëovjekovo biÊe. Biblija govori i o opasnostima koje dolaze u krivom shvaÊanju sporta i kod natjecatelja i kod onih koji gledaju. U svakom sluËaju, onaj koji je na drugoj strani ne smije biti i postati neprijatelj. Nego samo natjecatelj. On treba biti naπ prijatelj, brat i Boæje stvorenje. Da bi se dobili vrhunski rezultati treba puno trenirati, biti ustrajan, posluπan, vjeæbati i odricati se. Treba ovladati sobom, svojim osjeÊajima i nagonima. Ujedno treba prihvatiti drugoga u svoj njegovoj razliËitosti. Sve je to sadræano u biti vjere i askezi kao naËinu æivota. Kroz sport i natjecanja zaboravlja se ono bitno. Sve podlijeæe natjecanju, ganja se rezultat i uspjesi. Dolazi do razoËaranja, u kojem trpi sam sportaπ i njegova obitelj. Najvrjedniji ciljevi se zaboravljaju, a to je ljudska sreÊa, a ne borilaËka postignuÊa. Sport razvija u Ëovjeku njegovu osobnost i pokazuje da se kroz upornost i rad moæe doÊi do velikih vrijednosti. On u sebi spaja ljude razli- Ëitih vjera, nacija i mentaliteta. Biblijski pogled na Ëovjeka moæe utjecati da se u sportu Ëovjek ispunja, ali da treba znati da je sport naËin kako doÊi do veÊih vrijednosti od onih ljudskih. Biblija i sport su mostovi koji usmjeruju Ëovjeka prema neËem pozitivnom. Biblija i sport u sebi proæimaju æivot i Ëovjeka koji trebaju biti okrenuti prema svojoj vertikali, a to je naπ Stvoritelj. Bog æeli biti ukljuËen u svako podruËje ljudskog æivota, pa tako i u sport. Svaki pojedinac dobiva talente koji dolaze od Boga. Nekome je dao viπe talenata, a nekome manje prema njegovim sposobnostima. Isus, obraÊajuÊi se svojim sluπateljima, u prispodobi govori o trojici sluga koji su dobili od gospodara talente. Jedan je dobio pet, drugi tri, a jedan jedan. Iz te prispodobe poruka je Isusova da nije vaæno koliko imaπ talenata, nego kako razvijaπ i koliko ulaæeπ u njih. Nitko neÊe moÊi neπto postiÊi ako se ne potrudi da bi ispunio svoje moguÊnosti. Ze Robertovo iskustvo Svaki sportaπ posjeduje osnovne dvije dimenzije: fiziËku i mentalnu. Ali ne treba zaboraviti ni treÊu dimenziju, a to je duhovna. Sve dok sportaπ ne spozna Boga, kod njega djeluju samo prve dvije dimenzije. Sve tri dimenzije: fiziËka, mentalna i duhovna saËinjavaju potpunog sportaπa. Ta se duhovnost izraæava kroz Ëinjenicu da je Bog ljubav i da je naπ Stvoritelj. Isus je naπ spasitelj i otkupitelj. UpoznavajuÊi Isusa kao Sina Boæjega i æiveÊi po njegovim zapovijedima ljubavi dolazimo do potpunog duhovnog sjedinjenja s bliænjima i sa samim Bogom. Æivot sportaπa razlikuje se od æivota drugih ljudi. Njihov brzi ritam æivota u kojem treniraju, natjeËu se i bore za πto bolje rezultate naj- ËeπÊe se osjeti na njima samima kao nedostatak samopouzdanja i podrπke. Sport traæi rezultate, a povrh svega dobre talente. Vrijeme za osobnu izgradnju pojedinog sportaπa je minimalno. Tu trpi obitelj, prijatelji i djeca. U samom æivotu sportaπa jedno od vaænih mjesta njegove osobnosti treba zauzeti vjera koja se iz dana u dan nadograappleuje kroz Ëitanje Biblije, osobnu molitvu i svete sakramente. Sportaπev duh mora biti snaæan i Ëvrst. A da bi se do toga doπlo, treba uspostaviti vertikalu s Bogom. U slobodno vrijeme pojedini sportaπi Ëitaju Bibliju i nadahnjuju se nad njom. Neki od njih, kad bi proËitali Bibliju, znali bi reÊi: "Biblija je promijenila moj æivot". Sportaπi dobro znaju da put do uspjeha nije lagan. Sport je viteπko nadmetanje, a Crkva æeli da sportaπi budu nositelji i svjedoci vjere. To se ostvaruje kroz ljubav prema Bogu, a onda i ljubav prema Ëovjeku. Svaki Ëovjek je pozvan æivjeti pravim krπÊanskim æivotom i sa svim ljudskim vrijednostima koji su najvaæniji za Ëo- vjeka.Nogometaπ Bayerna iz Muenchena Ze Roberto, proæivljavajuÊi teπke trenutke æivota, osjetio je Boæju ljubav. »itajuÊi Bibliju osjetio je neπto posebno: "Tamo sam susreo Boga koji se æeli pribliæiti Ëovjeku. Ne moramo se sami muËiti da bismo doπli do njega, nego je on sam upravio put prema nama. I doznao sam iz ove stare knjige da je Boæja ljubav prema meni aktualna". Kroz Ëitanje Biblije Ze Roberto osjetio je da Bog æeli biti njegov otac. Osjetio je utjehu u Bibliji. U njoj se Ëesto spominje Bog koji moæe tjeπiti ljude kao πto nikada nijedan Ëovjek nije mogao. Svoju sreÊu izriËe tako, πto je svoj æivot povjerio Isusu. Vrlo je vaæno razgovarati s Bogom i sluπati ga. Takav sportaπ kao πto je Ze Roberto redovito Ëita Bibliju i ona je njegovo nadahnuÊe u igri i u svakodnevnom æivotu. Osim toga, Biblija sadræi vrlo vaæne poruke vjere za sportaπe: "Nogometaπ koji ne vjeruje u sebe, momËad koja viπe nije uvjerena da moæe svladati teπke situacije, bit Êe uvijek na gubitni- Ëkoj strani. Mnogo je primjera u Bibliji u kojima su se ljudi okrenuli krivim stvarima i sve izgubili... kad trebam pomoÊ u æivotu Bog bi trebao biti prvi kome Êemo se obratiti". Svaki Ëovjek se susreÊe s Bogom, svatko doæivi neπto πto ga navede na razmiπljanje o Bogu. U Bibliji doznajemo da je Ëovjek tjelesno bi- Êe i moæe se igrati, kako bi razvijao u sebi darove koje mu je Bog povjerio. Kroz igru Ëovjek razvija otvorenost prema drugima, ali mu je sportska igra samo sredstvo za æivotnu igru pred Gospodinom. A sv. Pavao sportaπima poruËuje: "dobar sam boj bio, trku zavrπio, vjeru saËuvao". (Timotej, 4, 7-8) LITERATURA: Ze Roberto, Dodavanje iz snova, Teovizija, Zagreb 2005. Ivan MarijanoviÊ, Odgajati πportom, KSC, Zagreb 1993. Talijanska biskupska konferencija, ©port i krπÊanski æivot, Salom, Zagreb 2002. Naπi razgovori, Glas koncila br. 52, Zagreb 2004. Svjetlo RijeËi br.256/257, Sarajevo, srpanj-kolovoz 2004. Stipe Nimac, Zbornik radova, Tijelo, sport i teologija, FranjevaËki samostan Gospe Lurdske, Zagreb 1988. Biblija, Stvarnost, Zagreb 1968. a postignuÊa 23
Page 1: BROJ 16 • RUJAN 2005. ISSN 1331-9
Page 5 and 6: KALENDAR NATJECANJA 2005. Priredila
Page 7 and 8: - Zadovoljni smo brojem osvojenih m
Page 9 and 10: ME-UNARODNE SPORTSKE PRIREDBE Medit
Page 11 and 12: Stjepan JaniÊ MiÊi i Stjepan Jani
Page 13 and 14: I danas Ëvrsto stoji Horvatov rece
Page 16 and 17: 16 SPORTSKE NADE: Goran Percan, jun
Page 18 and 19: IvaniÊ Grad, smjeπten u neposredn
Page 20 and 21: Olimpijska slava rezervirana je za
Page 24 and 25: SPORT I DIZAJN Reci mi piktogramom
Page 26 and 27: Visoko kinesko sportsko izaslanstvo
Page 28 and 29: Sponzor HOO-a
Page 30 and 31: 2 OBLJETNICE STO GODINA ©PORTSKOG
Page 32 and 33: 4 Piπe Iva Siber NOVI ©PORTOVI AK
Page 34 and 35: 6 PO»ECI ZRAKOPLOVSTVA U HRVATSKOJ
Page 36 and 37: 8 Biografije Devedesetgodiπnjica r
Page 38 and 39: 10 ©PORTSKE ORGANIZACIJE ©ezdeset
Page 40: „Sportska arhitektura u Zagrebu"
Page 44 and 45: • Gospodine doministre, Ëime se
Page 46 and 47: Baron Pierre de Coubertin, otac mod
Page 48: Atletsko selo - Uzundere Atletsko s
Page 51: 14. Ljetna πkola kineziologa Repub
Page 55 and 56: igrom. ©vicarski dvojac odabrao je
Page 57 and 58: namijenio πiroj publici, posebice
Page 59 and 60: SmrÊu Zdenka Uzorinca (7. srpnja 1
Page 61: dogaappleaji pijskom odboru n »ETI

magazin hrvatskog olimpijskog odbora - Hrvatski Olimpijski Odbor

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?