enjoymagic - Istra
enjoymagic - Istra
enjoymagic - Istra
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ljetoestate08<br />
www.istra.hr
TuristiËka zajednica Istarske županije<br />
Istria Tourist Board<br />
Tourismusverband Istrien<br />
Ente per il Turismo dell’ Istria<br />
PoreË, Pionirska 1, HR-52440<br />
T. +385 (0)52 452 797<br />
F. +385 (0)52 452 796<br />
info@istra.hr | www.istra.hr<br />
Impressum<br />
Nakladnik/Editore<br />
TuristiËka zajednica Istarske æupanije<br />
Ente per il turismo dell’Istria<br />
Pionirska 1, HR-52440 PoreË<br />
Za nakladnika/Per l’editoriale<br />
Tomislav PopoviÊ<br />
Urednica/Redattrice<br />
Vesna IvanoviÊ<br />
Sedam i pol, Pula<br />
Oblikovanje/Design<br />
Sedam i pol, Pula<br />
Fotografije/Fotografie<br />
Renco KosinoæiÊ, Igor Zirojević,<br />
Petr Blaha, Zoran Vodopija,<br />
Teddy-Lee Akelić,<br />
Arhiv TZIÆ/ITB Archive<br />
Tisak/Stampa<br />
Kerschoffset Zagreb 2008<br />
Sadržaj / Sommario<br />
<strong>enjoymagic</strong> 04-07<br />
enjoyhistory 08-15<br />
enjoytradition 16-19<br />
enjoygourmet 20-23<br />
enjoynature 24-27<br />
enjoyadventure 28-33<br />
enjoyfamily 34-39<br />
enjoycalendar 40-57<br />
enjoymuseums 58-59<br />
addressbook 60-61<br />
Podaci su prikupljeni zaključno s 5/06/2008. Izdavač nije odgovoran za naknadne promjene datuma ili<br />
neodržavanje manifestacije. Uza sav trud uloæen u objavljivanje potpunih i toËnih informacija, uredniπtvo<br />
ne moæe preuzeti odgovornost za eventualne pogreπke.<br />
I presenti dati sono stati aggiornati il 5/06/2008. L’editore non risponde di eventuali cambiamenti di date o<br />
di appuntamenti rimandati. Nonostante l’attenzione rivolta alla raccolta e alla pubblicazione di dati esatti,<br />
la redazione non risponde di eventuali errori riscontrabili nella presente pubblicazione.<br />
Pogledi<br />
Gore: Svetvinčenat<br />
Kaštel u Svetvinčentu potječe<br />
iz 13. stoljeća, a nalazio<br />
se u vlasništvu biskupa,<br />
a zatim pulske porodice<br />
Castropole. Kaštel zatvara<br />
jednu stranu skladnog<br />
renesansnog trga, s druge<br />
se nalazi jednostavna palača<br />
i gradska loža iz 15/16.<br />
stoljeća, a na istočnoj<br />
strani Župna crkva Marijina<br />
Navještenja s trolisnom<br />
fasadom.<br />
Immagini<br />
In alto: Sanvincenti<br />
Il castello di Sanvincenti<br />
risale al XIII sec. Appartenne<br />
dapprima ai vescovi e<br />
poi ai nobili polesi Castropola.<br />
Un suo lato chiude<br />
un’armoniosa piazza rinascimentale,<br />
su quello di<br />
fronte ci sono un modesto<br />
palazzotto e la loggia civica<br />
del XV/XVI sec., mentre sul<br />
lato orientale sorge la chiesa<br />
parrocchiale di Santa<br />
Maria Annunziata con facciata<br />
trilobata.<br />
3
magic<br />
magic<br />
<strong>enjoymagic</strong><br />
Pod zvjezdanim svodom<br />
Osjetite energiju svih oblika umjetničkog izražaja<br />
u čarobnim noćima ovog ljeta… u drevnoj<br />
Areni, srednjovjekovnim kaštelima, pod<br />
rimskim slavolukom, u gradićima na brežuljcima,<br />
na renesansnim trgovima…<br />
Sotto il firmamento stellato<br />
Venite a sentire l’energia di tutte le forme<br />
d’espressione artistica nelle magiche notti di<br />
quest’estate … nell’antica Arena, nei castelli<br />
medievali, sotto l’arco romano, nelle cittadine<br />
in cima ai colli, nelle piazze rinascimentali…<br />
U pulskoj Areni<br />
All’Arena di Pola<br />
Manu Chao<br />
8.07.<br />
Dok nas neke otuđene melodije<br />
drže na mjestu potpuno paralizirajući<br />
tijelo, druge nas nesvjesno<br />
i zavodljivo pokreću u čarobnom<br />
ritmu. Virtuoz kojem nesumnjivo<br />
to polazi za rukom je najpoznatiji<br />
‘revolucionar’ moderne glazbene<br />
scene, Manu Chao. Stoga ne<br />
propustite njegov spektakularan<br />
koncertni nastup u jedinstvenom<br />
koncertnom prostoru, pulskoj<br />
Areni!<br />
Kao predani antiglobalist i pacifist<br />
Manu naime svim svojim pjesmama<br />
šalje lako razumljive poruke o<br />
želji za mirnim suživotom, rasnoj<br />
toleranciji, ljubavi, veselju... i svim<br />
onim malim, ali bitnim stvarima<br />
koje mogu uljepšati život.<br />
Se alcune melodie alienanti ci<br />
fanno rimanere fermi, con il corpo<br />
quasi paralizzato, altre, allettevoli,<br />
ci fanno muovere inconsciamente<br />
ad un ritmo magico. Un virtuoso<br />
che riesce indubbiamente a farlo,<br />
è il più noto ‘rivoluzionario’ della<br />
scena musicale moderna: Manu<br />
Chao. Non perdetevi perciò il suo<br />
concerto nell’ambiente, unico nel<br />
suo genere, dell’Arena di Pola!<br />
Assiduo no global e pacifista,<br />
Manu si serve delle sue canzoni<br />
per inviare messaggi chiari sul<br />
desiderio di pacifica convivenza,<br />
di tolleranza razziale, di amore, di<br />
allegria... di tutte quelle piccole,<br />
ma importanti cose che possono<br />
rendere più bella la vita.<br />
Buena Vista Social Club<br />
13.07.<br />
Nastup glazbenika Buena Vista<br />
Social Cluba pružit će vam u<br />
svom savršenstvu interpretacije,<br />
muzičke bravure instrumentalista<br />
i emocionalnosti vokalnih izvedbi,<br />
nezaboravnu večer u Areni.<br />
Ljubav prema bogatoj kubanskoj<br />
glazbenoj tradiciji okupila je ove<br />
glazbenike i stvorila sastav koji<br />
će vas svojim izvedbama približiti<br />
izvornom zvuku kubanske glazbe<br />
koja je postala fenomen nadilazeći<br />
okvire glazbe. Ritam Kube<br />
i atmosferu Buena Vista Social<br />
Cluba publici će prenijeti velika<br />
dama i ambasador kubanske<br />
glazbe, Omara Portuondo. Nakon<br />
50 godina glazbene karijere, njezin<br />
talent još uvijek jednako sjaji<br />
u svojoj jedinstvenosti i originalnosti,<br />
budeći u nama najdublje<br />
emocije.<br />
L’esibizione dei musicisti di Buena<br />
Vista Social Club, con le loro<br />
interpretazioni perfette, la loro<br />
abilità strumentale e le emozionanti<br />
esecuzioni vocali, vi<br />
offrirà un’indimenticabile serata<br />
all’Arena. L’amore per la ricca<br />
tradizione musicale cubana ha<br />
unito questi musicisti, facendo<br />
nascere un gruppo che vi farà<br />
vivere da vicino i suoni originali<br />
della musica cubana, diventata<br />
un vero e proprio fenomeno per<br />
aver superato i confini musicali in<br />
generale. Il ritmo di Cuba e l’atmosfera<br />
creata da Buena Vista<br />
Social Club verranno trasmessi<br />
al pubblico direttamente da una<br />
grande dama, ambasciatrice della<br />
musica cubana, Omara Portuondo.<br />
Dopo mezzo secolo di carriera<br />
musicale, il suo talento splende<br />
ancora di originalità e risveglia<br />
in noi profonde emozioni.<br />
Pula Film Festival<br />
19. - 27.07.<br />
Film pod kožom - ovogodišnji<br />
je slogan brojnih zbivanja koja<br />
čine 55. pulski festival posvećen<br />
filmu. No, ono što nikako ne smijete<br />
propustiti su projekcije pod<br />
zvjezdanim nebom, a uz recentno<br />
stvaralaštvo hrvatske kinomatografije,<br />
očekuju vas i atraktivna<br />
žanrovska igrana ostvarenja<br />
uglednih redatelja s velikim filmskim<br />
zvijezdama! (Filmovi se prikazuju<br />
u originalu, uz titlove).<br />
Il film nella pelle, è lo slogan<br />
dei numerosi appuntamenti di<br />
quest’anno che costituiscono il<br />
55° festival polese dedicato alla<br />
cinematografia. Quelle che però<br />
non dovete assolutamente perdere,<br />
sono le proiezioni all’aperto,<br />
sotto il cielo stellato. Accanto<br />
alle recenti creazioni della<br />
cinematografia croata infatti, ad<br />
attendervi ci sono anche lungometraggi<br />
attraenti di vari generi,<br />
di famosi registi, con grandi stelle<br />
del cinema! (I film sono in lingua<br />
originale e sottotitolati).<br />
Ansambl Lado<br />
i gosti iz Ukrajine<br />
Ensemble Lado e<br />
i loro ospiti ucraini<br />
8.08.<br />
Ansambl narodnih plesova i<br />
pjesama Lado predstavlja svoj<br />
bogati plesno-folklorni repertoar<br />
kojeg prati iznimno vokalno i<br />
instrumentalno izražavanje. Ovaj<br />
folklorni spektakl uveličat će i<br />
nastup nacionalnog ukrajinskog<br />
ansambla Veryovka koji trenutno<br />
slovi za jedan od najboljih folk<br />
zborova na svijetu. Neka vas pod<br />
vedrim nebom nadahne originalno<br />
narodno stvaralaštvo i raznolikost.<br />
Upoznajte se s izvornim<br />
hrvatskim narodnim nošnjama,<br />
plesovima, pjesmama, običajima<br />
i poznatim kozačkim plesovima,<br />
zaštitnim znakom Ukrajine.<br />
Il gruppo che si dedica ai balli<br />
e alle canzoni popolari, il Lado,<br />
presenta il suo immenso repertorio<br />
folkloristico, fatto di balli<br />
accompagnati da espressioni vocali<br />
e strumentali eccezionali. Lo<br />
spettacolo folkloristico del gruppo<br />
sarà arricchito dall’ensemble<br />
ucraino „Veryovka“, attualmente<br />
noto come uno dei migliori cori<br />
folk del mondo intero. Lasciatevi<br />
ispirare dall’originale arte popolare<br />
e dalla sua varietà, sotto il<br />
cielo sereno. Venite ad ammirare<br />
gli originali costumi popolari della<br />
Croazia, i balli, le canzoni, le<br />
tradizioni e soprattutto i noti balli<br />
dei Cosacchi, marchio di riconoscimento<br />
dell’Ucraina.<br />
4 5
magic<br />
magic<br />
Motovun Film Festival<br />
Tićan<br />
Srednjovjekovni<br />
gradići<br />
Le cittadine<br />
medievali<br />
Položeni na uzvišenjima istarski<br />
su gradići putokazi u galeriju starina<br />
i istovremeno njeni najljepši<br />
eksponati. Uzdižu se k nebu i<br />
suncu, dominiraju krajolicima<br />
kao krune odolijevajući vremenu.<br />
Njihovi bedemi pamte sretna razdoblja<br />
i neće zaboraviti ispričati<br />
vam onu osobitu priču o tajnama<br />
svog trajanja. O tome kako<br />
su kroz stoljeća redovito dolazili<br />
graditelji i umjetnici, te u staru<br />
krunu ugrađivali nove dragulje<br />
koji bi iznova bljesnuli novim sjajem.<br />
Kada vas danas s tornjeva<br />
tih starih gradića pozdrave zvona,<br />
uđite slobodno, gradska su vrata<br />
uvijek otvorena.<br />
Adagiate in cima alle colline, le<br />
cittadine istriane ci indicano la<br />
via da percorrere nella galleria<br />
delle antichità e ne rappresentano<br />
al contempo gli esemplari più<br />
belli. S’innalzano al cielo e al sole,<br />
dominano i paesaggi come delle<br />
corone, sfidando il tempo. Le<br />
loro mura ricordano periodi felici<br />
e non dimenticheranno di svelare<br />
il segreto particolare che le fa<br />
durare nel tempo. Vi sveleranno<br />
della presenza, lungo i secoli, di<br />
vari costruttori che nelle loro vecchie<br />
corone incastonavano nuove<br />
gemme che poi splendevano di<br />
un’altra luce. Oggi, quando dalle<br />
torri di queste città le campane vi<br />
salutano col loro suono, entrate<br />
liberamente, le porte sono sempre<br />
aperte.<br />
Summer Jazz Night<br />
Buzet, 12.07.<br />
Jazz is Back!<br />
Grožnjan, 19.07. - 3.08.<br />
Motovun Film Festival<br />
Motovun, 28.07. - 1.08.<br />
Istarski Stonehenge<br />
Lo Stonehenge<br />
istriano<br />
Istarski Stonehenge popularni<br />
je naziv za kameni tolos na Malom<br />
svetom Anđelu kraj Poreča,<br />
svetištu starom 4000 godina. Rekonstrukcija<br />
istarskog Stonehengea<br />
nalazi se u Tićnu. Neobični<br />
tićanski kameni krug, sastavljen<br />
od golemih blokova teških i više<br />
od sedam tona, postao je svjetski<br />
poznata turistička atrakcija. Svakodnevno<br />
privlači znatiželjnike i<br />
zaljubljenike u mistiku, koji dolaze<br />
u Istru sa svih kontinenata, kako<br />
bi mogli meditirati na tićanskim<br />
megalitima.<br />
Lo Stonehenge istriano è la denominazione<br />
popolare per il tolos di<br />
pietra situato sul monte S. Angelo<br />
piccolo vicino a Parenzo, un santuario<br />
che ha oltre 4000 anni. La<br />
ricostruzione dello Stonehenge<br />
istriano si trova a Tizzano (Tićan):<br />
l’insolito cerchio di pietra, costituito<br />
da enormi blocchi il cui peso<br />
supera le sette tonnellate, è diventato<br />
un’attrazione turistica di<br />
fama mondiale: essa quotidianamente<br />
attira i curiosi e gli amanti<br />
del mistico che giungono in Istria<br />
da tutti i continenti per meditare<br />
sui megaliti tizzanesi.<br />
Novigrad-Cittanova<br />
Astro Party Lunasa<br />
Novigrad, 1. - 26.08.<br />
2. susret ljubitelja<br />
astronomije<br />
Večer proslave drevnog keltskog<br />
kalendara u mističnoj atmosferi<br />
uz pogašenu javnu rasvjetu,<br />
astronomsko promatranje nebeskih<br />
tijela, prigodna ponuda<br />
‘astro-jela i pića’, ambijentalna<br />
glazba, fantasy modna revija,<br />
izložba keltskog nakita pod bakljama...<br />
2º incontro di appassionati<br />
di astronomia<br />
Serata di festa in ricordo del remotissimo<br />
calendario celtico in<br />
un’atmosfera mistica con l’illuminazione<br />
pubblica appositamente<br />
spenta - osservazione astronomica<br />
dei corpi celesti, offerta di<br />
cibi e bevande ‘astro’, musica<br />
ambientale, sfilata di moda ‘fantasy’,<br />
mostra dei monili celtici alla<br />
luce delle fiaccole, ecc…<br />
Zvizde, sviće i ferali<br />
Stelle, candele<br />
e fanali<br />
Fažana, 27.07.<br />
Festival svjetla<br />
Ovo je svečanost u kojoj Fažana<br />
svoj svjetlosni nakit podaruje<br />
moru... Zapravo, zajedno s Rivom,<br />
sve se ulice i uličice povezuju u<br />
radosti svjetla! Svijećama, žaruljama,<br />
bakljama... na poseban se<br />
način pridružuje ribarska, morska<br />
iluminacija što odrazu zvjezdanog<br />
neba u vodi pridružuje svoje sviće<br />
i ferale. Slavlje svjetla upotpunjeno<br />
je glazbom, ovaj puta uličnim<br />
sviračima, solistima i manjim sastavima.<br />
U toj atmosferi Fažana je<br />
doista nalik svjelosnim preljevima<br />
modrine i srebra svoga simbola,<br />
hitre sardele…<br />
Festival della luce<br />
È questa una solennità in cui Fasana<br />
regala al mare i suoi gioielli<br />
di luce... In realtà, assieme alla<br />
Riva, tutte le vie e stradicciole si<br />
uniscono in un gioire di luci! Alla<br />
luce delle candele, delle lampade<br />
e delle fiaccole, si unisce, in<br />
modo particolare, l’illuminazione<br />
marina dei pescatori che nel<br />
riflesso nel mare e di un cielo<br />
coperto di stelle, fonde le sue<br />
candele e fanali. La festa della<br />
luce è completata dalla musica,<br />
stavolta da musicisti di strada,<br />
solisti e piccoli complessi musicali.<br />
In quest’atmosfera, Fasana<br />
assume veramente le sembianze<br />
dei riflessi azzurri e argentati del<br />
suo simbolo, la lesta sardella.<br />
6 7
history<br />
history<br />
Umag<br />
Kapela sv. Trojstva (Cappella)<br />
enjoyhistory<br />
Sepomaia Viva<br />
Umag, 1. - 3.08.<br />
Sepomaja je u antici naseljeno područje koje<br />
obuhvaća Zambratiju, Sipar, Katoro i Muntarol u<br />
sjeverozapadnoj Istri. Tako to kaže TABULA PEU-<br />
TINGERIANA. Antičke su noći zamišljene kao multimedijski<br />
interaktivni program u osnovici kojeg je<br />
znanstveno istraživanje. Kako su izgledala antička<br />
vremena?<br />
Rimski Valbandon<br />
Valbandon (Fažana), 20.07.<br />
Stari Rimljani, poznati hedonisti, prepoznali su<br />
atraktivnost ovog podučja, te je čak sedam patricijskih<br />
obitelji ovdje odlučilo sagraditi svoje raskošne<br />
ladanjske vile. Uz brojne kreativne radionice u kojima<br />
možete naučiti drevna umijeća izrade mozaika<br />
i amfora, uz modne revije rimskog nakita, prisustvovat<br />
ćete i pravim rimskim bakanalijama.<br />
Sepomaia Viva<br />
Sepomaia è questo territorio, abitato fin dall’antichità<br />
e comprendente Zambratija, Sipar, Katoro e<br />
Muntarol (Istria nord-occidentale). Così ci dice la<br />
TABULA PEUTINGERIANA. Le notti dedicate all’antico<br />
mondo romano sono parte di un programma<br />
multimediale basato su importanti ricerche scientifiche.<br />
Valbandon nell’antichità<br />
Oltre alla possibilità di partecipare a numerosi laboratori<br />
creativi grazie ai quali potete imparare<br />
l’arte antica della lavorazione del mosaico e delle<br />
anfore ed osservare le sfilate di moda dedicate<br />
ai gioielli romani, avrete modo di partecipare a<br />
veri e propri banchetti del tempo durante i quali<br />
verranno offerte delle pietanze preparate secondo<br />
le vecchie ricette, ancora molto ricercate, degli<br />
antichi maestri dell’arte culinaria romana.<br />
Žminj<br />
Ako u Europi svi putovi vode u<br />
Rim, onda u Istri svi putovi vode u<br />
Žminj, središte Istre i staro sjecište<br />
putova. Na samom raskrižju podno<br />
gradića nalazi se Kalvarija iz 1720.<br />
godine. Žminj je od 1368. godine<br />
bio grad Pazinske grofovije koji su<br />
samo na godinu dana 1617. godine<br />
uspjeli osvojiti Mlečani. Od gradskih<br />
bedema iz 15. stoljeća danas je<br />
vidljiv manji dio kaštela, jedna od<br />
četiriju okruglih kula, jedno krilo<br />
utvrde, vanjski dio zidina koje<br />
su štitile kuće pučana te dobro<br />
očuvana javna cisterna iz 1863.<br />
godine. Središtem grada dominira<br />
velika barokna, trobrodna Župna<br />
crkva Sv. Mihovila izgrađena 1625.<br />
godine na temeljima one ranije iz<br />
12. stoljeća.<br />
Gimino<br />
Se in Europa tutte le strade portano<br />
a Roma, allora in Istria, tutte le strade<br />
portano a Gimino, centro della penisola,<br />
antico nodo stradale. Sull’incrocio ai piedi<br />
della cittadina c’è un Calvario risalente<br />
al 1720. Dal 1368 la città di Gimino<br />
faceva parte della Contea di Pisino e<br />
fu conquistato per un solo anno, nel<br />
1617, dai Veneziani. Delle mura della<br />
città, risalenti al XV secolo, oggi è visibile<br />
una piccola parte del castello, una<br />
delle quattro torri rotonde, un’ala della<br />
fortezza, la parte esterna delle mura che<br />
proteggevano le case del popolo, ed<br />
una ben conservata cisterna pubblica<br />
del 1863. La grossa Chiesa parrocchiale<br />
di S. Michele, costruita nel 1625, sulle<br />
fondamenta di una precedente del XII<br />
secolo, domina il centro della città.<br />
Pogledi<br />
Gore: Anđeo svirač<br />
Crkvica sv. Antuna, Žminj<br />
Najstarija poznata slika<br />
koja prikazuje glazbala<br />
nastala je negdje oko<br />
1400. godine i nalazi se<br />
u crkvi svetog Antuna<br />
u Žminju. Na slici anđeli<br />
sviraju prenosive orgulje,<br />
psaltir, mandoru, lutnju<br />
i viellu.<br />
Immagini<br />
In alto: Angelo musicante<br />
Chiesa di S. Antonio,<br />
Gimino<br />
Il quadro più antico a noi<br />
noto nel quale vengono<br />
ritratti degli strumenti<br />
musicali, fu dipinto<br />
attorno al 1400 e si trova<br />
nella chiesa di S. Antonio<br />
a Gimino. Nel quadro gli<br />
angeli suonano l’organo,<br />
la mandola il salterio, il<br />
liuto e la viella.<br />
8 9
history<br />
history<br />
infomust<br />
Drveni retabli oltara od 17.<br />
do kraja 19. stoljeća iz crkava<br />
središnje Istre<br />
Izložba spomeničke baštine<br />
I retabli di legno dal XVII alla<br />
fine del XIX secolo presenti<br />
nelle chiese dell’Istria centrale<br />
Mostra del patrimonio monumentale<br />
Pazin, Kaštel-Castello<br />
1.07. - 31.07.<br />
Novigrad<br />
Tinjan<br />
Vrsar - Ulice i trgovi<br />
Unutar prostora nekadašnjih gradskih zidina nastale<br />
su u prošlosti uske krivudave ulice i mali intimni<br />
trgovi. U uskim uličicama sačuvani su interesantni<br />
primjerci stambene arhitekture s elementima raznih<br />
povijesnih stilova. Pažnju privlače stare kuće s arhitektonskim<br />
zanimljivostima (dvorišta, bunari, stubišta,<br />
vrata, prozori, balkoni, dimnjaci). Od gradskih<br />
vratiju prema vrhu Vrsara uspinje se Ulica Gradska<br />
vrata u kojoj ima više starih kuća. U blizini gradskih<br />
vratiju je kuća s dvije interesantne kamene figure<br />
žene (punašna lica, bujne grudi). Figure su uzidane<br />
visoko u uglove kuće. Uz kuću vodi slikovita ulica<br />
Pod voltom, koja je na dva mjesta nadsvođena.<br />
Nadsvođene ulice su karakteristične za srednjovjekovnu<br />
arhitekturu. Uski prostor unutar gradskih<br />
zidina diktirao je racionalno i ekonomično iskorištavanje<br />
gradskog prostora. U Ulici Gradska vrata<br />
(uz lijevi rub) stara je kuća s renesansno-baroknim<br />
karakteristikama iz druge polovine 18. stoljeća. Na<br />
portalu je uklesan tekst: IO PIETRO (voda) M POLLO<br />
F (ieri) F (eccit) ANNO D (omini) 1757. (Ja Petar Boico<br />
pokojnog Pola svečano napravi Godine Gospodnje<br />
1757.).<br />
Orsera - Vie e piazze<br />
Nel passato, entro le mura cittadine sorsero vicoli<br />
tortuosi e piazzette intime. Nei vicoli sono conservati<br />
interessanti esempi d’ architettura abitativa<br />
con elementi in vari stili storici. Sono degne d’ attenzione<br />
le curiosità architettoniche delle antiche<br />
case: cortilli, cisterne, scale esterne, porte, finestre,<br />
balconi, camini. Dalla porta cittadina sale verso la<br />
parte alta di Orsera la Via della Porta cittadina<br />
(Gradska vrata), in cui si possono ammirare parecchie<br />
case antiche.<br />
Nelle vicinanze della porta cittadina si trova una<br />
casa con due formose figure di donna murate sugli<br />
angoli alti della stessa. Essa si trova nella pittoresca<br />
via Pod voltom (Sotto la volta), caratterizzata da due<br />
volte. Le vie con volte sono caratteristiche dell’ architettura<br />
medievale. Il limitato spazio entro le mura<br />
cittadine dettó, indubbiamente, l’ uso razionale ed<br />
economico dello stesso.<br />
Nella Via della Porta cittadina, sulla sinistra, c’è un’<br />
antica casa della seconda metà del 18° secolo con<br />
caratteristiche barocco-rinascimentali. Sul suo portale<br />
è incisa la scritta IO PIETRO (voda) M POLLO F<br />
(ieri) F (ecit) ANNO D (omini) 1757 (Io Pietro Boico di<br />
fu Pollo fiero feci nell’ Anno del Signore 1757).<br />
Kripta (Novigrad)<br />
Iza glavnoga oltara u župnoj crkvi Sv. Pelagija<br />
nalazi se poluukopana (rano)romanička kripta,<br />
jedina u Istri i jedna od rijetkih u Hrvatskoj.<br />
Kripta je trobrodna, s jakim križnim svodovima<br />
i dvije male presvođene prostorije u mrtvim<br />
kutovima. U središnjemu dijelu prostora nalazi<br />
se konfesija s datiranim natpisom biskupa<br />
Adama iz 1146. godine.<br />
Županski stol u Tinjanu<br />
U Tinjanu, Pod ladonjah, na platou s kojeg se<br />
pruža nezaboravan pogled na Dragu, usred<br />
zelene trave ponosito stoji županski stol. Na<br />
stabilnom kamenom postolju postavljena je<br />
okrugla kamena ploča. Oko stola je bilo sačuvano<br />
sedam kamenih sjedala. Stručna tumačenja<br />
navode da je ranije postojalo 10 ili 12<br />
takvih kamenih sjedala. Zabilježeno je da se<br />
župana biralo između 12 sudaca. Prema predaji,<br />
župana se biralo na sreću. Određeni broj<br />
mještana sjeo bi oko stola, položili bi na njega<br />
svoje dugačke brade, a neko bi u udubljenje<br />
na sredini stola stavio buhu. Za župana bi bio<br />
odabran onaj sretnik kome bi buha skočila na<br />
bradu.<br />
Cripta (Cittanova)<br />
Dietro l’altare maggiore della chiesa parrocchiale di San<br />
Pelagio si trova una cripta seminterrata del primo periodo<br />
romanico, un unicum in terra istriana e una rarità<br />
sul territorio nazionale. La cripta a tre navate presenta<br />
solide volte a crociera e, negli angoli ciechi, due piccoli<br />
vani col soffitto a volta. Nella parte centrale si trova il<br />
confessionale, con una scritta del vescovo Adamo risalente<br />
al 1146.<br />
La tavola dello zupano ad Antignana<br />
Ad Antignana, sotto il bagolaro - pod ladonjah, sullo spiazzo<br />
dal quale si può ammirare una veduta indimenticabile<br />
della vallata sottostante, in mezzo al verde dell’erba, c’è<br />
la tavola dello zupano, orgoglio del luogo. Appoggiata su<br />
forti pietre c’è una solida lastra di pietra rotonda. Attorno<br />
ad essa sono rimasti sette sedili, anch’essi di pietra,<br />
che secondo alcune teorie scientifiche, originariamente<br />
erano dieci o dodici. Lo zupano infatti, veniva eletto tra<br />
dodici giudici e la sua nomina avveniva, sempre secondo<br />
la leggenda, mediante una procedura molto originale:<br />
alcuni paesani prendevano posto attorno al tavolo, vi appoggiavano<br />
sopra le loro lunghe barbe mentre qualcuno<br />
sistemava una pulce nell’incavatura presente al centro<br />
del tavolo. La barba scelta come dimora dalla pulce era<br />
quella del futuro zupano.<br />
10 11
history<br />
history<br />
Drevni zvonik staroga Labina<br />
Rijetko se na tako malom prostoru, reklo bi se kao<br />
na dlanu, nalazi toliko ljepota i starina kao u Labinu,<br />
starom gradiću na brdu. I staro mu ime Albona,<br />
Alvona na keltskom jeziku znači upravo to - grad<br />
na brdu ili visoko naselje.<br />
Najviša labinska građevina, drevni zvonik, prekrasan<br />
je vidikovac. S njegova vrha zaista se vidi nezaboravna<br />
panorama. Labinski je kampanil podignut<br />
1623. godine na temeljima nekadašnje crkve sv. Justa.<br />
Širokih je i jakih, čvrstih zidova, visok 33 metra.<br />
Otvori za zvona su uski, dvodijelni (bifore). Iznad<br />
njih, na svakom od četiri kuta, nalaze se kameni<br />
šiljci kao ukrasi na masivnoj građevini. Ovaj labinski<br />
div završava osmerokutnim bubnjem i piramidom.<br />
Dva zvona, jedno veće, drugo manje, povremeno<br />
se oglašavaju sa zvonika, a zvuk zvona dopire do<br />
vrlo udaljenih krajeva.<br />
L’antico campanile del<br />
centro storico d’Albona<br />
Raramente su una superficie così piccola, si può<br />
dire su un palmo, si trova tutta questa bellezza e<br />
antichità come ad Albona, vecchia cittadina sul<br />
monte. Anche il nome è antico: Alvona in celtico<br />
significa proprio città sul colle o borgo in alto.<br />
L’edificio più alto d’Albona, un antico campanile,<br />
rappresenta un magnifico belvedere. Dalla sua<br />
cima si riesce veramente a godere di un panorama<br />
indimenticabile. Il campanile albonese fu eretto<br />
nel 1623 sulle antiche fondamenta della chiesa di<br />
S. Giusto. Le sue pareti sono larghe e forti, ed è<br />
alto 33 metri. Le aperture per le campane sono<br />
costituite da bifore strette, sopra le quali si trovano<br />
delle cuspidi in pietra che decorano l’edificio<br />
massiccio. Questo colosso albonese termina in una<br />
piramide ottagonale. Ogni tanto si sentono suonare<br />
dal campanile le due campane, una più grande e<br />
una più piccola, ed il loro rimbombo si sente molto<br />
lontano.<br />
Poreč<br />
Sustav gradskih bedema Poreča,<br />
čiji su dijelovi do danas vidljivi, potječe<br />
iz antike, te 12. do 16. stoljeća,<br />
a uglavnom su nove građene<br />
na temeljima starih. Grad se dugo<br />
vremena nije širio izvan antičkih zidina,<br />
pa su dobrim dijelom vidljive<br />
i danas, premda su s vremenom<br />
na njima sagrađene kuće. Podestat<br />
Warnerio de Gillago pokrenuo je u<br />
13. stoljeću obnovu utvrda i velike<br />
građevinske radove u gradu. Najbolje<br />
sačuvan istočni dio gradskih<br />
bedema, uz koji su i tri preostale<br />
obrambene kule, građen je pod<br />
prijetnjom turskih osvajanja krajem<br />
15. stoljeća, kada je Poreč bio dio<br />
Venecijanske republike.<br />
Parenzo<br />
Le mura della città di Parenzo, conservatesi<br />
in parte ed anche oggi ben<br />
visibili, vennero edificate nell’ antichità<br />
e ricostruite e rinforzate tra il 12° ed il<br />
16° secolo, sulle stesse fondamentà di<br />
quelle antiche. Per secoli la città non<br />
si estese fuori le antiche mura, per<br />
cui gran parte di esse è ancora visibile,<br />
anche se con il passare del tempo<br />
gli abitanti vi costruirono sopra le loro<br />
case. Nel 13° secolo il podesta Warnerio<br />
de Gillago avviò la ricostruzione<br />
delle fortificazioni e lo svolgimento di<br />
grandi lavori odili in città. Il tratto di<br />
mura orientale, il meglio conservato,<br />
comprendente i tre rimanenti torroni,<br />
fu eretto alla fine del 15° secolo sotto la<br />
minaccia delle invasioni turche, quando<br />
Parenzo faceva parte della Repubblica<br />
di Venezia.<br />
infomust<br />
Duga vladavina Venecije<br />
ostavila je niz tragova u<br />
Istri. Gotovo svaki gradić<br />
sadrži oznaku Mletačke<br />
Republike krilatog lava:<br />
na ulazima u gradove,<br />
na gradskim bedemima,<br />
slavolucima i drugim<br />
ondašnjim građevinama.<br />
Il lungo dominio di<br />
Venezia ha lasciato<br />
profonde tracce in Istria.<br />
Praticamente ogni cittadina<br />
custodisce il simbolo<br />
della Serenissima, il leone<br />
di S. Marco: sulle porte<br />
civiche, sulle mura, sugli<br />
archi o altri edifici pubblici<br />
del tempo.<br />
12 13
history<br />
history<br />
Oprtalj<br />
Gospa od Mora<br />
Austrougarski car Franjo Josip I. s osobitom je<br />
pozornošću pratio projektiranje mornaričke crkve<br />
u Puli. Bio je nazočan i pri postavljanju kamena<br />
temeljca 1891. godine, na Stoji, u pulskoj<br />
četvrti San Polikarpo. Svečana inauguracija Gospe<br />
od Mora obavljena je 1898. godine. Projektom<br />
je obuhvaćen i okoliš sa skalinadom prema<br />
moru. Danas ju posebnom čini vanjski izgled s<br />
uzdužnim redovima od bijelog brijunskog kamena<br />
i rumenog mramora iz Oprtlja i Brtonigle.<br />
Njezini mozaici podsjećaju na porečku baziliku<br />
Eufrazijanu i baziliku svetoga Marka u Veneciji.<br />
Pred portalom Gospe od mora pozornost privlače<br />
stupovi svezani u mornarski, Samsonov<br />
uzao. Gospa od mora je znamenitost Pule, Istre<br />
i čitavog Jadrana.<br />
Tvrđavska željeznica<br />
Oko Pule je početkom Prvog svjetskog rata<br />
izgrađena tvrđavska željeznica dužine oko 25<br />
km. Povezivala je obruč tvrđava oko Pule i imala<br />
vezu na tramvajsku prugu, a služila je opskrbi<br />
tvrđava.<br />
Madonna del Mare<br />
L’imperatore austroungarico Francesco Giuseppe I seguì<br />
molto attentamente la progettazione della chiesa della<br />
Marina militare di Pola. Presenziò anche alla posa della<br />
prima pietra avvenuta nel 1891 a Stoia, nel quartiere<br />
polese di San Policarpo. La cerimonia solenne d’inaugurazione<br />
della Madonna del Mare ebbe luogo nel 1898.<br />
Il progetto abbracciò anche il circondario dell’edificio<br />
sacro e venne creata una scalinata in direzione del<br />
mare. Oggi ci colpisce il suo aspetto esteriore, con<br />
fasce alterne orizzontali di pietra bianca delle Brioni<br />
e di marmo rosso di Portole e di Verteneglio. I suoi<br />
mosaici ci ricordano quelli della Basilica Eufrasiana<br />
di Parenzo e di San Marco di Venezia. Ad attirare<br />
la nostra attenzione davanti all’entrata ci sono delle<br />
colonne con un originale intreccio alla marinara. La<br />
Madonna del Mare è un monumento molto importante<br />
per Pola, per l’Istria e per l’intero Adriatico.<br />
La ferrovia delle fortezze<br />
Attorno a Pola, verso l’inizio della Prima guerra mondiale,<br />
fu costruita una ferrovia lunga all’incirca 25 km.<br />
Questa si congiungeva ad anello lungo le fortezze situate<br />
attorno a Pola ed era collegata alla linea tramviaria.<br />
Era adibita al rifornimento delle fortezze.<br />
Oprtalj<br />
Oprtalj, smješten na brežuljku do<br />
kojeg se uskom visoravni s južne<br />
strane dolazi iz pravca Motovuna,<br />
prema mišljenju mnogih, jedan je<br />
od najpitoresknijih gradića sjeverne<br />
Istre. Oprtalj ili Portole, kako glasi<br />
talijanska inačica njegovog imena,<br />
svojevremeno je bio utvrda opasana<br />
zidinama na kojima su izgrađene<br />
kuće među kojima jedva izviru nekadašnja<br />
gradska vrata. Ispred vrata<br />
nalazi se velika venecijanska lođa s<br />
lapidarijem, a pokraj nje na visokim<br />
bedemima smješten plato s kojeg<br />
pogled seže sve do mora. Župna crkva<br />
Sv. Juraja koju krasi jedinstveni<br />
zvonik čiji vrh nema oblik piramide<br />
karakteristične za istarske zvonike,<br />
već je ostao u izvornom obliku kao<br />
kula, izgrađena je 1526. godine.<br />
Alpe Adria Folk Fest, 12. - 13.07.<br />
Portole<br />
Situata su un colle al quale si accede,<br />
attraverso uno stretto altipiano situato<br />
sulla direzione per Montona, secondo<br />
l’opinione di molti, è una delle cittadine<br />
più pittoresche dell’Istria settentrionale.<br />
Portole è stata in passato una fortezza<br />
circondata da mura sulle quali furono<br />
costruite delle case, fra cui è appena<br />
visibile l’antica porta della città;<br />
davanti ad essa si trova una grossa<br />
loggia veneziana con lapidario, mentre<br />
vicino, sugli alti bastioni, vi è un<br />
piano, dal quale la vista si protende<br />
fino al mare.<br />
La Chiesa parrocchiale di S. Giorgio,<br />
caratterizzata dal singolare campanile<br />
la cui punta non ha la forma piramidale<br />
propria dei campanili istriani ma ha<br />
mantenuto la sua forma originale di<br />
torre, fu costruita nel 1526.<br />
Alpe Adria Folk Fest, 12. - 13.07.<br />
Pogledi<br />
Najveći samostan u Istri<br />
nalazi se u mjestu Sveti<br />
Petar u Šumi. Pripada<br />
fratrima pavlinima od<br />
1459. godine, a prvi put<br />
se spominje 1176. i to kao<br />
benediktinski samostan.<br />
Immagini<br />
Il più grande convento<br />
in Istria si trova a Sveti<br />
Petar u Sumi (San Pietro<br />
in Selve). Dal 1459 appartiene<br />
ai frati paolini e per<br />
la prima volta viene citato<br />
nel 1176 come convento<br />
benedettino.<br />
14 15
tradition<br />
tradition<br />
enjoytradition<br />
Lončarstvo<br />
Za razliku od lončara iz Ćukarije i Pavletića<br />
koji su izrađivali predmete na nožnom kolu,<br />
lončari Raklja su posude izrađivali na ručnom<br />
lončarskom kolu - vitlu tehnikom valjušaka.<br />
Posude nisu bile glazirane, pa su se iznutra<br />
premazivale slaninom i proključalom vodom<br />
kako ne bi propuštale tekućinu. Rakaljski lončari<br />
obilazili su Istru s natovarenim magarcima<br />
trgujući miru za miru; seljaci su davali<br />
onoliko graha, pšenice ili kukuruza koliko bi<br />
stalo u lonac kojeg su kupovali. Osim domaćih<br />
lončarskih proizvoda gradsko stanovništvo<br />
Istre koristilo je i uvezene predmete poput<br />
bukaleta koje su izrađivali talijanski lončari i<br />
slovenskih skleda kranjica koje se od istarskih<br />
razlikuju po glazuri.<br />
Zbirka lončarstva, Etnografski muzej Istre,<br />
Pazin<br />
Ceramica<br />
A differenza dei vasai di Ćukarija e Pavletići che facevano<br />
uso del tornio che veniva azionato con i piedi, i vasai di<br />
Rakalj fabbricavano i recipienti con un tornio azionato a<br />
mano modellando l’argilla a mo’ di cordoncino il quale<br />
veniva a sua volta avvolto in modo tale da ricavarne un<br />
recipiente. I contenitori non erano smaltati e quindi venivano<br />
dalla parte interna unte col lardo e con l’acqua<br />
bollente per impedire che lasciassero filtrare i liquidi. I<br />
vasai di Rakalj giravano per l’Istria con gli asini carichi<br />
di merce e mercanteggiavano scambiandosi la merce: i<br />
contadini davano tanti fagioli, grano o granturco quanti<br />
ne stavano nel recipiente che comperavano. Oltre ai<br />
prodotti nazionali, la popolazione urbana dell’Istria usava<br />
anche gli oggetti d’importazione come i boccali (bukalete)<br />
che venivano fatti dai vasai italiani e le terrine slovene<br />
fabbricate nella zona di Kranj (sklede kranjice) che si differenziano<br />
da quelle istriane per lo smalto.<br />
La collezione di ceramiche, Museo etnografico, Pisino<br />
Zlatna sopela<br />
Poreč, 29.06. - 5.07.<br />
Nezaobilazni ljetni festival - Zlatna sopela,<br />
tradicijski je susret folklornih grupa s mediteranskog<br />
prostora, ali i širih područja Europe<br />
i svijeta. Za vrijeme sedmodnevnog trajanja<br />
festivala ulice grada Poreča vrve šarenom paletom<br />
boja narodnih nošnja, tradicijske glazbe<br />
i plesa. Porečki Trg slobode postaje središtem<br />
događanja. Ambijent i publika u potpunosti<br />
se stapaju s nastupima folklornih grupa koje<br />
njeguju koreografirani folklor. Posebno su zanimljiva<br />
takmičenja solista na mediteranskim<br />
puhačkim glazbenim instrumentima, a za sve<br />
ljubitelje mediteranske kuhinje prezentirana<br />
su jela s dugom tradicijom i ljubavlju u njihovu<br />
spremanju. Jedinstvene izložbe narodnih nošnja,<br />
prezentacije tradicionalnih obrta i poučne<br />
škole folklora Mediterana nude se na ovom<br />
susretu kultura, tradicije, plesa i glazbe.<br />
Zlatna sopela - Sopela d’oro<br />
Parenzo, 29.06. - 5.07.<br />
Un inevitabile festival estivo - la Sopela d’oro è l’incontro<br />
tradizionale dei gruppi folcloristici dell’area mediterranea<br />
ma provenienti anche da altre parti d’Europa e del<br />
mondo. Nel corso dei sette giorni di durata del festival,<br />
le vie di Parenzo pullulano dei colori che ornano i vestiti<br />
popolari. La manifestazione è accompagnata dalla musica<br />
tradizionale e dalla danza. La Piazza della libertà di<br />
Parenzo diventa il centro degli avvenimenti. L’ambiente<br />
e il pubblico si fondono completamente con gli spettacoli<br />
dei gruppi folcloristici che curano le danze folcloristiche.<br />
Particolare interesse destano le gare dei solisti che suonano<br />
strumenti mediterranei a fiato, mentre per tutti gli<br />
amanti della cucina mediterranea vengono presentati dei<br />
piatti caratterizzati da una lunga tradizione e preparati<br />
con amore. In quest’incontro di culture, tradizioni, musica<br />
e ballo, si possono vedere l’esibizione straordinaria di<br />
abiti popolari, le presentazioni dei mestieri tradizionali e<br />
le scuole di folclore del Mediterraneo.<br />
16 17
tradition<br />
tradition<br />
Kršan<br />
Rovinj<br />
infomust<br />
Kršonski pir<br />
Prezentacija starinskog<br />
običaja vjenčanja<br />
Presentazione dell’antica<br />
usanza matrimoniale<br />
Kršan, 19.07<br />
Komoda none Fume<br />
Skinuti prašinu sa starih komoda<br />
pravi je dah prošlosti. Ispod tih<br />
dugovječnih škrinja kriju se neprocjenjivi<br />
tekstilni predmeti, nekada<br />
čisto bijele tkanine, a danas, iako<br />
već požutjele od vremena, još<br />
uvijek unikatno i šareno izvezene.<br />
Il comò di nonna Fiamita<br />
Togliere la polvere dai vecchi comò<br />
è un vero respiro del passato. Questi<br />
antichi scrigni celano oggetti tessili<br />
d’inestimabile valore, una volta candidi<br />
ed oggi, anche se ingialliti dal tempo,<br />
rimangono degli esemplari unici di ricamo<br />
e colori. Sulle bianche lenzuola<br />
Jakovlja<br />
Kanfanar, 26.07.<br />
Danas pučka fešta, nekada sajam<br />
za dan sv. Jakova, ima dugu<br />
i staru tradiciju. S ciljem očuvanja<br />
istarskog narodnog blaga, smotra<br />
istarskih volova održava se na Jakovlju<br />
već dugi niz godina na mje-<br />
La Jakovlja<br />
Canfanaro, 26.07.<br />
Una volta si trattava di una fiera, oggi è<br />
una festa popolare; la giornata di S. Giacomo<br />
(Sv. Jakov) vanta una tradizione lunga<br />
e antica. Con l’intento di conservare<br />
il patrimonio popolare dell’Istria, già da<br />
molti anni, al mercato locale di Canfana-<br />
infomust<br />
Povorka batane<br />
s feralom<br />
Sfilata di batane<br />
illuminate da fanali<br />
Rovinj 20.30 Riva-Spacio<br />
01/03/08/10/15/<br />
17/22/24/29.07.<br />
05/07/12/14/19/21/26.08<br />
Istrian Hand Made Fair<br />
Sajam originalnih, istarskih<br />
suvenira i rukotvorina<br />
Fiera dei souvenir e manufatti<br />
istriani originali<br />
Fažana, Riva, 20-24<br />
02/09/16/23/30.07.<br />
06/13/20/27.08.<br />
Medulin, Riva<br />
03/10/17/24/27/31.07.<br />
07/14/21/28.08.<br />
Premantura, Pod turnjem<br />
04/11/18/25.07.<br />
01/08/10/15/22/29.08.<br />
Na bijelim su plahtama najčešće<br />
šivani razni cvjetni uzorci i inicijali<br />
novorođenčeta. Stari prekrivači<br />
za krevet, laneni lancuni, svečane<br />
jastučnice, intimno žensko rublje I<br />
odjelca za novorođenčad. Čuvaju<br />
se od davnine i prenose s koljena<br />
na koljeno. Bogat sadržaj vrijednih<br />
komoda otkriva nam pomalo zaboravljenu<br />
svakodnevicu i životni stil<br />
nella maggior parte dei casi venivano<br />
ricamati motivi floreali e le iniziali dei<br />
neonati. I vecchi copriletti, le lenzuola<br />
di lino, le federe ricamate per occasioni<br />
speciali, la biancheria intima femminile<br />
e i vestitini per neonati, vengono custoditi<br />
da tempi remoti e tramandati<br />
di generazione in generazione. Il ricco<br />
contenuto dei pregiati comò rivela un<br />
quotidiano ormai dimenticato e lo stile<br />
snom sajmištu u Kanfanaru. Istarsko<br />
je govedo potomak izumrle<br />
vrste pragoveda koje je nekada<br />
obitavalo na području Istre. Kao<br />
čista pasmina, smatra se najvećim<br />
sisavcem u Europi i među najljepšim<br />
u svijetu. Poznato je po svojoj<br />
pitomosti, a ovdašnji seljaci svoj<br />
opstanak mogu zahvaliti upravo<br />
toj vrsti. Pasu i brste gotovo sve<br />
ro, viene organizzata la rassegna del bue<br />
istriano: si tratta del discendente di una<br />
specie estinta di bovino che una volta<br />
viveva nella zona istriana. Quale razza<br />
pura, viene ritenuto il più grande mammifero<br />
in Europa e fra i più belli del mondo.<br />
È conosciuto per il suo carattere mite e<br />
proprio grazie a questa specie, i contadini<br />
autoctoni sono riusciti a sopravvivere.<br />
Pascolano e brucano quasi tutto quello<br />
Trka na prstenac<br />
Giostra dell’anello<br />
Barban, 15. - 17.08.<br />
naših predaka.<br />
di vita dei nostri antenati.<br />
na ovoj škrtoj zemlji pa su nekada,<br />
che trovano su questa terra avara e per-<br />
Etnografska izložba tekstila, Zavičaj-<br />
Patrimonio etnologico, Museo civico<br />
zahvaljujući njima, šume i pašnjaci<br />
ciò, una volta, grazie a loro, i boschi e i<br />
ni muzej Rovinja<br />
di Rovigno<br />
izgledali poput parkova.<br />
pascoli sembravano dei parchi.<br />
18 19