18.06.2013 Views

biologia - Ganatleba

biologia - Ganatleba

biologia - Ganatleba

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

marina sexniaSvili, darejan lorTqifaniZe<br />

<strong>biologia</strong><br />

X<br />

gamomcemloba<br />

`saqarTvelos macne~<br />

2009


edaqtori levan mnaTobiSvili<br />

m. sexniaSvili, d. lorTqifaniZe<br />

ISBN 978-9941-406-24-9<br />

© gamomcemloba<br />

`saqarTvelos macne~<br />

Tbilisi<br />

2009


Tavi I<br />

memkvidreobiTobis molekuluri safuZvlebi


4<br />

1.1<br />

H<br />

H<br />

N<br />

rogor xdeba niSan-Tvisebis formireba?<br />

H<br />

O<br />

C<br />

OH<br />

CH SH 2<br />

aminomJava cisteini<br />

cilebi<br />

memkvidreobiToba aris organizmis Tviseba, Seinaxos da gadasces Tavisi niSan-Tvisebebi<br />

STamomavlobas. memkvidreobiTobis elementa-<br />

rul funqciur erTeuls ki geni warmoadgens,<br />

romelic organizmis calkeuli niSan-Tvisebis<br />

Sesaxeb Seicavs informacias. niSan-TvisebaSi<br />

igulisxmeba organizmis (ujredis) agebulebis,<br />

fiziologiuri, bioqimiuri procesebis Taviseburebebi.<br />

1. daasaxele adamianis ramodenime<br />

niSanTviseba?<br />

niSan-Tvisebis formirebisaTvis aucilebelia mravali nivTierebis, upirveles yovlisa,<br />

specifikuri Tvisebebisa da funqciis mqone cilebis sinTezi. magaliTad, yvavilis<br />

gvirgvinis furclebis Seferiloba damokidebulia gvirgvinis furclebis ujredebSi<br />

garkveuli saxis pigmentebis arsebobaze. pigmentebis warmoqmnaSi ki monawileobs<br />

specifiuri cila _ fermenti.<br />

2. ra iciT cilebis Sesaxeb?<br />

ujredis organuli naerTebidan<br />

raodenobrivad da funqciebis mravalferovnebis<br />

mixedviT gamoirCeva<br />

cilebi. cila polimeruli naerTia<br />

da masSi monomerebis rols aminom-<br />

Javebi asruleben.<br />

pigmentis granulebi<br />

H<br />

H<br />

N<br />

H<br />

C<br />

O<br />

CH3 aminomJava alanini<br />

3. Seadare erTmaneTs aminomJavebi da gansazRvre:<br />

a) ra nawilebi aqvT saerTo da ra gansxvavebuli;<br />

b) am elementebidan romlis atomebia orive aminomJavas SemadgenlobaSi?<br />

ujredebi<br />

fermenti<br />

OH


aminomJavebis gansxvavebul nawils radikals uwodeben da<br />

aRniSnaven R-iT.<br />

ujredebSi170-zemetisaxisaminomJavaa<br />

aRmoCenili, magram amTgan<br />

20 saxis aminomJava Rebulobs<br />

monawileobas cilis sinTezSi<br />

(ix. aminomJavebis cxrili, (?4).<br />

mcenareebi20-vesaxisaminomJavas<br />

asinTezeben ufro martivi niv-<br />

Tierebebidan.cxovelebiTviTon<br />

ver asinTezeben zogierT ami-<br />

aminomJavebis zogadi qimiuri<br />

formula<br />

nomJavas da isini maT sakvebTan<br />

erTad iReben. aseT aminomJavebs<br />

Seucvlels uwodeben.<br />

karboqsilis jgufi _ COOH aminomJavas aniWebs mJavas Tvisebebs,<br />

aminojgufi _ NH 2 ki _ fuZe Tvisebebs. amitom aminomJavebi amfoteruli<br />

bunebisaa da erTmaneTs advilad ukavSirdebian. erTi<br />

aminomJavas karboqsilis jgufidan OH-sa da meore aminomJavas<br />

aminojgufidan H-is SeerTebiT warmoiqmneba wylis molekula,<br />

gamoTavisuflebuli valentobis xarjze ki ori aminomJava ukavSirdeba<br />

erTmaneTs peptidur-kovalenturi bmiT da miiReba<br />

dipeptidi, sami aminomJavas dakavSirebiT _ tripeptidi, mravali<br />

aminomJavas dakavSirebiT ki _ polipeptidi. polipeptiduri<br />

jaWvi iwyeba aminojgufiT da mTavrdeba karboqsilis jgufiT.<br />

H 2 N<br />

f. sengerma gaSifra (1944-54ww.) hormon insulinis aminomJavuri<br />

Tanmimdevroba, risTvisac man nobelis premia miiRo.<br />

aminomJavebis dakavSireba da dipeptidis warmoqmna.<br />

H<br />

C<br />

R 1<br />

O<br />

C +<br />

OH<br />

H<br />

H<br />

N<br />

H<br />

C<br />

R 2<br />

COOH<br />

H 2 N<br />

peptiduri bma<br />

4. cxrilSi Seucvleli<br />

aminomJavebi<br />

gansxvavebuli feri-<br />

Taa warmodgenili.<br />

gaecani cxrils da<br />

daasaxele Seucvleli<br />

aminomJavebi.<br />

oci standartuli<br />

aminomJa<br />

alanini<br />

arginini<br />

asparagini<br />

asparaginis mJava<br />

valini<br />

histidini<br />

glicini<br />

glutamini<br />

glutaminis mJava<br />

izoleicini<br />

leicini<br />

lizini<br />

meTionini<br />

prolini<br />

serini<br />

Tirozini<br />

treonini<br />

triftofani<br />

fenilalanini<br />

cisteini<br />

5. warmoidgine, rom tripeptidis warmoqmnaSi monawileobs mxolod ori sxvadasxva _<br />

A da B aminomJava, maSin yvela tripeptidis SesaZlo aminomJavuri Tanmimdevroba aseTi<br />

iqneba: AAA, BBB, AAB, ABA, ABB, BAA, BAB, BBA. aqedan gamomdinare, tripeptidebis saxeobrivi<br />

raodenobis ganmsazRvreli formula iqneba 2 3 =8.<br />

a) am formulis gamoyenebiT gansazRvre, 100 aminomJavisgan Sedgenili ramdeni saxis polipeptidis<br />

ageba SeiZleba ori sxvadasxva aminomJavisgan? 20 sxvadasxva aminomJavisgan? b)<br />

Seadgine zogadi formula, ramdeni saxis polipeptiduri jaWvis ageba SeiZleba 20 standartuli<br />

aminomJavisgan? g) gaaanalize miRebuli Sedegebi da gaakeTe daskvna.<br />

H<br />

C<br />

R 1<br />

O<br />

C N<br />

H<br />

H<br />

C<br />

R 2<br />

COOH<br />

+ H 2 O<br />

miuxedavad imisa, rom molekulis SenebaSi monawileobas Rebulebs 20 saxis aminom-<br />

Java, cilis molekulebis mravalferovneba usazRvroa, radgan TiToeuli cilisaTvis<br />

damaxasiaTebelia Tavisi gansakuTrebuli aminomJavuri Semadgenloba, Tanmimdevroba<br />

da raodenoba.


6<br />

1.2<br />

pirveladi<br />

struqtura<br />

cilis struqtura da Tvisebebi<br />

ra gansazRvravs cilis Tvisebebs?<br />

yovel cilas gaaCnia Tavisi specifiuri sivrcobrivi (geometriuli) forma, anu<br />

konfiguracia, rac gansazRvravs mis Tvisebebsa da funqciebs. cilebisaTvis damaxasiaTebelia<br />

sircobrivi organizaciis oTxi sxvadasxvanairi done: pirveladi, meoreuli,<br />

mesameuli da meoTxeuli struqturebi.<br />

cilis pirveladi struqtura warmoadgens gaSlil polipeptidur jaWvs, romelsac<br />

qmnis kovalentur-peptiduri bmebiT dakavSirebuli aminomJavebis garkveuli<br />

Tanmimdevroba.<br />

meoreuli<br />

struqtura<br />

cilis struqturebi<br />

mesameuli<br />

struqtura<br />

meoTxeuli<br />

struqtura<br />

yvela cilisaTvis pirveladi struqturis garda, damaxasiaTebelia meoreuli struqturac.<br />

meoreul struqturaSi cilis polipeptiduri jaWvi nawilobriv spiraluradaa daxveuli.<br />

am dros erT xveulze myof NH-jgufis wyalbadisa da mezobel xveulze myof<br />

CO-s Jangbads Soris warmoiqmneba wyalbaduri bmebi.<br />

zogierTi cila imyofeba meoreul struqturaSi da aqvs Zafiseburi forma, maT<br />

fibrilur cilebs uwodeben. isini wyalSi uxsnadebi arian, gamoirCevian didi meqanikuri<br />

simtkiciT. fibrilur cilebs miekuTvneba miozini, keratini.<br />

umravlesoba cilebisaTvis damaxasiaTebelia kidev ufro maRali donis _ mesameuli<br />

struqturebi. am dros cilas aqvs kompaqturi burTulis _ globulis saxe da aseTi<br />

konfiguraciis cilebs cila-globulinebi ewodeba. isini xsnadebi arian. cila-globulinebia<br />

fermentebi, antisxeulebi, zogierTi hormoni.<br />

cocxal ujredebSi aRmoCenilia cilis kidev ufro rTuli sivrcobrivi forma meo-<br />

Txeuli struqtura. am SemTxvevaSi cila Sedgeba ramdenime polipeptiduri jaWvisgan.<br />

meoTxeuli struqtura axasiaTebs magaliTad hemoglobins, romlis molekulac Sedgeba<br />

oTxi calkeuli polipeptiduri jaWvisagan (2α da 2β jaWvisgan).<br />

mesameuli da meoTxeuli struqturis warmosaqmnelad aucilebelia wyliani garemo.<br />

wyali ukuaqcevs aminomJavebis wyalSi uxsnad-hidrofobur radikalebs, isini erTmaneTs<br />

ukavSirdebian hidrofoburi bmebiT.


insulini<br />

2. ganixile sqema da Tanmimdevrulad aRwere aq gamosaxuli procesebi. axseni, ram gamoiwvia<br />

eriTrocitis normaluri formis Secvla? ra daskvnas gaakeTeb am magaliTidan?<br />

hemoglobinis<br />

molekulebis<br />

normaluri<br />

konfiguracia<br />

ormxriv<br />

Cazneqili<br />

diskos formis<br />

eriTrociti<br />

janmrTeli<br />

adamiani<br />

α<br />

hemoglobini<br />

aminomJavebis normaluri Tanmimdevroba<br />

hemoglobinis erT-erT β polipeptidur jaWvSi<br />

valini histidini leicini treonini prolini glutaminis glutaminis<br />

mJava mJava<br />

β<br />

hemoglobinis<br />

molekulebis<br />

anomaluri<br />

konfiguracia<br />

namgliseburi<br />

formis<br />

eriTrociti<br />

namgliseburi anemiiT<br />

daavadebuli adamiani.<br />

kolageni<br />

1. daakvirdi sxvadasxva cilis molekulebis<br />

sivrcobriv struqturas da<br />

gansazRvre TviTeuli maTganisaTvis damaxasiaTebeli<br />

umaRlesi struqtura?<br />

aminomJavebis anomaluri Tanmimdevroba<br />

hemoglobinis igive β polipeptidur jaWvSi<br />

valini histidini leicini treonini prolini valini glutaminis<br />

mJava<br />

polipeptidur jaWvSi erTi monomeris Secvlamac ki SeiZleba organizmis niSan-<br />

Tvisebis mniSvnelovani cvlileba gamoiwvios.<br />

7


8<br />

3. ra gansxvavebaa moxarSuli<br />

da umi kvercxis cilas fizikur<br />

Tvisebebs Soris. ra faqtorma<br />

gamoiwvia moxarSuli kvercxis<br />

cilis Tvisebebis Secvla?<br />

cilis denaturacia, meoTxeuli struqturis (1) daSla mesameul (2), meoreul (3) da pirvelad (4)<br />

struqturad.<br />

zogjer denaturirebuli cila, romelsac SenarCunebuli aqvs pirvelad struqturaSi<br />

misTvis damaxasiaTebeli aminomJavuri Tanmimdevroba, Sesaferis pirobebSi kvlav<br />

aRidgens misTvis damaxasiaTebel konfiguracias, rasac renaturacia ewodeba.<br />

4. rogor fiqrob, moxarSuli kvrcxis cila aRidgens misTvis damaxasiaTebel maRal<br />

struqturebs? ratom?<br />

cilis bunebrivi<br />

k o n f i g u r a c i a ,<br />

Sesabamisad, misi<br />

Tvisebebi da funqciebidamokidebulia<br />

cilis pirveladstruqturaSi<br />

amonomJavur<br />

Tanmimdevrobaze.<br />

kovalentur bmebTan SedarebiT, wyalbaduri da<br />

hidrofoburi bmebi susti bmebia. amitom sxvadasxva<br />

fizikur-qimiuri faqtorebis (maRali an dabali temperatura,<br />

dasxiveba, mJavebis, tuteebis, marilebis<br />

koncentrirebuli xsnarebi, meqanikuri zemoqmedeba)<br />

gavleniT advilad irRveva cilis maRali struqturebi<br />

pirvelad struqturamde. cilis bunebrivi<br />

struqturis rRvevas denaturacia ewodeba.<br />

k<br />

aiRe ori kvercxis cila da Tanabrad gadaanawile is 7WiqaSi;<br />

#1 WiqaSi temperature unda iyos oTaxis temperatures Sesabamisi,<br />

#2-Si SigTavsi gaaTbe 45mde, #3-Si 70-mde., Caamate: #4-Si erTi<br />

sufris kovzi sufris marili, #5-Si 2-3 wveTi marilmJava, #6-Si<br />

_ erTi sufris kovzi saWmeli soda, #7-Si _ samedicino spirits<br />

ramdenime wveTi;<br />

daakvirdi, Seicvleba Tu ara cilis konsistencia WiqebSi. Cilis<br />

Semkvriveba denaturaciis maCvenebelia;<br />

ganmarte, romel WiqaSi moxda denaturacia da ra faqtorma<br />

gamoiwvia;<br />

ra iyo cdaSi damokidebuli da damoukidebeli cvladi; gaiTvaliswine,<br />

rom movlena, romelsac Seiswavli sxvadasxva pirobebSi,<br />

aris damokidebuli cvladi, xolo pirobebi, romelsac cvli,<br />

damokidebuli cvladebia;<br />

Catarebuli muSaobis Sesaxeb dawere oqmi.


1.3<br />

niSan-Tvisebis formirebaSi cilebi ratom asruleben mniSvnelovan rols?<br />

cilis mravalferovneba (rogorc struqturis, ise fizikur-qimiuri Tvisebebis<br />

mixedviT) ganapirobebs mis mraval biologiur funqcias. amitomac ukavSirdeba cilebs<br />

organizmisaTvis damaxasiaTebeli niSan-Tvisebebi.<br />

cilebis funqciebidan erT-erTi aris samSeneblo anu struqturuli funqcia. magaliTad,<br />

struqturul funqcias asruleben: cilebi, romlebic Sedian plazmuri membranis<br />

da ujredis organoidebis membranebis SemadgenlobaSi, kolageni (Zvlebis, myesebis,<br />

xrtilebis komponenti), keratini (Tmis, bewvis, frCxilebis, rqebis komponenti) da sxva.<br />

ujredgare garemo naxSirwylebi<br />

cilebi<br />

aRsaniSnavia cilebis satransporto<br />

funqcia. magaliTad,<br />

xerxemlianebSi O 2 -<br />

is transportireba xdeba<br />

eriTrocitebSi arsebuli<br />

cila _ hemoglobinis saSualebiT;<br />

garda amisa, ujredul<br />

membranebSi CaSenebulia santransporto<br />

cilebi, romlebic<br />

garemodan ujredSi da ujredidan<br />

garemoSi nivTierebaTa<br />

cilis funqciebi<br />

lipidebi<br />

citoplazma<br />

plazmuri membranis struqtura<br />

nivTiereba<br />

cilis<br />

molekula<br />

1 2 3<br />

transportirebaSi Rebuloben monawileobas.<br />

cilebi asruleben mamoZravebel funqciasac. mamoZravebel funqcias asruleben<br />

kumSvadi cilebi _ miozini da aqtini, romlebic ganapirobeben kunTebis SekumSvas,<br />

erTujredianebSi wamwamebis, Soltebis moZraobas.<br />

aqtini<br />

nivTierebaTa gadaadgileba membranaSi cilis<br />

molekulebis daxmarebiT.<br />

zogierTi hormoni qimiuri bunebiT cilaa. magaliTad, insulini, glukagoni, somatotropini<br />

da sxva. hormonebi aregulireben organizmSi mimdinare sasicocxlo procesebs.<br />

9


10<br />

ujredebs membranaSi aqvT specialuri cilebi (2), romlebic reagireben ujredTan<br />

misul hormonze, magaliTad, insulinze (1). aseT cilebs hormonis receptorebi (mim-<br />

Rebi) ewodeba. insulinis zemoqmedebiT receptori aqtiurdeba, Tavis mxriv moqmedebs<br />

glukozis satransporto cilebze (3) da xels uwyobs am cilebis mier glukozis swraf<br />

transportirebas (4) ujredSi. receptoris gaaqtiureba ganapirobebs agreTve ujredSi<br />

Sesuli glukozis glikogenad gardaqmnas (5).<br />

glikogeni<br />

glukoza<br />

5<br />

4<br />

3<br />

glukoza<br />

1<br />

2<br />

insulinis receptoris moqmedeba. receptoris da hormonis urTierToba<br />

hormonis zemoqmedeba receptorze garkveul pirobebSia SesaZlebeli. kerZod,<br />

hormonis molekulis (1) urTierTqmedebas cila-receptoris molekulasTan (2) aadvilebs<br />

hormonis da receptoris molekulebis sivrcobrivi agebulebis msgavseba.<br />

aseT SemTxvevaze amboben, rom hormoni da receptori molekulis formiT Tanxvdebian<br />

erTmaneTs.<br />

1. hormonebi mxolod konkretul ujredebze moqmedeben, anu aqvT egreTwodebuli<br />

samizne ujredebi. axseni es faqti.<br />

2. ra saWiroa hormonis da receptoris urTierTobis TaviseburebaTa codna? an raSi<br />

gamogvadgeba hormonis molekulis agebulebis codna?<br />

adamianis zrdas ganapirobebs zrdis hormoni _ somatotropini, romelsac gamoyofs<br />

Sinagani sekreciis jirkvali _ hipofizi. zrdis hormoni aqtiurad gamoiyofa axalgazrdis<br />

organizmSi, Semdeg ki, rodesac zrdasrul asaks vaRwevT, am hormonis raodenoba<br />

mniSvnelovnad mcirdeba.<br />

zogierT SemTxvevaSi, magaliTad hipofizSi simsivnis ganviTarebisas, zrdis hormoni<br />

Zalian didi raodenobiT gamoiyofa zrdasrul adamianSic. es iwvevs akromegalias:<br />

avadmyofs ezrdeba saxis Zvlebi, ena, xelis mtevani, terfi, uziandeba saxsrebi, Zvlebi,<br />

Sinagani organoebi.<br />

zrdis hormonis gamoyofas aregulirebs hormoni somatostatini. somatostatini<br />

cilaa. mas gamoimuSavebs Tavis tvinis nervuli ujredebi.<br />

somatostatini urTierTqmedebs hipofizis ujredebis Sesabamis<br />

receptorebTan. receptorebi aqtiurdebian da aferxeben am<br />

ujredebis mier zrdis hormonis gamomuSavebas.<br />

hipofizis simsivnis dros zrdis hormoni gadaWarbebuli<br />

raodenobiT gamoiyofa da somatostatinis raodenoba aRar<br />

aris sakmarisi zrdis hormonis gamoyofis regulaciisaTvis.<br />

aseT SemTxvevaSi iyeneben qimiur warmoebaSi xelovnurad<br />

Seqmnil qimiur nivTierebebs, magaliTad sandostatins, romlebic<br />

somatostatinis msgavsad urTierTqmedeben somatostatinis<br />

somatostatini<br />

receptorebTan da aferxeben zrdis hormonis gamomuSavebas.<br />

1<br />

2


3. sandostatinis molekulis agebuleba unda iyos Tu ara somatostatinis molekulis<br />

msgavsi? pasuxi ganmarte<br />

4. ra mniSvneloba aqvs somatostatinis agebulebis codnas akromegaliis mkurnalobisaTvis?<br />

5. sandostatinis moqmedebas hipofizze SeiZleba vuwodoT “somatostatinis receptoris<br />

`motyueba~? pasuxi ganmarte.<br />

1<br />

antisxeuli (marcxniv) da misi dakavSireba antigenTan (marjvniv)<br />

didi mniSvneloba aqvs cilebis damcvelobiT funqcias. magaliTad, antisxeulebi,<br />

interferoni cilebia; aseve fibrinogeni da Trombini, romlebic sisxlis Sededebas<br />

ganapirobeben.<br />

antisxeuli aris imunuri cila, romelsac warmoqmnis limfocitebi. antisxeuls<br />

organizmi gamoimuSavebs SemoWrili ucxo sxeulis _ antigenis sawinaaRmdegod. antigeni<br />

SeiZleba iyos baqteriis membranis zedapirze arsebuli cilis an naxSirwylis<br />

molekula, mkvdari ujredebidan gamoyofili toqsini da sxva. hormonisa da receptoris<br />

urTierTobis msgavsia antisxeulis da antigenis urTierToba. antisxeulis da antigenis<br />

SekavSirebac xdeba maTi molekulebis sivrcobrivi agebulebis msgavsebis gamo.<br />

antisxeuli ukavSirdeba antigens. antisxeulis molekulis erTi nawili (1) qmnis antigenTan<br />

bmas (2). miRebuli naerTi ileqeba, an xdeba antigenis gardaqna da ganeitraleba,<br />

rac xels uwyobs leikocitebis mier antigenebis ganadgurebas.<br />

k<br />

moiZie informacia:<br />

interferonis mniSvnelobis Sesaxeb;<br />

interferonis aRmoCenaSi qarTveli mecnierebis wvlilis Sesaxeb.<br />

6. ratom moqmedebs antisxeuli<br />

ZiriTadad mxolod erT konkretul<br />

antigenze?<br />

7. CamoTvale cilis funqciebi.<br />

axseni ratom asruleben cilebi<br />

mniSvnelovan rols niSan-Tvisebis<br />

formirebaSi.<br />

2<br />

cilebis funqciebidan gansakuTrebiT mniSvnelovania<br />

katalizuri funqcia. zogierT cilebs<br />

aqvT bioqimiuri reaqciebis siCqaris gazrdis<br />

unari. aseT cilebs fermentebs uwodeben. yovel<br />

ujredSi asobiT sxvadasxva fermentia. maTi daxmarebiT<br />

xorcieldeba mravalricxovani qimiuri<br />

reaqciebi.<br />

1<br />

11


12<br />

1.4 fermentebi<br />

ra Tvisebebi axasiaTebs fermentebs?<br />

fermentebi biologiurad aqtiur molekulebs miekuTvneba, rac imas niSnavs, rom<br />

ferments sul mcire koncentraciis drosac SeuZlia didi raodenobis nivTierebis<br />

gardaqmna. igi nebismier nivTierebas ar gardaqmnis, moqmedebs konkretul naerTze,<br />

romlis amocnobis unaric aqvs.<br />

fermenti xasiaTdeba Semdegi ZiriTadi TvisebebiT:<br />

yvela fermenti warmoadgens cila-globulins;<br />

igi zrdis reaqciis siCqares, magram TviTon am reaqciaSi arc ixarjeba da arc icvleba;<br />

safuZvliani gamokvlevebis Sedegebma aCvenes, rom umravlesoba fermentebis<br />

molekulebi gacilebiT didi zomisaa, vidre substratis (dasakatalizebeli nivTiereba)<br />

molekulebi da rom substrat-fermentis kompleqsSi substratTan kontaqtSi Sedis<br />

fermentis molekulis Zalian mcire nawili (3-12 aminomJavuri naSTi), rasac fermentis<br />

aqtiur centrs uwodeben;<br />

fermentis aqtiuri centri da substratis an (substratebis) molekula formiT<br />

erTmaneTs Seesabameba;<br />

fermentebi gavlenas ar axdenen reaqciis produqtis (an<br />

produqtebis) Tvisebebze;<br />

fermentuli reaqciebi Seqcevadia;<br />

fermentebis aqtivoba icvleba pH-is, temperaturis,<br />

wnevis da rogorc substratis, ise TviT fermentis koncentraciis<br />

mixedviT;<br />

fermentebixasiaTdebianspecifiurobiT,e.i.erTigarkveuli<br />

fermenti akatalizebs mxolod erT konkretuli saxis reaqcias.<br />

4<br />

3<br />

1<br />

2<br />

substrati<br />

aqtiuri centri<br />

substrat-fermentis<br />

modeli<br />

fermentis mier disaqaridis molekulis gardaqmna<br />

magaliTad, disaqaridi ori monomerisagan<br />

Sedgeba (1). fermenti ukavSirdeba disaqaridis<br />

molekulas (2) da iwvevs monomerebs Soris bmis<br />

gawyvetas (3). “amis Semdeg fermenti moscildeba<br />

daSlil molekulas (4).<br />

aris fermentebis gansakuTrebuli jgufi _<br />

alosteruli fermentebi.alosterulsuwodeben<br />

fermentebs, romelTa aqtiurobac regulirdeba<br />

ara maTi substratiT, aramed sxva nivTierebiT,<br />

aqtiuri centri<br />

fermentis molekuluri<br />

modeli<br />

supstrati supstrati<br />

1<br />

fermenti fermenti<br />

1. a) sqemaze warmodgenilia alosteruli<br />

fermenti. SeadareT erTmaneTs<br />

fermentis A da B mdgomareoba: romel<br />

mdgomareobaSia aqtiuri fermenti?<br />

pasuxi daasabuTe.<br />

b) am SemTxvevaSi ra ganapirobebs fermentis<br />

aqtiur da araaqtiur formas?<br />

c) ganmarteT am procesSi monawile<br />

cifrebiT aRniSnuli komponentebi.<br />

romelic ukavSirdeba fermentis aqtiuri centridan moSorebul gansakuTrebul ubans. es<br />

nivTiereba _ alosteruli efeqtori iwvevs Seqcevad cvlilebas fermentis aqtiuri centris<br />

struqturaSi da gavlenas axdens mis aqtivobaze. Tu efeqtori amaRlebs mis aqtivobas, mas<br />

alosteruli aqtivatori ewodeba, Tu piriqiT, amcirebs mis aqtivobas, mas alosteruli<br />

inhibitori ewodeba.<br />

A<br />

2<br />

3<br />

B<br />

4<br />

5


2. daakvirdi, mocemul mruds da axseni,<br />

substratis koncentraciis gazrdiT<br />

dasawyisSi ratom izrdeba fermentuli<br />

reaqciis siCqare, xolo Semdgom ki<br />

ratom rCeba ucvleli substratis<br />

koncentraciis gazrdis miuxedavad?<br />

(gaiTvaliswine, rom substrati<br />

ukavSirdeba fermentis aqtiur<br />

centrs).<br />

fermentuli<br />

reaqciis<br />

siCqare (V)<br />

10 20 30 40 50 60 t C<br />

o<br />

k1<br />

rogor gavigoT, Slis Tu ara amilaza<br />

saxamebels?<br />

piris RruSi sanerwyve jirkvlidan<br />

gamoiyofa nerwyvi. nerwyvi Seicavs ferments<br />

_ amilazas.<br />

gamoiyene wyalxsnari, romelic Seicavs<br />

amilazas;<br />

moamzade 10 ml puris fqvilis wyalxsnari<br />

da gadaanawile Tanabrad or sinjaraSi.<br />

sinjarebi danomre: #1 da #2;<br />

#1 sinjaraSi daumate 1 ml. fermentiani<br />

siTxe, xolo #2-Si 1 ml sufTa<br />

wyali;<br />

5 wuTis Semdeg orive sinjaraSi Caumate<br />

3-3 wveTi iodi;<br />

daakvirdi, romel sinjaraSi Seicvleba<br />

SigTavsis feri?<br />

daafiqsire Sedegebi. monacemebi gaanalize.<br />

(daeyrdeni faqts, rom saxameblis<br />

wyalxsnari iodis Tanaobisas lurj fers<br />

iZens. Tu saxamebeli daSlilia, iodi<br />

wyalxsnars aRar gaalurjebs): Seicvlida<br />

Tu ara fers sinjaris #1 SigTavsi, Tu<br />

iods CaawveTebdi nerwyvis Semcveli<br />

siTxis Camatebamde? ra gansxvavebaa<br />

sinjarebSi #1 da #2 cdis dayenebis<br />

pirobebs Soris? risTvis dagWirda<br />

sinjara #2?<br />

gaakeTe saboloo daskvna saxamebelze<br />

amilazas moqmedebis Sesaxeb.<br />

reaqciis<br />

siCqare<br />

V (maqs)<br />

substratis koncentracia<br />

3. a) daakvirdi mruds da axseni, Tu rogor<br />

gavlenas axdens temperatura fermentis<br />

aqtivobaze.<br />

b) axseni, fermentis denaturaciam rogor<br />

SeiZleba moaxdinos gavlena mis katalizur<br />

aqtivobaze.<br />

k2<br />

rogor moqmedebs temperatura fermentis<br />

aqtivobaze?<br />

kuWis wveni Seicavs ferments – pefsins,<br />

romelic Slis cilebs, magaliTad rZis<br />

cilebs, kvercxis cilebs.<br />

gamoikvlie, ra temperaturul pirobebSi<br />

moqmedebs pefsini. amisaTvis daakvirdi pefsinis<br />

moqmedebas sxvadasxva temperaturaze<br />

da daadgine, ra temperaturaa optimaluri<br />

(saukeTeso) pefsinis moqmedebisaTvis da ra<br />

temperatura zRudavs mis moqmedebas.<br />

danomre sinjarebi (##1,2,3,4,5,6) da<br />

yvelgan Caagde erTnairi zomis moxarSuli<br />

kvercxis cilis naWeri;<br />

yvela sinjaraSi Caasxi erTnairi raodenobis<br />

da koncentraciis pepsinis wyalxsnari.<br />

temperatura sinjarebSi unda iyos nuls<br />

zeviT: #1-Si 1-2C°, #2-Si 5C°, #3-Si 25C°,<br />

#4-Si 35C°, #5-Si 45C°, #6-Si 70C°.<br />

dainiSne dro da gansazRvre romel sinjaraSi<br />

moineleba cila ufro swrafad,<br />

romel sinjaraSi darCeba cila mounelebeli?<br />

monacemebi Seitane cxrilSi. aage pefsinis<br />

aqtivobis temperaturaze damokidebulebis<br />

diagrama, gaanalize da gamoitane daskvna<br />

pefsinis aqtivobaze temperaturis moqmedebis<br />

Sesaxeb. ra iyo cdaSi damokidebuli<br />

da damoukidebeli cvladi? cdis Sedegidan<br />

gamomdinare, ra aris pefsinis moqmedebis<br />

optimaluri temperatura.<br />

dawere oqmi.<br />

13


14<br />

savarjiSoebi _ cilebi<br />

1. aminomJava cisteinis Sesaxeb ra ufro srulfasovan warmodgenas<br />

iZleva, zogadi formula C 3 H 7 O 2 NS. Tu molekulis<br />

sivrcobrivi modeli? pasuxi ganmarte.<br />

2. fermenti qimiuri TvalsazrisiT warmoadgenen:<br />

a. polisaqaridebs.<br />

b. aminomJavebs.<br />

g. cilebs.<br />

3. fermenti moqmedebs naerTze im SemTxvevaSi, Tu:<br />

a. SeuZlia masTan Zalian axlo kontaqtSi Sesvla;<br />

b. sivrcobrivi formiT Tanxvdeba gardasaqmnel nivTierebas;<br />

g. orive pasuxi sworia.<br />

4. cilis struqturuli funqciis magaliTia:<br />

a. fermentis molekulebis monawileoba nivTierebaTa<br />

gardaqmnaSi;<br />

b. hormonebis mier samizne ujredebis funqciis regulacia;<br />

g. cilis molekulebis monawileoba plazmuri membranis SenebaSi.<br />

5. davuSva, aris cilis ori molekula, romlebic Sedgeba erTidaigive da erTnairi raodenobis<br />

aminomJavebisagan. qvemoT moyvanili mtkicebebidan orive marTebulia. ratom?<br />

es SeiZleba iyos cilis ori erTnairi molekula.<br />

es SeiZleba iyos cilis ori gansxvavebuli molekula.<br />

6. davuSva, rom cilis molekulis SedgenilobaSi Semavali uklebliv yvela aminomJava<br />

amJRavnebs hidrofilur Tvisebebs. imoqmedebda es cilis struqturul agebulebaze?<br />

pasuxi ganmarte.<br />

7. daasabuTe, rom cilis molekulis yvela Taviseburebas misi pirveladi struqtura<br />

gansazRvravs.<br />

8. CamoTvale plazmur membranaSi CaSenebuli cilebis funqciebi.<br />

9. daasrule winadadeba:<br />

1) cilis monomeria ----------------------------------------------------------------------<br />

2) yvela aminomJavas saerTo nawilebia: -----------------------------------------------<br />

3) cilebis mravalferovneba ganpirobebulia ---------------------------------------<br />

4) cilis denaturacia aris -------------------------------------------------------------<br />

5) cilis renaturacia SeuZlebelia, rodesac ---------------------------------------<br />

10. Seavse cxrili:<br />

cilis sivrcobrivi organizaciis doneebi maxasiaTeblebi<br />

pirveladi struqtura<br />

S<br />

N<br />

C<br />

O<br />

H<br />

cisteinis sivrculi<br />

modeli


nukleinis mJavebi<br />

organizmebSi niSan-Tvisebebis gamovlena damokidebulia mTel rig bioqimiur procesebze,<br />

romlebic fermentebis uSualo monawileobis gareSe ar warimarTeba. fermentebis<br />

specifiuroba damokidebulia misi polipeptiduri jaWvis aminomJavur Semadgenlobasa<br />

da Tanmimdevrobaze, am informaciis matarebeli ki genia.<br />

geni lokalizebulia qromosomaSi. qromosomebi Sedgebian cilebisa da nukleinis<br />

mJavebisgan.<br />

mecnierebaSi didxans iyo sakamaTo da kvlevis<br />

sagani _ cilebi iyo memkvidreobis matarebeli,<br />

Tu nukleinis mJavebi. gamokvlevebiT dadginda,<br />

rom nukleinis mJavebTan aris dakavSirebuli<br />

memkvidreobiTi informaciis Senaxva da gadacema.<br />

k<br />

1.<br />

geni aris dnm-is ubani,<br />

romelic Seicavs informacias<br />

gansazRvruli cilis<br />

pirveladi struqturis<br />

Sesaxeb.<br />

Sveicarielma mecnierma<br />

fridrix miSerma 1868 wels<br />

nukleinis mJavebi aRmoaCina<br />

birTvSi.<br />

dnm-is molekulis sivrculi modeli<br />

moiZie informacia, ra wvlili Seitana<br />

rozelind frenklinma dnm-s<br />

struqturis aRmoCenaSi.<br />

ra kavSiria cilasa da gens Soris?<br />

1. geni cila niSan-Tviseba.<br />

axseni, ras gulisxmobs es sqema.<br />

ujredSi nukleinis mJavebi warmodgenilia dezoqsiribonukleinis<br />

mJavis (dnm) da ribonukleinis<br />

mJavis (rnm) saxiT.<br />

dnm cilis msgavsad, polimeria. eukariotul organizmebSi<br />

dnm-s ZiriTadi nawili ujredis birTvSia<br />

moTavsebuli. dnm aris agreTve mitoqondriebsa da<br />

qloroplastebSi. prokariotebSi dnm citoplazmaSia<br />

ganTavsebuli.<br />

dnm-is molekula polimeruli naerTia, romlis<br />

monomerebi nukleotidebia. nukleotidi oTxi saxisaa:<br />

adeniniani, Timiniani, citoziniani da guaniniani.<br />

dnm-is molekula erTmaneTis mimarT spiralurad daxveuli<br />

ori polinukleotiduri jaWvisgan Sedgeba.<br />

1953 wels amerikelma biologma j. uotsonma da<br />

ingliselma fizikosma f. krikma Seqmnes dnm-is<br />

molekulis orjaWviani sivrculi modeli.<br />

1


16<br />

2. daakvirdi nukleotidebisagebulebas.<br />

ramdeni da ra<br />

da ra nawilisagan<br />

Sedgeba TiToeuli<br />

maTgani?<br />

3. Seadare erTmaneTsnukleotidebi:<br />

ra aqvT maT saerTo<br />

agebulebaSi da riT<br />

gansxvavdebian?<br />

4. saidan warmodgeba<br />

nukleotidebis<br />

saxelwodebebi?<br />

dezoqsiribonukleotidebi<br />

1.<br />

adenini<br />

(azotovani fuZe)<br />

2.<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

dezoqsiriboza<br />

(naxSirwyali)<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

guanini<br />

3. (azotovani fuZe)<br />

4.<br />

dezoqsiriboza<br />

(naxSirwyali)<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

1. adeniniani, _ A; 2. Timiniani_ T; 3. guaniniani _ G; 4. citoziniani _ C.<br />

5. daukvirdi nukleotidebis sqemas da miuTiTe,<br />

romeli cifrebiT nukleotidis romeli nawilia<br />

aRniSnuli?<br />

1 2 3<br />

T<br />

A<br />

G<br />

C<br />

dnm-is nukleotidebi sqematurad<br />

dnm-s polimerSi nukleotidebi mravaljer<br />

meordeba. nukleotidebi uerTeba<br />

erTmaneTs da qmnis dnm-is erT jaWvs. nukleotidebis<br />

dakavSireba jaWvSi xorcieldeba<br />

erTi nukleotidis naxSirwyalsa da<br />

meore nukleotidis fosformJavas naSTs<br />

Soris kovalenturi bmis warmoqmniT.<br />

Timini<br />

(azotovani fuZe)<br />

dezoqsiriboza<br />

(naxSirwyali)<br />

citozini<br />

(azotovani fuZe)<br />

dezoqsiriboza<br />

(naxSirwyali)<br />

nukleotidebis dakavSireba erT jaWvSi


dnm-is molekulis ori jaWvis nukleotidebi erTmaneTs ukavSirdeba azotovani<br />

fuZeebiT. Tu sqemas daakvirdebi, aRmoaCen, rom azotovani fuZeebi erTmaneTs SemTxveviT<br />

ar ukavS irdeba. erT jaWvSi arsebul adenins ori wyalbaduri bmiT ukavSirdeba meore<br />

jaWvis Timini, xolo guanins _ citozini sami wyalbaduri bmiT. azotovani fuZeebis<br />

erTmaneTTan dakavSireba xdeba sivrculi (geometriuli) formis SesabamisobiT. nukleotidebis<br />

ganlagebis am princips ewodeba komplementurobis principi. amitom dnm-<br />

Si A-s raodenoba yovelTvis tolia T-s raodenobis, xolo G-s raodenoba yovelTvis<br />

tolia C-s raodenobisa. A-s da T-s raodenoba SeiZleba ar iyos G-s da C-s raodenobis<br />

toli.<br />

G<br />

C<br />

G<br />

T<br />

A<br />

G<br />

C<br />

C<br />

A A<br />

T<br />

G<br />

A<br />

dnm-is ori jaWvis erTmaneTTan dakavSireba<br />

A<br />

C<br />

A A<br />

C<br />

G<br />

T<br />

C<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

naxSirwyali<br />

azotovani<br />

fuZe<br />

komplementarobis principi uzrunvelyofs azotovan fuZeebs Soris maqsimaluri<br />

raodenobiT bmis warmoqmnas da ormagi spiralis mTel sigrZeze jaWvebs Soris Tanabari<br />

manZilis dacvas. amitom yoveli komplementuri nukleotidis wyvilis zoma spiralis<br />

RerZis gaswvriv aris 0,34 nanometri _ nm (1nm = 10 -6 mm).<br />

komplementarobis<br />

principiT<br />

Sepirispirebuli<br />

nukleotidebi.<br />

nukleotidebi<br />

T<br />

A<br />

C<br />

G<br />

6. sqemis mixedviT<br />

gamoicani romeli<br />

nukleotidebi<br />

arian ganlagebuli<br />

erTmaneTis mopirispired.<br />

7. warmoidgine, rom<br />

dnm-is erTi jaWvis<br />

monakveTi aseTia: A-<br />

A-G-A-C-C-C-C-C-T-<br />

A-T-T-T-T, a) rogori<br />

iqneba misi komplementuri<br />

monakveTi<br />

meore jaWvSi?<br />

b) dnm-is romeli<br />

TvisebiTisargeble<br />

meore jaWvis agebis<br />

dros?<br />

g) gansazRvre dnms<br />

am fragmentis<br />

sigrZe.<br />

G G<br />

A<br />

G<br />

C<br />

rnm-is agebuleba.<br />

ribonukleinis mJava (rnm), iseve<br />

rogorc dnm, polimeria. isic Sedgeba<br />

nukleotidebisagan. aris gansxvavebac<br />

dnm-s da rnm-s agebulebas<br />

Soris. rnm, dnm-sgan gansxvavebiT,<br />

erTjaWviania.<br />

T<br />

A<br />

T<br />

A<br />

17


18<br />

8. sqemaze mocemuliribonukleotidebis<br />

agebuleba<br />

Seadare me-16 gv.<br />

mocemul dnm-s nukleotidebissqemas.<br />

a) ra msgavseba<br />

da gansxavebaa maT<br />

Soris?<br />

b) romeli nukleotidi<br />

ar aris rnm-<br />

Si?<br />

1.<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

adenini<br />

(azotovani fuZe)<br />

riboza<br />

(naxSirwyali)<br />

ribonukleotidebi<br />

guanini<br />

3. (azotovani fuZe)<br />

4.<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

riboza<br />

(naxSirwyali)<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

1. adeniniani, _ A; 2.uracilini _ U; 3. guaniniani _ G; 4. citoziniani _C.<br />

1 2 3<br />

U<br />

A<br />

G<br />

C<br />

rnm-is nukleotidebi sqematurad<br />

2.<br />

uracili<br />

(azotovani fuZe)<br />

riboza<br />

(naxSirwyali)<br />

citozini<br />

(azotovani fuZe)<br />

riboza<br />

(naxSirwyali)<br />

rnm ramdenime saxisaa: informaciuli,<br />

ribosomuli, trasportuli. informaciuli<br />

da transportuli rnm-ebi cilis sinTezSi<br />

monawileoben, xolo ribosomuli rnm Sedis<br />

ribosomis SemadgenlobaSi da mis funqcionirebas<br />

ganapirobebs. maT Tvisebebsa da<br />

funqciebs dawvrilebiT Semdeg paragrafebSi<br />

gaecnobi.<br />

9. Seadare erTmaneTs dnm da rnm qvemoT mocemuli cxrilis mixedviT:<br />

nukleinis<br />

mJavebi<br />

dnm<br />

rnm<br />

jaWvis<br />

ricxvi<br />

naxSirwyali<br />

nukleotidebi<br />

azotovani<br />

fuZe<br />

fosformJavas<br />

naSTi<br />

funqciebi


1.6<br />

memkvidreobiTi materialuri masalis kvlevis istoria<br />

cila Tu dnm?<br />

gasuli saukunis Sua wlebSi bevri mecnieri muSaobda imis dasadgenad, ra nivTiereba<br />

_ cila Tu dnm, asrulebda memkvidrobiTi materialuri masalis rols. qvemoT warmogidgenT<br />

yvelaze mniSvnelovan kvlevebs.<br />

k1<br />

1928 wels frederik grifiti ikvlevda pnevmoniis (filtvebis anTebis) gamomwvev<br />

baqteriebs _ pnevmokokebs. man aRmoaCina, rom kafsuliani plevmokokebi iwveven<br />

filtvebis anTebas (radgan kafsula icavs maspinZlis imunuri sistemisgan), ukafsuloebi<br />

ki, ar iwveven filtvebis anTebas.<br />

pirobiTad, kafsuliani baqteriebis xazi aRvniSnoT rogorc PV, (pirveli asoebi<br />

sityvebisa Pneumonia _ filtvebis anTeba da Virulent-virulenturi anu daavadebis<br />

gamomwvevi), ukapsuloebi ki aRvniSnoT, rogorc NV (Nonvirulent _ aravirulen-<br />

turi).<br />

cocxali NV cocxali PV mkvdari PV<br />

I II III IV<br />

cocxali NV +<br />

mkvdari PV<br />

cdis pirvel etapze grifitma sacdeli virTagvebis erT jgufSi cocxali NV baqteriebiT<br />

savse siTxe Seiyvana. cxovelebi cocxlebi darCnen (I). virTagvebis meore jgufs Seuyvana<br />

cocxali PV baqteriebi. dasnebovnebuli virTagvebi ki ramdenime dReSi avad gaxdnen da<br />

daixocnen (II).<br />

cdis Semdeg etapze grifitma winaswar mokla PV baqteriebi maRali temperaturis<br />

zemoqmedebiT da baqteriebis Semcveli siTxe Seasxura virTagvebis sxeulSi. virTagvebi<br />

avad ar gamxdaran (III).<br />

amis Semdeg grifitma virTagvebis sxeulSi erTdroulad Seiyvana mkvdari PV da cocxali<br />

NV baqteriebis Semcveli siTxe. virTagvebi avad gaxdnen da daixocnen (IV). grifitma gamoyo<br />

daxocili cxovelebis organizmidan baqteriebi da aRmoaCina, rom NV baqteriebs gauCnda<br />

iseTive kapsula, rogoric qonda PV-s.<br />

ra moxda PV mikrobebi gacocxldnen? grifitma ivarauda, rom mkvdari kafsuliani pnevmokokebis<br />

mier gamoyofili raRac nivTierebis zegavleniT cocxali ukafsulo pnevmokokebi<br />

kafsulianebad gardaiqmneba.<br />

1. ganmarte grifitis cdis Sedegi: ratom gadarCa virTagvebis erTi nawili da ratom<br />

daiRupnen sxvebi.<br />

2. SeinarCunes Tu ara virulenturoba mkvdarma PV baqteriebma?<br />

3. rogor fiqrob, grifitma am cdiT daadgina, PV-is romeli nivTiereba _ cila Tu dnm<br />

atarebda informacias kafsuliani garsis Sesaxeb?<br />

19


20<br />

k2<br />

warmoidgine rom im periodis mecnieri xar, Sen unda gaagrZelo grifitis mier wamowyebuli<br />

kvleva da pasuxi gasce SekiTxvas: PV-s romelma nivTierebam _ cilam Tu dnm-m SesZina<br />

NV-s axali niSan-Tviseba.<br />

warmoidgine, rom SegiZlia gaimeoro grifitiseuli cda. Sens gankargulebaSia pnevmokokis<br />

orive xazi: PV da NV, sacdeli virTagvebi da SegiZlia Caataro cdis yvela procedura.<br />

imavdroulad Sen damatebiT gaqvs ori saxis fermenti: proteaza, romelic iwvevs cilis<br />

denaturacias da dezoqsiribonukleaza, romelic Slis dnm-s polimers. am enzimebiT Sen<br />

SegiZlia SerCeviTad imoqmedo pnevmokokebze da Seni survilis mixedviT gamoiwvio cilis<br />

an dnm-s molekulebis daSla.<br />

dagegme cda, Camowere misi yvela etapi;<br />

gansazRvre, rogor gamoiyeneb enzimebs, baqteriebs da sacdel cxovelebs;<br />

ivaraude, ra Sedegs miiReb da ra daskvnas gamoitan am Sedegebze dayrdnobiT.<br />

frederik grifiti osvald eiveri<br />

is cda, romelic Sen dagegme da warmosaxviT Caatare kidevac, sinamdvileSi Caatara<br />

osvald eiverim 1928 wels. eiverim daadgina, rom mkvdari PV-dan cocxal NV-Si gadasuli<br />

dnm atarebda informacias PV-s kapsulis Sesaxeb.<br />

mecnierebi yovelTvis cdiloben mravaljer gadaamowmon miRebuli faqti, raTa<br />

darwmundnen mis sisworeSi.<br />

amitom eiveris Semdgom, cdebi dnm-ze gaagrZeles marTa Ceizma da alfred herSim.<br />

Ceizma da herSim gamokvleva Caatares 1952 wels. rogorc iTqva isini cdilobdnen<br />

moepovebinaT damatebiTi eqsperimentuli mtkicebulebebi, rom dnm atarebs informacias<br />

organizmis niSan-Tvisebebis Sesaxeb.<br />

Ceizi da herSi muSaobdnen baqteriofagze. im periodisaTvis codnis done aseTi iyo:<br />

mecnierebma icodnen, rom fagi jdeba baqteriis sxeulze,<br />

xsnis garss da ujredSi SeuSvebs raRac nivTierebas, romelic<br />

atarebs informacias virusis Sesaxeb. vurusis es informacia<br />

gadaecema baqterias da mas aiZulebs daiwyos fagis<br />

dnm-isa da cilis sinTezi.<br />

virusisagebulebidangamomdinareCeizidaherSifiqrobdnen,<br />

rom es nivTiereba aris dnm an cila. maT gamoiyenes radiaqtiuri<br />

izotopebi raTa gaegoT fagis ra nivTireba Sedis<br />

baqteriis ujredSi. izotopebi asxiveben didZal energias,<br />

romlis registraciac SeiZleba specialuri xelsawyoebiT.<br />

fagebis nawili gamoiyvanes radiaqtiur fosforian garemoSi,<br />

nawili ki _ radiaqtiur gogirdian garemoSi.<br />

1. radiaqtiuli fosfori da gogirdi Sedianfagis organuli<br />

nivTierebebis SemadgenlobaSi. rogor fiqrob romel<br />

nivTierebaSi Cajdeba gogirdi da romelSi fosfori?<br />

marTa Ceizi da alfred herSi<br />

dnm<br />

baqteriofagi<br />

cilovani<br />

garsi

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!