Premalo stakla? Nagrađeni proizvodi iz Vetropacka

© Getty Images 

VETROTIME 

Magazin za Vetropackove kupce • srpanj 2008. • www.vetropack.com 

SIROVINE | Što je to staklo 

RECIKLIRANJE | Od stakla nastaje staklo 

TRŽIŠTE 

Premalo stakla? 

INOVACIJE 

Nagrađeni 

proizvodi iz 

Vetropacka

2 

VETROTIME 1/08 

IMPRESUM 

Izdavač: 

Vetropack Holding AG, CH-Bülach 

corporate.communication@vetropack.ch 

www.vetropack.com 

03 | TRŽIŠTE | Premalo stakla? Važnost pažljivog planiranja 

06 | INOVACIJE | Nagrađeni proizvodi iz Vetropacka 

10 | LJUDI | Svakodnevni razvoj 

12 | SIROVINE | Staklo je prirodno 

15 | RECIKLIRANJE | Od stakla nastaje staklo 

17 | UMJETNOST | Portreti za vječnost 

18 | MATERIJAL STAKLO | Kratka povijest stakla – 3. dio 

POŠTOVANI KUPCI, 

sve je pitanje perspektive. To postaje jasno posebno onda kada treba 

ocijeniti je li čaša poluprazna ili polupuna. Oboje je točno, ali istodobno 

i pogrešno. Međutim, taj slobodni interpretacijski prostor izgubi se kada 

uspijemo pronaći zajednički pogled. 

Jednako tako je i u poslovnoj svakodnevici. Trenutačno smo i mi i vi 

zaokupljeni aktualnim poteškoćama europske staklarske industrije u zadovoljavanju 

tržišnih potreba, koje nije moguće riješiti u jednom danu. Ali, 

postoji način kako pronaći rješenje, i to – kao što smo gore opisali – 

pomoću aktivnog djelovanja i promjenom perspektive koju na taj način 

postižemo. Pod aktivnim djelovanjem prije svega mislim na pažljivo planiranje. 

Ako mi – Vetropack i vi, naši kupci – na vrijeme zajednički planiramo 

i izradimo što realnije analize potreba, lakše ćemo uskladiti ponudu 

i potražnju. Pored toga, tako ćemo stvoriti stabilan partnerski odnos u 

kojem ćemo se moći pouzdati jedni u druge. To nam je bitno i to je 

središnji dio naše strategije. Stalo nam je do toga da svojim kupcima 

isporučimo ono što trebaju, ali moramo znati što im treba. Jer, ne zanimaju 

nas prazna obećanja koja nije moguće ispuniti. Radije ćemo u 

uskoj suradnji s našim kupcima razvijati i proizvoditi staklenke koje će 

isticati i podupirati kvalitetu njihova proizvoda. Nekoliko takvih primjera 

naći ćete u ovom izdanju Vetrotimea, od šeste stranice nadalje. 

Poslovna godina 2008. dobro je počela. Dobra konjunktura, pozitivno 

potrošačko raspoloženje i popunjeni kapaciteti u svim našim tvornicama – 

ove natuknice opisuju prvih pola godine. Nažalost, prati nas i stalan rast 

cijena energenata i sirovina. To dovodi do povećanja troškova proizvodnje, 

koje ne možemo kompenzirati ni uz ciljanu primjenu rabljenog 

stakla ni uz rad s pećima koje imaju smanjenu potrošnju energije. 

Srdačno, 

Claude Cornaz

TRŽIŠTE 

PREMALO STAKLA? 

Važnost pažljivog planiranja 

1/08 VETROTIME 3 

Situacija na europskom tržištu stakla je napeta, jer staklane svojom proizvodnjom ne uspijevaju dostići 

potražnju. No, Vetropackovi kupci ipak mogu s optimizmom očekivati predstojeće razdoblje: bez 

obzira na veliku potražnju dogovorene količine bit će na raspolaganju 

Uživanje u slobodnom vremenu uz osvježavajuće piće ili 

kavu tijekom toplog dijela godine udomaćilo se i u 

krajevima sjeverno od Alpa, a kafići su svugdje postali 

sastavni dio ulica. To pogoduje punionicama pića, jer im 

opušteno odmaranje pod šarenim suncobranima osigurava 

visoke prihode. Neki od njih ove godine ipak neće moći u 

potpunosti iskoristiti tržišni potencijal: potražnja za bocama 

sve je veća, a to je dovelo do poteškoća u opskrbi 

staklenom ambalažom. Proizvođači koji nisu pravodobno 

osigurali svoje boce mogli bi propustiti unosan posao. 

Česte promjene potražnje 

Kako je moglo doći do takve napete situacije s obzirom 

na to da su se proizvođači stakla još prije nekoliko 

godina žalili na višak kapaciteta te su zatvorili nekoliko 

staklana? Tržište staklenih boca podliježe stalnim promjenama. 

Način pakiranja pića te njihova predstavljanja i 

ponude krajnjem potrošaču pitanje je duha vremena i 

mode. Primjerice, sve veća važnost ekološke prikladnosti 

proizvoda zadnjih je godina uvelike potaknula korištenje 

stakla, koje se sastoji od prirodnih sirovina. Pored toga, 

staklo simbolizira užitak, koji je sada svugdje poželjan.

4 


Vetropackove lokacije 

(slijeva na desno): 

St-Prex (CH), Pöchlarn 

i Kremsmünster (AT), 

Kyjov (CZ), 

Nemšová (SK), 

Hum na Sutli (HR) 

i Gostomel (UA) 

Primjer Ukrajine jasno pokazuje kako se potražnja za 

staklom može promijeniti u roku nekoliko godina: proizvodnja 

piva u Ukrajini zadnjih se godina povećala gotovo 

za četvrtinu, a proizvodnja votke čak za pola. To će 

povećanje u Ukrajini trajati još nekoliko godina; kod piva 

se tako očekuje da će se domaće potrebe sljedećih 

godina povećati za 200-tinjak milijuna te dostići jednu 

milijardu boca. 

Dugoročno planiranje proizvodnje 

Zašto se onda u takvim situacijama jednostavno ne 

proizvede puno više boca? Zato što to jednostavno nije 

moguće. Potražnja se može značajno promijeniti u roku 

od nekoliko mjeseci ili godina. Nasuprot tome, proizvodnja 

stakla puno je kontinuiranija. Nije moguće preko 

noći izgraditi tvornice: one su vrlo skupe (između 50 i 

100 milijuna eura) i moraju se dugoročno isplatiti. U 

staklarskoj industriji je tehnološki i ekonomski nužno da 

peći rade 24 sata na dan, i to bez prekida barem 10 

godina. Svako odstupanje od tog pravila smanjuje proizvodnju 

i podiže cijene stakla. Stoga su i veliki proizvođači 

poput Vetropacka primorani svoje kapacitete planirati za 

dulja razdoblja. Investicije imaju smisla samo kada je 

potražnja trajna – a ne kada se ona smanji već nakon 

jednog uspješnog ljeta. 

Širenje kapaciteta u čitavoj Europi 

Staklarska industrija, naravno, ne miruje i ne čeka stabilizaciju 

tržišta stakla kako bi se opet mogla prilagoditi 

potražnji. Kapaciteti se kontinuirano šire, ali se i pažljivo 

planiraju u skladu s dugoročnim predviđanjima. U 2004. i 

2005. godini europska proizvodnja staklenki povećala se 

oko 4 posto, u nekim državama čak 7 posto, te je i 

Vetropack povećao efikasnost u postojećim tvornicama 

(detalji na str. 5). Međutim, zbog povećanja potražnje, ni 

ta dodatna proizvodnja nije bila dovoljna. 

Budućnost pripada staklu 

Vetropack, dakle, na višak potražnje reagira stalnim 

ulaganjima. Pritom je poduzeće uvjereno u inovacijsku 

snagu stakla kao pakirnog materijala, i to jednog od 

najstarijih. Upravo će staklo biti vrlo važno u budućnosti 

što se tiče ambalaže. Proizvođači pića i namirnica mogu 

biti sigurni u to da Vetropack poduzima sve kako bi 

dugoročno ispunio želje kupaca. A i oni koji su već 

zaključili ugovore i koji zajedno s Vetropackom pomno 

planiraju svoje potrebe znaju da Vetropack održava 

obećanja koja daje svojim kupcima, čak i u teškim razdobljima. 

Staklena ambalaža neposredno prije isporuke

TRŽIŠTE 

Vetropack stalno širi kapacitete 


Hrvatska. Od svibnja 2008. obnovljena i povećana peć u Humu na Sutli opskrbljuje države Balkana. Pored toga 

su početkom godine na bijeloj peći dva proizvodna stroja zamijenjena jačima. 

Češka i Slovačka. U travnju 2008., u sklopu redovne revizije peći, na vrućem kraju zamijenjen je jedan proizvodni 

stroj te je povećana proizvodnja. Isto to planira se napraviti još ove godine u slovačkoj tvornici u Nemšovoj. 

Ukrajina. U ukrajinskom Gostomelu je u rujnu 2007. u pogon puštena najveća staklarska peć u Ukrajini i Vetropack 

grupi, kao i stroj koji proizvodi u triploj kapi. Na tom se stroju proizvode tri boce u jednom ciklusu. 

Strategija poduzeća. Već je godinama strategija Vetropack grupe kontinuirani rast s tržištem. To potvrđuje još 

jedan primjer iz 2006. godine: zahvaljujući novim staklarskim pećima u Švicarskoj, Ukrajini i Slovačkoj te revidiranoj 

bijeloj peći u tvornici Kremsmünster, već prošle godine povećana je produktivnost.

uvanomine: ne 

kotrlja se, ali 

osvaja nagrade

INOVACIJE 1/08 VETROTIME 7 

SWISS STAR I WORLD STAR ZA VETROPACKOV PROIZVOD 

Plosnatog oblika 

Već 50 godina Švicarski institut za ambalažu (Schweizerisches Verpackungsinstitut) nagrađuje najbolju 

ambalažu. Godine 2007. nagrada SWISS STAR za dizajn dodijeljena je upadljivoj, atraktivnoj 

boci za vino uvanomine. Njezin autor je jedan od najznačajnijih švicarskih dizajnera, Roger Pfund. 

Ubrzo nakon ove, boca je dobila i nagradu WORLD STAR Svjetske organizacije za ambalažu 

(World Packaging Organisation) 

Uvavins je vinarija stara 75 godina iz mjesta Tolochenaz 

blizu St-Prexa. Iz uroda vinograda površine 420 hektara 

proizvodi se oko 200 različitih vina te vinarija na tržište 

konstantno izbacuje inovacije – najnovija je linija uvanomine 

s četiri kompozicije: Garance, Rubis, Ambre i 

Topaze. Kako bi se naglasile samosvojnost i novovrsnost 

vina, za liniju je pripremljen ekskluzivan izgled. Vinarija 

je angažirala jednog od najvažnijih dizajnera u Švicarskoj 

– Rogera Pfunda – i dala mu zadatak da dizajnira 

novu bocu. Među najpoznatijim djelima ovog umjetnika iz 

Ženeve su izgled nove švicarske putovnice, serije francuskih 

novčanica franka te čekova Reka. Roger Pfund je i 

poznati humanist, a kao slikar posebno je sklon lijepim 

stvarima u životu. 

Spoj suvremenog i tradicionalnog 

Na temelju svega navedenog činilo se da je Roger Pfund 

pravi čovjek za dizajniranje jedne posebne vinske boce. I 

nije razočarao svoje nalogodavce: kreirao je bocu 

uvanomine koja ostavlja upečatljiv dojam spajajući 

suvremenost i tradiciju. Sa stražnje se strane boca baš i 

ne razlikuje od drugih, ali sprijeda je plosnata – ne može 

se kotrljati. Jednako je upadljiv i njezin reljef: raskošan 

natpis «uva+» nije samo naziv marke, već i samosvjesna 

izjava. Na stražnjoj strani dominira opulentan reljef od 

listova vinove loze. Nema dvojbe: ova boca je stvarno 

nešto novo i vjerojatno tema razgovora za svakim stolom. 

Zahtjevna proizvodnja 

Boca je i izazov – barem za one koji sudjeluju u njezinoj 

proizvodnji. Jedan od njih je Jean-Franck Haspel, voditelj 

razvoja proizvoda u Vetropacku: «S obzirom na to da je 

riječ o asimetričnoj boci, nije bilo lako postići homogenu 

raspodjelu stakla ni unutarnjeg pritiska. Pored toga je 

naša staklana u St-Prexu opremljena samo za proizvodnju 

cilindričnih boca pa smo morali prilagoditi i kontrolu 

kvalitete i paletizaciju.» Zaposlenici u Vetropacku žele 

ovom bocom stvoriti nešto posebno», ističe Jean-Franck 

Haspel. 

Uz dizajn, važna je i poruka 

Ambicija se isplatila. Boca uvanomine dobila je nagradu 

SWISS STAR od Švicarskog instituta za ambalažu (Schweizerisches 

Verpackungsinstitut) te nagradu WORLD STAR 

od Svjetske organizacije za ambalažu (World Packaging 

Organisation). Obje organizacije nagrađuju iznimna 

ostvarenja vezana za ambalažu. Nagrade se, međutim, 

ne dodjeljuju samo bocama za pića, već i novim omotnicama 

za pisma, tubama za zubnu pastu ili plastičnim 

kantama. Boca uvanomine osvojila je nagrade za dizajn. 

«Ovom bocom osmišljen je nov način dizajniranja te vrste 

ambalaže; ona je samosvojna i harmonična», ocijenio je 

žiri. Boca ističe vrijednost i pozicioniranje vina. Ili, 

jednostavnije rečeno, boca je lijepa ambalaža za dobru 

kapljicu!

8 VETROTIME 1/08 

INOVACIJE 

POT VAUDOIS 1822 – NOVA VERZIJA 2008. 

BOCA ZA VOTKU DOBILA NAGRADU 

Tradicija – preoblikovana 

Boce Pot Vaudois 1822 imaju nov oblik: Demipot 

od 70 cl i Picholette od 35 cl sada su 

ukrašene reljefnim natpisom «vin vaudois». Ova 

oznaka podrijetla omogućuje vinarima iz pokrajine 

Waadtland još bolji nastup na tržištu 

Pot Vaudois 1822 je boca s tradicijom, a to se vidi po 

broju u nazivu: 1822. godine su u kantonu Waadt 

utvrđene mjerne jedinice za boce. Tada su uvedene boce 

Zlato za RUBIN 

Na međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom 

Sadu, u kategoriji staklenih boca, zlatnu medalju osvojila 

je boca proizvedena u Vetropack Straži. Boca je razvijena 

za RUBIN, jednog od najvećih srpskih proizvođača 

pića. Najpoznatiji i najprodavaniji proizvod ove tvrtke iz 

Kruševca je vinjak, a godišnje ga proizvedu 6,5 milijuna 

litara. Sada je ova tvrtka lansirala jednu prestižnu inovaciju 

– votku ATLANTIC. S obzirom na to da je na tržištu 

mnogo proizvođača votke, u Kruševcu su se dosjetili 

načina kako ipak biti prepoznatljiv na tržištu te su osmislili 

zaista poseban dizajn boce. Nova je boca kvadratnog 

presjeka, a svaka od četiri plohe udubljena je u sredini. 

Dvije pravokutne etikete nalaze se jedna nasuprot druge. 

Boje na etiketi predstavljaju votku, tj. elegantnu mješavinu 

vatre i leda. RUBIN i Vetropack Straža ovom su bocom 

dokazali da se u segmentima s mnogobrojnim proizvodima 

isplati originalnost i pažljivo kreiranje ambalaže. 

od 1,4 litre (Pot), polovične od 70 cl (Demi-pot) te male od 

35 cl (Picholette). Stanovništvo se poistovjetilo sa svojom 

bocom Waadtländer, koja je do kraja 19. stoljeća rađena 

ručno. Međutim, nakon što je proizvodnja stakla industrijalizirana, 

Pot Vaudois je nestao. 

Renesansa boce 

Prije gotovo 10 godina, desetak vinara iz Waadtlanda 

odlučilo je oživjeti staru bocu te na taj način samostalno 

nastupiti na tržištu. Obratili su se Vetropacku, jer se 

staklana St-Prex nalazi usred pokrajine La Côte te je

ukorijenjena s područjem Waadt. Vetropackov odjel za 

dizajn razvio je nov oblik boca, a na boce je – kao 

nekada – stavljen reljef žiga Waadtlanda. 

Daljnji razvoj tradicije 

Krajem 2006. je Office des vins vaudois – organizacija za 

promociju vina iz Waadtlanda – predstavila svoj novi 

zaštitni znak. Stvorio ga je poznati dizajner Oscar Ribes. 

Naravno, vinari su taj logotip željeli aplicirati na svoju 

Istaknuti profil 

vina iz Waadtlanda: 

nova 

obitelj boca 

Pot Vaudoise 


novu bocu – trebalo ju je promovirati i učiniti prepoznatljivom 

i izvan regije. Vinari su se ponovno obratili Vetropacku. 

Dizajner Jean-Franck Haspel promijenio je tradicionalnu 

bocu, ne uništivši pritom njezin karakter. Koncipirao 

je bocu tako da ju je moguće puniti i bez utora za centriranje, 

jer malo vinara ima takav sustav. 

Obitelj boca kao marka 

Jean-Franck Haspel aplicirao je zaštitni znak nekoliko puta 

po vratu boce – četiri puta na Demi-Pot i dva puta na 

Picholette. Na taj način moguće je staviti etiketu na bilo 

koje mjesto, a da to ne utječe na izgled boce. Boce s 

novim logom već su na tržištu, a inovativni vinari su 

zadovoljni. Kako bi se nova obitelj boca kao marka 

etablirala na tržištu, neophodno je dosljedno je koristiti u 

Waadtlandu.

10 


Svakodnevni razvoj 

Prije dvije i pol godine staklana iz ukrajinskog Gostomela postala je dio Vetropack grupe 

i od tada doživljava golem razvoj. Promjene su dio svakodnevice za Jurija Vozniuka: 

on vodi ured konstrukcije u staklani i zadnjih godina obilježio je modernizaciju dizajna 

stakla u Ukrajini 

«Nalazimo se u fazi kada se stvaraju novi trendovi», kaže 

Jurij Vozniuk. Taj 56-godišnji dizajner stakla vodi ured 

konstrukcije u staklani Vetropack Gostomel i sa svojim 

timom je zadnjih godina osmislio više od 400 novih 

razvoja, čime je na visokoj razini obilježio ukrajinsko 

tržište stakla. «Uđite u neki od naših supermarketa», kaže 

Jurij Vozniuk ponosno, «odmah ćete primijetiti da su naši 

proizvodi raznovrsniji i otmjeniji od onih naših konkurenata.» 

Podrazumijeva se da na svakoj polici prepoznaje 

svoje proizvode: «Svaki od naših proizvoda za mene je 

kao moje dijete!» 

Jurij Vozniuk oduševljen je staklom, a to se vidi i u 

njegovu životopisu: čitav život bavi se staklom. Na 

tehnološkom institutu u Kijevu rođeni Gostomelac studirao 

je industrijsku konstrukciju i dizajn, a nakon toga je više 

od 20 godina radio sa staklenim materijalima. Od 1996. 

godine je sa svojim timom odgovoran za sve nove razvoje 

koje staklana iz Gostomela izbacuje na tržište. 

Za to vrijeme ne samo da je doživio golem razvoj staklene 

ambalaže u Ukrajini, već i jednako zanimljiv razvoj 

staklane. Nakon Narančaste revolucije 2004. godine, 

Ukrajina se otvorila za inozemne investitore. Vetropack 

grupa koristila se dobrim odnosima koje je imala s 

tadašnjom tvrtkom Gostomel Glass Factory te je u proljeće 

2006. preuzela staklanu. Od tada ukrajinski tržišni lider 

nastupa pod imenom Vetropack Gostomel. Što se promijenilo 

s preuzimanjem? «To me često pitaju», kaže Jurij 

Vozniuk. «Kao prvo, treba primijetiti kojim se tempom 

naša tehnologija i standardi rada približavaju 'tipičnom 

švicarskom' nivou.» Vetropack je puno investirao u 

Gostomel: zastarjele staklarske peći su ugašene i zamijenjene 

novim, najsuvremenijim. Prošle jeseni u pogon je 

puštena peć 83 čija je ukupna površina 139,5 četvornih 

metara pa je ne samo najveća u Ukrajini, već i među svim 

pećima u Vetropack grupi. Dnevno se u njoj može taliti do 

380 tona stakla, i to uz znatno manju potrošnju energije 

Jurij Vozniuk: Staklo je njegov život

LJUDI 

nego što je to do sada bilo uobičajeno. Nove tehnologije, 

dakle, ne postavljaju samo nova mjerila u kapacitetu, već 

i u zaštiti okoliša. 

Pomoću peći 83 Vetropack Gostomel želi unaprijediti 

svoju poziciju tržišnog lidera u Ukrajini. «U sljedeće dvije, 

tri godine želimo osvojiti dodatnih sedam do devet posto 

ovog tržišta», kaže Jurij Vozniuk. Cilj je vrlo ambiciozan, 

a Jurij Vozniuk i njegov tim morat će dati veliki doprinos. 

«Naš je posao odgovoran, ali istodobno i stvaralački pa 

je tvornici pomogao u osvajanju ukrajinskog tržišta», 

uvjeren je dizajner. «Jer, danas je krajnji kupac puno 

zahtjevniji nego prije.» Jurij Vozniuk smatra da je to što 

danas mogu bez problema ispuniti sve veća očekivanja 

povezano i sa spajanjem s Vetropack grupom, jer usko 


Prvi staklarski stroj s triplom kapi u Vetropack grupi: sada se na vrućem kraju mogu istodobno oblikovati tri boce po ciklusu 

surađuju s drugim tvornicama u Grupi. «Bez njih bilo bi 

nam vrlo teško unaprijediti tvornicu», kaže Gostomelac. 

Ipak, smatra da je za gospodarski uspjeh odlučujuće to 

što svi zaposlenici osjete koliko su važni u poduzeću: «Tek 

tada se potpuno predaju poslu te snažno podupiru 

tvornicu.» Jurij Vozniuk je vjerodostojan ambasador svoje 

tvornice, a to dokazuje i odabir zanimanja njegovih 

sinova: obojica danas rade u Vetropack Gostomelu.


SIROVINE 

Staklo je prirodno 

Od čega se uopće sastoji staklo? Uglavnom od pijeska. Staklo postaje prozirno jer se taljene sirovine 

toliko brzo ohlade da se ne mogu kristalizirati 

Jeste li i Vi već čuli da je staklo zapravo tekuće i da stari 

crkveni prozori s vremenom u donjem dijelu postaju deblji, 

a u gornjem tanji? Takvo je razmišljanje vrlo rašireno – ali 

pogrešno. Staklo nije tekuće, već čvrsto. Ipak, u termodinamici 

se o staklu govori kao o «zamrznutoj, pothlađenoj 

tekućini». To znači da se tekuće staklo – tzv. talina – 

toliko brzo ohladi da se stvrdne prije nego što započne 

proces kristalizacije. Nitko još točno ne zna što se zaista 

događa pri stvrdnjavanju. Ova rupa u našem znanju 

iznenađuje, jer ipak je staklo jedan od najstarijih materijala 

koje ljudski rod poznaje; ali ono što se događa pri 

stvrdnjavanju izrazito je komplicirano. 

Glavni sastojak: kvarcni pijesak 

Stari majstori stakla su, izgleda, slučajno saznali koje su 

sirovine potrebne za dobivanje stakla – i to nakon mnogih 

pokusa. Danas je kvarcni pijesak glavni sastojak staklene

mase i njegov udio iznosi 70 posto. Kvarcni pijesak se 

uglavnom sastoji od kvarcnih zrnaca, a na Zemlji ga ima 

u gotovo neograničenim količinama; godišnje se crpi više 

od 100 milijuna tona ove korisne sirovine. A budući da je 

kvarcni pijesak neophodan za industriju stakla, staklane 

se u pravilu grade u neposrednoj blizini nalazišta. Naime, 

blizina sirovine značajno smanjuje transportne troškove. 

Soda, dolomit, kalcit i feldšpat 

Druga najvažnija sirovina za staklo je soda. Ovaj solni 

mineral nalazi se, primjerice, na rubovima nekadašnjih 

solnih jezera. Soda se ne upotrebljava samo za taljenje 

stakla, već i u sredstvima za pranje i izbjeljivanje – pa i u 

prašku za pecivo. U starom Egiptu je soda bila vrlo važna 

za mumificiranje. U proizvodnji stakla, udio sode iznosi 

od 12 do 18 posto, a toliki je otprilike i udio mješavine 

kalcita i minerala dolomita. Dodatnih dva posto čini 

feldšpat, silikatni mineral. Sve te sirovine česte su u 

prirodi, jednostavno se mogu nabaviti pa se većina 

staklana koristi domaćim sirovinama. 

Od željeza staklo postaje zeleno 

Budući da su sirovine prirodni proizvodi, one osciliraju u 

sastavu. To može utjecati na proizvodnju stakla. Od 

željeza, primjerice, staklo postaje zeleno; a ako želimo 

proizvoditi bijelo staklo, udio željeza u kvarcnom pijesku 

ne smije biti veći od 0,04 posto. Uz veći udio željeza, 

doduše, možemo dodati sredstva obezbojavanje, ali to 

staklu daje neželjenu sivu nijansu. Stoga se za proizvodnju 

bijelog stakla najčešće upotrebljava samo kvarcni 

pijesak s malo željeza; takav pijesak nije toliko čest i 

skuplji je od onog koji se koristi za proizvodnju zelenog 

stakla. I veličina zrna pijeska važna je za proizvodnju 

stakla: o njoj ovisi koliko dobro se miješaju sirovine te 

ponašanje mješavine kod taljenja. Idealna su zrna promjera 

od 0,08 do 0,5 mm. 


Rabljeno staklo čuva resurse 

Međutim, najvažnije sirovine za proizvodnju stakla danas 

nisu kvarcni pijesak, soda ili kalcit već – rabljeno staklo. 

Čak 90 posto zelenog stakla čini pretaljeno rabljeno 

© Amberger Kaolinwerke 

staklo, dok kod smeđeg stakla taj udio iznosi do 70 posto, 

a kod bijelog do 60 posto. Recikliranje značajno čuva 

resurse. Godine 2007. u Austriji je prikupljeno i reciklirano 

80 posto plasiranog ambalažnog stakla – na taj 

način ušteđeno je 155.000 tona kvarcnog pijeska, 

50.000 tona kalcita i dolomita te 39.000 tona sode. 

Korištenjem rabljenog stakla ne štede se samo sirovine, 

već i energija, jer se stakleni krš lakše tali od sirovina. 

Zagrijavanje na gotovo 1600 Celzijevih 

stupnjeva 

Pa kako onda iz sirovina – ili starog stakla – nastaje novo 

staklo? Suhe sirovine isporučuju se kamionima ili željeznicom 

te se nakon toga skladište u silosima. Prije proizvodnje 

miješaju se prema dobro čuvanoj recepturi te se 

navlaže za tri-četiri posto. Gotova smjesa – uz dodatak 

očišćenog krša – preko silosa na peći preciznim postupkom 

dolazi u staklarske peći. U tzv. zoni ubacivanja 

sirovine, na temperaturi od oko 1580 Celzijevih stupnjeva 

ta smjesa reagira te nastaje ljepljiva masa puna mjehura. 

Nakon toga slijedi tzv. bistrenje tijekom kojeg iz taline 

izlaze plinovi zatvoreni u masi, odnosno na površinu 

izlaze mjehuri.


SIROVINE 

Ohlađeno? 

Mjehuri tada promiješaju i homogeniziraju staklenu masu. 

Određene tvari ubrzavaju ovaj važan postupak koji je 

odlučujući za kvalitetu stakla; Vetropack Austria se za to, 

primjerice, koristi malim količinama natrij-sulfata ili natrij- 

nitrata. Pri oblikovanju, talina mora biti malo hladnija 

nego tijekom bistrenja pa zato kratko odstoji u radnoj 

Dodatne tvari za boje 

zoni. Talina je još uvijek vruća i tekuća te nastavlja svoj 

put preko feedera u obliku kapi u staklarski stroj. Tamo se 

ulijeva u kalup, ispuhuje te tako brzo hladi da se stvrdne – 

ili zamrzne, kako to kažu termodinamičari. Ali pojam 

«zamrznuti» nema ništa zajedničko s našom asocijacijom 

Mješaona smjese sa silosima za sirovine. Komponente za proizvodnju stakla automatski se doziraju, važu i miješaju 

na led; kada boca iz kalupa izlazi na transportnu traku, 

još je uvijek užarena – diranje je strogo zabranjeno! 

Ako zbrojite udjele navedenih sastojaka, primijetit ćete da 70 posto kvarcnog pijeska, 13 posto sode, 13 

posto kalcita i dolomita te 2 posto feldšpata nije 100 posto. Pa što se još nalazi u staklu? 

Ostatak uglavnom čine tvari koje određuju nijansu boje stakla. Za vetrozelenu, smjesi za običnu zelenu boju dodaje 

se kobalt-oksid, a za boju feuille morte – željezo i koks. Nježna zelena boja primeur nastaje uslijed dodavanja 

kroma. Nije jednostavno odrediti pravu recepturu – jer tvari reagiraju jedna na drugu i mogu staklu dati različita 

svojstva.

RECIKLIRANJE 

Od stakla uvijek iznova nastaje staklo 

U usporedbi s drugim materijalima, staklo nudi brojne prednosti. Jedna od važnijih je to što 

ga je moguće reciklirati: staklo je moguće uvijek iznova taliti i oblikovati, a da pri tome ne 

gubi na kvaliteti. Recikliranje stakla prije svega čuva resurse, ali smanjuje i potrošnju energije 

pa je Vetropack dosljedan u korištenju rabljenog stakla –itonasvim lokacijama. 

Već u ranim sedamdesetim godinama prošlog stoljeća 

tadašnji direktori Vetropacka, braća Raymond i Jean- 

Daniel Cornaz, uočili su enorman potencijal recikliranja 

stakla. Stoga su 1976. godine kupili jedno švicarsko 

poduzeće za recikliranje i proširili ga u Vetro-Recycling 

AG. Poduzeće se dobro razvijalo, između ostalog, i zbog 

svijesti stanovnika Švicarske o potrebi zaštite okoliša. Već 

nakon deset godina svaka druga boca u Švicarskoj 

vraćala se u proces proizvodnje. Danas se prikuplja 95 

posto rabljene staklene ambalaže – to je više od 319.000 

tona starog stakla ili 42 kilograma po osobi, pa su 

Švicarci svjetski rekorderi u recikliranju. U međuvremenu, i 

druge države počele su postizati izvrsne kvote: u Austriji 

se tako prikuplja oko 80 posto rabljene staklene ambalaže, 

što je oko 221.000 tona ili 24,3 kilograma stakla 

po stanovniku. 


Velike uštede 

Veliko povećanje recikliranja stakla ima značajan učinak. 

U proteklih 25 godina, u proizvodnji stakla osjetno je 

smanjeno zagađenje okoliša. Ponovna upotreba stakla ne 

samo da čuva resurse sirovina, već je za taljenje staklenog 

krša potrebno manje energije nego za sirovine 

(kvarcni pijesak, soda i kalcit). Zahvaljujući recikliranju i 

tehnološkim poboljšanjima, smanjena je potrošnja energije 

u usporedbi s 1980. godinom. U jednakoj mjeri 

smanjuje se i opterećenje okoliša otpadnim plinovima i 

otpadom. To dokazuje da se recikliranje isplati i iz 

ekonomskih razloga, jer je energija sve skuplja. Dakle, 

ponovna upotreba stakla korisna je za svakoga. 

Bitne su sitnice 

S tehničkog gledišta, recikliranje i nije neki izazov. 

Međutim, bitne su sitnice – kod stakla je to pripremanje 

prikupljenog materijala. Ako se u kontejneru nađu elementi 

metala, keramike, kamena ili porculana, potrebno ih 

je pažljivo odvojiti. Naime, ove strane tvari loše bi 

utjecale na kvalitetu novog stakla. Etikete na staklenkama, 

međutim, nisu problem jer one pri taljenju na temperaturi 

višoj od 1500 Celzijevih stupnjeva potpuno izgore. 

Zadnjih godina tehnologija za pripremu stakla doživjela 

je velik razvoj; prikupljeni materijal više nije potrebno 

ručno sortirati, jer se strane tvari i onečišćenja sada 

elektronski uoče i odstranjuju. Automatski je moguće 

eliminirati već i strana tijela promjera svega 5 milimetra. 

Kod svake dvojbe – zeleno 

Međutim, pri skupljanju je važno odvajati rabljeno staklo 

po bojama. Za proizvodnju bijelog stakla se, naime, 

može upotrijebiti samo bijeli stakleni lom. Ipak, krš 

različitih boja može se uvijek pretaliti u zeleno staklo. 

Stoga treba boce čiju boju nije moguće točno odrediti 

uvijek bacati u kontejner za zeleno staklo – čak i plave ili 

crvene staklenke. Ni u kom slučaju se u spremnik ne smiju 

bacati prozorska stakla, čaše, keramika, porculan i 

žarulje.


RECIKLIRANJE 

Recikliranje postalo uobičajeno 

Vetro-Recycling svake godine isporučuje Vetropackovoj 

staklani u St-Prexu više od 81.000 tone rabljenog stakla. 

Pozitivna iskustva koja je Vetropack stekao s recikliranjem 

stakla u Švicarskoj kompanija već odavno primjenjuje i na 

svojim drugim proizvodnim lokacijama. U svih šest država 

u kojima Vetropack posjeduje ukupno sedam staklana, 

kompanija sama ili s partnerima prikuplja rabljeno staklo 

kako bi se ono vratilo u staklane radi ponovne upotrebe. 

Velik uspjeh – velik potencijal 

Već nekoliko godina zajednički napori država i 

proizvođača stakla utječu i na Istočnu Europu, u kojoj se 

svijest o zaštiti okoliša razvila malo kasnije nego na 

Zapadu. U Hrvatskoj se trenutačno reciklira oko 59 posto 

stakla, u Češkoj 50, u Slovačkoj 34, a u Ukrajini 23 

posto. Ti su postoci impresivni – ali ukazuju i na to da još 

uvijek postoji velik potencijal u tim državama i da Vetropack 

mora poduzeti dodatne mjere kako bi se on iskoristio. 

Informacije o recikliranju stakla po državama možete 

pronaći na ovim internetskim stranicama: 

Švicarska: Hrvatska: 

www.vetropack.ch 

www.vetrorecycling.ch 

www.vetropack.hr 

Austrija: Slovačka: 

www.vetropack.at 

www.agr.at 

www.vetropack.sk 

Češka: Ukrajina: 

www.vetropack.cz www.vetropack.ua

UMJETNOST 

HVALA STAKLU: 

© Vitro Laser GmbH 

Portreti za vječnost 

U doba digitalnih kamera, fotografije su postale masovna 

roba; čak i početnici danas mogu snimati prvoklasne 

fotografije. Onaj tko želi napraviti svoj portret – ili portret 

kolega, prijatelja i članova obitelji – mora se potruditi 

izmisliti nešto posebno. 

Zahvaljujući staklu, već nekoliko godina postoji sasvim 

nov i spektakularan način za snimanje portreta: trodimenzionalni 

prikazi se pomoću lasera upisuju u unutrašnjost 

kocke od visokokvalitetnog stakla. Postupak se temelji na 

izumu ruskog fizičara iz 1971. godine, a 1997. godine je 

dorađen u Njemačkoj te prilagođen za komercijalnu 

primjenu. 

Svatko tko želi izraditi svoj portret u staklu može potražiti 

specijaliziranu trgovinu u kojoj će mu posebne kamere u 

milisekundama skenirati glavu sa svih strana. Ponuđače 

možete pronaći na internetu pod pojmom vitrografije. 

Odnedavno je moguće i proizvođaču jednostavno poslati 

dvije dobre fotografije, nakon čega se trodimenzionalni 

portret izračunava na osnovi dvodimenzionalnih predložaka. 

Nakon što se memoriraju podaci o portretu, slijedi uporaba 

kompjuterski upravljane laserske zrake. Zraka 

prodire kroz glatku površinu stakla i prema skeniranom 

predlošku u staklenu kocku upisuje male, mikrometarske 

točkice, a za dobivanje trodimenzionalne slike potrebno 

je oko 200.000 takvih malih točkica. Ovaj proces zove 

se vitrografija ili unutarnja gravura u staklu. 

U načelu, ovim sistemom moguće je ugravirati svaki motiv; 

i lik mačke, motocikla ili logotip tvrtke možete ovjekovječiti 

u staklu. A to možete svakako shvatiti doslovno: laser 

upisuje sliku u unutrašnjost staklene kocke pa ona ostaje 

zauvijek sačuvana – osim ako staklena kocka ne padne i 

razbije se ili se zagrije na više od 500 Celzijevih stupnjeva. 

17


MATERIJAL STAKLO 

Kratka povijest stakla – 3. dio 

Od početka novog vijeka, radi izgradnje crkvi te razvoja znanosti, staklo se počelo masovno 

upotrebljavati u čitavoj Europi. Staklo je kao materijal stalno poboljšavano – ali industrijska 

proizvodnja staklenih boca počela je tek prije stotinjak godina 

Početak suvremene proizvodnje stakla: 1903. godine Amerikanac Michael Joseph 

Owens na tržište je izbacio automatski staklarski stroj 

U zadnjem broju časopisa Vetrotime pratili smo povijest 

stakla od antičkih vremena do zlatnog doba venecijanskih 

staklopuhača krajem srednjeg vijeka. Bez obzira na to što 

su se stručnjaci u Veneciji trudili sačuvati svoju tajnu 

proizvodnje staklenih predmeta, proizvodnja stakla «na 

način Venecijanaca» («à la faćon de Venise») u 15. i 16. 

stoljeću proširila se po čitavoj Europi. U to doba staklarstvo 

doživljava neopisiv procvat. Jedan od razloga za 

to bila je sve veća potreba za prozorskim staklima – i to 

zbog povećane izgradnje crkvi. Drugi razlog bio je 

napredak u znanosti, za koji je bilo potrebno sve više 

specijalnih staklenih predmeta. Već 1529. godine talijanski 

učenjak i izumitelj Galileo Galilei izumio je termo- 

Talijanski učenjak Galileo Galilei 

profitirao je uporabom stakla – 

jer bez leća ne bi mogao doći 

do svojih pionirskih otkrića 

skop, prethodnika termometra. Staklo je korišteno i za 

izradu leće dalekozora, za kemijske i fizikalne elemente, 

kao i ispravljanje slabovidnosti, a 1550. godine znanstvenik 

Jacobus Hollerius je u Parizu svim kratkovidnim osobama 

preproučio naočale. 

Goethe – stručnjak za staklo 

Suvremena znanost bila je nezamisliva bez stakla pa su 

svi tadašnji ugledni znanstvenici dobro poznavali njegovu 

proizvodnju. Goethe, koji se čitavog svog života više 

smatrao prirodnim znanstvenikom nego književnikom, 

intenzivno je proučavao postupak taljenja stakla. Još 

jedan istaknuti stručnjak za staklo bio je poznati kemičar 

Justus von Liebig, koji je djelovao u prvoj polovici 19. 

stoljeća. S oduševljenjem je govorio: «Svatko poznaje 

čudesna svojstva stakla. Prozirno, tvrdo i bezbojno; 

kiseline i većina tekućina ne mogu mu ništa, na određenim

temperaturama podatnije je od voska, a u ruci kemičara i 

pred plamenom uljne lampe poprima oblik svih sprava 

potrebnih za pokuse.» 

Poticaj industrijalaca … 

Kada je znanstvenik von Liebig napisao svoju izjavu o 

ljubavi prema staklu, ovaj materijal je već stoljećima bio 

predmet znanstvenih istraživanja. Godine 1679. Johann 

Kunckel objavio je svoje poznato djelo «Ars vitraria 

experimentalis», koje je još dugo služilo kao standard 

svima koji su radili sa staklom. Poznati istraživači kao što 

su Fraunhofer ili Stokes unaprijedili su proizvodnju stakla 

te razvili nove recepture. Industrijalizacija, naravno, nije 

zaobišla staklane. Godine 1867. Friedrich Siemens je na 

svjetskoj izložbi u Parizu predstavio staklarsku peć te je 

za nju, očekivano, dobio zlatnu medalju, što pokazuje 

važnost proizvodnje stakla u to doba. Kasnije je Siemens 

svoj sustav dodatno razvio te utemeljio kadnu peć s 

kontinuiranim radom. 

… te pomoćnih staklara 

Poslije je proizvodnja stakla sve više industrijalizirana. 

Jedan od pionira automatizacije bio je Michael Joseph 

Owens, koji je rođen kao sin rudara u američkom mjestu 

West Virginia, a od svoje desete godine radio je kao 

pomoćni staklar. Owens u staklani nije samo radio svoj 

posao, već je stalno razmišljao o tome kako pojednostaviti 

proizvodnju stakla. Godine 1903. konačno je predstavio 

svoj izum, koji je izazvao senzaciju diljem svijeta: automatski 

stroj za puhanje stakla. Ovaj je izum iz temelja 

promijenio čitavu branšu. 

Osnivanje Vetropacka 

Na Owensovu se staklarskom stroju predoblik uronio u 

tekuće staklo pa je stroj pomoću potpritiska usisao talinu 

u metalni kalup. U kalupu se nalazio jezgrenik koji se 

pobrinuo za to da nastane šupljina. Nakon otvaranja 

pretkalupa, šupljina je dodatno povećana puhanjem. 

Owensov stroj proizvodio je devet boca u minuti. Europsko 

staklarsko udruženje je 1907. godine za patent toga 

čudesnog stroja platilo 12 milijuna maraka, što je tada 

Početkom 20. stoljeća 

nastale su suvremene 

staklane – primjerice, 

Verrerie S.A. St-Prex, rodno 

mjesto Vetropack grupe 


bio astronomski iznos. Zahvaljujući Owensovu izumu, 

svugdje su se gradile moderne, automatizirane staklane, 

između ostalog i Verrerie S.A. St-Prex, koju je 1911. 

utemeljio Henri Cornaz. To je rodno mjesto Vetropack 

grupe. Owens je pak osnovao poduzeće iz kojeg se 

razvio svjetski lider za šuplje staklo – američki koncern 

Owens-Illinois. 

Postupak puhano-puhano 

Ipak, Owensova tehnologija nije značila kraj razvoja. 

Naprotiv, bila je to osnova za mnoštvo novih izuma. 

Godine 1925. inženjeri Ingle i Smith na tržište su izbacili 

tzv. IS-stroj. Na njemu se tekuće staklo nije usisavalo, kao 

što je to bilo kod Owensova stroja, već je precizno 

dozirano pomoću kapi i ubacivano u pretkalupe. Tamo je 

staklena masa ispuhana u prvi oblik, nakon čega je 

predoblik prebačen u drugi kalup i ispuhan do kraja. 

Postupak je nazvan puhano-puhano, a njime se i danas 

koriste u masovnoj proizvodnji. Usavršeni IS-strojevi se i u 

21. stoljeću nalaze u svim staklanama. 

Put do suvremene proizvodnje stakla koji smo opisali u 

našoj malo seriji bio je dug – počeo je oko 1500. godine 

prije nove ere, kada su majstori u Egiptu dokazano prvi 

put radili šuplje posude od stakla. Ipak, duga priča je – 

srećom – sretno završila: danas možemo proizvoditi staklo 

golemom brzinom i kvalitete o kakvoj su naši preci mogli 

samo sanjati.

© Getty Images 

KONTAKT ADRESE 

PRODAJA 

Švicarska – njemačko 

govorno područje 

Telefon +41-44-863 34 34 

Fax +41-44-863 34 45 

verkauf.ch@vetropack.ch 

Zapadna Švicarska 

Telefon +41-21-823 13 33 

Fax +41-21-823 13 95 

vente.ch@vetropack.ch 

Austrija 

Telefon +43-2757-7541 

Fax +43-2757-7691 

verkauf.at@vetropack.at 

Češka 

Telefon +420 518 733 111 

Fax +420-518-612 519 

marketing.cz@vetropack.cz 

Slovačka 

Telefon +421-32-6557 111 

Fax +421-32-6589 901 

odbyt@vetropack.sk 

Hrvatska, Slovenija, 

Bosna i Hercegovina, 

Srbija, Crna Gora, 

Makedonija 

Telefon +385-49 326 326 

Fax +385-49 341 154 

prodaja@vetropack.hr 

Ukrajina 

Telefon +380 4497 313 44 

Fax +380 4497 320 77 

sales@vetropack.ua 

Ostale zemlje zap. Europe 

Telefon +43-7583-5361 

Fax +43-7583-5361 225 

export@vetropack.at 

Ostale zemlje ist. Europe 

Telefon +420-518-603 111 

Fax +420-518-6123 519 

export.cz@vetropack.cz 

01/2008 800 hr

Premalo stakla? Nagrađeni proizvodi iz Vetropacka

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?