09.03.2014 Views

enjoymagic - Istra

enjoymagic - Istra

enjoymagic - Istra

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ljetoestate08<br />

www.istra.hr


TuristiËka zajednica Istarske županije<br />

Istria Tourist Board<br />

Tourismusverband Istrien<br />

Ente per il Turismo dell’ Istria<br />

PoreË, Pionirska 1, HR-52440<br />

T. +385 (0)52 452 797<br />

F. +385 (0)52 452 796<br />

info@istra.hr | www.istra.hr<br />

Impressum<br />

Nakladnik/Editore<br />

TuristiËka zajednica Istarske æupanije<br />

Ente per il turismo dell’Istria<br />

Pionirska 1, HR-52440 PoreË<br />

Za nakladnika/Per l’editoriale<br />

Tomislav PopoviÊ<br />

Urednica/Redattrice<br />

Vesna IvanoviÊ<br />

Sedam i pol, Pula<br />

Oblikovanje/Design<br />

Sedam i pol, Pula<br />

Fotografije/Fotografie<br />

Renco KosinoæiÊ, Igor Zirojević,<br />

Petr Blaha, Zoran Vodopija,<br />

Teddy-Lee Akelić,<br />

Arhiv TZIÆ/ITB Archive<br />

Tisak/Stampa<br />

Kerschoffset Zagreb 2008<br />

Sadržaj / Sommario<br />

<strong>enjoymagic</strong> 04-07<br />

enjoyhistory 08-15<br />

enjoytradition 16-19<br />

enjoygourmet 20-23<br />

enjoynature 24-27<br />

enjoyadventure 28-33<br />

enjoyfamily 34-39<br />

enjoycalendar 40-57<br />

enjoymuseums 58-59<br />

addressbook 60-61<br />

Podaci su prikupljeni zaključno s 5/06/2008. Izdavač nije odgovoran za naknadne promjene datuma ili<br />

neodržavanje manifestacije. Uza sav trud uloæen u objavljivanje potpunih i toËnih informacija, uredniπtvo<br />

ne moæe preuzeti odgovornost za eventualne pogreπke.<br />

I presenti dati sono stati aggiornati il 5/06/2008. L’editore non risponde di eventuali cambiamenti di date o<br />

di appuntamenti rimandati. Nonostante l’attenzione rivolta alla raccolta e alla pubblicazione di dati esatti,<br />

la redazione non risponde di eventuali errori riscontrabili nella presente pubblicazione.<br />

Pogledi<br />

Gore: Svetvinčenat<br />

Kaštel u Svetvinčentu potječe<br />

iz 13. stoljeća, a nalazio<br />

se u vlasništvu biskupa,<br />

a zatim pulske porodice<br />

Castropole. Kaštel zatvara<br />

jednu stranu skladnog<br />

renesansnog trga, s druge<br />

se nalazi jednostavna palača<br />

i gradska loža iz 15/16.<br />

stoljeća, a na istočnoj<br />

strani Župna crkva Marijina<br />

Navještenja s trolisnom<br />

fasadom.<br />

Immagini<br />

In alto: Sanvincenti<br />

Il castello di Sanvincenti<br />

risale al XIII sec. Appartenne<br />

dapprima ai vescovi e<br />

poi ai nobili polesi Castropola.<br />

Un suo lato chiude<br />

un’armoniosa piazza rinascimentale,<br />

su quello di<br />

fronte ci sono un modesto<br />

palazzotto e la loggia civica<br />

del XV/XVI sec., mentre sul<br />

lato orientale sorge la chiesa<br />

parrocchiale di Santa<br />

Maria Annunziata con facciata<br />

trilobata.<br />

3


magic<br />

magic<br />

<strong>enjoymagic</strong><br />

Pod zvjezdanim svodom<br />

Osjetite energiju svih oblika umjetničkog izražaja<br />

u čarobnim noćima ovog ljeta… u drevnoj<br />

Areni, srednjovjekovnim kaštelima, pod<br />

rimskim slavolukom, u gradićima na brežuljcima,<br />

na renesansnim trgovima…<br />

Sotto il firmamento stellato<br />

Venite a sentire l’energia di tutte le forme<br />

d’espressione artistica nelle magiche notti di<br />

quest’estate … nell’antica Arena, nei castelli<br />

medievali, sotto l’arco romano, nelle cittadine<br />

in cima ai colli, nelle piazze rinascimentali…<br />

U pulskoj Areni<br />

All’Arena di Pola<br />

Manu Chao<br />

8.07.<br />

Dok nas neke otuđene melodije<br />

drže na mjestu potpuno paralizirajući<br />

tijelo, druge nas nesvjesno<br />

i zavodljivo pokreću u čarobnom<br />

ritmu. Virtuoz kojem nesumnjivo<br />

to polazi za rukom je najpoznatiji<br />

‘revolucionar’ moderne glazbene<br />

scene, Manu Chao. Stoga ne<br />

propustite njegov spektakularan<br />

koncertni nastup u jedinstvenom<br />

koncertnom prostoru, pulskoj<br />

Areni!<br />

Kao predani antiglobalist i pacifist<br />

Manu naime svim svojim pjesmama<br />

šalje lako razumljive poruke o<br />

želji za mirnim suživotom, rasnoj<br />

toleranciji, ljubavi, veselju... i svim<br />

onim malim, ali bitnim stvarima<br />

koje mogu uljepšati život.<br />

Se alcune melodie alienanti ci<br />

fanno rimanere fermi, con il corpo<br />

quasi paralizzato, altre, allettevoli,<br />

ci fanno muovere inconsciamente<br />

ad un ritmo magico. Un virtuoso<br />

che riesce indubbiamente a farlo,<br />

è il più noto ‘rivoluzionario’ della<br />

scena musicale moderna: Manu<br />

Chao. Non perdetevi perciò il suo<br />

concerto nell’ambiente, unico nel<br />

suo genere, dell’Arena di Pola!<br />

Assiduo no global e pacifista,<br />

Manu si serve delle sue canzoni<br />

per inviare messaggi chiari sul<br />

desiderio di pacifica convivenza,<br />

di tolleranza razziale, di amore, di<br />

allegria... di tutte quelle piccole,<br />

ma importanti cose che possono<br />

rendere più bella la vita.<br />

Buena Vista Social Club<br />

13.07.<br />

Nastup glazbenika Buena Vista<br />

Social Cluba pružit će vam u<br />

svom savršenstvu interpretacije,<br />

muzičke bravure instrumentalista<br />

i emocionalnosti vokalnih izvedbi,<br />

nezaboravnu večer u Areni.<br />

Ljubav prema bogatoj kubanskoj<br />

glazbenoj tradiciji okupila je ove<br />

glazbenike i stvorila sastav koji<br />

će vas svojim izvedbama približiti<br />

izvornom zvuku kubanske glazbe<br />

koja je postala fenomen nadilazeći<br />

okvire glazbe. Ritam Kube<br />

i atmosferu Buena Vista Social<br />

Cluba publici će prenijeti velika<br />

dama i ambasador kubanske<br />

glazbe, Omara Portuondo. Nakon<br />

50 godina glazbene karijere, njezin<br />

talent još uvijek jednako sjaji<br />

u svojoj jedinstvenosti i originalnosti,<br />

budeći u nama najdublje<br />

emocije.<br />

L’esibizione dei musicisti di Buena<br />

Vista Social Club, con le loro<br />

interpretazioni perfette, la loro<br />

abilità strumentale e le emozionanti<br />

esecuzioni vocali, vi<br />

offrirà un’indimenticabile serata<br />

all’Arena. L’amore per la ricca<br />

tradizione musicale cubana ha<br />

unito questi musicisti, facendo<br />

nascere un gruppo che vi farà<br />

vivere da vicino i suoni originali<br />

della musica cubana, diventata<br />

un vero e proprio fenomeno per<br />

aver superato i confini musicali in<br />

generale. Il ritmo di Cuba e l’atmosfera<br />

creata da Buena Vista<br />

Social Club verranno trasmessi<br />

al pubblico direttamente da una<br />

grande dama, ambasciatrice della<br />

musica cubana, Omara Portuondo.<br />

Dopo mezzo secolo di carriera<br />

musicale, il suo talento splende<br />

ancora di originalità e risveglia<br />

in noi profonde emozioni.<br />

Pula Film Festival<br />

19. - 27.07.<br />

Film pod kožom - ovogodišnji<br />

je slogan brojnih zbivanja koja<br />

čine 55. pulski festival posvećen<br />

filmu. No, ono što nikako ne smijete<br />

propustiti su projekcije pod<br />

zvjezdanim nebom, a uz recentno<br />

stvaralaštvo hrvatske kinomatografije,<br />

očekuju vas i atraktivna<br />

žanrovska igrana ostvarenja<br />

uglednih redatelja s velikim filmskim<br />

zvijezdama! (Filmovi se prikazuju<br />

u originalu, uz titlove).<br />

Il film nella pelle, è lo slogan<br />

dei numerosi appuntamenti di<br />

quest’anno che costituiscono il<br />

55° festival polese dedicato alla<br />

cinematografia. Quelle che però<br />

non dovete assolutamente perdere,<br />

sono le proiezioni all’aperto,<br />

sotto il cielo stellato. Accanto<br />

alle recenti creazioni della<br />

cinematografia croata infatti, ad<br />

attendervi ci sono anche lungometraggi<br />

attraenti di vari generi,<br />

di famosi registi, con grandi stelle<br />

del cinema! (I film sono in lingua<br />

originale e sottotitolati).<br />

Ansambl Lado<br />

i gosti iz Ukrajine<br />

Ensemble Lado e<br />

i loro ospiti ucraini<br />

8.08.<br />

Ansambl narodnih plesova i<br />

pjesama Lado predstavlja svoj<br />

bogati plesno-folklorni repertoar<br />

kojeg prati iznimno vokalno i<br />

instrumentalno izražavanje. Ovaj<br />

folklorni spektakl uveličat će i<br />

nastup nacionalnog ukrajinskog<br />

ansambla Veryovka koji trenutno<br />

slovi za jedan od najboljih folk<br />

zborova na svijetu. Neka vas pod<br />

vedrim nebom nadahne originalno<br />

narodno stvaralaštvo i raznolikost.<br />

Upoznajte se s izvornim<br />

hrvatskim narodnim nošnjama,<br />

plesovima, pjesmama, običajima<br />

i poznatim kozačkim plesovima,<br />

zaštitnim znakom Ukrajine.<br />

Il gruppo che si dedica ai balli<br />

e alle canzoni popolari, il Lado,<br />

presenta il suo immenso repertorio<br />

folkloristico, fatto di balli<br />

accompagnati da espressioni vocali<br />

e strumentali eccezionali. Lo<br />

spettacolo folkloristico del gruppo<br />

sarà arricchito dall’ensemble<br />

ucraino „Veryovka“, attualmente<br />

noto come uno dei migliori cori<br />

folk del mondo intero. Lasciatevi<br />

ispirare dall’originale arte popolare<br />

e dalla sua varietà, sotto il<br />

cielo sereno. Venite ad ammirare<br />

gli originali costumi popolari della<br />

Croazia, i balli, le canzoni, le<br />

tradizioni e soprattutto i noti balli<br />

dei Cosacchi, marchio di riconoscimento<br />

dell’Ucraina.<br />

4 5


magic<br />

magic<br />

Motovun Film Festival<br />

Tićan<br />

Srednjovjekovni<br />

gradići<br />

Le cittadine<br />

medievali<br />

Položeni na uzvišenjima istarski<br />

su gradići putokazi u galeriju starina<br />

i istovremeno njeni najljepši<br />

eksponati. Uzdižu se k nebu i<br />

suncu, dominiraju krajolicima<br />

kao krune odolijevajući vremenu.<br />

Njihovi bedemi pamte sretna razdoblja<br />

i neće zaboraviti ispričati<br />

vam onu osobitu priču o tajnama<br />

svog trajanja. O tome kako<br />

su kroz stoljeća redovito dolazili<br />

graditelji i umjetnici, te u staru<br />

krunu ugrađivali nove dragulje<br />

koji bi iznova bljesnuli novim sjajem.<br />

Kada vas danas s tornjeva<br />

tih starih gradića pozdrave zvona,<br />

uđite slobodno, gradska su vrata<br />

uvijek otvorena.<br />

Adagiate in cima alle colline, le<br />

cittadine istriane ci indicano la<br />

via da percorrere nella galleria<br />

delle antichità e ne rappresentano<br />

al contempo gli esemplari più<br />

belli. S’innalzano al cielo e al sole,<br />

dominano i paesaggi come delle<br />

corone, sfidando il tempo. Le<br />

loro mura ricordano periodi felici<br />

e non dimenticheranno di svelare<br />

il segreto particolare che le fa<br />

durare nel tempo. Vi sveleranno<br />

della presenza, lungo i secoli, di<br />

vari costruttori che nelle loro vecchie<br />

corone incastonavano nuove<br />

gemme che poi splendevano di<br />

un’altra luce. Oggi, quando dalle<br />

torri di queste città le campane vi<br />

salutano col loro suono, entrate<br />

liberamente, le porte sono sempre<br />

aperte.<br />

Summer Jazz Night<br />

Buzet, 12.07.<br />

Jazz is Back!<br />

Grožnjan, 19.07. - 3.08.<br />

Motovun Film Festival<br />

Motovun, 28.07. - 1.08.<br />

Istarski Stonehenge<br />

Lo Stonehenge<br />

istriano<br />

Istarski Stonehenge popularni<br />

je naziv za kameni tolos na Malom<br />

svetom Anđelu kraj Poreča,<br />

svetištu starom 4000 godina. Rekonstrukcija<br />

istarskog Stonehengea<br />

nalazi se u Tićnu. Neobični<br />

tićanski kameni krug, sastavljen<br />

od golemih blokova teških i više<br />

od sedam tona, postao je svjetski<br />

poznata turistička atrakcija. Svakodnevno<br />

privlači znatiželjnike i<br />

zaljubljenike u mistiku, koji dolaze<br />

u Istru sa svih kontinenata, kako<br />

bi mogli meditirati na tićanskim<br />

megalitima.<br />

Lo Stonehenge istriano è la denominazione<br />

popolare per il tolos di<br />

pietra situato sul monte S. Angelo<br />

piccolo vicino a Parenzo, un santuario<br />

che ha oltre 4000 anni. La<br />

ricostruzione dello Stonehenge<br />

istriano si trova a Tizzano (Tićan):<br />

l’insolito cerchio di pietra, costituito<br />

da enormi blocchi il cui peso<br />

supera le sette tonnellate, è diventato<br />

un’attrazione turistica di<br />

fama mondiale: essa quotidianamente<br />

attira i curiosi e gli amanti<br />

del mistico che giungono in Istria<br />

da tutti i continenti per meditare<br />

sui megaliti tizzanesi.<br />

Novigrad-Cittanova<br />

Astro Party Lunasa<br />

Novigrad, 1. - 26.08.<br />

2. susret ljubitelja<br />

astronomije<br />

Večer proslave drevnog keltskog<br />

kalendara u mističnoj atmosferi<br />

uz pogašenu javnu rasvjetu,<br />

astronomsko promatranje nebeskih<br />

tijela, prigodna ponuda<br />

‘astro-jela i pića’, ambijentalna<br />

glazba, fantasy modna revija,<br />

izložba keltskog nakita pod bakljama...<br />

2º incontro di appassionati<br />

di astronomia<br />

Serata di festa in ricordo del remotissimo<br />

calendario celtico in<br />

un’atmosfera mistica con l’illuminazione<br />

pubblica appositamente<br />

spenta - osservazione astronomica<br />

dei corpi celesti, offerta di<br />

cibi e bevande ‘astro’, musica<br />

ambientale, sfilata di moda ‘fantasy’,<br />

mostra dei monili celtici alla<br />

luce delle fiaccole, ecc…<br />

Zvizde, sviće i ferali<br />

Stelle, candele<br />

e fanali<br />

Fažana, 27.07.<br />

Festival svjetla<br />

Ovo je svečanost u kojoj Fažana<br />

svoj svjetlosni nakit podaruje<br />

moru... Zapravo, zajedno s Rivom,<br />

sve se ulice i uličice povezuju u<br />

radosti svjetla! Svijećama, žaruljama,<br />

bakljama... na poseban se<br />

način pridružuje ribarska, morska<br />

iluminacija što odrazu zvjezdanog<br />

neba u vodi pridružuje svoje sviće<br />

i ferale. Slavlje svjetla upotpunjeno<br />

je glazbom, ovaj puta uličnim<br />

sviračima, solistima i manjim sastavima.<br />

U toj atmosferi Fažana je<br />

doista nalik svjelosnim preljevima<br />

modrine i srebra svoga simbola,<br />

hitre sardele…<br />

Festival della luce<br />

È questa una solennità in cui Fasana<br />

regala al mare i suoi gioielli<br />

di luce... In realtà, assieme alla<br />

Riva, tutte le vie e stradicciole si<br />

uniscono in un gioire di luci! Alla<br />

luce delle candele, delle lampade<br />

e delle fiaccole, si unisce, in<br />

modo particolare, l’illuminazione<br />

marina dei pescatori che nel<br />

riflesso nel mare e di un cielo<br />

coperto di stelle, fonde le sue<br />

candele e fanali. La festa della<br />

luce è completata dalla musica,<br />

stavolta da musicisti di strada,<br />

solisti e piccoli complessi musicali.<br />

In quest’atmosfera, Fasana<br />

assume veramente le sembianze<br />

dei riflessi azzurri e argentati del<br />

suo simbolo, la lesta sardella.<br />

6 7


history<br />

history<br />

Umag<br />

Kapela sv. Trojstva (Cappella)<br />

enjoyhistory<br />

Sepomaia Viva<br />

Umag, 1. - 3.08.<br />

Sepomaja je u antici naseljeno područje koje<br />

obuhvaća Zambratiju, Sipar, Katoro i Muntarol u<br />

sjeverozapadnoj Istri. Tako to kaže TABULA PEU-<br />

TINGERIANA. Antičke su noći zamišljene kao multimedijski<br />

interaktivni program u osnovici kojeg je<br />

znanstveno istraživanje. Kako su izgledala antička<br />

vremena?<br />

Rimski Valbandon<br />

Valbandon (Fažana), 20.07.<br />

Stari Rimljani, poznati hedonisti, prepoznali su<br />

atraktivnost ovog podučja, te je čak sedam patricijskih<br />

obitelji ovdje odlučilo sagraditi svoje raskošne<br />

ladanjske vile. Uz brojne kreativne radionice u kojima<br />

možete naučiti drevna umijeća izrade mozaika<br />

i amfora, uz modne revije rimskog nakita, prisustvovat<br />

ćete i pravim rimskim bakanalijama.<br />

Sepomaia Viva<br />

Sepomaia è questo territorio, abitato fin dall’antichità<br />

e comprendente Zambratija, Sipar, Katoro e<br />

Muntarol (Istria nord-occidentale). Così ci dice la<br />

TABULA PEUTINGERIANA. Le notti dedicate all’antico<br />

mondo romano sono parte di un programma<br />

multimediale basato su importanti ricerche scientifiche.<br />

Valbandon nell’antichità<br />

Oltre alla possibilità di partecipare a numerosi laboratori<br />

creativi grazie ai quali potete imparare<br />

l’arte antica della lavorazione del mosaico e delle<br />

anfore ed osservare le sfilate di moda dedicate<br />

ai gioielli romani, avrete modo di partecipare a<br />

veri e propri banchetti del tempo durante i quali<br />

verranno offerte delle pietanze preparate secondo<br />

le vecchie ricette, ancora molto ricercate, degli<br />

antichi maestri dell’arte culinaria romana.<br />

Žminj<br />

Ako u Europi svi putovi vode u<br />

Rim, onda u Istri svi putovi vode u<br />

Žminj, središte Istre i staro sjecište<br />

putova. Na samom raskrižju podno<br />

gradića nalazi se Kalvarija iz 1720.<br />

godine. Žminj je od 1368. godine<br />

bio grad Pazinske grofovije koji su<br />

samo na godinu dana 1617. godine<br />

uspjeli osvojiti Mlečani. Od gradskih<br />

bedema iz 15. stoljeća danas je<br />

vidljiv manji dio kaštela, jedna od<br />

četiriju okruglih kula, jedno krilo<br />

utvrde, vanjski dio zidina koje<br />

su štitile kuće pučana te dobro<br />

očuvana javna cisterna iz 1863.<br />

godine. Središtem grada dominira<br />

velika barokna, trobrodna Župna<br />

crkva Sv. Mihovila izgrađena 1625.<br />

godine na temeljima one ranije iz<br />

12. stoljeća.<br />

Gimino<br />

Se in Europa tutte le strade portano<br />

a Roma, allora in Istria, tutte le strade<br />

portano a Gimino, centro della penisola,<br />

antico nodo stradale. Sull’incrocio ai piedi<br />

della cittadina c’è un Calvario risalente<br />

al 1720. Dal 1368 la città di Gimino<br />

faceva parte della Contea di Pisino e<br />

fu conquistato per un solo anno, nel<br />

1617, dai Veneziani. Delle mura della<br />

città, risalenti al XV secolo, oggi è visibile<br />

una piccola parte del castello, una<br />

delle quattro torri rotonde, un’ala della<br />

fortezza, la parte esterna delle mura che<br />

proteggevano le case del popolo, ed<br />

una ben conservata cisterna pubblica<br />

del 1863. La grossa Chiesa parrocchiale<br />

di S. Michele, costruita nel 1625, sulle<br />

fondamenta di una precedente del XII<br />

secolo, domina il centro della città.<br />

Pogledi<br />

Gore: Anđeo svirač<br />

Crkvica sv. Antuna, Žminj<br />

Najstarija poznata slika<br />

koja prikazuje glazbala<br />

nastala je negdje oko<br />

1400. godine i nalazi se<br />

u crkvi svetog Antuna<br />

u Žminju. Na slici anđeli<br />

sviraju prenosive orgulje,<br />

psaltir, mandoru, lutnju<br />

i viellu.<br />

Immagini<br />

In alto: Angelo musicante<br />

Chiesa di S. Antonio,<br />

Gimino<br />

Il quadro più antico a noi<br />

noto nel quale vengono<br />

ritratti degli strumenti<br />

musicali, fu dipinto<br />

attorno al 1400 e si trova<br />

nella chiesa di S. Antonio<br />

a Gimino. Nel quadro gli<br />

angeli suonano l’organo,<br />

la mandola il salterio, il<br />

liuto e la viella.<br />

8 9


history<br />

history<br />

infomust<br />

Drveni retabli oltara od 17.<br />

do kraja 19. stoljeća iz crkava<br />

središnje Istre<br />

Izložba spomeničke baštine<br />

I retabli di legno dal XVII alla<br />

fine del XIX secolo presenti<br />

nelle chiese dell’Istria centrale<br />

Mostra del patrimonio monumentale<br />

Pazin, Kaštel-Castello<br />

1.07. - 31.07.<br />

Novigrad<br />

Tinjan<br />

Vrsar - Ulice i trgovi<br />

Unutar prostora nekadašnjih gradskih zidina nastale<br />

su u prošlosti uske krivudave ulice i mali intimni<br />

trgovi. U uskim uličicama sačuvani su interesantni<br />

primjerci stambene arhitekture s elementima raznih<br />

povijesnih stilova. Pažnju privlače stare kuće s arhitektonskim<br />

zanimljivostima (dvorišta, bunari, stubišta,<br />

vrata, prozori, balkoni, dimnjaci). Od gradskih<br />

vratiju prema vrhu Vrsara uspinje se Ulica Gradska<br />

vrata u kojoj ima više starih kuća. U blizini gradskih<br />

vratiju je kuća s dvije interesantne kamene figure<br />

žene (punašna lica, bujne grudi). Figure su uzidane<br />

visoko u uglove kuće. Uz kuću vodi slikovita ulica<br />

Pod voltom, koja je na dva mjesta nadsvođena.<br />

Nadsvođene ulice su karakteristične za srednjovjekovnu<br />

arhitekturu. Uski prostor unutar gradskih<br />

zidina diktirao je racionalno i ekonomično iskorištavanje<br />

gradskog prostora. U Ulici Gradska vrata<br />

(uz lijevi rub) stara je kuća s renesansno-baroknim<br />

karakteristikama iz druge polovine 18. stoljeća. Na<br />

portalu je uklesan tekst: IO PIETRO (voda) M POLLO<br />

F (ieri) F (eccit) ANNO D (omini) 1757. (Ja Petar Boico<br />

pokojnog Pola svečano napravi Godine Gospodnje<br />

1757.).<br />

Orsera - Vie e piazze<br />

Nel passato, entro le mura cittadine sorsero vicoli<br />

tortuosi e piazzette intime. Nei vicoli sono conservati<br />

interessanti esempi d’ architettura abitativa<br />

con elementi in vari stili storici. Sono degne d’ attenzione<br />

le curiosità architettoniche delle antiche<br />

case: cortilli, cisterne, scale esterne, porte, finestre,<br />

balconi, camini. Dalla porta cittadina sale verso la<br />

parte alta di Orsera la Via della Porta cittadina<br />

(Gradska vrata), in cui si possono ammirare parecchie<br />

case antiche.<br />

Nelle vicinanze della porta cittadina si trova una<br />

casa con due formose figure di donna murate sugli<br />

angoli alti della stessa. Essa si trova nella pittoresca<br />

via Pod voltom (Sotto la volta), caratterizzata da due<br />

volte. Le vie con volte sono caratteristiche dell’ architettura<br />

medievale. Il limitato spazio entro le mura<br />

cittadine dettó, indubbiamente, l’ uso razionale ed<br />

economico dello stesso.<br />

Nella Via della Porta cittadina, sulla sinistra, c’è un’<br />

antica casa della seconda metà del 18° secolo con<br />

caratteristiche barocco-rinascimentali. Sul suo portale<br />

è incisa la scritta IO PIETRO (voda) M POLLO F<br />

(ieri) F (ecit) ANNO D (omini) 1757 (Io Pietro Boico di<br />

fu Pollo fiero feci nell’ Anno del Signore 1757).<br />

Kripta (Novigrad)<br />

Iza glavnoga oltara u župnoj crkvi Sv. Pelagija<br />

nalazi se poluukopana (rano)romanička kripta,<br />

jedina u Istri i jedna od rijetkih u Hrvatskoj.<br />

Kripta je trobrodna, s jakim križnim svodovima<br />

i dvije male presvođene prostorije u mrtvim<br />

kutovima. U središnjemu dijelu prostora nalazi<br />

se konfesija s datiranim natpisom biskupa<br />

Adama iz 1146. godine.<br />

Županski stol u Tinjanu<br />

U Tinjanu, Pod ladonjah, na platou s kojeg se<br />

pruža nezaboravan pogled na Dragu, usred<br />

zelene trave ponosito stoji županski stol. Na<br />

stabilnom kamenom postolju postavljena je<br />

okrugla kamena ploča. Oko stola je bilo sačuvano<br />

sedam kamenih sjedala. Stručna tumačenja<br />

navode da je ranije postojalo 10 ili 12<br />

takvih kamenih sjedala. Zabilježeno je da se<br />

župana biralo između 12 sudaca. Prema predaji,<br />

župana se biralo na sreću. Određeni broj<br />

mještana sjeo bi oko stola, položili bi na njega<br />

svoje dugačke brade, a neko bi u udubljenje<br />

na sredini stola stavio buhu. Za župana bi bio<br />

odabran onaj sretnik kome bi buha skočila na<br />

bradu.<br />

Cripta (Cittanova)<br />

Dietro l’altare maggiore della chiesa parrocchiale di San<br />

Pelagio si trova una cripta seminterrata del primo periodo<br />

romanico, un unicum in terra istriana e una rarità<br />

sul territorio nazionale. La cripta a tre navate presenta<br />

solide volte a crociera e, negli angoli ciechi, due piccoli<br />

vani col soffitto a volta. Nella parte centrale si trova il<br />

confessionale, con una scritta del vescovo Adamo risalente<br />

al 1146.<br />

La tavola dello zupano ad Antignana<br />

Ad Antignana, sotto il bagolaro - pod ladonjah, sullo spiazzo<br />

dal quale si può ammirare una veduta indimenticabile<br />

della vallata sottostante, in mezzo al verde dell’erba, c’è<br />

la tavola dello zupano, orgoglio del luogo. Appoggiata su<br />

forti pietre c’è una solida lastra di pietra rotonda. Attorno<br />

ad essa sono rimasti sette sedili, anch’essi di pietra,<br />

che secondo alcune teorie scientifiche, originariamente<br />

erano dieci o dodici. Lo zupano infatti, veniva eletto tra<br />

dodici giudici e la sua nomina avveniva, sempre secondo<br />

la leggenda, mediante una procedura molto originale:<br />

alcuni paesani prendevano posto attorno al tavolo, vi appoggiavano<br />

sopra le loro lunghe barbe mentre qualcuno<br />

sistemava una pulce nell’incavatura presente al centro<br />

del tavolo. La barba scelta come dimora dalla pulce era<br />

quella del futuro zupano.<br />

10 11


history<br />

history<br />

Drevni zvonik staroga Labina<br />

Rijetko se na tako malom prostoru, reklo bi se kao<br />

na dlanu, nalazi toliko ljepota i starina kao u Labinu,<br />

starom gradiću na brdu. I staro mu ime Albona,<br />

Alvona na keltskom jeziku znači upravo to - grad<br />

na brdu ili visoko naselje.<br />

Najviša labinska građevina, drevni zvonik, prekrasan<br />

je vidikovac. S njegova vrha zaista se vidi nezaboravna<br />

panorama. Labinski je kampanil podignut<br />

1623. godine na temeljima nekadašnje crkve sv. Justa.<br />

Širokih je i jakih, čvrstih zidova, visok 33 metra.<br />

Otvori za zvona su uski, dvodijelni (bifore). Iznad<br />

njih, na svakom od četiri kuta, nalaze se kameni<br />

šiljci kao ukrasi na masivnoj građevini. Ovaj labinski<br />

div završava osmerokutnim bubnjem i piramidom.<br />

Dva zvona, jedno veće, drugo manje, povremeno<br />

se oglašavaju sa zvonika, a zvuk zvona dopire do<br />

vrlo udaljenih krajeva.<br />

L’antico campanile del<br />

centro storico d’Albona<br />

Raramente su una superficie così piccola, si può<br />

dire su un palmo, si trova tutta questa bellezza e<br />

antichità come ad Albona, vecchia cittadina sul<br />

monte. Anche il nome è antico: Alvona in celtico<br />

significa proprio città sul colle o borgo in alto.<br />

L’edificio più alto d’Albona, un antico campanile,<br />

rappresenta un magnifico belvedere. Dalla sua<br />

cima si riesce veramente a godere di un panorama<br />

indimenticabile. Il campanile albonese fu eretto<br />

nel 1623 sulle antiche fondamenta della chiesa di<br />

S. Giusto. Le sue pareti sono larghe e forti, ed è<br />

alto 33 metri. Le aperture per le campane sono<br />

costituite da bifore strette, sopra le quali si trovano<br />

delle cuspidi in pietra che decorano l’edificio<br />

massiccio. Questo colosso albonese termina in una<br />

piramide ottagonale. Ogni tanto si sentono suonare<br />

dal campanile le due campane, una più grande e<br />

una più piccola, ed il loro rimbombo si sente molto<br />

lontano.<br />

Poreč<br />

Sustav gradskih bedema Poreča,<br />

čiji su dijelovi do danas vidljivi, potječe<br />

iz antike, te 12. do 16. stoljeća,<br />

a uglavnom su nove građene<br />

na temeljima starih. Grad se dugo<br />

vremena nije širio izvan antičkih zidina,<br />

pa su dobrim dijelom vidljive<br />

i danas, premda su s vremenom<br />

na njima sagrađene kuće. Podestat<br />

Warnerio de Gillago pokrenuo je u<br />

13. stoljeću obnovu utvrda i velike<br />

građevinske radove u gradu. Najbolje<br />

sačuvan istočni dio gradskih<br />

bedema, uz koji su i tri preostale<br />

obrambene kule, građen je pod<br />

prijetnjom turskih osvajanja krajem<br />

15. stoljeća, kada je Poreč bio dio<br />

Venecijanske republike.<br />

Parenzo<br />

Le mura della città di Parenzo, conservatesi<br />

in parte ed anche oggi ben<br />

visibili, vennero edificate nell’ antichità<br />

e ricostruite e rinforzate tra il 12° ed il<br />

16° secolo, sulle stesse fondamentà di<br />

quelle antiche. Per secoli la città non<br />

si estese fuori le antiche mura, per<br />

cui gran parte di esse è ancora visibile,<br />

anche se con il passare del tempo<br />

gli abitanti vi costruirono sopra le loro<br />

case. Nel 13° secolo il podesta Warnerio<br />

de Gillago avviò la ricostruzione<br />

delle fortificazioni e lo svolgimento di<br />

grandi lavori odili in città. Il tratto di<br />

mura orientale, il meglio conservato,<br />

comprendente i tre rimanenti torroni,<br />

fu eretto alla fine del 15° secolo sotto la<br />

minaccia delle invasioni turche, quando<br />

Parenzo faceva parte della Repubblica<br />

di Venezia.<br />

infomust<br />

Duga vladavina Venecije<br />

ostavila je niz tragova u<br />

Istri. Gotovo svaki gradić<br />

sadrži oznaku Mletačke<br />

Republike krilatog lava:<br />

na ulazima u gradove,<br />

na gradskim bedemima,<br />

slavolucima i drugim<br />

ondašnjim građevinama.<br />

Il lungo dominio di<br />

Venezia ha lasciato<br />

profonde tracce in Istria.<br />

Praticamente ogni cittadina<br />

custodisce il simbolo<br />

della Serenissima, il leone<br />

di S. Marco: sulle porte<br />

civiche, sulle mura, sugli<br />

archi o altri edifici pubblici<br />

del tempo.<br />

12 13


history<br />

history<br />

Oprtalj<br />

Gospa od Mora<br />

Austrougarski car Franjo Josip I. s osobitom je<br />

pozornošću pratio projektiranje mornaričke crkve<br />

u Puli. Bio je nazočan i pri postavljanju kamena<br />

temeljca 1891. godine, na Stoji, u pulskoj<br />

četvrti San Polikarpo. Svečana inauguracija Gospe<br />

od Mora obavljena je 1898. godine. Projektom<br />

je obuhvaćen i okoliš sa skalinadom prema<br />

moru. Danas ju posebnom čini vanjski izgled s<br />

uzdužnim redovima od bijelog brijunskog kamena<br />

i rumenog mramora iz Oprtlja i Brtonigle.<br />

Njezini mozaici podsjećaju na porečku baziliku<br />

Eufrazijanu i baziliku svetoga Marka u Veneciji.<br />

Pred portalom Gospe od mora pozornost privlače<br />

stupovi svezani u mornarski, Samsonov<br />

uzao. Gospa od mora je znamenitost Pule, Istre<br />

i čitavog Jadrana.<br />

Tvrđavska željeznica<br />

Oko Pule je početkom Prvog svjetskog rata<br />

izgrađena tvrđavska željeznica dužine oko 25<br />

km. Povezivala je obruč tvrđava oko Pule i imala<br />

vezu na tramvajsku prugu, a služila je opskrbi<br />

tvrđava.<br />

Madonna del Mare<br />

L’imperatore austroungarico Francesco Giuseppe I seguì<br />

molto attentamente la progettazione della chiesa della<br />

Marina militare di Pola. Presenziò anche alla posa della<br />

prima pietra avvenuta nel 1891 a Stoia, nel quartiere<br />

polese di San Policarpo. La cerimonia solenne d’inaugurazione<br />

della Madonna del Mare ebbe luogo nel 1898.<br />

Il progetto abbracciò anche il circondario dell’edificio<br />

sacro e venne creata una scalinata in direzione del<br />

mare. Oggi ci colpisce il suo aspetto esteriore, con<br />

fasce alterne orizzontali di pietra bianca delle Brioni<br />

e di marmo rosso di Portole e di Verteneglio. I suoi<br />

mosaici ci ricordano quelli della Basilica Eufrasiana<br />

di Parenzo e di San Marco di Venezia. Ad attirare<br />

la nostra attenzione davanti all’entrata ci sono delle<br />

colonne con un originale intreccio alla marinara. La<br />

Madonna del Mare è un monumento molto importante<br />

per Pola, per l’Istria e per l’intero Adriatico.<br />

La ferrovia delle fortezze<br />

Attorno a Pola, verso l’inizio della Prima guerra mondiale,<br />

fu costruita una ferrovia lunga all’incirca 25 km.<br />

Questa si congiungeva ad anello lungo le fortezze situate<br />

attorno a Pola ed era collegata alla linea tramviaria.<br />

Era adibita al rifornimento delle fortezze.<br />

Oprtalj<br />

Oprtalj, smješten na brežuljku do<br />

kojeg se uskom visoravni s južne<br />

strane dolazi iz pravca Motovuna,<br />

prema mišljenju mnogih, jedan je<br />

od najpitoresknijih gradića sjeverne<br />

Istre. Oprtalj ili Portole, kako glasi<br />

talijanska inačica njegovog imena,<br />

svojevremeno je bio utvrda opasana<br />

zidinama na kojima su izgrađene<br />

kuće među kojima jedva izviru nekadašnja<br />

gradska vrata. Ispred vrata<br />

nalazi se velika venecijanska lođa s<br />

lapidarijem, a pokraj nje na visokim<br />

bedemima smješten plato s kojeg<br />

pogled seže sve do mora. Župna crkva<br />

Sv. Juraja koju krasi jedinstveni<br />

zvonik čiji vrh nema oblik piramide<br />

karakteristične za istarske zvonike,<br />

već je ostao u izvornom obliku kao<br />

kula, izgrađena je 1526. godine.<br />

Alpe Adria Folk Fest, 12. - 13.07.<br />

Portole<br />

Situata su un colle al quale si accede,<br />

attraverso uno stretto altipiano situato<br />

sulla direzione per Montona, secondo<br />

l’opinione di molti, è una delle cittadine<br />

più pittoresche dell’Istria settentrionale.<br />

Portole è stata in passato una fortezza<br />

circondata da mura sulle quali furono<br />

costruite delle case, fra cui è appena<br />

visibile l’antica porta della città;<br />

davanti ad essa si trova una grossa<br />

loggia veneziana con lapidario, mentre<br />

vicino, sugli alti bastioni, vi è un<br />

piano, dal quale la vista si protende<br />

fino al mare.<br />

La Chiesa parrocchiale di S. Giorgio,<br />

caratterizzata dal singolare campanile<br />

la cui punta non ha la forma piramidale<br />

propria dei campanili istriani ma ha<br />

mantenuto la sua forma originale di<br />

torre, fu costruita nel 1526.<br />

Alpe Adria Folk Fest, 12. - 13.07.<br />

Pogledi<br />

Najveći samostan u Istri<br />

nalazi se u mjestu Sveti<br />

Petar u Šumi. Pripada<br />

fratrima pavlinima od<br />

1459. godine, a prvi put<br />

se spominje 1176. i to kao<br />

benediktinski samostan.<br />

Immagini<br />

Il più grande convento<br />

in Istria si trova a Sveti<br />

Petar u Sumi (San Pietro<br />

in Selve). Dal 1459 appartiene<br />

ai frati paolini e per<br />

la prima volta viene citato<br />

nel 1176 come convento<br />

benedettino.<br />

14 15


tradition<br />

tradition<br />

enjoytradition<br />

Lončarstvo<br />

Za razliku od lončara iz Ćukarije i Pavletića<br />

koji su izrađivali predmete na nožnom kolu,<br />

lončari Raklja su posude izrađivali na ručnom<br />

lončarskom kolu - vitlu tehnikom valjušaka.<br />

Posude nisu bile glazirane, pa su se iznutra<br />

premazivale slaninom i proključalom vodom<br />

kako ne bi propuštale tekućinu. Rakaljski lončari<br />

obilazili su Istru s natovarenim magarcima<br />

trgujući miru za miru; seljaci su davali<br />

onoliko graha, pšenice ili kukuruza koliko bi<br />

stalo u lonac kojeg su kupovali. Osim domaćih<br />

lončarskih proizvoda gradsko stanovništvo<br />

Istre koristilo je i uvezene predmete poput<br />

bukaleta koje su izrađivali talijanski lončari i<br />

slovenskih skleda kranjica koje se od istarskih<br />

razlikuju po glazuri.<br />

Zbirka lončarstva, Etnografski muzej Istre,<br />

Pazin<br />

Ceramica<br />

A differenza dei vasai di Ćukarija e Pavletići che facevano<br />

uso del tornio che veniva azionato con i piedi, i vasai di<br />

Rakalj fabbricavano i recipienti con un tornio azionato a<br />

mano modellando l’argilla a mo’ di cordoncino il quale<br />

veniva a sua volta avvolto in modo tale da ricavarne un<br />

recipiente. I contenitori non erano smaltati e quindi venivano<br />

dalla parte interna unte col lardo e con l’acqua<br />

bollente per impedire che lasciassero filtrare i liquidi. I<br />

vasai di Rakalj giravano per l’Istria con gli asini carichi<br />

di merce e mercanteggiavano scambiandosi la merce: i<br />

contadini davano tanti fagioli, grano o granturco quanti<br />

ne stavano nel recipiente che comperavano. Oltre ai<br />

prodotti nazionali, la popolazione urbana dell’Istria usava<br />

anche gli oggetti d’importazione come i boccali (bukalete)<br />

che venivano fatti dai vasai italiani e le terrine slovene<br />

fabbricate nella zona di Kranj (sklede kranjice) che si differenziano<br />

da quelle istriane per lo smalto.<br />

La collezione di ceramiche, Museo etnografico, Pisino<br />

Zlatna sopela<br />

Poreč, 29.06. - 5.07.<br />

Nezaobilazni ljetni festival - Zlatna sopela,<br />

tradicijski je susret folklornih grupa s mediteranskog<br />

prostora, ali i širih područja Europe<br />

i svijeta. Za vrijeme sedmodnevnog trajanja<br />

festivala ulice grada Poreča vrve šarenom paletom<br />

boja narodnih nošnja, tradicijske glazbe<br />

i plesa. Porečki Trg slobode postaje središtem<br />

događanja. Ambijent i publika u potpunosti<br />

se stapaju s nastupima folklornih grupa koje<br />

njeguju koreografirani folklor. Posebno su zanimljiva<br />

takmičenja solista na mediteranskim<br />

puhačkim glazbenim instrumentima, a za sve<br />

ljubitelje mediteranske kuhinje prezentirana<br />

su jela s dugom tradicijom i ljubavlju u njihovu<br />

spremanju. Jedinstvene izložbe narodnih nošnja,<br />

prezentacije tradicionalnih obrta i poučne<br />

škole folklora Mediterana nude se na ovom<br />

susretu kultura, tradicije, plesa i glazbe.<br />

Zlatna sopela - Sopela d’oro<br />

Parenzo, 29.06. - 5.07.<br />

Un inevitabile festival estivo - la Sopela d’oro è l’incontro<br />

tradizionale dei gruppi folcloristici dell’area mediterranea<br />

ma provenienti anche da altre parti d’Europa e del<br />

mondo. Nel corso dei sette giorni di durata del festival,<br />

le vie di Parenzo pullulano dei colori che ornano i vestiti<br />

popolari. La manifestazione è accompagnata dalla musica<br />

tradizionale e dalla danza. La Piazza della libertà di<br />

Parenzo diventa il centro degli avvenimenti. L’ambiente<br />

e il pubblico si fondono completamente con gli spettacoli<br />

dei gruppi folcloristici che curano le danze folcloristiche.<br />

Particolare interesse destano le gare dei solisti che suonano<br />

strumenti mediterranei a fiato, mentre per tutti gli<br />

amanti della cucina mediterranea vengono presentati dei<br />

piatti caratterizzati da una lunga tradizione e preparati<br />

con amore. In quest’incontro di culture, tradizioni, musica<br />

e ballo, si possono vedere l’esibizione straordinaria di<br />

abiti popolari, le presentazioni dei mestieri tradizionali e<br />

le scuole di folclore del Mediterraneo.<br />

16 17


tradition<br />

tradition<br />

Kršan<br />

Rovinj<br />

infomust<br />

Kršonski pir<br />

Prezentacija starinskog<br />

običaja vjenčanja<br />

Presentazione dell’antica<br />

usanza matrimoniale<br />

Kršan, 19.07<br />

Komoda none Fume<br />

Skinuti prašinu sa starih komoda<br />

pravi je dah prošlosti. Ispod tih<br />

dugovječnih škrinja kriju se neprocjenjivi<br />

tekstilni predmeti, nekada<br />

čisto bijele tkanine, a danas, iako<br />

već požutjele od vremena, još<br />

uvijek unikatno i šareno izvezene.<br />

Il comò di nonna Fiamita<br />

Togliere la polvere dai vecchi comò<br />

è un vero respiro del passato. Questi<br />

antichi scrigni celano oggetti tessili<br />

d’inestimabile valore, una volta candidi<br />

ed oggi, anche se ingialliti dal tempo,<br />

rimangono degli esemplari unici di ricamo<br />

e colori. Sulle bianche lenzuola<br />

Jakovlja<br />

Kanfanar, 26.07.<br />

Danas pučka fešta, nekada sajam<br />

za dan sv. Jakova, ima dugu<br />

i staru tradiciju. S ciljem očuvanja<br />

istarskog narodnog blaga, smotra<br />

istarskih volova održava se na Jakovlju<br />

već dugi niz godina na mje-<br />

La Jakovlja<br />

Canfanaro, 26.07.<br />

Una volta si trattava di una fiera, oggi è<br />

una festa popolare; la giornata di S. Giacomo<br />

(Sv. Jakov) vanta una tradizione lunga<br />

e antica. Con l’intento di conservare<br />

il patrimonio popolare dell’Istria, già da<br />

molti anni, al mercato locale di Canfana-<br />

infomust<br />

Povorka batane<br />

s feralom<br />

Sfilata di batane<br />

illuminate da fanali<br />

Rovinj 20.30 Riva-Spacio<br />

01/03/08/10/15/<br />

17/22/24/29.07.<br />

05/07/12/14/19/21/26.08<br />

Istrian Hand Made Fair<br />

Sajam originalnih, istarskih<br />

suvenira i rukotvorina<br />

Fiera dei souvenir e manufatti<br />

istriani originali<br />

Fažana, Riva, 20-24<br />

02/09/16/23/30.07.<br />

06/13/20/27.08.<br />

Medulin, Riva<br />

03/10/17/24/27/31.07.<br />

07/14/21/28.08.<br />

Premantura, Pod turnjem<br />

04/11/18/25.07.<br />

01/08/10/15/22/29.08.<br />

Na bijelim su plahtama najčešće<br />

šivani razni cvjetni uzorci i inicijali<br />

novorođenčeta. Stari prekrivači<br />

za krevet, laneni lancuni, svečane<br />

jastučnice, intimno žensko rublje I<br />

odjelca za novorođenčad. Čuvaju<br />

se od davnine i prenose s koljena<br />

na koljeno. Bogat sadržaj vrijednih<br />

komoda otkriva nam pomalo zaboravljenu<br />

svakodnevicu i životni stil<br />

nella maggior parte dei casi venivano<br />

ricamati motivi floreali e le iniziali dei<br />

neonati. I vecchi copriletti, le lenzuola<br />

di lino, le federe ricamate per occasioni<br />

speciali, la biancheria intima femminile<br />

e i vestitini per neonati, vengono custoditi<br />

da tempi remoti e tramandati<br />

di generazione in generazione. Il ricco<br />

contenuto dei pregiati comò rivela un<br />

quotidiano ormai dimenticato e lo stile<br />

snom sajmištu u Kanfanaru. Istarsko<br />

je govedo potomak izumrle<br />

vrste pragoveda koje je nekada<br />

obitavalo na području Istre. Kao<br />

čista pasmina, smatra se najvećim<br />

sisavcem u Europi i među najljepšim<br />

u svijetu. Poznato je po svojoj<br />

pitomosti, a ovdašnji seljaci svoj<br />

opstanak mogu zahvaliti upravo<br />

toj vrsti. Pasu i brste gotovo sve<br />

ro, viene organizzata la rassegna del bue<br />

istriano: si tratta del discendente di una<br />

specie estinta di bovino che una volta<br />

viveva nella zona istriana. Quale razza<br />

pura, viene ritenuto il più grande mammifero<br />

in Europa e fra i più belli del mondo.<br />

È conosciuto per il suo carattere mite e<br />

proprio grazie a questa specie, i contadini<br />

autoctoni sono riusciti a sopravvivere.<br />

Pascolano e brucano quasi tutto quello<br />

Trka na prstenac<br />

Giostra dell’anello<br />

Barban, 15. - 17.08.<br />

naših predaka.<br />

di vita dei nostri antenati.<br />

na ovoj škrtoj zemlji pa su nekada,<br />

che trovano su questa terra avara e per-<br />

Etnografska izložba tekstila, Zavičaj-<br />

Patrimonio etnologico, Museo civico<br />

zahvaljujući njima, šume i pašnjaci<br />

ciò, una volta, grazie a loro, i boschi e i<br />

ni muzej Rovinja<br />

di Rovigno<br />

izgledali poput parkova.<br />

pascoli sembravano dei parchi.<br />

18 19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!