Download - Skupština Crne Gore

14.10.2009. god. u 12. 30 h 

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPI : 

Poštovane kolege, otvaram drugu sjednicu drugog redovnog zasijedanja u 

2009. godini. 

Shodno Poslovniku i dogovoru na Kolegijumu, sazvao sam sjednicu, uz 

prethodne napomene oko dnevnog reda i, rekao bih, uvodne servisne usluge. 

Kao što vidite, krenuli smo u obnovu naših tehni kih kapaciteta i, uz 

prethodno izvinjenje koje sam rekao i na Kolegijumu, ne e sve funkcionisati kako 

e biti u kona noj verziji, privremeno smo u režimu rada i sa ozvu enjem i sa 

softverom, sa svim ostalim elementima softvera, ali se nadam da ete imati 

razumijevanja da ovu sjednicu vodimo u tim limitiranim tehni kim uslovima, sa 

dobrom željom da u narednim mjesecima dobijemo sve servise koje smo 

dogovorili, uklju uju i i onaj kona ni, a to je ne samo audio nego i vizuelnu 

prezentaciju Skupštine Crne Gore u svim medijskim iskazima i zato vas molim za 

razumijevanje. Dobili ste neka tehni ka uputstva, osnovno je da su kartice u 

poziciji da bismo znali ko je prisutan u sali da bismo mogli glasati, ostale 

elemente imate. 

Od suštinskih djelova idemo na utvr ivanje djevnog reda. 

Koriste i svoje pravo, kao predlaga dnevnog reda uvrstio sam u predlog 

dnevnog reda pet predloga zakona o ratifikacijama koje su dobile saglasnost i 

Zakonodavnog i mati nog odbora, dva predloga koji su predlozi zakona, jedan je 

predlog Ministarstva saobra aja, pomorstva i telekomunikacija, drugi je predlog 

kolege Emila Labudovi a. Ta dva predloga zakona su tako e dobila saglasnost 

odbora i oni su sastavni dio predloga dnevnog reda koji ja predlažem. Zna i, 

ukupno je pet ratifikacija i ta dva predloga zakona to je sedam. I osma ta ka 

dnevnog reda - Izbor i imenovanja. To je, što bi se reklo, sada sastavni dio 

predloga dnevnog reda, i ja u ga pro itati. 

1. Predlog zakona o potvr ivanju Sporazuma izme u Vlade Crne 

Gore i Evropske patentne organizacije o proširenju evropskih patenata. 

Znate, to je ju e bilo na dnevnom redu, ali nije bilo predstavnika predlaga a i 

nijesmo ga razmatrali. 

2. Predlog zakona o potvr ivanju Ugovora izme u Crne Gore i 

Republike Srbije o pravnoj pomo i u gra anskim i krivi nim stvarima; 

3. Predlog zakona o potvr ivanju Ugovora Crne Gore i Republike 

Srbije o me usobnom izvršavanju sudskih odluka u krivi nim stvarima; 

4. Predlog zakona o potvr ivanju Ugovora izeme u Crne Gore i 

Republike Srbije o izru enju; 

5. Predlog zakona o potvr ivanju Protokola od 3. juna 1999. godine o 

izmjenama Konvencije u me unarodnom željezni kom prevozu COTIF od 9. 

maja 1980. godine - Protokola iz 1999. godine i Konvencije o 

me unarodnim željezni kim prevozima COTIF od 9. maja 1980. godine u 

verzijama na osnovu Protokola o izmjenama od 3. juna 1999. godine; 

6. Predlog zakona o dopuni Zakona o prenosu i komunikacijama. To 

je predlog našega mati nog odbora. Znate da je ta problematika dugo na 

dnevnom redu.

7. Predlog zakona o dopunama Zakona o zaradama i drugim 

primanjima državnih i javnih funkcionera. 

Predlog je podnio poslanik Emilo Labudovi . Dobio je podršku dva odbora 

i postao je sastavni dio predloga dnevnog reda, ne izjašnjavamo se ni o tom 

predlogu. 

I naravno, širimo dnevni red sa - Izborom i imenovanjima. 

Zna i, ovo ve sada plus osam na ono što imamo. Stigli su i od ostalih 

ovlaš enih predlaga a predlozi. 

Vlada Crne Gore je podnijela dva predloga zakona po skra enom 

postupku. To je Predlog zakona o grani noj kontroli i Predlog zakona o 

dopunama Zakona o strancima. 

Kao što znate, radi se o paketu vezano za bijeli šengen i radi se o tome da 

nijesu prošli naša radna tijela i zato je predlog da to bude po skra enom 

postupku, a da ih radna tijela razmotre u toku zasijedanja. 

To e biti prvi predlozi o kojima emo se izjašnjavati. 

Da li predstavnik predlaga a Vlade želi rije ? 

IVAN BRAJOVI : 

Zahvaljujem zbog ove vaše sugestije. Zaista, jesu zakoni koji se odnose 

na pri u o viznoj liberalizaciji. Vrlo važni zakoni koje bi dobro bilo da parlament 

usvoji. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima je vrlo kratak, to ste 

vidjeli u papirima koje ste dobili, a Zakon o grani noj kontroli je opet zakon koji se 

usaglašava sa standardima Evropske unije u toj grani noj kontroli i tako e je 

važan za mapu puta. 

Ja bih vas molio da to što prije stavimo na dnevni red. Naravno, uz 

potrebu da ja i moji saradnici na radnim tijelima u estvujemo u tome. Predložio 

bih možda da imamo uvodna izlaganja po ovim zakonima. Ina e sam najavio 

ekspertima Evropske komisije koji su ova etiri dana u Podgorici, da e na 

dnevnom redu ovog zasijedanja biti ti zakoni. Hvala vam. 


Hvala ministru. 

Prelazimo na glasanje o dopuni dnevnog reda. 

Prvi je Predlog zakona o grani noj kontroli. 

Za, protiv, uzdržani? 

Hvala vam. Glasalo je 55 poslanika, 51 za, tri protiv, jedan uzdržan. 

Konstatujem da je predlog usvojen. 

Sastavni dio predloga dnevnog reda je Predlog zakona o grani noj 

kontroli. 

Stavljam na glasanje da se Predlog zakona o dopunama Zakona o 

strancima uvrsti u dnevni red. Izvolite. 

Za, protiv, uzdržani?Izvolite. 

Za one koji imaju dilemu, mogu mijenjati mišljenje u toku glasanja. 

Hvala vam.Glasalo je 58 poslanika, 54 za, dva protiv, dva uzdržana. 

Konstatujem da je i ovo sastavni dio predloga dnevnog reda. 

Idemo dalje.

Poslanici Nove srpske demokratije, ja imam evidenciju, samo su imali 

jedan predlog za dopunu dnevnog reda. Evo, ima ete priliku da kažete, a ja 

imam pred sobom samo taj predlog. Znao sam da postoje dileme. To je da se 

stavi na dnevni red Predlog deklaracije o prihvatanju Rezolucije 1481 o 

me unarodnoj osudi zlo ina totalitarnih komunisti kih režima i da se donese po 

skra enom postupku. Naravno, ima e pravo da to predstavnik predlaga a kaže. 

Tri minuta, izvolite. 

ANDRIJA MANDI : 

Dame i gospodo,uvaženi poslanici, 

Nova srpska demokratija, kao što je i obe ala prilikom usvajanja u 

Skupštini Crne Gore Deklaracije o prihvatanju Rezolucije o osudi zlo ina koji se 

desio u Srebrenici 1995. godine i suo avanja sa našom prošloš u, ne samo u 

Crnoj Gori nego i na prostoru bivše Socijalisti ke Federativne Republike 

Jugoslavije, najavila je da e predložiti, tako e, jednu evropsku rezoluciju koju je 

januara 2006. godine usvojila Parlamentarna Skupština Savjeta Evrope. 

Usvojena je pod brojem 1481, to je Rezolucija o osudi komunisti kih zlo ina 

totalitarnih društava od 1945. godine pa do pada komunizma u Evropi. 

Mi smo napravili jedan predlog teksta deklaracije, vode i ra una da tu 

uglavnom bude sadržano sve ono što piše u Rezoluciji. Tražili smo podršku od 

svih poslani kih klubova. Prethodnih dana smo imali prilike da u sredstvima 

informisanja dobijemo i informacije od pojedinih predstavnika vladaju ih stranaka 

da oni ne e podržati predloženi tekst rezolucije, jer bi se, navodno, sa tim 

predloženim tekstom Deklaracije mijenjala istorijska istina. 

Nama nije namjera da mijenjamo bilo kakve istorijske istine koje su 

uspostavljene od strane relevantnih istori ara, ali smo dužni da na tom našem 

evropskom putu prihvatimo sve one vrijednosti i one rezolucije koje su prihvatile 

druge evropske zemlje. Dakle, ne možemo da mijenjamo naše potomke, ne 

možemo da mijenjamo naše pretke, treba da se svi ponosimo sa našim precima i 

niko nikoga da ne vrije a, ali niko nikoga ni da ponižava. Ako idemo put Evrope, 

bilo bi potpuno razumno i prihvatljivo da prihvatimo ovu rezoluciju, a što se ti e 

samoga teksta Deklaracije Nova srpska demokratija pristaje da bude samo jedna 

re enica u Deklaraciji - Skupština Crne Gore prihvata integralni tekst rezolucije 

1481 - i da to bude dovoljno za sve nas ovdje, da ne analiziramo smisao bilo koje 

re enice koja se nalazi u toj rezoluciji. 

Evo, ja vas pozivam da uvrstimo u dnevni red predloženi tekst Rezolucije, 

uz obavezu da mi kao predlaga i promijenimo tekst Deklaracije i uvrstimo samo 

ovu jednu re enicu i dobijemo podršku itavog parlamenta, jer vjerovatno da je 

nekome zasmetalo nešto što piše u toj deklaraciji koju su sastavili predlaga i. 

Dakle, nama je važno da dobijemo da je izvorni tekst Rezolucije prošao u ovom 

parlamentu. Obavezujemo se kao predlaga i da postoje i tekst Deklaracije 

preformulišemo da se ne bi moglo protuma iti da smo mi željeli na bilo koji na in 

da zloupotrijebimo odluke Rezolucije 1481. 

Poštovani poslanici,

Ne želimo nikoga da povrijedimo ali tražimo podršku za ovaj važni tekst jer 

mislimo da on mladoj generaciji može da bude najbolji putokaz za usvajanje 

evropskih vrijednosti. Hvala vam. 


Hvala vama. 

uli smo poslanika Mandi a. 

Izvolite. Stavljam na glasanje Predlog deklaracije o prihvatanju rezolucije 

1481 o me unarodnoj osudi zlo ina totalitarnih komunisti kih režima. 

Za, protiv, uzdržani? Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 58 poslanika. Za-22, protiv-33. Jedan uzdržan. 

Konstatujem da Predlog delaracije nije prihva en da bude sastavni dio dnevnog 

reda. 

Kolega Mandi u i kolega Vukovi u, stru ne rasprave obavite van 

plenuma. 

Kolega Mandi u, rekli ste da je bio još jedan predlog koji mi nemamo u 

evidenciji, molim Vas objasnite, da ne bismo propustili nešto. Izvolite. 

GORAN DANILOVI : 

Gospodine predsjedni e, uvažene kolege, vi znate da smo u ovom 

parlamantu dogovorili da e na ovom zasijedanju koje je po elo ju e na Cetinju, 

odnosno danas se nastavlja, biti uvršten u dnevni red Predlog zakona o 

izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka.Ja sam odustao prošli put od 

uvrštavanja u dnevni red, zbog ne ega što je bilo dogovoreno medju nama 

poslanicima, ve ine i parlamentarne manjine, pod izgovorom da nam treba malo 

vremena i da emo to sasvim izvjesno uraditi u oktobru, te da ja mogu ra unati 

na podršku u ime onih kolega koji su zajedno sa mnom željele da izvršimo 

izmjenu i dopunu Zakona o tajnosti podataka u oktobru, ukoliko se nešto ne desi. 

Molim vas znam da je došlo u medjuvremenu i do smjene na elu 

skupštinske administracije, da smo zamijenili generalnog sekretara, ali ja ovaj 

Predlog zakona sam na vrijeme dao u skupštinsku proceduru. Predsjednik 

Parlamenta se može sjetiti naše komunikacije i mog odustajanja u svrhu 

obezbjedjivanja možda i konsenzusa oko izmjene koja se ti e, uvažene kolege, 

samo jednog lana. Ja u vas podsjetiti da predlažem izmjenu lana 26. Dodaje 

se samo - lanovi Odbora Skupštine Crne Gore za bezbjednost i odboranu. 

Zaista bi bilo neophodno, i o ekujem od vas danas da ovo uvrstimo u 

dnevni red i da dopustite onda prilikom rasprave o ovome da kažemo argumente 

za i protiv. Imali smo u medjuvremenu na Odboru za bezbjednost i odbranu 

kontrolno saslušanje direktora Agencije, na osnovu kojega se jasno moglo 

utvrditi da nigdje u regionu ne postoji razlika izmedju ministra i poslanika, ali 

apsolutno nigdje. Pozivam kolege iz Odbora za bezbjednost da me demantuju 

ukoliko ne prenosim ta no informacije. Razlika o pristupu tajnosti podataka 

nigdje izmedju ministra i poslanika. Upravo ono što smo mi uradili, dakle, ja u 

tehni kom smislu sa ovim predlogom izmjena i dopuna Zakona o pristupu tajnosti 

podataka je u ovoj izmjeni sadržano. Dakle, nemojte da posle tražimo izgovore. 

Ovdje se radi o odbrani dostojanstva poslanika. Ja odmah da vam kažem ne

mislim raditi posao zamjenika predsjednika Odbora za bezbjednost i odboranu, 

ukoliko odbijete da ovo udje na dnevni red. Znam da vas to ne e mnogo pogoditi, 

ali zaista ne vidim da ima ikakvog smisla bavljenje tim poslom u Odboru za 

bezbjednost, ukoliko emo biti i dalje jedina zemlja u Evropi koja ima razliku 

izmedu poslanika i ministra kada je u pitanju pristup tajnim podacima. Da ne 

kažem da bih sada mogao da se pozovem i na ovo, gospodo da ste odbili da 

uvrstite u dnevni red i naš predlog o prihvatanju Rezolucije koju je usvojila 

Parlamentarna skupština Savjeta Evrope. 

Ostavimo to po strani. Molim vas, kao kolege da odbranimo zajedni ki 

svoje dostojanstvo i da danas da ne glasamo kao predstavnici partija, nego kao 

parlamentarci, da se izjedna imo u pravima, ukoliko u medjuvremenu bude boljih 

predloga, ukoliko budemo morali dodatno mijenjati predlog zakona ima ete u 

nama saradnika. 


Hvala vama. 

Zna i bio je postignut na elni politi ki dogovor izmedju vladaju e ve ine i 

opozicije na prošlom zasijedanju. To je ono što je politi ki dogovor. Ono što je 

formalizacija, nismo imali formalizaciju predloga za proširenje dnevnog reda na 

ovoj sjednici. Zna i, nije to uradio niko iz vladaju e ve ine, ni iz opozicije. Ako 

postoji konsenzus da to stavimo na glasanje, jer formalnog predloga nema. Ja 

nemam formalan predlog za dopunu dnevnog reda za današnju sjednicu, ali imali 

smo politi ki dogovor sa prošle sjednice da to odložimo za ovu sjednicu. Da me 

neko podsjetio, to smo danas mogli da razmotrimo na kolegijumu. Kolega Stani 

je nešto spomenuo da ima drugih predloga, nisu bili precizni o emu se radi, 

jasno je to da svaki predlog mora i i ponovo za dopunu, može biti bezbroj puta. 

Da to bar stavimo na glasanje i zna emo da li postoji konsenzus. 

Iako formalno nije ispunjen preduslov, postoji politi ki dogovor koji 

nadomješ uje, kao i obi no, formalnost, jer znamo da ovdje politi ki dogovor 

osnova funkcionisanja, možemo staviti to na glasanje, pa emo se izjasniti, da to 

bude na dnevnom redu. Ostaje period da se usaglašavate do izjašnjavanja o 

aktu. 

Dajte da se izjasnimo, glasanje e to riješiti. 

Otvaram glasanje. Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 58 poslanika. 37-za 21-protiv. Nije bilo uzdržanih. 

Konstatujem da je ovo sastavni dio predloga dnevnog reda. 

Molim vas da mi dostavite preciznu definiciju ta ke dnevnog reda, kolega 

Danilovi u, prije nego konstatujemo dnevni red u cjelini. To su bili predlozi Nove 

srpske demokratije ili skra eno Nove, kako mi je re eno da oslovljavamo ovu 

politi ku grupu. 

Predlozi poslanika Pokreta za promjene. Ukupno 18 predloga, u emo na 

kraju da nije još šta promaklo. 18 predloga dnevnog reda, mislim da je dovoljno 

za danas, pa e biti sljede a sjednica. 

Kre emo od prvog predloga, a to su zakonski predlozi - Predlog zakona o 

minimalnoj zaradi. 

Da li želite izjašnjenje? Tri minuta poslanik Medojevi , izvolite.

NEBOJŠA MEDOJEVI : 

Gospodine predsjedni e, poštovane kolege, uvaženi gradjani Crne Gore, 

Pokret za promjene je pripremio set od 18 inicijativa, uglavnom se radi o 

ekonomskim i socijalnim zakonima, posebno vezanim za poreske zakone, ali i za 

dio zakona koji bi trebalo da daju odgovor na posledice ekonomske krize koju 

Crnu Goru pogadja sve više i više. 

Dakle, jedan od tih zakona je Zakon o minimalnoj zaradi. Ukoliko kolege iz 

parlamenta, iz vladaju e ve ine podrže ovaj predlog da se nadje na dnevnom 

redu, mislim da emo u diskusiji lako vidjeti da se radi o zakonu koji ima 20 od 27 

zemalja lanica Evropske unije, da je to dio naših obaveza iz paketa evropskih, 

vezanih za evropske integracije. S druge strane, ovaj zakon bi zna ajno popravio 

socijalni položaj ljudi u Crnoj Gori koji imaju najniže zarade. Ukoliko bismo 

usvojili ovaj zakon najniža zarada koja je sada 55 eura, porasla bi na 220 eura, 

time bi zna ajno popravili položaj ljudi koji imaju najniže zarade, jer im se sada u 

mnogim preduze ima upla uje minimalna zarada koju oni mogu da imaju, a to je, 

rekao sam u mnogim granama oko 55 eura. Na taj na in mogli bi smo da 

popravimo taj njihov položaj i popravimo njihov status u fondovima, posebno 

penzijskog i invalidskog osiguranja. Usvajanje ovog zakona bi popravilo i 

budžetske pozicije, doprinijelo pove anju prihoda crnogorskog budžeta i umanjilo 

sivu ekonomiju, koja je u ovoj oblasti jako raširena. 

Poznati crnogorski tajkuni koji, naravno, imaju jahte, avione, helikoptere 

svojim, radnicima ispla uju zarade na najmanjem zakonskom nivou, a ostatak 

ispla uju na ruke ili u ekvivalentima gotovine. Ovo je jedan od zakona koji uvodi 

minimalni red. 

S druge strane, kolege poslanici, da vas podsjetim Crna Gora je u Ustavu 

definisana kao država socijalne pravde, ovo je jedan iz tekstova zakona koji ne bi 

trebalo da predlažu partije koje nisu lanice ili kandidati za lanice socijalisti ke 

internacionale, ovo su parekselans zakoni koji bi trebalo, da je sre e, da 

predlažu ljevi arske politi ke organizacije. Medjutim, o igledno da zbog nekih 

drugih interesa, prije svega interesa tajkuna koji uti u na crnogorsku politiku do 

sada na odborima nije bilo politi ke volje da se usvoji ovaj zakon. 

Dakle, pozivam vas, kolege, da glasate o zakonu koji e nekih 30 do 35% 

radnika u Crnoj Gori imati implikaciju na pove anje njihovih zarada. To je skoro 

50.000 ljudi koji u ovom trenutku primaju zarade ispod ovoga što je predvidjeno 

ovim zakonom i polako se približavamo zemljama koje su kandidati za Evropsku 

uniju, pa i zemljama lanovima Evropske Unije koji garantuju svojim radnicima 

minimalnu zaradu. Mi smo jedini koji to ne garantuju. Ima mnogo radnika u Crnu 

Goru koji nijesu obuhva eni kolektivnim ugovorima, ni granskim, ni pojedina nim. 


Tehnika radi. Govorili ste tri minuta. 

Hvala vam. 

Stavljam na glasanje da se u dnevni red uvrsti Predlog zakona o 

minimalnoj zaradi, poslanika Pokreta za promjene. 

Izvolite. Za, protiv, uzdržani?

Hvala vam. Glasalo je 56 poslanika. 21-za. 33 – protiv. Dva uzdržana. 

Konstatujem da Predlog nije dobio potrebnu ve inu. 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet 

nepokretnosti, takodje Pokret za promjene. U ime predlaga a poslanik 

Radulovi . 

BRANKO RADULOVI : 

Gradjani Crne Gore, o ito je voda došla do poda. Idu e godine i ovako 

niske plate i penzije bi e manje, ne kao posljedica globalne krize, nego kao 

posljedica lošeg injenja u prethodnih 20 godina. 

Pokret za promjene je predložio, kao što je rekao gospodin Nebojša 

Medojevi , cio set zakona i rješenja kako da realnu ekonomiju okrenemo da ona 

bude konkurentna, kako fiskalnu politiku da napravimo da bude u saglasju sa 

onim tendencijama, kako da globalna kriza i dešavanja imaju tu tkz. solidarnu 

komponentu. 

Jedan od tih zakona je i promjena Zakona o porezu na promet 

nepokretnosti kojima se stopa pove ava sa 3 na 5%. Ovo pove anje stope 

poreza ne e uticati na promet nepokretnosti zbog mnogih injenica,prije svega 

radi se o jednom neprimjernom rješenju koje je ova vlast napravila i kada je u 

pitanju Sporazum o stabilizaciji i pridruživanjima i kada je u pitanju potpuna 

liberalizacija tržišta nekretnina. 

Naime, sve ostale države su svoje prirodne resurse, svoje destinacije, 

posebno turisti ke, posebno kada su u pitanju pojedini centri prirodni, kada su u 

pitanju pojedini gradovi, uvaju i sa uvaju, tako da postoji i grejs period, tako da 

postoji potpuna zaštita, tako da postoje visoke stope poreza. 

One se kre u negde od 0 do 25%, zavisi od države do države. Kod nas 

smo Sporazumom o stabilizaciji odmah otvorili tu mogu nost potpune 

liberalizacije, s jedne strane, s druge strane, smo to u ini ne samo prema 

gradjanima Evropske unije, nego i prema svim ostalim gradjanima. 

Imaju i sve ovo u vidu, Pokret za promjene predlaže da ova stopa ide sa 3 

na 5%, na taj na in emo napuniti budžet, a ne emo uticati na sami promet 

nekretnina. 

PREDSJEDAVAJU I RANKO KRIVOKAPI : 

Hvala, kolega Radulovi u. 

Stavljam na glasanje Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o porezu 

na promet nepokretnosti, da se uvrsti u predlog dnevnog reda. 

Za, protiv, uzdržani? Otvaram glasanje. Hvala vam. 

Glasalo je ukupno 57 poslanika, 19 za, 35 protiv, tri uzdržana. 

Konstatujem da predlog nije dobio potrebnu ve inu. 

Tre i predlog Pokreta za promjene, Predlog zakona o izmjenama i 

dopunama Zakona o koncensijama. 

U ime predlaga a, kolega Radulovi . 

BRANKO RADULOVI :

Jedno od naših obilježja je kolonijalni odnos prema crnogorskim 

resursima, zahvaljuju i ovoj vlasti, zahvaljuju i tajkunima, zahvaljuju i modelu, 

kada su u pitanju koncesije. Nigdje ovakav odnos nema kao kod nas, da 

pojedine destinacije iz kojih se hrani Crna Gora su danas najsiromašnije. 

Pogledajte samo kakve su Plužine, kakva su Pljevlja. A u Plužinama je 

hidrocentrala Piva, koja u dobroj mjeri hrani Crnu Goru. 

Zna i, s jedne strane, imate, gospodo, da koncesiona nadoknada bude 

minimalna, mizerna, da ne kažem, i od te mizerije da ide 70% državi, a 30% 

opštini. Gdje to ima? Ako samo pogledate praksu i iskustvo kralja Nikole, ili ono 

što su vam djedovi radili, ili što su vam o evi radili ima ona takozvana klauzula 

na pola. Zna i, ako dajete svoje imanje, cio frut ide na pola, ne dobit, nego cio 

frut. E, kod nas to nije, nego ide to negdje ak ispod 1%. Zbog toga mi ho emo 

posebno kada dolazi neki novi investicioni ciklus da koncesije budu na sasvim 

jednom drugom nivou. 

Da se smanji rok danas od 60+30 godina, koji se daje, jer 90 godina, 

gospodo, to su etiri efektivna ljudska života, da to bude 20+50% s jedne strane. 

Druga stvar da koncesiona nadoknada bude prora unata u odnosu na neto 

profit. Što zna i to? 50% da ide koncesionaru koji uzima, a 50% da ide državi 

ukupnoj Crnoj Gori. Pa je li u redu da neko svu svoju investiciju vrati za 15 ili 20 

godina a ne nikako ili da može kao, kada je u pitanju hidropotencijal ili 

termopotencijal ve , imaju i u vidu kvalitetne kreditne linije, da to bude odmah 

poslije izgradjene prve godine, a ne nikako kao što je to danas 90 godina, uz 

minimalnu zaradu. Samo ete vidjeti i onaj slu aj Luštice, gdje je to ispod 1 euro, 

kaže ministar - to je kamenjar. E, pa da je to njegovo i njegove djedovine 

druga ije bi se odnosio prema tom kamenjaru. 

Sljede u odredbu što ho e Pokret za promjene da damo, bre, ljudi, 50% 

opštini, a neka ide 50% državi. Pa zar ta opština ne mora da se razvija, zar ta 

opština ne može ako daje svoje prirodne resurse da se tamo daju i putevi i škole 

i zaštita i socijalni paket i sve ostalo. 


Hvala vam. 

Idemo dalje. 

Prije toga da se izjasnimo o vašem Predlogu Zakona o izmjena i 

dopunama Zakona o koncensijama, da bude sastavni dio predloga dnevnog 

reda. 

Ko je za, protiv, uzdržan? Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 58 poslanika, 24 za 31 protiv, tri uzdržana. 

Konstatujem da Predlog nije uvršten u predlog dnevnog reda. 

Idemo na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na 

dobit pravnih lica. 

Poslanik Medojevi . Izvolite. 


Poštovane kolege poslanici, gradjani Crne Gore,

Jedan u nizu ovih zakona jeste i zakon o izmjenama i dopunama Zakona 

na dobit pravnih lica. Mi smatramo da je ova stopa koja je u aktuelnom zakonu 

od 9% neprimjerena stepenu razvoja Crne Gore, posebno što smo vidjeli da 

enormnu dobit u Crnoj Gori ostvaruju one firme koje imaju monopolski položaj. 

Smatramo da jedna država sa ovako niskim stepenom dohotka i ovakva 

država sa problemima sa budžetskim deficitom i mala država ne bi smjela na 

ovako neodgovoran na in da se odnosi oko poreza na dobit. Mi smo predložili da 

se izmjenama i dopunama ovog zakona ta stopa pove a sa 9% na 15%. Jer ako 

vidite koliku dobit iznose iz Crne Gore monopolske firme, kao što je Telekom, 

sjutra Elektroprivreda, mi smo, ina e, pogrešnim strateškim odlukama prodali sve 

ono što su javna preduze a u Crnoj Gori i pokazali smo da smo ispred Britanije 

nekiih 50 godina i da Njema ka još ne želi da prodaje svoja infrastrukturna 

preduze a, da Japan razmišlja da nacionalizuje nešto je privatizovao, ali mi smo 

pod uticajem nove ekonomske škole, toliko bogati da možemo sebi dozvoliti 

luksuz da porez na dobit spustimo na nivo of-šor destinacija. 

Dakle, kao što znate pored ispod 10% se ve smatra porezom za of-šor 

destinacije. Ove izmjene i dopune zakona koje je Pokret za promjene predložio, 

zna i, s jedne strane, ima e pozitivan efekat na punjenje budžeta, jer e 

oporezovati dio dobiti koji se ostvaruje u monopolskim strukturama. 

Nemojte mi re i da dobit koju ima Telekom, nije proizvod monopola. A mi 

njemu dajemo da iznese iz Crne Gore 70 miliona eura, a da plati 9% poreza. 

Zna i, treba da plati svako ko ostvaruje ekstra profit treba da plati. Da li emo mu 

to naplatiti kroz druge administrativne takse ili kroz porez? Mi smatramo da je 

transparentnije da to uradimo fino legalno po zakonu o porezu na dobit, s tim da 

uvodimo novu klauzulu, ako taj porezki obveznik investira dobit u državu Crnu 

Goru ima odbitak od 50%. Dakle, ako taj Telekom invenstira dio dobiti u Crnu 

Goru, ima istu stopu kao po sadašnjem važe em zakonu. Mi nudimo jedan novi 

mehanizam, a to je da regulacijom poreza na dobit uti emo na ravnomjerniji 

regionalni razvoj Crne Gore, jer smo ovdje predvidjeli da ako neko ko osnuje 

firmu u opštinama koje su korisnici sredstava iz egalizacionog fonda i zaposli 

odredjeni broj radnika iz te opštine da mu se smanjuje stopa poreza na dobit, 

tako u odredjenim uslovima ona može da bude 0%. Zna i, tako se stimuliše 

razvoj jedne države, da kažete ako neko otvori firmu u Rožajama ili u Plavu ili 

Pljevljima ili Bijelom Polju, Bijelo Polje nije korisnik egalizacionog fonda 

izvinjavam se, nemam ta an podatak, ali neke opštine koja je korisnik sredstav 

egalizacionog fonda. 


Hvala vam. 

Stavljam na glasanje Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

porezu na dobit pravnih lica. 

Glasalo je 57 poslanika, 23 za, 30 protiv, etiri uzdržana. Konstatujem da 

predlog nije dobio potrebnu ve inu. 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit 

fizi kih lica, opet poslanik Medojevi . Izvolite.


Zahvaljujem. 

Takodje smatramo da je poreska politika, vezano za dohodak 

stanovništva, nepravedna, neracionalna i nije prilagodjena socijalnoj strukturi 

Crne Gore. Smatramo da treba pod hitno pove ati neoporezivi dio dohotka. Kod 

nas je ta stopa neoporezivog dohotka jako niska, ona je na nivou 70 eura. Sve 

preko 70 eura se oporezuje. Mi smatramo da je vrijeme da primijenimo nešto što 

je evropski standard, a to je da se uvede donja linija siromaštva kao granica za 

odbitak poreza, tako da bi se trebala da iznosi 150 eura. Ako usvojimo ovaj 

zakon ili barem ako nam date priliku da u raspravi objasnimo prednosti ovoga 

zakona i na kraju glasamo za taj zakon, to e zna iti automatsko pove anje 

zarade ljudima koji primaju najniže zarade, jer po zakonu svaki odbitak od poreza 

ide direktno u neto zaradu. Primjenom ovog zakona, usvajanjem ovog zakona, 

mi emo dodatno pove ati zarade ljudi koji primaju najmanja primanja u Crnoj 

Gori. 

Takodje, smatramo da oni ljudi u Crnoj Gori koji primaju zarade mnogo 

više, dakle, mnogo iznad prosjeka, da treba da plate ve u progresivnu stopu 

poreza na dohodak. Prema tome, mi smo predložili da, recimo, neko ko prima 

zaradu 20-strukog iznosa ovog li no odbitka, preko 3000 eura treba da plati 35% 

poreza na dohodak.To je daleko manje od evropskog prosjeka. A u Crnoj Gori 

znamo da ove zarade primaju ili menadžeri u monopolskim kompanijama ili ljudi 

zaposleni u regulatornim državnim agencijama, što je dodatna sramota za državu 

Crnu Goru i evo ne možemo svi zajedno da natjeramo te genijalce da se 

usaglase sa svojom ulogom i da se ne izdvajaju toliko od naroda i od prosjeka. 

Zna i, na ovakaj na in, glasaju i za ovaj zakon, najsiromašnijim 

gradjanima Crne Gore pove avamo automatski zarade, a takodje onima koji 

uzimaju plate preko 2000, 3000 eura, neka uzimaju, je li bog dao da uzimaju. 

Nije u redu da uzimaju iz budžeta, to je neprihvatljivo, da uzimaju iz budžeta, iz 

javnih preduze a, ali privatna firma koja želi da im menadžer prima 10 hiljada 

eura platu, to je ok, ali onda neka plati 35% poreza. 

Mislimo da je ovaj sistem evropski, pravedan. Nema nijednu negativnu 

stranu, puni se budžet, ispravljamo neke socijalne nepravde, a s druge strane 

reagujemo u krizi tako da ograni imo malo finansijske prihode ljudi koji to nijesu 

zaslužili svojim znanjem, svojom strukom, oni su to dokazali u konkurenciji ve ili 

monopolski ili državno su ih postavili, koriste poziciju da dobiju dodatne apanaže. 

Smatram da u kombinaciji sa onim Zakonom o mininalnoj zaradi i 

Zakonom o porezu na dobit mi ispravljamo jednu sistemsku nepravdu, jednu 

grešku koju je ova Vlada napravila, kada je dozvolila tkz. kreatorima mikrodržave 

da, zaista, državu izbace iz poreskog sistema, iz razvojne funkcije i da sada 

imamo injenicu da se bogati još više bogate … 


Hvala vam, kolega Medojevi u. 

Mogu li staviti na glasanje predlog Pokreta za promjene da se u dnevni 

red uvrsti Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na 

dohodak fizi kih lica. Izvolite.

Hvala vam. Glasalo je 59 poslanika, 26 za, 29 protiv, etiri uzdržana. 

Konstatujem da predlog nije dobio podršku i nije sastavni dio dnevnog reda. 

Idemo na šesti predlog Pokreta za promjene. 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama. U ime 

Pokreta za promjene, poslanik Radulovi . 

Izvolite, poslani e Radulovi u. 


Poštovane kolege, gra ani Crne Gore, ovaj zakon ima dvostruki pozitivni 

efekat. S jedne strane, ima emo ve i priliv u budžetu, ali ono što je mnogo 

važnije, zaštiti emo naše vinogradarstvo i naše vinarstvo. Poti em iz porodice 

koja se time bavi i to znam dobro. Danas u Crnoj Gori niko ne proizvodi tzv. 

stona nekvalitetna vina. Danas u Crnoj Gori svako može da proizvodi kvalitetno 

vrhunsko, štaviše arhivsko vino, odre enog geografskog porijekla, a cijena je 

minimum 10 eura, pa na više. Bili smo u Rumuniji, njihovo vino koje je mnogo 

gore od našega je 10 eura i više. Šta se danas dešava u Crnoj Gori? Danas se u 

Crnoj Gori dešava da imamo nulu vrijednost akciza na uvoz vina. Ono što mi 

nazivamo bljušturika, ono nekvalitetno vino koje se naziva stono vino, zbog 

konkurencije, ubija našu cijenu. Bio sam, prije neki dan, u maloprodaji Plantaža. 

Gospodo, kabernet koji spada u kvalitetna vina, štaviše približava se ka 

vrhunskom vinu, njegova cijena je 2,40 eura. Po ite u sve prodavnice, pa ete da 

vidite da je 3,50 do 4,00 eura. Zna i, maržu uzimaju trgovci. 

Zna i, mi emo zaštiti vino na ovaj na in, zbog toga što emo uvesti 

akcizu na stono vino od 50,00 eura po hektolitru za naša kvalitetna vina bi e 70 i 

na taj na in emo istovremeno ubiti dva zeca. Jedan zec što emo imati ve e 

primice prihoda u budžetu, a s druge strane emo stimulisati naše vinogradare 

da proizvode geografska i kvalitetna vina. Niko sigurno ne e kupiti stono vino za 

3,50 eura, nego e svako da kupi vino za 4,00-4,20 eura, koje je mnogo 

kvalitetnije nego što je ono uvozno vino. Još ako proradi rodoljublje svih nas u 

Crnoj Gori, da kupujemo samo doma e proizvode i da na taj na in punimo 

budžet Crne Gore kvalitnije, da stimulišemo svoje vinogradare, tada emo imati 

mnogo ve e efekte. 

Gospodo, da vidimo ho ete li glasati za ovo. Ja ne u, kao gospodin 

Danilovi , re i da u da vratim potpredsjedni ko mjesto u Odboru zato što ga i 

nemam, nego se samo odnosim prema vašoj odgovornosti prema ovoj državi i 

vinogradarima, danas u Crnoj Gori. Hvala lijepo. 


Moram da konstatujem dvije stvari. Prvo, da se zahvalim kolegama koji su 

se solidarisali sa predlogom Odbora za rodnu ravnopravnost, u nedjelji borbe 

protiv raka dojke i koji su obilježili svoje revere lijepom roze bojom. Drugo, 

mnogo se bolje ujemo, jer mikrofoni bolje funkcionišu i mnogo se glasnije 

ujemo, tako da u obije kategorije ima malo pomaka. 

U svakom slu aju, uli smo Predlog zakona o izmjenama i dopunama 

Zakona o akcizama kao predlog za dnevni red. 

Otvaram glasanje. Za, protiv, uzdržani? Izvolite.

Hvala vam. Glasalo je 60 poslanika, 32 za, 28 protiv, nije bilo uzdržanih. 

Konstatujem da je ovo sastavni dio predloga dnevnog reda. 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na igre na 

sre u i zabavne igre. U ime predlaga a zakona, ponovo e poslanik Radulovi . 


Nažalost, ljudi, malo po malo mi postajemo kockarska destinacija. Kažu 

da e hoteli da otvaraju kockarnice, s jedne strane. S druge strane, vidimo kakve 

su devijacije u društvu, od male djece do ljudi, nalaze nekakvu sre u, nekakav 

svijet, igraju i i kockaju i se. Ovaj predlog koji smo mi predložili iz Pokreta za 

promjene, ima dvije dimenzije. Jednu dimenziju, tu eti ku, moralnu, ljudsku, a sa 

druge strane i tu prakti nu i pragmati nu, ako postajemo na odre enim 

destinacijama kockarska destinacija, da to debelo naplatimo. Štaviše, Rusi kažu - 

ne može biti kod nas, nego ete i i negdje drugdje. Ukoliko se zatvore ti hoteli, 

ukoliko naši hoteli postaju sa igrama na sre u, ta gospoda iz svijeta koja dolaze 

da se kockaju kod nas, trebaju to i pošteno da plate. 

Zbog toga smo i mi predložili izmjene ovoga zakona i te koncesione 

nadoknade i poreske nadoknade. Imaju i ovo u vidu, tako e, sigurno znam da 

ete vi glasati za ovo iz dvojakih razloga. Hvala lijepo. 


Hvala Vama. 

Otvaram glasanje o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

porezu na igre na sre u i zabavne igre. Izvolite. 


Konstatujem da predlog nije uvršten u predlog dnevnog reda. 

Idemo dalje. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu 

na upotrebu putni kih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica. 

U ime predlaga a, poslanik Radulovi . Izvolite. 


Gospodo, ne znam kako da tuma im ovo prethodno, da nas kap ne bi 

ubila, da mnogo glasate za naše predloge ili zato što neki poslanici vole kocku, 

ali o ito da nijeste glasali kao što ste trebali. 

Jedan od osnovnih stavova u Evropskoj uniji, da ovu globalnu krizu, prije 

svega, osjete oni koji su debljeg džepa. Zna i, ono što je luksuz, ono što je 

nepotrebno za jedan normalan ljudski život, to se sve više i više oporezuje. 

Imaju i u vidu jedan takav odnos, a i našu stvarnost, tada smo se mi u Pokretu 

za promjene odredili da promijenimo porez na vozila, letilice i plovne objekte na 

taj na in, sve ono što predstavlja luksuz, kada su u pitanju vozila, zna i velike 

kobature, džipovi i ostale stvari, kada su u pitanju plovni objekti, one uvene 

jahte, kada su u pitanju privatni avioni, od etvorosjeda i svih ostalih, da ta stopa 

bude mnogo ve a nego što je to bilo do sada. Nadam se, gospodo, da odre ene 

tajkune na ovaj na in ne ete braniti, nego ete biti za ve inske gra ane Crne 

Gore, koji su danas ispod linije siromaštva i koji danas žive u granicama ne ega

što zna i i fizi ka i biološka egzistencija. Imaju i to u vidu, a ne štite i tajkune i 

prijatelje pojedinih od nas, nadam se da ete glasati za ovaj predlog. Hvala. 


Hvala Vama, kolega Radulovi u. 

Otvaram glasanje. Za, protiv, uzdržani? Izvolite. 

Hvala Vam. Glasalo je 55 poslanika, 20 za, 32 protiv, etiri uzdržana. 

Konstatujem da ovaj predlog nije uvršten u predlog dnevnog reda. 

Idemo dalje. To je vaš deveti predlog - Predlog zakona o Crnogorskoj 

razvojnoj banci. 



To je zakon koji pokušava da nadoknadi sve ono što ste vi, u proteklih 

dvadeset godina, greškom uradili. Ostavili ste državu bez razvojnih institucija, 

prepustili ste razvoj Crne Gore privatnim bankama i privatnim firmama, napunili 

ste finansijski sektor. Bankari su veoma zadovoljni tretmanom u Crnoj Gori. Na 

me unarodnim konferencijama, kažu, nigdje nije bolje nego u Crnoj Gori. Možete 

da radite šta god ho ete, možete da dižete kamate na nivo koji je mnogo ve i od 

onih koje moramo da ispunimo kopenhaškim kriterijumima. Osim budžetskog 

deficita i makroekonomske stabilnosti, visina kamate je, tako e, jedan od 

kopenhaških kriterijuma. Ono što je benefit vaše ekonomske politike jeste da su 

neke strukture društva odli no prošle ovih dvadeset godina, prije svega 

finansijski sektor. Upozoravali smo vas - nemojte prodavati svaku banku, zadržite 

jednu banku preko koje ete mo i da sprovodite odre ene razvojne komponente. 

Vi ste rekli - to je retrogradno mišljenje, to je anahrono mišljenje. Imamo mi bolje, 

moderno mišljenje - sve izbaciti iz države, državi uzeti sve ingerencije i sve dati 

nekoj privatnoj razvojnoj banci koja kada postane nesolventa, onda emo mi 

prisko iti da joj pripomognemo pod kamatama koje ne mogu da uzmu drugi 

privredni subjekti. 

Evo vam sada prilika da se kona no vratite državi Crnoj Gori. Dakle, svi vi 

koji govorite i busate se u juna ka prsa o crnogorskom patriotizmu, evo prilike da 

se ne lupate u grudi ve da pritisnete taster. Dakle, glasajte za to da država Crna 

Gora dobije instrumente nazad. Neki od vas su bili u politici kada ste, bez 

ikakvog razloga, prenosili ingerencije ovog Parlamenta i ove države u Beograd. 

Sada, kada ste se iz Beograda vratili u Crnu Goru, prenosite ingerencije ove 

države privatnim licima, bliskim šefu vaše partije. Ovdje se radi o državi Crnoj 

Gori, a ne o DPS-u i PZP-u. Prenosili ste nadležnosti u Beograd, pa kada ste 

vidjeli da vam to ne odgovara, vratili ste u Crnu Goru, ali ne državi Crnoj Gori, 

nego ste te nadležnosti dali privatnim licima koji su u bliskim privatnim, 

poslovnim, familijarnim vezama sa šefom vaše partije. Ho emo Državnu razvojnu 

banku, ne emo Prvu privatnu razvojnu banku. Ako ho ete da dokažete da ste za 

državu, a ne za šefa vaše partije, imate elegantan na in, tajno je glasanje. Šef e 

znati ko je glasao, naravno, kao što sve zna. Stavite ovo na dnevni red i dozvolite 

da u diskusiji raspravimo da li su, možda, naši argumenti loši. Možda mi nijesmo 

dobro odmjerili da je model loš. Nemojte da šaljete jednu poruku doma oj

javnosti, a bogami i Evropskoj uniji, da ne dozvoljavate da inicijative opozicije 

pro u zato što škode nekom vlasniku neke banke u Crnoj Gori. Ta no, 

osnivanjem ove banke, neka e se banka zabrinuti, ali e dobit imati država. 


Hvala, kolega Medojevi u. 

Otvaram glasanje. Izvolite. 

Hvala vam. Glasalo je 60 poslanika, 24 za, 31 protiv, pet uzdržanih. 


Ide Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, tako e da 

se uvrsti u dnevni red. 



Mislim da su radnici Crne Gore na svojoj koži dobro osjetili dobrobiti ovog 

novog Zakona o radu, koji ste vi, kao ve ina, usvojili u Crnoj Gori. Poslodavci su 

se veoma obradovali tom Zakonu o radu koji je u praksi pokazao itav niz loših, 

negativnih posljedica. Zna i, radnici postaju sve više ugroženi na svojim radnim 

mjestima, sindikati su podijeljeni i nemaju adekvatnu zaštitu. Ve sam ranije 

rekao da zbog naše sindikalne nesolidarnosti, vi imate grane koje uopšte nijesu 

pokrivene granskim, ni pojedina nim kolektivnim ugovorima. Zna i, ono što je 

minimum zaštite radnika u Crnoj Gori, poslije toliko duge sindikalne prakse, 

ostaje samo zakon. 

uli smo sada da je ministar finansija najavio da se izmjenom opšteg 

kolektivnog ugovora smanjuje minimalna cijena rada, sa 55,00 eura na 50,00 

eura, da se smanjuje uticaj minulog rada, zna i uticaj staža na visinu zarade, da 

se i dalje cijena ove ekonomske recesije prebacuje na teret najsiromašnijih 

slojeva stanovništva. Kada bude Završni ra un budžeta, razgovara emo malo o 

tom trošenju i o raskalašnom ponašanju ministara u Vladi Crne Gore, o javnim 

nabavkama, o novim luksuznim automobilima, a imamo i probleme na svakom 

nivou da pokrijemo javnu potrošnju za koju kao država moramo da garantujemo, 

za penzije, za plate, za socijalne prinadležnosti, ali se troši na kapitalne izdatke, 

troši se na druge stvari. 

Mi smo u oktobru prošle godine, pogodili da e recesija biti najmanje 10% 

u Crnoj Gori, iako glavni ekonomista Centralne banke kaže - niko nije pogodio. 

Gospodine Krgovi u iz Centralne banke, neko je pogodio, ne zato što mi imamo 

više podataka, nego što smo se koristili prostom logikom. Prate i kretanja iz 

realnog sektora i smanjenje budžeta i kretanje PDV-a, lako je bilo procijeniti da 

e recesija biti 10%. Dajte da se okrenemo prema tome i da otvorimo pri u kako 

da zaštitimo minimalno ljudsko dostojanstvo radnika u Crnoj Gori. 

Mi smo predložili jedan dio amandmana koje ste vi odbili prošle godine. Mi 

smo tada imali 70 amandmana, odbili ste ih, da vidimo sada šta emo da radimo. 

Dajte da izmijenimo ovaj zakon, prije nego što sklopite, do kraja godine, 

aranžman sa MMF-om, jer je budžet prazan. Ako sklopite aranžman sa MMF-om, 

tada ne ete mo i ovo da uradite, jer e MMF tražiti pove anje poreza, smanjenje 

zarada, smanjenje ljudi u administraciji i rigidnije mjere u Zakonu o radu.

Insistira e da opšti kolektivni ugovor bude nepovoljniji po radnike. Hajdemo, ljudi, 

sada kada smo u prilici, svi zajedno da podnesemo odgovornost, pa da sjutra 

pred MMF-om da kažemo - ne emo da ukidamo zarade i ne emo da teret 

aranžmana sa MMF-om, zbog makroekonomske stabilnosti, prebacujemo na 

najsiromašnije slojeve. Ako treba, uveš emo porez na imovinu, oporezova emo 

luksuz, razmisli emo o drugim mjerama. 


Hvala Vam. 

uli ste kolegu Medojevi a. 

Otvaram glasanje za uvrštavanje Predloga zakona o izmjenama i 

dopunama Zakona o radu u dnevni red. Izvolite. 



Idemo na jedanaesti, od osamnaest, predlog Pokreta za promjene, a to je 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Opšteg Zakona o obrazovanju i 

vaspitanju. 

Izvolite, kolega Radulovi u. 


Gospodo, radi se o sljede em. Slu aj cetinjske Gimnazije je tipi an slu aj 

koji je danas u osnovnom i srednjem obrazovanju. Što nije tipi no u tome? Nije 

tipi na reakcija Cetinjana, prije svega aka cetinjske Gimnazije, njihovih 

profesora i njihovih roditelja i gra ana Crne Gore. 

Naime, izmjenom ovog Zakona 2007. godine, politika je na velika vrata 

formalno ušla u škole. Promjenom strukture upravnih, odnosno školskih odbora, 

izba eni su aci, smanjeni su predstavnici roditelja i gra ana, a pove an je broj 

predstavnika Ministarstva i Zavoda za školstvo, tako da su oni imali potpunu 

prevlast ko e i na koji na in biti direktor škole. Našim predlogom, mi ho emo da 

vratimo ono što je tendencija Evropske unije, a to je da damo što ve a 

ovlaš enja lokalnoj samoupravi, da damo što ve a ovlaš enja profesorima u tim 

školama, u enicima i gra anima. Na taj na in, mijenjaju i taj uveni lan 73, mi 

smo predložili ko e i na koji na in predstavljati, po svojoj strukturi, te upravne 

odbore, zavisno da li se radi o osnovnom obrazovanju, zabavištima, da li se radi 

o domovima za studente i ake ili se radi o gimnaziji. Po našem predlogu, to 

moraju da budu, prije svega, aci, ve i broj profesora, ve i broj gra ana, a samo 

jedan predstavnik Ministarstva. 

Imaju i sve ovo u vidu, Ministarstvo obrazovanja je ve najavilo, kada smo 

imali onu interpelaciju ili saslušanja, ministar je rekao da je u saglasju sa ovim i 

imaju i u vidu i mišljenje Vlade i slu aj cetinjske Gimnazije, da se ne bi ponovilo i 

u drugim mjestima, zbog toga što postoje indikatori da, tako e, postoji veliko 

nezadovoljstvo, da preduprijedimo taj slu aj i ta kretanja sa izmjenama koje mi 

predlažemo. Hvala lijepo. 

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPI :

Hvala Vama, kolega. 

uli ste kolegu Radulovi a oko izmjena i dopuna Opšteg z akona o 

obrazovanju i vaspitanju. 

Otvaram glasanje. 

Hvala vam. Glasala su 63 poslanika, 29 za, 33 protiv, jedan uzdržan. Ovaj 

Predlog nije dobio potrebnu ve inu. 

Dvanaesti predlog Pokreta za promjene - Predlog zakona o privatizaciji 

Elektroprivrede Crne Gore. 

Kolega Medojevi . 


Poštovane kolege poslanici, poštovani gra ani, Zakon o privatizaciji 

Elektroprivrede je bio pokušaj Pokreta za promjene da sprije imo rasprodaju 

posljednjeg prirodnog resursa i razvojnog potencijala Crne Gore, u cilju punjenja 

budžeta i pokrivanja nerazumno velike javne potrošnje u Crnoj Gori. Nažalost, 

pritisnuti budžetskom rupom, smanjivanjem ekonomskih aktivnosti i padom 

naplate PDV-a od 40%, da vas upozorim, kolege, u prvih devet mjeseci ove 

godine, u odnosu na prošlu godinu iz uvoza, vi ste bili prinu eni da u ete u jedan 

sporni aranžman. Kao što znate, Pokret za promjene je bio protiv toga da se naš 

najve i razvojni potencijal proda komunalnoj firmi grada Milana. Dakle, prodali 

ste Elektroprivredu Crne Gore firmi iji je glavni prihod prikupljanje i reciklaža 

sme a. 

Javno smo rekli da je poznata stvar da je generalni biznis prikupljanja 

sme a u Italiji, postoji sumnja da je u taj biznis umiješala prste italijanska mafija. 

Ako treba da pravimo strateško partnerstvo, treba da pravimo sa onima koji su 

giganti u tom poslu, koje su iste kredibilne kompanije, koje imaju iskustva, a ne 

sa kompanijom koja je prvi put u Crnoj Gori kupila jedan izvor i jednu 

elektroprivredu. To je veliki strateški problem, ogromna greška, ali na sre u još 

imamo šansu da se ispravimo. Dakle, usvajanjem Zakona o privatizaciji 

Elektroprivrede, Skupština Crne Gore ostavlja mogu nost da odlu uje o prodaji 

kontrolnog paketa. To što je Vlada radila i sklapala ugovor, to je njena ili slava ili 

sramota, to emo da vidimo vrlo brzo. Predlogom Pokreta za promjene, 

Skupština je ta koja daje saglasnost da se stekne kontrolni paket u privatizaciji 

Elektroprivrede. 

Ukoliko Pokret za promjene bude formirao neku Vladu, mi ne emo dati 

kontrolni paket Elektroprivrede Italijanima, nakon pet godina, ve emo pokrenuti 

postupak da kupimo i ovih ostalih 43% akcija, na sli an na in na koji je Vlada 

pokojnog premijera Srbije Zorana in i a otkupila akcije u srpskom Telekomu, 

kada je Miloševi prodao. I mi emo ovo što je ukanovi prodao, ako jednog 

dana budemo u prilici, vratiti državi Crnoj Gori, jer ovo nije kompanija koja može 

da vodi razvoj Crne Gore, ona je prezadužena, ona se i sada dodatno zadužila, 

o ekuju i profit iz ovog posla. 

Ovo što se sada dešava sa akcijama Rudnika uglja, ovo je nova plja ka 

Crne Gore. Rudniku uglja je tršišna kapitalizacija 30 miliona eura. Novom 

otkrivkom, oni e dobiti u eksploataciji milijardu i dvjesta miliona eura uglja. Ako i 

to kupi ova komunalna firma iz Milana, onda smo mi njoj prakti no za 300 miliona

eura, koliko je platila, dali, brat bratu, dvije milijarde eura. Jesmo li mi toliko 

bogati? Jesmo li mi toliko neozbiljni i neodgovorni prema svojoj državi, ja ne 

znam. Ovo je prilika da vidimo da li e Crna Gora donositi odluke i ova vlast i mi 

poslanici i da li emo voditi interes o sljede im generacijama ili o sljede im 

izborima. Pokret za promjene, ako bude i kada bude u vlasti, o Elektroprivredi 

Crne Gore e se odnositi na na in da to bude pitanje naše djece, a ne pitanje 

nas ovdje jer je to, u suštini, razvojno pitanje i pitanje budu nosti naših 

pokoljenja. Ako sve damo drugima, pa zašto nam je onda trebala nezavisnost? 

Zašto smo vra ali ingerencije iz Beograda, da damo ko zna kome? Ljudi, 

ostavimo nešto i za nas. Ovo je familijarno srebro koje nijesmo smjeli da 

otu imo. 


Hvala Vam. 

Ovo nije prvi put na dnevnom redu, niti se prvi put izjašnjavamo o tome, 

nego se izjašnjavamo tre i ili etvrti put. 

Otvaram glasanje. Za, protiv, uzdržani? 

Hvala. Glasao je 61 poslanik, 25 za, 32 protiv, etiri uzdržana. Predlog nije 

dobio potrebnu ve inu. 

Idemo na trinaesti Predlog Pokreta za promjene. 

Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama i drugim 

primanjima državnih i javnih funkcionera. 

Idemo po predlozima zakona, pa onda e i i akti niže pravne snage. 

Poslanik Radulovi . Izvolite. 


Gra ani Crne Gore, gospodine Krivokapi u, uvažena gospodo, 

Moralno je i ljudski, danas je kriza zahvatila svakoliku i svekoliku Crnu 

Goru, ako se ona, prije svega, u najve oj mjeri reflektira na crnogorsku sirotinju, 

mi kao predstavnici te sirotinje i kao predstavnici gra ana Crne Gore, da 

pokažemo svoj li ni primjer. Zbog toga je Pokret za promjene uputio dvije 

inicijative. Jedna je, gospodine Krivokapi u, Vama, a druga je premijeru Vlade, 

da oni predstavnici koji daju izvještaje regulatornih tijela i komisija, ljudski i 

pošteno, imaju maksimalnu platu koliko ima jedan ministar ili jedan poslanik, iako 

bi trebalo, i po božijoj, i ljudskoj, da imaju manje, zbog toga što smo mi oni koji 

odlu ujemo ili bi trebali da odlu ujemo o ne emu što je zna ajnije po Crnu Goru. 

Tako e smo mi predložili još dvije promjene, a to je, gospodo, neki od nas 

ovdje su u nekim upravnim odborima i neki su predstavnici i zato imaju po dvije, 

tri plate u odnosu na poslanike. Ljudski je i pošteno, gospodo, da se tih para 

odreknete, da kažete - imamo državni ku obavezu da vidimo kakvu e ta 

pojedina upravna preduze a, kakvu e ti aerodromi, kakvu e ti neki fondovi imati 

tu razvojnu i tu državni ku funkciju prema Crnoj Gori, da to obavljate džabe. U 

tome vidim vašu, tako e, moralnu obavezu, gospodine Krivokapi u i svi vi, da se 

odreknete odre ene nadoknade. Tako e smo i predložili da ukupna naša 

primanja ne prelaze 370 eura. Evo, preduhitrili su. Doznali smo da nemamo više 

ni tih primanja za rad u odborima, tako da je ovaj moj predlog ad akta. Ukinula je

kriza, ne znam ko je ukinuo, ali se slažem u potpunosti sa tim da mi imamo samo 

tu platu, gra ani Crne Gore, koja iznosi negdje oko 1800, 1200, 1400, onaj ko 

ima najviše radnog staža. To je naša plata, i ništa preko toga. 

Gospodine Krivokapi u, mislim da Vi kao predsjednik ove skupštine li no 

nama date primjer i kažete- Od danas ne u da imam nikakvu nadoknadu u 

helikoptere, avione, aerodrome, nego u to da radim džabe. Sa takvim Vašim 

primjerom e se i ovi iz vlasti, zato što sam siguran da nijedan poslanik opozicije 

to nema, tako ponašati. Tako e sam siguran da e i tada imati sasvim drugi 

odnos prema onim devijacijama koje iznose milione, a koje su danas u Crnoj 

Gori, jer niko ne e mo i da nas kupi. Hvala. 


Hvala Vam. 

Ja pristajem da sva moja primanja zamijenim za Vaš bankarski ra un, i to 

pridajem svu svoju imovinu za Vaš bankarski ra un. Da Vas podsjetim, kolega 

Radulovi u, pošto morališete do te mjere, ja sam 1998. godine kada sam ušao u 

vlast, kada nije bilo ni zakona, Zakon je donesen 2004. godine, šest godina 

kasnije prijavio svoju imovinu, kada nije bilo nikakve zakonske obaveze da. 

Možete uporediti sav moj napredak od tada do sada i moralnost kada to neko 

radi prije zakonske obaveze. Prema tome, mjeri emo moralnost, a možemo 

izmjeriti i ra une. Mislim da bi ja dobro prošao na oba ta kantara da se izmjerimo. 

Nemate pravo na proceduralno, prozivali ste me, imam pravo na repliku, 

Vi ste me prozivali i ja koristim svoje pravo na repliku. Mislim da su ra uni pred 

nama. Red je da nešto i zaradim iz ovih transakcija u Parlamentu. Hvala vam. 

Idemo dalje. Imate još predloga zakona. 

Stavljam na glasanje Predlog Zakona o zaradama i drugim primanjima 

državnih i javnih funkcionera. Izvolite, za protiv, uzdržani? 

Glasanje nije tajno. Postoji listing tako da možete svi vidjeti kako je ko 

glasao. 

Hvala vam. Glasalo je 60 poslanika - 26 za, 31 protiv, tri uzdržana. 

Predlog nije dobio potrebnu ve inu. 

Idemo na 14. predlog Pokreta za promjene - Predlog zakona o izmjenama 

i dopunama Zakona o spre avanju sukoba interesa. Želite li opet? Opet je 

posljednja moja, pa je bolje da ne pokušavate. 


Gospodine Krivokapi u, samo ovo koristim da bih Vama odgovorio. Ja bih 

volio da je Vaš otac ili ed ili da je supruga ili brat kao moji. Mi smo ljudi radnici. 

Imalo je da ostane što iza njih i iza nas, tako da, gospodine Krivokapi u, 

pozivaju i se na Vaš i moj imetak, jednostavno je fino, ne bih se mijenjao zato 

što imam više od Vas. Ali znajte nešto, gospodine Krivokapi u. Znate li ovo što je 

nula? Nulu smo dobili ja i moja porodica od Crne Gore i Budžeta Crne Gore, 

zapamtite to. Sve što smo stekli, stekli smo na transparentan na in, a dabogda, 

gospodine Krivokapi u, da svako bude bogat i bogatiji od mene. U tome je 

razlika, gospodine Krivokapi u. Od Univerziteta gdje sam radio nisam dobio

kredit za kre enje, a ne što drugo, gospodine Krivokapi u, a sve što imam od 

kada sam postao poslanik, sve ima na sajtu, tako da nikada nije bilo nikakvih 

primjedbi. Zna i, nemojte da mijenjamo teze nego od onoga što radimo, 

gospodine Krivokapi u, da nam bude i Vama i meni, Vi više zato što imate 

funkciju ve u, a ja kao obi an redov, kao obi an vojnik, obi an poslanik, e, jeste 

da sam stariji od Vas, pa emo biti negdje na nuli, oko 1400 eura. Razumijete li, 

gospodine Krivokapi u? Nemojte da zamjenjujete teze, a dabogda da imate 

koliko i ja, i više od mene. Ja Vama želim dobro. 


Samo mislim da demagogija koju ovdje pokušavate predstaviti nije u redu 

- da ljudi koji zara uju od države otimaju od države i da je država poslodavac koji 

ne pla a pošteno. Ja mislim da ljudi koji zara uju od države zara uju pošteno, 

kao što i ljudi iz privatnog biznisa zara uju pošteno. Vi pokušavate stvoriti da mi 

ne zara ujemo svoje plate i da država treba da bude država nemo nihljudi. Ako 

dovedete državne službenike dotle da ih može kupiti svako, a to je bila teza 

predsjednika Medojevi a, onda nemate državu, imate državu bez zuba, nemo nu 

državu, državu koja ne može da se odupre ni kriminalu, ni krupnom kapitalu. 

Prema tome, zamjenjujete teze. 

Sve što sam zaradio, zaradio sam oporezovano iz države i transparentno, 

i sve je od 1998. godine dostupno na provjeru od kada sam u vlasti, može i u 

opoziciji, nije problem. Kao opozicija bio sam u teškom gubitku, jer su gubili 

redom posao u mojoj familiji, a ne nešto drugo. Prema tome, nemojte da širimo 

nešto što se zove demagogija jer je to opasno sjutra za vas kada budete na 

vlasti. 

Hvala vam. Da stavim na glasanje Zakon o spre avanju sukoba interesa? 

Hvala vam. Glasalo je 55 kolega, zajedno sa mnom, 20 za, 31 protiv, etiri 

uzdržana. Konstatujem da predlog nije dobio potrebnu ve inu. 

Idemo dalje. Petnaesti predlog Pokreta za promjene - Predlog razolucije o 

zaštiti javne rije i. To e kolega Pavlovi jer je i to više puta bilo pred nama. 

KO A PAVLOVI : 

Hvala. 

Poštovane gra anke i gra ani Crne Gore, u autoritarnim, autokratskim 

sistemima, nedemokratskim ambijentima, vlada se strahom i korupcijom. 

Nedavno smo iz pera jednoga od savjetnika gospodina predsjednika Skupštine 

uli jako interesantnu tezu. Upravo, on je prepoznao da je u Crnoj Gori ta 

korupcija odozgo nadolje i to je jedna od karakteristika autokaratskog sistema. 

Dakle, proizvodnja straha i korumpiranja onih koji treba jednom u etiri godine 

treba da im daju legitimitet da bi nastavili da autokratski vladaju. U cijeloj toj 

situaciju, u tom autokratskom ambijentu, nedemokratskom, za demokratizaciju je 

strašno bitna sloboda javne rije i, jer upravo slobodna javna rije , dakle, 

crnogorski mediji su pozvani da snize taj nivo straha koji u ovom društvu vlada. 

Ja sam pokušao, bi e tome još malo dvije godine, da predložim ovom 

parlamentu da donese jednu rezoluciju kojom bismo mi jasno stavili do znanja da 

ovo što se dešava u Crnoj Gori, ovi primjeri koji su navedeni i ponavljano se

navode u izvještajima Evropske komisije, ove ocjene koje se navode u 

izvještajima Evropske komisije, a koje se ti u pritisaka na medije, da jednom 

kažemo da to nije u radu i da one koji su nadležni, a koji to rade da ih pozovemo 

da to više ne rade, jer to nije u skladu sa evropskom praksom. To nam Evropa 

vrlo jasno govori. 

Me utim, kao što svi znate, dešavalo se posljednjih mjeseci nešto 

posebno. Naime, o emu se radi? U ovom sistemu u kome se vlada korupcijom i 

u kome se vlada strahom, kada ponestane para za korupciju, tada se pove ava 

nivo straha, i to je ono što trenutno imamo na sceni. Dakle, imamo pove ani 

pritisak na javnu rije , naglašeno gušenje javne rije i. To se ne ogleda samo u 

onim visokim presudama koje ovo potpuno kontrolisano, vaše, DPS-ovsko tj. 

DPS-SDP-ovsko pravosu e implementira, dakle, ne ogleda se samo kroz tu 

praksu nego se ogleda i kroz, po injanje implementiranja nasilja personalno. 

Imamo nekoliko primjera gdje su državni dužnosnici ili njihovo obezbje enje 

napali,, neke obi ne gra ane ili poslenike javne rije i. Ja sada želim da povu em 

ovu rezoluciju, jer mislim da bi bilo krajnje licemjerno da ovaj parlament izglasa 

slu ajno, koliko god da ja znam da je on ne bi sigurno izglasao, ali ja je 

povla im, jer mislim da bi bilo licemjerno da izglasa ovakvu jednu rezoluciju 

parlamentarna ve ina koja daje podršku onakvom injenju pravosu a kakvo...(ne 

uje se)... 


Hvala Vam. Isteklo je tri minuta. Ne emo se izjašnjavati. Hvala Vam na 

uštedi vremena. 

Predlog razolucije o zaštiti javne rije i predlaga je povukao. 

Idemo dalje - 16. predlog Pokreta za promjene - Predlog odluke o 

formiranju radnih tijela privremeni odbor za ocjenu mogu ih šteta nastalih po 

budžet i imovinu Crne Gore u poslu tranzita cigareta u periodu 1998. do 2001. 

godine. Tako e, nije nova tema u ovom parlamentu. 


Poštovane kolege poslanici, 

Prate i logiku koju kolege iz ve inske koalicije ili vladaju e koalicije 

prezentiraju, evo prilike da se dokažemo da nismo demagozi, da pokažemo da 

smo, zaista, stvarne patriote i da pokušamo da u ovom parlamentu formiramo 

radno tijelo, jednu grupu koja e, uz pomo svih nadležnih državnih organa, ne 

procjenjivati krivi nu odgovornost bilo koga, procjenjivati mogu u štetu koja je je 

na budžet Crne Gore, na imovinu Crne Gore prouzrokovalo poslovanje preko 

nekih of šor firmi u periodu od 1998. do 2001. godine u poslu tranzita cigareta. 

Dakle, premijer ukanovi je više puta javno izjavio, i to mu je dio izjave koju je 

dao kao optuženi pred sudijom u Bariju, da nijedan cent od ovoga posla nije 

otišao nigdje osim u državni trezor i da je korist od ovoga posla imala samo 

država Crna Gora. 

Kolege, ja sam vam dao u ovoj inicijativi jednu tabelu da pogledate, 

posebno vi, kolege iz DPS-a i SDP-a, koji ovdje esto ulazimo u neke konflikte i 

poneki put i pre emo granicu posla kojim se bavimo, što je prirodno, da

pogledate spisak od 186 letova iz Crne Gore, da vidite ko su kuriri koji su iznijeli 

1.200.000.000 maraka gotovine i uplatili na privatne of šor ra une dvije firme iza 

kojih stoji premijerov prijatelj i optuženi, tako e, u slu aju u Bariju. Dakle, mi 

tvrdimo da je državni budžet, državna imovina ošte ena, jer po tada važe im 

zakonima da je neko napravio 1.200.000.000 maraka ili 600.000.000 eura ili tada 

tri državna budžeta, radi se 1998. godine o tri državna budžeta, a danas o 

državnom budžetu za itavu godinu Crne Gore, da je neko stavio te pare na of 

šor ra une, da je iznio u gotovini i time prekršio itav niz zakona u Crnoj Gori. 

Dakle, morao je da osnuje firmu ovdje, morao je da deponuje sredstva u banci, 

morala je ta banka da ima veliko ovlaš enje, za podizanje te gotovine morao je 

da plati itav niz poreza. Mi želimo da se uz pomo državnih organa, policije, 

tužilaštva, carine, poreskih organa, državne revizorske institucije utvrdi koliko je 

Budžet Crne Gore ošte en iz ovog posla, jer vidimo da je neko dobro profitirao. 

Dakle, taj prijatelj našeg premijera je na svoje ra une stavio u tri godine 

600.000.000 eura. 

Crna Gora je, po svim kalkulacijama, iz tog posla dobila ne više od 

200.000.000 eura. Prema tome, mi ne ispitujemo gra ansko-pravnu 

odgovornost, po me unarodnim obavezama tužilac je obavezan da pokrene isti 

postupak u Crnoj Gori kao sudstvo u Bariju. Državni tužilac je to morao da uradi 

mnogo ranije. Me utim, nije uradio zato što mi nemamo državno tužilaštvo, ve 

porodi no tužilaštvo koje štiti vladaju u porodicu. 

RANKO KRIVOKAPI : 


Stavljam na glasanje Predlog odluke o formiranju radnog tijela, privremeni 

odbor za ocjenu mogu ih šteta nastalih po Budžet Crne Gore u poslu tranzita 

cigareta u periodu 1998. do 2001. godine. Ko je za to da se to uvrsti u dnevni 

red? 

Hvala vam. Glasalo je 62 poslanika - 28 za, 34 protiv, nije bilo uzdržanih. 

Konstatujem da Predlog nije dobio potrebnu ve inu. 

Jas am imao repliku za to što me je li no prozivao. 

Hvala vam. Sedamnaesti predlog - Predlog odluke o formiranju radnog 

tijela - privremen odbor za ispitavanje opravdanosti davanja garancije, pomo i i 

subvencije Kombinatu aluminijuma Podgorica i Željezari Nikši . 

Kolega Radulovi . O ekivao sam kolegu Medojevi a. 


Gra ani Crne Gore i radnici i KAP-a i Željezare, ovakav Kombinat 

aluminijuma i ovakva Željezara je, po meni, kao nekakvom profesoru Univeziteta, 

bruka i sramota i zato je ova inicijativa. Pred svima vama, kolege, kažem da 

ovakav Kombinat aluminijuma i ovakva Željezara je kamen o vratu Crne Gore, da 

KAP i željezara koji ne postoje su bolja varijanta, ali KAP i Željezara koji su 

modernizovani, konkurentni, koji mogu roditi, poroditi stotine i hiljade malih i 

srednjih preduze a su vjetar u jedra Crne Gore. Ja kao nekakav profesor 

Univerziteta tvrdim da sve pare koje bi se investirale u Kombinat aluminijuma,

130.000.000 eura, u modernizaciju, se mogu vratiti za dvije godine i da taj 

kombinat može biti konkurent, da za etiri godine dana 45.000.00 koje treba da 

damo Željezari kao minimum za Željezaru može biti vra en i biti konkurentan. Ja 

nisam popio svu pamet svijeta nego sve moje kolege to isto govore. Svi profesori 

iz Slovenije isto to govore. Zbog loših odluka, politi kih i svakih drugih, nas je 

puno koštao i Kombinat aluminijuma i Željezara. Namojmo više da dopustimo 

raznim deripaskama, derikožama ili kako ih njihov premijer Putin naziva, buba 

švabama da deru kožu crnogorskom narodu. Hajmo, ono što je istina, ono što je 

struka, ono što je interes svih nas, ono što su ustavna ovlaš enja ovoga 

parlamenta da se odredimo prema toj budu nosti. 

Bez aktivne industrijske politike, iako imamo i turizam i infrastrukturu, 

nema nam života. Ovo je poslovni ka odredba, ovo je naše ustavno pravo i zato 

Vas, gospodine Krivokapi u, molim da se formira ovo radno tijelo koje e to da 

preispita i odredi se na kvalitetan na in prema budu nosti Crne Gore. 

Ono što me je ljudski zaboljelo i što u danas ovdje da kažem, kada su 

prolazili štrajka i Kombinata aluminijuma, i meni i gospodinu Medijevi u, iako 

smo se evo deset godina tukli, borili, sudili, isto su zviždali kao i Vam, gospodine 

Krivokapi u, možda i s pravom zato što ništa nismo uradili. Ja Vas kao profesor 

Univerziteta nekakvi pozivam da formiramo taj odbor. 


Hvala. 

Per aspera ad astra. Prema tome, morate se naviknuti da Vam ne cijene 

to što radite, a da Vi radite i dalje. 

Stavljam na glasanje Predlog odluke o formiranju radnog tijela - 

privremeni odbor za ispitivanje opravdanosti davanja garancija, pomo i i 

subvencija Kombinatu aluminijuma Podgorica i Željezari Nikši . Za, protiv, 

uzdržani? Otvaram glasanje. 

Hvala vam. Glasalo je 64 poslanika - 35 za, 29 protiv, nije bilo uzdržanih. 

Konstatujem da je Predlog odluke o formiranju radnog tijela - privremeni odbor za 

ispitivanje opravdanosti davanja garancija. Pomo i i subvencija Kombinatu 

aluminijuma Podgorica i Željezari Nikši uvršten u Predlog dnevnog reda. 

Idemo na posljednji predlog danas, a bilo ih je malo - Predlog odluke o 

izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine Crne Gore. To je neposredno 

stiglo pred samu sjednicu. 

Izvolite. Poslanik Pavlovi . 


Gospodine predsjedni e, poštovane koleginice i kolege, 

Ja sam 6. ovoga mjeseca predao u proceduru Predlog odluke o 

izmjenama i dopunama Poslovnika. To je jedan akt koji ima 72 lana. Mi smo 

radili cijelo ljeto, i to je plod rada jedne grupe ljudi uz prili no kvalitetnu 

asistenciju nekih stranih eksperata koji su ina e do sada bili u toku i ja im ovom 

prilikom svima zahvaljujem. Mislim da je nepotreno napominjati da je Poslovnik 

svakog parlamenta živa materija koja se svako malo mijenja. Kako se mijenja 

parlamentarni život tako se uskla uje i Poslovnik. Vremenom se pojave

odre ene potrebe da se nešto uskladi. Mi smo bili mišljenja više je od tri godine 

kako je ovaj Poslovnik usvojen u ovom parlamentu, da je on pokazao odre ene 

nedostatke na koje smo mi više puta ukazivali sa jedne strane, a sa druge 

strane, postoji jasna obaveza ovoga parlamenta da do isteka dvogodišnjeg roka 

od donošenja Ustava, a to je za koji dan, uskladi sva akta sa Ustavom. 

Poslovnik Parlamenta je jedan jako zna ajan akt. Naziva se, kao što 

ve ina vas zna, mali ustav. O tome koliko je zna ajan možda najilustrativnije 

govori injenica da se donosi kvalifikovanom ve inom u Parlamentu i zato se 

obi no kreira, prošli put je bila kreirana radna grupa i neophodan je jedan širi 

koncenzus da se donese jedan takav akt. Dakle, prosto u skladu sa Ustavnim 

zakonom tj. lanom 9 Ustavnog zakona, mi smo izvršili usaglašavanja onih 

lanova Posovnika koje je bilo neophodno uskladiti sa novim Ustavom Crne 

Gore, a opet na to nas obavezuje da kažem i ova komunikacija sa Evropljanima. 

Kao što znate, u Upitniku, jedan dio se upravo ti e usaglašenosti našega zakona 

sa novim Ustavom, kao što se ti e i Poslovnika. 

Sa druge strane, naša motivacija je više puta ponovljena. Dakle, mi smo 

htjeli da u inimo nadzornu ulogu ovoga parlamenta konkretno vrlo operativnom. 

Pretpostavljam da, tako e, znate, kao što je crnogorska javnost obaviještena u 

zadnja dva dana, da se u novom Izvještaju Evropske komisije vezano za ocjenu 

rada Parlamenta konstatuje da Parlament ne radi ili da kažem vrlo mali, ali u 

svakom slu aju nezadovoljavaju e je ostvarivanje te njegove funkcije. Kontrolna 

funkcija Parlamenta pri postoje em Poslovniku je gotovo neostvariva osim ako to 

apsolutno nije volja parlamentarne ve ine. Kao što znate, u cijelom 

demokratskom svijetu nadzorna uloga je imanentna opoziciji u svakom 

evropskom demokratskom parlamentu i upravo zbog toga smo mi izvršili tj. 

predlažemo ove izmjene i dopune. 

Ono što bih želio da kažem, gospodine... 


Jedna faza je, to smo ve dogovorili na Kolegijumu, da se ono što je stvar 

ustavne materije upodobi sa Poslovnikom, bez velikih suštinskih izmjena, samo 

formulacije i ustavna prilago avanja i to e tražiti brzu reakciju. Može se formirati 

radna grupa za duži period. Da vas podsjetim, prvi predsjednik grupe koja, Vi 

tada niste bili poslanik, je po ela da piše izmjene ovog poslovnika koji je sada na 

snazi bio je kolega Popovi , tada kao potpredsjednik Parlamenta. To je trajalo 

nekih šest do sedam godina da bismo došli do konsenzusa oko ovog poslovnika. 

Samo da kažem što su iskustva, realna iskustva. Ovaj poslovnik je usvojen 

konsenzusom 2006. godine, ali, naravno, inicijativa je živa, na Kolegijumu 

možemo otvoriti tu raspravu i dogovarati se i o tome. Prije toga se izjašnjavamo o 

vašem aktu. Mi smo zreli politi ki narod u mnogo emu, tako da nam nije to 

potrebno tako esto. Mi imamo 100 godina Parlamenta. Raspravi emo o tome na 

Kolegijumu. Nije problem da o tome otvorimo raspravu. Prije toga se moramo 

izjasniti o vašem predlogu. 

Izvolite. Da li ste za to da se ovaj predlog odluke uvrsti u dnevni red za, 

protiv, uzdržani?

Hvala vam. Glasalo je 59 poslanika - 24 za, 34 protiv, jedan uzdržan. 

Predlog odluke nije dobio potrebnu ve inu i ne može biti u ovom dnevnom redu. 

Idemo dalje. Imamo povredu Poslovnika. Kolega Medojevi . 


Obaviješteni smo da rad Skupštine nije prenosila Televizija. Molim Vas da 

nam date informaciju zašto je to tako i o emu se radi pošto je prošla i sva 

dosadašnja utvr ivanja dnevnog reda Televizija prenosila tu ta ku dnevnog reda 

i rad Skupštine, pa bih želio da znam da li je to ta no i zbog ega Televizija Crne 

Gore nije prenosila dosadašnju raspravu. 


Ja sam to rekao i na Kolegijumu.Na Kolegijumu smo dobili informaciju, 

generalni sekretar nas je informisao, to je praksa kako funkcionišemo, da je Javni 

servis Radio Televizija Crne Gore izjavila interes da prenosi slede e ta ke 

dnevnog reda iz ovog do sada utvr enog dnevnog reda, zna i onog što je bio 

prije nego što smo mi proširili dnevni red, a proširili smo ga sa više ta aka, ali 

ukupno mislim da e iza i na deset ta aka da smo priširili dnevni redu, u stvari 

12 ta aka sa predlozima Vlade. Interes je bio za Predlog zakona o završnom 

ra unu Budžeta Crne Gore za 2008. godunu, Godišnji izvještaj o radu sudova za 

2008. godinu, Godišnji izvještaj o radu Centralne banke za 2008. godinu i 

Finansijski izvještaj Centralne banke Crne Gore za godinu završenu 31. 

decembra 2008. godine. i ono što nam je ostalo kao proceduralni propust 

Predlog zaklju aka Odbora za politi ki sistem, pravosu e i upravu oko izvještaja 

tužilaštva, ali to nije nešto što e imati rasprave, tako da e to trajati kratko. 

Dogovor je na Kolegijumu bio da bismo grupisali ono što su sami izjavili želju, 

iako imaju ve danas tri ta ke koje traže ve inu od svih poslanika, a što je u 

pravilima njihove ku e do sada stojalo kao njihova obaveza koju su sami sebi 

nametnuli, koju mi nismo nametnuli, ali o igledno je mogu e nastala neka 

promjena ili nepoštovanje tih programskih pravila, dakle dogovorili smo da 

ostavimo za utorak grupisanje ovih ta aka da bismo imali cjeloviti prenos. Zašto 

nema ni ovih koji su i do sada bili praksa to je ve ina svih poslanika koji se 

usvajaju, ne znamo, traži emo mišljenje do sjutra. Ne emo ih danas razmatrati 

pa emo sjutra dobiti odgovor. Danas emo razmatrati one koji ionako nisu bili 

njihova osnovna obaveza. U ovome, kao što ste shvatili, nije bilo prenošenja 

utvr ivanja dnevnog reda i da iza emo iz te pri e i strpimo se još koji mjesec, pa 

da postanemo nezavisni od Javnog servisa. 

Samo izvolite. 


Gospodine predsjedni e, u ime Pokreta za promjene iskazujem protest 

zbog nepoštovanja ovoga parlamenta, jer zaista, ne prenositi prvu sjednicu na 

kojoj se utvr uje dnevni red je jedno flagrantno kršenje digniteta i ugrožavanje 

digniteta ovoga parlamenta. Molim Vas, kao predsjednika Skupštine Crne Gore, 

da prenesete ovaj protest glavnom i odgovornom uredniku i da ovakva praksa

ponižavanja države Crne Gore od toga nekontrolisanog uredništva Televizije 

mora da prestane. 


Jedino se ne u složiti da je nekontrolisano, a za sve ostalo mogu se 

složiti. 

Kolega Radunovi . 

SLAVEN RADUNOVI : 

Razlog za moje javljanje je nastao ulaskom u salu, ali sam ekao da 

kolege iz PZP-a odrade odbranu ovih predloga. 

Naime, tražim od generalnog sekretara ili eventualno od predsjednika 

Skupštine, ukoliko je politi ka odluka u pitanju, da mi kažu zbog ega je iš ezla 

irilica sa displeja, da li je u pitanju tehni ki razlog pošto, je ovo samo prelazna 

verzija softvera ili je u pitanju politi ka odluka da se nastavi ne irilizaciji Crne 

Gore. 

Ako je irilica ravnopravna sa latinicom nema razloga da irilica ne ostane ovdje, 

izme u ostalog, jer je to jedna od posljednjih oaza za irilicu u Crnoj Gori. Molim 

da mi se odgovori na ovo. 


Ve sam odgovorio vašim kolegama, ali nije bilo u prenosu. Sada u 

odgovoriti u prenosu. Kao što vidite, pred vama pišu vaša imena na irilici. To je 

ono što smo sa uvali, ono što je bilo tu i nismo pravili tu razliku. Ovo je prelazni 

softver. Rekao sam na po etku sjednice da softver treba da se i vizuelno i 

sadržajno promijeni. U tom dogovoru na kolegijumu emo otvoriti to pitanje koje 

pismo treba da bude kona na verzija. Kolege albanski poslanici su tražili da to 

bude latinica i to ne e biti sporno. Mislim da je najbolji na in da svaki poslanik 

sam izjavi u kom pismu treba da bude, u irili nom ili latini nom i da tako bude 

na ekranima i da e to biti najbolji pristup. To e biti moj predlog pri izradi 

softvera, tako da emo tu ravnopravnost, ne nego svako e re i – želim da moje 

ime bude na irilici. 

Nema preglasavanja, vjerovatno e Vaše ime biti na irilici, a ne ije drugo 

na latinici. 

Nema problema, ako je potrebno da se razjasnimo možete. 

Izvolite. 


Ne radi se ovdje o pisanju mog imena. Pri am o itavom softveru.Ako e 

sve da piše na latinici,ne morate da pišete moje ime na irici. Samo ne vidim 

nijedan razlog, ako su ravnopravna pisma irilica i latinica, zašto ukidate irilicu i 

uvla ite na mala vrata latinicu. Vi ste se, izme u ostalog, pozivali više puta na 

viševjekovnu državotvornost Crne Gore, i sve ostalo, a sve u Crnoj Gori što je 

napisano u to vrijeme na koje se vi pozivate napisano je na irici, izme u ostalog 

i Ustav iz 1905. godine, koji svaki as pominjete. Zna i, nemojte da ukidate 

irilicu. Donesite politi ku odluku pa da znamo.


Nemamo tu želju, kao što vidite, jer ne bi Vaše ime pisalo na irilici tu, u 

trajnom obliku. Kao što znate, softver se briše svakog trenutka, a Vaše ime je 

trajno na klupi u irili nom obliku. Kao što vidite nije bilo te namjere. Tradicija u 

parlamentu koja je postojala i ostala je. Ulaz Skupštine je tako e na oba pisma 

ravnopravno napisan. Rješava emo ga dogovorom. 

Ponavljam, mislim da je dobar demokratski predlog da svaki od poslanika 

odlu i kako e njegovo ime pisati kada bude išao, a ukupni softver da se 

dogovorimo dodatno. Mislim da je to fer predlog i time emo iza i iz tih podjela, a 

kao što vidite zle namjere nema. 

Prvi akt koji ura en to je da je Vaše ime na irilici, i moje ime je na irilici, 

ako Vam to nešto zna i. Nemam taj problem. Pisma su ravnopravna 

Mislim da to bogatstvo Crne Gore u oba pisma treba sa uvati, i nadam se 

da e biti tako. 

Možemo li i i dalje? Ima još napomena prije nego što krenemo ? 

Poslanik Laloševi . 

VASILIJE LALOŠEVI : 

Gospodine predsjedni e, 

Ko je pažljivo analizirao dozvolli te mi jer je u kontekstu svega ovoga o emu ste 

Vi govori. Ko je pažljivo analizirao Zakon o završnom ra unu Budžeta Crne Gore, 

vidio je da je ona obavezna stavka koju mi dajemo o Javnom radio-difuznom 

servisu RTV Crne Gore ura ena. Ko je pažljivo pratio implementaciju novog 

Zakona o novim javnim radio-difuznim servisivima vidio je da je i taj dio redovno 

upla en. Televiziji Crne Gore, uz dužno poštovanje i želju da ona napreduje, nije 

krivi dio od ove Skupštine. U tom kontekstu ja doživljavam ovo kao ni 

podaštavanje svih nas, ne nas iz opozicije nego i Vas, predsjedni e, i gospode iz 

vlasti. Objektivno ne može biti ja a rije programskog direktora ili izvršnog 

direktora od svih nas ovdje. Ukoliko je i do sada bila praksa da se ovaj dio 

vezano za dnevni red prenosi ne treba odustajati. Izdrža emo mi i ova tri 

mjeseca bez TV prenosa. Daj Bože da se pojavi taj signal internet televizije, jer 

po reakciji glavnih i odgovornih urednika, vlasnika nezavisnih televizija u Crnoj 

Gori ima interesovanja da se taj signal preuzme. U tom trenutku postavlja se 

krucijalno pitanje- a šta sa 10 miliona evra koje je ovaj parlament i ova država 

opredijlila javnom servisu? Ovo nije nikakva prijetnja, niti nekakav pokušaj da se 

neko zaplaši, ali samo da kažemo treba izdržati, imati demokratske kondicije i ta 

gospoda iz Televizije Crne Gore u dogovoru sa vama, dakle, rukovodstvom da 

ovo razrješi. U protivnom, opet ponavljam, bi e ovo nipodoštavanje svih vas, a 

bogami i Vas, gospodine predsjedni e, jer ste Vi dali veliki doprinos da do tog 

kontakta dodje i trudili ste se, i moramo Vam odati priznanje, da se to pozitivno 

razrješi. Evo, neka ovo bude jedna poruka gospodi iz Televizije Crne Gore da 

nas ispoštuju dva - tri mjeseca dok ovaj signal internet televizije parlamenta ne 

ode u etar. Hvala.


Kao što znate, mislim da moramo poštovati nezavisnost i jednih i drugih, a 

svakako ostvariti svoja prava kako doli i ovom parlamentu. Ako to nešto zna i 

nije suštinska diskusija, sve moje kolege iz regiona kažu da najre e gledaju 

crnogorski parlament, što e re i da smo mi interesantan parlament za gledanje, 

od profesora Mi unovi a pa do drugih, da ga spomenem, ako nas gleda, 

smatraju nas interesantnim parlamentom za gledanje. Naravno, vrijeme je 

majstorsko rešeto, pa e i ovaj parlament kao i drugi parlamenti u svijetu dobiti 

svoje bitke sa drugim institucijama. 

Hvala.Idemo dalje. 

Da podsjetim da je Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio da se 

iz dnevnog reda izostavi Predlog zakona o završnom ra unu Budžeta Crne Gore 

za 2008. godinu, dok Skupština ne dostavi godišnji izvještaj Državne revizorske 

institucije. Mislim da je primjereno da ostane na dnevnom redu, da sa ekamo 

izvještaj Državne revizorske institucije, pa sa tim informacijama da otvorimo 

raspravu kada poslanici budu imali informacije iz izvještaja Državne revizorske 

institucije. Negdje pri kraju dnevnog reda emo ga pomjeriti, ne e biti na po etku, 

kako je trebalo biti u osnovnom predlogu dnevnog reda. Tako e imam molbu 

ministra saobra aja, a imamo i molbu, kao što znate, medija da Predlog zakona 

o elektronskim komunikacijama, koji ima malu izmjenu, preciziranje, stavimo u 

vrh dnevnog reda da bi se prvo suštinski problem sa frekfencijama rješavao, a 

drugo da bi ministar bio slobodan da taj istorijski posao pripremi na pravi na in, 

pa bi to bilo pomjereno prema vrhu dnevnog reda. Smatram to opravdanim 

predlogom. 

To bi bilo od teku ih informacija, prije itanja predloga dnevnog reda, sve 

za danas. 

Dozvolite mi, kolege, da pro itam dnevni red u cjelini da biste imali 

orijentaciju, a da bi, naravno, ga dobili u pisanom obliku kada ga izglasamo ovdje 

zajedno. 

Pri ovome što smo dogovorili, bilo je veliko proširenje dnevnog reda, ako 

sam dobro obra unavao, mislim da je 12 ta aka dnevnog reda dodato, osam je u 

prvom paketu predloga, dva je Vlade i dva su iz opozicije. Naravno, u mom 

paketu su bili predlozi opozicije, jedan predlog je bio opozicije u paketu. 

Da, ali u osnovnom paketu koji sam ja uvrstio u dnevni red, jer su prošla 

radna tijela, kolega Labudovi a, odnosno njegove partije, a ostala su prošla kroz 

glasanje, nijesu u osnovnom paketu. 

Išli bismo sa sljede im dnevnim redom: 

1. Predlog zakona o dopuni Zakona o elektronskim komunikacijama, 

2. Predlog zakona o potvr ivanju Sporazuma izme u Vlade Crne 

Gore i Evropske patentne organizacije o proširenju evropskih patenata; 


Republike Srbije o pravnoj pomo i u gra anskim krivi nim stvarima; 


Republike Srbije u me usobnom izvršavanju sudskih odluka u krivi nim 

stvarima;


Republike Srbije o izru ivanju; 

6. Predlog zakona o potvr ivanju Protokola od 3.juna 1999. godine o 

izmjenama Konvencije o me unarodnom željezni kom prevozu (COTIF) od 

9. maja 1980. godine -Protokola iz 1990. godine i Konvencije o 

me unarodnim željezni kim prevozima (COTIF) od 9. maja 1980. godine u 

verzijama na osnovu Protokola o izmjenama od 3. juna 1999. godine. 

7. Predlog zakona o kontroli državne pomo i; 

8. Predlog zakona o lije enju neplodnosti asistiranim reproduktivnim 

tehnologijama; 

9. Predlog zakona o uzimanju i presa iuvanju djelova ljudskog tijela 

u svrhu lije enja; 

10. Predlog zakona o kretanju lica sa invaliditetom uz pomo psa 

vodi a, odnosno psa pomaga a; 

11. Predlog zakona o grani noj kontroli; 

12. Predlog zakona o dopunama Zakona o strancima; 

13. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o 

inspekcijskom nazdoru. ekamo da ta ke 12. i 13. pro u radna tijela da bismo 

mogli pomjeriti prema vrehu zbog šengeske obaveze. 

14. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti 

podataka; 

15. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.To 

je predlog PzP-a. 

16. Predlog zakona o Završnom ra unu Budžeta Crne Gore za 2008. 

godinu; 

17. Izvještaj o radu Agencije za nadzor osiguranja za 2008. godinu, sa 

finansijskim iskazom i Izvještajem o izvršenoj reviziji finansijskih iskaza za 

2008. godinu. 

Ovdje imamo molbu da zbog obaveza u lanjenja pokušamo pomjeriti 

ranije, idu e sedmice, to emo se dogovarati sjutra na Kolegijumu, ali da znate 

da je to tu. 

18. Godišnji izvještaj o radu sudova u Crnoj Gori za 2008. godinu; 

19. Predlog zaklju aka Odbora za politi ki sistem, pravosu e i 

upravu povodom razmatrnja Izvještaja Vrhovnog državnog tužioca o radu 

Državnog tužilaštva za 2008. godinu. 

20. Izvještaj o angažovanim sredstvima za podršku bankarskom 

sektoru u 2008. godini; 

21. Godišnji izvještaj o kontroli državne pomo i i pomo i u Crnoj 

Gori u 2008. godini; 

22. Godišnji izvještaj o radu Centralne banke Crne Gore za 2008. 

godinu i Finansijski izvještaj Centralne banke Crne Gore 31. decembar 

2008. godinu; 

23. Godišnji izvještaj Regulatorne agencije za energetiku za 2008. 

godinu; 

24. Godišnji izvještaj o stanju na tržištu kapitala i radu Komisije za 

hartije od vrijednosti za 2008. godinu i

25. Izbori i imenovanja. 

Da li sam nešto propustio? 

Ostao je još jedna predlog, hvala na pomo i, a to je: Predlog PzP-a o 

formiranju radnog tijela, Privremenog odbora za ispitivanje opravdanosti 

davanja garancije, pomo i i subvencije Kombinatu aluminijuma Podgorica i 

Željezari Nikši . 

To bi bilo prije izbora i imenovanja. 

Ukupno bi bilo 27 ta ka dnevnog reda. 

Stavljam na glasanje predloženi dnevni red, a dobi ete ga u integralnom 

obliku. 

Za, protiv, uzdržani? 

Hvala vam. Glasalo je 64 poslanika, 50 za, 9 protiv, 5 je bilo uzdržanih. 

Konstatujem da smo sa 78,12% utvrdili predloženi dnevni red. 

Prelazimo na prvu ta ku dnevnog reda- Predlog zakona o dopuni 

Zakona o elektronskim komunikacijama. 

Ministar Lompar je tu. Izvolite, uvodno izlaganje. Deset minuta imate 

pravo. 

ANDRIJA LOMPAR 

Zahvaljujem, predsjedni e. 

Dame i gospodo poslanici, 

Radi se o jednom veoma kratkom Predlogu zakona o dopuni Zakona o 

elektronskim komunikacijama. Kao što je ve ina danas i upoznata, prije nekih 

osam mjeseci ovaj parlament je donio novi Zakon o elektronskim 

komunikacijama. Ve ina vas se vjerovatno sje a, u tom novom Zakonu o 

elektronskim komunikacijama izvršeno je razdvajanje regulacije programskih 

sadržaja i regulacije infrastrukture koja služi za elektronske komunikacije. 

Kod donošenja tog zakona, isto tako, jednim lanom mi smo regulatoru 

programskih sadržaja dali izvjesnu snagu, snagu koja treba da regulatoru 

programskih sadržaja na neki na in omogu i da oni koji svojim sadržajima ne 

ispunjavaju odre ene humanitarne i druge profesionalne kriterijume, može da 

zabraini ili, eventualno, ne dozvoli emitovanje. U tom slu aju obavezali smo se 

da se bez saglasnosti regulatora programskih sadržaja niti može raspisati tender, 

niti može bez njihove saglasnosti dati frekvencija ili bilo koji resurs u elektronskim 

komunikacijama bez njihove saglasnosti. Me utim, u toj fazi pripreme novog 

zakona dogovorli smo se da ne imenujemo regulatora programskih sadržaja, 

nego da napišemo “organ nadležan za regulaciju programskih sadržaja”, imaju i 

u vidu da je to praksa, imaju i u vidu da je Zakon o medijima u pripremi i da e, 

vjerovatno, do i do izmjene samog naziva regulatora programskih sadržaja. 

Me utim, nakon što je taj zakon stupio na snagu i nakon izvjesnog 

vremena kada je došlo do potrebe raspisivanja prvog tendera, regulator 

programskih sadržaja, odnosno onaj koji je imenovan u Zakonu o radiodifuziji, 

Agencija za radiodifuziju nije sebe prepoznala kao regulatora programskih 

sadržaja i nije bila spremna niti da pokrene inicijativu, niti da dâ saglasnost za 

raspisivanje tendera. Poslije nekoliko pokušaja i razgovora sa agencijama, oni su 

ostali pri svom stavu da oni u Zakonu o elektronskim komunikacijama ne vide

sebe kao regulatora programskog sadržaja i na taj na in nama je ostala jedna 

obaveza, a to jeste da mi uz Zakon o elektronskim komunikacijama, odnosno 

ovim Predlogom zakona o dopuni Zakona o elektronskim komunikacijama jednim 

lanom koji glasi: "Poslove regulatornog organa za programske sadržaje do 

stupanja na snagu i primjene zakona koji ure uje oblast elektronskih medija 

obavlja e Agencija za radiodifuziju." Na taj na in mi sada zakonom imenujemo 

regulatora programskih sadržaja i to Agenciju za radio difuziju, koja ili treba da dâ 

inicijativu ili treba da dâ saglasnost za raspisivanje tendera koji e izvršiti 

Agencija za elektronske komunikacije. 

Zahvaljujem. 

PREDSJEDAVAJU I RIFAT RASTODER: 

Hvala. Otvaram pretres o Predlogu zakona. Ko se javlja za rije ? 

Ima li neko od izvjestilaca Odbora? 

Izvjestioci Odbora su gospodin Sr a Božovi , Odbor za ustavna pitanja i 

zakonodavstvo i Raško Konjevi , Odbor za ekonomiju, finansije i budžet. 

Žele li obrazloženje iz Odbora? Ne. Hvala. 

Zaklju ujem raspravu o ovom Predlogu zakona i na predlog kolega 

predlažem i molim vas da to uvažite da se o ovom i o ostalim predlozima 

izjašnjavamo pri kraju radnog dana. 

Onda morate zvati svoje kolege da se vrate u salu. 

Dajem pauzu od pet minuta i molim kolege poslanike koji su izašli da se 

vrate u salu i da nastavimo raspravu i pojedina no glasanje o svakom predlogu. 

- pauza - 

Dame i gospodo,koleginice i kolege, predlažem da nastavimo sa radom. 

Sada predlažem da nastavimo raspravu. 

Dakle, zaklju ili smo raspravu o Predlogu zakona o dopuni Zakona o 

elektronskim komunikacijama. 

Ostaje nam da se izjasnimo o tom Predlogu. 

Prelazimo na Predlog zakona o potvr ivanju Protokola od 3.juna 

1999.godine o izmjenama Konvencije o me unarodnim željezni kim 

prevozima od 9.maja 1980.godine - Protokola iz 1999.godine i Konvencije o 

me unarodnim željezni kim prevozima od 9.maja 1980.godine u verzijama 

na osnovu Protokola o izmjenama od 3.juna 1999.godine. 

Ovlaš eni predstavnici Vlade su ministar Andrija Lompar, ministar 

saobra aja, pomorstva i telekomunikacija i Sr an Vuk evi , pomo nik ministra. 

Izvjestioci Odbora su: poslanik Dobrica Šljivan anin, izvjestilac Odbora za 

ustvana pitanja i zakonodavstvo i poslanik Mevludin Nuhodži , izvjestilac Odbora 

za me unarodne odnose i evropske integracije. 

Otvaram pretres o Predlogu zakona, uz napomenu da je pretres 

jedinstven, shodno dogovoru. 

Pitam predstavnika Vlade da li želi dodatno obrazloženje? Ne želi. Hvala 

Vam. 

Ko želi rije o ovom Predlogu zakona?

Ima li interesovanja? Nema. 

Zna i li to da mogu zaklju iti raspravu, koje nije bilo, izjasni emo se o 

Predlogu zakona zajedno sa ostalim raspravljanim predlozima, najkasnije u 

16.30 sati. 

Hvala vam. 

Prelazimo na Predlog zakona o potvr ivanju Sporazuma izme u 

Vlade Crne Gore i Evropske patentne organizacije. 

Ovlaš eni predstavnici Vlade su gospodin Branko Vujovi , ministar 

ekonomije i Zoran Periši , pomo nik ministra, koji je prisutan. 

Izvjestioci Odbora su: poslanik Dobrica Šljivan anin, Odbora za ustavna 

pitanja i zakonodavstvo i Aleksandar Bogdanovi , izvjestilac Odbora za 

me unarodne odnose i evropske integracije. 

Otvaram pretres o Predlogu zakona, tako e je pretres objedinjen. 

Da li predstavnik Vlade želi rije ? Smatra da nema potrebe. 

Da li ima od koleginica i kolega da neko želi rije o ovom Predlogu 

zakona? Nema. 

Hvala vam. 

Zaklju ujem pretres o ovom Predlogu zakona. 

Preostaje nam još da se izjasnimo o njemu zajedno sa ostalim 

predlozima. 

Prelazimo na Predlog zakona o potvr ivanju Ugovora izme u Crne 

Gore i Republike Srbije o pravnoj pomo i u gra anskim i krivi nim 

stvarima. 

Ovlaš eni predstavnici Vlade su: Miraš Radovi , ministar pravde i Branka 

Lako evi , pomo nik ministra. 

Izvjestioci Odbora su: poslanik Dobrica Šljivan anin, Odbor za ustavna 

pitanja i zakonodavstvo i poslanik Miodrag Vukovi , Odbora za me unarodne 

odnose i evropske integracije. 

Otvaram pretres o ovom Predlogu zakona. Tako e objedinjeni pretres. 

Da li predstavnik Vlade ima potrebu za dodatnim obrazloženjem? 

Izvolite, gospodine Radovi u. 

MIRAŠ RADOVI : 

Gospodine potpredsjedni e, dame i gospodo poslanici. 

Dozvolite mi da povodom sva tri predloga zakona koji spadaju u paket 

zakona o pružanju me unarodne pravne pomo i dam jedno uvodno obra anje. 


Samo emo podsjetiti da se radi i o Predlogu zakona o potvr ivanju 

Ugovora izme u Crne Gore i Republike Srbije o me usobnom izvršavanju 

sudskih odluka u krivi nim stvarima i tre i Predlog zakona o potvr ivanju 

Ugovora izme u Crne Gore i Republike Srbije o izru enju. 

Izvolite. 

MIRAŠ RADOVI : 

Hvala Vam.

Dozvolite mi da podsjetim da je Strategijom reforme pravosu a za period 

2007-2012. godina, kao posebno važno strateško podru je prepoznata potreba 

ja anja regionalne i me unarodne saradnje, a Akcionim planom za sprovo enje 

ove strategije, kao jedna od mjera za ja anje regionalne me unarodne saradnje, 

predvi eno je zaklju ivanje bilateralnih ugovora u cilju postizanja što efikasnije 

saradnje u svim predmetima sa elementom inostranosti. Bilateralni ugovori koji 

su zaklju eni i ije potvr ivanje je pred vama, predstavljaju pravni osnov za 

saradnju za pitanja koja se ure uju izme u Crne Gore i Republike Srbije. Za 

pitanja koja se jave u me usobnim odnosima, a koja nijesu ure ena ovim 

bilateralnim ugovorima, primjenjuju se multilateralni ugovori, me u kojima su 

najzna ajniji Haška konvencija o gra anskom postupku iz 1954.godine i 

Konvencija o olakšanju me unarodnog pristupa sudovima iz 1980.godine za 

oblast pravne pomo i u gra anskim stvarima kao i Evropska konvencija o 

me unarodnoj pravnoj pomo i u krivi nim stvarima sa dva dodatna protokola. 

Ugovor o pravnoj pomo i u gra anskim stvarima, zaklju en izme u Crne 

Gore i Srbije, ima za cilj da se, razvijanjem uzajamnog povjerenja i saradnje u 

oblasti pravne pomo i u gra anskim i krivi nim stvarima, doprinese efikasnijem 

ostvarivanju prava i interesa državaljana ove dvije države kao i unapre enju 

sveukupnih odnosa i saradnje izme u država u skladu sa multilateralnim 

ugovorima kojim se ure uju ovi oblici saradnje. Polaze i od ovakovog cilja 

Ugovora, predvi eno je da se kod opštih vidova pružanja pavne pomo i, koji se 

odnose na uru ivanje i dostavljanje odre enih akata, dostavljanje isprava o 

li nom statusu, dostavljanje izvoda iz kaznene evidencije, saradnja odvija 

neposredno izme u sudova i drugih nadležnih organa država ugovornica. 

Za navedene oblike saradnje u krivi nim stvarima, postoji obaveza 

dostavljanja primjerka zamolnice Ministarstvu pravde. Za sve druge vidove 

pravne pomo i, kao što su dostavljanje podataka o osudi državljana druge 

države, zamolnica za privremenu predaju lica lišenog slobode, zamolnice za 

prisustvo radnjama pravne pomo i, ustupanje i preuzimanje krivi nog gonjenja, 

komunikacija e se odvijati preko centralnog organa komunikacija, a to je za 

Crnu Goru Ministarstvo pravde. 

Ugovorom je predvi en nacionalni tretman za državljane dvije države u 

pristupu sudovima. Tako e je predvi eno i uspostavljanje ugovorne uzajamnosti 

za advokate upisane u advokatski imenik u jednoj od država ugovornica, da 

mogu zastupati u postupcima pred sudovima i drugim organima druge države 

ugovornice. Ugovorom je odre en i obim pravne pomo i, na in pružanja pravne 

pomo i, odbijanje pružanja pravne pomo i, odnosno slu ajevi u kojima se može 

odbiti pružanje pravne pomo i i troškovi ukazivanja pravne pomo i, kroz 

zajedni ke odredbe, a posebnim odredbama ure eno je i ukazivanje pravne 

pomo i u gra anskim i krivi nim stvarima. Krivi no gonjenje se može ustupiti, u 

skladu sa Ugovorom, ako je državljanin jedne države ugovornice ili lice koje na 

njenoj teritoriji ima prebivalište u inilo krivi no djelo na teritoriji druge države 

ugovornice, koje je predvi eno kao krivi no djelo u objema državama 

ugovornicama. 

Dakle, ugovorom nije ograni eno ustupanje, odnosno preuzimanje 

krivi nog gonjenja visinom propisane sankcije za krivi no djelo za koje se vrši

ustupanje, odnosno preuzimanje. Ugovor o izru enju ima za cilj da se na 

bilateralnoj osnovi stvore uslovi za vrš u, obavezniju i efikasniju saradnju o 

izru enju, da lica protiv kojih se vodi krivi ni postupak u jednoj državi ili ako su u 

njoj osu ena, ne bi odlaskom u drugu državu izbjegla vo enje krivi nog postupka 

ili izdržavanja kazne. 

Tako e ovaj Ugovor ima za cilj da doprinese ve oj zaštiti odre enih 

ljudskih prava i sloboda, jer je saradnja u ovoj oblasti uslovljena njihovim 

poštovanjem, odnosno garantovanjem. 

Ugovor je usaglašen sa uobi ajenim odredbama za bilateralne ugovore 

ove vrste i sa Evropskom konvencijom o ekstradiciji. 

Izru enje može biti radi krivi nog gonjenja samo za krivi na djela za koja, 

prema pravu dvije države, je propisana kazna zatvora u trajanju od njamanje 

jedne godine ili se može izre i mjera bezbjednosti, odnosno vaspitna mjera u 

trajanju dužem od jedne godine. I kona no, Ugovor o me usobnom izvršenju 

sudskih odluka u krivi nim stvarima ima za cilj da osu ena lica izdržavaju 

krivi ne sankcije u državama iji su državljani ili u kojoj imaju prebivalište kako bi 

se doprinijelo efikasnijoj i potpunijoj resocijalizaciji izvršilaca krivi nih djela, 

polaze i od principa humanosti. 

Dozvolite mi da naglasim da je ugovorima predvi eno da se oni 

primjenjuju od dana potpisivanja. Predvi eno je i to da e se Ugovor o 

izvršavanju sudskih odluka primjenjivati, na sudske odluke donesene prije 

njegovog stupanja na snagu. Sudske odluke koje su postale pravosnažne prije 

3.juna 2006.godine, izvršava e se u državama ugovornicama kao doma e 

presude. Hvala vam. 


Hvala Vama, ministre. 

Ko se javlja za rije ? 

Ima li interestovanja? Možemo li konstatovati da nema interesovanja za 

raspravu? Prvo o najavljenom Predlogu zakona o potvr ivanju Ugovora izme u 

Crne Gore i Republike Srbije o pravnoj pomo i u gra anskim i krivi nim stvarima. 

Glasa emo o tom Predlogu zajedno sa ostalim predlozima u 16.30 ili 

eventualno ranije, ukoliko se steknu uslovi. 

Prelazimo na Predlog zakona o potvr ivanju Ugovora izme u Crne 

Gore i Republike Srbije o me usobnom izvršavanju sudskih odluka u 

krivi nim stvarima. 

uli smo zajedni ko obrazloženje. Da li ima neko interesovanja za 

raspravu? 

Ne. Hvala vam. 

Zaklju ujemo pretres. Izjašnjavanje ostavljamo zajedno sa ostalim 

raspravljenim predlozima. 

I prelazimo na tre i - Predlog zakona o potvr ivanju Ugovora izme u 

Crne Gore i Republike Srbije o izru enju. 

uli smo uvodno obrazloženje. 

Ima li interesovanja za diskusiju? Nema. 

Zaklju ujem pretres i o ovom Predlogu zakona.

Zahvaljujemo se ministru na obrazloženju i ostavljamo glasanje za 16 

sati. 

Sljede a ta ka dnevnog reda je - Predlog zakona o kontroli državne 

pomo i. 

Me utim, nemamo predstavnika predlaga a, tako da predlažem pauzu. 

Ali vas molim da ostanete u sali, da vidimo možemo li nastaviti da odradimo još 

jedan dio posla danas. 

Hvala vam. 

Nastavljamo u 15.25 sati. Hvala vam. 

- pauza - 

PREDSJEDAVAJU I ŽELJKO ŠTURANOVI : 

Poštovane kolege, nastavljamo sa radom. 

Prelazimo na ta ku - Predlog zakona o kontroli državne pomo i 

Ovlaš eni predstavnik Vlade je Igor Lukši , potpredsjednik Vlade i ministar 

finansija. 

Otvaram pretres o Predlogu zakona. 

Pitam predstavnika Vlade želi li da dâ dopunsko obrazloženje Predloga 

zakona. Želi. 

Izvolite, gospodine Lukši u. 

IGOR LUKŠI : 

Zahvaljujem, gospodine potpredsjedni e. 

Uvažene dame i gospodo poslanici, 

Osnovni razlog za donošenje ovog zakona je uvo enje jedinstvene 

regulative u oblasti državne pomo i, zasnovane na principima tržišne ekonomije, 

a u cilju o uvanja konkurencije i ispunjenjem me unarodno preuzetih obaveza. 

Crna Gora je 2007. godine usvojila Zakon o kontroli državne pomo i i 

podrške kao po etni korak u uspostavljanju sistema državne pomo i našoj zemlji. 

U vezi ovog Zakona donijeta su i podzakonska akta za njegovu primjenu. Njime 

je uspostavljena kontrola u oblasti državne pomo i i stvorene su pravne i 

institucionalne osnove za ubrzanje reformi, dalje vo enje ekonomske politike 

koja garantuje makroekonomsku stabilnost i ja anje konkuretnosti privrede sa 

ciljem ostvarivanja održivog ekonomskog razvoja u cjelini sa posebnim akcentom 

na regionalni razvoj. S obzirom da se pravila u ovoj oblasti u Evropskoj uniji 

dosta esto mijenjaju, to je neophodno redovno ažurirati te promjene i 

prilago avati se evropskom zakonodavstvu. U saradnji sa ekspertima Evropske 

unije, Ministarstvo finansija, kao nadležno ministarstvo, pripremilo je zakon o 

kontroli držane pomo i kojim se ure uju opšti uslovi i pravila za pripremu, 

dodjelu, kontrolu dodjele i koriš enje i povra aj državne pomo i, na osnovu kojih 

e se omogu iti ispunjenje obaveze predvi ene potpisivanjem Sporazuma o 

stabilizaciji i pridruživanju u cilju visokog stepena usaglašenosti sa evropskim 

zakonodavstvom. 

Crna Gora se priprema za lanstvo u Evropskoj uniji, a potpisivanjem 

Sporazuma o stabilizaciji i priklju ivanju, u odre enoj mjeri, u dijelu koji se odnosi

na kontrolu državne pomo i trebala se ponašati ve od 2007. godine kao dio 

zajedni kog tržišta Evropske unije. Kontrola državne pomo i predstavlja jedan od 

klju inih elemenata funkcionisanja zajedni kog tržišta, što je jedan od zajedni kih 

ciljeva evropskih integracija. U Evropskoj uniji pravni osnov za funkcionisanje 

kontrole državne pomo i je ugovor o osnivanju evropske zajednice, kao primarno 

zakonodavstvo i sekundarno zakonodavstvo-direktive, uredbe, smjernice, 

obavještenja državama lanicama i tako dalje. Odluka Evropske komisiji o 

notifikovanim projektima, šemama pomo i država lanica, presuda Evropskog 

suda pravde i Suda prve instance. Pravni osnov za uvo enje kontrole državne 

pomo i u Crnoj Gori jeste Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju lan 73 ta ka 3 i 

Protokol V o državnoj pomo i industriji elika. Zakon je usaglašen sa ugovorom o 

osnivanju evropske zajednice, tako što je osnov za izradu zakona Uredba 

Evropskog savjeta broj 659/1999 od 22. marta 1999. godine, kojom se utvr uju 

jasna pravila primjene lana 93 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, gdje se 

kod usaglašavanja aktuelnih rješenja primjenjivala i Uredba Komisije Evropske 

zajednice broj 800/2008. od 6. avgusta 2008. godine i OJT 14 od 19.januara 

2008. godine, kao i Komision Legalization 794/2004. od 21.aprila 2004. godine. 

Kontrolom državne pomo i se stvara održiva konkurencija. Kontrola 

državne pomo i doprinosi uravnoteženju budžeta a time i uti e na stabilnost i 

rast privrede. 

Krajnji cilj politike državne pomo i su manje i kvalitetnije državne pomo i. U isto 

vrijeme nacionalna dostignu a e u pogledu ovih izazova imati važan pozitivan 

uticaj na procese evropskih integracija i predstavljati zna ajni potencijal u 

pogledu efikasnosti javnih rashoda. Zahvaljujem na pažnji. 


Zahvaljujem gospodinu Lukši u. 

Izvjestioci nadležnih odbora povom ove ta ke dnevnog reda su poslanici 

Sr a Božovi u ime Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo i poslanik Damir 

Šehovi u ime Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. 

Da li kao izvjestioci nadležnih odbora žele rije ? Ne. Zahvaljujem. 

Imamo prijavljene za komentar na izlaganje gospodina Lukši a. Komentari 

imaju prioritet. 

Izvolite, gospodine Radulovi u. Ispred Poslani kog kluba Pokret za 

promjene. 


Meni je drago, gospodine Lukši u, što smo po eli i vi i ja da pri amo puno 

o Evropskoj uniji, o standardima, kretanjima, tendencijama, dominantnim 

stvarima.Volio bih i da to bude u potpunosti, tako da bi onda se i sami korigovali 

kada je u pitanju i dalji stepen liberalizacije koju vi najavljujete, no o tome drugom 

prilikom. 

Zna i, radi se o jednoj izuzetno važnoj tematici, ta nije o Ugovoru o 

formiranju Evropske unije, jednoj od temeljnih stvari. Kada je u pitanju 

konkurentnost je i ova odredba i ova kontrola. Zato bih vas sada pitao - da li Crna 

Gora ima sve institucionalne pretpostavke da bi mogli u potpunosti da zakonska

forma dobije sadržajnost, do kraja sadržajnost, zahvaljuju i implementaciji tih 

institucija postojanja tih institucija, i ako nema zašto nema i kada e ih biti? Zna i 

vrlo jednostavno pitanje, pošto ste Vi rekli da dosta oko toga znate, pa Vas 

pitam, a kasnije u diskusiju, zavisno od Vašeg odgovora. 


Zahvaljujem poslaniku Radulovi u. 

Ministar Lukši , odgovor. Izvolite. 

IGOR LUKŠI : 

Zahvaljujem, gospodine Radulovi u, na Vašem pitanju. 

Kao što sam u uvodnom izlaganju kazao, Crna Gora u suštini odskoro 

po ela je da primjenjuje evropsko zakonodavstvo u ovoj oblasti, a na to se 

obavezala, izme u ostalog, i Sporazumom o stabilizaciji i asocijaciji. Ovo 

poglavlje I uopšte ova oblast je jedna od posebnih izazova, zbog toga što se 

zemlje na taj na in prilagodjavaju onome što j evropsko zakonodavstvo, i u tom 

smislu e svakako biti potrebno odredjeno vrijeme za dostizanje punih standarda 

onoga što nas o ekuje. Tim prije što prakti no u tom trenutku u cjelokupnim 

nadzor nad primjenom ovog, obaveze iz ovog poglavlja prelaze na Brisel. 

Dakle, svaka vrsta državne pomo i e prethodno morati biti notifikovana u 

Briselu. Iz tog razloga je ovo faza pripreme za to vrijeme, ali u toj fazi pripeme 

ono što mi moramo da uradimo jeste da oja amo kapacitete naše komisije i dalje 

ja amo kapacitete službi koje prakti no dnevno rade moritoring svega onoga što 

se dešava u toj oblasti, da bi bile spremne da reaguju i u onim trenucima kada 

pojedina državna pomo možda jeste dodijeljena, ali nije na odgovaraju i na in 

notifikovana. To je polje izazova, ali siguran sam da smo ve u prethodnom 

periodu pokazali, i mislim da smo u tom smislu dobili odredjene pohvale sa 

relevantnih adresa, da imamo institucionalnih i administrativnih kapaciteta na tom 

polju da dodatno radimo. Zna i, nije nešto što se dešava preko no i, ali mislim da 

smo na tom putu ve u zna ajnoj mjeri odmakli. Ovaj zakon i primjena ovog 

zakona sa podzakonskim aktima, koja e uslijediti za koji mjesec, e stvoriti 

uslove da, zaista, u tom smislu ubrzano napredujemo. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Ima komentar u ime Poslani kog kluba Nove srpske demokratije poslanik 

Živkovi . Izvolite, imate rije . 

RADOJICA ŽIVKOVI : 

Gospodine ministre, mi smo na Odboru za budžet raspravljali o ovom 

zakonu i jedna od osnovnih zamjerki ovom Predlogu zakona bila je da Komisija 

podnosi Vladi godišnji izvještaj u odnosu na prethodno rješenje, nema da 

komisija podnosi i Skupštini, a time i Odboru za budžet i finansije ove Skupštine. 

U raspravi ste sada rekli da ete popraviti rješenje i da nemate ništa protiv 

takvog rješenja, da se u lanu 10 u ta ki 3, pored Vladi doda rije i Skupštini ili 

skupštinskom odboru, kako ste se ve dogovorili. Nemam ispravku ovog teksa

osim ovog što smo dobili, i vidim da nema Skupštine ili eventualno kao 

alternativa njen organ, to je Odbor za budžet i finansije Skupštine Crne Gore. 

Vi ste pomenuli u Vašem uvodnom izlaganju da e ovim zakonom biti 

poboljšan na in kontrolisanja davanja državne pomo i I u fokusu ove komisije e 

biti i ravnomjerni regionalni razvoj, odnosno regionalni princip davanja državne 

pomo i. U Izvještaju o kojem smo raspravljali, a raspravlja emo ga i na plenumu 

ove sjednice, može se zaklju iti da, osim što su opštine na sjeveru eventualno 

davale neku vrstu državne pomo i firmama i pojedinca na sjeveru Republike, od 

strane države nije upu ena neka zna ajna državna pomo . Uglavnom se ta 

državna pomo odnosi na preduze a u Podgorici, Nikši u, a naro ito na Cetinju. 

Pitam vas kako na taj na in doprinosi ovaj zakon i uopšte ovakva kontrola 

ravnomjernom regionalnom razvoju? 

Prema dosadašnjim iskustvima, davanje državne pomo i je pospješilo, 

nerazvijenost sjevera, a razvijenost centralnog dijela Republike. 

Gospodine ministre, mislim da ete u narednom periodu, ako budete vi na 

vlasti, morati da vodite ra una da i gore ima još nešto malo stanovništva, mada 

ovakvom državnom politikom bi e ga sve manje na sjeveru. 


Zahvaljujem. 

Potpredsjednik Lukši , odgovor. Izvolite. 

IGOR LUKŠI : 

Zahvaljujem, gospodine Živkovi u, na komentarima. Direktno bih 

odgovorio na prvo pitanje. Mi smo ju e na Odboru razmatrali predložene da 

amandmane i u ime Vlade sam se saglasio sa dvije ispravke zakona koje treba 

pored Vlade uvrste i Skupštinu u nadzorni kapacitet, kada je u pitanju primjena 

ovog zakonodavstva. Izvještaj se dostavlja i Parlamentu i Parlament ima prilike 

da ostvari uvid u stanje u oblasti državne pomo i. 

S druge strane, kada govorimo o duhu zakona, njegova intencija svugdje 

u Evropi, pa i kod nas, treba da bude spre avanje urušavanja principa tržišne 

ekonomije. Dakle, niko ne dovodi u pitanje tržišnu ekonomiju. Naprotiv, koncept 

državne pomo i treba da sprije i eventualno diskrecione državne pomo i koje 

mogu da uruše koncept tržišne ekonomije, gdje se uglavnom sistemi državne 

pomo i ili šeme državne pomo i koriste radi pomo i restrukturiranju pojedinih 

preduze a. U vremenu globalne krize to je prakti no pojava u svim zemljama u 

Evropi. S druge strane, razne šeme treba da podstaknu ravnomjerni regionalni 

razvoj. 

Ne bih se složio da smo mi zanemarivali to pitanje u prethodnom periodu, 

zato što ste bili svjedoci razli itih mjera koje smo u tom smislu sprovodili i kada o 

tome govorimo treba imati u vidu da, recimo, državna pomo iz itave oblasti 

poljoprivrede nije na isti na in tretirana kao za druge oblasti. Ona je potpuno 

izdvojena iz koncepta državne pomo i. 

Drugo, mi smo aktivnim mjerama zapošljavanja, kroz više institucija, 

djelovali podrškom upravo na podizanje konkurentnosti pojedinih kompanija na 

podru ju, prije svega, sjevera, plus što smo davali razli ite vrste kreditne podrške

za samozapošljavanje, za razvoj malih preduze a i tako dalje. I to su sve oblici 

državne pomo i koji su bili prethodno verifikovani kod odgovaraju e komisije, na 

na in da ne ugrožava principe tržišnog poslovanja, a s druge strane podsti u 

ideju regionalnog razvoja. I tome, takodje, treba dodati niz zakona ili uredbi koje 

u tom smislu stvaraju povoljniji poreski podsticajni okvir da bi na taj na in 

pojedina podru ja, koriste i šansu, ostvarila ubrzani razvoj. 

Medjutim, ono što je klju ni cilj jeste da ne razvijamo pojedina nerazvijena 

podru ja konceptom državne pomo i nego valorizacijom resursa. U oblasti 

energetije i raznih drugih privrednih grana imamo ogromne mogu nosti na tom 

podru ju. Mislim da klju na politika treba da bude valorizacija resursa, a ne šeme 

državne pomo i. Zahvaljujem. 


Hvala Vama. 

Da li još neko želi da iskoristi pravo na komentar na uvodno izlaganje 

potpredsjednika? Ne. 

Prelazimo na diskusiju. Imamo jedan broj prijavljenih poslanika koji žele 

da diskutuju povodom ove ta ke dnevnog reda. 

Dajem rije poslaniku Aleksandru Damjanovi u. 

Izvolite. 

ALEKSANDAR DAMJANOVI : 

Hvala, gospodine predsjedavaju i. 

Poštovane kolege, poštovani ministre, ja u moje izlaganje po eti od 

obrazloženja Predloga zakona o kontroli državne pomo i i od onoga što se 

možda ini formalnim,a po meni nije formalno. 

Ovaj Predlog zakona nije pratio fiskalni obrazac. Mi smo imali 

komunikaciju vezanu za podnošenje fiskalnog obrasca. Ovdje se izdvajaju 

sredstva za rad Komisije, za ovu godinu je ve izdvojeno 45 hiljada evra, ako se 

ne varam,i za idu u godinu se planiraju neka sredstva. U obrazloženju Zakona 

nije navedeno kolika sredstva se Budžetom planiraju za 2010. godinu, niti imamo 

fiskalni obrazac. Ponavljam, to sam i ju e na Cetinju rekao, obaveza je 

predlaga a zakona da prilikom predlaganja akta podnese i fiskalni obrazac, 

ukoliko predlog akta ima uticaja na budžet. Dakle, i finalna verzija, koliko sam 

upoznat sa odgovorom na Upitnik Evropske komisije je uklju ila takav odgovor. 

Bio bi red da Ministarstvo finansija koje je i tvorac uredbe, tj. upustva o procjeni 

fiskalnog uticaja, da primjer drugim ministarstvima da se taj fiskalni obrazac i 

podnosi. Ne radi se o velikoj sumi ovdje, ali može da se radi o velikoj sumi za 

2010 . Broj lanova Komisije je pove an po predlogu novog zakona, i bilo bi 

dobro da se poslanici upoznaju, a preko njih i gradjani, koliko e koštati rad te 

Komisije u narednom periodu, pogotovo što su lanovi Komisije profesionalci koji 

rade u državnoj upravi i što za rad u Komisiji dobijaju odredjenu naknadu. Može 

se izra unati kolika je ta naknada bila za ovu godinu, bilo bi dobro da imamo i za 

idu u godinu. 

Dalje, dobra je stvar bila, gospodine predsjedavaju i, što ste pitali da li 

izvjestioci odbora žele da uzmu rije . Ja ovdje imam Izvještaj Odbora za

medjunarodne odnose i evropske integracije, gdje se kaže da je Predmetni 

predlog zakona u potpunosti usaglašen sa ugovorom o osnivanju Evropske 

zajednice i td. i sa dvije uredbe o kojima je govorio ministar finansija a u Predlogu 

zakona imamo ovako:kaže se za prvu uredbu iz 1999. godine kaže da je 

najve im dijelom ista usaglašena, dok se za drugu uredbu iz 2008. godine ak i 

ne pominje da li je usaglašena, da li je djelimi no usaglašena ili nije usaglašena, 

ve se uvodi noviitet kod predlaganja ovakvih zakona i kaže se da je ista 

,,primijenjena.” 

Dakle, ja ovdje stvarno mogu da se zapitam šta je radi Odbor za evropske 

integracije. Da li taj Odbor razmatra ove predloge ili copy paste udara ocijenu na 

svaki od ovih izvještaja. 

Dalje, da nije usaglašena i da ste vi bili u pravu kada ste kao predlaga 

zakona ovdje istakli da je Predlog akta djelimi no usaglašen sa Uredbom iz 

1999. godine, to je, dakle, Uredba Savjeta ministara od 22. marta 1999. godine, 

svjedo i I, naravno ova uredba koja se može na i u Katalogu propisa Evropske 

Unije. U Predlogu zakona kada se detaljno analizira ova Uredba, jasno je da 

neke zanimljive stvari nijesu unijete i to je razlog djelimi ne usaglašenosti. 

Recimo, jedna vrlo interesantna stvar koja se odnosi na zainteresovane subjekte, 

dakle, zainteresovana lica koja dodjelom državne pomo i nekom drugom licu 

mogu imati posljedice na svoj rad, kroz narušavanje konkurencije. Istih nema, 

dakle, niti u pojmovima, u onom pojmovnom definisanju, niti ima dalje razradu 

kroz Predlog zakona. Nema ni dijela koji se ti e prava zainteresovanih strane, da 

one iniciraju kod Komisije za dodjelu državne pomo i proces u odnosu na prava 

koja su im povrijedjena dodjelom državne pomo i nekom tre em licu. 

Ovaj Predlog akta, iako je gospodin ministar rekao da je on potpuno na 

fonu evropskog zakonodavstva, nije usaglašen ni sa Uredbom Evropske komisije 

od 6. avgusta 2008. godine. 

Prvo, ovdje se radi o Uredbi Evropske komisije, koja ima 50-tak strana i 

nekih 45 lanova sa tri aneksa, tako da je i laiku jasno, bez velike analize, da 

ovaj Predlog zakona od 20-tak lanova ne može biti potpuno usaglašen sa 

Uredbom koja ima 45 lanova i tri aneksa i koja do detalja razra uje mehanizam 

davanja državne pomo i. Ne može biti usaglašen ak ni onda kada se 

podzakonskim aktima, a što je Predlog u ovom zakonu, reguliše na in i svi oni 

najbitniji elementi dodjele državne pomo i. Na stranu svi ovi formalni razlozi. 

Dakle, niti imamo procjenu fiskalnog uticaja, imamo problemati an Izvještaj 

Odbora za evropske integracije, koji je konstatovao da je Predlog zakona 

usaglašen. Predlog zakona o kontroli državne pomo i je korak naprijed u odnosu 

na postoje i Zakon, mada ga donosimo u roku manjem od dvije godine u odnosu 

na stupanje na snagu važe eg Zakona, što je, tako e udno, a znamo da se 

Zakon iz 2007. godine, tako e, naslanjao na neka akta iz 90-tih godina Evropske 

unije. Ono što je, tako e, veoma interesantno, prije nego što nešto kažem i o 

suštini intencija ovog Zakona, jeste da je ovaj Predlog zakona usvojen na 

sjednici Vlade 2. aprila ove godine, a nosi pe at od 18. juna, dakle, skoro dva i 

po mjeseca nakon toga što je usvojen na Vladi, a Skupštini je dostavljen tek 

tokom ljeta. Interesuje me da li to ima neke veze, to jedno svojevrsno

odugovla enje u samoj Vladi, sa dodjelom državne pomo i pojedinim, nekada 

državnim, a sada privatnim kompanijama? 

Ina e, Zakon o državnoj pomo i je u principu lanom 6 normirao šta je to 

dozvoljena državna pomo . Mi vidimo da se ista koristi za unapre enje 

ekonomskog razvoja, za otklanjanje poreme aja u privredi, za namjene 

socijalnog karaktera, otklanjanje šteta nastalih usljed prirodnih nepogoda i, po 

meni, problemati na stavka, na kraju nijesmo djelovali amandmanski, ali emo 

možda dobiti objašnjenje, ak se državna pomo dodjeljuje i za izvršavanje 

poslova od javnog interesa u obavljanju privrednih djelatnosti koje su povjerene 

pravnim licima. Pošto emo ubrzo imati, kroz izmjene i dopune Zakona o 

inspekcijskom nadzoru, da se poslovi Poreske inspekcije povjeravaju 

privatnicima, ostalo je još samo da zatvor i vojska budu privatni, vrlo je 

interesatno da e se pomo dodjeljivati i privatnim licima kojima su povjerena 

javna ovlaš enja. 

Vidjeli ste intenciju ovog Predloga zakona o kontroli državne pomo i. 

Intencija evropskog zakonodavstva, kada se govori o državnoj pomo i, je sasvim 

druga ija. Dakle, prvi lan Uredbe Evropske komisije iz 2008. godine koji definiše 

vrste državne pomo i, odnosi se na ravnomjerni regionalni razvoj. On je u fokusu 

ove regulative, kao i raznorazne pomo i koje se dodjeljuju za mala i srednja 

preduze a. U ovoj uredbi imamo do kraja definisano što su mala i srednja 

preduze a i kako se pomo dodjeljuje.Postoji I dodjela pomo i ak i za 

preduze a koja osnivaju ženske osobe, dodjela pomo i u dijelu istraživanja i 

razvoja, dodjela pomo i u dijelu zaštite okoline, dodjela pomo i u dijelu podrške 

inovacijama, dodjela pomo i za trening programe. Kao što se vidi, intencija je da 

se polako državna pomo skida sa privrede, da se ona ne miješa sa socijalnim 

pomo ima koje se daju kroz druge zakonske oblike nego da se podržavaju 

upravo oni segmenti koji se, ina e, najmanje podržavaju u Crnoj Gori. Možemo 

da vidimo i analizom budžetskih izdvajanja koliko se izdvaja za nauku, za razvoj, 

za zaštitu okoline itd. Ovaj Predlog, ini mi se, i dalje kaska za evropskom 

praksom, iako je ve 2009. godina, iako imamo evropsku praksu unazad 

dvadesetak godina, i ostaje u onom dijelu da je prioritet i dalje privreda. Onda se 

dešavaju paradoksi da prioritet imaju neka privatna lica koja su došla u posjed 

glavnih resursa tj. bivših državnih firmi. 

Zahvaljujem. 

PREDSJEDAVAJU I ŽELJKO ŠTURANOVI . 

Hvala Vama. 

Sada dajem rije poslaniku Branku Radulovi u, a neka se pripremi 

poslanik Damir Šehovi . 

Izvolite, gospodine Radulovi u. 


Gospodine Lukši u, to sam pitao da bih mogao da naslonim na taj Vaš 

odgovor svu svoju diskusiju. Pitao sam Vas da li postoje institucionalne 

pretpostavke da ovaj zakon uistinu bude evropski zakon? Vi ste mi odgovorili po 

širini, tako da o ito ne postoji. Zašto kažem da ne postoji? Prije nego što to

kažem, re i u za naš Odbor. Pošto sam lan ovog Odbora, štaviše nemam uz 

ovaj Zakon ni ono što prati Zakon, da li je usaglašen sa evropskim standardima. 

Ne znam da li sam hendikepiran zbog toga, jer ga nijesam dobio ili ga uopšte nije 

bilo. Suština je da naš Odbor i ova Skupština moraju da imaju kapacitet da 

razmatraju sve to. Ukoliko vi imate taj kapacitet, da ne bi duplirali zbog 

nemogu nosti ili zbog para, tada mora da postoji ta tzv. korelaciona tabela. 

Zna i, da vi kažete ne samo - dajemo asnu pionirsku rije ili komunisti ku ili 

neoliberalnu da je taj zakon usaglašen sa evropskim standardom, sa tom 

direktivom, nego ete i da kažete da je taj zakon usaglašen sa tim i tim, ali nije sa 

tim i tim, da postoji problem taj i taj, moramo da riješimo problem na taj i taj 

na in, moramo imati i finansijsku i institucionalnu podršku i, na kraju, to emo 

riješiti za taj i taj period. 

Da li ja nijesam informisan ili stvarno nema, kada sam vam rekao da ne 

postoji institucionalni okvir za to? Ova državna pomo može napraviti pozitivan 

efekat, ali može napraviti katastrofalni efekat za ono što se vi zalažete do kraja, a 

to je potpuna konkurentnost svih inilaca. Zbog toga se mi slažemo. 

Postoji jedna agencija koja se zove Agencija za zaštitu konkurentnosti, 

koja postoji u svim državama, ne znam da li, gospodine Lukši u, postoji i kod 

nas. Ukoliko ne postoji, ta agencija zajedno sa Komisijom i državom, oni su u 

tom paritetu koji mora da odlu i o svemu tome. Pokušavam da se informišem 

preko Interneta, imam ak i jednu obimnu dokumentaciju, kroz Tvining projekat 

koji je radila ova Agencija za zaštitu konkurentnosti, koji je napravila zajedno sa 

Vladom, na koji na in da državna pomo bude do kraja transparentna, da on ima 

sve te pozitivne efekte i da se ovo ukine, kada postanemo, ako bog da, lanovi 

Evropske unije. Dakle, mi nemamo takve institucionalne pretpostavke. Ta 

agencija ne može i ne smije biti agencija Vlade, ak ni agencija sindikata, štaviše 

ni agencija preduzetnika, nego u potpunosti nezavisna agencija koja štiti 

konkurentnost, ukazuje na monopole i aktivno participira u jednoj ovakvoj 

komisiji. Štaviše, ona je dio te komisije. Vi ste to pokušali da riješite na taj na in 

što ste u toj komisiji postavili predstavnika Unije poslodavaca, ali to nije to. 

Imaju i u vidu, s jedne strane, manjkavost naših institucija, da nijesmo još 

dovoljno izgradili te institucije, da naša konkurentnost privrede u Crnoj Gori nije 

do kraja sprovedena, da imamo mnogo monopola, da imamo nekih firmi, 

bratskih, ro a kih ili kumovskih, da imamo tzv. dogovor odre enih kartela, 

posebno se to vidi kada su u pitanju trgovinski lanci, a s druge strane, ima nešto 

što je bila loša praksa, o tome emo pri ati kada bude izvještaj, gdje smo mi 

ukazivali na Odboru, da jednostavno ono što ste vi davali, kome ste davali, niti je 

zadovoljilo evropski standard, niti praksu Evropske unije, a pokazalo se i kao 

direktno kršenje ne ega što zna i princip. Neke firme koje su direktno forsirane, 

neka javna preduze a koja su direktno forsirana su narušila tu konkurentnost. 

Zbog toga sam kao nešto u prelaznom periodu tražio, prije svega, ono što ste vi 

izuzeli iz ovoga zakona u odnosu na prethodni zakon, da Skupština na odre en 

na in kontroliše cio proces. Imaju i u vidu sastav te komisije koja fakti ki 

predstavlja produžetak Vlade, jer tamo imamo ovo i ono ministarstvo, etvrto i 

peto ministarstvo, svaki ovjek kojeg je ministarstvo postavilo ili je dio toga

ministarstva, to je sastav te Komisije, djelovao sam sa tri amandmana. Prvi 

amandman je da fakti ki imamo jednu usaglašenu metodologiju. 

Gospodine Lukši u, moja dobra namjera je bila da mi napravimo tu 

metodologiju. Rekli ste da postoji taj formular i da ga je Evropska unija usvojila. 

Vidio sam kako ste vi radili u prethodnom izvještaju. Korigovali ste taj izvještaj, 

pa ste dopunili taj izvještaj, ne vidim tu metodologiju. Ja sam za tu metodologiju 

da mi forsiramo tu tzv. dobru državnu pomo . Evropska unija ide sa jednom 

tendencijom i ona to naziva dobra državna pomo . Šta je to dobra državna 

pomo ? Dobra državna pomo je pomo koja nije sektorska pomo , koja je 

regionalna pomo , koja ide u nauci, koja ide u ekologiji, koja je disperzna, koja 

forsira mala i srednja preduze a, koja nije po svom obimu, u odnosu na jedan 

subjekat, obimna, nego je sa manjim ciframa, ali je mnogo disperzna. Na taj 

na in ona postiže tu efikasnost što se ti e te horizontale. 

Loša državna pomo je ono što ste vi napravili u prethodnom Izvještaju. Vi 

ste forsirali jednu privatnu firmu i forsirali ste jedno preduze e koje nije postiglo te 

efekte. Zbog toga tražim od vas da, ipak, usvojite ili nama pokažete koja je to 

najbolja metodologija, koji je to formular, koja je ocjena kosbenefit, koja je 

dinamika pra enja te državne pomo i, tako da i vama i toj komisiji olakšamo 

posao. Tako e sam, drugim amandmanom tražio da to ima i na izvještaju 

Komisije. Tre i moj amandman se odnosi na to da se Skupština, na odre en 

na in, pita ogromnim novcem, a to je za prošlu godinu bilo negdje oko 46-47 

miliona eura. Gospodine Lukši u, to su bile te moje dobronamjerne sugestije. 

Imaju i u vidu ukupnu situaciju u kojoj se mi nalazimo, s jedne strane kada su u 

pitanju primici, a sa druge strane, kada je u pitanju konkurentnost ukupne 

privrede i regionalni razvoj, da to bude sa što ve im efektom. 


Sada dajem rije poslaniku Damiru Šehovi u. Molim da se pripremi 

poslanik Obrad Gojkovi , a predstavnici Odbora, gospodin Vukovi i Laloševi , 

neka se dogovore o sljede oj sjednici. 

Poslanik Šehovi . Izvolite. 

DAMIR ŠEHOVI : 

Hvala, gospodine potpredsjedni e. 

Osnovna vrijednost, odnosno suština procesa prilago avanja crnogorskog 

sistema sistemu Evropske unije je, po meni, mijenjanje na ina mišljenja i 

raskidanje sa ukorijenjenim stereotipima vezanim za funkcionisanje jednog 

društva. 

Ukoliko želimo da postanemo gra ani Evrope, a siguran sam da to želimo, 

moramo što prije po eti sa mijenjanjem naše životne a i ekonomske filozofije. 

Zašto ekonomske? Zato što e lanstvo u Evropskoj uniji izazvati svojevrsnu 

kompresiju vremena i prostora, jer e se tada naše tržište potpuno otvoriti za 

evropsko, koje je nekoliko stotina puta ve e od našeg. Novonastala situacija e 

zahtijevati nova pravila igre koja se sastoje u sljede em: Ukoliko jedna zajednica 

može da napravi neki proizvod efikasnije od druge, ona treba da se specijalizuje 

za one artikle koje proizvodi najefikasnije i da ih razmjenjuje za druge.

Rije ju, svaka država se specijalizuje za ono što najbolje radi, što sa 

druge strane dovodi do podizanja produktivnosti i obaranja cijena. 

Dakle, umjesto stare nacionalne samodovoljnosti i izolovanosti, dolazi do 

svestrane trgovine i me uzavisnosti nacija, a promovisanje izvoza postaje temelj 

za uspješan razvojni program. Zašto je ovo povezano sa današnjom ta kom 

dnevnog reda o kojoj upravo raspravljamo? Zbog toga što trebamo na vrijeme 

po eti da se prilago amo pravilima igre koja nas o ekuje na vratima Evrope i 

njenog tržišta. 

Ovaj Zakon o državnoj pomo i zapravo trebamo shvatiti kao korak u tom 

pravcu. 

Naime, saglasno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju kao i 

Privremenom sporazumu, Crna Gora je preuzela obaveze o uspostavljanju 

sistema za državnu pomo koji je usaglašen sa sistemom državne pomo i u 

Evropskoj uniji. 

S tim u vezi možemo kazati da smo mi kao država obavezni da 

uspostavimo transparentan nacionalni sistem državne pomo i, kao i da 

donesemo odgovaraju u pravnu regulativu u toj oblasti. U tom smislu je Crna 

Gora i donijela Zakon o kontroli državne podrške i pomo i još 2007.godine, kao i 

nekoliko podzakonskih akata, ime možemo poslužiti za primjer nekim državama 

u regionu, koje još uvijek ili nijesu donijele Zakon kakva je situacija u Bosni i 

Hercegovini, ili isti nije stupio na snagu a donesen je, kakva je situacija u Srbiji ili 

je isti pak stupio na snagu ali se ne primjenjuje. 

U cilju uspostavljanja kontrole i monitoringa državne podrške i pomo i, a u 

skladu sa prethodno donesenim Zakonom, formirana je Komisija za kontrolu 

državne podrške i pomo i. 

Što je pomenuti Zakon donio sa sobom? Uticao je na promjenu svijesti 

kako kod države tako i kod samih preduze a. Sa jedne strane je država 

donošenjem Zakona postala svjesna injenice da je svaka pomo , u bilo kojem 

obliku, koju ona dodjeljuje ili koja dolazi iz njenih sredstava nedozvoljena ako 

omogu ava prednost odre enom preduze u i samo odre enom preduze u ili 

proizvodnji odre enih dobara ili uti e na trgovinu izme u država lanica. 

Sa druge strane, i samim preduze ima je postalo jasno da svoju poslovnu 

politiku ne mogu zasnivati na pretpostavci da e im država dosko iti u pomo 

svojim sredstvima i time ih staviti u privilegovan položaj na ostale. 

Promjena svijesti u tom pravcu, po meni, je glavna dobit ovog Zakona. Da 

li ovo zna i da sam apsolutno protiv državnog intervencionizma u ekonomiji? 

Naravno da ne. 

Moja ideološka matrica je jasna i prepoznatljiva, s obzirom da pripada 

širokoj evropskoj socijaldemokratskoj porodici. Kako re e Gordon Braun, na 

programskoj Konvenciji svoje partije kojoj sam imao ast da prisustvujem - 

vjerujem da je mogu e graditi istovremeno i efikasno i pravedno društvo. Ja u 

biti još precizniji, pa u re i da sam siguran da je samo takvo društvo poželjno, ali 

jedino održivo. Da bismo mi kao tranziciono društvo došli do zadovoljavaju eg 

nivoa efikasnosti i pravi nosti i da bismo jednog dana mogli ra unati da emo biti 

sposobni da se nosimo sa konkurencijom iz Evrope, uvjeren sam da je sada 

potrebna adekvatna državna intervencija, ali ne državna pomo koja bi

favorizovala samo jedno ili samo odre eni broj preduze a, ugrožavaju i ostala 

na tržištu. Dakle, kao uvjereni socijaldemokrata, ovaj Zakon doživljavam jako 

korisnim, jer on ne zna i zabranu dodjele državne pomo i. On zna i, samo 

uvo enje pravila koja moraju da se poštuju kako se tom državnom pomo i ne bi 

narušila konkurencija i ravnopravnost u esnika na tržištu. 

Potreba za novim zakonom se, izme u ostalog, javila zbog neophodnosti 

njegovog prilago avanja sa izmijenjenim pravilima u ovoj oblasti na nivou 

Evropske unije koje su jako este usljed osjetljivosti materije. Upravo iz tog 

razloga je novi zakon i ra en i došli smo na ideju, dakle, kao Vlada da u emo u 

izradu novog zakona o kontroli državne pomo i. Isti je ra en u saradnji sa 

ekspertima iz ove oblasti u okviru takozvanog projekta "Trim Montenegro" koji je 

zapravo projekat Evropske unije kojim upravlja delegacija Evropske komisije u 

Crnoj Gori, a implementira konzorcijum organizacija na elu sa GTZ. Aktivna 

participacija pomenutih eksperata u izradi ovog zakona, sa jedne, te želja 

nadležnog ministarstva za kvalitetnijim ure ivanjem ove oblasti, sa druge strane, 

mi daju za pravo da ustvrdim da je u zakonu, u mjeri u kojoj je to sada mogu e, 

inkorporirana najbolja evropska praksa. Zakon je, dakle, korak naprijed u odnosu 

na prethodno rješenje zbog nekoliko razloga. U istom je zna ajno razra en dio 

koji se odnosi na pomo i koje se ne smatraju državnom pomo i, kao i dozvoljene 

državne pomo i. Vrste državne pomo i su ta no precizirane, što u prethodnom 

zakonu nije bio slu aj. Tako e je znatno detaljnije ure en dio Zakona koji tretira 

Komisiju za kontrolu državne pomo i. Uz to je zna ajno unaprije en dio koji se 

odnosi na postupak za prijavljivanja i kontrolu koriš enja državne pomo i u okviru 

kojIh su data ve a ovlaš enja Komisiji za državnu pomo . 

Posebno isti emo zna aj preciziranja rokova za dostavljanje podataka, 

kao i za uskla ivanje postoje ih državnih pomo i. 

Mi smo u SDP-u ovaj Zakon shvatili kao nastojanje da se sistem državne 

pomo i u ini što transparentnijim, u emu i Skupština treba da ima zapaženo 

mjesto. Zbog toga smo zadovoljni što je Ministarstvo finansija prihvatilo devet 

amandmana koje smo podnijeli na Zakon. Jedan amandman se odnosi na 

obavezu dostavljanja Skupštini, godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj 

pomo i, ime ovaj visoki dom zadržava i na ovaj na in svoju kontrolnu ulogu. 

Dozvolite mi da na kraju ustvrdim da novi Zakon o državnoj pomo i 

predstavlja neophodnu pravnu osnovu za kvalitetnije eliminisanje selektivnosti 

kao osnovnog obilježja državne pomo i, što ih razlikuje od opštih mjera 

ekonomske politike koje se primjenjuju, bez izuzetka, na sve u esnike na tržištu. 

Na Ministarstvu finansija koje se stara o primjeni ovog Zakona kao i na 

Skupštini koja ima kontrolnu ulogu je posebna odgovornost. SDP e podržati 

ovaj zakon u nadi da e sve institucije, shodno odgovornosti koju imaju, dati 

adekvatan doprinos njegovoj primjeni. Hvala. 


Hvala Vama. 

Komentar na izlaganje poslanika Šehovi a ima poslanik Damjanovi . 

Izvolite.


Kolega Šehovi u, pažljivo sam slušao Vaše izlaganje koje je ak bilo 

potkovano sa pojedinim opštim na elima i postulatima socijaldemokratije. Ono 

što je dobro u Vašem izlaganju to je namjera da i ovaj Predlog zakona i sam 

na in dodjele državne pomo i budu u skladu sa tim postulatima I da doprinose, 

dakle, ja anju onoga što treba da bude oja ano u Crnoj Gori. Malo prije sam 

itao Uredbu Evropske komisije i rekao sam šta to treba da državna pomo 

podsti e u jednoj državi, lanici Evropskoj uniji, budu oj državi lanici Evropske 

unije kao što je Crna Gora, a šta je sa dosadašnjim zakonom bio prioritet. Kad 

ujem vaše izlaganje i dobru namjeru, onda ho u samo da Vas podstaknem da 

pre ete sa rije i na djela. 

Uze u jedan mali primjer. Jedan od korisnika državne pomo i, dakle, i 

prije stupanja na snagu zakona 1997.godine, enormne, državne pomo i je 

kompanija "Montenegroairlines". Ona je korisnik državne pomo i i nakon 

stupanja na snagu ovog Zakona. Vjerovatno e, ako se ovako nastavi i, ako vi ne 

pre ete sa rije i na djelo, biti i dalje. U Bordu te Kompanije sjedi jedan broj 

lanova najviših funkcionera Socijaldemokratske partije. Dakle, kada bi se ti 

postulati socijaldemokratije primijenili na tu kompaniju, koja je ina e pod budnom 

pažnjom organa gonjenja, dakle, privrednog kriminala itd. i postoje neke krivi ne 

prijave koje su procesuirane, onda ta kompanija, koja je državni monopolista, ne 

bi nikad dobila državnu pomo . Interesuje me da li e kad pre ete sa rije i na 

djelo i ubudu e biti državni miljenici? Podsjeti u, mi ovdje godinama pla amo 

najskuplje cijene karata u aviosaobra aju, kako do Beograda tako i do drugih 

destinacija, nemamo prilike da vidimo te takozvane lou kost kompanije, da jeftino 

letimo kao što rade naše kolege, prijatelji širom Evrope. Dakle, radujem se što e 

se iz vaših redova budno motriti na implementaciju i ovog zakona, a još više me 

raduje što emo ve naredne godine kada, zahvaljuju i našem i vašem 

amandmanu, gdje e se Skupština upoznavati sa ovim izvještajem budemo u 

situaciji da analiziramo koje su to sve kompanije dobile državnu pomo od strane 

države Crne Gore. 

Zahvaljujem. 


Hvala. 

Odgovor poslanik Šehovi . 

DAMIR ŠEHOVI : 

Gospodine potpredsjedni e, uvaženi gospodine Damjanovi u, 

Meni je drago da ste se Vi kao predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije 

i budžet, javili i da ste imali priliku da postavite neka pitanja. Svakako, ja u 

nastojati da dam potpun i konkretan odgovor na to što ste me Vi pitali. 

Dakle, rekli ste da je Vama drago što ste uli jedno izlaganje koje je u 

potpunosti zasnovano i utemeljeno na nekim socijaldemokratskim idejama i 

principima. I ja se apsolutno slažem sa time i to sam i na prošloj sjednici rekao 

da nije ni udo i tako e uvijek i biti, jer ne pripadam slu ajno Socijaldemokratskoj 

partiji koja je od 1996.godine lanica Socijalisti ke internacionale.

Dakle, potpuno je prirodno da jedna partija koja je od 1996.godine, tada 

jedina sa prostora bivše Savezne Republike Jugoslavije, bila lanica 

Socijalisti ke internacionale i dan danas pri a tu istu pri u. Dakle, ne vra amo se 

mi principima socijaldemokratije, mi smo na principima socijaldemokratije uvijek i 

bili, nego se vi sa nekih drugih principa sad okre ete tim principima. Ja vam u 

tom smislu skidam KAPU i pružam ruku. Jako mi je drago da se vaša partija kao 

jedna reprezentativna snažna opoziciona partija vra a tim principima. 

Kažete da treba da pre emo sa rije i na djela i mi to upravo i inimo. 

Dakle, upravo to i inimo i naša politika je dobrim dijelom inkorporirana u 

zvani nu državnu politiku. 

Kada je rije o ovom Zakonu, onda mogu da vam kažem da princip nije 

više državne pomo i, princip je manje državne pomo i. Mi smo, kao i svaka 

druga zemlja, potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, obavezni da 

donesemo zakon koji e biti uskla en u mjeri u kojoj je to mogu e u ovom 

momentu sa osnovnim principima koji su na snazi u Evropskoj uniji, a koji se ti u 

državne pomo i. 

Ubije en sam je ovo zakonsko rješenje zna ajno kvalitetnije u odnosu na 

prethodno. I mogu da kažem da sam jako zadovoljan da ste i vi to rekli. I vi ste 

rekli da je ovaj zakon korak naprijed u odnosu na prethodne zakone. Tako da 

slažem se sa vama, dakle, da je u eš e državne pomo i u Crnoj Gori zna ajno 

ve e u odnosu na u eš e državne pomo i kada je rije o 27 zemalja Evropske 

unije. I ja i vi treba da damo doprinos da to u eš e državne pomo i bude manje. 

Ponavljam, to ne zna i da sam protiv državnog intervencionizma. Ne, to zna i da 

sam protiv one državne pomo i koja podrazumijeva stavljanje u privilegovani 

položaj samo jednoga, a ne kompletne grane na tržištu. 


Zahvaljujem. 

Na ovaj na in smo iscrpili komentar i odgovor na komentar. 

Najavio sam poslanika Gojkovi a i dajem mu rije , uz samo jednu 

obavijest. Zna i, mi smo se dogovorili danas do 4.30 da se radi povodom ove 

ta ke dnevnog reda ili do 16.30, a onda glasanje o zakonima koji su danas 

razmatrani u ovoj Skupštini. 

Imamo još jedan broj poslanika koji su se prijavili za diskusiju povodom 

ove ta ke dnevnog reda. Tako da emo, naravno, ispoštovati dogovor koji je 

danas postignut. Predlažem da poslanik Gojkovi bude za danas posljednji 

diskutant povodom ove ta ke dnevnog reda i da je nastavimo sjutra u 11 sati, jer 

kažem da nije mali broj poslanika koji se javio još, a da preostalo vrijeme do 17 

asova iskoristimo za glasanje, kako je i dogovoreno, o predlozima zakona koji 

su danas tretirani od strane ove Skupštine. Ako se slažete, dajem rije poslaniku 

Obradu Gojkovi u, onda emo pre i na glasanje o predlozima zakona koji su 

danas razmatrani na plenumu. 

Izvolite. 

OBRAD GOJKOVI :

Nedavno smo bili u prilici da uživo vidimo kako izgleda ta politika državnog 

intervencionizma, kada smo kao delegacija bili u posjeti Strazburu, Savjetu 

Evrope, povodom proslave 60 godina Savjeta Evrope. Organizovane su velike 

demonstracije poljoprivrednih proizvo a a zbog subvencija za mlijeko. Vjerujte 

da je cijeli grad bio blokiran i bilo nam je onemogu eno da se vratimo autom u 

hotel. Vjerujte da nije bilo nimalo prijatno, jer je cijeli grad bio isprskan mlijekom, 

krompirom itd. 

Rekao bih par rije i o okolnostima u kojima se donosi ovaj zakon. Prije 

svega, to su zahtjevi Evropske unije da stalno smanjenje državne pomo i Sa 

druge strane, narasla je potreba za državnom pomo i, zbog globalne ekonomske 

krize. Zemlje iz našeg okruženja se na razne na ine snalaze u tim okolnostima. 

Naveo bih primjer Hrvatske, gdje je, poslije propasti privatizacije brodogradilišta u 

Hrvatskoj i vrlo teške situacije, Hrvatska država pomagala srodne djelatnosti da 

bi na taj na in nekako pokrenula ta brodogradilišta. Me utim, to je bilo vrlo 

kratkoro no, ve sada su ponovo u istom problemu i ve je propao i drugi ciklus 

privatizacije. Okolnosti koje su u Crnoj Gori u ovom momentu u vezi ovog 

zakona, to je sigurno nepovoljan privredni milje, prije svega, izazvan negativnim 

efektima privatizacije, globalnom krizom. A može se re i da i dosadašnje mjere 

državne pomo i su bile više gašenje požara, nego što su imale onaj razvoj efekat 

o kojem je govorio poslanik Damjanovi i poslanik Radulovi . 

Ako se to tako nastavi, vjerovatno e i budu i izvještaj Komisije biti 

nezadovoljavaju i sa stanovišta Evropske unije. U izvještajima koje imamo sada 

imamo visok procenat državne pomo i bruto društvenom proizvodu, imamo visok 

udio sektorske pomo i. Evo samo bih naveo par podataka, u eš e u bruto 

društvenom proizvodu je 1,3%, dok je u drugim zemljama Evropske unije 0,4%. 

Nerealno je o ekivati, ukoliko se nešto zna ajno ne promijeni na globalnom nivou 

i ukoliko mi nešto ne promijenimo ovdje u privredim kretanjima u Crnoj Gori, da 

e uskoro glavne stavke u izvještajima Komisije za kontrolu državne pomo i biti 

razvoj zaštite životne sredine, obuka kadrova itd. To bi bilo vrlo dobro, ali ono što 

je sada trend i što sada možemo re i ne obe ava tako nešto. 

Prije svega, naveo bih neke pokazatelje koje su novijeg datuma koje je 

izuzetno zabrinjavaju i ukazuju na to d e potreba za državnom pomo i u Crnoj 

Gori biti sve ve a i da e to biti baš iz ove sektorske pomo i. Što je još 

zabrinjavaju e to je da iz strateške grane koja je u Crnoj Gori, a to je turizam, 

imamo najave iz Instituta dr Simo Miloševi da im je potrebna pomo od milion i 

dvjesta hiljada eura. Jednostavno više ne mogu da funkcionišu u ovim uslovima, 

a poznato je da je ta firma dva puta neuspješno privatizovana. Više puta smo 

ukazivali na to da se Institut dr Simo Miloševi ne može privatizovati po klišeima 

kako su privatizovane druge firme, ve da je to jedna specijalizovana ustanova i 

da je rješenje trebalo tražiti vjerovatno u aranžmanima sa institucijama norveške 

Vlade. Norveška država je najviše i uticala na Institut da postane to što jeste. 

Me utim, što se desilo, desilo i prije par dana u štampi je izašao taj izvještaj gdje 

oni traže pomo od milion i dvjesta hiljada eura. Jednostavno njihovi kapaciteti su 

ve dotrajali i oni moraju da to renoviraju ako misle da odrade idu u sezonu. Sa 

druge strane, kako u Budžetu nama i pare da bi se dala ta državna pomo ? 

Da u vam samo primjer iz Herceg Novog gdje je najja a firma bivša Utro Boka

privatizovana i to je sada Vektra-Boka. S jedne strane imate zahtjeve Instituta dr 

Simo Miloševi za pomo od milion i dvjesta hiljada, sa druge strane imate Utro- 

Boka koja je u stvari, to je umrtvljeni kapital koji e se vrlo teško pokrenuti, jer 

o igledno da ta privatizacija ne e dati rezultate i da nije cilj da se to preduze e 

stavi u pogon ve je cilj da se tretira kao nekretnina sa stalnim zahtjevima za 

izmjenama urbanisti kih planova za nadogradnjom velikog broja spratnosti. 

Zna i, jedna vrlo teška situacija. I ja pretpostavljam da e u sljede em periodu, 

sljede e godine sigurno, i ovi izvještaji i dalje biti ovakvi kao što su do sada, da 

e biti veliki zahtjevi za ovom sektorskom pomo i, što sigurno ne e pomo i u 

procesu evropskih integracijama u kojima se Crna Gora nalazi. Hvala. 


Zahvaljujem poslaniku Gojkovi u. 

Kao što sam rekao, sada emo prekinuti za danas raspravu povodom ove 

ta ke dnevnog reda, nastavljamo je sjutra u 11 sati. Prvi diskutant podom ove 

ta ke dnevnog reda bi e poslanik Sr a Božovi , nakon njega poslanik Predrag 

Sekuli i redom prema listi koja je prijavljena. 

Sada emo pre i na glasanje o onim predlozima zakona koji su danas 

razmatrani na plenumu. 

Predlog zakona o dopuni Zakona o elektronskim komunikacijama. 

Podsjeti u da je bio objedinjen pretres u na elu i u pojedinostima, pa se 

izjašnjavamo za Predlog zakona u cjelini. Glasamo elektronskim putem. Izvolite. 

Zaklju ujem glasanje. Ukupno je glasalo 56 poslanika, za 53, protiv dva, 

jedan uzdržan. 

Imaju i u vidu rezultate glasanja, konstatujem da je Skupština usvojila 

Predlog zakona o dopuni Zakona o elektronskim komunikacijama. 

Sada emo glasati o Predlogu zakona o potvr ivanju Protokola od 3. juna 

1999.godine, o izmjenama Konvencije o me unarodnim željezni kim prevozima 

itd. 

Ukupno je glasalo 58 poslanika, za 53, protiv dva, uzdržana tri poslanika. 

Konstatujem da je Skupština usvojila Predlog zakona. 

Sada emo se izjasniti o Predlogu zakona o potvr ivanju Sporazuma 

izme u Vlade Crne Gore i Evropske patentne organizacije o proširenju evropskih 

patenata. 

Tako e je bio objedinjeni pretres i glasamo o Predlogu zakona u cjelini. 

Ko je za, protiv, uzdržan? 

Ukupno je glasalo 59 poslanika. Za 56, protiv dva, uzdržan jedan. 

Konstatujem da je Skupština usvojila Predlog zakona o potvr ivanju 

Sporazuma izme u Vlade Crne Gore i Evropske patentne organizacije o 

proširenju evropskih patenata. 

Sada emo se izjasniti o Predlogu zakona o potvr ivanju Ugovora izme u 

Crne Gore i Republike Crne Gore o pravnoj pomo i u gra anskim i krivi nim 

stvarima. 



Ukupno je glasalo 55 poslanika. Za 49, protiv nije bilo, uzdržanih šest.

Konstatujem da je Skupština usvojila Predloga zakona o potvr ivanju 

Ugovora izme u Crne Gore i Republike Srbije o pravnoj pomo i u gra anskim i 



Crne Gore i Republike Srbije o me usobnom izvršavanju sudksih odluka u 




Ukupno je glasalo 56 poslanika. Za 50, protiv nije bilo, uzdržanih šest. 


Ugovora izme u Crne Gore i Republike Srbije o me usobnom izvršavanju 

sudskih odluka u krivi nim stvarima. 


Crne Gore i Republike Srbije o izru enju. 



Ukupno je glasalo 55 poslanika. Za 48, protiv jedan, uzdržanih je bilo 

šest. 


Ugovora izme u Crne Gore i Republike Srbije o izru enju. 

Na ovaj na in smo završili današnji rad. Zahvaljujem svima. Sjutra u 10 

sati je sjednica Kolegijuma, a u 11 sati nastavljamo rad. 

Na dnevnom redu - Predlog zakona o kontroli državne pomo i. 

Zahvaljujem. 

` 

15.10. 2009. god. u 11.15 h 


Poštovane kolege, nastavljamo drugu sjednicu drugog redovnog 

zasijedanja u 2009. godini - Predlog zakona o kontroli državne pomo i. 

Iscrpili smo prvi sat rasprave po ovoj ta ki dnevnog reda. 

Servisna informacija za današnji rad je da se radi do završetka ove ta ke 

dnevnog reda zbog obaveze ve eg broja poslanika, ako ne i svih poslanika da 

prisustvuju otvaranju radova na izgradnji auto-puta Bar - Boljari. 

Po planu i dnevnom redu emo nastaviti rad u utorak idu e sedmice. 

Prvoprijavljeni je kolega Sr a Božovi , poslije njega neka se pripremi 

kolega Predrag Sekuli . Izvolite. 

SR A BOŽOVI : 

Gospodine predsjedni e, poštovane kolege poslanici,

Ja u povodom ovoga predloga zakona iznijeti nekoliko zapažanja koja 

ukazuju da je ovaj predlog, po mom sudu, mogao i morao biti bolji i kvalitetniji. 

Najprije, složi u se sa onim ocjenama koje su istakle neke od kolega u 

ju erašnjoj raspravi, da ovaj predlog zakona nije u potpunosti usaglašen sa 

mati nom materijom u Evropskoj uniji. ini mi se da nije od toga daleko ni stav 

samog predlaga a koji smo uli i prije ove sjednice, a i u samom uvodnom 

izlaganju. 

Zapravo, o emu se radi? ini mi se da zna aj koji je ovim zakonom dat 

državnoj pomo i nadilazi realne mogu nosti što ima državna pomo u zemljama 

Evropske unije. Bez obzira na to što smo u uvodnom izlaganju uli da je smisao 

predlaga a bio da se otklone oni rizici koji su do sada bili kad je u pitanju dodjela 

državne pomo i eliminisanje voluntarizma i diskrecije itd. što se možda moglo 

javljati ili se javljalo u praksi. Po mom sudu i ovim zakonom su data velika 

o ekivanja odre enim privrednim subjektima da mogu, na ra un državne pomo i, 

ostvarivati svoju privrednu, odnosno ekonomsku aktivnost. Mislim da to nije 

dobro. I po samom elementarnom etimološkom zna enju, a i po onome kako je 

to definisano u legislativi Evropske unije, državna pomo nije zamišljena niti 

pretpostavljena da rješava tako krupna pitanja kakva su ovim zakonom 

predvi ena, zapravo lanom 6. Ne može se o ekivati da se državnom pomo i 

zna ajno unaprijedi ekonomski razvoj Crne Gore ili još, kako to decidno stoji u 

ta ki 2, da se otklone ozbiljni poreme aji u privredi Crne Gore. Vi znate da to 

objektivno ne može biti smisao ne naro ito onolikog nivoa, odnosno volumena 

sredstava koja se po prilici izdvajaju u zemljama Evropske unije, a koja su, kao 

što znate, tri puta manja nego što su izdvajanja koja su, recimo u prošloj godini 

bila od strane državnih organa namijenjena za ove potrebe. Dakle, to je jedan 

važan momenat koji ne možemo nikako da zanemarimo. 

Dakle, sami koncept ovog zakona bi trebao biti prilago en ne emu što jeste 

uistinu ta takozvana, prije svega ad hok, neposredna državna intervencija kao 

jedno nužno zlo koje je u nemogu nosti da se putem sistemskih mjera i 

sistemskih rješenja otklone odre ene slabosti u ostvarivanju i efektima tih mjera i 

tih akcija države. U tom smislu ovdje, bez obzira što je to nazna eno, ali sami 

redosljed dovoljno govori da pitanje odre enih davanja, odnosno dotacija 

socijalnog karaktera, ili eventualno otklanjanja odre enih rekao bih marginalnih, 

regionalnih dispariteta i neka druga pitanja kao što su neki ad hok slu ajevi, viša 

sila, otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda itd. itd., jesu uistinu pravi 

smisao i funkcija one državne pomo i kako je ona pretpostavljena legislativom 

Evropske unije. Zato se bojim da jedna ovakva definicija možda može da 

pothrani i kod dosadašnjih korisnika, a i onih drugih koji e se možda ponovo 

javiti i prijaviti za ovu pomo , da je država ta koja i dalje treba da servisira njihove 

potrebe i da, na neki na in njihove slabosti u internoj ekonomiji prebace na teret 

državne kase što nije dobro i što mi se ini da je moglo na drugi na in 

odgovaraju om definicijom biti eliminisano, odnosno otklonjeno. 

I još jednu stvar u funkciji ovoga o emu sam govorio. Zapravo, ini mi se 

da je jedno rješenje u Zakonu tako e problemati no i sa stanovišta unutrašnjeg 

pravnog poretka, odnosno sistema u Crnoj Gori. Zapravo, iz lana 7 ovaj oblik 

državne pomo i, zna i fiskalne olakšice, dakle takozvane poreske povlastice, nije

do kraja jasno da li se ovdje uistinu radi o sistemskoj fiskalnoj mjeri ili o ad hok 

državnoj intervenciji za one namjene koje su pretpostavljene ovim zakonom. 

Mi znamo da je sistemski i kod nas, i ne samo kod nas, potpuno jasno definisano 

da su takozvane fiskalne olakšice, odnosno poreske povlastice, kako sa 

stanovišta benificija što ih uživaju poreski obveznici, tako sa stanovišta poreskih 

stopa, poreske osnovice, zatim eventualno izuzimanje odre enih subjekata od 

obra unatog poreza itd., nešto što jeste inherentno samom fiskalnom sistemu i 

dio je fiskalnog sistema, a ne i dio intervencije, kao ekonomsko politi ke mjere 

koja se ad hok preduzima radi ostvarivanja odre enih ciljeva koji su namijenjeni 

državnoj pomo i, odnosno državnoj dotaciji kao takvoj. 

Zapravo, o emu se radi? Sasvim je, po meni izvjesno, da je to svojevrsno 

zadiranje u fiskalni suverenitet, što ga imaju pojedini organi, konkretno 

Skupština. Radi se o tome da se ovo u krajnjem transponuje, zna i ova 

takozvana fiskalna olakšica u nešto što je otpis fiskalnih davanja. To je samo 

drugi naziv za ono što smo nekada, ako se sje ate, kritikovali i što jeste tako. 

Dakle, moje je zalaganje i naše je zalaganje da ovaj zakon ne pati od 

ne ega što može da ugrozi smisao državne pomo i kao jednog neredovnog 

mehanizma za otklanjanje odre enih, prije svega, manjih disproporcija i u 

regionalnom razvoju i odre enih dispariteta u finansijskoj i ekonomskoj politici i u 

nekim drugim politikama. 

I na kraju, ja zaista pozdravljam napor koji je predlaga imao kada je u 

pitanju otklanjanje ovih dilema koje se ti u uspostavljanja jedne regularne 

procedure koja e obezbijediti da ta državna pomo bude na takvom nivou da što 

manje voluntarizam i diskrecija dolazi do izražaja i da ne kažem neke druge 

potrebe i namjere, ili neki drugi kriterijum, prije onih realnih što se u zakonu na 

jedan jasan na in definiše. 

Toliko i hvala. 


Hvala, kolega Božovi u. 

Sljede i je kolega Sekuli , a da se pripremi kolega Milan Kneževi . 

PREDRAG SEKULI : 

Zahvaljujem, gospodine predsjedni e. 

Uvažene kolege, zaista sam sa pažnjom ju e i danas saslušao kolege iz 

opozicije koji su govorili oko ovog zakona i moram da budem iskren da sam ne 

malo za u en. S jedne strane imali smo, ako uopšteno govorimo, napade na ono 

što je odnos liberalne ekonomije, a sa druge strane imamo sada napade na ono 

što bi eventualno bio oblik ne državnog intervencionizma, zato što se ne može 

ovo podvesti pod to, nego državne pomo i pojedinim privrednim subjektima. 

Da odmah razriješimo jednu dilemu koja se pojavila ju e na samom 

po etku svih diskusija, to je bilo pitanje da li je ovaj predlog zakona uskla en sa 

onim što je zakonodavstvo Evropske unije. Žao mi je što naše kolege nekad 

presko e pa neki materijal ne pro itaju, ili nekad do u na sjednicu Odbora za 

me unarodne odnose i evropske integracije, a da se nijesu prethodno upoznali 

sa svim onim što im je dostavljeno kao materijal. Zna i, ovdje imamo ocjenu

uskla enosti propisa sa odgovaraju im propisima Evropske unije. To nam je 

dostavio Sekretarijat za evropske integracije i ovdje je taksativno nabrojano. 

Zna i odredbe Sporazuma sa kojima se uskla uje propis. Zna i Sporazum o 

stabilizaciji i pridruživanju - Glava 6- Uskla ivanje zakonodavstva, sprovo enje 

zakona i pravila o konkurenciji lan 73. Tako e, imamo dalje taksativno 

nabrojano, zna i nivo ispunjenosti obaveze ispunjava se u potpunosti. Ne znam 

da li neko možda ima dilemu oko toga da li je ovo što piše ovdje od strane 

sekretarijata ta no i ako ima tu dilemu zašto tu dilemu nije iznio na samom 

odboru. Ali, da vidimo šta dalje piše, dalje kaže: "da se uskla enost propisa sa 

aki komunite." Zna i uskla enost predloga propisa primarnim izvorima prava 

Evropske unije. Imamo pravila koja se primjenjuju na preduze a, lan 86. 

Podsjetimo se da je to Ugovor o osnivanju Evropske zajednice. Tako e Ugovor o 

osnivanju Evropske zajednice - Državna pomo , lan 87. I zbog toga imamo 

potpunu uskla enost. 

Zna i, tako e imamo potpunu uskla enost i oko drugih propisa koji se 

odnose na ovu oblast, posebno uskla enost predloga propisa sa sekundarnim 

izvorima Evropske unije. Zna i tu dilemu da otklonimo. Ovaj predlog zakona je 

apsolutno uskla en sa pravilima Evropske unije. 

Znam da nikada više ne emo do i u situaciju da pod lupu ili pod sumnju 

stavljamo nešto što je ve re eno na našim odborima, zarad jeftinih politi kih 

poena ili zarad javnosti. S druge strane imamo situaciju kada govorimo o ovom 

predlogu zakona da ne razmišljamo šta je to bilo ranije. Zna i, ovaj predlog 

zakona složi u se sa kolegom Šehovi em iz Socijaldemokratske partije je mnogo 

kvalitetniji u odnosu na ono što je bilo dosadašnje ure ivanje ove oblasti.Tu 

nemamo zaista i ne treba imati nikakvu dilemu i dobro je što ovaj predlog zakona 

imamo ovdje ispred nas. Cijenim da makar zbog jednog lana, lana 4, koji pri a 

o nedozvoljenoj državnoj pomo i gdje se kaže: "Nedozvoljena državna pomo je 

pomo kojom se narušava ili može narušiti slobodna konkurencija tržištu, osim 

državnih pomo i dozvoljenih ovim zakonom". Cijenim da je makar zbog toga 

lana trebalo imati ovaj zakon. Ne znam zašto kolege iz opozicije imaju nešto 

protiv transparentnosti, zašto imaju nešto protiv toga da se jedna oblast, zaista, 

na veoma korektan na in uredi, posebno oblast gdje smo svi osetljivi kada su 

finansije u pitanju. Kada govorimo o dozvoljenoj državnoj pomo i, da se 

podsjetimo: ona je dozvoljena samo ako su ispunjeni taksativno nabrojani uslovi. 

Zna i, unapredjenje ekonomskog razvoja Crne Gore, nadam se da u ovom 

parlamentu nema niko ništa protiv toga, otklanjanje ozbiljnih poreme aja u 

privredi Crne Gore, unapredjenje razvoja odredjenih privrednih djelatnosti ili 

odredjenih podru ja u Crnoj Gori ako se time zna ajno ne uti e na tržišne uslove 

konkurenciju na tržištu. Zna i, opet je to uskladjeno sa onim šta o konkurenciji na 

evropskom tržištu misli Evropska unija, o uvanje kulturnog i istorijskog nasle a, 

namjena socijalnog karaktera koji se dodjeljuje pojedinim korisnicima pod 

jednakim uslovima. Zna se da i tu u vrijeme ekonomske krize nemamo ništa 

protiv. Otklanjanje šteta nastala usled prirodnih nepogoda i vanrednih okolnosti. 

Nije mogu e da e kolege iz opozicije biti protiv solidarnosti koju treba da 

pokažemo svi zajedno kada su ovakve stvari u pitanju; izvršavanje posla od

javnog interesa u obavljanju privrednih djelatnosti koji su povjereni pravnim licima 

u visini potrebnoj za izvršavanje tih poslova. Opet su u pitanju javni poslovi. 

Kada su u pitanju državne pomo i, ta no se zna i taksativno su nabrojani. 

Samo da se vratimo korak unazad. Više nema mogu nosti da vam država otpiše 

poreski dug, sa tom fazom u ekonomiji Crne Gore je završeno. Smatram da je to 

dobra odluka Vlade Crne Gore. Treba da se zna onaj ko duguje državi da to 

treba ta svoja dugovanja da ispoštuje, ali se državna pomo može davati kao 

subvencija, fiskalna olakšica ili garancija države ili opštine. Naravno subvencija 

kamatnih stopa za zajmove, ustupanje dobiti, otpis duga i tako dalje, ali se zna 

kojeg duga i na koji na in je napravljeno i u kojem vremenskom periodu. 

Uvažene kolege, još jedan put da se vratimo na osnovnu intenciju 

zakonodavstva. Sve mora da bude javno, a posebno kada su finansije u pitanju. 

Protiv tog principa u ovom parlamentu niko od nas ne treba da bude. Da li je ovaj 

zakonski tekst mogao da bude bolji, moram da budem iskren da do sada iz 

redova opozicije nijesam uo ni jedan predlog koji bi ovaj i ovakav tekst zakona 

poboljšao i ušao dalje u tom pravcu. 

Još jedan put vas pozivam da sve ono što je do sada re eno zaista 

preispitate i da vidimo da li postoji mogu nost da ovaj tekst bude bolji a ako ne 

postoji mogu nost pozivam vas da zajedno sa nama iz redova vladaju e kolicije 

glasate za njega. Hvala. 


Hvala kolegi Sekuli u. 

Komentar je imao kolega Radojica Živkovi . Izvolite. 

RADOJICA ŽIVKOVI : 


Htio sam da komentarišem izlaganje gospodina Sekuli a. On se uglavnom 

u svojoj diskusiji osvrtao na stavove opozicije iznesene prethodnih dana i govorio 

nam o uskla enosti ovog zakona sa pravilima Evropske unije. 

Ta no je da je u zakonu napisano sve što treba da se napiše da je on 

uskla en sa svim stavovima Evropske komisije, Evropske unije. Medjutim, da li je 

to tako u stvarnosti, to je veliko pitanje i mi uz sve zakone koje donosimo 

obavezno imamo i stavku da je to uskla eno sa pravilima Evropske unije. 

Medjutim, kada stigne izvještaj o spremnosti Crne Gore, o tome koliko je 

napredovala Crna Gora ka Evropskoj uniji, onda imamo kritike baš na te zakone 

koje smo usvojili a najviše na to da se oni ne implementiraju, odnosno ne 

primjenjuju onako kako je napisano u tim zakonima. 

Gospodine Sekuli u, ovo je zakon o kontroli državne pomo i. Na nivou 

Evropske unije ta kontrola je rigorozna. A ko e kod nas da kontroliše kako se 

daje državna pomo ? Komisija koju e izabrati Vlada i koja e po ovom zakonu, 

podnositi izvještaj toj istoj Vladi koja daje državnu pomo . Vi mislite, gospodine 

Sekuli u, da to ovi iz Evrope ne vide. Vide i te kako i Vi to znate da vide, ali radite 

to što radite sve dok možete, do poslednjeg trenutka dokle neko to ne prekine 

jednim potezom. Ja vam garantujem, gospodine Sekuli u, da emo mi za dvije 

godine imati izmjenu ovog zakona ili prije toga, vjerovatno, a ne emo bogami ni

posti i odre eni napredak u drugim oblastima da bi mijenjali ovo. To može da 

bude smiješno ili ne, ali tako e biti. Jer, vi radite toliko u jednom zatvorenom 

krugu da je to nevjerovatno i to znate odli no da je tako, ali to neko posmatra i 

mora to da iza e na vidjelo. Kažete, ne e biti otpisa dugova. Evo danas u štampi 

da je otpisan porez nekom Južnom Jadranu koji je kupio izvjesni, ne emo sad 

ovdje imena pominjati, jer kažete da to nije dobro da pominjemo imena, ali da 

ima otpisa poreskih i neporeskih potraživanja ima i ima e. Kome e se otpisati 

dug? Onome ko je blizak vladaju oj oligarhiji i vladaju oj politi koj eliti, da ne 

kažem vladaju oj porodici. 

Zbog toga se krije ta državna pomo i komisija se formira u okviru Vlade, 

kontroliše je Vlada, a ona podnosi izvještaj Vladi. I vi kažete da mi ne emo 

transparentnost, da nama smeta otvorenost. Pa kome smeta? Onome ko je 

napisao ovaj zakon. Vi krijete te podatke do kojih mi ne možemo nikako do i 

gospodine Sekuli u. I za to, bolje bi bilo da prihvatite naše amandmane da se 

ovaj zakon poboljša, kako ga ne bi mijenjali brzih dana. Hvala. 


Hvala. 

Kolega Sekuli , odgovor. 


Kolega Živkovi u, slažemo se da ljudi iz Evropske unije, ma kako to udno 

zvu alo, znaju šta se dešava u Crnoj Gori. Izvinite, možete li da mi kažete zašto 

je Evropska unija potpisala sa Crnom Gorom Sporazum o stabilizaciji i 

pridruživanju? Zato što smo prevarili Evropsku uniju? Zato što nijesmo donosili 

dobre zakone? Zato što ti zakoni nijesu uskla eni sa pravima Evropske unije? 

Samo još jedno pitanje - da li možete da nam objasnite zašto je Crna Gora 

iskora ila mnogo više nego neke druge zemlje u regionu sa istom startnom 

pozicijom koju smo imali prije nekoliko godina kada je Evropska unija u pitanju? 

Da li mislite da ete sa ovom vašom pri om i pored onoga što javno saopštavaju 

ljudi iz Evropske unije i Evropske komisije, da li ete sa ovom pri om da 

privu ete bira e sa negiranjem onoga što je o igledno? Sa pri om o tome da 

Demokratska partija socijalista ili vlast u Crnoj Gori želi da nekog prevari? 

Nemojte na taj na in da se odnosimo prema našim bira ima i da ih 

podcjenjujemo. 

Zna i, još nekoliko detalja. Imali smo prilike na Odboru da pri amo o 

ovom. Ovo jeste uskla eno sa pravilima Evropske unije. Jeste uskla eno, zna i 

Zakon o državnoj pomo i. Pitanje transparentnosti vrlo je jednostavno. Ovdje je 

ta no taksativno nabrojano ko ima pravo na državnu pomo . Ne postoji 

mogu nost da neko dobije državnu pomo mimo onoga što je unijeto u Zakon, a 

kontrolni mehanizmi su vrlo poznati. Poluge tih nekih kontrolnih mehanizama 

imamo mi ovdje u Parlamentu. Ja vas molim da se uzdržite od paušalnih ocjena. 

Govorimo o konkretnim stavarima i govorim o onome što je sada sadržano u 

Predlogu zakona. Još jedanput kažem zna i Crna Gora je napravila mnogo više, 

ne zahvaljuju i vama, nego zahvaljuju i vladaju oj koaliciji, mnogo više, na 

evropskom putu nego druge zemlje u regionu. Zato imamo i konkretne dokaze.

Zato imamo vi enje ljude iz Evropske unije. Zato mislim da ova pri a vaša nije 

baš korektna do kraja. Zaista želimo i mi i vi da idemo u istom pravcu, ako nam je 

cilj Evropska unija. Hvala. 


Hvala Vam. 

Danas je godišnjica potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. 

Imamo ast da je sa nama tadašnji premijer, a sadašnji potpredsjednik 

Parlamenta pa da se podsjetimo na neke lijepe trenutke u razvoju, trenutke puta 

ka Evropskoj uniji. 

Tre i prijavljeni kolega Kneževi , a poslije njega kolega Zarija Franovi . 

Izvolite, kolega Kneževi u. 

MILAN KNEŽEVI : 

Ja vjerujem da predsjednik to ra una, jer sam ja želio da izrazim blago 

u enje zbog ega ministar finansija nije prisutan ovdje, jer je dobra 

parlamentarna praksa da ministri kada se predlažu zakoni budu ovdje prisutni. Vi 

ste istrajavali nekih 15-20 dana, a poslije je sve pošlo u nekom pravcu. Ja 

o ekujem da e nam u nekom narednom periodu i biti i neki od portira iz 

ministarstava prisutan, a ne e biti ministara, uz sve uvažavanje gospodina preko 

puta mene. 


Ministar je bio ju e. Danas je Vlada i to je razlog. 


Jeste bio je ju e. 

Gospodine Krivokapi u, danas ja ne u ništa re i epohalno ovdje, ali je to 

odnos prema ovom domu i prema Vama, kao predsjedniku Skupštine, a ne 

prema nekim li nim asocijacijama. 


Kao što vidite ja budno motrim nad o uvanjem našeg digniteta 


Jasno, eto kada ne može televizija, kako može Ministarstvo finansija. 

Zahvaljujem. 

Da pre em na Predlog zakona o državnoj pomo i. 

Kao prvo mislim da bi u dijelu definicije državne pomo i bila potrebna 

neka preciznost radi naknadnog eventualnog dvosmislenog tuma enja ili dalje 

primjene. Mislim da bi bio mnogo korektniji termin i definicija da je državna 

pomo svaki stvarni ili potencijalni javni rashod ili umanjeno ostvarenje javnog 

prihoda kojim korisnik državne pomo i sti e povoljniji položaj na tržištu, odnosno 

na konkurente ime se narušava ili postoji opasnost od narušavanja konkurencije 

na tržištu. Mislim, zamjeni e ministra da u lanu 1, odnosno u definiciji državne 

pomo i nije na baš najspretniji na in definisana državna pomo i smatram da e

u njegovoj primjeni biti raznih zloupotreba. Zato bi trebalo insistirati na što 

preciznijem pojašnjenju državne pomo i. 

Tako e smatram da bi u lanu 3 trebala da stoji definicija, odnosno pojam 

potpune prijavne državne pomo i, jer je to skup svih podataka informacija 

navedenih u prijavi državne pomo i onih koji je podnosilac prijave dužan da 

dostavi Komisiji za kontorlu državne pomo i. O tome u malo kasnije govoriti 

kada budem govorio o naknadnoj kontroli informacija koje je onaj koji je želio 

koristiti državnu pomo podnio Komisiji. Tako e smatram da u dijelu lana 4 

nedozvoljene državne pomo i trebalo je da stoji da je nedozvoljena državna 

pomo ona koja je suprotna me unarodnim ugovorima. Smatram da od te 

definicije ne bi trebalo da bježimo i mislim da bi ona potvrdila ovu evropsku pri u 

o kojoj je maloprije govorio i gospodin Predrag Sekuli . Tako e nedozvoljenu 

državnu pomo bi bilo potrebno precizirati na pravi na in, sve ono u prethodnom 

periodu što je smatrano kao nedozvoljena državna pomo u stvari bila 

dozvoljena državna pomo i na in na koji je ra en bio je izuzetno 

netransparentan i omogu avao je odre enim privrednim subjektima enormno 

boga enje i povlaš eni položaj u odnosu na neke druge privredne subjekte. Ono 

što meni ostaje enigma i nadam se da e se pojasniti makar u završnoj rije i, 

jeste sastav Komisije i broj njenih lanova. Ako je lanom 1 odnosno odredbom 2 

u lanu 1 precizirano da se ovaj zakon ne odnosi na oblast poljoprivrede i 

ribarstva, zbog ega e predstavnik Ministarstva poljoprivrede biti u Komisiji koja 

e kontrolisati državnu pomo ? To mi je potpuno nejasno, posebno u dijelu što 

e apanaže otpriliki biti u nekoj prosje noj plati od 400 evra, gospodine 

zamjeni e ministra i mislim da nije u redu da u jeku ekonomske krize broj 

lanova Komisije bude devet da primaju po 400 evra, a uz to imaju apanaže i 

plate u ostalim ministarstvima i mislim da to nije dobar primjer na koji e 

funkcionisati ta komisija. Mislim da bi trebalo izbrisati iz lana kojeg bi predlagalo 

Ministarstvo poljoprivrede, a s obzirom da postoji Uprava za kontrolu 

konkurencije, koliko sam obaviješten, mislim da bi predstavnik te uprave trebao 

da bude u ovoj komisiji i naravno da se broj lanova smanji u regionu. Crna Gora 

daleko prednja i u broju lanovi u ovoj Komisiji za kontrolu državne pomo i. Ono 

što je meni takodje ostalo nejasno i nedovoljno precizirano ovim predlogom 

zakona, jeste prethodna i naknadna kontrola. Koliko sam shvatio mi nemamo 

prethodnu kontrolu a potrebna je zbog onih koji e podnositi izvještaj Komisiji za 

dobijanje državne pomo i. Zato je i potrebna potpuna prijava o kojoj sam govorio 

malo prije, da bi znali ko konkuriše, kako konkuriše, kako bi mogli uporedjivati te 

podatke. Mislim da emo se na i u nekoj nezavidnoj situaciji, ako budemo morali 

naknadno rješavati kontrolu da li je neko koristio na pravi na in pomo , nije li 

koristio, da li emo mu odbiti te subvencije ili emo ih zamrznuti. To su stvari koje 

su veoma važne u ovom zakonu i mislim da nijesu na pravi na in precizirane. 

Kod tajnosti podataka, mislim da nije definisan vremenski period u kom 

važi obaveza uvanja pa treba dodati da treba da se uvaju, po prestanku 

mandata, odnosno radnog odnosa svih lanova u Komisiji za kontrolu državne 

pomo i. 

Upravo gospodin Sekuli je rekao da je ovaj zakon uskladjen sa 

Evropskom unijom i to je sve u redu, ali vidjeli smo da bi Komisija trebala da

podnosi izvještaj Ministarstvu finansija. Na elno sam shvatio od kolege Šehovi a 

ju e dok je diskutovao da e se taj izvještaj dostavljati i parlamentu, što je po 

meni najbolje rješenje, jer zašto postoji ovaj parlament, jer ako mi trebamo samo 

nekom aklamacijom ovdje da prihvatamo predlog zakona ili ne prihvatamo, da 

se sve ostalo završava u nekim vladinim kuloarima i salonima, onda je uloga nas 

poslanika i ovog zakonodavnog doma potpuno izlišna i jasno je da mi moramo 

vršiti kontrolu u parlamentu, ne samo oko ovog pitanja, nego i oko mnogih drugih 

pitanja. Tako da sam shvatio da je to u redu. 

Ono što je važno i što moramo pomenuti, jeste da Evropska unija insistira 

da se državna pomo dodjeljuje u manjim iznosima, prije svega preduzetnicima i 

malim i srednjim preduze ima za otvaranje novih radnih mjesta, istraživanje i 

razvoj, inovaciju i zaštitu životne sredine. Pretpostavljam da je i do sad bilo 

odredjenih vidova državne pomo i, ali ne vjerujem da je ijedan vid državne 

pomo i usmjeren ka zaštiti životne sredine, nekim inovacijama, istraživanju i 

razvoju, nego su vršeni selektivno na žalost, po politi koj pripadnosti. 

Ono što bi bilo takodje važno, a mislim da je ministar bio dužan da uradi, 

jeste da nam da presjek državne pomo i u nekom periodu od 2003. do 2006., ili 

od 2001. do 2006. godine da vidimo kome smo sve pomagali, koja su to 

preduze a bila privilegovana, koji to privredni subjekti. Na žalost, plašim se da su 

bili privilegovani upravo oni subjekti kojima nije bila potrebna državna pomo , 

dok su neka svjesno puštana niz vodu i ne vjerujem da e se tu prona i neki 

subjekti koji se nalaze pred ste ajima, a njihovi radnici se nalaze u dubokoj 

socijalnoj agoniji. Tako da smatram da u završnoj rije i možda projektno, 

vjerujem da nemate tu dokumentaciju kod sebe, možete re i koliki je taj neki 

iznos bio od 2001. pa recimo do 2006. godine državne pomo i. 

Ono što meni ostaje nejasno, jeste ko e utvrdjivati da li je nekome 

prodata nekretnina po cijeni manjoj od tržišne, kome su odobreni zajmovi, 

subvencije, poreske olakšice i kona no, kome je kao vid državne pomo i 

odobreno da zakonom propisane dadžbine ne uplati u budžet države. Zakon 

predvidja formiranje komisije koja bi trebala sve to da uradi, ali mislim da emo u 

ovom momentu teško mo i implementirati ovaj zakon onako kako je to i 

napisano. 

Takodje, ono što ostaje nejasno i što bi trebalo precizirati, jeste da se ti 

dozvoljeni iznosi državne pomo i jasno preciziraju, da se odnose na ekonomski 

razvoj podru ja sa niskim životnim standardom, za otklanjanje ozbiljnih 

poreme aja u privredi, za projekte od posebnog nacionalnog zna aja, za razvoj 

odredjenih privrednih djelatnosti uz uslov da se ne narušava konkurencija na 

tržištu, za zaštitu i o uvanje kulturnog nasledja, za otklanjanje štete od 

elementarnih nepogoda. Ne mislim da smo u prethodnom periodu na pravi na in 

davali tu državnu pomo i da smo na pravi na in investirali u podru ja sa niskim 

životnim standardom za otklanjanje ozbiljnih poreme aja u privredi, ali eto u 

prošloj godini je bio jedan bankarski poreme aj, to je jedino našto možemo u 

ovom momentu ukazati. 

Milsim da e u Crnoj Gori biti nejasno preciziran problem konkurencije, 

ak i u oblastima u kojima konkurencija može da funkcioniše bez problema, 

dešava se da izvršna vlast, posebno lokalne samouprave svojim aktima

pomognu samo jednoj firmi i tako stvaraju monopoliste. Ali, Komisija je tu, koliko 

sam shvatio, potpuno nemo na da na pravi na in zaštite i interveniše na tržištu 

Crne Gore. 

Tako da mi ostaje dilemma. Vezano za stvarne ingerencije naravno, ovaj 

zakon je jedan pozitivan iskorak uz sve ove primjedbe koje sam ovdje naveo, 

mislim da se može dobro popraviti i naravno što je najvažnije da se treba 

implementirati na pravi na in i mislim da nije u redu da neke diskusije kolega iz 

vladaju ih struktura odmah po inju sa napadima na opoziciju i sa napadima na 

naše komentare vezane za ovaj zakon, jer kao što ste vidjeli za razliku od 

mnogih mi smo pro itali ovaj zakon i dali neke sugestije i primjedbe i ta neka 

napada ka pri a vezana za ovu oblast nije potrebna. Toliko i hvala. 


Hvala vam. 

Kao što vidite, dobili smo još jedan servis, posljednji minut u eš a u 

raspravi bljeska vaš mikrofon i prije gašenja da imate orijentaciju, dok ne 

dobijemo i na ekranu sli an servis. 

Kolega Zarija Franovi je sljede i diskutant, a neka se pripremi kolega 

Srdjan Mili . 

ZARIJA FRANOVI : 

Poštovane kolege, evo ja u se uklju iti oko ovog zakona i iskoristio sam 

malo slobodnog vremena samo da uporedim ovaj zakon sa zakonima u regionu, 

Zakonom o kontroli državne pomo i iz Republike Srbije, koji je donesen 22. 7. 

2009. godine, a primjenjuje se da li 1.1.2009. ili 1.1.2010. godine, ali mislim da je 

ovaj prvi. Isto tako sam uporedjivao i sa hrvatskim zakonom, koji je donesen 30. 

aprila 2004. godine i inoviran je u novembru 2005. godine i uglavnom sam našao 

iste stvari. 

Prvo, obaveza ovog zakona definitivno proisti e iz Sporazuma o 

stabilizaciji i pridruživanju i uskladjivanje ovog zakona. 

Ja bih samo malo naglasio neke slabosti prethodnog zakona. To je prije 

svega horizontalna državna pomo , regionalna državna pomo i sektorska 

državna pomo . Iz analize i itaju i malo odredjene papire iz dokumentacije i 

tako dalje, upravo narušavanje konkurencije se vezuje za sektorsku državnu 

pomo i tu može do i do raznorazne selektivnosti i primjene i tako dalje. Tako da 

je ovo najve i pomak ovog zakona upravo što se taj dio eliminiše iz zakona i to je 

jedan od prioriteta i svakako da ono što je najvažnije za ovaj zakon i intencija 

ovog zakona jeste pitanje konkurencije. To je najzna ajnije pitanje i pitanje 

javnosti i pitanje transparentnosti. Kada govorimo o primjeni u zemljama 

Evropske unije, on je direktno vezan za lan 87 Ugovora o osnivanju evropske 

zajednice. Šta piše ta no u ovom zakonu - u Ugovoru o osnivanju evropske 

zajednice, državna pomo se definiše kao svaki stvarni ili potencijalni javni prihod 

ili umanjeno stvarno ostvarenje javnog prihoda koji korisnik državne pomo i sti e 

povoljnijim položajem na tržištu odnosno na konkurente, ime se narušava ili 

postoji opasnost od narušavanja konkurencije na tržištu. I tu su regulisane i

poreske olakšice i odredjeno oslobadjanje i td. To mislim da je glavni cilj ovog 

zakona, u stvari pitanje konkurencije. 

Ovo što je uklonjeno iz prethodnoga zakona to je ovo što sam malo prije 

rekao. Ono što je najvažnije i što je po meni prioritet, a vezano van ovoga zakona 

da u Crnoj Gori bude što manje državne pomo i. Odnosno procenat državne 

pomo i u bruto društvenom proizvodu da bude manji ili bolje re eno da se što 

više po mogu nosti približavamo onim principima ili procentu Evropske unije. 

Uporedjuju i sa zakonima iz okruženja došao do podataka da možda 

postoje neke dileme oko broja lanova komisije. Kod nas ih ima osam, u Srbiji 

ima etiri plus jedan, zna i predsjednik. I u okruženju. Mogu e je da je možda 

ovo više lanova, ali neka bude i tako, to je zna i lan 11 stav 1, ali u lanu 3 da 

bude jedan od lanova iz Ministarstva ekonomije. U okviru Ministarstva 

ekonomije postoji Uprava za zaštitu konkurencije. Zna i cilj je da ta Uprava za 

zaštitu konkurencije što bolje i kvalitetnije funkcioniše i možda bi bilo bolje da 

umjesto da stoji ili da se precizira, ja naravno ne u podnositi amandman, da 

bude lan iz Uprave za zaštitu konkurencije. Mislim da je to bolje i da je to 

regulisano u regionu i mislim da je to ovako interesantno pitanje. Mandat komisije 

etiri godine u Srbiji je pet godina i što je važno, transparentnost primjene ovog 

zakona, mislim da je to jedno od glavnih pitanja i uporedjuju i i jedan i drugi 

region, i Srbiju i Hrvatsku i ovaj dio veliki je pomak. 

E sada, ko koga imenuje i kako se podnosi izvještaj i tu mogu postojati 

dileme. Amandman kolege iz SDP-a je dobar, ali možda i nije morao da se ak 

prihvati.Iz prostog razloga zavisno ko komisiju imenuje, ne ulaze i zna i da ja 

nešto sada naružavam da li je to javno transparentno itd. Komisiju u Srbiji 

imenuje Vlada, izvještaj se podnosi Vladi Srbije, zna i ne Skupštini, ali nije dobro 

precizirano to, taj rok podnošenja izvještaja. Hrvatski Sabor imenuje ovu komisiju 

i potpuno je logi no da ova komisija i podnosi izvještaj hrvatskom Saboru, 

odnosno Skupštini evo po našem jeziku. To je ovako što sam iz tog dijela htio da 

kažem. 

Sada da malo uporedim ove stavove, zna i stav 1 lan 2, zna i odredbe 

zakona se ne primjenjuju na državnu pomo u oblasti poljoprivrede, to je ta no, 

zna i uporedjuju i i zakon Srbije, uporedjuju i i zakon Hrvatske, mislim da smo tu 

na istome fonu. Zna i i jedan i drugi zakon, recimo lan 1 u Srbiji je stav 2, lan 2 

u Hrvatskoj isto tako, ne tangira pitanje poljoprivrede i ribarstva. Ali recimo u 

Hrvatskoj postoji Agencija za zaštitu ili pomo i koja se odnosi na poljoprivredu i 

na ribarstvo. lan 2 je državna pomo kako je interpretirana, u stvari ono isto što 

je predvidjeno lanom 87, stav 1 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice. lan 

3 se umnogome poklapa ili je isti kao što su ovi ostali lanovi zna i u regionu 

govorim, zna i govotim o tim pozitivnim iskustvima. 

U lanu 3 stav 4, takodje državna pomo je, po meni, dobro definisana i 

nedozvoljena državna pomo je dobra stvar. To je i otprilike ono što je bio 

problem vezan za konkurenciju i narušavanje tržišnih principa, to je ono što je 

eliminisano, govorim o regionalnoj, sektorskoj i horizontalnoj državnoj pomo i. 

lan 6 je identi an kao i lan 4 iz hrvatskog zakona i tangira sve ono što je 

u ovom lanu napisano, ali jedno od pitanja koje se postavilo, recimo stav 7, 

izvršavanje poslova iz javnog interesa u obavljanju privrednih djelatnosti koji su

povjereni pravnim licima u visini potreba za izvršavanje tih poslova. Ono što je 

javni interes, bez obzira da li je vlasnik privatnik ili država, to je jedan od prioriteta 

jer država o tim stvarima mora da vodi ra una. lan 7 je takodje regulisan ovim 

zakonom iz osnivanja Evropske unije. Ja bih onda možda sekretara finansija 

mog uvaženog sugradjanina pitao koja je to referentna kamata. Referentna 

kamata je i 

lan 10 oko podnošenja izvještaja, rekao sam sa amandmanom koji je 

prihva en od kolege Konjevi a, da je prihva eno podnošenje izvještaja i 

Skupštini. Zna i Vlada formira komisiju, imenuju se lanovi komisije i nije bio ak 

ni problem da to bude izvještaj Vladi, ali nije problem radi javnosti i 

transparentnosti, mada je možda ak ovo malo što bih rekao ja, ne znam da li je 

grubo i prebukirano. 

U lanu 19 hrvatskog zakona skupština formira komisiju, istoj se podnosi 

izvještaj. Naravno, i taj rok je malo kra i. Kod njih se 30. aprila podnosi izvještaj i 

da li je možda zbog obaveze ili rada Parlamenta jer tada imamo i završne 

ra une, Budžet, možda rebalans, vrlo zna ajne sistemske zakone, da li bi možda 

trebalo da je kra i period, jer je kod nas 30.jul. To je što se ti e tog dijela. 

Naravno, i godišnji izvještaj. U jednoj zemlji se ne podnosi Parlamentu, u 

drugoj se podnosi i u pitanju su rokovi. Me utim, ima nešto što je možda važnije 

od ovoga, a to je da državne pomo i bude što manje. Povadio sam podatke. 

Konkretno posao za vas, program Zavoda za zapošljavanje. Tu je utrošeno 

11.355.702. Da ne navodim sada koji su to projekti jer možda imam malo 

vremena, ali nije samo ni taj dio. Kada je u pitanju podsticaj razvoja, 

zapošljavanje, kreditiranje, otvaranje radnih mjesta itd. To isto radi Agencija za 

razvoj malih i srednjih preduze a, pa bih ja onda možda sam htio bit voljan da 

smo raspravljali o jednom zakonu koji ju e nijesmo prihvatili u Parlamentu ovdje 

da pri amo, pa da razmijenimo malo mišljenja oko preuzimanja odre enih 

poslova nekih predloga odre enih agencija, kao što je Agencija za razvoj malih i 

srednjih preduze a. Pitanje je tako e Fonda za razvoj koji se bavi tako e ovom 

problematikom i ono što je veoma zna ajno to je da se samo vratimo i povežemo 

na Uredbu Zavoda za zapošljavanje o poreskim olakšicama teže zapošljivih. 


Hvala Vama. 

Slede i je, za sada jedini prijavljeni, kolega Sr an Mili . 

SR AN MILI : 

Hvala, gospodine predsjedni e. 

Uglavnom se mogu sa mojim prethodnikom složiti u najve em dijelu 

njegove diskusije osim u onom dijelu da treba da bude što manje državne 

pomo i vezuju i to za akciju koju je pomenuo, jer kontrola državne pomo i 

podrazumijeva prije svega na in kako ete one evidentne probleme koje imate u 

društvu da riješite na jedan organizovan na in u skladu sa direktivama Evropske 

unije i po e u na takav na in ovu moju raspravu danas. 

O svemu pri amo samo ne pri amo o evaluaciji, o onome što smo do 

sada napravili sa našom državnom pomo i. Ja sam o ekivao da e predlaga iz

Ministarstva finansija na takav na in po eti, re i - od 2003. do 2007. godine Crna 

Gora je u oblicima državne pomo i potrošila toliko i toliko sredstava, a to je 

podrazumijevalo direktne i indirektne efekte. Direktne efekte u ovom dijelu o 

kome ste govorili, mala i srednja preduze a, da vidimo šta je formirano, šta se 

desilo sa diverzifikacijom onoga što je trebalo Crnoj Gori, na koji na in smo 

smanjili uvoz, da vidimo da li smo prošle godine zaista uvezli 50.000.000 evra 

vode, da li smo prošle godine zaista uvezli 23.000.000 evra mlijeka, da li 

možemo da kažemo da Podgori ka mljekara ne treba da funkcioniše, jer Crnoj 

Gori ne treba mljekara na takav na in. Ja o tome želim da pri am. Potpuno ste 

ispravno rekli. U lanu 87 Ugovora o osnivanju Evropske zajednice ta no je 

navedeno šta je to što bi trebalo da se uradi. Postoji kolizija? Kolizija postoji u 

Ustavu Crne Gore da niko ne smije biti oslobo en pla anja poreza kad imamo 

otpise poreskih potraživanja. Zašto smo napravili otpise poreskih potraživanja? 

Ko ima diskreciono pravo da kaže koja e firma danas biti oslobo ena poreskog 

duga, jer se uglavnom radi o poreskom dugu, ne radi se o ne emu što se 

unaprijed definiše koja e firma biti, nadam se. Nadam se da do te faze još uvijek 

nismo došli. 

Horizontalna državna pomo . Ne, ja mislim da je potpuno pogrešan 

pristup. U po etku treba horizontalna državna pomo i ona je najmanje podložna 

tome da mogu da postoje zloupotrebe. Ta no ste rekli, regionalna državna 

pomo je nešto o emu smo raspravljali na našem Odboru za ekonomiju, 

finansije i budžet. Vrati u se kasnije na to. Želim samo da polemišem sa onim što 

je govorio kolega prije gospodina Franovi a iz DPS-a. Rekao je da je usaglašeno 

ovo sa evropskim zakonodavstvom. Imam to zadovoljstvo da sam nekim svojim 

malim naporom u decembru 2004. godine obezbijedio da se promijeni na in ili 

Poslovnik o radu Vlade Crne Gore gdje je definisano da svaki zakon od toga 

dana pa nadalje koji dolazi u skupštinsku raspravu mora da ima tzv. izjavu o 

uskla enosti sa aki komuniteom i da tamo postoje tri principa od kojih ne tražimo 

da budu sva tri zadovoljena, ali da jedan od njih mora da bude definisan u toj 

izjavi, dakle, u potpunosti uskla eno, djelimi no uskla eno, nije uskla eno. Za 

ova dva slede a da se definiše rok kada e biti uskla eno sa evropskim 

zakonodavstvom. 

Ovdje se pokazao papir potpisan od strane Sekretarijata za evropske 

integracije. Samo pitam da li danas postoji Sekretarijat za evropske integracije 

kao tijelo u Vladi Crne Gore? Da li postoji možda ministarstvo za evropske 

integracije? Ako postoji sekretarijat za evropske integracije onda je jasno da je taj 

dokument dat prije nekoliko mjeseci. Da li emo da kažemo da se do sada u ovih 

narednih nekoliko mjeseci nije desila ni jedna promjena u tom zakonodavstvu, o 

tim tekovinama, pravnim tekovinama Evropske unije koje definiše ovo podru je? 

Ja moram da priznam da sam, itaju i ovo sve, otprilike po eo da 

shvatam i koncept šta zaista zna i ta državna pomo i zašto je ona potrebna. 

Pominje se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koje je potpisao ovdje, što bi 

rekli Hrvati, nazo ni gospodin Šturanovi kao predsjednik Vlade, mislim 15. 

oktobra 2007. godine, ali zašto je to bilo potrebno? Mi pripadamo tzv. regionu A i 

ovo je nešto što e biti mnogo bitno za itavo pristupanje Crne Gore Evropskoj 

uniji. Region A su sve one zemlje koje su, potencijalni kandidati za lanstvo, koje

imaju svoj BDP ispod 75% prosjeka BDP zemalja Evropske unije. Kada neko 

postavlja pitanje kada emo biti lan Evropske unije, nemojte da zaboravite, 

onog trenutka kada presko imo tih 75%, ne samo kada budemo ispunili i usvojili 

sve zakone, ne samo kada budemo sivu ekonomiju smanjili na najmanju mogu u 

mjeru nego kada budemo bili spremni da budemo dio te evropske porodice i 

kada nam gra ani per kapita, normalno, budu imali njihov prosjek da bude ve i 

od 75% tadašnjeg prosjeka tih zemalja lanica Evropske unije. Li no smatram da 

imamo šansu da budemo, ako ne 29. jer se ne zna sa Islandom što e i kako biti, 

ve 30. a o tome smo pri ali i u Cavtatu kada smo bili na konferenciji. O onome 

mimo konferencije ne emo sada pominjati ništa. 

U svakom slu aju, postoje razlozi. Državna pomo je u legislativi 

Evropske unije definisana kao 4. dio zakonskog ure enja konkurencijske politike 

i potpuno je u pravu gospodin Franovi da treba vezati Agenciju za zaštitu 

konkurencije i njenog predstavnika. Smatram, normalno, ne želim da ikome 

dociram i da neko to napravi na druga iji na in, neka se uradi u skladu sa 

mogu nostima ministra finansija i svega ostalog. Ono što je problem u ovoj 

itavoj pri i,a pomenuto je da se mi ne zalažemo za transparentnost, je injenica 

koju smo saznali kada smo raspravljali o izvještaju o kontroli državne pomo i za 

2008. godinu, i kada do ete u situaciju da vi kao poslanici sa svim resursima koje 

imate vidite da se ne slaže završni ra un budžeta sa podacima koji se nalaze u 

izvještaju i da se razlikuje u onom po etnom obliku za nekih, pomognite mi, 16, 

17, 18 miliona evra poreskog otpisa, a da od toga poreskog otpisa u kasnijem 

izvještaju se definiše sedam, osam miliona, ini mi se da je pripadalo tom dugu, 

onda postoji problem u vjerodostojnosti, kao što danas imam problem i u odnosu 

na ovaj dokument koji je došao od Sekretarijata za evropske integracije. Dakle, 

definisanje uskla enosti je vezano samo za datum kada se dostavlja taj 

dokument. Nažalost, mi imamo praksu da se zakoni stavljaju u proceduru ili se 

usvoje na Vladi, dostave se Skupštini, postoji problem vremenskog okvira, 

moramo se nau iti da nam ne smeta da obnovimo tu izjavu uskla enosti ukoliko 

postoji razlika nekoliko mjeseci. 

Pravne tekovine Evropske unije su živa materija. Izvori pravne tekovine 

Evropske unije su razli iti i mi moramo da shvatimo da u itavoj toj pri i emo 

vrlo lako do i u situaciju, normalno, podzakonskim aktima e se definisati 

zna ajan dio ove problematike. Podzakonski akti e biti oni koji e se mijenjati 

mnogo eš e nego što e se mijenjati zakoni. Zakonom stvaramo samo 

normativni okvir. Podzakonskim aktima stvaramo sve ono što je potrebno da bi ta 

kontrola državne pomo i zaista bila na adekvatan na in. Sje am se da je u tom 

izvještaju o kontroli državne pomo i za 2008. godinu bila napravljena i tabela 

koliko je to procenata BDP-a što se ti e Crne Gore, koliko je to prosjek Evropske 

unije i ini mi se da je kudikamo bio niži procenat Crne Gore u odnosu na 

procenat koji je bio definisan od strane prosjeka Evropske unije. 

Možda jedan kratki pregled onoga što su radile zemlje koje su pristupale 

Evropskoj uniji i na koji na in su definisale tu džavnu pomo . U Austriji, 

horizontalna pomo je predstavljala najzna ajniju kategoriju državne pomo i, 

naro ito namijenjena programima razvoja, istraživanja, zaštite životne sredine i 

razvoja srednjih i malih preduze a. U Belgiji 82% državne pomo i na po etku je

ila horizontalna državna pomo . U Danskoj 84% državne pomo i na po etku je 

bila definisana kroz horizontalnu pomo . U Njema koj horizontalna pomo je bila 

relativno mala, ali najve i dio je bio za regionalne pomo i, odnosno za one regije 

koje su bile najmanje razvijene, a znamo da su te regije pripadale onom 

isto nom dijelu Njema ke, zna i, Bandenburg, Metenburg, Saksen, Saksen 

Anhalt, Turingen itd. U Gr koj se dešavaju promjene. Krenulo se sa horizontalne, 

završilo se na regionalnoj državnoj pomo i. Znate, malo smeta, ja sam rekao to i 

na Odboru, ini mi se da e morati, bez obzira ko bude formirao Vladu u 

narednom periodu, a ja se nadam da e to biti zamjena pozicija, nadam se, 

borim se za to da bude zamjena pozicija, da pre ete malo na ovu stranu i da 

vidite... 


Hvala Vam. Bi e prilike. 

Više niko nije prijavljen za u eš e u raspravi. Mi imamo mogu nost za još 

najmanje 45 minuta rasprave. Da li neko želi rije ? Možemo li da zaklju imo 

raspravu ako se niko ne priprema za u eš e? 

Hvala vam. Evo, ministar je došao, ali zato je otišao mladi kolega, nije bio 

dovoljno strpljiv. Ništa, onda ostaje da završimo. Zaklju ujem raspravu i dajem 

završnu rije ministru Lukši u. 

IGOR LUKŠI : 


Nažalost, iz objektivnih razloga nisam bio u prilici da prisustvujem 

najve em dijelu jutrošnje rasprave, ali makar iz ovoga što sam uo o emu je 

govorio gospodin Mili , o igledno da je taj dio rasprave bio kvalitetan i da se 

govorilo zaista o materiji koja je vrlo zna ajna i o kojoj sam govorio ju e tokom 

uvodnog izlaganja kao jednoj od najve ih izazova koji su pred nama u procesu 

evropskih integracija. Taj se izazov naravno ne iscrpljuje donošenjem zakona. Mi 

taj zakon ve imamo i sprovodimo ga i pogotovo ove godine mislim da je 

Komisija, odnosno odgovaraju e odjeljenje Ministarstva finansija, a potom i 

Komisija imala jako puno posla kao što su uostalom u itavoj Evropi sve sli ne 

komisije, odnosno države imale jako puno posla da usaglašavaju pojedine 

programe sa onim što je briselski nadzor nad državnom pomo i, ali se posao, 

sasvim sigurno, ne završava današnjim izjašnjenjem Parlamenta u odnosu na 

zakon. Taj posao se nastavlja ve narednih dana u cilju pripreme podzakonskih 

akata koji treba u potpunosti da odraze ono što je intencija zakona, a to je da u 

ovoj fazi usaglasimo, ve u ovoj fazi, u skladu sa obavezama iz Sporazuma o 

stabilizaciji i asocijaciji našu legislativu kada je državna pomo u pitanju sa onim 

što su najnovija pravna dostignu a u Evropskoj uniji. U tom pravcu komentar u 

odnosu na to da li je u potpunosti inkorporirana odgovaraju a direktiva Evropske 

unije, zna i, zakon zaista to tretira sa nekih tridesetak lanova, ali Uredba koja e 

biti predmet, kojom e se dalje razraditi zakonodavstvo ima na primjer 90 

lanova i ona detaljno razra uje sve te oblike horizontalne pomo i o kojima je 

govoreno, i pitanje zapošljavanja, i sanacija restrukturiranja, i istraživanja, zaštita 

životne sredine, nauka, istraživanja itd. To je, naravno, samo jedan od akata koji

treba da se pripremi. Jako je važno što smo u ovom postupku imali izuzetno 

kvalitetnu podršku kroz Fining projekat evropskih eksperata iz Slovenije, iz 

Letonije i nekih drugih zemalja. Mislim da smo, u komunikaciji sa Evropskom 

komisijom, pokazali da ovom problemu pristupamo jako ozbiljno i vjerujem da 

emo u narednom periodu dobiti dodatno pozitivne ocjene. Odgovaraju e ekipe 

su ve prolazile i prolaze kroz obuku u tom smislu i mislim da smo, zaista, za 

relativno kratko vrijeme, napravili veliki iskorak. Ju e je u svojoj diskusiji poslanik 

Šehovi podsjetio na to gdje smo mi, a gdje su odre ene zemlje u regionu. 

Mislim da možemo suditi o tome kao o prili no zna ajnom napretku koji smo 

napravili u ovoj oblasti. Nadam se da e Parlament podržati ovaj zakon. 

Zahvaljujem. 


Hvala potpredsjedniku Lukši u. 

Završili smo raspravu i o ovom zakonu. Dogovor je bio da ne otvaramo 

sljede i ciklus, jer on ide sa televizijskim prenosima. Plan je bio da radimo do 

13.00 asova, a završili smo malo ranije. 

Zahvaljujem se svim u esnicima u raspravi. Vidimo se u utorak a, 

naravno, Kolegijum e biti ranije. 

Hvala vam. 

20.10.2009. u 13. 30 h 



zasijedanja u 2009. godini. 

Po dogovoru, na dnevnom redu su tri zakona koji traže, prilikom 

usvajanja, ve inu svih poslanika, samim tim i obezbijedjen je televizijski prenos . 

Poslije njihovog završetka idemo na raspravu o izvještaju sudske grane vlasti za 

2008. godinu. To je današnji radni dan. Mislim da emo uspjeti da obavimo sve 

to danas. 

Prije prelaska na prvu ta ku dnevnog reda, imamo dvije procedure, da ne 

kažem povrede Poslovnika. 

Poslanik Damjanovi i poslanik Radulovi . Izvolite. 



Poštovana Skupštino, poštovani gra ani, 

U skladu sa lanom 94 stav 3, "predsjednik Skupštine objavljuje i utvr uje 

dnevni red i prelazi se na pretres po utvr nom redosljedu" i stavom 4 gdje vi 

možete u toku sjednice izvršiti izmjenu u redosljedu pretresa pojedinih ta aka. 

Htio sam da se svojevrsna konfuzija koja je izvazana od strane pojedinih medija, 

ovdje riješi. Uporno imamo ovih desetak dana od strane Radio-televizije Crne 

Gore to da emo danas da razmatramo Završni ra un Budžeta i to se ponavlja 

svaki dan i svaki dan se najavljuje. Dnevni list "Pobjeda" je to najavljivao iz dana

u dan. Stvorena je odre ena konfuzija kod javnosti, gra ani zovu i interesuju se i 

pitaju je li danas Završni ra un budžeta. Htio bih ovdje da skrenem pažnju 

medijima da postoji skupštinska procedura, pogotovo Javnom servisu Televizije 

Crne Gore, da postoji i Ustav i Poslovnik Skupštine i da se zna da se Završni 

ra un budžeta razmatra zajedno sa Godišnjim izvještaj Državne revizorske 

institucije. Pošto smo taj Izvještaj dobili danas na klupama, u nekom optimalnom 

roku od 10 dana emo na Odboru razmotriti taj izvještaj i tek tada e se ste i 

uslovi da se taj Predlog završnog ra una budžeta razmatra na plenumu, što ste 

vi i rekli kada ste utvrdjivali dnevni red. Da samo demantujem i da pojasnim 

pojedinim medijima da ne mogu tako zbunjivati javnost, ve da se zna 

jednostavno skupštinska procedura i red. Hvala. 


Hvala Vam na pomo i. 

Sami ste rekli, kod utvr ivanja dnevnog reda smo naglasili da se eka da 

radna tijela razmotre Izvještaj Državne revizorske institucije da bismo mogli 

kvalifikovano razmatrati i završni ra un budžeta za 2008. godinu, što je i 

zakonska obaveza. 

Pomažemo jedni druge pa se nadam da emo tako i nastaviti. 

Kolega Radulovi , izvolite. 



Htio bih da iskoristim ovu priliku, sa krajnjom ozbiljnoš u, imaju i ve u 

vidu da je naša Skupština bila jedan od glavnih predmeta analize po poslednjem 

Izvještaju Evropske komisije, ne žele i da kažem u kojoj mjeri, kako i na koji 

na in, zamolio bih Vas, kao predsjednika Skupštine, zajedno sa Vašim 

zamjenicima, pomo nicima, zajedno sa Kolegijumom, da nam za idu u sjednicu 

plenuma spremite plan aktivnosti sveobuhvatan, kako bi ova Skupština bila do 

kraja ono što treba da bude. Posebno kada je proces evropskih integracija, od 

performansi finansijskog, podrške, logisti ke podrške, prohodnosti, kvaliteta i 

svega onoga, tako da ovaj kvalitet i ova ocjena koja je data u ovom izvještaju za 

godinu dana bude mnogo bolja. Zna i, jednostavno, to je moja molba. Ne želim 

da komentarišem što je ovdje, samo želim da naša Skupština bude bolje 

ocijenjena sljede i put zato što ima sve pretpostavke za to i zaslužuje. 

Druga stvar, ako mogu ponovo da pomenem, sa poslednjim informacijama 

koje se dešavaju u Hrvatskoj i kada su u pitanju hrvatske ceste i odgovor i odnos 

Vlade prema hrvatskim cestama i prema konstruktoru, volio bih da Vi, kao 

predsjednik Skupštine, budete informisani okoega toga, tako da se odredite 

prema poslu stolje a na jedan kvalitetan na in dane bude kasno. 


Hvala, kolega Radulovi u. 

Prvo pitanje, kolega Božovi i kolega Banovi su napravili plan rada do 

kraja godine, a svakako nas o ekuje i plan za 2010. godinu i u o ekivanju imputa 

koji dolaze od radnih tijela, izme u ostalog Odbora za me unarodne odnose i

evropske integracije i drugih odbora, sa ini emo naš mogu i plan rada. Mogu 

re i da ono što je evidentno jeste poboljšanje u radu Skupštine, osim u dijelu 

resursa koji nam nedostaju.Vidjeli ste, finansijski i ljudski resursi i to nije u suštini 

naše mo i, ali svakako imamo mo da to popravimo kod usvajanja novog 

budžeta, da ne budemo Skupština sa najmanje zaposlenih u Evropi, koja 

servisira poslanike, da predjemo u to da poslanici dobiju mnogo bolji stru ni 

servis, istraživa ki servis i sve ono što je potrebno da bi dobar zamah koji smo 

uhvatili, pove anjem politi kog konsenzusa, što je bilo vrlo važno poslije nekog 

perioda, vrlo veliko dostignu e koji je dobar osnov za sve ostalo, pretvorili u još 

bolji rad Parlamenta u onom dijelu, a to je nadzorno kontrolnog dijela parlamenta. 

Slažem se sa vama. 

U drugom dijelu sam vrlo spreman da Vas saslušam, ak i u prisustrvu 

ministra saobra aja, da bismo te stvari raspravili. 

Hvala Vam u želji da pomognemo zaštiti državnog interesa, tako bih ga 

nazvao, u svakoj fazi gdje je to mogu e, nema nikada završenog posla, bez 

obzira na pravne procedure, treba pratiti stvari, na i ako ima greške i ispravljati, 

ako je to uopšte mogu e. Hvala na tome i pokuša u da ve danas ili sjutra to 

dogovorimo sa Vama i Vašim kolegama. 

Možemo li pre i na dnevni red? Hvala. 

Sada je 13. 33 asova i kre emo na Predlog zakona o lije enju 

neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama. 

Ministar Radunovi je tu i zahvaljujemo mu se. 

Izvolite, 10 minuta. 

MIODRAG RADUNOVI : 

Poštovani predsjedni e, gospodo poslanice i poslanici, predstavnici 

medija, uvaženi gra ani, 

Dans je pred nama Predlog zakona o lije enju neplodnosti asistiranim 

reproduktivnim tehnologijama. Napredak i razvoj biomedicinske nauke i nau noistraživa 

kog rada, te harmonizacija unutrašnjeg zakonodavstva sa pravnom 

regulativnom Evropske unije, nametnuli su potrebu donošenja ovog zakona za 

dobrobit ovjeka uz zaštitu fundamentalnih ljudskih vrijednosti, kao što su život, 

tjelesni integritet, ljudsko dostojanstvo, genetski identitet, privatnost i ostala li na 

prava i slobode. 

Ovim zakonom uredjuju se uslovi, na in i postupak lije enja neplodnosti 

kod žena i muškaraca, kod kojih je utvr eno da do za e a ne može do i 

prirodnim putem i obezbje uje se dostupnost ovih postupaka pod jednakim 

uslovima i bez diskriminacije licima kojima je to jedini na in da ostvare potomstvo 

uz potpunu slobodu odlu ivanja o ra anju djece. 

Tako zakon propisuje primjenu ovih postupaka lije anja bra nim ili 

vanbra nim supružnicima. Me utim, predlaga je prihvatio i amandman Odbora 

za rodnu ravnopravnost koji predvi a da pravo na lije enje neplodnosti 

primjenom postupaka asistiranih reproduktivnih tehnologija u skladu sa ovim 

zakonom ima i žena koja ne živi u bra noj ili vanbra noj zajednici, u kojem 

slu aju saglasnost daje ministar zdravlja uz prethodno mišljenje komisije koja se 

obrazuje kao stru no savjetodavno tijelo.

U primjeni ovih postupaka mogu se koristiti polne elije supružnika ili 

poklonjene plodne elije uz propisani na in kontrole, u skladu sa medicinskim 

standardima i praksom, pri emu se posebna pažnja posvje uje zdravlju žene i 

djeteta, kako bi se sprije io prenos zaraznih ili naslijednih bolesti. 

Zakon izri ito zabranjuje istovremeno koriš enje poklonjenih jajnih i 

sjemenih elija, a posebno se mora voditi ra una o postojanju srodstva koje je 

ina e smetnja za sklapanje braka, tako da je mogu nost koriš enja polnih elija 

ovih lica isklju ena. Donator polnih elija može biti lice koje je punoljetno, 

poslovno sposobno i sposobno za rasu ivanje, a poklonjene polne elije 

podliježu provjeri podobnosti za oplodnju. Poklonjene polne elije donatora mogu 

se upotrebiti samo ako je donator živ i do ro enja djece u najviše dvije porodice. 

Lije enje neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama vrši se u 

zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju propisane uslove u pogledu prostora, 

opreme, kadra o emu rješenje donosi Ministarstvo. Ove ustanove vode posebno 

evidencije o svim postupcima lije enja i izvještaje dostavljaju Ministarstvu. 

Ministarstvo vodi jedinstven registar za sve postupke asistiranih reproduktivnih 

tehnologija u Crnoj Gori i registar donatora ako se davanje polnih elija vrši u 

više od jedne zdravstvene ustanove. 

U cilju pra enja nau nog progresa i sprje avanja zloupotreba Ministarstvo 

obrazuje posebnu komisiju, kao visokostru no i savjetodavno tijelo koje prati 

primjenu biomedicinskih dostignu a. Primjena postupaka asistiranih 

reproduktivnih tehnologija vrši se na osnovu pisane saglasnosti lica kojima je 

priznato pravo na lije enje neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, 

a ljekar je dužan, prije po etka postupka, da ih upozna sa mogunostima na 

uspjeh i eventualnim rizicima postupka, da im pruži i ostala potrebna uputstva i 

savjete a po procjeni može ih uputiti i u drugu ustanovu radi rasvjetovanja. 

Takodje, ljekar je dužan da ova lica upozna sa svrhom prikupljanja i obrade 

njihovih li nih podataka koji predstavljaju profesionalnu tajnu, a upoznaje ih sa 

pravilima uvanja polnih elija embrijona i pravom na izjšanjenje o roku uvanja i 

mogu im postupcima sa neupotrebljenim embrionima. 

Pored ostalih zabrana koje se odnose na zaštitu ljudskog dostojanstva i 

osnovnih ljudskih prava propisana je i zabrana zahvata u genetskoj osnovi polnih 

elija koja su dio zametka osim u medicinskim indikovanim slu ajevima u okviru 

terapija nasljednih oboljenja, kao i zabrana oplodnje posebno odabranih polnih 

elija radi odre ivanja pola djeteta. Zakon propisuje mogu nost 

nau noistraživa kog rada na ranim embrijonima u cilju nau nog progresa, 

o uvanja i unapredjenja ljudskog zdravlja i to samo u nau no verifikovanom 

postupku i uz pisano odobrenje lica kod kojih se primjenjuje ovaj postupak 

lije enja neplodnosti, uz mišljenje eti kog komietata, medicinskog odbora i 

saglasnost Ministarstva. 

Imali smo više sjednica mati nog Odbora koji je raspravljao o ovom 

zakonu a bilo je i više predloga amandmana. Dio amandmana je usvojen i mislim 

da e o tome više re i predsjednica Odbora, gospo a Branka Tanasijevi . 

Zahvaljujem se svim poslanicima koji su uzeli u eš a u radu Odbora i 

amandmanima pokušali da unaprijede kvalitet teksta.


Hvala ministru Radunovi u. 

Izvinjavam se zbog ekrana koji još uvijek ne daje ta ne podatke o 

govorniku, ali ve svi znamo ministarski sastav. 

Kolega Vukovi je izvjestilac Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. 

Da li ima potrebe? Nema. 

Koleginica Branka Tanasijevi , shvatio sam da ima potrebe za izvještajem 

Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje. 

Izvolite. 

BRANKA TANASIJEVI : 

Pošto e ovaj izvještaj trajati, po nekoj mojoj procjeni otprilike etiri - pet 

minuta, ne bih htjela da objedinim diskusiju sa Izvještajem sa Odbora. Poslije 

Izvještaja, sada ili kasnije,zeljela bih da mi date pravo na diskusiju. 


Imate svakako. Vi govorite sada u ime Odbora a ne u svoje ime. 


Ovo što molim za uslugu, to zna i da mi date pravo na diskusiju poslije 

Izvještaja. O ekujem da mi kažete, ako se neko prijavio prije. 


Prvi ste u esnik u raspravi. 


Hvala. 

Gospodine predsjedni e, gospodo iz Vlade, kolege poslanici, poštovani 

gra ani, 

O Predlogu zakona o lije enju neplodnosti asistiranim reproduktivnim 

tehnologijama i amandmanima na ovaj Predlog zakona, Odbor za zdravstvo, rad 

i socijalno staranje je raspravljao na sjednicama koje su održane 7.septembra, 

17. septembra i 8. oktobra. U ime predstavnika predlaga a sjednicama su 

prisustvovali: dr Miodrag Bobo Radunovi , ministar zdravlja u Vladi Crne Gore i 

Gorica Savovi , pomo nica ministra zdravlja. 

Na sjednici Odbora od 7. septembra, ministar Radunovi je obrazložio 

razloge donošenja ovog zakona i ocijenio da se razvojem biomedicinske nauke i 

nau no-istraživa kog rada name e potreba da se ova oblast zakonski reguliše u 

cilju zaštite prava ovjeka i dostojanstva ljudskog bi a i sprije i zloupotreba u 

primjeni biologije i medicine. 

Eti ke i pravne potrebe koje se javljaju u vezi novih saznanja u primjeni 

asistirane reprodukcije moraju biti obuhva ene zakonskom regulativom. 

Ministar Radunovic je Istakao da se ovim zakonom štite ljudske 

vrijednosti, kao što su: život, tjelesni integritet, ljudsko dostojanstvo, genetski 

identitet, privatnost i ostala prava i slobode.

Zakon omogu ava i humanizaciju odnosa u društvu, rješava pitanja 

pomo i u za e u i ra anju djece licima kod kojih je utvr eno da se do za e a ne 

može do i prirodnim putem. Na taj na in se obezbje uje dostupnost postupaka 

pod jednakim uslovima i bez diskriminacije, garantuje potpuna sloboda pri 

odlu ivanju o ra anju djece. Ministar Radunovi je, takodje, govorio o 

usaglašenosti ovog predloga zakona sa direktivama Evropske unije, Evropskog 

parlamenta, Savjeta Evrope, Evropske komisije, kao i sa Konvencijom o zaštiti 

ljudskih prava i dostojanstva ljudi u odnosu na primjenu biologije i medicine. 

lanovi i lanice Odbora su pokazali veliko interesovanje za u eš e u 

raspravi o ovom Predlogu zakona. 

Poslanice Hidajeta Bajramspahi , dr Dušanka Džakula-Tušup i Branka 

Tanasijevi , su predložile Odboru pet amandmana koje je prihvatio i Odbor i 

predstavnik predlaga a, tako da su ovi amandmani kao amandmani Odbora 

postali sastavni dio teksta Predloga zakona. 

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore, na 

sjednici održanoj 7.septembra jednoglasno je prihvatio Predlog zakona o 

lije enju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama i predložio 

Skupštini da ga usvoji sa amandmanima Odbora. 

Na sjednici održanoj 7.septembra, razmatrani su amandmani poslanica 

Hidajete Bajramspahi , dr Dušanke Džakule-Tušup na Predlog zakona o 

lije enju neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama, kao i Mišljenje 

Odbora za rodnu ravnopravnost o predlogu ovog Zakona. 

Poslanica Hidajeta Bajramspahi , je odustala od amandmana, dok su dva 

jednoglasno prihva ena. Jedan od njih je usvojen kao amandman Odbora na 

sjednici od 17.septembra. 

etiri amandmana poslanice dr Dušanke Džakule-Tušup, su jednoglasno 

prihva ena dok je peti amandman prihva en u transformisanom obliku zbog 

intervencije Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. 

Na Odboru je tako e prihva eno i Mišljenje Odbora za rodnu 

ravnopravnost o Predlogu zakona sa amandmanima poslanica Bajramspahi i 

Džakule-Tušup. 

Na sjednici Odbora održanoj 8.oktobra, razmatrani su amandmani na 

predlog ovog Zakona, koje su podnijeli: jedan amandman grupa poslanika i 

poslanica: Nade Drobnjak, dr Dušanke Džakule-Tušup, Milorada Vuleti a, 

Hidajete Bajramspahi , Radojice Luburi a, Snežane Jonice, Husnije Šabovi a, 

Nataše Vukovi i Veselinke Pekovi . 

Tri amandmana - poslanice Nade Drobnjak i amandmani Odbora za 

zdravstvo, rad i socijalno staranje. 

Amandman koji je predložila grupa poslanika i poslanica, jednoglasno je 

podržan od lanova i lanica Odbora i od predstavnice predlaga a, tako da je 

ovaj amandman postao sastavni dio teksta Zakona. 

Pošto je ministar Radunovi rekao o kakvom je amandmanu rije , ja u ga 

pro itati u izvornoj formi. 

Dakle, u lanu 11 poslije stava 2 dodaju se novi stavovi koji glase: 

Pravo na lije enje neplodnosti primjenom postupaka art-a u skladu sa 

ovim Zakonom ima i žena koja ne živi u bra noj ili vanbra noj zajednici. U

slu aju iz stava 3 ovog lana, saglasnost daje ministar zdravlja uz prethodno 

mišljenje Komisije. 

Od tri amandmana koje je predložila poslanica Nada Drobnjak, jedan je 

jednoglasno podržan od Odbora i od predstavnice predlaga a, a od dva 

amandmana poslanica je odustala. 

Zbog promjena u Predlogu zakona koje su rezultat amandmana grupe 

poslanika koji sam pro itala, radi usaglašavanja teksta sa tim promjenama, 

Odbor je podržao amandmane gdje su uglavnom ispravke pravno-tehni kog 

karaktera. Tako e, na istoj sjednici Odbor je upoznat sa mišljenjem Odbora za 

rodnu ravnopravnost o amandmanima grupe poslanika i poslanice Nade 

Drobnjak na Predlog zakona o lije enju neplodnosti asistiranim reproduktivnim 

tehnologijama i jednoglasno ga prihvatio. 

Veliki broj amandmana na predlog ovog Zakona, rezultat je potrebe 

lanova Odbora da tekst zakona bude što kvalitetniji. injenica da su svi 

amandmani jednoglasno prihva eni i od Odbora i od predstavnika predlaga a 

ovog Zakona govori da izme u Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i 

Ministarstva zdravlja postoji izuzetno korektna saradnja. 

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje predlaže Skupštini Crne Gore 

da usvoji Predlog zakona o lije enju neplodnosti asistiranim reproduktivnim 

tehnologijama, sa amandmanima koji su postali sastavni dio teksta ovog 

predloga Zakona. 

Hvala vam lijepa. 


Hvala vama. 

Ovo je najsveobuhvatniji Izvještaj Odbora koji sam ja do sada uo, ali 

naravno pokriven je velikim radom na tri sjednice, bavljenja istom ta kom 

dnevnog reda i dobar je primjer dobrog uvida u rad i temeljitost našeg Odbora. 

Možemo pre i na raspravu. 

Komentara nema. 

Prijavljena u raspravi je upravo koleginica Tanasijevi . Izvolite. Da se 

pripremi kolega Amer Halilovi . 


Hvala Vam lijepa. 

Oblast vantjelesne oplodnje do sada je regulisao Porodi ni zakon iz 2006. 

godine u kome se dva lana odnose na tu oblast. 

U prvom se isti e da svako ima pravo da slobodno odlu uje o ra anju 

svoje djece i drugi koji se direktno odnosi na vantjelesnu oplodnju. 

U ovom lanu Porodi nog zakona se navodi da nije dopušteno utvr ivanje 

o instva djeteta koje je za eto vješta kom oplodnjom majke. 

Crnogorski Ustav u dijelu biomedicina, propisuje da se jam i pravo 

ovjeka i dostojanstvo ljudskog bi a u pogledu primjene biologije i medicine. 

Predlog zakona o lije enju neplodnosti asistiranim reproduktivnim 

tehnologijama sistemski ure uje ovu oblast i u skladu je sa preporukama

evropskiih institucija i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudi u 

odnosu na primjenu biologije i medicine. 

Predlogom ovog zakona, sprje ava se zloupotreba biomedicinske nauke, 

propisuju pravila ponašanja, kao i odnos ljekara i pacijenta u kontekstu novih 

saznanja o medicini, biologiji, genetici. 

Ovim Predlogom zakona, pacijentkinjama je olakšana dostupnost jedne 

od metoda asistirane reprodukcije. Omogu eno im je da mnogo brže realizuju 

svoja prava na ovu vrstu lije enja i na taj na in uštede vrijeme koje su gubile na 

iscrpljuju im ispitivanjima u reproduktivnoj dobi. 

Tako e, predlogom ovog zakona, omogu en je uvid u kvalitet rada 

pojedinih ustanova koje se bave lije enjem neplodnosti postupcima ART-a. 

Predvi eno je da te ustanove budu pod kontrolom države i u obavezi 

saopštavanja svojih rezultata. 

Lije enje neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama jedna je od 

metoda koja se sada esto koristi u medicinskoj praksi. Ono što je 1978. godine 

bilo revolucionarno, a to je ra anje prve bebe iz epruvete, Lize Braun, postalo je 

uobi ajeno za veliki dio svijeta. 

U zemljama bivše Jugoslavije najbolje rezultate u vrsti lije enja 

neplodnosti na ovaj na in ima Slovenija, a u Evropi Danska. 

Slovenija zauzima tre e mjesto po dostupnosti, vantjelesne oplodnje iza 

Danske i Finske. Po broju ro ene djece me u svim ro enima odmah je iza 

Danske a po kvalitetu vantjelesne oplodnje na tre em mjestu. 

U Sloveniji se rodi preko 700 djece godišnje koja su za eta vantjelesnom 

oplodnjom. 

U Crnoj Gori se postupci ART-a primjenjuju u tri zdravstvene ustanove. 

Svaka od njih ima svoju statistiku, broj žena koje se lije e, broj djece itd. 

Predlogom ovog Zakona je predvi eno da se urade jedinstveni registri koji 

bi sadržali objedinjene podatke o svim ženama koje se lije e postupcima ART-a. 

To je jedno od pozitivnih rješenja ovog Predloga zakona, jer e omogu iti 

da se prati ne samo dostupnost, nego i stepen uspješnosti ovog na ina lije enja 

u odre enom vremenskom periodu. Pravo na lije enje neplodnosti asistiranim 

reproduktivnim tehnologijama u Crnoj Gori imaju muškarac i žena koji u trenutku 

obavljanja ovog postupka žive u bra noj, odnosno trajnoj vanbra noj zajednici 

koji su punoljetni, poslovno sposobni i u prikladnoj starosnoj dobi koja 

omogu ava ostvarivanje roditeljskih dužnosti, jer su pravo i interesi djeteta 

prioritetni. 

Starost žene koja se može lije iti postupcima ART-a ovim Predlogom 

zakona je uslovno odre ena, kao dob primjerena za ra anje, da bi se na taj 

na in izbjegla mogu nost da žena u staroj životnoj dobi postane majka. Postaje 

slu ajevi kada su u Rumuniji i u nekim zemljama žene ostvarile materinstvo 

vješta kom oplodnjom sa preko 60 godina, ak i u jednom slu aju i sa 67. 

Prikladna starosna dob koja je propisana ovim Predlogom zakona 

podrazumijeva da se žena koja ne može da ostvari materinstvo na drugi na in, 

što je mogu e prije podrvrgne postupcima ART-a, jer je to bolje i za nju i za dijete 

koje bi se rodilo na taj na in.

Predlogom ovog Zakona izri ito je zabranjeno surogatno materinstvo, 

odnosno sprovo enje postupaka ART-a u namjeri da se dijete uz naknadu ili bez 

naknade prepusti tre em licu. 

Prema ovom Zakonu postupci ART-a se mogu obavljati u okviru 

ovlaš enih zdravstvenih ustanova koje posjeduju opremu za sprovo enje ovih 

postupaka u skladu sa zahtjevima savremene biomedicinske nauke. 

Li ni podaci o licima kojima se pomaže ovim postupcima, podaci o 

njihovom zdravstvenom stanju, kao i podaci o djetetu ro enom primjenom 

postupaka ART-a, uvaju se kao li ni podaci u skladu sa Zakonom. Da bi se 

sprije ila genetska manipulacija, vrši se kontrola primjene dostignu a u genetici i 

zabrana manipulisanja genetskim nasle em, u cilju zaštite ljudskog dostojanstva 

i genetskog identiteta svakog ljudskog bi a. 

Zabranjena je i oplodnja posebno odabranih polnih elija radi odre ivanja 

pola djeteta. Prije nešto manje od tri mjeseca u ovoj Skupštini je usvojen Zakon o 

uslovima i postupku za prekid trudno e, kojima je tako e zabranjeno vršiti prekid 

trudno e motivisan polom djeteta. 

Prema predlogu ovog zakona majka djeteta za etog primjenom postupaka 

ART-a je žena koja ga je rodila. Materinstvo donatorke jajne elije, ako je dijete 

za eto takvom elijom ne može se utvr ivati. Otac djeteta koje je za eto 

postupkom ART-a je maj in suprug i njegovo se o instvo ne može osporavati. 

Ako je dijete za eto sjemenom elije donatora, utvr ivanje o instva je dozvoljeno 

samo u medicinski opravdanim slu ajevima. 

Ovim Predlogom zakona je dozvoljeno da žena koja ne živi u bra noj ili 

vanbra noj zajednici, a kod koje lije enje neplodnosti raspoloživim medicinskim 

postupcima nije dalo rezultat može lije iti neplodnost postupcima ART-a. 

Ovo rješenje je ugra eno u Predlog zakona amandmanskom intrvencijom 

grupe poslanika iz DPS-a, SDP-a, SNP-a i PZP-a. Ovakva rješenja imaju na 

primjer eška, Švajcarska, Estonija, Rusija, Španija, dok jedan broj država iz 

okruženja još uvijek ne prihvata da se žena koja živi sama može podvr i 

intervenciji van tjelesne oplodnje. Jedno od njih je i Hrvatska, koja je u julu ove 

godine donijela Zakon o vješta koj oplodnji. U Hrvatskoj je ženi koja živi sama 

uskra ena mogu nost na vješta ku oplodnju. 

Tako e, parovi koji žive u vanbra noj zajednici moraju dokazati da ona 

traje najmanje tri godine. 

Ovaj Zakon je izazvao veliku buru u Hrvatskoj, jer ga jedan broj gra ana 

smatra krajnje restriktivnim. Predlog zakona o lije enju neplodnosti asistiranim 

reproduktivnim tehnologijama o kome danas vodimo raspravu, mnogo je 

liberalniji od Hrvatske varijante ovog zakonskog rješenja. 

Države u kojima je ženi koja ne živi u bra noj ili vanbra noj zajednici 

uskra eno pravo da neplodnost lije i postupcima ART-a, kao argumentaciju 

koriste injenicu da se djetetu ne može uskratiti pravo da zna ko mu je otac. 

Jedan od razloga za obazrivost je i taj što se zna da je porodica najpovoljniji 

ambijent za dijete. Ako se dijete podiže u zdravoj, funkcionalnoj porodici, ima 

velike šanse da i samo izraste u takvu osobu i ima ve u mogu nost da formira 

porodicu po ugledu na onu iz koje poti e. Porodica prokreacije i porodica 

orjentacije, odnosno porodica iz koje poti emo i ona koju formiramo, imaju veliki

stepen sli nosti. U porodi nom ambijentu se formira pogled na svijet, kriterijumi 

vrijednosti, na in ponašanje na in procjenjivanja i stavovi o stvarnosti i ljudima 

kao i odnos prema sopstvenom i drugom polu. To je nau eno ponašanje, 

takozvani situacioni model. 

Slobodno mogu re i da dijete u sopstvenoj ku i u i da ne voli ili ne voli 

svoju budu u ku u. 

Koliko je bitan i odre uju i ambijent u kome se formira li nost govori i 

podatak da više mogu da li e po karakteru djeca koja se svakodnevno druže, 

nego na primjer blizanci koji se podižu u dvije potpuno razli ite porodice. Prvi 

modeli za identifikaciju su roditelji. U porodici se odvija proces enkulturacije, 

odnosno proces imitiranja roditelja. Oni su prvi autoriteti koji se poštuju. U tom 

smislu jednako je zna ajna i uloga oca i uloga majke. 

U Crnoj Gori je zna ajno transformisana uloga oca. Jednom smo kolega 

Emilo Labudovi i ja tim povodom vodili raspravu, oduševila me njegova opaska 

da li su o evi u Crnoj Gori kolateralna šteta. Uloga oca je zna ajno 

transformisana. U porodicama u kojima je otac istinski, a ne fantazmatski 

autoritet, djeca su mnogo manje sklon destrukciji i autodestrukciji. Veliki broj 

o eva aktivno u estvuje u vaspitanju potomstva, žene više nijesu isklju ivi krivci 

ako se dese greške i promašaji u vaspitnim postupcima. 

Me utim, jedan broj o eva još uvijek vaspitanje posmatra sa strane, ne 

uklju uje se dovoljno, ili se uklju uje neadekvatno, ali se zato osje a ponosno 

ako je dijete uspješno. 

Dalja transformacija porodi nih uloga je proces kome treba posvetiti veliku 

pažnju u Crnoj Gori. 

Ono što me i pored ovolikih dilema opredijelilo da glasam za odredbe da 

žena koja ne živi u bra noj ili vanbra noj zajednici ima pravo na lije enje 

neplodnosti postupcima ART-a je injenica da je za dijete od izuzuetnog zna aja 

da bude željeno, da izme u njega i roditelja postoji poželjan stepen bliskosti. 

Mnoga su djeca bila izložena velikim maltretiranjima zato sto nijesu bila željena. 


Hvala Vam. 

Bezdušna tehnologija, u ovom slu aju potpuno bezdušna. 

Ja da pokušam da vas uklju im, trenutak. 

Pritisnite Vi, ja nemam tu mo . 

Izvolite. 


Neko je dijete sre no u okrnjenoj,a neko nesre no u kompletnoj porodici. 

Odnosi izme u lanova porodice su najbitniji za njeno funkcionisanje. Žena koja 

se sama odlu i na materinstvo, na prirodan ili uslovno re eno na vješta ki na in, 

nosi teret odgovornosti za podizanje potomstva. Uskra ivanje ovog prava, dovelo 

bi je u neravnopravan položaj sa drugim ženama. Sigurno je da ženama koje 

same podižu djecu u ulozi roditelja ne e biti lako. Ali, ta posve enost ima cilj,

ogromnu želju da se ostvari kao majka. Takve žene potvr uju pravilo da biti 

roditelj je najteža, ali najljepša uloga u životu. Hvala vam. 


Hvala Vama. 

uli ste o prezumpciji o instva. 

Sljede i je kolega Halilovi . Izvolite. 

AMER HALILOVI : 


Poštovane kolege poslanici i poslanice, uvaženi ministri, predstavnici 

Vlade, poštovani gra ani, 

lanom 16 Ustava Crne Gore predvi eno je da se zakonom ure uje na in 

ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, dok se lanom 27 jem i pravo ovjeka i 

dostojanstvo ljudskog bi a u pogledu primjene biologije i medicine, kao i da je 

zabranjena svaka intervencija usmjerena na stvaranje ljudskog bi a koje je 

genetski identi no sa drugim ljudskim bi em, živim ili mrtvim. 

Ovim prijedlogom zakona se u potpunosti implementiraju navedeni lanovi 

Ustava. Tako e zakonodavac je u nave oj mjeri vodio ra una o dostignu ima u 

oblasti medicinske nauke, kao i o pravnoj regulativi zemalja Evropske unije, kao i 

o pravnoj regulativi zemalja koje su na putu evropskih integracija. Ovaj prijedlog 

zakona se zasniva na na elima medicinske opravdanosti zaštite ljudskog bi a, 

opštedruštvenog interesa, zaštite prava djeteta i lica povezanih sa postupkom 

ART-a, na ela jednakosti, slobode odlu ivanja, zaštite ljudskog dostojanstva, 

kao i na ela privatnosti i na kraju na ela bezbjednosti, koja u najve oj mjeri 

obezbje uju zaštitu fundamentalnih ljudskih vrijednosti, kao što su život, tjelesni 

integritet, ljudsko dostojanstvo, genetski identitet, privatnost i ostala ljudska prava 

i slobode. Ovaj prijedlog zakona napredan je i u dijelu u kojem se reguliše pitanje 

nov ane nadoknade u medicinskim ustanovama za pružanje usluga u postupku 

ART-a, iz ega neposredno proizilazi da je država u postupcima ART-a 

prepoznala i svoj interes pa se tako u lanu 6 ovog zakona kaže - sredstvo za 

lije enje primjenom postupaka ART-a i naknade troškova u vezi ovog postupka 

lije enja, obezbje uju se u skladu sa propisima iz zdravstvenog osiguranja. Ono 

na što posebno ukazujemo jeste mogu nost eventualne zloupotrebe u 

implementaciji zakona, posebno u dijelu lana 4, lana 14 stav 2,3 i 4, lana 24 

posebno stav 4, lana 43 u stavu 2, lana 48 stavovima 2 i 3. Posebna obaveza 

stoji i bi e na Ministarstvu zdravlja, da sprije i mogu nost zloupotrebe i mi se 

nadamo da e to tako i biti. 

Bošnja ka stranka i mi kao njeni poslanici izražavamo rezervu o 

eventualnim posljedicama oplodnje u slu aju kada je donator nepoznat. Naime, 

ovim uskra ujemo pravo novoro enom djetetu da zna ko mu je otac, što kasnije 

može da izazove eventualne posljedice. Sigurni smo da e vrijeme kao najbolje 

rešeto svega potvrditi opravdanost naše rezervisanosti prema oplodnji NN 

donatorom. 

Na kraju da kažem da e za izre ene rezerve, vrijeme pokazati koliko su 

ispravne. Poslanici Bošnja ke stranke e podržati prijedlog ovog zakona. Hvala.


Hvala, kolega Halilovi u. 

Kolega Pupovi je sljede i prijavljeni, a neka se pripremi kolega 

Labudovi . Prijavila se koleginica Š epanovi pa e ona poslije kolege 

Pupovi a, a Vi poslije nje. 

MILOJE PUPOVI : 

Poštovani gospodine predsjedni e, kolege poslanici, gospodine ministre, 

poštovani gra ani, 

U Crnoj Gori nema zvani nog podatka koliki je procenat brakova koji imaju 

problem steriliteta. Ali, kod nas i u svijetu se barata sa podatkom od 10 do 15% ili 

oko 12% parova koji imaju probleme sa ra anjem djece. Razvojem 

biomedicinske nauke i prate ih tehnologija dobijene su nove velike šanse da se 

problem brakova bez djece riješi. To dovodi do potrebe da se problematika 

lije enja neplodnosti reguliše posebnim zakonom, jer se na osnovu novih 

medicinskih i srodnih znanja otvorilo novo veliko polje koje je potrebno urediti 

kako ne bi bilo zloupotreba i da bi bilo u skladu sa zakonodavstvom Evropske 

unije iz ove oblasti. Uz obrazloženje Predloga zakona iz Sekretarijata za 

evropske integracije priložene su i ocjene uskla enosti ovog zakona sa 

zakonodavstvom Evropske unije. 

Dakle, ovo je nov, visoko ekspertski zakon. Na Odboru je re eno da je 

ra en uz pomo doma ih i eminentnih stru njaka iz inostranstva i uz uvid u 

odgovaraju e zakone Slovenije, Austrije itd. U zemljama u tranziciji zakoni se 

ina e tako donose, uz stru nu i finansijsku pomo Evropske unije i nekih drugih 

me unarodnih institucija. Treba re i da sam naziv zakona nije najsre nije 

izabran, jeste medicinski stru an i ispravan, ali moglo je jednostavnije. Neke 

zemlje iz okruženja istog jezi kog podru ja ili prostora da kažem su ga druga ije 

naslovile, jer zakon nije stvar medicinske struke, ve je i za sud, za pacijente, i za 

javnost, ali može i ovako. 

U lanu 5 ovog zakona stoji: „Sredstava za lije enje primjenom postupaka 

asistiranih reproduktivnih tehnologija i naknada troškova u vezi ovog postupka 

lije enja obezbje uju se u skladu sa propisima iz zdravstvenog osiguranja“. Tu 

po inju problemi. U Odluci o ostvarivanju zdravstvene zaštite u postupku 

vješta ke oplodnje uklju uju i in vitro fertilizaciju kako je do sada bio naziv za 

ovu problematiku, "Službeni list Crne Gore" od 14.3. 2007. godine, u lanu 1 

stoji: "Ovom odlukom bliže se ure uje postupak i na in ostvarivanja prava 

osiguranih lica na dva pokušaja postupka vješta ke oplodnje uklju uju i in vitro 

fertilizaciju na teret republi kog Fonda za zdravstveno osiguranje". 

Kada se uzme da je uspjeh jednog pokušaja postupka oko 30%, trebalo bi 

da Fond pla a bar tri- etiri takva pokušaja postupka da bi se dobila jedna puna 

šansa za uspješnu trudno u. Dakle, imamo zdravstveno osiguranje koje ne 

pokriva sve troškove lije enja u ovoj oblasti ili pokriva samo dva pokušaja što nije 

jedna puna šansa. I to i njih djelimi no. Postupci su uvijek za one koji se lije e 

znatno skuplji. U Odluci Fonda u lanovima 1 i 6 je taksativno pobrojano šta se 

sve priznaje i ništa više od toga. Zatim neki od nalaza koji se traže i rade moraju

se ekati i po tri mjeseca da do u na red da se urade, što postupak znatno 

odugovla i. Zbog svega ovoga mnogi parovi odustaju ili se materijalno iscrpe, pa 

im je iz tih razloga sve neostvarivo. Imate pravo u zakonu, ali kao što to obi no 

biva, ne možete da ga ostvarite. Neko e možda re i da je ovo pri a za Upravni 

odbor Fonda za zdravstvo, što je ta no, ali prosto se name e sada i ovdje da 

poslanici i Ministarstvo daju svoja mišljenja o ovoj problematici. U zakonu nije 

re eno šta da se radi ako je muškarac državljanin Crne Gore, a supruga strani 

državljanin. Znam takve slu ajeve, ili obrnuto. 

lan 8 kaže: "Ministarstvo nadležno za poslove zdravlja obrazuje posebnu 

komisiju za primjenu postupaka asistiranih reproduktivnih tehnologija, kao 

stru no savjetodavno tijelo. Komisiju ine“, pa dalje pobrojano. Mislim da ovo nije 

najbolje rješenje. Kako se ovdje radi o biomedicinskim postupcima i 

tehnologijama, a isto to imamo i u transplataciji i transfuziji i koriš enju mati nih 

elija, po mom mišljenju bilo bi daleko bolje i jednostavnije i jeftinije i racionalnije 

imati jedno državno tijelo na nivou Crne Gore sastavljeno od stru njaka ovih 

oblasti, dakle stru njaka za ovu problematiku, jednu upravu ili stru no tijelo za 

biomedicinu koje bi se bavilo pitanjima biomedicinski potpomognute oplodnje ili, 

ako ho ete, reproduktivnih tehnologija i transplatacija elija, tkiva i organa i 

tranfuzije krvi. Jer ve sljede i zakon iz zdravstva ima tu zajedni ku nit sa ovim 

zakonom o kome govorim, dakle biomedicinska znanja i tehnologija. Zbog toga 

meni ovo zajedni ko državno tijelo izgleda logi no i bolje od ove komisije za 

primjenu postupaka asistiranih reproduktivnih tehnologija, kako je predloženo u 

lanu 8. 

U lanu 13 je rješenje kako je predloženo, samo da kažem da su neke 

zemlje, npr. Španija i eška, to uradile druga ije. Mislim da je u lanovima 18 i 

19 u medicinskom odboru i timu biomedicinskih stru njaka moralo da bude 

mjesta i za androloga. Znam, nema ih dovoljno, ali jednostavno taj tim nije 

kompletan bez androloga. Na nekoliko mjesta u Predlogu zakona je re eno da se 

podaci o donatoru i donatorki i djetetu za etom ovom metodom uvaju u skladu 

sa zakonom. Moje je mišljenje da je od ove pravni ke fraze bilo bolje, kada je 

ovaj zakon u pitanju, ome iti to nekim rokom, recimo 30 godina. 

U lanu 43 govori se o vo enju evidencije i nekim pravima djece ro ene iz 

ovog postupka od za e a do odraslog doba. Tu se javljaju teško e, jer nekim 

istraživanjima je utvr eno da otprilike polovina roditelja ove djece ne želi da se 

zna da je dijete za eto ovom metodom i ro eno kao takvo. Tako da se onda ne 

može precizno znati ija je obaveza da prati njihovo zdravlje, je li to zdravstvenih 

ustanova kao za ostale gra ane ili posebnih službi pri ustanovama koje se bave 

asistiranim reproduktivnim tehnologijama. Onda ete im u takvom slu aju otkriti 

identitet, naj eš e. Postoji tako u nekoliko lanova ovog zakona pokušaja da se 

urede i formulišu neke stvari koje se ina e ne mogu precizirati niti utjerati u zakon 

kada je zdravlje u pitanju. Takvi su lanovi 12, 22 i 52 vezano i lan 38. Ali, to je 

naprosto tako i priznajem da ne može bolje . Neka mjesta su sasvim prihvatljiva i 

dobra, kao što su rješenja u lanovima 19, 29, 34 i 39 . 

I da ponovim ono što sam rekao na po etku diskusije. Predlog zakona je 

uskla en sa odgovaraju im propisima Evropske unije, ali mi smo se mogli 

opredijeliti za neka druga rješenja koja bi tako e bila u skladu sa propisima

Evropske unije. Oni daju opšte preporuke i okvire, a državama ostavljaju 

konkretna rješenja. Da dam nekoliko takvih preporuka na kraju koje stoje u 

Povelji o ljudskom zdravlju ili u raznim deklaracijama tipa „zdravlje za svakog“. 

Države i vlade imaju odgovornost i obavezu da ostvaruju pristup 

kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti. Te preporuke idu u pravcu da se približe i u ine 

jasnijim i razumljivijim medicinske tehnologije i zahtijevaju da one budu u funkciji 

zdravstavenih potreba ljudi, pa da kažem i potrebe za dobijanjem djece, ili da 

citiram još jednu preporuku:"Treba zaštititi pravo ljudi na reprodukciju i 

suprotstaviti se svim mjerama prinude u politici planiranja porodice. Ova zaštita 

podrazumijeva i pravo na izbor savremenih, novih metoda u ra anju djece". 

Hvala. 


Hvala, kolega Pupovi u. 

Slede a je koleginica Valentina Radulovi Š epanovi . Izvolite, koleginice. 

VALENTINA RADULOVI Š EPANOVI : 

Svjedoci smo da je ve gotovo dva mjeseca na raznim odborima, na 

nekima od njih i po više puta, bilo ozbiljnog i analiti nog pristupa ovoj temi. To 

nisu okolnosti koje me iznena uju, u potpunosti potvr uju moja o ekivanja. 

Razlog je taj što pitanje medicinski pomognute oplodnje, a to je zapravo 

oblast koju tretira ovaj zakon, samo površno se može percipirati kao pitanje koje 

se isklju ivo odnosi na medicinsku problematiku i samo na tu struku. 

Lije enje neplodnosti asistiranim reproduktivnim tehnologijama je, ne 

samo u Crnoj Gori ve i u zemljama koje su ovo pitanje zakonom regulisale prije 

nas, zapravo politi ko pitanje, jer se prije svega odnosi na oblast ljudskih prava i 

sloboda i zaštitu tih temeljnih ljudskih prava. Istovremeno, svaki razgovor na ovu 

temu duboko zadire u socio-kulturni kod društva u kome e taj zakon biti 

primjenjivan i tako e inicira podvojenost izme u nekih utemeljenih i nekih novih 

vrijednosti i nerijetko pokre e itav niz polemika, moralnih, socioloških, 

psiholoških i brojnih drugih razmatranja. 

Osim slu ajeva iz okruženja koje nam je koleginica Branka navela kao 

primjer u Hrvatskoj ili negdje drugo, smatram da je kao jedan pravi primjer 

talasanja javnog mnjenja i snage javnog mnjenja prilikom odlu ivanja o ovakvim 

pitanjima možda dobro navesti jednu situaciju koja se desila u Italiji prije 

izvjesnog vremena. 

Zapravo, nakon samo godinu dana od donošenja zakona koji se bavi 

ovom problematikom u Italiji je inicirana izmjena tog zakona i to prikupljanjem 

etiri miliona potpisa. Ljudi su potpise odnijeli pred Ustavni sud, Ustavni sud je 

odobrio referendum i Italija se tada, a naro ito po osnovu jednog lana kojeg u 

sada citirati i koji glasi da je prema tom postoje em rješenju bilo omogu eno 

lije enje ovim metodama jedino u stabilnim, heterogenim seksualnim brakovima 

koji žive zajedno, u fertilnom su dobu i klini ki je dokazano da su neplodni. Dakle, 

lan sa jednim prili nim brojem ograni enja. Italija se tada podijelila u dva tabora. 

Na elu jednog bila je crkva koja je isticala svoj otpor prema postoje em rješenju, 

ali je ipak ukazivala i na to da je i to rješenje bolje od traženih izmjena jer ima

vrijednost uvara odre enih na ela i esencijalnih kriterijuma koje zagovara crkva. 

Drugi, tako e milionski tabor, predvodila je Monika Belu i. Desilo se udo - da 

crkva i Monika, dva oponenta koje samo po snazi uticaja koji imaju na Italiju, se 

na u licem u lice i da su u stvari oni zagovornici tuma a normi, i vi enje 

vrijednosti kojim treba da se kre e njihovo društvo. Naravno, pobijedilo je ono što 

je dalo primat ljudskim pravima i slobodama. 

Sa domena ovih uporednih iskustava pre i u na neka rješenja u ovom 

zakonu. Ne u se baviti naglašeno zakonom u cjelini ve u se zadržati samo na 

pojedinim detaljima. Govori u o onom rješenju koje je u meni za tenutak izazvalo 

nedoumicu. Objasni u razloge te svoje nedoumice zbog koje sam u jednom 

trenutku bila jedina uzdržana na odboru, ali u tako e objasniti i šta me je to, 

nakon dubljeg promišljanja, navelo da prihvatim amandman. Rije je o 

amandmanu na lan 11 zakona koji je usvojen od strane Ministarstva i koji je 

postao sastavni dio ovog teksta zakona. 

Kao što su gospodin ministar i kolege ve objasnile, to je amandman koji 

otvara mogu nost da žena sama, primjenom ovih metoda, postane majka i jedini 

roditelj i da funkcioniše u toj nepotpunoj porodici zajedno sa svojim djetetom. 

Zašto sam bila u nedoumici? Zato što sam ovaj amandman i ovakvu ideju 

najprije sagledala isklju ivo sa pozicije interesa djeteta koje e biti ro eno, sa 

pozicije prava koje e mu pripadati i na ina na koji e ta prava biti ostvarena. Sve 

što me je nauka, sve što su me istraživanja i brojne teorijske perspektive koje 

sam bila u prilici da pro itam tokom školovanja i kasnijeg usavršavanja, nau ili 

bilo je sljede e - da je skladna roditeljska, dvoroditeljska porodica idealna 

socijalna sredina koja obezbje uje maksimum uticaja na pozitivan razvoj li nosti. 

I nepotpuna porodica tako e može biti sre na porodica, ali ova nepotpuna 

porodica kojoj se otvara prostor primjenom ovog amandmana koji postaje 

sastavni dio zakona, od drugih se razlikuje po tome što dijete ne može imati 

informaciju o svom ocu. Dakle, pitanje identiteta kod svakog od nas je vrlo 

prisutno pitanje, a naro ito je specifi no kada se javi u naglašenoj mjeri, kao što 

to esto i bude, kod adolescenata i u toj fazi razvoja djeteta. Osim toga injenica 

da su majke te koje ra aju djecu ne umanjuje ni važnost, ni prava, ni obaveze 

oca. 

Tako e se pokazalo da nisu ni sve majke podjednako uspješne. Jedne su 

uspješnije od drugih, ali tako e su i neki o evi uspješniji od odre enih majki. I 

otac i majka kroz svoj odnos prema djetetu formiraju u njemu li nost budu eg 

roditelja. Sada bih vas podsjetila na neka iskustva, odnosno neka istraživanja za 

koja sam sasvim sigurna da ste uli, a koja su me u tom trenutku ubje ivala da 

možda i nije pravi izbor da se odredim pozitivno prema tom amandmanu. 

Važnost oca isticao je Frojd još prije oko 100 godina. Posebna uloga oca 

u preadolescentnom i adolescentnom razvoju dje aka. U nauci dominiraju 

stavovi da odsustvo oca iz porodice znatno otežava adolescentov put ka 

ostvarenju svog polnog identiteta muškosti. Bler i Radin imaju tako e kroz svoja 

istraživanja jasan rezultat - uticaj oca na život djece je izuzetan. Nije bitno samo 

prisustvo, ve je bitan i prisan odnos sa djecom, a od njega direktno zavisi nivo 

postignu a djeteta, uspjeh u školi, kvalitet njegovog psiho-socijalnog 

prilago avanja. Istraživanja koja su objavljena u "Evolution and Human di hejvl"

pokazuju da djeca iji su o evi proveli više vremena sa njima imaju viši 

koeficijent inteligencije i lakše se snalaze u socijalnim kontaktima. Nju Sajtins 

kaže da su djevoj ice koje nisu odrasle uz oca predisponirane da u tinejdžerskim 

godinama ostanu u drugom stanju i tako redom. 

Mislim da je interes svih nas da imamo djecu koja odrastaju u sre nom i 

zdravom okruženju, a kako Andri kaže, cijelog života se lije imo od nesre nog 

djetinjstva. Za trenutak sam bila u nedoumici da li da se odredim pozitivno prema 

amandmanu ili ne, me utim, dublje promišljanje o ovoj pri i opredijelilo me je 

ipak da dam svoju podršku ovom amandmanu i to iz sljede ih razloga. 

Ovaj amandman obezbje uje poštovanje prava žene na izbor, pravo žene 

na porodicu i svih drugih prava proizašlih iz Ustava i iz me unarodnih 

konvencija. Tako e isklju uje diskriminaciju žene po bilo kom osnovu, naro ito 

po osnovu braka. Ova izmjena se ne e odnositi na nešto što je pojava. Ova 

izmjena ili amandman, primjena ovog amandmana odnosi e se ipak na ono što 

su pojedini slu ajevi u nekom društvu, odnosno u našem društvu. Tako e, 

nažalost, istraživanja pokazuju da i neke potpune porodice u kojima su pristuna 

oba roditelja opet nisu garant za sre no odrastanje djece. Osim toga, žena koja 

je nakon svih zakonom definisanih uslova i dalje uporna da sama preuzme 

složenu ulogu roditeljstva na svoja ple a dovoljno govori o snazi te li nosti i o 

njenoj neizmjernoj želji za potomstvom i ljubavi prema tom potomstvu. To 

obezbje uje, sigurna sam, i ne samo nivo željenosti tog djeteta, ve i njegovo 

sre no odrastanje i izrastanje u kompletnu li nost. 

I najzad, kako pri a o ovom zakonu ne bi ostala u sjenci mog vi enja 

razloga za i protiv amandmana želim u najkra em samo da potenciram ono što ja 

smatram da jesu vrijednosti ukupnog zakona. Dakle, ovim zakonom se štite 

ljudska prava i dostojanstvo svakog ovjeka, pove ava se stepen brige o zdravlju 

stanovništva, omogu uje se ostvarivanje roditeljstva i prava na porodicu, 

motiviše se razvoj porodice kao osnovnog segmenta društva. Medicinski 

potpomognuta oplodnja postaje jedan od zna ajnih mehanizama natalitetne 

politike, spre avaju se mogu e zloupotrebe u oblasti medicine i još mnogo toga. 

Ako mi dopustite, želim da podsjetim na još nešto. U želji da zbog dobrog 

zdravlja ljudi bude što manje potrebe da se primjenjuje ovaj zakon, podsjetila bih 

i na to da biološko roditeljstvo jeste samo jedan, doduše naj eš i put do 

roditeljstva, ali je roditeljstvo podjednako lijepo i zna ajno kada dijete stigne do 

roditelja i drugim putem. I onda kada je usvojeno ili udomljeno, dijete tako e 

može ostvariti vaš san o roditeljstvu. 

Hvala. Uspjela sam da se uklopim u vrijeme. 


Hvala. 

Danas je dan toplih diskusija. Imamo komentar poslanika Danilovi a. 


Uvažene kolege, poštovani gra ani, poštovana koleginice, 

Da budem iskren, ho u da pozdravim prije svega na in na koji ste govorili 

o ovoj vrlo inspirativnoj temi. Žao mi je što nisam bio na Odboru, što nemam tu

ast da budem na Odboru. O igledno je vrlo ozbiljno i temeljno pripremljena 

diskusija. Može iz nje da se nau i, ali ono što mi je žalije je to što ste na kraju, 

ini mi se, sa mnogo ble om argumentacijom, prihvatili amandman. Vjerujte da 

e naše društvo napredovati i da emo svi skupa me usobno bolje sara ivati tek 

onoga trenutka kada bude manje licemjernog, ne mislim da je to bio Vaš razlog, 

ali to što je predlaga amandmana grupa poslanika, to što su dame iz razli itih 

udruženja u Crnoj Gori, ne zna i da su u pravu. 

Mogu e da sam ja prosto samo još jedan iz reda konzervativnih, mogu e 

da bi ovdje u Crnoj Gori tako e pobijedila Monika Belu i sa svojim predlogom, ili 

pobijedila ona kao nosilac te ideje, ali ja sam potpuno ubije en da se ovdje ne 

radi o pravu žene da odlu uje. Da se radi o pravu žene da odlu uje onda bih 

utao i prosto u tom smjeru i tako vaspitavao svoju erku i borio se za to pravo 

koje pripada ženama, pripada majkama. Ne mislim da je dobro samo zbog toga 

što dolazi sa zapada i ne mislim da nemamo pravo da se ovdje usprotivimo 

ne emu što potpuno gura u drugi plan porodicu. Porodica u našem predanjskom 

je troje, najmanje. Troje najmanje treba za, kažu, pravu ljubav i pravu ljubav 

izme u Boga i ovjeka i pravu ljubav izme u njih trojice i pravu ljubav u našoj 

porodici. 

Mi kakvi smo i kako znamo da isprednja imo ispred onoga što nam se 

ponudi sa zapada, moglo bi se dogoditi da u narednih stotinak godina to bude 

osnovna reproduktivna metoda, a ne bih zaista želio. Ne, zbog toga što se plašim 

da dijete bez oca ne može postati dobar ovjek, nego ne mislim da je to kao 

mogu nost, kao pravilo dobro. Mi moramo uraditi sve da se porodica, otac, 

majka i djeca, sa uvaju kao trajna vrijednost i ne treba ni u kom slu aju, ubije en 

sam u to, podlegnuti pritisku i pravu da žena odlu uje. Ovdje se ne radi o istom 

pravu, da isklju ite pre e pavo. 


Nije ni ta mogu nost isklju ena, ve kako medicina napreduje, kako ste 

naveli. Svakako imate pravo na odgovor. Ušli smo u zdrava ideološka sporenja 

konzervativnih i progresivista u evropskom parlamentu. 

Izvolite. 



Gospodine Danilovi u, najprije hvala za lijepe rije i koje ste usmjerili 

prema mom kazivanju. Moram najprije da kažem da usvajanje ovog amandmana 

nije došlo kao pritisak nekakvih stavova i mišljenja sa Zapada. To je bio prosto 

jedan zajedni ki dogovor i nešto oko ega su se žene iz više partija u ovom 

parlamentu usaglasile. 

Možda za vas nije dovoljno jaka argumentacija, ali smatram da je svaka 

argumentacija koja insistira na poštovanju višeg nivoa ljudskih prava i sloboda, a 

to se omogu ava ovim amandmanom, zaista jaka argumentacija koja, možda, i 

ne podrazumijeva neku slojevitu i posebno detaljnu analizu. Smatram da je 

potpuna porodica onaj ambijent koji je veoma povoljan za razvoj djeteta. Tako e,

i nepotpuna porodica u kojoj postoje razne vrste konpenzacije za ljubav onog 

lana koji nedostaje u toj porodici, zaista može biti sjajan ambijent za 

vaspitavanje, razvoj i stasavanje djeteta u jednu zrelu li nost. Smatram da, 

usvajanjem ovog amandmana, nijesmo ništa pogriješili. Mislim da smo dali 

doprinos poštovanju prava ljudi, prije svega prava žene, isklju uje njenu 

diskriminaciju po bilo kom osnovu, diskriminaciju po osnovu prava na izbor, po 

osnovu braka, pa ako ho ete, i po osnovu zdravlja. Rije je o lije enju ovim 

metodama. Dakle, neplodnost je bolest i u tom smislu treba svima podjednako 

omogu iti ista prava, kada je u pitanju njihovo zdravlje. Smatram da nijesmo 

pogriješili u tom smislu, naprotiv. Mislim da smo dali doprinos i demokratiji, ali 

isto tako i unapre ivanju stanja ljudskog zdravlja, pa samim tim i pospješivanju 

porodice. Hvala. 

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPI . 

Hvala Vam. 

Idemo dalje. Poslanica Dušanka Džakula Tušup. 

Izvolite. 

DUŠANKA DŽAKULA TUŠUP: 

Poštovani predsjedni e Parlamenta, poštovane kolege poslanici, 

poštovani ministri, poštovani gra ani, 

Pred nama je Predlog zakona koji pokriva vrlo važno i osjetljivo podru je, 

kako sa eti kih, socijalnih, tako i sa medicinskih aspekata. Asistrirane 

reproduktivne tehnologije kao metode lije enje neplodnosti se ve primjenjuju u 

Crnoj Gori, zakonski su bile donekle regulisane, u drugim zakonima iz oblasti 

zdravlja i zakonima prethodne države. U prijedlogu ovog zakona koji je pred 

nama, ponu ena su rješenja sli na zakonima iz okruženja i zakonima ve ine 

lanica Evropske unije. Predlog zakona koji je ušao u skupštinsku proceduru, 

donio je dobra rješenja, uz neke manje nedostatke i nedorje enosti. Dopunjen je 

amandmanskim djelovanjem poslanika koji je uglavnom predlaga prihvatio, 

ime su postali sastavni dio zakona. Ovo nije tako esta praksa u radu našeg 

Parlamenta, pa želim da je podijelim sa poslanicima i sa crnogorskom javnoš u. 

Naro ito je zna ajan napredak u radu na ovom zakonu i zajedni ki amandman 

Odbora za rodnu ravnopravnost, deset poslanika. Zna i, u estvovali su i 

poslanici i poslanice u davanju ovog predloga. Tim amandmanom se 

obezbje uje pravo žene koja nije u bra noj ili vanbra noj zajednici i na lije enje 

neplodnosti postupcima asistriranih reproduktivnih tehnologija. Nepostojanje 

ovog rješenja u predlogu zakona je bilo u suprotnosti sa lanovima Ustava. 

Zna i, lanom 8 Ustava, gdje se zabranjuje diskriminacija po bilo kom osnovu, 

lanom 69 Ustava gdje svako lice ima pravo na zdravstvenu zaštitu i lanom 73 

gdje država stvara uslove kojima se podsti e ra anje djece. 

U po etku, ova inicijativa je naišla na otpor od strane predlaga a i zato je 

bilo potrebno više sjednica Odbora, kao i otpora dijela poslanika. Trebalo je 

vremena da se stvari ,,slegnu”, da bi ovaj amandman bio prihva en i nadam se 

da e biti prihva en i na plenumu. Da je predlog došao samo od opozicionih

poslanika, bojim se da ovi argumenti ne bi bili dovoljno jaki da ga odbrane, a ja 

vas molim da me ispravite ako nijesam u pravu. 

Pored Ustava Crne Gore, ispoštovane su i brojne konvencije koje je Crna 

Gora ve potpisala ili e ih potpisati u skoroj budu nosti. Elementarno pravo 

žene da bude majka prevladalo je važne i nezaobilazne socijalne i pravne 

aspekte, zna i pravo djeteta na porodicu, koji traže obazrivost i dalje 

razmatranje, kao i najbolja mogu a rješenja. Svjesni smo velikog broja razvoda i 

velikog broja disfunkcionalnih porodica i na neki na in traži se redefinisanje 

pojma porodice, jer porodi ni odnosi u ovom vremenu tranzicije su sve manje 

tradicionalni, a sve više uslovljeni ekonomskim momentom i brzim društvenim 

raslojavanjem, ime se dovode u pitanje sve tradicionalne norme koje su 

usmjeravale našu i prethodne generacije. Ovim predlogom zakona za koji e 

Pokret za promjene glasati a nadam se da e ga i Skupština usvojiti, napravljen 

je važan iskorak u poštovanju ljudskih prava i sloboda, posebno prava žena. 

Apelujem na nastavak ovakve prakse, donošenjem modernih zakona koji e 

imati duže trajanje i biti primjenljivi barem desetak godina. Svjedoci smo prakse 

ishitrenog donošenja zakona koji odmah po donošenju traže izmjene i dopune 

iscrpljuju i i predlaga e i Parlament. Hvala vam. 


Hvala, koleginice Džakula. 

Izvolite, kolega Labudovi u. 

EMILO LABUDOVI : 

Gospodine predsjedni e, koleginice i kolege poslanici, 

Pred nama je izuzetno važan zakon kojim e se, u znatnoj mjeri, regulisati 

veoma važna oblast u kojoj se neraskidivo prepli u interesi podjednako zna ajni 

kako za pojedince, tako i za porodice i društvo u cjelini. Kona no e brojne 

porodice mo i da se u potpunosti ostvare, a još brojnije bake i djedovi da 

do ekaju najželjeniji san. Naime, promjene u društvenim odnosima, raspad 

tradicionalne porodice, ubrzani ritam kojim žive današnje generacije, sve ranije 

stupanje u intimne odnose, bez adekvatne psihološke zrelosti i nedovoljne zaštite 

koja rezultira višestrukim prekidima trudno e u godinama kada je žena još u 

svakom pogledu tek djevoj ica, zatim sve kasnije stupanje u brak i sve teža 

odluka žene da zatrudni zbog raznoraznih problema sa aspekta socijalnih i 

radnih odnosa, uslovilo je da nas,, rode” sve rje e pohode. 

Govorio sam nedavno povodom jednog drugog zakona o opasnosti 

demografske destrukcije koja prijeti Crnoj Gori i upozorio na zastrašuju u 

prognozu demografa da e, ukoliko se ne zaustave ovi negativni trendovi, 2050. 

godine više od polovine stanovništva naše države biti starije od 50 godina. 

Poštovane kolege i još poštovanije koleginice, to i nije tako daleka budu nost da 

bismo mogli da se smatramo neodgovornim za nju. Naprotiv. To je ve koliko 

sjutra. Iz svih prethodno pobrojanih razloga i strepnji, Nova srpska demokratija 

pozdravlja donošenje ovog zakona i apsolutno e ga podržati. 

Moja potreba da se osvrnem na neka rješenja u ovom zakonu motivisana 

je jednom pojavom koja, na veliku žalost, nije mimoišla ni Crnu Goru i koja, ako

se na nju ne obrati posebna pažnja, prijeti da se metodom koncentri nih krugova 

širi sve dalje. Rije je o pojavi trgovine genetskim materijalom, naro ito žene ili, 

da prevedem na srpski, pa da me itav svijet razumije, trgovine ženskim jajnim 

elijama. Ekonomska kriza koju osje a najve i broj gra ana Crne Gore, a koju 

izgleda ne osje a i ne prepoznaje samo njena Vlada, dovela nas je u poziciju da 

je više od 10% stanovništva ispod granice gladovanja, a njih još 20% se hrani i 

živi ispod normi koje bi nacionalni dohodak, onakav kakvim ga prikazuje naša 

zvani na statistika, morao da obezbijedi. Takva kriza natjerala je jedan broj 

mladih djevojaka iz naših krajeva bogatim klijentima iz zemalja u okruženju, a i 

onih mnogo daljih, ponude na prodaju svoj reproduktivni materijal, kako bi to rekli 

medicinari. 

Evo kako to, prema pisanju jedne ovdašnje revije, opisuje 25-godišnja 

djevojka iz Crne Gore, koja se predstavila kao Ana: ,,Nakon što sam pronašla 

oglas na internetu, stupila sam u kontakt sa ljudima iz jedne klinike u Gr koj i 

pošto sam poslala uvjerenje o svom zdravstvenom stanju i druge potrebne 

potvrde koje su mi tražili, dogovorili smo se da do em kod njih. Sa ekali su me u 

Atini i odatle odveli na kliniku gdje sam provela dva dana na raznim testiranjima, 

uklju uju i ak i test inteligencije. Kada su se uvjerili da je sa mnom sve u redu, 

dogovorili smo cijenu i obavili proceduru". Prema Aninim rije ima, ona je svoje 

jajne elije prodala ve dva puta i za to dobila nadoknadu od 20.000 evra, a 

namjerava da to uradi još najmanje dva puta kako bi skupila novac koliko joj je 

neophodno da u e u kreditni aranžman za kupovinu stana. Uradila bi to, ona 

kaže, i više puta, ali se boji mogu ih posljedica na koje su je ve upozorili ljekari, 

jer i sama želi da jednog dana postane majka. 

Poštovane koleginice i kolege, tragom ove ispovijesti i tragom novinarskog 

nastojanja da se dobije makar poluzvani na potvrda da li se tako nešto dešava i 

kod nas ili makar u blizini, krenuo sam i sam. Okrenuo sam brojne telefone i 

pitao, zvani no i privatno, mnoge ustanove i pojedince. Nažalost, kao i novinar 

koji je inicirao itavu pri u i sam sam naišao na zid utanja tipa - uli smo i mi da 

toga ima, ali ne znamo da li se to i gdje kod nas radi i gdje se to radi u okruženju. 

Ono u emu se svi, bez izuzetka, slažu jeste konstatacija da su mlade žene iz 

Crne Gore zbog svoje ljepote, obrazovanja i genetskog potencijala svakako na 

visokoj cijeni i da od svih onih koje nude svoje jajne elije imaju najviše šanse da 

budu angažovane. 

itaju i ovaj predlog zakona, posebno sam se zadržao na lanu 16 koji 

izri ito zabranjuje davanje i primanje nadoknade ili bilo kakve druge koristi za 

poklonjene polne elije, zabranjuje posredovanje u poklanjanju polnih elija i, 

posebno naglašavam, oglašavanje ponude i potražnje za polnim elijama u 

medijima ili na bilo kom drugom nosiocu oglasne poruke osim, naravno, u 

ovlaš enoj zdravstvenoj ustanovi. Jasno i precizno, nema šta. 

Poštovane koleginice i kolege, Internet je prosto preplavljen sajtovima 

posredstvom kojih se traže i nude ove usluge. Doduše, skoro svi oni korijen 

imaju izvan Crne Gore. S obzirom da se naj eš e koriste lažni korisni ki nalozi i 

lašne e-mail adrese, ko to zna. Uostalom, da toga nema i kod nas, odakle bi 

onda Ana i još mnoge druge Ane posegle za ovim i ovakvim na inom dolaska do 

novca.

Znam da e predlaga zakona re i da je u inio sve što je u njegovoj mo i i 

da je propisom zabranio trgovinu genetskim materijalom i da je sve drugo 

problem nekog drugog. Malo šta bi se, možda, moglo prigovoriti takvom stavu.Ali 

pažljivo iš itavaju i odeljak kaznenih odredbi ovoga zakona, ta nije lanove 50 i 

51, nijesam naišao na tretiranje ove pojave kao kažnjive, niti odrednicu cijene 

kojom bi se ona, makar nov ano, sankcionisala, mada je više nego o igledno da 

je to eklatantno krivi no djelo. Uostalom, nedavno su dvojica izraelskih ljekara 

uhapšeni u Bukureštu pod optužbom da su, posredstvom jedne tamošnje klinike, 

trgovali ženskim jajnim elijama i prijeti im dugogodišnja robija. Imao sam 

potrebu da ukažem na ovu opasnost iz razloga što mi se ini da se u pravnoj 

regulativi ove pojave koja se ve odoma ila u Crnoj Gori, moralo biti još 

precizniji, detaljniji i rigorozniji od odredbi iz lana 16 ovoga zakona. Re i ete, 

znam, što nijesam podnio amandman. Ta no, ali znaju i sudbinu mojih brojnih 

amandmana i mojih kolega iz opozicije, opredijelio sam se da ne trošim živce, 

vrijeme i papir, ve da na ovaj na in ukažem na mogu nost i prisustvo 

zloupotrebe u ovoj oblasti i, kako bi to rekla moja pokojna baba, spasim svoju 

dušu, a vi kako ho ete. 

Šta ako Ana, sa po etka moje pri e, i brojne druge Ane koje je slijede ili 

e je slijediti, jednog dana zaklju e da više ne mogu postati majke? Ko e onda 

njima da pomogne? Da li je onda ona sumorna vizija Crne Gore kao zemlje 

sijedih glava realnost? Za koga onda, poštovane koleginice i kolege, radimo ovo 

što radimo i zbog koga kre imo ovo što kre imo? Zahvaljujem. 


Hvala, kolega Labudovi u. 

Nema više prijavljenih. Da li se neko priprema? 

Zaklju ujem raspravu. Završnu rije ima ministar Radunovi . 

Izvolite, ministre. 


Hvala lijepo. 

Poštovane poslanice i poslanici, zahvaljujem i na vašem današnjem 

u eš u u definisanju kona nog predloga ovog zakona. Mislim da su vaši predlozi 

bili kvalitetni i u eš e u radu Odbora, pa i poslije tri sjednice Odbora koje su 

trajale višesatno i danas je iskazano nekoliko razmišljanja koja samo mogu 

upotpuniti ovaj zakon i podi i kvalitet na viši nivo. Pokuša u da dam nekoliko 

odgovora na vaše dileme ili postavljena pitanja. 

Predsjednica Odbora gospo a Branka Tanasijevi je, podržava u predlog 

zakona, iznijela i naše stavove koji su dati u predlogu zakona. Zahvaljujem joj se 

što je na kvalitetan na in preslikala ono što su radili odbori u prethodnom 

periodu. Poslanik dr Amer Halilovi , tako e se pozitivno izrazio o predlogu 

zakona, uz jednu rezervu mogu e zloupotrebe i nepoznavanju donora od strane 

djeteta. Mislim da je tu dilema koja je prisutna i u mnogim paralelnim evropskim 

zakonodavstvima. Mi smo se strogo držali na ela anonimnosti i ono što je ovim 

Predlogom zakona kazano to je da se samo u slu aju zdravstvenih razloga 

nakon napunjenih 15 godina može se u i u identifikacione brojeve ili kodove,

odnosno saznanja o donatoru i to od strane medicinskih radnika, odnosno 

izabranog doktora. Posmatrano u nekim evropskih sistemima pravo na saznanje 

o porijeklu je difinisano ili ustavom ili zakonom. U Švajcarskoj od 1992. godine to 

je definisano zakonom da svako ima pravo da sazna svoje porijeklo i oba 

roditelja. Godine 1989. Ustavni sud Njema ke je dao djetetu za pravo da sazna 

ko su njegovi otac i majka. U Švajcarskoj zakon uz uvažavanje tajnosti podataka 

predvi a mogu nost uvida u biološke informacije oba roditelja i trend napuštanja 

anonimnosti polako prelazi na druge zemlje Evrope, Austrija, Njema ka, 

Holandija, zavisno od uzrasta, da li je to 12 ili 16 godina. 

Imate i one koji eksplicitno ne dozvoljavaju i to je drugi dio zemalja 

Evropske unije. Mi smo našli ovo rješenje i smatramo da je ono na fonu onih 

trendova da samo iz bioloških zdravstvenih razloga kada dijete napuni 15 godina 

njegovi staratelji i izabrani ljekar mogu do i do podataka o genetskom kodu, 

odnosno mogu im donorima. 

Kolega, doktor Pupovi mislim da, kao i uvijek, na izuzetno kvalitetan 

na in daje svoje mišljenje o predlozima zakona koje iznosi ovo ministarstvo i 

mislim da se tu osvrnuo na nešto što je potpuno opravdano razmišljanje svakog 

ovjeka u Crnoj Gori ako bi bio u ovoj situaciju. Tu ste se osvrnuli na lan 5 da je 

sve definisano propisima zdravstvenog osiguranja, odnosnom Pravilniku o 

refundaciji sredstava i lije enju i nadoknadi sredstava i mislim da smo mi 

napredniji od nekih zemalja u okruženju koje samo jednom pla aju troškove. Kao 

ministar, hirurg, ljekar, humanista, ako bi bilo para, ja bih to uveo do posljednje 

granice fertilnog doba žene da može da se uradi, ali smo pokušali u okviru 

budžetskih sredstava da na emo neku srednju mjeru i u našem pravilniku, 

pravilniku Fonda zdravstvenog osiguranja to se dva puta finansira. Radi emo 

sada izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o zdravstvenom osiguranju. 

Ne mogu danas eksplicitno re i da li emo nešto da uradimo po ovom pitanju, ali 

ete razumjeti ako se budžet Fonda nakon rebalansa, pa i ovim novim 

predlogom umanje za nekoliko desetina miliona, razumje ete i probleme koje 

imaju ljudi na elu ove dvije institucije, uz dužno uvažavanje svih ovih komentara 

i predloga koje ste vi dali. 

Ono što ste u lanu 8 pomenuli, ova komisija je u principu savjetodavno 

tijelo koje se formira i mislim da je ono na dobar na in postavljeno. U zemljama u 

okruženju formirane su uprave za bioetiku. Mi, žele i da izbjegnemo trend 

otvaranja hiljade i hiljade novih institucija i pove anje javne potrošnje u ovom 

trenutku, formirali smo u Ministarstvu zdravlja novom sistematizacijom sektor za 

bioetiku na ijem elu e biti ljekar i tamo e se upravo taj ovjek baviti ovim 

problemima i asistiranim reproduktivnim tehnologijama, bezbjednom krvi, zakon 

o transplatacijama i onoj našoj viziji o mogu em transplantacionom programu u 

Crnoj Gori. 

Tako e, lan 33 i ono što ste iskazali, odre enu sumnji avost u 

mogu nosti te profesionalne tajne, definitivno ti podaci moraju biti sa uvani i oni 

su prosto Zakonom o zaštiti podataka i definisani kao i Zakonom o tajnosti 

podataka. 

Vi znate da e u Ministarstvu postojati jedinstveni registar donatora, a 

podzakonskim aktima mogu se urediti još neka prava iz ovog segmenta. Ono što

se ulo nekoliko puta oko amandmana koji je prihva en od strane predlaga a 

nakon tih sastanaka i predloga Odbora za rodnu ravnopravnost polazna osnova 

naša upravo je bila sa uvati porodicu i izme u prava djeteta da ima oba roditelja 

i prava žene da ima dijete, naš predlog je upravo bio ovaj startni. Nakon više tih 

sastanaka i nakon razgovora i u mom kabinetu sa pojedinim predlaga ima iz tog 

odbora, prihvatili smo ovaj amandman i moram vam re i da smo to doživjeli kao 

pravo žene na lije enje, ne pravo da odlu uje nego pravo žene na lije enje. 

Vjerujte da na to pravo na lije enje saglasnost daje ministar uz mišljenje 

komisije, a ta žena vjerovatno ne bi došla u tu situaciju da je njena polna elija u 

redu. Ovim zakonom je jasno definisano da se ne može donirati i ženska polna 

elija i muška polna elija. Dakle, mi apsolutno želimo da pomognemo ženi ako 

je ovo rješenje u cilju lije enja da dobije potomstvo, tako da tu ima odre enih 

ograni enja i razumje ete zašto i predlaga nakon, ja mislim izuzetno kvalitetne, 

rasprave koja je bila na odboru prihvatio ovaj predlog amandmana. 

Možda samo još nekoliko re enica. Zna i, trgovina genetskim materijalom 

i ovo što je kazao gospodin Emilo Labudovi mislim da i on ima odli an pristup, 

kažem odli an ne zato što kroz nastupe koje iskaže mišljenje o zakonima koji idu 

ispred ovog ministarstva, mislim da ima konstruktivne predloge. Ovdje u svoj toj 

pri i koja je i sada data, zna i, lanom 13 i lanom 16 definisano je surogat 

materinstvo, pogotovo u lanu 13, a lana 16 upravo ova zabrana o materijalnoj 

nadoknadi za davanje donor elije ili eventualnog medijskog predstavljanja. 

Pokušali smo da u kaznenim odredbama stavimo i ovu odredbu, ali nam je na 

predlog Sekretarijata za zakonodavstvo i Ministarstva pravde izmjenom Krivi nog 

zakona Crne Gore i ovo e biti sankcionisano. Kroz ovo što mi možemo raditi, 

ustanova gdje se to desi bi e zatvorena. 

Na kraju da se zahvalim svima na u eš u i vašim konstruktivnim 

predlozima za podizanje kvaliteta ovog zakona. 


Hvala i Vama, ministre, na u eš u u današnjem radu. 

Ovim smo završili raspravu o Predlogu zakona o lije enju neplodnosti 

asistiranim reproduktivnim tehnologijama. 

Prelazimo na slede u ta ku dnevnog reda, po dogovoru - Predlog 

zakona o uzimanju i presa ivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu lije enja. 

Ministar Radunovi je tako e u ime predlaga a tu. Dajem rije ministru 

Radunovi u. 


Hvala. 

Kao nastavak današnjem rada, imamo Predlog zakona o uzimanju i 

presa ivanju djelova ljudskog tijela u svrhu lije enja. Prosto pokušavamo da 

uredimo ovaj sistem. Sljede i zakoni koji e biti nakon izmjena i dopuna 

osnovnog zakona - Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom 

osiguranju, upravo radimo na zakonu o genetskom materijalu i zakonu o 

uzimanju biološkog materijala i o genetskoj privatnosti.

Zakon o uzimanju i presa ivanju djelova ljudskog tijela u svrhu lije enja 

prvi put ure uje postupak uzimanja i presa ivanja djelova ljudskog tijela u svrhu 

lije enja lica kod kojih je nastupilo potpuno ošte enje dijela, odnosno djelova 

tijela ili lica kod kojih je zbog ošte enja djelova tijela podobnih za presa ivanje 

smanjen kvalitet života i kod kojih nije mogu e preduzeti druge metode lije enja 

uporedive efikasnosti. Donošenje ovog zakona rezultat je pra enja i kontrole 

sprovo enja nau nih i medicinskih dostignu a za dobrobit ovjeka uz garanciju 

zaštite osnovnih ljudskih prava i temeljnih ljudskih vrijednosti kao što su život, 

tjelesni integritet, dostojanstvo, privatnost i ostala li na prava i slobode. 

Ovaj vid lije enja zasniva se na na elima pristanka, saglasnosti primaoca i 

davaoca, davanje u cilju lije enja, nekomercijalnog davanja i anonimnosti i 

davaoca i primaoca. Ove intervencije mogu se obavljati u ovlaš enim javnim 

zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju uslove u pogledu prostora, opreme i 

kadra, o emu rješenje donosi Ministarstvo zdravlja. Sami postupci vrše se u 

skladu sa odgovaraju im profesionalnim standardima medicinske nauke i prakse 

i uz poštovanje eti kih principa nakon sprovedenih medicinskih ispitivanja i 

ostalih metoda lije enja, a na osnovu kojih treba utvrditi da ovaj postupak 

predstavlja dobrobit za primaoca, a prema medicinskim kriterijumima prihvatljiv 

rizik po zdravlje davaoca i da postoji vjerovatno a da e to biti uspješan zahvat. 

Polaze i od osnovnog ljudskog prava na život, uvažavaju i presa ivanje 

djelova ljudskog tijela kao opšteprihva eni medicinski, eti ki, psihi ki, ekonomski 

i društveno opravdan na in lije enja ovaj zakon e omogu iti preduzimanje 

potrebnih mjera za pove anje broja presa ivanja djelova ljudskog tijela i 

poboljšanje uslova za sprovo enje ovih humanih zdravstvenih zahvata. 

Tako e e se unaprijediti stanje u oblasti uzimanja i presa ivanja organa i 

tkiva od živog ili umrlog davaoca i podsta i javnost na potrebu davanja djelova 

tijela, a zdravstveni radnici i zdravstvene ustanove animirati za ve e uklju ivanje 

u preduzimanju mjera radi popularizacije ove aktivnosti. Stoga, zakon i propisuje 

aktivan rad Ministarstva, zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika na 

popularizaciji davanja djelova tijela u svrhu lije enja. 

Donošenjem ovog zakona sprje avaju se zloupotrebe u oblasti uzimanja i 

presa ivanja djelova ljudskog tijela i uskla uje primjena nau nih distignu a u 

medicini. Ovim zakonom se po prvi put u Crnoj Gori utvr uje lista ekanja koja se 

sa injava u Ministarstvu na osnovu podataka i spiskova lica kod kojih je utvr eno 

da je presa ivanje djelova tijela jedini na in lije enja, a dostavljaju ih zdravstvene 

ustanove u kojima se vrši uzimanje, odnosno presa ivanje djelova tijela. Lista 

ekanja sa injava se po vrstama potrebnih djelova tijela. Uzeti djelovi tijela 

dodjeljuju se primaocima u skladu sa transparentnim, pravi nim i 

opšteprihva enim medicinskim kriterijumima. 

Na in i postupak sa injavanja i vo enja liste ekanja i dostavljanje 

podataka od zdravstvenih ustanova, kriteijume za ekanje, uslove za izbor 

najpogodnijeg primaoca i dodjeljivanje uzetih djelova tijela u svrhu lije enja i 

druga pitanja od zna aja za vo enje liste ekanja propisuje Ministarstvo. 

Zakon propisuje uzimanje djelova tijela od živog i umrlog davaoca. Djelovi 

tijela od živog davaoca mogu se uzeti isklju ivo u svrhu lije enja primaoca ako 

ne postoji odgovaraju i dio tijela umrlog davaoca i nije mogu drugi oblik

medicinske intervencije. O svakom slu aju uzimanja djelova tijela živog davaoca 

odlu uje eti ki komitet zdravstvene ustanove. Djelovi tijela mogu se uzeti licu 

koje je punoljetno, poslovno sposobno i sposobno za rasu ivanje i koje je za to 

dalo saglasnost. Prije uzimanja djelova tijela sprovode se odgovaraju i 

medicinski tretmani radi procjene i smanjenja psihi kih i fizi kih rizika za zdravlje 

davaoca. Izuzetno može se izvršiti uz saglasnost eti kog komiteta i uzimanje 

regegenaritvnog tkiva od maloljetnog lica i od punoljetnog lica koje nije sposobno 

za rasu ivanje ako su kumulativno ispunjeni zakonom propisani uslovi. Kako za 

davaoca djelova tijela tako i za primaoca propisana je saglasnost li na ili 

saglasnost, zakonskog zastupnika, odnosno staraoca za maloljetna, odnosno 

poslovno nesposobna lica. Ljekar može obaviti presa ivanje bez saglasnosti 

primaoca ako to nalažu razlozi hitnosti, zbog ugroženosti života i ako postoji 

kompatibilan dio tijela. 

Uzimanje djelova tijela sa umrlog davaoca mogu e je samo na osnovu 

njegove izri ite pisane saglasnosti koju je kao punoljetno, poslovno sposobno i 

lice sposobno za rasu ivanje dalo kod svog izabranog doktora. Zakon propisuje 

mogu nost saradnje zdravstvenih ustanova u kojima se vrši uzimanje i 

presa ivanje djelova tijela sa ovlaš enim zdravstvenim ustanovama u 

inostranstvu u cilju razmjene djelova tijela. Ministarstvo vodi registar lica koja su 

dala saglasnost za uzimanje djelova tijela u slu aju njihove smrti radi 

presa ivanja u tijelo drugog lica u svrhu lije enja i propisane zaštite njihovih 

li nih podataka. U svim zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju uslove za 

uzimanje, presa ivanje, utvr ivanje kompatibilnosti, uvanje i razmjenu djelova 

tijela ministar zdravlja imenuje koordinatora, lice koje organizuje i uskla uje rad u 

zdravstvenoj ustanovi. Ove zdravstvene ustanove vode posebne evidencije o 

li nim podacima primaoca i davaoca djelova tijela, uspješnost postupaka, 

eventualnim komplikacijama i ostalim podacima u skladu sa posebnim zakonom. 

O svim ovim podacima, koordinator zdravstvene ustanove dostavlja godišnji 

izvještaj Ministarstvu. 

Nadzor nad sprovo enjem ovog zakona vrši Ministarstvo, a to e initi 

preko zdravstvene inspekcije i putem neposrednog eksternog nadzora. Primjena 

zakona se odlaže na godinu dana od njegovog stupanja na snagu kako bi se 

stvorili svi neophodni uslovi u pogledu prostora, opreme i stru nog kadra. 

Na predlog ovog zakona bilo je nekoliko amandmana koji su razmatrani 

na mati nom odboru i dio je usvojen. Hvala. 


Zahvaljujem ministru Radunovi u.. 

Podsje am, izvjestioci odbora povodom ove ta ke dnevnog reda su 

poslanici Hidajeta Bajramspahi u ime Odbora za ustavna pitanja i 

zakonodavstvo i poslanik Zoran Srzenti u ime Odbora za zdravstvo, rad i 

socijalno staranje. Pitam izvjestioce da li žele rije . 

Doktor Srzenti . Izvolite. Izvještaj u ime Odbora za zdravstvo, rad i 

socijalno staranje. 

ZORAN SRZENTI :

Poštovani potpredsjedni e, poštovane kolege, poštovani predstavnici 

Vlade, poštovani gra ani, 

Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore, na 

sjednici održanoj 17.septembra 2009. godine razmotrio je Predlog zakona o 

uzimanju i presa ivanju djelova ljudskog tijela u svrhu lije enja i predlaže 

Skupštini da ga usvoji sa slede im amandmanima. 

Prvi amandman Odbora u lanu 27 stav 2 u drugom redu, iza rije i 

"rasu ivanje" stavlja se zarez i dalje kako slijedi. 

Amandman 2 u lanu 32 u drugom redu broj 30 zamjenjuje se brojem 31. 

Amandman 3 u lanu 40 u stavu 1 alineja 5 umjesto rije i "zdravlja" stavlja 

se rije "zdravlje" a u istom lanu i stavu u alineji 6 rije "dijelova" zamjenjuje se 

rije u "djelova". 

Odbor je prihvatio 4. amandman poslanika Emila Labudovi a podnijetog 

na tekst Predloga zakona o uzimanju i presa ivanju djelova ljudskog tijela u 

svrhu lije enja. Amandman glasi:"U lanu 35 stav 1 Predloga zakona rije i "treba 

izvršiti", zamjenjuju se rije ima "obavezno se vrši". 

Sa amandmanima je saglasan i predstavnik predlaga a tako da su 

amandmani postali sastavni dio teksta Predloga zakona. Amandmane 1, 2, 3 i 5 

poslanika Emila Labudovi a podnijetih na tekst Predloga ovog zakona Odbor nije 

prihvatio. 

Na sjednici održanoj 29. septembra 2009. godine Odbor je razmotrio šest 

amandmana poslanice doktorke Dušanke Džakule Tušup podnijetih na Predlog 

zakona o uzimanju i presa ivanju djelova ljudskog tijela u svrhu lije enja i iste 

Odbor nije prihvatio i predložio Skupštini Crne Gore da ih odbije. Amandmane 

nije prihvatio ni predstavnik predlaga a. 

Ukratko, amandmani koji nisu prihva eni, kolege Labudovi a i koleginice 

Džakule Tušup, išli su u pravcu poboljšanja sveukupne klime, odnosno 

olakšavanja mogu nosti dobijanja organa sa kadavera uzimaju i iskustva u 

okruženju u smislu da je mogu e uzeti organ uz saglasnost familije, uže familije, 

ukoliko za života nije izri ito naglašeno, odnosno dat pismeni nalog da se 

posmrtno ne može uzeti od tog ovjeka organ. 

Drugi amandman se odnosio na tzv. living transplantaciju, odnosno 

transplantaciju sa živog davaoca gdje je kolega Labudovi predlagao proširenje 

mogu nosti da se organ može uzeti i u drugoj zdravstvenoj ustavnovi, a presaditi 

ga tamo gdje se nalazi recipijent, što, iz razumljivih razloga, nije prihva eno jer to 

omogu ava stvaranje tržišta organa koje može biti poslije toga i zloupotrijebljeno. 


Izvinjavam se, ali Vas molim da privedete kraju pošto izvjestioci imaju tri 

minuta. 

ZORAN SRZENTI : 

Na kraju, Odbor je ocijenio da se razvojem biomedicinske nauke 

doprinijelo da ljudska prava, pravo na integritet, dostojanstvo i privatnost dobiju 

novu dimenziju. Djelovi ljudskog tijela se mogu upotrebljavati za presa ivanje, a

ljudsko tijelo predstavlja potencijalni objekat biomedicinskog eksperimenta. 

Predlogom zakona se jasno definiše poštovanje individualne autonomije i princip 

socijalne solidarnosti. Posebno je regulisano pitanje odnosa, rizika i koristi za lica 

koja daju i primaju dio tijela. Harmonizacija unutrašnjeg zakonodavstva sa 

pravnom regulativom Evropske unije jedan je od razloga za donošenje ovog 

zakona. Polaze i od osnovnog elementarnog ljudskog prava na život, 

uvažavaju i presa ivanje djelova ljudskog tijela kao opšteprihva en medicinski, 

eti ki, psihi ki, ekonomski i društveno opravdani na in lije enja, Predlogom 

zakona se omogu ava pove anje broja presa ivanja djelova ljudskog tijela, u 

cilju humane zdravstvene zaštite. 

Usvajanjem ovog predloga zakona, Crna Gora e pristupiti regionalnoj 

zajednici zemalja Eurotransplanta i time zna ajno pomo i oboljelim licima. 

Izvinjavam se zbog prekora enja, ali mislim da je zna ajno. 


Zahvaljujem. 

Izvjestioci odbora tri minuta, naravno, svaki izvjestilac može da se javi i 

tokom rasprave povodom te ta ke dnevnog reda i da uzme u eš e u raspravi. 

Po injemo sa diskusijom. Prvi prijavljeni je poslanik Fahrudin Hadrovi , a 

neka se pripremi poslanica Vukovi Nataša. 

Želite li komentar? Komentar ima prioritet. Izvolite, imate rije . 


Htio bih da kažem da se ovaj zakon ne odnosi na djelove tkiva, embriona i 

fetusa. To je jasno re eno ve u prvom lanu, me utim, mislim da bi dobro bilo 

da ovdje dobijemo informaciju koju bi vjerujem željeli da uju i ostali, pogotovo 

javnost, a to je kada emo u Crnoj Gori po eti, u KBC-u na prvom mjestu da 

kažemo, sa uzimanjem krvotvornih mati nih elija iz pup ane vrpce živoro enog 

djeteta, obzirom da je to relativno najmanji korak u ovoj oblasti i da ima 

zainteresovanih za ovo podru je i me u gra anima i me u stru njacima koji to 

rade. Da kažem da to rade i neke regionalne bolnice u okruženju. Danas u 

svijetu postoji naime oko 50 javnih i porodi nih pod znacima navoda, banaka, ja 

neke i znam, ovdje im ne u izgovarati imena da ne bismo reklamirali, koje 

uvaju, prema nekim posljednjim podacima, kako sam ja pro itao, oko 400.000 

uzoraka obra enih i zamrznutih elija iz pup anika. Iz Srbije, recimo oko 500 

porodica je zamrzlo te elije i uva ih negdje u svijetu. Da kažem da 20 godina 

uvanja košta oko 1800 evra, što nije neka velika cifra. Nekada bi bilo bolje 

skupiti malo novca da se to ostavi i uva, pa da imate jedno mo no oružje u 

borbi, kako govore, protiv 75 bolesti nego da djetetu idete na babine. Vjerujem da 

bismo mogli da poradimo na tom podru ju koje je kažem osvojivo. 

Drugo pitanje koje je samo malo dotakao doktor Srzenti , a nema ga ni u 

objašnjenju zakona, niste ga ni Vi, gospodine ministre, dotakli, a mislim da je 

interesantno, to je pitanje jedne crnogorske nacionalne organizacije tipa Crna 

Gora transplant ili Montenegro transplant, ili kako emo je ve zvati, koju je 

neophodno formirati ako želimo da se uklju imo u Eurotransplant, jer znate da se 

otud organi ne šalju ni državi, ni regionu, nikome, nego na ime i prezime

pacijenta prema tkivnoj kompatibilnosti. Dakle, da bismo ušli u ovu oblast, 

vjerujem da e nam tu trebati još dosta posla i da bi bilo dobro da znamo dokle 

smo stigli sa ovim kada uopšte govorimo o zakonu o transplantaciji. Hvala. 


Hvala Vama. 

Ministar Radunovi , odgovor. 


Sami ste kazali da lanom 1 odredbe ovog zakona koje se odnose na 

tkiva, primjenjuju se i na elije, uklju uju i i krvotvorne mati ne elije i lanom 19 

izuzetno od lana 15 stav 1 ovog zakona dopušteno je prikupljanje i uvanje 

krvotvornih mati nih elija prikupljenih iz izdvojene pup ane vrpce živoro enog 

djeteta. Tako prikupljene elije mogu se upotrijebiti za presa ivanje srodnicima i 

drugim licima. Postupak prikupljanja, uvanja i upotrebe krvotvornih mati nih 

elija propisuje Ministarstvo. Dakle, podzakonskim aktima e se riješiti ova 

procedura da bi onda moglo da se krene u ovu proceduru koju ste Vi, sada 

pomenuli koja je odoma ena u zemljama regiona, ali je injenica da u zemljama 

regiona nemate bio-banke nego ovo što se sada radi u zemljama regiona uva 

se u Belgiji za novac. Ve su se pojavile da kažem i privatne inicijative za 

privatno-javno partnerstvo za formiranje ovih bio-banaka, mada našim 

predlozima zakona definisano je da država bude ta koja e imati klju nu rije i 

mislim da je to na mjestu. 

Znate da i mnoge zemlje Evropske unije nijesu lanovi Eurotransplanta a 

imaju izvanredan procenat transplantiranosti. Švajcarska, na primjer, nije zemlja 

eurotransplanta ali ima najve i procenat transplantiranosti, odnosno liste 

ekanja. Kod njih se eka dvije nedelje za bilo koji organ, ali je tamo veliki trud i 

rad uložen na promociji, podizanju svijesti i zna aju. Vidite, u njema kom 

zakonodavstvu imate postupak iz milosr a, upravo ovo je originalni prevod 

njihovog zakonodavstva, da ovo doživljavamo onim autruisti kim dijelom što 

mislim da je odlika Crnogoraca. Mi kada budemo radili na promociji nakon 

usvajanja ovog zakona ima emo i ovaj segment da podižu i svijest omogu imo 

davanje organa. Mi moramo uraditi sljede e. Moramo razmišljati o 

transplantacionom programu ovdje u Crnoj Gori, u Podgorici. Da bismo to uradili 

moramo pripremiti kadar, opremu i prostor i istovremeno tu donor bolnicu 

opremiti sa svim onim potrebnim od onog tima koji treba, od neurologa i 

anesteziologa da ustanovi klini ku smrt, do potpuno kompetentne ekipe da uzme 

taj organ ili da ga presadi onom kome treba. Uklju ivanjem u Eurotransplant vi 

niste samo neko ko o ekuje da vam daju organ nego i da date organ i u tom 

pravcu treba da radimo, upravo na podizanju svijesti. Tu dobru aktivnost vodi 

nevladina organizacija Donor. Dobar dio ljudi iz ovog parlamenta, nevladin 

sektor, zdravstveni radnici i drugi su ve dali podršku promociji i afirmaciji ovog 

procesa. Hvala. 


Zahvaljujem.

Da li još neko želi komentar ili da postavi pitanje povodom uvodnog 

izlaganja ministra Radunovi a? Ne. Prelazimo na diskusiju. 

Kao što sam rekao, prvi poslanik koji se prijavio za diskusiju povodom ove 

ta ke dnevnog reda je gospodin Hadrovi , a sljede i prijavljeni je poslanica 

Nataša Vukovi . 

Izvolite. 

FAHRUDIN HADROVI : 

Poštovani predsjedavaju i, dame i gospodo poslanici, poštovani ministre, 


Re i u nekoliko svojih zapažanja o Predlogu zakona o uzimanju i 

presa ivanju djelova ljudskog tijela u svrhu lije enja. 

Prije svega da izrazim zadovoljstvo što se današnja sjednica prenosi 

direktno, jer ova tema važna u životu svih gra ana, a naravno da je danas ovaj 

zakon sasvim obuhvatio sve detalje ove zaista zna ajne teme, tako da e i 

gra ani i mi svi ovdje danas dati doprinos u daljem nekom radu. 

Sa razvojem medicinske nauke i poštuju i ljudska prava - pravo na 

integritet i dostojanstvo, pokazalo se kako može da se pomogne ljudskom 

zdravlju, sa posebnim osvrtom na transplantaciju organa o emu u ja danas 

nešto re i. Postavlja se i pitanje odnosa rizika i koristi za lica koja daju i za lica 

koja uzimaju dio tijela. To je ozna eno u medicini kao donori i akceptori. 

Presa ivanje tj. transplantacija organa poštuje elementarna ljudska prava 

na život, medicinski, eti ki, prihi ki, ekonomski aspekt lije enja. Osnovni cilj 

transplantacije jeste pove anje broja presa ivanja djelova tijela u cilju humane 

zdravstvene zaštite i bez diskriminacije bilo kakve vrste. Treba se strogo 

pridržavati nau nih dostignu a i standarda u medicini. Zna ajno je pristupanje 

regionalnoj zajednici zemalja Eurotransplanta tj. bankama organa. 

Nešto bih rekao o problemu transplantacije na prostorima bivše SFRJ. 

Prate i rad centara za transplantaciju na prostorima bivše SFRJ imamo zna ajne 

podatke kroz decenije. Na primjer iz Hrvatske gdje su bili transplantacioni centri u 

Zagrebu i Rijeci. U Srbiji imamo sada pet centara: u Novom Sadu, Beogradu tri i 

u Nišu jedan. Ranije je transplantacija ra ena u Sarajevu, Ljubljani, Rijeci, a u 

Crnoj Gori trenutno ne postoji centar za transplantaciju. Ono što bih javnosti 

napomenuo e koji organi mogu biti predmet transplantacije. To su naj eš e 

bubrezi, jetra, srce, djelovi oka, koža, podkožno tkivo itd. 

Za nas je zna ajna prema izvoru vrsta transplantacija od živog davaoca i 

od mrtvog davaoca. Od živog davaoca može biti od srodnog živog davaoca i od 

nesrodnog. Naši pacijenti se uglavnom transplantiraju na prostorima bivše 

Jugoslavije. Sada trenutno u Beogradu. Kao što znamo, uslov je da srodni 

davalac, živi davalac, bude do tre e generacije srodnosti. Samo je dopušteno u 

odnosu na nesrodne davaoce da bude supružnik davalac svom partneru bilo kog 

organa. 

Što se ti e kadaveri ne transplantacije i kod nas i u Srbiji, mora da postoji 

pismena saglasnost, dok zakon, na primjer, u Španiji ne predvi a takvu 

proceduru. Mogu e je uzeti od mrtvog davaoca organe.

Znamo iz prakse da dosta naših pacijenata naro ito sa problemima 

bubrega su se transplantirali u centrima u Indiji i Bombaju, u Pakistanu. To je 

jedna vrsta nesrodnog davalaštva. To ide po posebnoj proceduri. 

Napomenuo bih neke statisti ke podatke o transplantaciji. U svijetu dosta 

ljudi eka na transplantaciju bilo kojeg organa. Na primjer, u Sjedinjenim 

Ameri kim Državama brojka 86.000 ljudi, u Evropi oko 50.000, u Srbiji oko 800 

lica, a u Crnoj Gori oko 80 lica. Tu najviše mislim na transplantaciju bubrega, 

jetre, srca itd. 

U Srbiji, veliki je problem transplantacije. Iz oblasti transplantacije 

bubrega, u Srbiji otprilike 4.000 ljudi je na dijalizi. Zna i, dijaliznim putem, 

zamjenom funkcije obavljaju tu zamjenu funkcije bubregu, što nosi u 

materijalnom i finansijskom smilu, 20% budžeta Srbije tj. budžeta za zdravstvo. 

To je otprilike cifra od 80.000.000 eura. Kod nas je isto ta cifra za 250 ljudi koji se 

dijaliziraju isto oko 20% budžeta, pretpostavljam, možda nešto manje. Podatak 

da u zapadnoj Evropi, Sjedinjenim Ameri kim Državama, ne do eka 

transplantaciju bilo kog organa 25 do 35% ljudi, zabrinjava. Na prostoru Srbije i 

Crne Gore od 10 do 30% ljudi ne do eka transplantaciju. 

Za donatorstvo i za transplataciju potrebne su odre ene aktivnosti i zadaci 

koje treba da sprovede kako država, tako i civilni sektor, a i struka, medicina. Za 

donatorstvo tj. za potencijalne davaoce organa je bitno da u komunikaciji sa 

njima razbijemo predrasude i tabue, da otvorimo kol centar za komunikaciju sa 

donorima. U proceduri je i izrada i potpisivanje donor kartica za zaveštanje 

organa poslije moždane smrti. Osposobljene su ekipe za tako nešto i aparatura. 

Kažem da nemamo za sada takav centar u Crnoj Gori, ali se i o tome pri a. 

Mjesto eti kog komiteta da pominjem, koji su zaduženi za razgovor sa 

porodicama oko donatorstva organa. 

Još da kažem da Svjetska zdravstvena organizacija definiše prodaju 

organa kao kršenje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima. Zato i kaznene 

odredbe nijesu dovoljne da odvrate od grešaka u ovoj oblasti, ve je potrebno 

moralnu svijest ljudi podi i na viši nivo. 

Podatak da se sve ve e svjetske religije ne protive davalaštvu organa za 

transplantaciju je zna ajna. Jedino imamo podatak da jedna etni ka grupa Roma 

zabranjuje neki vid saka enja i to je neka prepreka u tom dijelu. 

Šta re i o donaciji organa i donor karticama? Potrebna je medijska 

kampanja. Otuda i danas, a i ranije smo na svim skupovima novinare i medije 

molili da nas prate u tim donatorskim akcijama, da objašnjavaju što je 

donatorstvo, koji je to oblik plemenitosti, da nakon smrti davanjem bilo kog 

organa pomažemo bolesnim, teško bolesnim ljudima i, naravno, mediji e to i 

dalje raditi i objašnjavati svrhu donatorstva. Naravno da treba ja ati donatorsku 

mrežu u Crnoj Gori kroz bolnice i hirurško-anesteziološke ekipe koje su 

zna ajne, kroz domove zdravlja, izabrane timove ljekara, medicinskih sestara. 

Naravno, potrebno je uklju iti i Univerzitet, medije, televiziju, Crveni krst, 

udruženja dijaliziranih kojih ve imamo na prostorima Crne Gore, sportiste i 

sli ne nevladine organizacije. 

Za pohvalu je rad u proteklom periodu kada je pripreman ovaj zakon u 

Crnoj Gori. Vlada Crne Gore na elu sa Ministarstvom je uklju ila kako Klini ki

centar, tako i opšte bolnice u sistemu zdravstva, Centar za dijalicu, razne 

nevladine organizacije i studente Univerziteta. U Beranama je organizovana 

jedna rasprava o toj temi u organizaciji Ministarstva i lokalne samouprave gdje su 

nevladina organizacija Donor iz Podgorice i studenti iz Podgorice dali svoj pe at. 

Naravno, nosilac svih aktivnosti je bila profesor doktor Marina Ratkovi nefrolog 

iz Podgorice, koja je sve ovo na neki na in pratilasmo uz Podgoricu i Berane, uz 

javne rasprave, bili prisutni na jednom muzi kom koncertu u Podgorici, gdje su, 

naravno uz jedan prigodan program, bili prisutni svi akteri kako iz Vlade, iz 

javnog života, da pohvalim ministra Radunovi a, bio je prisutan uz nas 

zdravstvene radnike studente i sve kulturne radnike pa smona na neki na in 

obilježili taj dan. 

Na kraju, tajna uspjeha je ...(Prekid) 


Hvala. 

Molim da uzme rije poslanica Nataša Vukovi . Slede i prijavljeni poslanik 

je Amer Halilovi . 

Izvolite. 

NATAŠA VUKOVI : 

Poštovani gra ani, poštovane kolege, gospodine ministre, 

Iako se medicinska etika temelji na opštim eti kim normama, medicina 

kao struka ima naro ito izraženu posebnost svojih eti kih normi jer su njen 

neposredni predmet ovjek, zdravlje i dostojanstvo. 

Transplantacija u medicinskom smislu zna i premještanje organa ili tkiva 

sa jednog na drugo tijelo da bi se obnovila funkcija. Transplantacija se obavlja u 

slu aju bolesnika koji se bezuspješno lije i drugim metodama i koga o ekuje 

smrt u nekoliko mjeseci ili godina. Organi za transplantaciju mogu se dobiti od 

kadavera tj. umrlih osoba i živih osoba. Normalno, od živih osoba samo odre eni 

organi. 

Donošenje ovog zakona otvara nove mogu nosti spašavanja ljudskih 

života. Moramo biti oprezni da donosi i neke nove rizike tj. rizik da do e do 

trgovine ljudskim organima i ono što je prati, prisila, ucjena, kao i niz drugih 

zloupotreba. Zakon koji je pred nama zabranjuje trgovinu organima ljudskog 

tijela, oglašavanje potrebe i ponude djelova tijela u medijima, kao i posredovanje 

u ovim poslovima i to svojim lanom 7, ali kaznene odredbe ne prate ovu 

zabranu. Predvi ene su samo kazne za prekršaj, za pravno i odgovorno lice, u 

slu ajevima kada se prekrši zakonom propisana procedura. U Krivi nom zakonu 

u poglavlju nedozvoljenom presa ivanje djelova tijela, u lanovima 294 i 295 

kaže se da e se kazniti ljekar koji prije presa ivanja dijela tijela ne pribavi u 

pisanom obliku pristanak primaoca, zatim odgovorno lice u zdravstvenoj ustanovi 

ako uzme ili presa uje djelove ljudskog tijela ili ispituje podudarnost za 

presa ivanje, a ustanova ne ispunjava za to propisane uslove. Dalje, ljekar koji 

radi presa ivanja uzme dio tijela od živog lica bez prethodno pribavljenog 

pisanog pristanka tog lica, ljekar koji radi presa ivanja uzme dio umrlog lica ija 

smrt nije utvr ena na na in i u postupku prema propisima o presa ivanju djelova

ljudskog tijela. Za sve ove radnje su predvi ene zatvorske kazne razli itog 

trajanja. Za trgovinu djelovima tijela, oglašavanje potrebe i ponude djelova tijela 

putem oglasa u razli itim medijima kao i posredovanje u tim radnjama, ovim 

zakonom nisu predvi ene kazne. I u Zakonu o medijima, u lanu 24 zabranjuje 

se reklamiranje i oglašavanje djelova tijela. Me utim, zakonske kazne ni tu nisu 

odre ene. 

Sve eš e smo svjedoci da se na internet sajtovima, a i u štampi 

oglašavaju ljudi u nevolji koji za novac nude svoje organe. Razlozi zbog kojih 

pojedinci pribjegavaju ovom inu su raznovrsni, ali naj eš e vezani za 

siromaštvo. Svake godine u svijetu raste broj osoba koje ekaju na 

transplantaciju. Zbog toga je i došlo do formiranja crnog tržišta. Ilegalna trgovina 

organima je transnacionalni organizovani kriminal iji se profit poredi sa 

zaradama od trgovine narkoticima i oružjem. Da ne bi ovaj zakon koji reguliše 

jednu zaista humanu oblast ostao nepotpun i nedore en, moraju se do kraja 

precizirati kaznene odredbe. Imam neke predloge: 

Ko silom ili prijetnjom, dovo enjem u zabludu ili održavanjem u zabludi, 

zloupotrebom ovlaš enja, povjerenja, odnosa zavisnosti, teških prilika drugog, 

zadržavanjem li nih isprava ili davanjem ili primanjem novca ili druge koristi prisili 

neko lice da mimo svoje slobodne volje da pismeni pristanak za davanjem 

organa za života radi transplantacije tom ili nekom drugom licu i kome se na 

osnovu tog pismenog pristanka uzme organ, ili ako mimo svoje volje potpiše 

pismeni pristanak za davanje organa poslije svoje smrti za transplantaciju tom ili 

drugom licu, mora se kazniti. Naravno, kazna mora biti ve a ukoliko se radi o 

maloljetnoj osobi. Dalje, ko uz bilo kakvu naknadu da svoj organ ili organ drugog 

lica radi transplantacije ili nudi svoj organ ili drugog lica uz naknadu radi 

transplantacije ili vrbuje, prevozi, prebacuje, prodaje, predaje, kupuje, posreduje 

u prodaji ili posreduje na bilo koji drugi na in u transplantaciji organa ili u estvuje 

u postupku transplantacije koja je predmet komercijalne trgovine mora se kazniti 

na odgovaraju i na in. Opet, ako je rije o maloljetnoj osobi kazna mora biti 

ve a. Tako e, onaj koji oglašava, odnosno reklamira potrebu za organima, kao i 

oglašava davanje organa, sa ili bez nu enja, odnosno davanja nov ane naknade 

ili druge materijalne ili nematerijalne koristi ili ako oglašava, odnosno reklamira 

zdravstvenu ustanovu ili zdravstvene radnike koji obavljaju postupak 

transplantacije u sredstvima javnog informisanja, kao i drugim nosiocima 

oglasnih poruka, odnosno na bilo koji drugi na in, mora biti kažnjen. I najzad, 

mora se kazniti onaj ko obavlja poslove uzimanja, distribucije, presa ivanja, 

utvr ivanja podudarnosti, odnosno tipizacije tkiva, odnosno transplantacije 

organa bez dozvole dobijene u skladu sa ovim zakonom. 

Zemlje u okruženju su ve usvojile sli ne zakone, tako da smo mogli da 

iskoristimo njihova dobra rješenja ili uvidimo i ispravimo loša. I u zakonu 

Hrvatske i u zakonu Srbije postoje dobra i precizna rješenja za pomenuta 

krivi na djela. 

Kako se presa ivanje djelova ljudskog tijela u svrhu lije enja do sada kod 

nas nije obavljalo, potrebno je obezbijediti stru ni kadar i zna ajna materijalna 

sredstva za opremanje specijalizovanih zdravstvenih ustanova. Pored zakona iji 

Predlog danas razmatramo potrebno je da Ministarstvo donese i niz propisa i

postupaka kojima se posebno ure uje sa injavanje i vo enje liste ekanja, 

saradnja sa srodnim me unarodnim institucijama, uvanje li nih podataka i 

sli no. 

Na kraju želim da kažem da me raduje što dobijamo ovaj zakon koji treba 

da reguliše jednu zna ajnu i humanu oblast, ali smatram da Predlog zakona nije 

sistemati an, precizan i sveobuhvatan kakav je morao da bude. Trebalo je, više 

iskoristiti znanje i iskustvo zemalja koje su ve usvojile zakone. Zakon Hrvatske i 

Zakon Srbije je, po mom mišljenju, daleko precizniji i koncizniji, jer iza njih stoji 

višedecenijsko bavljenje ovom oblaš u. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Molim poslanika Halilovi a da uzme rije . Sljede i prijavljeni diskutant je 

poslanik Emilo Labudovi . 

AMER HALILOVI : 


Poštovane koleginice i kolege poslanici, uvaženi ministre, poštovani 

gra ani, 

Na po etku želim da izrazim stav poslanika Bošnja ke stranke, da e oni 

bezrezervno podržati predlog ovog zakona. Ovo je zakon koji je uskla en sa 

našim Ustavom i to lanom 27. Tako e ste ga kao predlaga i približili 

zakonodavstvu zemalja lanica Evropske unije. Kao potvrdu ovakve tvrdnje 

možemo navesti zakonodavstva eške, Slova ke, Ma arske i Hrvatske, koji se 

ne razlikuju mnogo od ovog predloga zakona, što je znak da idemo i stremimo ka 

evropskom zakonodavstvu. Pomenu emo zakonodavstvo tih zemalja, 

zasnivaju i se gotovo na istim principima potrebnim za sprovo enje postupaka 

uzimanja i presa ivanja djelova ljudskog tijela u svrhu lije enja i to, na primjer: 

informisani pristup, terapeutski cilj, besplatno donorstvo, anonimnost donora, 

kontrolisano donorstvo itd. 

Informisani pristup zna i pristanak kako donora, tako i primaoca, pa tako, 

recimo, uporedna prava isto kao i aktuelni prijedlog zakona u slu aju kada se 

radi o donorstvu sa živog davaoca ...., predvi aju pismenu saglasnost davaoca, 

uz sve potrebne uslove koje je potrebno ispuniti a to su: punoljetstvo, poslovna 

sposobnost, sposobnost za rasu ivanje ili, u slu aju uzimanja djelova tijela sa 

umrlog davaoca, da ne može biti rije o donorstvu ve samo o uzimanju, da 

tako e mora biti rije i o prethodno pismenoj datoj saglasnosti umrlog, uz 

poštovanje i ostalih predvi enih uslova, poštovanja njegovog dostojanstva, 

osje aja lanova njegove porodice, vra anja spoljašnjeg izgleda umrlog davaoca 

i sl. Za razliku od pravnog ure enja pristanka kod preminulih, u najve em broju 

država, na primjer Sjedinjenim ameri kim državama, važi princip eksplicitnog 

pristanka ekspres ..., dok u odre enom broju zemalja u Evropi važi princip 

pretpostavljenog pristanka, što zna i da djelovi tijela sa umrlog mogu biti uvijek 

uzeti ukoliko on za života nije izrazio svoje protivljenje, što u stvari zna i da se 

samo u slu aju eksplicitnog odbijanja može smatrati da je preminuli bio protiv da 

se njegovi organi transplantiraju. Dakle, neiskazana volja tuma i se kao

pristanak. Ukoliko se uzme u obzir da svake godine u svijetu oko 20.000 ljudi 

umre, iji organi su pogodni za transplantaciju, a svega 15% njihovih organa 

bude transplantirano. Donekle se ini i opravdanim da princip pretpostavljenog 

pristanka treba primijeniti i u našem pravnom sistemu. 

Terapeutski cilj jasno odgovara da može do i do sprovo enja postupka 

jedino ukoliko je medicinski opravdano i ima lije e i cilj. 

Besplatno donorstvo je, tako e, važna stavka u ovom zakonu, što zna i 

da donor može ustupiti svoj dio tijela samo bez materijalne nadoknade, s tim što 

se pod pomenutim nadoknadama ne mogu smatrati sredstva predvi ena, recimo 

u lanu 10 prijedloga zakona. Tako e se u uporednom pravu i u aktuelnom 

prijedlogu zakona zabranjuje i komercijalizacija djelova ljudskog tijela, u smislu 

zabrane drugog da prodaje tu i dio tijela ili da posreduje u njegovoj prodaji. 

Tako e je zna ajno re i da isti principi važe i u slu aju uzimanja djelova tijela 

radi transplantacije posmortem. 

Anonimnost donora podrazumijeva da ljekar i medicinska ustanova uvaju 

kao poslovnu tajnu podatke o donoru primaoca, kako u odnosu donor - primalac, 

tako i u odnosu na tre e lice, pa se na ovaj na in izbjegava svaka vrsta 

dužni kog odnosa izme u donora i primalaca, što je i intencija u uslovima 

pravnog režima donorstva. Isti princip važi i u slu aju uzimanja djelova tijela za 

transplantaciju posmortem. 

Kontrolisano donorstvo je neophodnost da donorstvo bude izvedeno 

legeartis, u skladu sa medicinskim propisima. To pretpostavlja uzimanje djelova 

tijela od živog davaoca, uz odobrenje ljekarskog konzilijuma. Uzimaju i u obzir 

odnos rizika i koristi, u okviru nadležne zdravstvene ustanove, princip 

kontrolisanog donorstva odnosi se na uzimanje djelova tijela radi transplantacije 

sa umrlog. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Sada rije ima poslanik Emilo Labudovi , a neka se pripremi poslanik 

Zoran Srzenti . 

Izvolite. 


Gospodine potpredsjedni e, gospodine ministre, koleginice i kolege 

poslanici, 

S ozbirom da ovaj zakon spada u red onih koji podrazumijevaju jednu 

uskostru nu analizu i sagledavanje sa brojnih aspekata, opredijeli u se za dva 

ugla gledanja na ono što zna i i što nudi, vode i, prije svega, ra una i rukovo en 

motivom velikog interesa i velikog zna aja koji ovaj zakon treba da ima, a 

nažalost u ovom momentu ga nema. Došao sam do podatka i to zahvaljuju i 

injenici da je ova tematika u zemljama u okruženju veoma eksplicirana i veoma 

prisutna u javnosti. Podržana je sa svih mogu ih i nemogu ih adresa, uz izri itu 

obavezu javnih medijskih servisa da je prate, podržavaju i potpomažu, što je, 

nažalost, ovdje izostalo. Samo u Republici Srbiji u ovom trenutku preko 2.000 

ljudi ekaju na novo srce, njih preko 800 na novi bubreg, a oni kojima je

neophodno presa ivanje koštane srži, djelova jetre, prelazi, tako e, brojku od 

1000. 

Nažalost, nemam podatak ili ga bar nijesam uspio na i na Internetu ili u 

nekoj stru noj literaturi, niti u raspitivanju kod kolega i prijatelja za koje ra unam 

da bi trebalo da budu upoznati sa ovom problematikom, kakvo je stanje u Crnoj 

Gori? Gospodine ministre, pouzdano znam, imenom i prezimenom, jedan broj 

osoba ije porodice ovih dana i ovih godina na sve strane pokušavaju da prikupe 

sumu izme u 40 i 50.000 evra, koliko košta jedan bubreg u Pakistanu, sumnjivog 

porijekla, sumnjivih zdravstvenih kvaliteta i sumnjivog na ina presa ivanja, ne bi 

li na taj na in produžili sebi život i stekli pravo na jedan kvalitetan i normalan 

ljudski život. Samo ta tri slu aja koja li no poznajem bi bila dovoljna. Za mene 

li no i jesu dovoljna, a ubije en sam i za to imam delegirano pravo mojih kolega 

iz Kluba poslanika Nove srpske demokratije, da ovaj zakon podržimo, da se 

konkretno jedanput na konzistentan i normalan na in uobli i jedna veoma 

zna ajna oblast kakav je ovaj zakon. S toga me strašno udi, i tu primjedbu 

upu ujem Vama, izostanak medijske podrške ovom zakonu i uopšte ideji 

doniranja ljudskih organa kao sredstava lije enja i stvaranja uslova za jedan 

kvalitetan život onih kojima je to neophodno. Ni tokom javne rasprave, ni tokom 

ovih skoro mjesec i po dana koliko traje rasprava o ovom zakonu na odborima, 

niti povodom brojnih amandmana koje su ponudile kolege koje su iz struke, a i 

sam sam se usudio da djelujem amandmanski na neka rješenja ovog zakona, 

nijesam na javnom servisu Crne Gore uspio da vidim ni jedan jedini prilog koji bi 

bio u svrhu popularizacije prakse doniranja ljudskih organa tijela.I to, ne 

zaboravimo, u jednoj konzervativnoj sredini kakva je Crna Gora, gdje je to veoma 

diskutabilno sa mnogih aspekata od onih tradicionalno-moralnih, pa do svih 

drugih, gdje ak ni dobrovoljno davalaštvo krvi više ne ide kako je nekad išlo. Da 

nije one tradicionalne porodi ne solidarnosti koja se u Crnoj Gori još uvijek, na 

sre u, njeguje, veliko je pitanje, Vi to znate, Vi ste hirurg, koliko bi naše bolnice 

bile u prilici da tim zalihama krvi koje se obezbje uju od rijetkih humanih 

pojedinaca kojima skidam kapu u ovom trenutku, a koji se zovu dobrovoljni 

davaoci krvi, obezbijede onoliki broj flaša te dragocjene te nosti i sa njima 

dnevno spašavaju živote i vrše normalne hiruške i ostale zahvate. U takvoj Crnoj 

Gori je, gospodine ministre, neophodna veoma strpljiva, dugotrajna i široka 

društvena akcija, da ovo postane ne tabu tema, ve tema o kojoj e se normalno 

razmišljati, normalno raspravljati i normalno govoriti kao i o svakoj drugoj temi iz 

javnog i društvenog života. 

Moram da konstatujem sa žaljenjem i sa izvjesnom dozom ljubomore, i 

Vaš kolega u Srbiji, da Vaš kolega u Hrvatskoj, gotovo svake nedjelje obavezno 

gostuje na javnom servisu, u svrhu popularizacije ovog zakona. elni ljudi tih 

dviju država su ve odavno potpisali donorske kartice. Predsjednici države, i 

predsjednici parlamenta, ministri zdravlja, i svi javni ljudi koji drže do svog 

digniteta su to ve uradili. Ovdje se o tome uti. Drugi aspekt na koji želim da 

ukažem jeste, ono što je maloprije koleginica Vukovi govorila, a ja želim samo 

da apostrofiram je problem trgovine ljudskim organima. 

Gospodine ministre, koristim priliku da se ovdje zajedno sa Vama prisjetim 

ne ega što je, možda, najbolnija, najradikalnija i najpotresnija slika onoga što se

dešavalo prethodnih godina u našem okruženju. Na ono,, prokleto Lijevno” 

srpskog naroda,,, e se u njemu bijeli kula”, koja je nekada bila Žuta ku a. Gdje je 

pod uslovima u kojima ne bi životinja opstala, na stotine Srba otetih na Kosovu 

završilo kao kolateralna šteta trgovine ljudskim organima. 

Cijene i zna aj predupre ivanja zloupotrebe jedne takve institucije kao što 

je institucija doniranja ljudskih organa, pokušao sam ak i da amandmanski 

intervenišem u onom dijelu što bi u Crnoj Gori predstavljalo prekršaj, bez obzira 

što je više u moralnoj ravni nego u nekoj zakonskoj, recimo skrnavljenja ljudskog 

leša. Vi ste propisali nov anu kaznu. Gospodine ministre, insistiram da se to 

tretira kao krivi no djelo. Re eno mi je da u postoje em Krivi nom zakonu postoji 

takvo rješenje i da e izmjenama i dopunama novog krivi nog zakona koji se 

priprema ono biti rigoroznije postavljeno. Ne može ono, gospodine ministre, da 

postoji kao prekršaj i kao krivi no djelo. Ili je prekršaj, ili je krivi no djelo. Bliži 

sam rješenju da je ono krivi no djelo. Tražio sam amandmanom da se to tako i u 

ovom zakonu tretira. Vi to nijeste prihvatili, naravno ra unam da vaša koleginica 

dijeli vaš stav. Mislim da to predstavlja jednu veoma zna ajnu prepreku onom 

rješenju koje je predložila koleginica iz Pokreta za promjene, gospo a Tušup, koji 

bi omogu io porodicama preminulog, koji za života nije dao saglasnost da mu se 

uzmu odre eni organi, da mogu to da urade nakon njegove smrti, u njegovo i u 

svoje ime. ak i u ovako konzervativnoj sredini kakva je Crna Gora, ovo je 

rješenje za korak konzervativnije od onoga što bi trebalo da bude potreba ovog 

trenutka u kojem se donosi zakon koji je krajnje nepovoljan. Uostalom vi ste to i 

predvidjeli injenicom da e on stupiti na snagu od sada godinu dana. 

Nepovoljan je zbog klime koja vlada u Crnoj Gori. Nepovoljan je trenutak i zbog 

injenice što u Crnoj Gori ne postoji relevantna zdravstvena ustanova koja to 

može kvalitetno da obavlja, bar ne sa aspekta svih mogu ih presa ivanja toga 

organa. Ra unam da ste morali da povedete ra una i da budete malo fleksibilniji 

prema ova dva amandmana. Zahvaljujem. 


Zahvaljujem poslaniku Labudovi u. 

Komentar, u ime Poslani ke grupe Demokratske partije socijalista, 

poslanik Vuleti . 

Izvolite, imate rije . 

MILORAD VULETI : 

Vezano za diskusiju kolege Labudovi a. Naravno, on je iznio odre ene 

injenice sa svog aspekta i svoje razmišljanje vezano za ovaj propis. Moj li ni 

utisak u dijelu ove materije koja nije moja struka je da je ovo jedan od najboljih 

zakona koje sam ja pro itao, govorim sa pravnog aspekta, jer je sve jasno. Ono 

što me je iniciralo za ovaj komentar je digresija gospodina Labudovi a, a koja se 

odnosi na to da su kao svi u Srbiji elitni politi ari, poslanici, ministri, javno 

zavještali svoje organe, da se mogu koristiti nakon smrti, naravno ukoliko 

medicinska struka ocijeni da su upotrebljivi. Druga kvalifikacija gdje ste saglasni 

sa amandmanom poslanice gospo e akula Tušup. Taj amandman je pomalo 

diskriminatorski, po mom mišljenju. Ako se mi javno deklarišemo:,,Ja u da

zavještam svoje organe“, da porodica ima pravo, ukoliko se ovaj negativno ne 

izjasni, da nakon smrti lana porodice da na raspolaganje njegove organe 

medicinskoj struci da mogu da ih koriste. Mislim da je pomalo diskriminatorski. 

To je dobra volja. 

U lanu 5 ovog zakona je odli no re eno da u postupcima uzimanja i 

presa ivanja djelova tijela davaoca i primaoca, garantuje se zaštita njegovog 

identiteta, dostojanstvo li nosti i ostala li na prava i slobode. Mislim da je to 

korektno i da je time sve re eno. Nemojmo se javno deklarisati, jer onda se 

postavlja pitanje. Šta sa onima koji imaju rezerve u tom dijelu? Zna i, oni bi 

možda nekad i za života donirali svoje organe, a ne nakon smrti. Vrlo je rizi no, 

po mom mišljenju, ulaziti u tu neku polemiku ili razmišljanja vezano za ovo o 

emu ste vi govorili i gospo a akula Tušup, u dijelu svojih amandmana. 


Zahvaljujem. 

Pravo na odgovor na komentar, poslanik Labudovi . 


Kolega Vuleti u, zahvaljujem na prilici koju ste mi pružili da pojasnim svoje 

stavove. Rekao sam da sam u prilici da pratim ova dva najmo nija javna 

medijska servisa na Balkanu, javni servis Radio Televizije Srbije i Javni servis 

hrvatske televizije. U prilici sam da najmanje dva puta nedjeljno slušam i gledam 

priloge koji populariše ovu akciju i da najmanje jednom nedjeljno ministar zdravlja 

i jedne i druge države, obavezno gostuju na javnom servisu i govore o tome 

dokle se došlo. Kako ide ova akcija? Koji su problemi? Zna i sve u funkciji 

popularizacije i razbijanja tabua koji se zove nepovredivost ljudskog tijela. Ovim 

što sam apostrofirao da su uradile najvažnije politi ke i li nosti iz javnog života 

ove dvije republike, ne prozivam javno nikoga. Li no sam spreman ovog trenutka 

da potpišem donorsku karticu, ukoliko ovo što ja posjedujem nekome valja, mada 

sumnjam, ali to apsolutno ne zna i da bih na bilo koga, ak ni iz moje porodice, 

izvršio pritisak da to uradi na taj isti na in. 

Što se ti e ove mogu nosti o kojoj sam govorio, a koja je predmet 

amandmana koji je podnijela naša koleginica žakula Tušup, govorio sam o 

onome što se zove tabu i konzervativizam ove sredine. To je mogu nost 

porodice, jer se ovdje, prije svega, radi uglavnom o mladim ljudima koji su izgubili 

život iz ovih i onih razloga, ne misle i na as smrti i na mogu nost da 

zavještavaju organe, jer je to u tim godinama daleko milionima godina i ta 

mogu nost da kroz doniranje organa svog pokojnika na neki na in produže, u 

svojoj svijesti, njegovo trajanje. 

Gospodine Vuleti u, govorio sam o rješenju koje daje mogu nosti, koje ne 

obavezuje, jer se to ne može obavezati i ne može biti obavezuju a norma, ali 

ostaviti kao mogu nost onim porodicama i onim pojedincima koji to žele i mogu 

da urade na taj na in. 


Zahvaljujem.

Na ovaj na in smo završili i komentar i odgovor na komentar. Idemo dalje 

sa diskusijom. Sljede i diskutant poslanik Zoran Srzenti , a neka se pripremi 

poslanica Dušanka Džakula Tušup. 

Izvolite. 


Poštovani potpredsjedni e, poštovane kolege, poštovani ministre, 

uvažena javnosti, 

Presa ivanje ili transplantacija organa je danas širom svijeta prihva ena i 

uspješna metoda lije enja bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog 

zatajivanja funkcije organa, a za neke organe kao jetru, srce i plu a, to je ujedno 

i jedina metoda lije enja. Koji se organi presa uju? Za presa ivanje se mogu 

uzeti solidni organi: bubrezi, jetra, srce, plu a, guštera a i tanko crijevo, zatim 

tkiva, rožnja a, kosti, hrskavica, tetive, koža, sr ani zalisci, krvni sudovi, te krvne 

mati ne elije. Nažalost, sa napretkom medicine i sa produženjem ljudskog 

vijeka, potreba za novim organima je sve ve a, a broj organa na raspolaganju 

kao mogu ih donatorskih organa se ne pove ava progresivno sa potrebama koje 

postoje. Za to postoje opravdani razlozi kao i razlozi subjektivne prirode o kojima 

je ovdje postojala i odre ena polemika koja nije specifikum ovoga doma, niti 

našeg prostora, nego je dilema koja se javlja na svim prostorima gdje se 

transplantacija organa vrši. 

Da napravim jednu digresiju i da sada po nem pri om kolege Labudovi a, 

da nije sve tako lijepo i dobro u Srbiji, a da je ovdje kod nas druga ije. Da bi 

zaživio nacionalni program transplantacije u Srbiji, neophodno je u ovom trenutku 

imati izme u dva i tri miliona donora, to je komentar ministra Milosavljevi a. Radi 

nekih preciznih podataka pošto je bilo razli itih brojki, ovog momenta na listi 

ekanja u Srbiji postoji 1.144 pacijenta koja ekaju transplantaciju bubrega, pet 

pacijenata koji ekaju transplantaciju srca i 50 pacijenata koji ekaju 

transplantaciju jetre. U Evropi 32.000 ljudi eka na transplantaciju nekog od 

organa. Nažalost, svakoga dana 12 ljudi sa te liste premine ne do ekaju i da se 

uradi transplantacija, odnosno da im se spasi život iako je to mogu e. Na 

sadašnjem stepenu medicinske znanosti, odnosno hirurškog umije a, 

imunološkog umije a, anesteziološkog umije a mogu e je uraditi transplantaciju 

sa minimumom rizika. 

Obavještavam vas da e 6. novembra, u Novom Sadu, biti jedan veliki 

nau ni skup u organizaciji prof. Zorana Miloševi a koji je trenutno vode i na ovim 

prostorima kada je u pitanju transplantacija jetre, uz našeg kolegu i naše gore list 

prof. Radevi a, jedini koji u ovom trenutku može na ovim našim prostorima 

napraviti transplantaciju jetre. Izuzimaju i sada pri e o onih pet centara, 

poznajem sve kolege koje se bave ovom problematikom. Znam mogu nosti 

Vojnomedicinske akademije, da ne govorim o kolegi sa kojim sam radio, koji je 

bio u Filzburgu na obuci. Oni trenutno nijesu u mogu nosti, bez pomo i profesora 

Radevi a, da to naprave. Jedino ko to može trenutno da uradi, ko je 24 sata 

spreman, 365 dana u godini, to je Klini ki centar Vojvodine na elu sa prof. 

Miloševi em. Uradili su skoro transplantaciju. Naše kolege, roditelji, ljekari jednog

mladog ovjeka, donirali su njegovu jetru i dva bubrega i tri ovjeka su spašena 

prije mjesec i po dana. 

Ima nešto što nije bilo pomenuto u našoj dosadašnjoj pri i, a što je vrlo 

važno i što može biti razlog zbog ega se mnogi ljudi ne odlu uju da za života 

pristupe i potpišu donorsku karticu. To je pitanje moždane smrti i pitanje sr ane 

smrti, nešto što se veoma razlikuje, nešto što je veoma osjetljivo i nešto što 

potencijalno može biti uzrok razli itim manipulacijama. Moždana smrt predstavlja 

nepovratno stanje prestanka moždanih funkcija i moždane cirkulacije. To nije 

dijagnoza, to je definitivno stanje. Srce može i dalje da kuca, jer ima svoj 

autonomni nervni sistem. To je ono što može dovesti do dilema. esto u praksi 

se pitamo da li emo isklju iti nekoga ko je u stanju moždane smrti i isklju iti 

aparate koji mu pomažu da njegovi organi i dalje funkcionišu? Mi u našem 

medicinskom žargonu kažemo da on više nije ovjek nego biljka, jer vegetira, jer 

je njegov moždani sistem mrtav. Ono što u nekim religijama postoji pitanje smrti i 

u nekim narodima se vezuje za prestanak sr anog rada. Onog trenutka kada 

srce prestane da kuca, kada prestane cirkulacija, u roku od tri minuta nastaje 

nekrobioza elija koja nepovratno dovodi do ošte enja organa koji bi trebali da 

budu donirani. To je ono zlatno vrijeme izme u moždane i sr ane smrti koje nam 

omogu ava da taj organ uzmemo i da ga transplantiramo, uz odre ene 

procedure koje omogu avaju da se taj period produži ukoliko se oni obezbijede. 

Ovo je veoma široka tema, veoma inspirativna i veoma podložna 

dilemama. Da ne govorimo o mati nim elijama, da ne govorimo o mogu nosti 

koja više nije mogu nost. Ako neko misli da je ovo pitanje budu nosti, taj ve živi 

u prošlosti. U Evropi ve postoji kloniranje pojedina nih djelova tkiva, što zna i 

da je mogu e uzeti mati nu eliju, uzeti dio odre enog tkiva, implantirati mati nu 

eliju i u laboratorijskim uslovima dobiti konkretno kožu koja se može koristiti za 

pokrivanje ope enog dijela kože pacijenta koji je nastradao u nekom akcidentu. 

Potencijalni donori su uglavnom oni koji su najbolji za uzimanje organa, upravo 

mladi ljudi koji dožive iznenadnu moždanu smrt ili saobra ajni akcident. 

Sada a propo diskusije kolege Labudovi a i dilema koje se javljaju. Kada 

smo razgovarali, jer sam uklju en u nacionalni program susjedne Srbije, kada je 

postavljeno pitanje zašto neki ljudi imaju animozitet, da ne kažem ambivalentan 

odnos prema potpisivanju, jedan od odgovora koji je bio anoniman bio je: 

,,Plašim se da mi neko ne pomogne da doživim moždanu smrt prije vremena“. 

Dozvolite da je ta dilema nekoga ko treba da potpiše nešto ovako legitimna i da 

može da predstavlja njegov li ni stav. Ne možete osporiti argumentaciju koja ide 

u prilog ove njegove tvrdnje. 


Zahvaljujem. 

Komentar na izlaganje poslanika Srzenti a ima poslanik Labudovi . 

Izvolite. 


Gospodine Srzenti u, o ekivao sam od Vas ono što sam i dobio kroz 

najve i dio Vaše diskusije, od vas kao ovjeka koji je, prije svega, po svom

stru nom obrazovanju i stru noj vokaciji, a uo sam i profesionalno angažovan 

na ovim programima, dileme o kojima ste govorili, ali ne i ono što ste pokušali da 

mi imputirate politizuju i ovu pri u. Govorio sam o iskustvima Srbije i Hrvatske, , 

zato što sam u prilici da bez velike pripreme i tehni kih problema, pratim stanje 

na ta dva prostora. Nijednom nijesam rekao da je to tamo savršeno, nego sam 

ukazivao na injenicu da se oni iz petnih žila, dan i no , trude da stvore uslove 

da to tamo postane jedna normalna djelatnost, jedno normalno stanje i jedna 

normalna pojava. To sam istakao sa stanovišta apsolutnog muka, gospodine 

Srzenti u, koji o tome vlada u Crnoj Gori. Ovaj zakon je u nacrtu, pa neka me 

gospodin ministar ispravi, najmanje pola godine. Mjesec i po dana je ovdje u 

proceduri. Koliko je samo bilo sjednica mati nog odbora, pa onda drugih odbora 

na kojima su razmatrani ovi amandmani. Jeste li uli nekad ili pro itali u nekom 

od javnih medija u Crnoj Gori jedan jedini prilog o toj problematici? Ne. To je ono 

na šta sam ukazao. Ne možete razbiti taj tabu, ne možete stvoriti društvenu 

klimu, ukoliko postoji takav odnos prema ovoj problematici. Zamislite, bila je 

dilema da li e se ak i ova rasprava prenositi. Zahvaljuju i injenici što ovaj 

zakon spada u red onih zakona koji se usvajaju apsolutnom ve inom, on se 

našao u ,,interesu’’ Javnog servisa, ne zbog svoje teme, gospodine Srzenti u. To 

je neshvatljivo i neprihvatljivo. Možemo da pri amo kako god ho ete, ali je van 

pameti da se o jednoj takvoj ozbiljnoj temi raspravlja bez prisustva kamera ili da 

kamere u u u Skupštinu samo iz injenice da je ovaj zakon iz reda onih koji se 

usvajaju apsolutnom ve inom. 

Drugo, kada sam govorio o potrebi da se ostavi zakonska mogu nost 

porodicama da od poginulog lana omogu e da se uzme odre eni organ, 

govorio sam o onome ko je nesporno mrtav. Ko je nesporno mrtav, to ete vi 

odlu ivati, ne u ja. 


Zahvaljujem poslaniku Labudovi u. 

Imate pravo na odgovor. Poslanik Srzenti . 

Izvolite. 


Mislim da imamo iste želje, da ovaj zakon što prije zaživi. Moramo shvatiti 

da 600.000 ljudi i naši uslovi zahtijevaju da ovi napori koje mi ovdje inimo, i to 

Ministarstvo ini, ide u pravcu stvaranja mogu nosti da se i ovaj zakon konkretno 

može realizovati. Za vrijeme dok se ne stvore mogu nosti, mi moramo 

u estvovati u eurotransplantu, moramo na bazi reciprociteta u estvovati u svim 

aktivnostima na ovom širem podru ju, da bi imali pravo pristupa i da bi naši 

gra ani mogli da iskoriste blagodeti ove medicine koja je nesporna i, vjerujte, 

nekad jedini na in da neko vaš najbliži, produži život. Imate djecu koja se ra aju 

sa problemima jetre, koja mogu dobiti living transplantaciju od oca i nastaviti da 

žive. Da bi mi ušli u taj program, moramo usvojiti neke pretpostavke, neku 

zakonsku regulativu, na nekoj bazi, ak i nekog umanjenog reciprociteta, u i u 

sve to i onda dobiti ono što naši ljudi o ekuju.

Jedan primjer kako su u Parlamentu federacije Bosne i Hercegovine 

pokušali da riješe ovo. Ministarstvo zdravlja je predložilo da se ovaj na in tzv. 

pretpostavljenog pristanka, ovo za šta se Vi zalažete, ospori. Ne u sada da 

ulazim zašto i kako, sve je to pitanje diskusija i pitanje optike gledanja. Mislim da 

emo i mi u nekom budu em radu i i u tom pravcu. Predlog je da se prilikom 

popisa postavi pitanje. Da li ste za to da se poslije vaše smrti vaši organi, ukoliko 

su oni podobni, iskoriste za produžavanje života nekoga kome je to potrebno? 

Možda je to model da se prilikom sljede eg popisa kod nas, ubaci ova re enica i 

da se naši ljudi izjasne o tome. Možda je to jedno od mogu ih rješenja za ovo što 

bi pomirilo oba ova aspekta pri e. Hvala. 


Hvala Vama. 

Idemo dalje sa diskusijom. Poslanica Dušanka akula Tušup, a neka se 

pripremi poslanik Miloje Pupovi . 

Izvolite, imate rije . 


Gospodine potpredsjedni e, je li ovdje objedinjena rasprava o zakonu u 

pojedinostima i u na elu? 


Sada je rasprava u na elu pošto imamo amandmane. Zna i, uvijek kada 

imamo amandmane, onda su rasprave posebno u na elu i u pojedinostima. Sada 

je rasprava u na elu. 

Izvolite. 


Poštovani potpredsjednici, poštovane kolege poslanici, poštovani ministre, 

Moji prethodnici, pogotovo dr Srzenti je u medicinskom smislu elaborisao 

ovaj problem transplantacije organa, donacija i primanja organa, vrlo detaljno, 

tako da mi je na neki na in olakšao izlaganje, tako e i poslanik Labudovi , kome 

zahvaljujem. Predlog zakona koji je danas pred nama na plenumu pokriva vrlo 

važno i složeno podru je. Do sada je bio aktuelan zakon donesen u zajedni koj 

državi, 1996. godine, ako se ne varam i naravno da je, poslije trinaest godina, 

neophodan novi zakon. 

Znamo da je uzimanje organa i tkiva mogu e i sa živog i sa umrlog 

davaoca. Medicinska doktrina zastupa tezu da što više donacija bude sa umrlog 

davaoca, a vrlo mali procenat sa živog, zbog rizika po zdravlje donatora koji 

uvijek postoji ili zato što je uzimanje pojedinih organa nemogu e sa živog 

donatora iz razumnljivih razloga. To ne moram dalje elaborisati. Da li su rješenja 

u zakonu, tako e nova i uskla ena sa uvijek pominjanim državama u okruženju i 

lanicama Evropske unije? Upore uju i naš zakon i zakone pomenutih zemalja, 

ne može se ne vidjeti da su neka suštinska rješenja u našem predlogu zakona 

konzervativnija od rješenja u svakom od ovih zakona koje sam navela. Naime, u 

Evropskoj uniji, u Srbiji i u Hrvatskoj, rješenja uzimanja organa sa umrlog

davaoca, pored saglasnosti date za života, uvode i pojam pre utne saglasnosti ili 

pretpostavljene saglasnosti osoba koje za života nijesu dale izjavu o donaciji, ali 

se tom postupku nijesu ni protivile, ime postaju potencijalni donatori organa 

poslije smrti. Naravno, sve navedene zemlje, pogotovo Srbija, na razne na ine 

štite prava umrle osobe, kroz prethodno traženje saglasnosti od bliskih srodnika, 

provjeru registra uskra ene saglasnosti koji je uveden u njihovom zakonu, prije 

zapo injanja bilo kakve procedure uzimanja djelova tijela. Davanje u cilju 

lije enja, anonimnost, nekomercijalnost nijesu diskutabilne u postavkama našeg 

zakona, kao ni pristanak primaoca. Pristanak davaoca, kada se radi o davanju 

organa poslije smrti je isklju ivi uslov za uzimanje organa u našem predlogu 

zakona, striktno ograni en na one koji za života daju pisanu saglasnost da se 

slažu sa donacijom poslije smrti, što ne dozvoljava ovaj institut pretpostavljene 

saglasnosti koji postoji u drugim zakonima. Iskreno ne vjerujem da e veliki broj 

naših gra ana u ovom vremenu, kada se bore za goli život, za golu egzistenciju, 

hrliti da daju izjavu o donaciji organa. Ekonomska kriza je aktuelna cijele ove 

godine, a vjerujem da e biti idu e porast nezaposlenosti, propadaju brojne firme, 

ljudi ostaju bez posla, brinu kako e iškolovati djecu,kako e održati porodicu. 

Mislim da oni nisu preokupirani trenutno sa donacijom organa i da e požuriti da 

daju ovu saglasnost. Ne samo zbog ovoga, nego i zbog ekanja u redu, zbog 

nerazmišljanja o ovoj mogu nosti, zbog mladosti, što su moji prethodnici naveli, 

ali ja ovim ne prejudiciram nizak prag humanosti i velikodušnosti naših gradjana, 

ja u nju vjerujem. Pogotovo mla i, obrazovani, informisani, sigurno nemaju ništa 

protiv donacije organa u svrhu lije enja i spašavanja života druge osobe. 

Ministarstvo je provelo javnu raspravu na kojoj je, po priznanju 

predlaga a, bilo malo u esnika, tako da nije dobijena povratna informacija o 

mišljenju crnogorske javnosti. Nije provedeno ispitivanje javnog mnjenja koje se 

esto radi i za manje važne stvari i teme, prije predlaganja ovako važnog zakona 

koji se ti e svih djelova društva. Predlaga je i pored toga naveo koji su stavovi 

naše javnosti, zna i tradicija, poštovanje umrlog lica, duh crnogorskog bi a, naši 

obi aji su presudili i ti stavovi su bili razlog odbijanja ponudjenih amandmana, ne 

pominju i one druge osobine naših gradjana, humanost, brigu za drugog, 

velikodušnost i dobrotu. 

U Crnoj Gori se još neko vrijeme ne e raditi transplantacija organa, zbog 

cijene i visokih tehnoloških zahtjeva ovog na ina lije enja, s time smo svi 

upoznati, pa su naši bolesnici upu eni na inostranstvo. Zna i, na naše okruženje, 

na Evropsku uniju, ali nažalost i na zemlje Azije – Indiju - Pakistan, gdje su ti 

operativni zahvati vrlo diskutabilni i vrlo skupi. 

Zahvaljuju i ovakvom zakonu, ne e biti ve eg broja donatora organa iz 

Crne Gore i time reciprociteta u donacijama. Znamo da postoji eurotransplant I 

druge sli ne organizacije u Evropskoj uniji i u svijetu, koje posreduju ovim 

procesom izme u zdravstvenih ustanova, gdje se vrše donacije i transplantacije 

organa i tkiva. 

Obrazloženje koje je dala Vlada na moje amandmane, imam ovdje njihov 

izvještaj da bi propisivanje predloženog rješenja izazvalo, ja citiram ta no “ 

izazvalo nevjericu kod ljudi o mogu im zloupotrebama”. Vjerovatno su mislili 

“sumnju”. Šta nam to govori? Zašto takva rješenja ne izazivaju sumnju i nevjericu

u 27 zemalja Evropske unije u Hrvatskoj i Srbiji, gdje su na snazi odredbe koje 

sam dala u amandmanima? Da li naš državni aparat ne može da provede 

važe e zakone,pretpostavivši da se ovi amandmani usvoje, a u Hrvatskoj i Srbiji 

državni aparat provodi ovaj zakon? 

Ovom tvrdnjom, se direktno implicira nepovjerenje gradjana, a i same 

državne administracije u snagu države da provodi norme koje donosi. Preostaje 

nam na kraju da i ovaj zakon, kao i mnoge druge, npr. Zakon o tajnosti podataka, 

koji se obnavlja, donosi nakon godinu dana. Zakon o kretanju lica sa 

invaliditetom, takodje nakon nepunih godinu dana. Zna i, vrlo brzo dopunjujemo, 

mijenjamo zakon, ali uporno ne želimo u startu dopuniti, osavremeniti, 

modernizovati zakone. Po meni, trošenje vremena, energije parlamenta i 

predlaga a izgleda da nije nikakav problem. Hvala vam. 


Zahvaljujem. 

Sada dajem rije poslaniku Miloju Pupovi u, a neka se pripremi sljede i 

prijavljeni diskutant, poslanik Nebojša Medojevi . 

Izvolite. 


Hvala. 

Ovaj zakon donosimo da u Crnoj Gori za budu nost uredimo jednu novu 

oblast. 

Naime, naša medicina je do sada donekle odabirala slu ajeve koji su za 

transplantaciju, evidentirala i pratila i slu ajeve pacijenata kojima je 

transplantacija radjena negdje drugo. Ovo je dakle, samo zakonska priprema za 

po etke u oblasti za koje nemamo neko veliko iskustvo i ovim treba da 

ozakonimo prve korake u toj oblasti. 

Mi iz SNP-a pozdravljamo to i smatramo da je ovaj zakon potreban. Iz tih 

razloga želimo da se usvoji. 

Kažu da je transplantacija test zrelosti jednog zdravstvenog sistema i da 

odmah kažem uslovno, ne treba je fetišizirati u smislu hirurškog izvo enja, mada 

ni taj dio nije lak, ali je daleko složenija i teža sa stanovišta znanja i osvajanja 

komplikovanih tehnologija koje je prate. U njoj ne smije biti improvizacija, 

brzopletosti i površnih odluka. To je skupa medicina, tu je i pitanje opravdanosti 

razvoja i obima ove grane na 650 hiljada stanovnika. Treba znati šta je 

racionalno i ostvarivo. Zatim, ne smije biti kompromituju ih pokušaja i 

diskreditacija, što bi dovelo do odlaganja onih transplantacija koje se mogu 

uraditi kod nas. Fundamentalni problem u ovom itavom kompleksu koji nije 

jednostavan je eti ke prirode, ali ne isto medicinske etike, koja bi proisticala iz 

neke profesionalne medicinske odgovornosti, ve se proteže na šest bazi nih 

uporišta. To su: problem ljekara, problem pacijenta, problem davaoca, problem 

porodice pacijenta, problem socijalne klime i problem društvenog javnog mnjenja. 

Transplantacija se ne može raditi bez rješenja svakog od ovih problema u 

odnosu na klasi no lije enje. Novina je što se transplantacijom uvodi lije enje 

živom materijom, živim organom koji se uzima sa drugog živog ovjeka, kome se

ne smije oštetiti zdravlje ili se mora nedvojbeno, i egzaktno i brzo utvrditi 

moždana smrt potencijalnog davaoca. 

Do novijeg doba bilo puno nepoznanica u toj oblasti u medicini. Klasi no 

shvatanje i medicinsko obrazovanje ve ine zdravstvenih radnika nijesu dovoljni 

da se pridobije više ve ih grupa ljekara koji moraju da u estvuju u složenom 

poslu transplantacije i da stru no i dobronamjerno sara uju. Kao što u ekipnim 

sportovima biva, manji je problem sastaviti tim velikih igra a, ve i je problem 

natjerati ih da igraju zajedno. To ne može ni u jedan zakon. 

S druge strane, povjerenje u ljekare i zdravstvo se stvara i vra a samo 

dobrim radom. Prvenstveno od toga rada, ozbiljnosti organizacije, službe, zavisi 

zavještavanje organa i transplantacija. 

Znate, mi imamo zakonsku obavezu da se rade obdukcije kada je 

nejasan uzrok smrti, ali to teško ide, ne rade se. Rodbina to ne prihvata i mi se 

pomirimo. Davanje jedne flaše krvi, esto je kod nas uglavnom rodbinsko. Pa ni 

na zapadu nije mnogo bolje, nigdje to nije bolje, tamo se to esto radi za novac. 

Uvodjenje transplantacije je novi veliki skok. Treba dati bubreg ili dio jetre. Ne 

smije se narušiti dostojanstvo kadavera prema lokalnom, porodi nom ili etni kom 

shvatanju i ne može biti ni najmanje prinude sve je potpuno na principu 

dobrovoljnosti. Tu je niz eugeni kih pitanja koja moraju biti pravno definisana uz 

dugotrajno, ukoliko je to uopšte mogu e kreiranje društvene i socijalne klime. 

Opet ponavljam, sitan je problem i prepreka razvoju transplantacije hirurška 

vještina da se uradi anastomoza arterije, vene ili žu nog ili urinarnog kanala. 

Kada je u pitanju relativno najjednostavnija transplantacija bubrega, a uzimaju i 

u obzir sve re eno, svi se slažemo da prvo treba napraviti kvalitetnu analizu broja 

pacijenata koji imaju i reparabilno oboljele i uništene bubrege, vidjeti cijenu jedne 

dijalize, dužinu dijaliziranja, starosne granice, pa tek onda kompletirati protokole 

pretraga, za primaoca i davaoca, i krenuti u transplantacionu medicinu u Crnoj 

Gori. 

Do tada, imaju i uvijek u vidu da smo prema svim evropskim i svjetskim 

preporukama dužni da im omogu imo najbolje lije enje, uklju uju i i 

transplantacije van Crne Gore. Imamo još mnogo da radimo na polju formiranja 

državne organizacije i registra po medunarodnim pravilima pacijenata, kandidata 

za transplantaciju jer iz eurotransplanta se organ šalje na ime i prezime pacijenta 

sa liste prema tkivnoj kompatibilnosti, a to se ne šalje ni na državu,ni po vezi. 

Osnovni smisao ovog zakona je dobar i prihvativ, ali moram da kažem on je 

mogao biti bolji. Meni na prvo itanje pada u o i nesre enost materije po 

poglavlju. Nije dobro podvojeno uzimanje organa, kada to može od živih 

davalaca, oduzimanje organa od kadavera a to je bilo neophodno da bi zakon 

dobio na sre enosti i razumljivosti. Ovako ovjek ponekad mora da se pita šta 

se na šta odnosi, kakav je lan 34. Imam utisak da je zakon pisan na brzinu. 

Trebalo ga je, prema mom mišljenju, prekomponovati i srediti i to se ne može 

amandmanima popraviti. 

Svakako da nije dobrovoljno naše opravdanje da kada ova oblast kod nas 

zaživi u praksi, popravljamo ga. Još nekoliko primjedbi. U ovom zakonu nema 

uobi ajenog zna enja izraza i pojmova koje smo navikli u dosta zakona. To je 

bilo i u prethodnom zakonu od strane istog Ministarstva zdravlja i mislim da je to

dobro. Te precizne definicije u tekstu zakona, pomažu da se on bolje razumije, 

pomaže sjutra i sudijama i tuma ima zakona i medicinskim vještacima. Kada je u 

pitanju poglavlje liste ekanja, lan 12, ovako kako je napisan izaziva prili no 

zabune i prigovora, pogotovo laika. Suština je da kada imamo organ koji e se 

transplantirati prednost ima tkivna kompatibilnost. U lanovima 20 i 29 dobro je 

što su kontrole i pra enja zdravstvenog stanja davaoca dijelova tijela i lica kojima 

je izvršeno presadjivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ali je 

ostalo nedore eno ko to prati. Da li samo izabrani doktor ili ustanova gdje je 

ra ena transplantacija. U lanu 25, u re enici Komisija zdravstvene ustanove 

sastavljena od najmanje tri ljekara utvrdjuje smrt, veoma o igledno nedostaje 

rije moždanu smrt. Ve sam rekao da je u lanu 34 u drugoj alineji nejasno da 

se sve odnosi na dio tijela uzetog od kadavera. To je moralo biti bolje 

formulisano. 

Pitam se? Je li ovo mnogo zamjerki ili ide li uz napomenu da u ipak 

glasati za ovaj zakon? Pretegli su razlozi da imamo zakon iz ove oblasti. Hvala. 


Hvala Vama. 

Molim da uzme rije poslanik Nebojša Medojevi , nakon njega poslanica 

Hidajeta Bajramspahi . 

Izvolite. 


Zahvaljujem, gospodine potpredsjedni e. 

Ja sam se javio za diskusiju povodom ovog zakona isklju ivo motivisan 

mišljenjem Vlade i obrazloženjima zašto ne treba primijeniti neko rješenje za koje 

razumijem da postoji puna opravdanost ljudi koji se bave implementacijom i 

transplantacijom organa i u krajnjem slu aju implementacijom ovih zakonskih 

rješenja. 

I na Odboru sam se takodje pobunio protiv jednog stava od strane Vlade 

Crne Gore da je ovo rješenje koje je dobro za gradjane, koje podržava struka, 

koje ima utemeljenje u evropskim standardima, da ne treba da ga usvojimo u 

našem zakonu, zbog duha crnogorskog bi a i posebnog odnosa nepovredivosti 

prema umrlom srodniku. 

Prihvatanje amandmana koje je podnijela koleginica Tušup bi zna ilo 

nevjericu kod ljudi od mogu ih zloupotreba. Javio sam se iz prostog razloga što 

e se ova dilema, da li u prihvatanju novih standarda Evropske unije, novih 

rješenja da se više oslanjamo na duh crnogorskog bi a, na tradiciju, na 

neobi aje, na neka nepisana pravila, ili emo kao reper upotrebljavati evropske 

standarde. Ovo je vrlo važno politi ko pitanje jer emo, ako primijenimo logiku 

Vlade Crne Gore u mnogim evropskim zakonima do i u istu dilemu. 

Evo odmah da pomenem jedan zakon koji nas eka, poštovane kolege, a 

koji je dio obaveza za dobijanje bijele šengen liste, stavljanje Crne Gore na bijelu 

šengen listu, da kona no svi gradjani Crne Gore od nove godine putuju bez viza. 

To je zakon o zabrani i diskriminaciji. On je pun takvih dilema. I ako mi na 

ovakvom zakonu koji ima mnogo manje dilema pokažemo da nam je važnije u

donošenju zakona duh crnogorskog bi a i ako niko nezna šta to zna i, i ako e 

vjerovatno svaki poslanik u crnogorskom parlamentu imati svoju definiciju duha 

crnogorskog bi a, da li je to duh srpskog bi a, crnogorskog bi a, albanskog bi a, 

bošnja kog bi a, zna i zaista bih oko ovoga zakona, oko kojeg postoji, koliko 

sam ja shvatio, apsolutno jedna saglasnost da je uzimanje organa od pacijenata 

koji imaju moždanu smrt opravdano medicinski, humano. Praksa Eropske unije, 

pomaže spašavanju prije svega mladih života, koji u Crnoj Gori esto stradaju, iz 

saobra ajnih nesre a, drugih okolnosti, zato što nemaju kvalitetan organ da ga 

transplantiraju u datom trenutku, a ne možemo da imamo kao mala država, ako 

se ne integrišemo u organizacije Evropske unije, eurotransplant, ako sam ja 

dobro shvatio kolegu Srzenti a. 

Dakle, nema ni jednog razloga koji ne ide u prilog prihvatanju jednog 

ovakvog amandmana koji smo mi dali. Jedini razlog koji ja vidim jeste to što se 

…. bavi politi kim konotacijama. Što sada ako se povrijedi duh crnogorskog 

bi a? Pa to su evropske integracije, gospodine ministre, dajte da po nemo od 

ovog zakona oko kojeg nemamo puno dilema. Da kona no dominaciju nad našim 

tradicionalnim shvatanjima nekih stvari koje esto nijesu utemeljene ni u kakvom 

standardu, nego to su skup nekih mišljenja, obi aja, vjerovanja esto i suprotnih 

progresu ovog društva. Ja ne govorim ovdje u prilog da treba zanemariti 

crnogorsku tradiciju, da trebamo da prihvatamo nekriti ki sve što su preporuke 

Evrope, ako to ne možemo da primijenimo u crnogorskom društvu, ali ako ovo u 

ovom slu aju zna i spašavanje života, ako zna i olakšani rad hirurga, ako zna i 

bolji kvalitet zdravlja, po meni je to javni interes. To je po meni javni interes. Dajte 

da u zakon ugradimo mehanizme koji mogu da pomognu u ostvarivanju javnog 

interesa, a to je zdravlje nacije, nego kao kriterijum uzimamo ove stvari koje su 

teško provjerljive. Jer emo sjutra do i u situaciji da o mnogim zakonima iz 

Evropske agende mi raspravljamo na sljede i na in. Ne možemo da ih usvojimo, 

jer ako ih usvojimo naši e nas bira i kazniti na sljede im izborima. Proces 

evropskih integracija je proces o koje treba da vodimo ra una, o sljede im 

generacijama, gospodine ministre, a ne o sljede im izborima. Oko toga postoji 

konsenzus u ovoj sali da svi damo svoj doprinos da dobre stvari koje dolaze iz 

Evrope, iako su možda teške da ih prihvati naš obi ni gra anin, posebno gra ani 

koji nemaju ovoliko saznanja kao poslanici. Hajmo, da ih svi zajedno 

promovišemo kod gra ana Crne Gore da oni vremenom prihvate da je taj 

progres za njihovo dobro, iako oni ne misle u trenutku kada mi to pri amo da je 

to dobro za njih. To su reforme. Nijedne reforme nijesu prihva ene od ve ine 

gra ana, jer zna e poreme aj nekog ustaljenog stanja, nekog opšteg poretka koji 

oni znaju. esto je otpor reformi proizvod neznanja, nemanja informacija, religije. 

Sve to moramo u Parlamentu da prevazi emo, jer se ovdje kreira politi ka volja. 

Dakle, ja sam apsolutno za to da mi u ovom zakonu idemo hrabro reformski da 

omogu imo ro acima, srodnicima umrlog lica koji doživi moždanu smrt, 

izvinjavam se ako ne koristim precizne termine, ispravite me, da može da organ 

sa toga donatora koristi uz saglasnost rodbine, jer može trebati nekom licu, 

tako e, koje je dio porodice. Možete u saobra ajnoj nesre i imati, ne daj bože, 

situaciju da dva lana porodice budu povrije ena, da jedan ima moždanu smrt, a 

da život drugog zavisi od tog da li može da uzme organ sa tog donatora, a radi

se o potpunoj kompatibilnosti ili velikoj vjerovatno i da e taj organ biti 

kompatibilan, ako se radi o ocu, sinu, bra i itd. Ja apsolutno ne vidim potrebu za 

nekim strahom od toga kako e reagovati tradicionalno crnogorsko bi e na jedan 

evropski zakon, pa ne e biti zadovoljni. Ali, to je naša uloga da takve stvari u 

opštem interesu progutamo. Ako je to neka žaba, hajde da je progutamo svi 

zajedno i da kona no po nemo da radimo u interesu naših gra ana, a ne da 

razmišljamo kako e neka naša odluka imati posljedice prema našem bira kom 

tijelu. 

Zna i, ja sam apsolutno za to, zato sam se i javio, ne što mislim da nije 

dobar zakon i što mislim da vaš pristup nije dovoljno dobar, hajde da 

promovišemo neko rješenje, ali hajmo da reciptivno uredimo Zakon tako da neko 

ne može da bude donator ako prethodno sam ne da svoju saglasnost. Evo ja 

ovdje javno kažem da sam spreman da potpišem tu donatorsku karticu. To smo 

rekli svi na Odboru i hajde da mi krenemo da promovišemo, ali nemojmo da u 

zakonu pretpostavljamo da se plašimo mišljenja gra ana. Da mi dozvolimo da u 

zakonu može da se u odre enim trenucima uzme taj organ sa lica koje ima 

moždanu smrt uz saglasnost svojih najbližih srodnika, a da istovremeno svi 

zajedno krenemo u popularizaciju toga procesa i da imamo dva kanala za 

popularizaciju. Jedno liberalnije rješenje u zakonu, a mi emo smanjiti otpor 

našeg crnogorskog bi a time što emo podizanjem javne, podizanjem svijesti 

propagandom, djelovanjem i li nim primjerom, promovisati jedno novo zakonsko 

rješenje koje je aspolutno u opštem interesu i u pravcu poboljšanja zdravlja 

gra ana Crne Gore. 

Dakle, završavam svoju pri u. Nemojmo da se povla imo pred evropskim, 

pred našim tradicionalnim stavovima, a da to zna i štetu za naše gra ane i da 

nas usporava pred evropskim zakonima. Jer u mnogim segmentima evropskog 

zakonodavstva koje nas sada eka, evo rekao sam Zakon o zabrani 

diskriminacije, nije u redu da crnogorski parlament nije obaviješten da je to uslov 

za ulazak u liberalizaciju. Dobi emo u novembru to po hitnom postupku da bude 

stani pani, pa onda sada ko god bude protiv toga zakona iz bilo kojih razloga bi e 

protiv izdaje liberalizacije. Ne, pošto zakon sadrži odre ene norme koje su i te 

kako suprotne crnogorskom duhovnom bi u, a vi znate o kojim normama se radi 

da ne otvaram sada tu pri u. Bilo je poštenije da taj zakon prezentiramo 

gra anima kao dio naših obaveza iz mape puta, pa da pripremimo javno mjenje 

da je u Crnoj Gori sazrelo politi ko javno mnjenje i politi ka svijest da odre ene 

stvari ne prihvatamo po sili pritiska, jer e na kraju biti da sam protiv 

diskriminacije manjina u Crnoj Gori privatno i politi ki, ali moramo to da 

prihvatimo zato što danas to traži Evropska unija. Ne, mi moramo da vidimo da li 

mi suštinski prihvatamo eliminaciju zabrane diskriminacije svih manjina u Crnoj 

Gori nacionalnih, seksualnih i svih ostalih ili to radimo kriju i. Mi smo za 

diskriminaciju, ali zato što vagamo da nam je važnija vizna liberalizacija, nego 

zabrana diskriminacije i zato emo sada protiv svoje volje i protiv duhovnog 

crnogorskog naroda glasati za taj zakon. Hajmo da postavimo front da su 

evropske integracije i interes gra ana zajedni ki interes i da tu žabu, koliko god 

bila velika, progutamo zajedno, jer je to interes generacija koje dolaze i poslije 

nas. Hvala.


Zahvaljujem. 

Sada dajem rije poslanici Bajramspahi . Poslednji prijavljeni diskutant 

povodom ove ta ke dnevnog reda po našoj evidenciji je poslanik Vasilije 

Laloševi . 

Izvolite. 

HIDAJETA BAJRAMSPAHI : 

Poštovani predsjedavaju i, uvažene kolege, dozvolite mi da umjesto svoje 

diskusije iznesem stav Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo. Ovaj zakon je 

razmatran 24. septembra 2009. godine i, izme u ostalog, razmatrao je i šest 

amandmana poslanice Dušanke Džakule Tušup. Odbor je ocijenio da nijesu 

saglasni do sada svi sa na elom iz lana 3 alineje 1 kojim je definisano kao 

pristanak, odnosno saglasnost primaoca i davaoca za uzimanje i presa ivanje 

djelova tijela u svrhu lije enja. Amandmanima se konstruše novi odnos prema 

uzimanju djelova tijela umrlog lica i u slu aju da to lice nije za života dalo 

dobrovoljnu pisanu saglasnost. Budu i da sva konkretna rješenja Predloga 

zakona moraju biti saobrazna sa na elima sadržanim u osnovim odredbama 

Predloga zakona, a imaju i u vidu nadležnost Odbora za ustavna pitanja i 

zakonodastvo da pored ocjene postojanja ustavnog osnova za donošenje 

zakona, ocjenjuje i me usobnu uskla enost pravnih rješenja zaklju enoj u datoj 

konstalaciji. Amandmani nijesu pravno prihvatljivi. 

Samo bih još dala naš stav Socijaldemokratske partije što se ti e Zakona 

o uzimanju i presa ivanju djelova ljudskog tijela. Mi smatramo da je to jedan 

dobar zakon. On istina jeste jako široko postavljen, ali s obzirom na to kako se 

ova djelatnost bude razvijala u Crnoj Gori i kako to bude praksa pokazivala da e 

se on dogra ivati, možda za po etak s obzirom da ova djelatnost nije razvijena u 

Crnoj Gori. Ovako postavljen zakon daje mogu nost da se podzakonskim aktima 

regulišu ovi propisi, shodno praksi koja se bude pokazala. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Poslanik Laloševi ima rije . Izvolite. 



Poštovane kolege, poštovani gra ani Crne Gore, 

Evo, poslije dugog vremena obra amo se, imate priliku da ovdje u 

direktnom TV prenosu posmatrate diskusije crnogorskih poslanika i da vidite da 

oni raspravljaju i o onim naizgled neatraktivnim, vrlo važnim životnim zakonima 

ozbiljno, isto onako kao i kada nema direktnog TV prenosa. Ali, ovo sam htio da 

kažem zarad svega onoga što neko u poslednje vrijeme pokušava da spo itava 

crnogorskom parlamentu. To su, kažu, ljudi koji primaju platu, a ništa ne rade.

Ne e baš tako biti. Ima još jedna institucija koja prima velike plate, a ja bih 

slobodno mogao re i tako e ništa ne radi. Rije je o Vladi Crne Gore. Ali, kada 

ve pravim digresiju, postoji jedan ministar, nije gospodin Radunovi koga 

cijenim, imam ambiciju da kažem nekoliko rije i o ovom zakonu. Prepozna ete 

ga, poštovani gra ani koji ste imali esto prilike da ga slušate, i odmah da se 

razumijemo. Potrefilo se ovako da ja budem poslednji govornik u ovoj izuzetno 

zna ajnoj temi i nije mi ambicija da ovdje pri am o stru nim izrazima o 

strukovnim stvarima. To su izvanredno uradili kolege ljekari i svaka ast. Ali, sam 

htio da progovorim sa sociološkog aspekta o jednom veoma zna ajnom i novom 

procesu koji treba da se odvija u Crnoj Gori. Pomenuo ga je kolega Emilo 

Labudovi . Ju e sam prvi put kolega Labudovi u imao prilike da vra aju i se iz 

Podgorice ka Baru u kolima ujem apel neke nevladine organizacije i ne e mi oni 

zamjeriti što nijesam dobro uo ime, koja poziva da se u Crnoj Gori otvori proces 

donorstva i poziva ljude dobre volje da to urade. Ovdje je neko pominjao iskustvo 

iz regiona. Upravo je to bila moja intencija da govorim u nekoliko minuta, 

gospodine potpredsjedni e. Evo smo na kraju radnog vremena, možda i otvorimo 

i imamo uvodno izlaganje gospodina ministra o još jednom zna ajnom zakonu 

koji upravo slijedi, ali je suština kada je Vojno medicinska akademija u Beogradu 

prije sedam godina po ela da poziva gra ane da budu donori, nakon toga 

uklju ila se u tu akciju i Srpska pravoslavna crkva. Episkop ba ki Rinej pozvao je 

sve ljude dobre volje i sve ljude koji poštuju pravoslavna hriš anska na ela da se 

uklju e u ovaj proces. To je isto uradila i Katoli ka crkva. Ja u vas samo 

podsjetiti da se u Italiji nakon donošenja Zakona o transplantaciji i nakon objave 

tadašnjeg pape Jovana Pavla II da e on biti jedan od donora, nevjerovatno što 

bi sada rekli ovim tržišnim re nikom porasle akcije tog procesa. Sa ovim 

na elima hriš anskog morala o donorstvu, apsolutno koliko sam imao prilike da 

vidim u odre enoj literaturi slaže se i islam i judeizam. 

Dakle, imamo poziciju da u Crnoj Gori sa aspekta ovog o emu je pri ao 

maloprije gospodin Medojevi imamo problema sa otprilike nekim tradicionalnim 

na inom razmišljanja, a opet s druge strane imamo najzna ajnije vjerske religije 

koje se opredjeljuju i smatraju da je to, prije svega ljubav prema ovjeku, ljubav 

prema izlje enju, ljubav prema ne emu što e produžiti ne iji život koji je na ovaj 

ili onaj esto nesretan na in prekinut. 

Još jedno iskustvo iz regiona govori da se to može lako ostvariti. Klju ni 

element o raspravama o eti nosti doniranja bubrega bilo je pitanje koje su 

stru njaci, ali sociolozi postavljali. Da li trpe donori zbog svoje velikodušnosti? 

Jedan moj prijatelj u Baru dao je bubreg svome bratu, mla em od njega koji je 

tek bio formirao porodicu i na sre u, obojica su sada dobro. Donor nije trpio zbog 

toga, a taj in humani, plemeniti, bratski nemjerljiv je jer su dvije porodice 

aspolutno sada u procesu one obi ne životne svakodnevnice koju žive mnogi 

mali ljudi u Crnoj Gori. Taj se proces na sre u dobro završio. Cjelokupna pri a 

svih nas, gospodine ministre, apsolutno dr MIloje Pupovi i koleginica Vukovi 

kazali su da SNP podržava ovaj zakon, je pri a u kontekstu onoga što je kolega 

Labudovi pomenuo da jednostavno i na ovaj na in propagiramo ovu akciju. 

I da vam kažem da je ta akcija u susjednoj Hrvatskoj, a pominjali smo i 

Srbiju da nas neko ne optuži da samo gledamo put tog dijela Balkana. Moram da

priznam da gledam puna srca i RTS i HRT zato što su izvanredne televizije, jer 

govore o onim pravima, a pri tom kažu popu pop, a bobu bob. Ta no je, jednom 

nedeljno ministar Tomica Milosavljevi gostuje na televiziji. U Srbiji se akcija 

zove “sa uvajmo život” ili “vratimo nadu u život”, u Hrvatskoj slaga u vas sada 

kako se zove, ali imamo ovdje podatak, neko od kolega je tako e govorio da je 

Hrvatska pristupila tzv. eurotransplantu. I ovdje, ne u vas zamarati sada time, 

postoji skala mnogih povoljnosti koje ti ljudi imaju, koji, na žalost, imaju potrebu 

da budu korisnici tih organa. Nije bezazlena ni materijalna, ekonomska 

komponenta, ne da nije bezazlena nego je voma zna ajna. Nije bezazlena ni 

kompletna ona poduka koju oni dobijaju od sociologa, psihologa itd. 

Prema tome, ajde samo pogledajmo naše najbliže susjede, pokrenimo 

ovu akciju, imamo javni servis. Još jednom, poštovani gledaoci, imate prilike da 

nas posmatrate poslije dosta vremena i nadam se da e to biti sve eš e i eš e. 

I još jednom, da se razumijemo, cjelokupna ova pri a podsje a na 

namjeru da strukom, znanjem i dobrom voljom uradimo da svima nama bude 

dobro, a daj Bože da niko od nas koji smo ovdje i niko od vas koji gledaju ovo, 

ne bude korisnik tih donorskih darova. Hvala. 


Zahvaljujem. 

Komentar na izlaganje poslanika Laloševi a ima poslanik Staniši . 

Izvolite. 

OBRAD STANIŠI : 

Uvažene kolege, da nije gospodin Laloševi bio kontradiktoran u svojoj 

diskusiji u jednom stavu, ne bih se ni javljao za ovaj komentar. 

Prije svega, gra ani nijesu gledaoci, nijesmo mi ovdje na utakmici. 

Gra ani prate rad ovog parlamenta i donose sud o njemu, a najbolje to govore 

izbori. 

Gospodine Laloševi u, vi ovdje podržavate zakon koji je predložila Vlada 

Crne Gore kroz svoje resorno ministarstvo, a rekli ste da ta Vlada ništa ne radi. 

Vlada ništa ne radi a podržavate zakon koji Vlada predlaže. Kroz svaku vašu 

pri u želite malo i politikanstva - mi to podržavamo, ali vi ništa ne radite. Pa emu 

to vodi? Recite jednom da je zakon predložen, treba ga usvojiti, treba ga 

podržati. A ne, vi ne radite ništa, ali podržavamo ono što predlažete. 


Hvala, kolega Staniši u. 


Evo i vas da pozdravim, gospodine Staniši u. Postoje u na inu 

izražavanja, takozvane figurativne reakcije. Jedna od figurativnih reakcija, žele i 

da poštovanom gra anstvu ukažem na neke stvari koje nezasluženo prate ovaj 

parlament. Odmah da vam kažem, za razliku od vas, pretpostavljam i mnogih 

kolega iz vlasti, ja živim od ove plate koju primam. Mnoge kolege koji su oko vas, 

mislim iz vladaju e ekipe, primaju, osim toga, brojne apanaže za lanstva u

upravnim odborima, za lanstva u raznim tenderskim komisijama, za lanstva u 

drugim brojnim komisijama. U tome je razlika izme u onih koji žive od svoje 

plate, svoga truda i svoga rada. I ovo nije bilo nikakvo foliranje, bio je to pokušaj 

da se na jedan figurativni na in skrene pažnja da ovi ljudi u Parlamentu, ja ih 

nijesam odvajao, rade svoj posao. Što neko ho e da prikaže da mi jedemo hleba 

preko poga e, da nezasluženo primamo tu platu. Hajde da uradimo i ovu stvar, 

predsjednik Mili je rekao: "SNP je radio i bez onih nadokana u upravnim 

odborima i radi emo mi bez toga", hajde da krenemo dalje da kažemo - ne treba 

poslanici da primaju platu. Zna i bila je to figurativna reakcija na nešto što se 

ovih dana zbiva. Odakle to dolazi? U ovom slu aju dolazi iz Ministarstva 

finansija. 

Ovaj parlament su birali gra ani, lanstvo u Parlamentu, iza svakog od 

nas stoji šest hiljada gra ana. Oni su nama dali ingerencije da ih predstavljamo. 

Ho emo li mi to raditi na kvalitetan ili nekvalitetan na in, nije na nama da sudimo. 

Niti je na meni ni na vama, gospodine Staniši u. Ali, ovim sam putem, pošto se 

poslije duže vremena javni servis opredijelio da razmatra jednu zna ajnu temu, 

htio da uputim jedan oštar protest upravo toj vladi. Neka krene od sebe, neka 

donese odluku da ni jedan njihov lan ne e primati apanažu u ni jednom drugom 

odboru i mi emo aplauzom pozdraviti tu akciju. U tome je bila suština moje 

pri e, gospodine Staniši u. 

Gospodine predsjedni e, vidim po pogledu da me apsolutno shvatate o 

emu se radi, jer i vi kao predsjednik, imali ste i zajedno sa vašim, tu zaista ne 

odvajam ni gospodina Šturanovi a, ni gospodina Rastodera, nadam se i 

gospodin Davidovi , da e pružiti otpor i odbraniti autonomiju Parlamenta. Mi 

smo najve i zakonodavni organ u državi i mi imamo pravo da budemo 

dostojanstveni i istiniti, nikako demagoški i folirantski. U tome je, gospodine 

Staniši u, bio smisao. 

Gospodine Radunovi u, ja sam vam kazao da emo, u stvari ne ja nego 

izvanredno je elaborirao dr Pupovi i koleginica Nataša Vukovi i meni nije bio cilj 

da govorim o stru nim stvarima u ovom zakonu. 

Rekao sam, svi ljekari danas su govorili izvanredno. Htio sam da sa 

sociološkog aspekta ukažem i mislim da nije bilo zgoreg to što sam pri ao. 


Hvala. Vi znate da smo mi izvor svih vlasti u ovoj državi, da smo 

autonomna vlast i da možemo obezbijediti supremaciju naše vlasti nad drugim 

vlastima. Ja mislim da smo u stanju to da uradimo, da odbranimo autoritet 

Parlamenta, da drugi polažu nama ra une, a ne mi nekom drugom.I to je dobro, 

neka svi pro itaju Ustav. Za po etak lakše e nas i razumjeti, a i manje e 

grešaka napraviti. 

Hvala vam. 

Više nema prijavljenih diskutanata. 

Završnu rije ima ministar koji danas provodi dan sa nama, ministar 

Radunovi , koji je tako e bio poslanik, pa e nas razumjeti. 

MIODRAG RADUNOVI :

Hvala vam, predsjedni e. 

Pa evo, i današnju raspravu doživljavam kao promociju ovog zakona i 

promociju donatorstva. Jeste da to treba od momenta kad usvojimo zakon i kada 

bude objavljen u Službenom listu, ali mislim da je dobro i mislim da iz onih najava 

predsjednika klubova poslanika, zakon e biti usvojen jednoglasno, što me 

raduje. 

Pri izradi ovog zakona koriš ena su iskustva Njema ke, Holandije, 

Engleske, Slovenije, Hrvatske, Srbije i sva rješenja u Predlogu zakona su 

uskla ena sa Konvencijom o ljudskim pravima u biomedicini i Okvirnim 

protokolom za sprovo enje Konvencije o ljudskim pravima u medicini, i taj zakon 

e biti vrlo brzo ovdje u Parlamentu na usvajanje. 

Komentarisa u, kako su poslanici pojedina no govorili, što je važno. 

Slažem se da treba staviti akcenat na promociju ove ideje, promocije 

donatorstva, i ono što je kazao poslanik, gospodin Emilo Labudovi , podrška sa 

svih adresa i vrlo je važna uloga medija. Ne samo medija, kazao je gospodin 

Laloševi da je Srpska pravoslavna crkva u Srbiji stala iza ovog programa u 

promociji donatorstva 80- tih godina kada je Zakon u Italiji usvojen o donacijama 

stala je katoli ka crkva, u Hrvatskoj, osim katoli ke crkve Ljekarska komora, 

nevladin sektor, mediji, zatim svi zdravstveni radici, osobe sa invaliditetom, u 

Sloveniji na promociji ovog zakona najglasniji su upravo bili ljudi kojima je 

neophodna transplantacija. 

Slažem se da treba i Ministarstvo e, normalno, nakon usvajanja ovoga 

zakona raditi na planu i programu promocije donatorstva. Ali nakon usvajanja 

Nacrta ovog zakona bila je javna rasprava dostupna kroz štampane medije, bile 

su i tri javne rasprave regionalno raspore ene u Crnoj Gori na sajtu. I ono što 

sigurno je, da je na nacionalnom servisu bila emisija Otvoreno gdje je gost bila 

pomo nica ministra, gospo a Seka Savovi , bila je prof.dr Marina Ratkovi , vrsni 

nefrolog klini kog centra, zatim predsjednik nevladine organizacije Donor, 

studenti, tako da je propra en Nacrt zakona. Tako e na TV Pinku bio je gost 

samostalni savjetnik iz Ministarstva koji je u estvovao u radu ovog zakona 

gospo a Slavojka Škovi , itd.itd. To je sve bilo u ovom periodu do današnje 

sjednice. Ali, moramo svi zajedno, kao što ste rekli, sa više adresa, raditi na 

promociji ovog zakona i promociji donatorstva u Crnoj Gori. 

Ono što je provejavalo kroz vašu diskusiju, diskusiju poslanice gospo e 

Nataše Vukovi , tako e i zebnje oko mogu e zloupotrebe i trgovine ljudskim 

organima, ono što e i i kroz izmjene krivi nog zakonodavstva, Krivi nog 

zakonika Crne Gore, kroz ono što smo dobili od Ministarstva pravde i 

Sekretarijata za zakonodastvo, upravo e te kaznene odredbe na kvalitetan 

na in riješiti zloupotrebe. Ono što je ovdje dato kroz ovaj zakon su povrede 

dostojanstva umrlog lica i porodice, i to je dato lanom 21, dok povrede leša su 

date u krivi nom zakonodavstvu, lan 410. 

Afirmacija sa više adresa, ta no je i akcija Produži život u Srbiji, 

predsjednik Srbije je donirao svoje organe i zaveštao, zna i kroz donatorsku 

karticu. Pretpostavljam da e mnogi od nas, kada se bude napisao i taj formular, 

propisali uslovi i izgled te donatorske kartice, iz ovog parlamenta, iz Ministarstva, 

Vlade, države dati i zaveštati svoje organe za dobro svih.

Ono što se otvorilo i bojim se u pretposljednjoj i posljednjoj diskusiji malo i 

ispolitiziralo, što mislim da nije dobro kod donošenja ovakvih zakona, ali 

Parlament je potpuno mjesto gdje to treba koristiti, to je tuma enje odgovora 

Vlade, odnosno resornog ministarstva na amandmane poslanice gospo e 

Dušanke Džakule Tušup. 

Zna i, ovdje smo upravo željeli da ovim koncetpom, ovo izri iti iz 

saglasnosti davaoca, obezbijedimo što više saglasnosti, a ne da dobijemo izri ita 

odbijanja. Zna i to je bila bojazan. I drugo, komplikovana procedura saglasnosti 

svih naslednika. Nema istog stava u zemljama Evropske unije u zakonodavstvu. 

Mogu vam dati podatke. Zna i, izri itu saglasnost traže i Englezi, Njemci, Turci, 

Šve ani. Imate u Španiji, dr Hadrovi je kazao, da tamo kad napunite 18 godina i 

kada podnesete zahtjev za dobijanje li nih dokumenata, daju vam šest mjeseci 

vremena da se odlu ite da li želite da date pisanu saglasnost, ako to ne 

odgovorite, pretpostavlja se da ste vi dobrovoljni donator. Ono što imate u 

drugom zakonodavstvu, evo sad u vam re i ta no kroz ove papire, u SAD-u u 

svakoj voza koj dozvoli stoji naznaka da li je vlasnik saglasan sa uzimanjem 

organa u toku nesre e, i to se on izjašnjava. U Švajcarskoj upravo žele da pravo 

li nosti nadživljuje ovjeka. Zna i može i da napiše, ali je neophodna upravo 

uloga i porodice. Mogu vam re i rije i predsjednika stru ne komisije Ministarstva 

zdravlja Srbije, mog kolege sa specijalizacije doc.dr.Siniše Grdini a, jednog 

vrsnog kardiohirurga, dakle nikakav papir ne e nam dati da uradimo uzimanje 

organa, ako mi nemamo kvalitetan pristup i razgovor sa rodbinom. Život je nekad 

iznad normi. 

Zašto tako kažem. Obaveza je, ima ovdje dosta ljekara, i javnost sluša, da 

uradimo klini ku obdukciju kada se desi smrt u roku od 24 sata kada je neko 

došao. Znate li broj klini kih obdukcija u Crnoj Gori, pa i zemljama u susjedstvu. 

U Crnoj Gori nula. Zna i, rodbina ne dozvoljava klini ku obdukciju, da 

ustanovimo uzrok smrti, nego nekada i naj eš e neopravdano optužuju moje 

kolege u bijelim mantilima. Dakle, to je ona pri a o crnogorskom duhu i taj 

moralni pristup i dozvolite da mi poštujemo crnogorsko bi e i njegov altruizam da 

je spreman da pomogne nekom. Ja sam vrsto ubije en da kroz Predlog ovog 

zakona na ovakav na in, upravo emo imati više ljudi koji e donirati organe, 

nego da mi njima dajemo odre ene zabrane i ograni enja, jer mislim da u Crnoj 

Gori to ne e pro i. Dajte, bez pritisaka, kroz kvalitetnu i dobru promociju, bi e 

donatora u Crnoj Gori. 

Ja se izvinjavam zbog vremena. Radili smo i još nekoliko analiza, mislim 

da je dobro da se uje, evo ako može javnost, ako ne i zbog kolega poslanika, 

ra ena je ta analiza. Dakle, u Crnoj Gori imate sa 31.12.- 71 lice koje je ... 

Pitamo o potrebama Crne Gore? U Crnoj Gori imate uvijek izme u 200 230 ljudi 

koji su na dijalizi. Ako jedna dijaliza košta 200 eura, ako se tri puta nedjeljno 

rade, na godišnjem nivou, to vam je 31 hiljda eura. Ja govorim o 

transplantacijama koje su zakonite, asne, iza kojih stoji struka, transplantacije 

koje se rade u Beogradu, Zagrebu, ne znam Padovi, Moskvi.Ali govorim evo o 

transplantacijama bubrega. Zašto? Zato što ih smatramo najlakšima. Ta cijena je 

57 hiljada eura. Dakle, gospodo, dvogodišnja dijaliza jednog ovjeka je jedna 

transplantacija. Zato mislim da treba da usvojimo Zakon i treba da krenemo na

transplantaciju bubrega u Crnoj Gori i da gradimo transplantacioni centar. Sa 

onim što sam uo u toku rada Odbora sa svima nama koji imamo potrebu, želju i 

htjenje kroz onaj crnogorski alturizam pa i tu crnogorsku tradiciju da pomognemo 

nejakom. Zna i da emo te organe. Ja mislim da e to zaživjeti. 

Na kraju, želim nešto da Vam kažem. Znate li ko treba da bude na 

pijadestalu ovog milosr a što krije njema ko zakonodavstvo - žena i u Evropi i u 

Crnoj Gori. Žene su te koje daju više organa od muškaraca, 70% žena je dalo 

svoj bubreg mužu. I u Crnoj Gori od 71 živog transplantiranog gra anina više je 

žena koje su dale svoj organe. Prema tome, moje poštovanje ženama. Hvala. 


Mislim da nije nikad bilo sporno, jer su one hrabrije od nas, tako da nije 

veliko statisti ko iznena enje. 

Hvala vam, kolege. 

Prelazimo na sljede u ta ku dnevnog reda. Televizijski prenos je do 18 

asova i možemo pre i na Predlog zakona o kretanju lica sa invaliditetom uz 

pomo psa vodi a, odnosno psa pomaga a. 

Ministar Numanovi je tu, u emo njegovo uvodno izlaganje. 

SUAD NUMANOVI : 

Poštovani predsjedni e, uvaženi poslanici, poštovani gra ani Crne Gore, 

Primjena Zakona o kretanju slijepog lica uz pomo psa vodi a koji je 

stupio na snagu marta 2008. godine, izazvala je nedoumice u tuma enju termina 

“pristup u službene prostorije”. 

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda pokrenuo je inicijativu za donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kretanju slijepog lica uz pomo psa 

vodi a i ako bi se postoje a rješenja dopunila u cilju preciziranja prava 

zaposlenih osoba sa invaliditetom, da sa psom vodi em odnosno pomaga em 

borave u radnom prostoru i obavljaju radne obaveze. 

Tako e je predloženo da se uredi da osim slijepih lica ovo pravo mogu da 

ostvare i druga lica sa invaliditetom koja koriste psa vodi a, odnosno pomaga a. 

Imaju i u vidu injenicu da je potrebno izvršiti izmjene više lanova 

postoje eg Zakona, opredijeljeno je da se umjesto Zakona o izmjenama i 

dopunama ovog zakona donese novi zakon. Važe im zakonom o kretanju 

slijepog lica uz pomo psa vodi a propisano je da slijepo lice sa psom vodi em i 

lice sa invaliditetom u kolicima sa psom pomaga em ima pravo da koristi 

prevozna sredstva u javnom prevozu i ima slobodan pristup na javna mjesta. 

Predlogom zakona o kretanju lica sa invaliditetom uz pomo psa vodi a 

odnosno psa pomaga a u odnosu na važe i Zakon, utvr eno je da pravo po 

ovom Zakonu, osim slijepog lica i lica koja koriste invalidska kolica ima i gluvo 

lice ime je proširen krug ovih korisnika. U odnosu na važe i Zakon o kretanju 

slijepog lica uz pomo psa vodi a, Prijedlogom zakona je precizirano da 

zaposleno lice sa invaliditetom sa psom vodi em, odnosno pomaga em, ima 

slobodan pristup i boravak u radni prostor. 

Zakon e ovim licima obezbijediti koriš enje prevoznih sredstava u 

drumskom, željezni kom, pomorskom i vazdušnom saobra aju, uklju uju i i

zadržavanje na svim prostorima koji su predvi eni za putnike i slobodan pristup i 

boravak na javna mjesta i slobodan pristup i boravak u radni prostor. 

Psi vodi i, odnosno pomaga i, pružaju samostalnost licu sa invaliditetom, 

što omogu ava u estvovanje u svim aspektima života i uti e na izjedna avanje 

mogu nosti za uspješno školovanje, zapošljavanje, rad, odnosno kvalitetan život 

ovih lica. Donošenje zakona o kretanju lica sa invaliditetom uz pomo psa vodi a 

odnosno psa pomaga a je od zna aja za bezbjedno kretanje i samostalnost lica 

sa ivaliditetom. 

Tako e, važno je re i da je donošenje ovog zakona u skladu sa 

me unarodnim i doma im aktima, koji promovišu zaštitu osoba sa invaliditetom. 

Hvala. 


Hvala, ministre. 

Kao što sam najavio, idemo prvo sa predstavnicima Odbora. Izvjestilac u 

ime Zakonodavnog odbora je koleginica Bajramspahi . 

Želite li? Hvala. 

Izvjestilac Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje je kolega Jeli . 

Da li želite? 

Poslanik Jeli , tri minuta u svojstvu izvjestioca Odbora. 

ZORAN JELI : 


Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore na 

sjednici održanoj 23.septembra 2009.godine, razmotrio je Predlog zakona o 

kretanju lica sa invaliditetom uz pomo psa vodi a, odnosno psa pomaga a i 

predlaže Skupštini da ga usvoji. 

Odbor je ocijenio da usvajanje Predloga zakona o kretanju lica sa 

invaliditetom uz pomo psa vodi a, odnosno pomaga a, ima zna aja za 

bezbjedno kretanje i samostalnost lica sa invaliditetom. 

U smislu Predloga ovog zakona, lice sa invaliditetom je slijepo lice i gluvo 

lice i lice koje koristi invalidska kolica koje je osposobljeno za kretanje sa psom 

vodi em, odnosno sa psom pomaga em. 

Predlogom zakona, ovim licima se obezbje uje koriš enje prevoznih 

sredstava u drumskom, željezni kom,pomorskom i vazdušnom saobra aju 

uklju uju i i zadržavanje na svim prostorima koji su predvi eni za putnike i 

slobodan pristup i boravak na javnim mjestima kao i slobodan pristup i boravak u 

radnim prostorijama. 

Psi vodi i,odnosno pomaga i pružaju licu sa invaliditetom samostalnost u 

u estvovanju u svim sferama života i rada, što pozitivno uti e na njihovo 

školovanje i zapošljavanje odnosno omogu ava socijalizaciju tih lica i njihov 

kvalitetniji život. 

Predlogom zakona u odnosu na ranija zakonska rješenja zna ajno se 

proširuje oblast ostvarivanja prava lica sa invaliditetom. Evropska unija još uvijek 

nije uredila ovu oblast odgovaraju im propisima niti ih je standardizovala, ve su

pitanja koja se odnose na prava lica sa invaliditetom razli ito regulisana u 

pojedinim evropskim zemljama. 

Predlogom ovog zakona postižu se najve i standardi u zadovoljavanju 

potreba lica sa invaliditetom. Imamo izvještaj sa današnje sjednice oko 

amandmana, da li sada ili kasnije da podnesemo taj izvještaj? 


Rok za podnošenje amandmana još uvijek te e, dok ne završimo raspravu 

danas, tako da emo imati cjeloviti iskaz. 

Mogu se pojaviti još neki amandmani do kraja danas. Hvala vam. 

Prvi prijavljeni diskutant je kolega Vuleti . Izvolite. 



Dame i gospodo poslanici, uvaženi gra ani, predstavnici Vlade, 

Predlog zakona o kretanju lica sa invaliditetom uz pomo psa vodi a, 

odnosno psa pomaga a, može se analizirati iz više uglova. Jedan od njih, koji 

me je opredijelio ili opredjeljuje da glasam za ovaj Zakon, i to kao jedini razlog, je 

što se odnosi na lica sa invaliditetom sa ciljem da se omogu i njihovo bezbjedno 

kretanje i samostalnost. 

Mislim da ne postoji niko ko bi se suprotstavio rješenju koje poboljšava 

kvalitet života ovog dijela populacije. Me utim, kada predlog ovog zakona 

analiziramo iz ugla ostatka populacije onda se otvaraju odre ene dileme - da li 

podizanje kvaliteta života jednom broju gra ana može za posljedicu imati 

ugrožavanje kvaliteta života drugih. Bar po mom mišljenju, tako je koncipiran ovaj 

zakon. A evo zbog ega to kažem. 

Polaze i od Ustavom zajem enih ljudskih prava i sloboda, pa i u slu aju 

kada se pravo invalidnih lica na koriš enje psa vodi a ili pomaga a povre uje, 

ak i posebna prava zaštite na radu omladine i žena, Zakonom se ne odre uje 

na in kako e se ta prava obezbijediti, ve se imperativno a ne deklarativno 

ure uje posebno pravo invalidnih lica bez obzira što se sa takvim ostvarenjem 

mogu ugroziti tako e posebno garantovana prava zaštite na radu. 

Zakonom se moraju propisati ograni enja, jer se Predlogom zakona ne 

reguliše kako e pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu i preduzetniku, 

ukoliko ne može da obezbijedi njegovo ostvarenje, postupiti da bi se svima 

obezbijedile slobode i prava garantovane Ustavom. 

Naime, Zakon ne propisuje obim ograni enja zajem enih ljudskih prava i 

sloboda koje dopušta Ustav. Da bi se zajem ena ljudska prava i slobode 

ostvarili, Ustavom su zajem ena izme u ostalih ljudska prava i slobode da svako 

ima pravo na zdravu životnu sredinu, lanom 23 stavom 1, da svako ima pravo 

na rad, na slobodan izbor zanimanja i zapošljavanja, na pravi ne i humane 

uslove rada, lan 62, i da omladina, žene invalidi uživaju posebnu zaštitu na radu 

lan 64 stav 4.

Dakle, postavlja se samo pitanje u nazivu Zakona, da li je dobro 

formulisan. Ovo govorim iz razloga što predlog ovog zakona kaže da je Zakon o 

kretanju lica sa invaliditetom uz pomo psa vodi a odnosno psa pomaga a. 

U daljem tekstu Zakona nailazimo, posebno kod odredbe lana 3 i 4, da 

se nazna ava da slobodan pristup i boravak na javnom mjestu, lan 4, ima lice 

sa invaliditetom, sa psom vodi em, odnosno pomaga em i ima pravo na 

slobodan pristup i boravak na javnom mjestu kao što su službene prostorije, 

zdravstvene ustanove, hoteli, restorani, banke, pošte, pozorišta, sportski objekti, 

tržnice, prodavnice, fakulteti i sli no. 

Šta to zna i. Ako se kao poseban institut ili poglavlje pominje boravak, 

onda ga je trebalo staviti u naslovu pa bi zakon trebao da glasi: Zakon o kretanju 

i boravku lica sa invaliditetom uz pomo psa vodi a ili psa pomaga a. A ako bi se 

stavilo ovo kao posebno poglavlje u okviru ovoga Zakona, logi no je da slijede 

zatim i odre ene restriktivne mjere, a ne samo deklarativnog karaktera i po tome 

smatram da je ovaj Zakon i previše liberalan. 

Prije svega, polaze i od iskustva koje smo imali na ovim prostorima u 

zadnjih godinu dana, gdje svako ima pravo da tuma i zakonsku normu na na in 

na koji misli da je postavljena i da njemu odgovara, pa to završava u sudskim 

postupcima, pa završava ne im drugim, dakle neželjenim stvarima. Da je makar 

u prelaznim i završnim odredbama data mogu nost da se podzakonskim aktom 

reguliše boravak hendikepiranih lica sa psom vodi em, i nekako bih razumio, 

ovako, zaista je,po meni, previše liberalna norma, da ne upotrijebimo teži izraz 

ove odredbe lana 4 ovog zakona. 

Boravak u bolnicama, školama, drugim institucijama, javnom prevozu, 

sjutra može ovoj Skupštini isto da se desi tako, ako nema ograni avaju e norme 

bar u nekoj od ovih 13 odredbi ovog zakona, može do i do zloupotrebe 

tuma enja ovoga propisa. Pretpostavljam da se, prije svega, vodilo ra una kod 

koncipiranja ovog Zakona da postoji odre eni, da tako kažem, moralni kodeks 

koji obavezuje odre ena lica koja koriste usluge psa vodi a ili pomaga a da ga 

ne zloupotrebljavaju…(Prekid na traci) i za sama invalidna lica prilikom 

zapošljavanja kod privatnih preduzetnikai drugih, da ne govorim. Postavlja se 

logi no pitanje koliko njima ide u prilog ovaj zakon. Ukoliko po emo od toga da 

onaj koji ne može da obezbijedi adekvatne uslove za rad za ta lica, posebno kod 

privatnih preduzetnika i ostalih, da li e ih on uopšte primati u radni odnos? 

Mnogo je nekih stvari, po meni, liberalnih, da ne kažem nejasnih u ovom zakonu. 

Na kraju, želim da konstatujem da treba odvojiti boravak lica ili ga izuzeti 

iz ovog zakona, kao što je bio predmet nekih amandmana, poslanika Mugoše i 

dijelom poslanika Srzenti a, koji su sasvim logi ni i prihvatljivi. Po kojem osnovu 

su predmet pažnje i razmatranja u ovom zakonu gluhonijema lica? Koja je to 

potreba za psom vodi em ili pomaga em za gluhonijema lica? 

Kategorija instruktura tako e mi nije jasna kako je data u ovom zakonu. 

Siguran sam da se može na i rješenje koje bi bilo prihvatljivo i za lica sa 

invaliditetom i za ostale gra ane. U tom smislu bilo bi neophodno u postoje i 

tekst Predloga zakona unijeti odre ene korekcije koje bi otklonile dileme, 

doprinijele preciznosti i eliminisale mogu nost bilo kakve diskriminacije. Takva

ješenja, tako e, ne bi negativno uticala na mogu nost u estvovanja lica sa 

invaliditetom u svim aspektima života. Zahvaljujem. 


Hvala. 

Koleginice Vukovi , izvolite. 

NATAŠA VUKOVI : 

Poštovani gra ani, poštovane kolege, gospodine ministre, 

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom 

promoviše, širi i osigurava puno i ravnopravno uživanje svih ljudskih prava i 

osnovnih sloboda od strane svih lica sa invaliditetom i promoviše poštovanje 

njihovog dostojanstva. 

Lica sa invaliditetom obuhvataju lica koja imaju dugoro na fizi ka, 

mentalna, intelektualna ili senzorna ošte enja, koja u dejstvu sa razli itim 

barijerama mogu otežati puno i efikasno u eš e ovih lica u društvu, na osnovu 

jednakosti sa drugima. 

Ovom konvencijom, kao država potpisnica, obavezali smo se da emo 

osigurati i promovisati puno ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda 

osoba sa invaliditetom bez ikakve diskriminacije po osnovu invalidnosti i zbog 

toga usvojiti sve odgovaraju e zakonodavne, administrativne i druge mjere kako 

bi se sprovela prava priznata Konvencijom i preduzeti sve mjere radi 

poništavanja zakona, obi aja i prakse koji diskriminišu lica sa invaliditetom i niz 

drugih mjera i programa kojima e se ovim osobama omogu iti ravnopravan i 

dostojanstven život. 

Poštovanje na ela Konvencije, poštovanje li nog dostojanstva, 

nediskriminacija, uklju enost i u eš e u svim sferama života, poštovanje 

razli itosti, jednake mogu nosti, pristupa nost, jednakost muškaraca i žene, 

poštovanje razvijaju ih kapaciteta djece sa posebnim potrebama, sve su to 

odlike koje se moraju primijeniti kroz naše zakonodavstvo. 

Kakvo je sadašnje stanje i položaj ovih osoba u Crnoj Gori? 

U Crnoj Gori ima oko 60.000 osoba sa invaliditetom. Ono što oni sami 

isti u kao najve e probleme jesu fizi ke barijere, društvena neprihvatljivost, 

problemi sa zapošljavanjem, roditeljsko zanemarivanje djece sa invaliditetom, 

otežan pristup institucijama, nepoštovanje njihove li nosti, nedostatak prakti ne 

društvene brige i sli no. 

Zapitajmo se koliko u gradovima Crne Gore postoji ustanova, trotoara, 

stepeništa koja su prilago ena osobama sa invaliditetom. Koliko ima parking 

mjesta, zvu nih semafora? Koliko natpisa ili putokaza na Brajevom pismu? 

Možemo li re i da ispunjavamo na elo pristupa nosti iz Konvencije? 

Imamo Zakon o obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Me utim, 

problem nastaje u primjeni i ovog kao i mnogih drugih zakona, jer ne postoji 

infrastruktura u školama: prilazne rampe, liftovi kao i nedovoljna edukacija 

nastavnog kadra za rad sa ovom djecom, ili ne postoje ili su rijetki slu ajevi. 

Samo 30% djece sa poteško ama u razvoju poha a ne dovoljno školu. Da li je to 

poštovanje na ela Konvencije jednakih mogu nosti?

Zbog nedostatka zakona, obaveza zapošljavanja lica sa invaliditetom u 

Crnoj Gori ne postoji, pa se može govoriti samo o dobroj volji poslodavca, ali ne 

o instrumentu koji bi stvorio mogu nost da ove osobe ostvare ljudsko pravo na 

rad garantovano i Poveljom Ujedinjenih nacija i Ustavom. 

Što se ti e zakonske regulative iz ove oblasti Crna Gora zaostaje za 

zemljama u okruženju. Nedostaju zakoni o profesionalnoj rehabilitaciji i 

zapošljavanju. U zemljama Evropske unije 43% osoba sa invaliditetom je u 

stalnom radnom odnosu. 

Ovakvih i sli nih primjera nebrige države i njenih institucija prema 

osobama sa invaliditetom ima puno. Ono što treba da uradimo, ako zaista 

iskreno želimo da stvorimo adekvatne uslove za osobe sa invaliditetom, je da u 

skladu sa odredbama Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom donesemo 

odgovaraju e zakone i propise. Naravno, da se ponašamo u skladu sa tim 

zakonima. 

Nadam se da e ovaj zakon, Zakon o kretanju lica sa invaliditetom uz 

pomo psa vodi a, biti dobar po etak niza zakona koji e sprije iti diskriminaciju 

osoba sa invaliditetom i omogu iti im dostojanstven život. O ekujem zakon koji 

e omogu iti djeci sa invaliditetom da ih fizi ke barijere ne ometaju da idu u 

školu. Zakon koji e omogu iti osobama sa invaliditetom da rade i time 

izdržavaju sebe i svoju porodicu, zakon o parking mjestima i pristupima javnim 

ustanovama. Ako se to ne desi, ovaj zakon e biti jedan od onih koji su digli 

mnogo prašine a bi e od njega malo koristi. 

Vlada i država moraju pokazati svoju odgovornost i humanost 

predlaganjem novih zakona kojim se rješavaju potrebe osoba sa invaliditetom, 

kao i instrumenata za njihovu primjenu. Ponavljam, ovaj zakon je dobra 

posljedica Konvencije Ujedinjenih nacija o osobama sa invaliditetom ali još 

uvijek, ini mi se, samo usamljen slu aj. Hvala. 

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPI . 

Hvala. 

Sljede i je kolega Zoran Srzenti . 


Gospodine predsjedni e, poštovane kolege, poštovani ministre, uvaženi 

gra ani, 

Odnos prema invalidnim licima i licima sa posebnim potrebama 

predstavlja civilizacijski stepen jedne države, odnosno predstavlja nivo 

civilizacije, odnosno civilizacijski nivo društva iji je zadatak da najslabija karika u 

tome društvu bude najviše zašti ena. Prema tome, i ovaj zakon ide u susret tim 

standardima i sa tog aspekta i sa te optike gledanja ovaj zakon treba podržati i 

njegovo donošenje treba pozdraviti. 

Me utim, ni ije pravo, ak ni pravo pozitivne diskriminacije ne bi smjelo da 

ugrozi pravo drugih na slobodu, na zdravlje i na sve ono što propisuje i naš Ustav 

i sve one konvencije evropske, Helsinška i sve konvencije o zaštiti i pravima i 

ljudskim slobodama.

Imam utisak da smo donošenjem ovakvog predloga otišli dalje nego bilo 

koja država, trenutno, da smo otišli možda i pod pritiskom javnosti imaju i u 

nekom bek graundu neke doga aje koji su našu javnost iziritirali ili je možda 

doveli u stanje programirane iritacije i na taj na in isprovocirali donošenje jednog 

zakona koji prelazi granice pozitivne diskriminacije i zadire u prava i slobode 

drugih, možda isto tako u odre enom trenutku bolesnih, invalidnih i nezašti enih. 

Konkretno, u ovom zakonu se predlaže pristup i boravak psa u 

zdravstvenim ustanovama. Dozvolite da napravim još jednu digresiju, iako 

nijesam pravnik, pretpostavljam da se svi zakoni donose da bi se primjenjivali. 

Imam utisak da je ovaj zakon, da uzmem sebi takvu slobodu, u jednom dijelu 

veoma teško primijeniti, a da sa druge strane ne ugrozite proces i neke osnovne 

doktrinarne postulate na kojima po iva savremena medicina. 

Ono što smo uli na Odboru da niko "pametan" ne e uvesti psa u neke 

prostore, ordinacije, da ne kažem prostor intenzivne njege, ajde da kažem i u 

operacionu salu, predstavlja, po meni, jedno kreativno tuma enje zakona, što 

zakon ne smije da dozvoli. Zakon treba donijeti tako da on ne izaziva nikakve 

konflikte, nikakve nedoumice, niti da za posljedicu ima konflikt koji e se 

neminovno desiti u primjeni ovog zakona ukoliko neko bude insistirao da 

doslovice svoje pravo, a dozvolite da ima i takvih ljudi koji žele da iskoriste svoje 

pravo koje mu zakon dozvoljava, a vi izvolite, dužni ste, po ovom zakonu ak 

imate i odredjene krivi ne odredbe, da mu to obezbijedite. Šta uraditi ukoliko 

neko zahtijeva da u e sa psom u porodilište, u poro ajnu salu? Ovaj zakon to 

omogu ava. Ne postoji ni jedna norma koja ograni ava primjenu ovog zakona 

unutar zdravstvenih ustanova. Da li primjena ovoga zakona i boravak psa unutar 

zdravstvene ustanove može da izazove poreme aje u procesu lije enja, da li je u 

sukobu sa internim pravilnicima o intrahospitalnim infekcijama. Da li je ovaj 

zakon koji ukoliko se doslovno primjeni, smatram da zakon ako ga donosimo 

onda ga moramo sprovoditi u svim njegovim odredbama i svim njegovim 

ta kama, implicira nešto a to je nešto što mi, kao ljekari, ne smijemo da 

dozvolimo a to je narušavanje principa: sepse, antisepse i svega onoga što smo 

dužni po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti da obezbijedimo pacijentima koji dolaze 

kod nas, povjeravaju nama svoje zdravlje, zdravlje svoje djece, zdravlje svojih 

najbližih. Šta e se desiti ukoliko neka infekcija koja može na ovaj na in da 

doprinese pogoršanju zdravstvenog stanja nekoga ko se nalazi unutar prostora 

bolesnog ovjeka a koji je u kontaktu sa psom, izazove posljedice na njegovo, i 

onako narušeno zdravlje, ko e biti odgovoran? Da li mi koji vodimo te 

zdravstvene organizacije ili neko ko nam je to nalaožio i kako mi da reagujemo i 

kako mi da se ponašamo unutar zdravstvenih organizacija ukoliko sjutra neko 

do e i kaže - dobio sam ehinokok leže i na vašem odeljenju zbog toga i toga. Vi 

nemate na ina da dokažete da to nije istina. Na sudu se podrazumijeva ako 

nemate dokaz da to nije tako da je onda to istina. Izvolite u kakvom se mi 

položaju nalazimo. 

Drugo, dozvolite mi da postavim pitanje da li je igdje na svijetu u bilo kom 

zakonodavstvu donešen ovakav zakon i ako mi se navede samo jedan primjer, ja 

u potpuno od ove moje diskusije, iako je ona na liniji zaštite zdravlja i interesa 

gra ana, biti...

Prema tome, ono što postoji u zakonodavstvu trenutno, što se može na i, 

a vjerujte mi da sam prošao sve što se može na i o ovome, u hrvatskom 

zakonodavstvu postoji norma koja je trenutno najliberalnija koja postoji a to je da 

je u zdravstvenim ustanovama dozvoljen pristup i boravak u ekaonicama i 

apotekama. Tu sam normu kroz amandman dao nadležnom odboru i to je prošlo 

odbor i o ekujem da e to i Ministarstvo da prihvati i mislim da je argumentacija 

koju sam ovdje iznio sasvim dovoljna ne ulaze i u neke druge aspekte o kojima 

bi se moglo govoriti ali žele i da potenciram i da dovedem do apsurda neka 

rješenja koja sjutra u praksi mogu izazvati ozbiljne posljedice. Zahvaljujem 


Hvala. 

Kao što vidite na ekranu, komentar ima poslanik Pavlovi . Izvolite. 



Gospodine Srzenti u, zaista sam iznena en ve im dijelom ovoga što ste 

Vi govorili. Radi se o igledno o iznu enoj , da kažem, spremnosti Demokratske 

partije socijalista tj. ve inske koalicije ovdje u parlamentu da ipak podrži ovaj 

zakon . Koliko mi se ini, Vi ste rekli da ete podržati ovaj zakon. Kada su u 

pitanju vrijednosti koje ovaj zakon u suštini opredme uje, o igledno da ne postoji 

raspoženje da se te vrijednosti usvoje, ako do sada ve nijesu usvojene. Dakle, 

ovdje se radi o igledno o karikiranju ne ega, po mom mišljenju, na neprimjeren 

na in, jer se karikiraju i i kreiraju i sliku... 

(Upadica poslanika Srzenti a) 


Kolega Srzenti u, ima ete pravo na odgovor. 

Samo da pomognem, radi se o re niku koji je ve uobi ajen u parlamentu. 

Potpuno sam spreman da vam vjerujem, ali postoji nešto što se zove 

parlamentarni život. 


Gospodine Srzenti u, znam da suo avanje sa injenicama esto zna da 

zaboli. Ovo je injenica i nijeste Vi nikakav unikat. Ovo je jedna pojava, ovo što 

ste Vi uradili. Nijesam ja htio na bilo koji na in Vas ovdje da stigmatizujem kao 

nekoga ko karikira. Ovdje se radi o ne emu što jeste pristup Vašega poslani kog 

kluba i koji e biti, sigurno, mnogo jasniji i vidljivi kada na red dodju neki drugi 

evorpski zakoni i neke druge evropske vrijednosti koje su još neprihvatljivije. 

Da se vratim na ono što jeste Vaša osnovna teza, a to je da se ovim 

zakonom dozvoljava ak i tako jedna nevjerovatna konstrukcija da se uvede 

pas, da taj pas vodi ili pomaga u e u operacionu salu. Samo zato što zakonom 

nije izri ito zabranjeno da on u e u operacionu salu, Vi iz toga izvodite pa gotovo 

izvjesnu mogu nost da e on u i u operacionu salu. Pa zakonom nije zabranjeno 

da ja u em u operacionu salu, pa nikada nijesam ušao. Zakonom nije zabranjeno 

da fudbalski klub "Budu nost", što kaže moja koleginica dr Tušup Džakula, u e u

operacionu salu, pa ne ulazi u operacionu salu. Zna i, ovdje se radi o tome da se 

kreiraju i jednu sliku o tim psima vodi ima, pomaga ima, odjednom sada su 

postali izvor nekakve strašne zaraze, nekakva strašna opasnost za ovo društvo, 

kao da ne postoje krupnije opasnosti koje prijete da cijelu ovu državu razore. 

Sada su odjednom psi vodi i i pomaga i ti koji mogu strašno da ugroze cijeli naš 

zdravstveni sistem. U suštini se kroz tu tvrdnju stigmatizuju upravo osobe sa 

invaliditetom. Mi moramo da prilagodimo standarde u ovoj državi, u našem 

društvu, da ih prilagodimo na na in da tim osobama omogu imo da ravnopravno 

u estvuju u zajednici. To jeste evropski standard i vi možete intimno da se 

slažete, ne slažete, baštinite taj standard ili ne. Ali, kada mi donesemo jedan 

zakon, a ovaj zakon vi znate odli no da moramo da donesemo, to je strašno 

problemati no kada vi gotovo otvoreno kažete da ste vi u suštini protiv toga 

zakona ..... 


Hvala. 

Imate pravo na odgovor, tri minuta. 

Smatrao sam da je prilika da kažete to i u oba dijela. Izvolite. 


Prvo, ne stoji da mi moramo ovo da donesemo. Izvolite, dokažite mi gdje 

piše u evropskom zakonodavstvu i u kojoj preporuci, ili smo mi sami sebe doveli 

u situaciju da smo nešto obe ali ili rekli, pa sada moramo to da ispunimo. 

Izvinite, u Hrvatskoj postoji norma koju sam ja predložio i koja kaže da je psu 

vodi u dozvoljen pristup u ekaonicama i apotekama. Da li time mislite da je 

hrvatsko društvo manje demokratsko ili emo mi sa ovom normom prije u i u 

Evropsku uniju? Bojim se da ste suviše politi ki obojeni i da od drveta ne vidite 

šumu a to je u politici veoma loše i na taj na in gledati pojedina no a ne gledati 

cjelinu izaziva kasnije posljedice kojih se vi ne možete odre i. 

Prema tome, dozvolite mi da imam pravo kao ljekar, koji je obišao ve inu 

evropskih klinika, ameri kih i azijskih i da nigdje nijesam vidio ovako nešto, niti 

uo. Dozvolite da sam prošli mjesec bio na Kolumbiji i Belviju u Njujorku, tri 

nedelje, da sam sada zvao kolege da pitam da li ta norma negdje postoji u 

civilizovanom zapadnom svijetu, dozvolite da su me ovako malo priupitali da li je 

to istina ili se ja šalim. Prema tome, ne karikiram, nego doslovce kažem, 

primjena zakona, a mi kao ozbiljno društvo, a ova institucija kao najviša institucija 

tog ozbiljnog društva koja je zakonodavna, koja donosi zakone i koja treba da 

insistira da se ti zakoni sprovode u svim svojim djelovima, donije emo zakon koji 

e dovesti do odredjenih implikacija koje sam ja sada, možda, potencirao i doveo 

u nekim svojim djelovima izlaganja do apsurda da bi pokazao šta se može desiti. 

Dozvolite da život donosi mnogo više apsurda nego što mi u ovom trenutku 

možemo i da pomislimo i da e se takvih situacija, ukoliko mi damo zakonsku 

podlogu tome, desiti na ovim našim prostorima gdje pizma i sujeta vlada iznad 

zakona i iznad nekih možda ak ....(Prekid) 

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPI .

Hvala. 

Mislim da tema ne zaslužuje toliko strasti. 

Kolega Srzenti je podnio amandmane, obrazložio je svoj stav i bi e 

prilike da se o njemu izjasnimo. Imao je kranje stru no motivisanu raspravu i 

nijesam shvatio da postoji ikakav politi ki motiv posebne vrste. 

Kolega Slaven Radunovi , kao ljubitelj pasa. 


Imam ku i jednog koji je baš pasmine koja se koristi za ove prilike i znam 

koliko su to plemenite i pametne životinje, za razliku od mnogih ljudi. 

Prvo, jutros mi je bilo toplo oko srca nakon sjednice Odbora za zdravstvo 

kada je predlaga zakona uvažio neke moje amandmane. Pomislio sam - evo, 

kona no da se oko ne ega složimo, opozicija i vlast. Medjutim, odmah nakon 

toga, prvo na Odboru a i sada ovdje, vidim da zbog nekih mo nih poslanika iz 

DPS-a, da su spremni poslanici DPS-a, da eventualno ak iglasaju protiv ovog 

zakona da bi se opravdali ne iji postupci iz skorije prošlosti. 

Dužan sam da kažem, pošto iz proceduralnih razloga nijeste dozvolili 

gospodinu Jeli u, i to ste sa pravom uradili, da izvijesti šta je bilo na jutrošnjoj 

sjednici vezano za amandmane, da je izmedju ostalog promijenjen naziv Predlog 

zakona, tako da kažem kolegama da ne bi pogrešno saopštavali. Zna i, sada je 

zvani no Predlog zakona o kretanju lica sa invaliditetom uz pomo psa 

pomaga a. Ovo je sada ušlo, pošto je predlaga prihvatio. Samo kažem i 

obavještavam kolege poslanike da bi im bilo jasnije, da izmedju ostalog jedna 

kategorija lica sa invaliditetom koja nije bila obuhva ena predlogom je novim 

predlogom obuhva ena. To su osobe ometane u razvoju ili sa usporenim 

razvojem koje koriste, makar u razvijenim zemljama, na žalost ne još uvijek u 

Crnoj Gori a nadamo se da e toga biti i ovdje, terapijske pse, tako da je za tu 

kategoriju proširen ovaj zakon, pa smo u lanu 2 stav 2 samo promijenili da pas 

pomaga je pas vodi , pas pomaga , odnosno terapijski pas. Ovo samo kao 

informacija da bi mogli bolje da pratimo dalji tok sjednice. 

Kao što je ve gospodin Srzenti pominjao hrvatiski zakon, i taj hrvatski 

zakon je, poštovani gra ani i poštovani poslanici, bio i osnova, to se vidi, za 

donošenje ovog predloga zakona i neka je i tako treba. Sa tim se potpuno 

slažem. Nema Crna Gora baš takve kadrovske kapacitete da možemo da 

donosimo kvalitetna zakonska rješenja u svim sferama ljudske djelatnosti i treba 

preuzeti kvalitetna rješenja iz okruženja i iz Evrope. Konkretno, ovo je zakon koji 

su Hrvati donijeli još 1998. godine u vrijeme gospodina Franje Tu mana. 

U tom zakonu ta no ima norma koju pominje gospodin Srzenti , koja 

ovdje nije u ovom zakonu bila normirana, u našem predlogu, a to je da pas 

pomaga može da udje u ekaonicu ili u apoteku. Smatram da to nije sporno i da 

može da ostane kao rješenje, jer ako baš neko sumnja u mogu nost da osoba sa 

invaliditetom insistira da pas s njom u e u operacionu salu. Ako ve postoji neko 

ko u to sumnja, neka onda to ostane, ovakvo rješenje. 

Mi smo u Crnoj Gori vrlo laki na rije ima, kad treba da se izrazi spremnost 

u borbi za prava drugih, ali problem nastaje kad sa rije i treba da se pre e na 

djelo.

Zbog toga treba u initi sve što je mogu e kako bi zakoni bili što precizniji i 

kako bi se ljudima ostavilo malo prostora za kreativna tuma enja. Jer kad do e 

do kreativnih tuma enja, onda su uglavnom na štetu onih kojima su zakoni 

namijenjeni. Zato sam ja mišljenja da bi trebalo da se preciziraju još neke stvari u 

ovom Zakonu, koje se konkretno odnose na pla anje dodatnih karata u 

transportu ili ulaznica kad se radi o sportskim priredbama, pozorištima, 

bibliotekama, za psa pomaga a. 

Naime, Hrvati, koje smo kopirali u ovom slu aju su to uvrstili. Zna i, nijesu 

ostavljali nikakvu mogu nost da neko slobodno tuma i i da na taj na in 

zloupotrijebi to što nije obuhva eno Zakonom i da plati dodatnu voznu kartu. 

Ljudi koji koriste psa pomaga a posje uju kulturne ili sportske manifestacije i to 

može da bude vrlo zna ajno, da im neko ne bi stvarao probleme. Zbog toga 

mislim da moramo da budemo potpuno precizni kod normiranja ovog zakona. 

Ovaj Predlog zakona je dobar i to ne zato što ja tako mislim, nego zato što 

su me obavijestili ljudi koji su životno zainteresovani da se ovaj zakon prihvati. 

Oni su zadovoljni i smatraju ga modernim, možemo da kažemo i liberalnim. 

Postavljalo se više puta pitanje da li je ovo možda i najliberalniji zakon, posebno 

na Odboru, pa šta i ako je, ajde jedanput da mi budemo ispred drugih. Mada, ja 

li no sumnjam, ne mogu da tvrdim kao gospodin Srzenti da sam konsultovao 

sve mogu e ta ke na planeti, ali sam potpuno ubije en da u Norveškoj, Danskoj, 

Holandiji, Švedskoj niko ne tjera psa iz ekaonice, tj. psa pomaga a. A posebno, 

što u Crnoj Gori još uvijek, nažalost, nije obezbije eno ni da ljudi imaju dobre 

uslove u zdravstvenim ustanovama. Ja nijesam siguran da su ljekari koji ulaze u 

operacione sale da operišu uvijek potpuno zdravi i da nijesu nosioci nekog 

virusa, a vrlo esto, nažalost, makar se tako pri a, to ne mogu da dokažem, ima 

ih i u alkoholisanom stanju. Posebno kad su ovi psi u pitanju, moramo da znamo 

da je lanom 2 stav 2 precizirano da se radi o obu enim psima sa ispravnim 

legitimacijama, to zna i ne radi se ovdje o bilo kakvom psu, radi se prvo o 

zdravom psu i o psu obu enom da se ponaša shodno situaciji onako kako treba. 

U restoranu, prije ete doživjeti izgred od nekog alkoholisanog lica nego od psa 

obu enog za ponašanje u takvom prostoru. To budite sigurni. Evo, gospodin 

Krivokapi se našalio na po etku da sam ja ljubitelj pasa. Ja imam psa koji je vrlo 

sli an psima o kojima se ovdje radi i mogu da vam kažem da u ve ini restorana u 

koje ja ina e idem, vlasnici nas puštaju i pas nikad nije napravio nikakav 

problem, a ra unam kad bi bio posebno obu en za takvu stvar, da u to ne treba 

sumnjati. 

Ima još jedna stvar u ovom zakonu o kojem smo mogli da povedemo malo 

više ra una, ili evo da zamolim gospodu iz Ministarstva kod sprovo enja ovog 

zakona da nam olakšaju. Osobe sa invaliditetom koje su tretirane ovim Zakonom 

zanima kako e najlakše da se žale kad im se bude uskratilo pravo. Da li e da 

postoji poseban broj telefona ili služba, jer kažu da taj dio ide vrlo teško. Zna i, 

kad postoji zakonski okvir i po starom zakonu da razne službe od policije preko 

raznih inspekcijskih službi proglašavaju svoju nenadležnost. Zna i, pored toga 

što usvajamo zakon moramo i da im omogu imo. Evo ja pozivam Ministarstvo da 

ako ništa drugo omogu i neki telefon za žalbe na koji bi mogli da se žale 

eventualno korisnici ovih pasa u slu ajevima kada je Zakon zloupotrijebljen.

Ja mislim da niko ne treba da se boji viška prava za lica sa invaliditetom. 

Zna i, to su naša bra a, sestre, komšije, ro aci koji su imali eto tu nesre u da ne 

budu potpuno isti kao mi u smislu fizi kog zdravlja. Mislim da ta pozitivna 

diskriminacija nikome od nas ne može da smeta. Nama su to pojedini trenuci u 

toku života kad smo u prostoriji sa njihovim psom, a njima je to itavi život, oni 

žive svaki dan sa tim i ono što su vama nao ari ili noge i uši njima je taj pas. 

Mislim da moramo da imamo malo sluha za te njihove potrebe. 

Da ne bih prekora io, zahvaljujem se i pozivam sve da podrže ovaj zakon. 


Samo trenutak, imate pravo na komentar. 


Opomenut sam na taj na in što je kolega Radunovi komentarišu i moje 

izlaganje rekao da nije kao kolega Srzenti konsultovao baš svaku ta ku na 

zemljinoj kugli. Dozvolite da to nije pozitivan komentar. 

Ja sada pozivam kolegu Radunovi a da mi kaže jedan primjer. Znam ko 

su mu bili roditelji, znam ko mu je bila majka, izražavam poštovanje prema njima 

i prema njoj posebno. Da li je igdje uo da je psu omogu en pristup i boravak u 

bolesni koj sobi? Da li je to nešto što ugrožava pravo drugog koji leži u toj sobi, 

dozvolite da ni u Americi nemate sve jednokrevetne sobe, nego postoje 

normalne sobe kao kod nas, ak sa više kreveta nego kod nas. Prema tome, 

itava moja pri a od po etka je išla u pravcu samo jednog aspekta ovog zakona, 

a to su zdravstvene ustanove. Dozvolite mi da kao ljekar, kao hirurg koji svakog 

dana u estvuje u lije enju bolesnih, imam pravo da u ime tih ljudi kažem da oni 

sjutra ne e biti zadovoljni i da e biti ugroženi ukoliko se ovaj zakon bude 

doslovno primjenjivao i ništa više i ništa manje od toga. Molim da mi se ne 

imputira bilo kakva politi ka sada pozadina ovog mog izlaganja. A oni o kojima vi 

pri ate mogu sasvim dobro sami da se odbrane od vaše pri e i nema potrebe da 

im bilo ko da pomaže. Hvala. 


Hvala vam, kolega. 

Nemate pravo na repliku. 

Sada da kažem, ini mi se da ste malo neprecizni u shvatanju situacije. 

Pažljivo slušaju i kolegu Srzenti a, shvatio sam, a dozvolite, imam 

dovoljno iskustva, da postoji samo stru na namjera u ovoj itavoj pri i, bez 

ikakvih politizacija, i sa tog stanovišta sam doživio tu diskusiju i mislim da nije 

potrebno da otvaramo ve i nivo politi ke rasprave na tu temu. Njegova rasprava 

je bila želja za stru nim stavom, koju je pokušao da obrazloži i mislim da tu 

možemo zatvoriti ovaj krug i dati rije kolegi Nebojši Medojevi u. 

Izvolite. 


Gospodine predsjedni e, zaista je rasprava inspirativna. Opet je pitanje o 

ljudskim pravima i diskriminaciji.

Mislim da se ovdje zaboravlja osnovna namjena ovog zakona, a on se 

mora gledati u vezi sa drugim zakonom koji je usvojen. To je Zakon o 

profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom koji je ova 

Skupština usvojila 2008. godine. 

Dakle, ovdje se treba razdvojiti boravak lica sa invaliditetom zbog 

obavljanja nekih svojih gra anskih obaveza, kao što je zdravstveni pregled, od 

toga da mi treba da obezbijedimo uslove da ta lica sa invaliditetom mogu da 

obavljaju svoju radnu funkciju. Dakle, to su dvije potpuno razli ite situacije. Ovaj 

zakon je zaista human i pokazuje ono što je kolega Srzenti rekao u prvom 

dijelu svoga nastupa, jedan humani odnos države prama najslabijoj karici svoga 

društva, a društvo je jako toliko koliko mu je jaka najslabija karika. Zna i, 

o igledno da ovdje imamo potrebu da pomognemo odre enim ljudima, a ne da 

ugrozimo druge ljude. 

Dakle, naravno da ovaj zakon u lanu 4 kaže da lice sa invaliditetom sa 

psom vodi em odnosno pomaga em ima pravo na slobodan pristup i boravak 

na javnom mjestu kao što su zdravstvene ustanove, ne podrazumijeva da to lice 

ima neograni eno pravo da u e u bilo koji segment te ustanove, nego se 

podrazumijeva da postoje neki drugi propisi koji meni kao licu koje nije lice sa 

invaliditetom ograni avaju pristup u nekim ustanovama i nekim djelovima 

ustanova. 

Prema tome, nema nikakve potrebe da ovo posmatramo sa aspekta 

ekstremnih situacija, nego sa aspekta, recimo, problema. Da li može lice sa 

invaliditetom da bude zaposleno u operacionoj sali? Da li lice sa invaliditetom 

može da bude premijer, gradona elnik, poslanik? Prema tome, to je klju no 

pitanje jer se u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji zapošljavanja lica sa 

invaliditetom kaže sljede e: Da je cilj zakona da se ovim zakonom stvaraju uslovi 

za pove anje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno u eš e na 

tržištu, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogu nosti. Dakle, ovo je 

Zakon koji smo usvojili, lan 5 zabrana diskriminacije: „Zabranjena je 

neposredna i posredna diskriminacija prilikom profesionalne rehabilitacije 

zapošljavanja, kao i za vrijeme trajanja zaposlenja lica sa invaliditetom“. Šta 

zna i profesionalna rehabilitacija, lan 12? „Obaveza poslodavca je da prilagodi 

radno mjesto za lice sa invaliditetom i da da stru nu pomo i pra enje lica sa 

invaliditetom sa ciljem da se efikasnije uklju i u radno okruženje, zadrži 

zaposlenje i napreduje“. Prema tome, kada govorite o ovom Zakonu koji je 

predmet rasprave kao programiranoj kampanji civilnog sektora, slažem se u 

pozitivnom smislu, mislim da ste to vi mislili u negativnom smislu. Dakle, 

zahvaljujemo jednoj osobi, gospo ici Mugoši, koja je uspjela svojom hrabrom 

borbom i javnim angažmanom uz podršku civilnog sektora, me unarodne 

zajednice, da se izbori protiv diskriminacije na radnom mjestu, koju je inio 

poslodavac time što je spre avao da ona bude ravnopravna u odnosu na druge 

radnike. Jer ona po svojem hendikepu nije ravnopravna. Prema tome, u ovom 

smislu treba razmatrati ovaj Zakon i nazvati ga zakonom gospo ice Mugoše, 

koja se izborila protiv samovolje ili nedostatka senzibiliteta poslodavca da shvati 

da su lica sa invaliditetom, lica sa posebnim potrebama i da svi mi treba da 

pokažemo dodatni senziblitet ili humanost da tim licima obezbijedimo da se

profesionalno usavršavaju, da napreduju na svom radnom mjestu, a da ne 

govorimo o tome da ne smiju da gube svoje radno mjesto zbog toga što ne mogu 

da ostvare sve svoje radne funkcije zbog svoga hendikepa. Dakle, naprosto, radi 

se o jednoj dobroj namjeri svih nas da ovo definišemo na odre en na in i 

neshvatanju nekih lica da postoje granice ne ije samovolje, zakoni, 

me unarodne konvencije sve ono što se usvaja u jednom humanom modernom 

svijetu, namijenjeno da ograni i ne iju samovolju. Ako neko misli da može sam 

da bude iznad zakona, da jednom svojom li nom percepcijom odre uje norme 

standarda i ponašanja, onda je u dubokom konfliktu sa evropskom perspektivom 

ovoga naroda i ove države. Zna i, ovdje treba da vidimo šta je to što je zaista 

spre avanje diskriminacije lica sa hendikepom. Spre avanje diskriminacije zna i 

davanje viška prava jer su oni hendikepirani svojim fizi kim nedostatkom. Zna i, 

apsolutno ja sam za to da se ovaj Zakon dopuni nekim uredbama, drugim 

propisima podzakonskim aktima, koji e definisati specifi ne situacije. Dakle, da 

se ne ugroze ni prava drugih. Ovo što ovdje imamo na osnovu ovoga zakona 

mislim da je krajnje korektno i da omogu ava svim licima sa hendikepom koji 

imaju potrebu za ovakvom vrstom pomo i da to iskoriste na na in da ne ometaju 

nikoga. Ali, naravno, to treba propisati. Kolega Radunovi je bio tu precizan, zna 

se koji pas može da bude vodi , kakve treba da dobije licence dozvole da bude 

obu en. Prema tome to je nešto što nije novo u Evropi, novo je u Crnoj Gori, ali 

mi ne trebamo sada, odmah, da zauzmemo gard i da gledamo sve negativne i 

estremne strane toga zakona koji se mogu desiti. Jer, kada bismo tako 

posmatrali recimo Krivi ni zakon ili zakon bilo koji, Ustav u Crnoj Gori ako bi tako 

razmatrali, sigurno da bismo mogli da na emo milion primjera koji se hipoteti ki 

mogu desiti, ali to ne može da nas skrene sa nekog puta da ovakvim zakonskim 

tekstom trebamo da regulišemo ta prava. Dakle, u Crnoj Gori ima mnogo lica sa 

hendikepom. Prema informacijama koje sam ja dobio iz njihovih udruženja skoro 

60.000 ljudi u Crnoj Gori ima neki hendikep. Ako uporedite koliko je tih ljudi 

zaposleno, to je klju no pitanje lica sa invaliditetom. Zašto ne mogu da se 

zaposle? Zašto nemamo specijalizovane fabrike koje su namjeski napravljene za 

lica sa hendikepom. Zašto ova država ne ulaže u pogone gdje e lica u kolicima 

mo i da koriste svoju komparativnu prednost. Da vas informišem, ako ne znate, 

da recimo prilikom branja jagoda koje se iz kompozitnog materijala gaje sa 

krovova hala, lica sa invaliditetom zbog svojih motori kih sposobnosti u kolicima 

imaju mnogo ve e, postižu mnogo ve e norme nego uslovno re eno lice bez 

hendikepa. 

Dakle, dajte da napravimo jednu atmosferu da tim ljudima pomognemo, a 

ne da te ljude šikaniramo. Zaista ovaj zakon je pokazao da jedan ovjek, jedna 

žena u ovom slu aju koja traži svoja prava, koja je pokazala svima nama o itala 

nam lekciju kako se borimo za svoja elementarna ljudska prava. To nije ni 

politika, ni borba za vlast, ni bilo kakav animozitet prema bilo kome, dakle ta 

Marijana Mugoša nam je o itala lekciju kako se bori jedan gra anin da se zaštiti 

u okviru institucija sistema mirno, dostojanstveno obrazlažu i svoj problem 

civilnom sektoru, medijima i možemo ovdje da kažemo u pozitivnom kontekstu 

da je ta no. Ovo je zakon koji je djelo gra ana Crne Gore, civilnih organizacija i 

me unarodnog pritiska. Ja sam potpuno sre an što smo kona no uspjeli u Vladi

Crne Gore da se suprostavimo samovolji pojedinaca na na in da emo saslušati 

gra anina, da emo prihvatiti konsultativne predloge civilnog sektora i svi 

zajedno zaklju iti da treba ovo zakonski da regulišemo da više niko ne bi došao u 

poziciju da maltretira ljude koji su ina e u poziciji vrlo osjetljivoj da dožive možda 

i neki nenamjerni gest od strane nas koji nemamo hendikep, kao uvredu. Zna i 

prema njima moramo biti dodatno oprezni, dodatno osjetljivi. Ono što je zahtjev 

svih lica sa invaliditetom je da ih uklju imo u normalan život. Dakle, da ih 

uklju imo i da mogu da rade. Na taj na in oni traže posao. Oni traže da im se 

mogu i da mogu da rade. Nije njima problem da li e do i doveš e neko njih u 

zdravstvenu ustanovu i nijesu to ljudi koji žele da se nadgornjavaju sa državom 

tako što e voditi psa vodi a tamo gdje nije primjereno da ga vodi. To su ljudi koji 

traže da im obezbijedite posao da mogu da žive od svog rada, da mogu da 

formiraju porodice i da se uklju e u društvo. Nažalost, statistike iz tih udruženja 

govore sasvim poražavaju e, da su oni isklju eni iz društva, da su ostavljeni 

porodicama, da li no imaju veoma teške porodi ne situacije, materijalne 

situacije. Teško se živi u Crnoj Gori i zato ja apsolutno pozdravljam ovaj napor 

Vlade Crne Gore. Sve ove kritike koje smo uli i amandmane koje smo pro itali, 

ja tako e mogu da ocijenim na isti na in da se opet radi o nekoj prizmi, o nekoj 

potrebi da se dokaže, po svaku cijenu da je neko bio u pravu. U pravu je bila 

Marijana Mugoša. Mi smo sada svi u pravu kada glasamo za taj zakon. I da je 

bog da da se malo više slušamo i da vrlo esto usvajamo zakone koje predlažu 

gra ani za koje postoji podrška civilnog sektora i da radimo u interesu tih 

gra ana. Dakle, nema nikakve potrebe da se oko ovakvih zakonskih tekstova 

vodi politi ki dijalog u smislu ko je u pravu, ko nije u pravu, svi smo u pravu. 

Hajde da vidimo da zajedno sprije imo neke ekstreme situacije koje bi mogle da 

ugroze pravo nekog drugog, ali da ne umanjujemo zna aj jedne inicijative koja 

može da u ini ovo društvo humanijim, boljim i da ga približi Evropskoj uniji. 

Hvala. 


Možete komentar u vezi sa tim, ali nema prenosa. 

Izvolite, kolega Srzenti . 


Mislim da smo sada došli do nekih rješenja i u ovom dijelu koji govori o 

pravima i potrebama da se iza e u susret invalidnim licima i o tome da je 

potrebna pozitivna diskriminacija, mislim da se svi slažemo i da tu nema, bar sa 

moje strane, nikakve politike. Ono što je isto u svom izlaganju i kolega Medojevi 

rekao, mislim da mora postojati granica dokle ta pozitivna diskriminacija može da 

ide. Ja se sada fokusiram samo na dio zdravstvenog sistema i mislim da unutar 

zdravstvenog sistema moramo postaviti odre ene norme organi enja dokle ta 

pozitivna diskriminacija može da ide. I samo to i ništa više. I još jedan odgovor. 

Što se ti e da li hendikepirano lice može da radi u operacionoj sali. Da, 

može raditi u operacionoj sali kod mene, i na portirnici i u operacionoj sali i svuda 

gdje možemo da iza emo u susret. To inimo vjerujte da mi kao ljekari najviše 

senzibiliteta imamo, jer se stalno susre emo sa takvim osobama. Moja pri a je

išla samo u ovom dijelu, mislim da se i kolega Medojevi tu slaže da se postavi 

unutar zdravstvenog sistema jedna norma koja e tu pozitivnu diskriminaciju ipak 

locirati dokle i gdje i ništa više. Hvala. 


Ja sam rekao tako smo i prepoznali Vašu raspravu. 

Kolega Medojevi . 


Nije ambicija ovog zakona da riješi sve situacije u koje lice sa invaliditetom 

može do i, naro ito u situaciju koje su ekstremne. Ali, recimo istom logikom imali 

bi situaciju da pas specijalno obu en za otkrivanje droge po nekoj krivi noj prijavi 

ili po odluci policije može da u e u operacionu salu, sa posebnim nalogom, ili 

negdje u bolni ki krevet da nekog pacijenta za kojeg sumnja da ima narkotike da 

policija dovede psa. Sada trebate da kažete da pas ne može da u e iz 

higijenskih razloga, službeni pas. Zna i, nijesam htio da karikiram ovu pri u, 

nego da jednostavno kažem ne možete jednim primjerom koji je potpuno 

razumljiv, s moje strane, da generalizujete stvari. Apsolutno tamo gdje je 

propisana sterilna sredina, gdje je propisan odre eni specijalni sanitarni 

postupak, kako vi to ve zovete, da ne ulazim sada u to, naravno da tu ne može 

niko da u e, ni lice sa invaliditetom, ni lice koje nema hendikep. Dakle, apsolutno 

podzakonskim aktima, dopunama ovog zakona možete da ugradite neku 

specifi nost, ali mislim da to možete i nekim nižim pravnim aktom da ne 

remetimo konstukciju ovog zakona. Ina e se potpuno slažemo, niko nema ni u 

pomisli da sada treba dati neograni eno koriš enje prava bilo kome, a da to ide 

na štetu bilo nekog drugog ili na štetu tehnološke discipline u ustanovi u kojoj vi 

radite koja podrazumijeva apsolutnu sterionu sredinu. 


Hvala kolega Medojevi u. 

Ima još komentara na Vaše izlaganje. 

Kolega Mugoša bi htio. 

MIOMIR MUGOŠA: 

Sa pažnjom sam saslušao danas diskusije na Odboru i, naravno sve što 

se dešavalo danas ovdje na plenarnom zasijedanju vezano za ovu problematiku. 

Ne bih ulazio mnogo u problematiku kada je u pitanju medicinski aspekt ovog 

pitanja, imaju i u vidu da su to kolege elaborirale ak i do krajnjih granica i 

mogu nosti oko otežane primjene ovoga zakona. Tako e, ne bih zbog 

nedostatka vremena ulazio u elaboraciju pravnih pitanja, posebno ustavnosti 

ovog zakona. U ovom sadržaju i u ovakvom obimu, jer nijesmo dobili odgovor na 

pitanje da li je negdje ovakav ili sli an zakon donesen makar u razvijenom 

zapadnom svijetu ili Evropskoj uniji, ili bilo kojoj državi Evrope ili nekog drugog 

kontinenta. Nijesmo dobili odgovor, odnosno nema ga. Što se ti e standarda, ne 

poznaje ih Evropska unija. Nijesmo dužni u odnosu na obaveze koje imamo 

prema Evropskoj uniji da ovakve ili sli ne zakone usaglašavamo sa aktima

Evropske unije. I kona no zbog ega sam se najviše javio. Ja sjutra, kao 

poslanik, imam drugu obavezu, pa sjutra ne mogu biti u sali zbog toga sam sebi 

dao mogu nost da još minut i po da budem ovdje, ina e bih se sigurno uklju io 

da to saopštim pred kamerama, jer mi se kona no ukazala prilika da ono što je 

bio plod jedne medijske kampanje ili jednog slu aja prestavim i injenicama 

dokažem, ne da bih se nadgornjavali, ne da bili prizmati ni, nego da je 

jednostavno prethodno zakonsko rješenje bilo nedore eno, bilo je dosta 

suvopravno i bilo je puka forma. Ono je bilo, naravno u nekim slu ajevima kada 

se to pravo treba ovaplotiti i u životu, a ne samo u zakone i u tekstu, došlo je do 

problema. 

Prema tome, pristalica sam da se donese jedno zakonsko rješenje 

kvalitetno, ali smatram u ovakvom obimu i ovakvom sadržaju da ne emo posti i 

cilj u smislu pozitivne diskriminalizacije kada je u pitanju ovaj zakonski projekat. 

Ono što sam maloprije uo da ne možemo ovaj zakon posmatrati izdovojeno iz 

života iz sadržaja života u odnosu na sve konvencije pa i one koje je propisala 

zajednica Ujedinjenih nacija. U svakom slu aju, ono što je po meni smisao i cilj 

ovog zakona, jer sam sada uo i komentare gospodina Medojevi a, u nekim 

stvarima se potpuno slažem da je ovaj zakon treba primijeniti. /prekid/ Od slu aja 

koji je napravljen u medijima sa zaposlenim licem u organima Glavnog grada 

Podgorice, ni jedno lice nije zaposleno, jer postoji obaveza zakonodavstvo je to 

predvidjelo u Zakonu o radu i radnim odnosima radi stimulisanja zapoljavanja 

ovakvih lica da svi radije upla uju sredstva obavezuju a za broj zaposlenih u 

odnosu na ukupan broj zaposlenih u nekom preduze u ili firmi privatnoj, da 

takvih slu ajeva nema. To je, plašim se, nešto što e nas sa ekati i plašim se da 

ne emo uspjeti u tome da postignemo cilj sa ovakvim smislom i sadržajem 

ovakvog zakona. 

Kona no, gospodine predsjedavaju i, ako idemo i u formu i u zakon i u 

suštinu, nije ovdje samo formalna promjena imena zakona i sadržaja teksta 

zakona. Ovo je potpuno novi zakon i obaveza je bila onoga koji donosi zakon da 

provede javnu raspravu jer je makar taj slu aj koji se danas pominje tog jednog 

lica bio obaveza da se sprovede javna rasprava, da se u jednom širem krugu da 

šansa i nevladinom sektoru i svim stru njacima svih profila da kona no ujemo 

kakva su njihova razmišljanja, pa da na bazi tih diskusija donesemo neko 

kvalitetnije rješenje. Kona no, ovakvim tekstom zakona svakom pravnom i 

fizi kom licu stoji ovdje u zakonu, stoji u Ustavu obaveza da dodatno ulaže, da 

dodatno prilagodi nešto kroz ovaj zakonski projekat što nijesu obuhvatili drugi 

zakoni. 

Prema tome, to je zadiranje i u finansije lokalnih uprava i svakog privatnog 

i fizi kog lica, jer su i kaznene politike zna ajne i žestoke. Zbog toga je moj 

predlog bio da se ipak ovo riješi propisima nižeg pravnog akta nego što je zakon, 

ili kona no da se zakon još bolje i preciznije definiše kako bi izbjegli svaku 

improvizaciju. Nijesam pristalica da mi budemo mjera stvari u svemu tome i da 

mi izmišljamo zakone koje niko do sada nije donio. 


Hvala Vam.

Ovo bi bio primjer pozitivne diskriminalizacije. Prvo nije bilo pravo na 

komentar, onda je bilo mnogo više vremena. Evo da uvažimo pozitivnu 

diskriminalizaciju. 

Imate pravo ne odgovor gospodine Medojevi u. 


Dakle, zaista ovo su zakoni koji naprosto provociraju u pozitivnom smislu 

da se pokažemo kako replicimamo taj problem. Naravno, da sve što je 

ostvarivanje prava ima i odre ene konsekvence i finansijske i organizacione i da, 

naravno nije slu ajno da i u najbogatijim zemljama status hendikepiranih lica je 

najbolji. To uopšte nije sporno, ali Crna Gora mora da po ne da razmišlja na taj 

na in da te ljude ne odbacuje. Ja samo govorim o tome kakav je odnos svih nas 

prema tim ljudima. Da ih po svaku mogu u cijenu ne šikaniramo, da ih ne 

izlažemo odre enim pritiscima, da ih ne izlažemo odre enim procedurama da oni 

dokazuju neka svoja prava, nego da imaju zakon iz koga e mo i da se fino 

pozovu i da svi poštujemo taj zakon. Ako se neko ne pridržava zakona da postoji 

pravna procedura pravni lijek ili ve mogu nost da se žali. U ovome Zakonu o 

profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju kaže se da oni svoja prava ostvaruju 

po opštem upravnom postupku i to ljudi koji misle da su ošte eni ve rade u 

Crnoj Gori. Zna i, ovdje nije problem pravne procedure, ovdje je problem 

ljudskog odnosa. Dakle, da li mi imamo osje aj prema tim ljudima ili emo te 

ljude da gledamo i mi sa visine i da kod njih izazivamo dodatne li ne frustracije. 

Zna i, to ne može ni jedan zakon urediti. To se upravo pokazuje pozitivnim 

primjerima: zapošljavanjem, humanitarnim radom, saradnjom sa civilnim 

organizacijama, usvajanjem zakona, ali i neposrednim li nim primjerom, jer se 

radi zaista o dijelu populacije koja je najosjetljivija i ako bi uzeli jednu ukrštenu 

analizu pa vidjeli koliko ima siromašnih ili lica ispod linije siromaštva, a da su još 

dodatno i hendikepirana, vi biste se za udili da je tamo procenat siromašnih 

mnogo ve i nego na nivou stratuma Crne Gore. 

Zna i, oni su sa više strana hendikepirani i zato mi sa više strana treba da 

pomognemo toj strukturi ljudi da se oni koliko toliko integrišu nazad, jer sad 

nijesu integrisani. I to nije problem samo u 20 godina, to je problem možda nekog 

crnogorskog, kodeksa, koda, kojim se mi hvalimo, pa kad vidimo da nam neko ne 

može biti ravnopravan, mi zaboravimo ta lica i pokazujemo se nehumano prema 

tim licima. 

Prema tome, veliki je zadatak pred svima nama i mi treba da po nemo. 

Dakle, apsolutno svaki nedostatak u praksi koji uo imo možemo da vidimo kroz 

izmjene i dopune toga zakona ili da intervenišemo kroz neku regulativu koja je 

ispod zakonskog nivoa, ali ovo je zakon koji utvr uje prava. Ne može da bude 

uredba. Dakle, pošto je ovo zakon da neko ima pravo da pristupi javnom mjestu 

ili da sa tim psom vodi em radi....(Prekid). 



Osamnaest sati i 14 minuta, ostalo nam je sat i 45 minuta sjutrašnje 

rasprave. Komentar je prvi prijavio kolega Mili . Mora emo ga uvjeriti da oponira

kolegi Medojevi u, ali emo to uti i nastavljamo sa tim zakonom sat i 45 minuta. 

Poslije idemo na izvještaje sudova za 2008. godinu, i mislim da e se stvoriti 

uslovi da pre emo na Centralnu banku do kraja dana. 

Zna i, nastavljamo u 11 asova. 

Danas su odbori radili malo duže, sjutra nastavljamo u 11 sati. Hvala vam. 

21.10. 2009.god. u 11.30 h 



zasijedanja u 2009. godini sa Predlogom zakona o kretanju lica sa 

invaliditetom uz pomo psa vodi a, odnosno psa pomaga a. 

Trebao je biti komentar na izlaganje poslanika Medojevi a, ali poslanik 

Medojevi nije tu, sa eka emo da se pojavi, ako se pojavi u toku dana. 

Mogli bismo pre i na diskutante. 

Posljednji diskutant je bio iz vlasti i onda je na redu, svakako, kolega 

Laloševi ,iako je ovog trenutka ušao, mislim da je spreman za niski start na ovu 

temu. Izvolite. 


Hvala, predsjedni e. 

Poštovani gra ani, poštovane kolege, mislio sam da u dobiti, makar, 

minut da se raskomotim, ali takva je situacija. 

Pred nama je veoma važan zakon, baš kao i onaj koji smo razmatrali ju e. 

Osobe sa invaliditetom, slijepi, gluvi, u invalidskim kolicima, koje su osposobljene 

za kretanje sa psom vodi em, ima e pravo da na osnovu ovog zakonskog 

predloga koriste prevozna sredstva u drumskom, željezni kom, pomorskom i 

vazdušnom saobra aju, zatim pravo na slobodan pristup i boravak na javnom 

mjestu i u radnom prostoru. 

Ovo je rezime svega onoga što je Vlada, odnosno Ministarstvo predvidjelo 

za ovaj zakon o kretanju osoba sa invaliditetom. 

U odnosu na važe i Zakon, treba podsjetiti poštovane gra ane, i sve one 

koje ovaj zakon zanima, da je utvr eno da zaposlena osoba sa invaliditetom sa 

psom vodi em, odnosno pomaga em ima slobodan pristup i boravak u radnom 

prostoru. Tako je ure eno da osoba sa invaliditetom sa psom vodi em ima pravo 

na slobodan pristup i boravak na javnim mjestima, kao što su službene prostorije, 

ju e se ovdje vodila polemika, zdravstvene ustanove, hoteli, restorani, banke, 

pošte, pozorišta, sportski objekti, tržnice, prodavnice, škole i fakulteti. Naravno, 

ako se ovo ne ispoštuje, kazne su, ini mi se,dosta oštre i zasluženo oštre, od 

tridesetostrukog do pedesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori, ako 

se osobi sa invaliditetom, odnosno sa psom vodi em, kao i onoj koja je strani 

državljanin, te instruktoru sa psom vodi em, zabrani ili onemogu i koriš enje 

prevoznih sredstava u svim ovim vrstama saobra aja koje sam pomenuo.

Pravda je zadovoljena. Nema ovdje dr Mugoše. Ina e, kada govorim, 

ne u da govorim o ljudima koji nijesu tu, a i ne u da govorim o pojedincima, ho u 

da govorim o principu. 

Neko je ju e rekao da je ovo pobjeda Marijane Mugoše i da je ovo 

pobjeda odre enih NVO u kojima su mladi ljudi sa hendikepom, koji su bili bitku i, 

uz pomo gra anskog društva, uz pomo nekih politi kih partija i uz pomo , 

slobodno bih rekao, zdravomisle ih ljudi u Crnoj Gori, ostvarili jednu zna ajnu 

pobjedu. 

I hajde malo politi ke propagande, zašto da ne. Nekako u ovo doba prošle 

godine Socijalisti ka narodna partija, ta nije tadašnjih osam poslanika Sr an 

Mili , Dragiša Peši , Velizar Kalu erovi , Predrag Bulatovi , Vuksan Simonovi , 

Miomir Perunovi , Neven Gošovi i moja malenkost, predložili su Deklaraciju o 

pravima lica sa invaliditetom. Moram da sada, nakon ove vremenske distance, 

izrazim apsolutnu zahvalnost i zadovoljstvo i ostalim kolegama, ne samo 

kolegama iz opozicije, nego i kolegama iz tadašnje a i sadašnje aktuelne vlasti, 

koalicije koji su podržali jednoglasno naš predlog. 

Ja u samo podsjetiti tada je, nažalost, kao i u pretpoliti kom dobu u Crnoj 

Gori, kao pomalo ju e, došlo do izvjesnih formulacija koje su govorile da je taj 

naš predlog politiziran. Apsolutno nije. Baš kao i ovih dana što vodimo raspravu o 

ovom setu, zaista zna ajnih zakona iz oblasti medicine i danas iz oblasti 

socijalnog staranja. Zašto nije politizovan? Pa zato što u Crnoj Gori postoji jedan 

dio ljudi koji je hendikepiran i nemojmo da još više otežavamo njihovu 

svakodnevicu i njihov život. U tom kontekstu nekoliko mjera koje smo mi tada 

predložili, a vi i ostale kolege prihvatili - mjere za osiguranje pristupa javnim i 

državnim službama, kao i mjere za osiguranje nesmetane komunikacije sa 

zaposlenim u ovim službama. Eto i ovaj zakon, izme u ostalog, ti e se ove prve 

mjere koju smo mi u toj deklaraciji tada predložili, mjere za osiguranjem pristupa 

zgradama, stanovima, ulicama, pješa kim prelazima, sredstvima javnog 

saobra aja, muzejima, bibliotekama i drugim mjestima boravka. Bojim sa da, na 

žalost, nijesmo iskoristili priliku i pogodnost koju nam je pružala ova deklaracija, 

jer je ona veoma široka, što se ti e tuma enja. Mislim da smo, pogotovo u ovim 

mjerama za obezbje enje pristupa zgradama i u oblasti saobra aja, mogli uraditi 

mnogo više. 

Finansijske i mjere fiskalne politike usmjerene na pomo u nabavci 

posebnih pomagala i opreme, govorila je tada, a i sada Socijalisti ka narodna 

partija - i ovdje, poštovane kolege i poštovani gra ani Crne Gore, i poštovana lica 

sa invaliditetom, nijesmo baš do kraja ispunili svoju obavezu. Kada govorim da 

nijesmo ispunili obavezu, mislim na cjelokupno društvo. 

Mjere za obezbje enje posebnih uslova za rad i u toku rada - tu je 

upravo ono o emu govorimo ju e i danas i ti e se ovog zakona. Ja moram da 

kažem da odgovaraju i propisi Evropske unije, sa kojima je potrebno bilo 

uskladiti ovaj zakon o kretanju lica sa invaliditetom uz pomo psa vodi a, 

odnosno psa pomaga a, apsolutno jasno razra uju ovu tematiku. I ja u, ukoliko 

budem imao vremena, nešto re i i o tome. 

Ali idemo dalje, garancije prava beneficiranog staža, i oprostite, gospodine 

ministre, što možda u ovoj mojoj diskusiji kre em i malo dalje od ovog

konkretnog zakona, apsolutno treba i to razmotriti. Mjere za omogu avanje 

pra enja školske nastave i u enja. Nijesam imao prilike, analiziraju i pisanja 

štampe, posljednjih dvije godine, oko implementacije ovog zakona, da vidim je li 

se tu što u inilo. Mjere i prava socijalne zaštite, vi ste u uvodu ju e govorili o 

tome. 

I najzad, jedna od zna ajnih stavki kojima se tada Socijalisti ka narodna 

partija bavila, bila je mjere za omogu avanje bavljenja sportom, rekreacijom, 

umjetni kim i svim drugim kulturnim aktivnostima od strane lica sa invaliditetom. 

Tada smo govorili, a nijesmo daleko odmakli od toga ni danas, da od 10% 

u Crnoj Gori populacije ima neku vrstu invaliditeta, i na žalost njihov broj 

permanentno raste. Ina e, to se ne dešava samo u Crnoj Gori, nego i u 

globalnim razmjerama. 

Lica sa invaliditetom su, dakle, osobe o kojima se ne govori esto i rijetko 

su u žiži interesovanja javnosti. Stoga, ova dva dana rasprave apsolutno 

smatram zna ajnim, ne sada da bi se bilo ko od nas dodvorio bilo kome, nego 

jednostavno da, kao što smo govorili oko onog zakona o donorima, fokusiramo 

malo oštricu pažnje cjelokupnoj javnosti prema ovim ljudima. 

SNP naglašava, i to je možda i najzna ajniji stav, da probleme koje imaju 

osobe sa invaliditetom ne treba ostavljati po strani, ve tim ljudima treba pomo i 

da se što lakše prilagode društvu u kome žive. 

Možemo slobodno re i oko neke polemike koja e se možda otvoriti i 

danas, vezano za pse i ljude. Nisu, poštovani gra ani Crne Gore i poštovane 

kolege, nama u Crnoj Gori neprijatelji psi niti su oni uzro nici nekih problema. 

esto uzro nici problema u ovom društvu, ne samo u ovom, znaju da budu ljudi. 

I to treba imati u vidu kada govorimo o ovoj veoma senzibilnoj materiji. 

Ponavljam još jednom, velika podrška svim onim nevladinim 

organizacijama koje se bave ovom problematikom. 

I na kraju ovog izlaganja da kažem da je Marijana Mugoša dobila svoju 

bitku, da je ona postala sinonim, odnosno personifikacija za borbu za ugrožena 

ljudska prava i slobode, ali, tako e, moram kazati da je Udruženje mladih sa 

hendikepom iz Podgorice koje je favorizovalo cijelu ovu pri u, i to treba ovdje 

re i, ne vidim da je to esto koriš eno u štampi i medijima, dobitnik nagrade 

ERSTE fondacije za socijalne integracije u Bukureštu prošle godine. 

Prema tome, svi u borbu za poboljšanje prava lica sa invaliditetom. 

Gospodine ministre, iz Vašeg uvodnog izlaganja ju e shvatio sam da 

imate mjere za to, i u tom kontektu puna podrška svemu onome što e život i 

svakodnevne navike tih ljudi u initi lakšim i moram re i dostojanstvenijim za 

ovjeka. Hvala. 


Hvala vama, kolega Laloševi u. 

Imamo sad koleginicu Bajramspahi . Izvolite. 


Poštovani predsjedavaju i, uvažene kolege,

Potrebno je ista i da su predrasude o slijepim, pa i o drugim invalidnim 

licima u Crnoj Gori imale duboke korijene. Te predrasude o sposobnostima lica 

koja su ometena u fizi kom razvoju žive i danas, istina kod manjeg broja ljudi i u 

blažem intenzitetu. 

Poimanja da je hendikep kod ovjeka božje davanje, da ovjek sa fizi kim 

mandama ne može ništa da radi i da je dužnost porodice da se o njemu stara, 

stara je i prevazi ena, ali ne potpuno i ne svuda u našem okruženju. Ovo nije 

ohrabruju a konstatacija u 21 vijeku, u vremenu ekspanzije tehni kih i drugih 

dostignu a, neslu enih srazmjera, ali e je poznavaoci ove problematike 

potvrditi. 

Invalid je ovjek gorkog osmjeha i velike ranjivosti. Našim invalidima 

preostalo je nešto zdravlja i treba im dodati ili doliti optimizam u taj ostatak, a 

preostale fizi ke sposobnosti usmjeriti za odre enu životnu aktivnost. Nažalost, 

naši gradovi nemaju još dovoljno staza za kretanje invalida, saobra ajna 

sredstva im nijesu prilago ena, ulazi u stanove tako e. No po etak ovog vijeka je 

donio neke promjene nabolje i na tom planu. 

Posljednjih godina reforme u oblasti socijalne zaštite osoba sa 

invaliditetom su zapo ete i od strane odre enih državnih ustanova i od civilnog 

društva. Imamo i politi ki momenat za reforme, jer proces prijema u Evropsku 

uniju traži modernizaciju sektora socijalnih usluga koje pove avaju u eš e osoba 

sa invaliditetom u životu zajednica sa jednakim pravima i mogu nostima kao i svi 

drugi gra ani. 

Da podsjetim, Ustav Crne Gore garantuje da se ne e smatrati 

diskriminacijom, uvo enje propisa i posebnih mjera koje su usmjerene na zaštitu 

lica koja su po biološkom osnovu u nejednakom položaju. Isti em da se u 

me unarodnim dokumentima u ovoj oblasti garantuje posebna zaštita osoba sa 

invaliditetom i name e obaveza za države da preduzmu sve raspoložive 

administrativne i zakonodavne mjere na integraciju ovih osoba u društvene 

tokove, pa o tome govori Evropska socijalna povelja, Konvencija Ujedinjenih 

Nacija o pravima osoba sa invaliditetom. Da napomenem da smo donijeli i 

Strategiju za osobe sa invaliditetom koja nas obavezuje. 

Da bi se osobi sa invaliditetom omogu ilo da samostalno živi i u estvuje u 

svim aspektima života potrebno je osigurati pristup izgra enom okruženju, 

prevozu, kao i drugim uslugama i objektima namijenjenim javnosti. Potrebno je 

otkloniti sve barijere i prepreke pristupa nosti u zgadama, unutrašnje i spoljne 

objekte, škole, medicinska zdanja i radna mjesta - lan 9 stav 1 Konvencije 

Ujedinjenih Nacija o pravima osoba sa invaliditetom. lan 27 stav 1 Konvencije 

obavezuje obezbje ivanje razumnih adaptacija na radnom mjestu i u radnom 

okruženju za osobe sa invaliditetom. Ovaj proces je složen i otvori e niz pitanja. 

Neophodna je promjena paradigme kada je rije o invalidnosti, od 

medicinskog i dobrotvornog modela ka socijalnom i opštem principu koji po iva 

na osnovnim ljudskim pravima. Osobe sa invaliditetom smatrane su pasivnim 

primaocima, uglavnom medicinskih usluga, koja je imala za cilj da isprave, da 

tako kažem, njihovo invalidno stanje. Zna i, jedan defektološki pristup. Novi 

model zahtijeva saradnju svih aktera i adekvatnu svijest, znanje i motivaciju na 

svim nivoima, a tako e i na nivou korisnika.

Osobe sa invaliditetom ne treba isklju ivati iz društva, ve treba sve uraditi 

da im se olakša u eš e u društvu, nude i im širok spektar usluga obezbije enih 

na nivou zajednice, poštuju i pri tome principe izbora i odluke. 

Sve je to povezano sa razvojem novih usluga u oblasti obrazovanja, 

rehabilitacije, zapošljavanja, mobilnosti, slobodnog vremena, a što za sobom 

povla i promovisanje novih profesija i kvalifikacija. 

Socijaldemokratska partija smatra da je ovaj zakon dobar. Da podsjetim, 

mi Zakon ve imamo, on važi, a neke izmjene koje treba napraviti mi emo ih 

podržati. Hvala. 


Hvala, koleginice Bajramspahi . 

Komentar, kolega Danilovi . Izvolite. 


Poštovani predsjedni e, uvaženi gra ani, koleginice Bajramspahi , 

Naravno, replicira u i Vama za onaj dio koji mi se nije dopao, ali Vas 

molim da Vas to ne uvrijedi, prosto, mislim da je zgodna prilika, znam da imate 

najbolju namjeru, ali ponekad svi u najboljoj namjeri pogriješimo. 

Želim prosto da ovo iskoristim da nas sve opomenem. Mi parlamentarci i 

mi Skupština Crne Gore morali bismo kona no i konkretno da pokažemo da nam 

je, zaista, stalo do osoba sa invaliditetom. Mi smo poslodavci. Ovo je poziv 

ujedno i predsjedniku Parlamenta i novom generalnom sekretaru da ubudu e 

povedete ra una da, raspisuju i konkurs za prijem novih lica, obavezno primimo 

na rad u Skupštinu i osobe sa invaliditetom. Nemojte na kraju da nam se sve 

svede na pri u koju smo nau ili vrlo brzo i vrlo lako skinuli sa interneta o tome da 

u Podgorici nedostaje zvu nih semafora, da postoje arhitektnoske barijere. 

Znamo, gospodo. Ali, gotovo da je i pristojno što postoji arhitektonska barijera za 

ulaz, recimo, u ovu zgradu, jer ne znam šta e da rade ovdje kada nijednim 

konkursom, nikada i nigdje nijesmo tražili te ljude. Nemojmo da te ljude guramo 

na marginu i da ih zapošljavamo tamo gdje mislimo da su oni najbolji. Da mi 

pustimo njih da vidimo gdje su najbolji. Ja sam ponosan na to što imam zna ajan 

broj prijatelja, zaista ne želim da ih pominjem, ali oni su me nau ili da o njima 

druga ije mislim. 

Osobe sa invaliditetom nijesu ljudi sa gorkim osmjehom. To su ljudi koji su 

mene nau ili da se radujem životu, najiskrenije vam kažem. Dakle, ljudi koji ne 

pristaju na to da budu drugorazredni i ne pristaju na sažaljenje, i za to im svaka 

ast, kako oni koji su se rodili sa problemima, tako i oni koji su stekli u 

me uvremenu invaliditet. 

Moramo biti malo korektniji. Koliko je god teško, meni se ini pomalo i 

rogobatno da stalno govorim osoba sa invaliditetom, ali je mnogo prijatnije uti 

nego kad kažemo invalidna osoba. Nemojte, jer to zna i da je u pitanju neko ko 

ne može da se uklju i. Osoba sa invaliditetom je onaj koji to nosi sa sobom,i to je 

samo njegov jedan dio. Invalidna osoba je neko ko je možda predodre en da se 

bavi politikom, ali sasvim sigurno nije osoba sa invaliditetom. Dakle, nijesam 

konkretno sa vama ni na jednu temu polemisao. Ovo sam našao za shodno i

priliku da ne koristim diskusiju, nemam šta da kažem, svi ste govorili vrlo, ini mi 

se, pošteno, estito i otvoreno na ovu temu, ali hajte, gospodine predsjedni e, da 

ovaj parlament da primjer drugim državnim organima da primimo ovdje i 

diplomirane pravnike, da primimo ovdje i sve ljude koji nam nedostaju, a koje su 

osobe sa invaliditetom, ljudi sa sjajnim prosjecima i ljudi koji su, zaista, na pravi 

na in radili svoj posao. 


Samo dvije napomene, koleginice. Novi sekretar kad je došao stupio je u 

kontakt sa Udruženjem paraplegi ara, ra unam da emo do kraja januara 

obezbijediti uslove da se neko primi. To zna i tehni ke uslove. Zna i lift koji e 

omogu iti da oni normalno komuniciraju po ovoj zgradi, i, kao što vidite, krenuli 

smo u susret na na in koji je najbolji. Da tehni ke uslove stvorimo, onda da 

otvorimo i realnost zapošljavanja. Parlament je uvijek imao tu, rekao bih, 

avangardnu ulogu. Znate da je osoba od AIDS-a boravila u ovom parlamentu po 

prvi put u nekoj od državnih institucija, itd. Mi imamo i obavezu, jer smo veliki 

kolektivitet sa politi kim mandatom da i tu prosvetiteljsku ulogu obavljamo u 

našem poslu. 

Hvala vam na zajedni koj želji, na zajedni kim potezima koje radimo, 

svako u svom domenu, mislim da smo dali neke po etne zamajce, a da emo 

uspjeti da zajedno ostvarimo i kroz konkretizaciju kroz ovo što smo rekli. 

Tehni ki preduslov za ulazak u zgradu, a onda i zapošljavanje I, normalno, život i 

rad sa nama. 

Izvolite, koleginice. 


Ako sam rekla da su to osobe sa gorkim osmjehom, ja sam to pod 

znacima navoda zato što oni vrlo esto koriste taj naziv za sebe. 

Drugo, ja sam, kao direktor ustanove Centra za socijalni rad, još prije pet 

godina prilagodila arhitektonske uslove za te osobe. Pravnik kojeg sam primila, 

sekretar u Centru za socijalni rad je lice sa cerebralnom paralizom u invalidskim 

kolicima. To je neki moj li ni odnos, ne mislim da mi je to bila obaveza, nego mi 

je to bila želja da uklju im takva lica. 

Tre e što sam uradila, osnovala sam zajedno sa nevladinim sektorom 

Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, prvu takvu ustanovu u Crnoj 

Gori, da bih olakšala i uklju ila osobe sa invaliditetom u životnu zajednicu. Hvala. 


Hvala, koleginice. 

Stigao je kolega Gošovi . 

Izgleda kako ko stigne ja ga ulovim za diskusiju. Prva žrtva je bio kolega 

Laloševi , sad ste vi. Možete li da govorite sad, pošto nema drugih prijavljenih u 

raspravi. A imate, kolega Labudovi . Izvinjavam se, evo zahvaljuju i kolegi 

Labudovi u, vi ste dobili vremena za pripremu. 

Izvolite, kolega Labudovi u. Hvala na kolegijalnosti. Izvolite.


Poštovane kolege, nijesam imao namjeru da se uklju im u raspravu 

povodom ovog zakona, jer sam bio vrsto ubije en da e ovo biti jedan od onih 

zakona koji treba da uživaju nepodijeljenu podršku i sa ove i sa one strane, i 

gdje bi jedini doprinos poslanika opozicije i pozicije bio u tome da tragamo za što 

boljim rješenjima da se on uobli i i dovede do mjere koja e najbolje odgovarati 

onima zbog kojih ga usvajamo. 

Na žalost, ubje enja sam da smo ju e, u smiraj rasprave povodom ovog 

zakona, poslali jednu veoma negativnu poruku iz ovog doma. Poruku koja može 

da uputi na zaklju ak da poslanici Skupštine Crne Gore nijesu dovoljno senzibilni 

prema problemima osoba sa invaliditetom, jer ovdje nije samo rije o odnosu 

prema licima koja e koristiti pogodnosti iz ovog zakona, ve o odnosu prema 

svima onima koji su hirom prirode, igrom slu aja, nedostatkom sre e, itd. itd., 

doživjeli sudbinu da budu druga iji. 

Samo me to motivisalo da se uklju im u raspravu i da vas zamolim da 

imamo na umu da se ovog momenta obra amo ni manje ni više nego 10% 

stanovništva Crne Gore. 

Gospodine ministre, ovo neka bude primjedba vama, u Crnoj Gori još 

uvijek, uz nedostatak onog socijalnog kartona o kome smo govorili, nema 

preciznog podatka o tome koliko je osoba sa invaliditetom. Ali, prema 

procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori je rije otprilike, o 

10% stanovništva. Pa sad vidite vi koji je to broj onih koji, kroz ovaj i kroz brojne 

zakone koje emo morati da usvojimo, o ekuju od nas jedan potpuno druga iji 

stav, ne sažaljenje, ve da im se pruži ruka, da im se omogu i da svoj život žive 

u najve oj mogu oj mjeri kvalitetno, onoliko koliko to dozvoljavaju ukupne 

ekonomske i sve druge okolnosti u kojima se nalazimo. 

Ja ho u da krajnje dobronamjerno shvatim i prihvatim ju erašnje digresije 

i ju erašnje rezerve koje su ispoljene prema ovom zakonu, ali imam utisak da bi 

one izostale da ovaj zakon nije bio u sjenci jednog politi kog slu aja, da bi se 

potpuno druga ije prema njemu odnosili i da bi on trpio mnogo manje 

sumnji enja i primjedbi nego što je to bilo. Zbog toga smo, imam utisak , došli do 

onih krajnje ekstremnih prmjera o mogu nosti da osobe sa invaliditetom koje e 

koristiti pogodnosti ovog zakona, zloupotrijebe to svoje pravo na na in, recimo, 

da se na u u operacionoj sali. Ja nijesam osoba sa invaliditetom i ne u koristiti 

psa, ali ne vidim šta bih tražio u operacionoj sali i ne vidim da bi me neko pustio 

tamo, iako nigdje u zakonu ne piše da mi je to zabranjeno. 

Ja vas upozoravam, osobe sa invaliditetom su veoma suptilne osobe. 

Veoma svjesne svog mjesta u društvu, i osobe posljednje, na spisku onih koji bi 

zloupotrijebili neko svoje pravo. To je prvo. 

Drugo, tako e je iluzorno o ekivati da ak i nakon donošenja ovog zakona 

sad imamo po gradu i po ustanovama poplavu pasa vodi a i osoba koje e 

koristiti njihove usluge. Koliko sam ja informisan, a držim da jesam, cijena jednog 

tako obu enog i izdresiranog psa je oko šest hiljada evra. Njegovo održavanje je, 

tako e, veoma skupo. A iz Izvještaja, koji je nedavno ovdje podnijela gospo a 

Kori Udovi ki, se vidi da me u populacijom siromašnih i gladnih u Crnoj Gori, 

osobe sa invaliditetom ine najve i procenat. Koliko e njih mo i sebi da

obezbijedi pogodnost kupovine i održavanja jednog takvog psa? I zaista je 

iluzorno o ekivati da e sad oni da nagrnu po svim onim mogu im i nemogu im 

mjestima, gdje bi njihovo prisustvo i prisustvo psa izazivalo nekakvu smetnju. 

Tako e, moramo biti svjesni da ne postoji neograni eno pravo i da sva ije pravo 

zna i ograni enje dijela prava nekog drugog. Ta no je da e se do i u situaciju 

da nekome prisustvo tog psa smeta. Sam sam od onih koji psa i doma e 

životinje doživljavaju na druga iji na in i nijesam pristalica njihovog boravka u 

zatvorenim prostorima. Moramo se navikavati jedni na druge. Moramo pokazati 

malo više senzibiliteta i malo više osje ajnosti, I na kraju krajeva, potrebe da 

budemo u suživotu, da na neki na in suzbijemo i neka svoja prava i neke svoje 

pogodnosti koje nam je život, bez naše zasluge, dao, kao što je njima uskratio, 

bez njihove zasluge. 

Moramo da se prisjetimo da je na štetu tih osoba i sama društvena klima 

još uvijek koja vlada, u Crnoj Gori. Koliko do ju e, invalidnost je smatrana 

božijom kaznom i porodi nom sramotom koja se krila. Vrijeme je da isko imo iz 

toga. Vrijeme je da pokažemo da su to normalne osobe, ono što kaže naš 

narod, kada Bog uzme na jednoj strani doda na drugoj pa su one te koje su u 

mnogim poljima i u mnogim djelatnostima, u mnogim sferama života, javnog, 

nau nog , kako god ho ete, možda za korak ispred nas obi nih. Da se 

naviknemo na to da oni ne samo da imaju pravo koje im garantuje Ustav, to je 

samo papir koji može da zna i sve a ne mora da zna i ništa, nego imaju pravo 

da budu isto što i mi, da žive u istim prostorima, da koriste sve one mogu e i 

nemogu e pogodnosti koje smo u prilici i obavezni da im damo. To ja 

doživljavam kao prvi korak. Ima emo mi prilike da se sa problemima sa kojima 

se oni susre u susretnemo ovdje nebrojano puta i da, zaista, u inimo sve što 

možemo da neke društvene norme dovedemo i prilagodimo onome što su 

njihove potrebe.Od toga da se, recimo, sjutra donese obavezuju a norma da sve 

nove gra evine moraju arhitehtonski da riješe mogu nost pristupa takvih osoba 

pa do obaveza da se na svim prometnim i javnim mjestima uvedu zvu ni 

semafori, i tako dalje.To je samo djeli u rješavanju njihovih nagomilanih 

problema. Njihov najve i problem je njihovo siromaštvo, gospodine ministre. 

Budite sigurni da je to mnogo ve i problem od toga da li e oni imati pravo da 

psa vodi a uvedu na ovaj ili na onaj prostor. 

U svoje ime i u ime Kluba poslanika Nove srpske demokratije, želim, prije 

svega, da se izvinim toj populaciji zbog tonova koji su se ju e uli ovdje, da 

izjavim da emo mi nesebi no podržati ovaj zakon, i da vas zamolim, s obzirom 

da ovo spada u red zakona koji se usvajaju apsolutnom ve inom, da prestanemo 

sa, oprostite mi na izrazu, cinculiranjem oko odre enih normi. Nema toga zakona 

koji može da predvidi sve životne situacije.Ali, kao ni svi prethodni ni ovaj zakon 

nije Sveto pismo koga praksa ne e demantovati u ovom ili onom rješenju, a mi 

emo biti u prilici da ispravimo ono što danas nijesmo u stanju da predvidimo, 

ono što danas nijesmo u stanju da riješimo. Sreš emo se i sa tim zakonom, jer je 

ovo problem koji je i te kako prisutan u Crnoj Gori. Ponavljam, gospodine 

ministre, obavezni ste, i nadam se da ete to uskoro da uradite, da nas 

obavijestite o ta nom broju lica, po vrstama invaliditeta, da se ne oslanjamo na 

podatke koji su,ni manje ni više, iz Njujorka. Zahvaljujem.


Hvala. 

Komentar, u ime Kluba DPS-a, ima poslanik Srzenti . 


Poštovano predsjedništvo, poštovani predstavnici Vlade, uvažene kolege, 

poštovani gra ani Crne Gore, 

Želim da se ukratko osvrnem na izlaganje kolege Labudovi a i da 

posložim nekoliko detalja iz njegovog izlaganja, da bi se bolje osvijetlilo ono što 

je kolega Labudovi rekao , da bi se vidjelo da li postoji konzistentnost u tome i 

da li stoji postoji, ono što bi pravnici rekli, contradictio in adjekto.Na jednoj strani 

govorimo o zakonu koji e invalidnim osobama dozvoliti pristup i boravak na svim 

prostorima, govorimo o tome da je to civilizacijski, ono što smo mi ju e u diskusiji 

rekli, standard, da je to najslabija karika, da tu najslabiju kariku treba oja ati. I da 

ne bi bilo sumnje, mi iz Demokratske partije socijalista, kao neko ko se nalazi na 

vlasti, nosi odgovornost za realizaciju svega ovoga, možemo slobodno re i da 

smo najviše uradili za invalidne osobe i da emo uraditi i raditi dalje. Sada bih 

htio da ove stvari posložim jednu pored druge, pa da onda javnost i mi vidimo 

kako to izgleda kada se malo osvijetli i postavi jedno pored drugog. 

Zna i, imamo zakon koji donosimo i za koji odmah kažemo da se ne e 

sprovoditi. Pitam se da li se zakoni donose da se sprovode ili da se ostavi u 

dobroj volji nekoga da te zakone sprovede ili ne sprovede. Mislim da to ne treba 

komentarisati. To ostavljam onima koji su za to zaduženi. 

Drugo, govorimo na jednoj strani da trenutno u Crnoj Gori imamo dva psa 

vodi a, da je to skupo i govorimo da tu nema politike, da nema politizacije… 


Vrijeme je isteklo, tri minuta je komentar. 


Samo još jednom da ponovim, govorimo o tome da imamo trenutno dva 

psa vodi a i govorimo da ta pri a nema politi ku pozadinu.Govorimo o 

invalidnim osobama i pokušavamo da imputiramo da ova druga strana ne vodi 

ra una o tome.Da li tu postoji contradictio in adjekto, ostavljam da vi sami 

zaklju ite i javnost Crne Gore. 


Hvala Vam. 

Kolega Labudovi u, izvolite. 


Gospodine Srzenti u, pokušao sam da kranje dobronamjerno shvatim to 

što ste rekli i nije mi uspjelo. Rekao sam u svom izlaganju da razumijem i vaše 

razloge i znam da u primjeni svakog zakona, pa i u primjeni ovog, postoje 

nedoumice i postoje oni ekstremni slu ajevi koji ni jedan zakon, pa ni ovaj, ne

može do kraja da predvidi. Jedino mjerilo ostvarivosti ili neostvarivosti ovoga 

zakona jeste praksa. Zato sam rekao da sve ono što mi danas promašimo, sve 

ono što mi danas ne budemo mogli da sagledamo, sve ono što mi danas 

pogrešno protuma imo, život i praksa e nas natjerati da se sa time suo imo i 

ne e ovo biti prvi zakon koga smo promijenili ili dopunili prije nego što se osušilo 

mastilo na ukazu o njegovom proglašenju. Nije ni ovaj zakon Sveto pismo. Ako 

se pokaže da neka od rješenja koja su njime ponu ena ne funkcionišu u praksi, 

tu smo, postoje stru njaci. Prema tome, ne može biti ovo zakon koji e se 

primjenjivati ili se ne e primjenjivati. Ako je zakon, a jeste zakon, onda ima da se 

primjenjuje, uz sve probleme koje e to izazvati i poslodavcima, direktorima 

ustanova, komunalcima, predsjednicima opština i ne znam kome sve. Svaki 

zakon zna i prinudu. Prema tome, ima da se primjenjuje.Ono što bude teško a u 

njegovom primjenjivanju, a što se bude moglo promijeniti promjenom norme za to 

postojimo mi. Do i e taj imput iz okruženja, do i e ono što zna i rezultat 

iskustva njegove primjene, i riješi emo ga ,nadam se, u saradnji i sa osobama 

kojima taj zakon na neki na in omogu ava ovo ili ono, u saradnji sa nevladinim 

sektorom, u saradnji sa stru njacima, ljekarima, sociolozima i psiholozima, u 

saradnji sa jednim širokim krugom ljudi koji razumiju ovo. Ve ina nas ovo možda 

i ne razumije dovoljno. Imamo nekakav emotivni pristup o ovome na ovaj ili na 

onaj na in. Samo sam insistirao, i zato sam se izvinio javno tim osobama, da mi, 

kao Skupština, moramo da demonstriramo osje aj i senzibilitet prema potrebama 

tih ljudi. Jesu li danas dva psa ili e sjutra biti tri, nije naše da licitiramo. To 

gospodin Numanovi treba da omogu i tim ljudima.Nije najve i problem osoba 

sa invaliditetom zakon ve siromaštvo u kojem žive. 


Komentar u ime DPS-a je iskoristio kolega Srzenti . 

Povreda Poslovnika. 


Kaže kolega Labudovi da se izvinjava populaciji zbog tonova koji su ju e 

na fonu ovog propisa izre eni u ovom Parlamentu. Pazite, to je dosta uvredljivo. 

Ne znam na koga misli. Volio bih da to pojasni. Ko je nešto ju e od svih 

poslanika opozicije i pozicije rekao a da nije bilo na fonu interesa rješavanja, 

recimo, ovih problema koji se ti u invalidnih lica. 


Hvala Vam. 

Kao što znate, ja bih ga prekinuo da je to neko uradio. Niko to nije uradio 

ju e. Mislim da su se svi zajedno uhodavali u terminologiju koju ovaj zakon nosi, 

pa je više bilo tih leksi kih razlika, nego semanti kog sporenja, tako da 

Parlament je bio jedinstven kao rijetko kad do sada. 

Ima još kolega koji su se javili za raspravu, poslanici Gošovi i Džakula- 

Tušup. 

Poslanik Gošovi , spreman? 

Izvolite.

NEVEN GOŠOVI : 

Uvaženi predsjedni e, poštovane kolege, predstavnici Vlade, uvaženi 

gra ani, 

U julu ove godine Skupština Crne Gore donijela je Zakon o ratifikaciji 

Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom i socijalnim 

protokolom. 

Donošenjem Zakona o ratifikaciji ove konvencije, država Crna Gora se 

obavezala da e osigurati i promovisati puno ostvarivanje svih ljudskih prava i 

osnovnih sloboda za sva lica sa invaliditetom, bez ikakve diskriminacije po 

osnovu invalidnosti. Zato je ratifikacija ove konvencije o kojoj nema niti ijedne 

rije i u obrazloženju Predloga ovog zakona od izuzetnog zna aja za ostvarivanje 

prava lica sa invaliditetom u Crnoj Gori. Treba re i da su u Crnoj Gori stvorene 

ustavne i odre ene zakonodavne pretpostavke za ostvarivanje prava lica sa 

invaliditetom. Tako se Ustavom Crne Gore jem i posebna zaštita lica sa 

invaliditetom i garantuje materijalna sigurnost licu koje je nesposobno za rad i 

nema sredstava za život. Ustav, tako e, zabranjuje diskriminaciju po bilo kom 

osnovu. Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakonom o socijalnoj i 

dje ijoj zaštiti, Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa 

invaliditetom, zakonskim propisima u oblasti zdravstvene zaštite u oblasti 

obrazovanja normirana su prava osoba sa invaliditetom. U okviru programske 

politike u ovoj oblasti Vlada je donijela strategiju za integraciju osoba sa 

invaliditetom u Crnoj Gori za period 2008 - 2016. godina. U skladu sa 

najzna ajnijim me unarodnim dokumentima o pravima ovjeka Skupština Crne 

Gore, 18. marta 2008. godine, na predlog poslanika SNP-a donijela je 

Deklaraciju o pravima lica sa invaliditetom. Kakve koristi od svih tih dokumenata 

imaju lica sa invaliditetom u Crnoj Gori? Na žalost, veoma male, jer, i pored svih 

tih dokumenata, status lica sa invaliditetom nije riješen niti i u jednoj sferi života. 

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da u Crnoj 

Gori ima od 7 do 10% osoba sa invaliditetom od ukupnog stanovništva. Na 

državnom nivou ne postoje statisti ki podaci o osobama sa invaliditetom, a 

naro ito ne o karakteru, vrstama i nivou ošte enja. Jedino pojedini organi i 

institucije vode parcijalnu evidenciju o osobama sa invaliditetom, kao korisnicima 

njihovih usluga, a samim tim nema ni cjelovite slike o položaju lica sa 

invaliditetom. Ako se ta an broj lica sa invaliditetom ne zna, nesumnjivo se zna 

da ova grupa spada u najsiromašnije i najmarginalizovanije društvene grupe. 

Prema najnovijem izvještaju UNDP-a, procjenjuje se da blizu 60% osoba sa 

invaliditetom živi na ili ispod linije siromaštva. Naime, istraživanja ukazuju da 

11,9% doma instava, osoba sa invaliditetom, živi ispod linije siromaštva i da je 

5% društveno isklju eno. Prema procjeni UNDP-a nema dileme da osobe sa 

invaliditetom esto su diskriminisane gotovo u svim oblastima života i da je jedan 

od klju nih zadataka strategije za uklju ivanje osoba sa invaliditetom upravo 

borba protiv diskriminacije po osnovu invaliditeta. U Zakonu o socijalnoj i dje ijoj 

zaštiti su predvi ena prava kojima treba da se obezbijedi socijalna sigurnost lica 

sa invaliditetom i djece sa smetnjama u razvoju. Me utim, ni obimom 

obuhva enih korisnika ni vrste usluga a ni visina iznosa samih socijalnih davanja,

predvi enih ovim zakonom, ne zadovoljavaju ni njihove osnovne potrebe. Ove 

konstatacije su se veoma esto ule od strane poslanika SNP-a u ovoj Skupštini, 

ali su sada i decidno sadržane u Vladinoj strategiji integrisanja osoba sa 

invaliditetom u Crnoj Gori u dijelu koji se odnosi na ocjenu postoje eg stanja 

socijalne zaštite. 

Da, u najkra em, podsjetim na sljede e injenice: 

Naknade u oblasti socijalne zaštite u periodu od juna 2002. pa do 2005. 

godine nijesu uskla ivane sa rastom plata u Crnoj Gori, iako je Zakonom 

utvr ena obaveza za to postojala. Od 1. januara 2005. godine u primjeni je novi 

Zakon o socijalnoj i dje ijoj zaštiti kojim su naknade po osnovu materijalnog 

obezbje enja porodice, li ne invalidnine, naknade za tu u njegu i pomo 

odre ene u mjese nim simboli nim fiksnim iznosima, bez mogu nosti pove anja 

niti po osnovu rasta troškova živiota, niti rasta prosje nih zarada.Svima je 

poznato da postoji inflacija, rastu troškovi života i cijena potroša ke korpe, a 

najsiromašniji u Crnoj Gori, lica sa invaliditetom, godinama dobijaju istu pomo 

što ih tjera sve niže ispod linije siromaštva. 

Ratifikacijom ove konvencije države potpisnice, dakle i Crna Gora, 

priznaju pravo lica sa invaliditetom na adekvatni standard života kao i pravo na 

kontinuirano poboljšanje uslova života i preduzimanje odgovaraju ih koraka da 

se osigura i promoviše ostvarivanje ovog prava. Tako, jedna od mjera iz Vladine 

strategije za integraciju osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori do 2012. godine u 

oblasti socijalne zaštite jeste i sljede a mjera:"Izmijeniti i dopuniti propise koji 

bliže odre uju kriterijume za nov ana davanja vezana za invaliditet, tako da budu 

izražena u procentima i vezana za prosje ne zarade u državi na primjer 70% 

prosje ne zarade kako bi pratila rast životnih troškova". 

Gospodine ministre, lica sa invaliditetom svakako sa posebnim 

interesovanjem o ekuju Vaš odgovor na ovo pitanje: Kada e Ministarstvo i 

Vlada pristupiti pripremi predloga i predlaganju ovog zakona koji e obezbijediti 

standard ovih lica na osnovu ovih principa, dakle, u odnosu na prosje ne zarade 

u Crnoj Gori, a ne u postoje im fiksnim iznosima koji sada postoje? 

Mi smo na ovakvom konceptu krajem 2008. godine dostavili Skupštini 

Predlog zakona o izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti ali, na žalost, u dva 

navrata on nije prihva en od prethodnog saziva Skupštine. 

Ratifikacija o Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravima lica sa invaliditetom 

Crna Gora je preuzela zna ajne obaveze na ostvarivanju prava lica sa 

invaliditetom u oblastima:pristupnosti, izgra enom okruženju, pristupu pravdi, 

slobodi od eksploatacije, nasilja i zlostavljanja, pristupa informacijama u oblasti 

obrazovanja, zdravstvene zaštite, rehabilitacije, rada i zapošljavanja, u eš a u 

politi kom i javnom životu i drugo. Osnovna na ela ove konvencije jesu: 

nedeskriminacija, efektivno u eš e, ovo su sve vrste društvenog života, 

poštovanje razli itosti i prihvatanja osoba sa invaliditetom kao dijela ljudske vrste 

i raznovrsnosti ljudskog roda, jednakost, mogu nost, pristupa nost. Ratifikacijom 

nazna ene Konvencije Crna Gora se obavezala da e osigurati i promovisati 

puno ostvarivanje svih ljudskih prava i osnovnih sloboda za sve osobe sa 

invaliditetom bez ikakve diskriminacije po osnovu invalidnosti. Svaka osoba sa 

invaliditetom ima pravo na poštovanje njenog fizi kog i metalnog integriteta na

osnovu jednakosti sa drugima - stoji u Konvenciji koju je ratifikovala ova 

Skupština. 

Ju e je bilo puno govora u Skupštini vezano za probleme koje, 

eventualno, mogu nastati kretanjem psa pomaga a u prostorijama zdravstvenih 

ustanova. Ono što smatram posebno zna ajno nazna iti jeste i to da se 

zabrinutost lica sa invaliditetom , prema istraživanjima UNDP-a, posebno odnosi 

na fizi ku pristupa nost u ve ini zdravstvenih ustanova, nejednak pristup 

razli itim medicinskim tretmanima, kao i neraspoloživost proteti kih pomagala. 

Pristup medicinsko-tehni kim pomagalima za osobe sa invaliditetom po iva na 

restriktivnim i u odre enim slu ajevima diskriminatorskim kriterijumima. Lista 

pomagala, koja su pokrivena zdravstvenim osiguranjem, ne obuhvata svu 

neophodnu opremu i pored toga Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja, 

sklopilo je ugovor sa jednim distributerom ovih sredstava koji ima približno 

ograni en asortiman tih sredstava - stoji u poslednjem Izvještaju UNDP-a. S tim 

u vezi lica sa invaliditetom svakako e obradovati injenica da se potpisivanje 

ove konvencije država obavezuje na preduzimanje fiktivnih mjera radi osiguranja 

li ne pokretljivosti za lica sa invaliditetom, uklju uju i: olakšavanje pristupa licima 

sa invaliditetom kvalitetnim pomagalima za ostvarivanjem pokretljivosti, 

asistivnim tehnologijama i oblicima žive asistencije i posrednicima, uklju uju i 

omogu avanje da oni budu dostupni po pristupa nim cijenama. Ohrabrivanje 

preduze a koja proizvode pomagala za ostvarivanje pokretljivosti, asistivne 

tehnologije i sredstava da uzmu u obzir sve aspekte pokretljivosti lica sa 

invaliditetom. Takodje, je još jedan me unarodni dokument, Evropska socijalna 

povelja propisuje, utvr uje da hendikepirane osobe imaju pravo na nezavisnost, 

socijalnu integraciju, na u eš e u životu zajednice, da se unaprijedi pristup ovim 

licima u zapošljavanju svim mjerama koje na neki na in ohrabruju poslodavca da 

zaposli i dalje zapošljava hendikepirana lica u uobi ajenoj radnoj sredini. Zna i, 

postoji me unarodni dokumenti sa kojima je uskla en Predlog ovog zakona, što 

nijeste konstatovali u obrazloženju samog Predloga zakona, a svakako da je 

mnogo zna ajnije da je to ura eno.Postavlja se jedno pitanje: zbog ega, jer smo 

ovaj zakon, koji je sada na snazi, usvojili prije godinu dana, ova pitanja nijesu na 

cjelovit na in tada ure ena? Zar je bilo neophodno da osoba sa invaliditetom, 

gospo ica Marijana Mugoša, kojoj je zabranjen dolazak na radno mjesto sa 

psom vodi em, doživi diskriminaciju, da Crna Gora bude ozna ena kao država u 

kojoj e da se krše prava i slobode osoba sa invaliditetom? 


Hvala vam. 

Koleginica Džakula Tušup. 

Izvolite. 


Poštovani predsjedni e, poštovane kolege poslanici, poštovani ministre, 

Nijesam imala namjeru da se javim povodom ovog zakona, jer je zakon 

koji smo dobili kratak, jasan, sveobuhvatan i mislim da je vrlo dobar u ovom

momentu. Vjerovatno e i on tražiti s vremenom neke dopune, ali sada mislim da 

pokriva to podru je i pretpostavila sam da emo ga samo jednoglasno prihvatiti. 

Me utim, dato je više amandmana na taj zakon, bilo je mnogih komentara 

ju e i danas, i zato sam htjela da i ja prokomentarišem ovaj zakon, za koji u, 

svakako, glasati, Pokret za promjene e glasati za integralni oblik zakona kakav 

ste vi predložili i eventualno ako se usvoji koji amandman. 

Što se ti e zakona u drugim zemljama,o emu je ju e bilo rije i, i stalno 

su postavljana pitanja gdje u svijetu još ima ovako liberalan zakon, da kažem 

liberalan u smislu da su sva mjesta dostupna osobi sa psom vodi em. U Italiji je 

l974. godine donesen zakon, prvo Zakon za slijepe osobe sa psom vodi em u 

kojem se garantuje ulazak i boravak slabovidnim osobama u javnom prevozu, u 

svim drugim sredstvima prevoza , taxi, bolnicama, hotelima, crkvama i tako dalje. 

Zna i, to je tradicija u Italiji 35 godina. 

Kod njih, na primjer, država pokriva troškove za psa vodi a i dotira ih do 

nivoa 18.075 eura, a mjese no pokriva troškove psa vodi a sa 516 eura, 

mjese nih troškova koje osoba, vjerovatno, ima. 

Što se ti e medjunarodnih konvencija, da se vratimo na po etak ovog 

zakona. On je donesen 2008. godine, samo u smislu psa vodi a za slijepe osobe 

i o ito da je tražio nadopune, nakon onog nemilog doga aja krajem godine, kojim 

smo svi svedo ili preko medija. Ombudsman je krajem decembra uputio u 

Skupštinu Predlog zakona, odnosno dopune zakona koji je otprilike bio na nivou i 

fonu ovog predloga zakona. On je u Skupštini raspravljan na Odboru za 

zdravstvo, rad i socijalno staranje u julu ove godine, nakon 7 mjeseci. Medjutim, 

Vlada je u me uvremenu predložila ovaj zakon i mi o njemu danas raspravljamo. 

Evropskom socijalnom poveljom je utvr no da hendikepirane osobe imaju 

pravo na nezavisnost, socijalnu integraciju i na u eš e u životu zajednice, da se 

unaprijedi pristup ovim licima u zapošljavanju i u svim sferama koje na neki 

na in ohrabruju poslodavce da zaposle ili dalje zapošljavaju hendikepirana lica u 

obi ajenoj radnoj sredini i da prilagode radne uslove potrebama hendikepiranih. 

U odredjenim situacijama takve mjere mogu obuhvatiti posebne potrebe. Zatim 

Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom je utvr eno da 

diskriminacija na osnovu invalidnosti zna i svako pravljenje razlike, isklju ivanje 

ili ograni avanje po osnovu invalidnosti iji cilj ili posledica jeste ograni avanj ili 

poništavanje priznanja, uživanja ili sprovodjenja svih ljudskih prava i osnovnih 

sloboda u oblastima politike, ekonomije, socijalnih, kulturnih i gradjanskih prava i 

bilo kojoj drugoj oblasti. 

Da ne bih vaše dragocjeno vrijeme zloupotrebljavala samo još jedan dio 

ove konvencije: lan 9 stav 1 . Da bi osobama sa invaliditetom omogu ili da 

samostalno žive i u potpunosti u estvuju usvim aspektima života , države 

potpisnice preduze e odgovaraju e mjere da osobama sa invaliditetom na 

osnovu jednakosti sa drugim osobama osiguraju pristup izgradjenom okruženju, 

prevozu kao i drugim uslugama i objektima namijenjenih javnosti, kako u 

urbanim, tako i u ruralnim sredinama. Ove mjere koje e uklju ivati identifikaciju i 

lanjanjeprepreka i barijera pristupa nosti, izmedju ostalog, e se primjenjivati na 

zgrade, puteve, prevoz, i druge unutrašnje i spoljne objekte, i postrojenja, 

uklju uju i škole, stambene objekte, medicinska zdanja i radna mjesta.

Samo još jedna re enica, to je lan 3, stav, 2,3,4,5, i 6. koji su ovdje 

sublimirani, osnovna na ela ove konvencije bi e: nediskriminacija, puno i 

efektivno u eš e i uklju enost u sve sfere društvenog života, poštovanje 

razli itosti i prihvatanja osoba sa invaliditetom, kao dijela ljudske vrste i 

raznovrstnosti ljudskog roda, jednakost mogu nosti i pristupa nosti. 

Sve ove konvencije koje smo potpisali ili koje emo potpisati, apsolutno su 

dovoljno obrazloženje za zakon ovakav kakav jeste. Amandmani na zakon su 

uglavnom, osim amandmana poslanika Slavena Radunovi a, koji je obogatio 

zakon jednom novom kategorijom, bili na fonu da se dozvoli pristup, ali ne 

dozvoli boravak. Ne vidim logiku za pristup ako ne omogu ite osobi boravak u 

odre enoj ustanovi, tako da bi se usvajanjem amandmana, po meni, kompletno 

promijenio smisao ovog zakona, naravno, rezultiraju i time bi osobe sa 

invaliditetom sigurno bile uskra ene za brojna svoja prava. Mi znamo kakva je 

naša sredina, da je ona dosta konzervativna i da e biti uskra ivanja prava, ali 

ako ve u zakonu ta prava postoje osobe sa invaliditetom e mo i da se obrate 

institucijama. Zakon je to predvidio kojim institucijama treba da se obrate, 

centrima za socijalni rad, vjerovatno e mo i i bezbjednosnim službama, 

odnosno policiji i tako dalje. Mislim da je ovo prvi korak. Svakako da e osobe sa 

invaliditetom imati brojne prepreke, ali bar nemojmo im praviti prepreku samim 

zakonom. Prepreke koje bude pravio život i pravile realne situacije e biti 

svakodnevne, ali nadam se da e se otklanjati jedna po jedna. Hvala. 


Hvala. 

Kolega Srzenti . 


Samo jedna ispravka.Što se ti e italijanskog zakona, radi se o pristupu, a 

boravak u zdravstvenim ustanovama i ostalim, to je doktorka Džakula sada, u 

skladu sa intencijom da se usvoji ovo postoje e, dodala. 


Hvala Vam. 

Ovo je razjašnjenje. 

Idemo dalje. 

Ostali su dužni komentar i odgovor na komentar, poslanik Mili i poslanik 

Medojevi . 

Izvolite, poslanik Mili . 

SR AN MILI : 

Hvala, gospodine predsjedni e, 

Prvo u da, zaista, bude komentar na ovo što ste vi napomenuli da 

moramo izuzetno oprezno koristiti neke izraze kada govorimo o ovoj temi. 

Gospodin Medojevi je rekao humanost. Na nama nije da pokazujemo humanost 

nego da obezbijedimo zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda za sva lica u 

Crnoj Gori i pomo . Ne treba nikome pomo . To je civilizacijski standard, i to je

poslije gospodin Medojevi i ispravio, u onom dijelu koji se ti e prelaska onog 

praga koji eka svaku zemlju. Bez obzira ho e li da ide ka Evropskoj uniji ili gdje 

ho e, uoliko ne razmišlja o socijalno najranjivijim kategorijama stanovništva njoj 

nema budu nosti. 

S druge strane,zamjeram gospodinu Medojevi u zašto nije reagovao na 

konstatacije u dijelu da ne postoji osnov,što se ti e evropskog zakonodavstva, za 

predlaganje ovog zakona. Ako ne postoji osnov u bilo emu drugome, podsjeti u 

da na strani 16, netom prezentovanog Progresi porta jasno se kaže da Zakon o 

profesionalnoj rehabilitaciji i zaposlenju lica sa invaliditetom nije dovoljno 

osnažen zbog primjera koji su se desili u prošlosti. Moram da istaknem, 

gospodine Medojevi u, Crna Gora ne po inje sa ovim zakonom, po inje mnogo 

ranije da se bavi tim pitanjem. Postojao je Akcioni plan za sprovodjenje Strategije 

koji je bio za 2008-2009. godinu, za integracije osoba sa invaliditetom. Na 

sjednici od 23. aprila Vlada je usvojila ovaj izvještaj. Taj izvještaj tražim, kao i 

onaj izvještaj koji ste mi ostali dužni od prošle godine vezano za zapošljavanje 

lica sa invaliditetom. S druge strane, u IV kvartalu 2008. godine, shodno 

Programu rada Vlade Crne Gore, trebalo je da bude usvojen Zakon o zaštiti 

osoba sa invaliditetom od diskriminacije. Ne prihvatam kao dovoljan razlog da 

nije usvojen osnovni temeljni Zakon o zaštiti diskriminacije. Kao što vidite, mi ga 

danas nemamo na dnevnom redu. Da je postojao taj zakon ne bi nam se 

dešavale ove stvare koje su nam se dešavale u Crnoj Gori vezano za sve ove 

zloupotrebe. injenica da je država Crna Gora u 2008. godini odobrila , prema 

Uredbi za projekte vezano za oblast zadovoljavanja potreba osoba sa 

invaliditetom, 1.179.965 evra. Zna ajna suma, ako je došla na prave adrese. 

Upravo zbog toga, gospodine Medojevi u, i Vas pozivam, mi iz SNP-a emo da 

tražimo izjašnjenje resornog ministra rada i socijalnog staranja na Predlog 

budžeta za 2010. godinu, i to e biti po etak rada. Zna i, ne smiju ta lica, koja 

potpadaju pod djelovanja ovog resornog ministra, da osjete bilo kakvu posljedicu 

ove krize. Za njih treba da bude sve, ono što je predvidjeno Akcionim planom i 

Strategijom. Zato tražim od resornog ministra, iskoriste i ovu priliku, da nam 

dostavi svoje izjašnjenje, pa da vidimo na koji na in je resorno ministarstvo 

odgovorilo na njegovo izjašnjenje. Hvala. 

PREDSJDNIK RANKO KRIVOKAPI : 

Hvala. 

Krenulo je sa oponiranjem, ali je prešlo u usaglašavanje. 


Kolega Mili u, zaista, nijesam ulazio u detalje nekih stvari za koje 

smatram da su opštepoznate, da su pitanja ljudskih prava, pitanja zaštite lica sa 

invaliditetom i posebnim potrebama dio medjunarodnih obaveza države Crne 

Gore, ne samo prema Evropskoj uniji nego i prema drugim konvencijama, koje 

smo ratifikovali, raznih organizacija Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope, pa do 

svih onih drugih deklaracija koje su postale sastavni dio našeg unutrašnjeg 

pravnog poretka. Razgovarao sam ju e i povodom ovog i drugog zakona o 

konfliktu nekih kratkoro nih interesa i ciljeva i nekih dugoro nih strateških

prioriteta ove države. Dakle, ako želimo da budemo normalna država, u kojoj 

institucije funkcionišu nezavisno od toga ko je na vlasti, u kojoj gradjani ostvaruju 

svoja prava u komunikaciji sa tim institucijama, a ne sa nosiocima vlasti, onda 

moramo da prihvatamo ove zakona, ali je mnogo važnije da po nemo da 

prihvatamo standarde, da po nemo da prihvatamo vrijednosti, da ne bude da mi 

usvajamo nešto zato što moramo, nego da to po ne od nas. Da mi ovdje u ovom 

parlamentu promovišemo nove vrijednosti koje su, možda, u tom trenutku 

nerazumljive za naše bira e. Uloga reformatora, generalno, od kada postoji 

problem reformi postoje eg stanja i unapre ivanja postoje eg stanja jeste što mi 

moramo da djelujemo i da donosimo odluke koji naši bira i ne razumiju, možda 

intimno ne podržavaju, a za njihovo su dobro. U ovom slu aju, vjerovatno, ako 

bih bio maliciozan do kraja, rekao bih da su za ovakav status lica sa invaliditetom 

kriva upravo ta lica sa invaliditetom. U procentu glasova, kad po em da oni 

glasaju putem pisma, pa analiza koje smo zajedno radili, do i emo opet do 

zaklju ka, proporcionalno itavom bira kom tijelu Crne Gore, da i najve i broj lica 

sa invaliditetom glasaju za ovu vlast. Prema tome, ako u emo u taj politi ki 

diskus bojim se da emo se odaljiti od teme, a svakako da je ona vrlo relevantna 

i da ima veze sa ovim što mi ovdje debatujemo i što ovdje pri amo.Dakle, u 

svakom slu aju, treba svi da u inimo napor i ini mi se da opozicija to radi, 

zaista, svih ovih dana, da neke teške odluke sa aspekta naše politi ke štete koju 

imamo kao predstavnici politi kih partija u sudaru sa nekim uvriježenim 

mišljenjem me u našim bira ima i našim gra anima, da ipak prioritet dajemo 

budu nosti, da pokažemo da je ova generacija politi ara spremna da proguta te 

teške politi ke poteze da bi generacijama naše djece bilo bolje, da bi oni živjeli 

rastere eni od ovih problema koje mi nijesmo rješavali u ovoj generaciji. Hvala. 


Hvala. 

Ovim smo završili raspravu. 

Da li ministar želi završnu rije ? 

Ministar Numanovi , pet minuta. 

SUAD NUMANOVI : 

Uvaženi predsjedni e, uvaženi poslanici, poštovani gra ani Crne Gore, 

Zaista želim da iskoristim priliku da zahvalim svima vama, i ju erašnjim i 

današnjim diskutantima, što ste dali doprinos da ovaj zakon, pretpostavljam, na 

kraju se jednoglasno i usvoji, uz želju da su vaše diskusije dale doprinos što 

kvalitetnijem rješenju ovog zakona i njegove primjene. 

Ono što me posebno hrabri jeste da smo sa ovim diskusijama i sa ovim 

zakonom sigurno stvorili uslove promjene svijesti ukupne javnosti, što e dati 

doprinos da uvažavamo razli itost i da emo prema tim osobama sa invaliditetom 

imati jedan sasvim drugi pristup. Želim da kažem da se ju e a i danas ponovio 

jedan izraz koji možda i sam koristim - osobe sa posebnim potrebama. Ja u da 

kažem da to nijesu osobe sa posebnim potrebama, nego da su to osobe sa istim 

potrebama kao i svi mi , ali je na nama da im stvorimo uslove da te svoje potrebe 

zadovolje.

Drugo, rekao bih još jednu stvar, što sam uo od jednog lica sa 

invaliditetom. Rekao mi je - ja ne mogu nikada biti kao vi, ali svi vi možete biti 

kao ja. Prema tome, i vaše diskusije idu u tom pravcu, i ja sam zaista zahvalan 

što emo, svi zajedno dati doprinos usvajanju ovog zakona. 

Drugo, i kao predsjednik predlaga a ovog zakona i kao predsjednik 

Savjeta za brigu o osobama sa invaliditetom, želim da istaknem da u Crnoj Gori 

svakako postoji politi ka volja da se realizuju ove promjene u cilju uspostavljanja 

mehanizma, kvalitetne zaštite i stvaranja pretpostavki za razvoj svih potencijala 

osoba sa invaliditetom, koje omogu avaju njihove kvalitetne inkluzije. 

Podsje anja radi, a i sami ste rekli da bi se omogu ile ove inkluzije osoba 

sa invalidtetom u prethodnom periodu usvojen je niz dokumenata kao što je 

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, Zakon 

o povlastici na putovanja lica sa invaliditetom, Zakon o ratifikaciji Konvencije 

Ujedinjenih nacija o zaštiti osoba sa invaliditetom, Zakon o izgradnji objekata kao 

i Pravilnik o obezbje enju pristupa nosti objekata osoba smanjene pokretljivosti. 

Dakle, uz ranije usvojene dokumente iz oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne 

zaštite, uz usvojenu Strategiju za integraciju osoba sa invaliditetom,period 2008- 

2016 godine, kao i Akcioni planom za realizaciju ove strategije, stvorene su 

normativne pretpostavke za stvaranje jednakih šansi, odnosno kvalitetno 

zadovoljavanje potreba osoba sa invaliditetom. 

Ono na šta smo posebno ponosni je injenica da smo u izradi kako 

strateških dokumenata tako i u izradi zakona maksimalno poštovali princip – 

ništa o osobama sa invaliditetom bez osoba sa invaliditetom. Dakle, i ovaj zakon 

smo radili u saradnji sa osobama sa invaliditetom. Saradnja sa predstavnicima 

udruženja ovih osoba je svakim danom sve kvalitetnija i rezultira nizom 

partnerskih projekata, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou. 

Uspostavljanje mreže dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u 

Bijelom Polju, Nikši u, Beranama, Pljevljama, Baru i Herceg Novom, sa 

tendencijom da pokušamo da stvorimo takve dnevne centre u svakom gradu 

Crne Gore, je svakako dobar primjer saradnje izme u državnih institucija, 

lokalnih zajednica, civilnog sektora i me unarodnih partnera. 

Da li je to sasvim dovoljno u cilju obezbjedjivanja njihovog materijalnog 

položaja? Ja u re i da smo svjesni injenice da materijalni položaj i ove 

kategorije lica nije na zadovoljavaju em nivou, ali država sve radi da oni budu 

prioritet u isplati tih davanja. Kao što znate, mi na mjese nom nivou ispla ujemo 

iznos od 4 miliona eura, na godišnjem nivou to je iznos oko 50 miliona 

eura.Dakle, ovdje su se otvorile, možda ju e, neke nedoumice, kao što je pristup 

zdravstvenim ustanovama. Ja bih vas podsjetio da je ovaj zakon usvojen 2008. 

godine, da je tada isto precizirano njihovo kretanje sa psom vodi em i u 

zdravstvenim ustanovama. Primjena do današnjih dana nije nam dala negativne 

efekte, gdje je postojala ju e ili danas sumnja. Na bazi tog iskustva smo i ostavili 

termin „zdravstvene ustanove“, ali svakako ako postoji i najmanja kakva sumnja 

spremni smo, naravno, da sa izmjenom i dopunom, odnosno podzakonskim 

aktima ta no preciziramo termin zdravstvenih ustanova i da podzakonskim 

aktima uredimo gdje i u kojim prostorijama u zdravstvenim ustanovama mogu da 

u u invalidne osobe sa psom vodi em. Takodje, postojala je sumnja da li e ovo

zna iti prekid zapošljavanja ovih osoba kod poslodavaca. Siguran sam da ne e, 

jer je Zakon o zapošljavanju omogu io svim poslodavcima, olakšice kod 

zapošljavanja ovih osoba, omogu io im kreditnu liniju preko Zavoda za 

zapošljavanje, omogu io odre ena sredstva za stvaranje uslova za njihovo 

zapošljavanje. Oni koji ne zaposle invalidne osobe su u obavezi da participiraju 

sa odre enim iznosom sredstava u taj fond. Iz tog fonda e se crpljeti sredstva 

za izgradnju kao što se to ve radi, centra za zapošljavanje osoba sa invaliditetm 

u Podgorici gdje e se veliki broj tih osoba zaposliti. Koristim i apel koji je uputio 

gospodin poslanik Danilovi , a moj je isti apel, da svi mi koji se nalazimo na elu 

državnih institucija i poslodavci, da izna emo na in da zaposlimo ove osobe sa 

invaliditetom. Sigurno je da imamo tu mogu nost da to uradimo i onda emo 

najbolji biti primjer mi kako to treba da se pomogne osobama sa invaliditetom. 

Na kraju da ponovim, zahvaljujem vašoj jednoj želji da se probudi svijest o 

invalidnim osobama,zahvaljujem na konstruktivnom pristupu ju e i danas. 

Diskusije, sam shvatio ih kao maksimalni doprinos da ovaj zakon jednoglasno 

izglasamo, a onda da stvaramo uslove, što bolje, za funkcionisanje ovih osoba 

sa invaliditetom. Hvala. 


Hvala, ministre Numanovi u. 

Ovim smo završili raspravu po ovoj ta ki dnevnog reda. 

Prelazimo na sljede u ta ku po današnjem planu rada - Godišnji 

izvještaj o radu sudova u Crnoj Gori u 2008. godini. 

Sa nama je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica. 

Izvolite. 

VESNA MEDENICA: 


Želim vas posebno pozdraviti, kao i potpredsjednike Skupštine, vas dame 

i gospodo poslanici, 

Godišnji izvještaj Sudskog savjeta za prošlu 2008. godinu sadrži podatke 

o radu Sudskog savjeta, opis i analizu stanja u sudstvu, detaljne podatke za 

svaki sud koji se odnose na broj primjenih i riješenih predmeta u toku godine, 

probleme i nedostatke u njihovom radu i na kraju mjere koje treba preduzeti da bi 

se uklonile uo eni nedostaci. 

Izvještaj je odavno na wep stranici Sudskog savjeta i time je bio dostupan 

javnosti. U godini izvještavanja reforma sudstva još traje i traja e do 2012. 

godine sa željenim ciljem da se stvore jake sudske institucije, kao stubovi 

pomenute reforme i uvari temeljnih principa zakonitosti i jednakosti gra ana 

upravo pred zakonom. U procesu reforme najteže je suštinski promijeniti 

shvatanja i doživljaj sudske vlasti i njenog ugleda u društvu. U ambijentu u kome 

se ostvaruje sudska funkcija, to je danas veoma teško, jer mnogi sebi uzimaju za 

pravo da mogu komentarisati sudske odluke, što je nedopustivo, sudija je dužan 

da sudi na osnovu sopstvene procjene injenica, u skladu sa savjesnim 

tuma enjem i primjenom propisa, bez ograni enja i uticaja zakonodavne izvršne 

vlasti, medija i drugih institucija društva, politi kih partija, društvenih grupa i

pojedinaca, da obavljaju i sudijsku dužnost to radi nepristrasno, objektivno i bez 

predrasuda ili diskriminacije u odnosu na rasu, boju kože, vjeru, nacionalnu 

pripadnost, polnu opredijeljenost, socijalno-imovinski položaj, politi ku 

opredjeljenost i svaku drugu razli itost, poštuju i i štite i osnovna ljudska prava 

utvr ena Ustavom Crne Gore, zakonom i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i 

osnovnih sloboda. 

U ovom uvodnom izlaganju ne može se zaobi i konstatacija da je sudska 

vlast, kroz novo ustavno ustrojstvo, ostvarila sopstvenu nezavisnost, jer je Ustav 

obezbijedio pretpostavke za potpuno druga iji položaj sudstva u novoj 

organizaciji državne vlasti i njegovu nezavisnost, kao jedan od temeljnih atributa 

slobodnog demokratskog društva u kome je pravosu e, naro ito sudstvo, jedna 

od naj eš ih garancija za njegovo funkcionisanje. Depolitizacijom sudske vlasti, 

izmještanjem izbora nosilaca sudske funkcije izvan Parlamenta i davanjem novih 

ovlaš enja institucija sudske vlaste, stvoren je okvir za njenu slobodu koji je 

ograni en unutrašnjom odgovornoš u, sudom javnosti i parametarnom kontrolom 

u granicama koje omogu ava Ustav i zakoni Crne Gore. Takav sistem po iva na 

me unarodno pravnim standardima u kojima su sadržani principi nezavisnosti 

sudova i sudija, njen materijalno-pravni okvir i dodatni vid spoljašne kontrole 

zasnovane na me unarodnom pravu. Dozvoli ete mi samo da vas u kratkim 

crtama podsjetim šta je to do sada ura eno u pravcu postizanja boljih rezultata u 

ostvarivanju efikasnosti, efektivnosti, samostalnosti, nezavisnosti i pouzdanosti 

crnogorskog sudstva. 

Naime, Sudski savjet je konstituisan kao samostalan i nezavisan organ 

19. aprila prošle godine i od tada do danas sproveo je proceduru izbora 57 

sudija, odnosno 40 sudija i 17 predsjednika sudova, a proceduru je prošlo 225 

kandidata. Do sada je pokrenuto osam postupaka za razrješenje, od ega su 

trojica sudija razriješena, etiri postupka su u toku. Jedan sudija je u postupku 

razrješenja podnio ostavku. 14 postupaka je pokrenuto za utvr ivanje 

disciplinske odgovornosti sudija, i svi postupci su okon ani. Zbog izvršenog 

krivi nog djela i zbog procedure postupka za razrješenje 15 sudija je privremeno 

udaljeno sa funkcije. 

Sudski savjet izabrao je 60 sudija-porotnika, a Konferencija sudija, na 

predlog Sudskog savjeta, po prvi put je usvojila Kodeks sudijske etike 28. jula 

prošle godine. Postupak od momenta oglašavanja slobodnog sudijskog mjesta i 

sprovedene procedure i polaganja zakletve ne duže od 30 dana, što ini rad 

Sudskog savjeta veoma efikasnijim. Donesen je novi Pravilnik o orjentacionim 

mjerilima za odre ivanje potrebnog broja sudija i ostalih zaposlenih u sudu, kojim 

su i pove ane norme koje sudije moraju ostvariti u pojedina nim svojim 

referatima. Nakon što su se popunila sudijska mjesta, preduzete su mjere radi 

postidanja gore nazna enog cilja, pa su kao obaveze uvedene kontrole sudija 

Vrhovnog, Apelacionog i Višeg suda na osnovne, odnosno sudije Vrhovnog suda 

na niže sudove gdje se, kroz kontrole i godišnje izvještaje, u svemu sagledalo 

pravo stanje kako po broju predmeta, na ina njihovog rješavanja, kvaliteta rada 

sudija, poštovanja rokova itd. Kontrole su ukazale na mnoge slabosti koje su u 

proteklom vremenu u ve oj mjeri eliminisane. Radi postizanja efikasnosti 

pristupilo se delegaciji predmeta i sudova koji su bili preoptere eni sudovima sa

manjim brojem predmeta. Do sada je upu eno 33 sudije privremeno na rad u 

druge sudove, a angažovana su stru na lica za pružanje stru ne pomo i 

sudskim vije ima koja su odlu ivala po žalbama, a to su uglavnom bile sudije 

Vrhovnog suda u penziji. Utvr eno je i devet novih sudijskih mjesta, šest u Višem 

sudu u Podgorici i tri u Višem sudu u Bijelom Polju sa namjerom ja anja 

specijalnog odjeljenja. Uvedene su radne subote i mjese ni sastanci sa 

predsjednicima sudova. 

Zbog svih mjera zaostatak predmeta je smanjen, pa je na kraju 2008. 

godine zaostatak smanjen za cijelih 66%, za predmete iz 2007. godine i ranijih 

godina, a 30. juna ove godine zaostatak je smanjen za predmeti iz 2008. godine i 

ranijih godina za cijelih 53%. Napravljeni su planovi i programi za rješavanje 

zaostalih predmeta. Pristupilo se njihovoj realizaciji, utvr eni rokovi, tako da do 

30. septembra ove godine u žalbenim sudovima, Apelacionom, Upravnom i dva 

viša suda nije ostao nijedan nezavršeni predmet u gra anskoj, krivi noj i 

upravnoj materiji iz 2008. godine i ranijih godina. 

U Vrhovnom sudu po vanrednim pravnim ljekovima, tako e su završeni 

svi predmeti iz 2008. godine i ranijih godina, pa ak 70% predmeta iz 2009. 

godine. Pore enja radi, na po etku 2008. godine kod žalbenih sudova bili su 

predmeti koji su prispjeli u te sudove 2004,2005,2006. i 2007. godine. Prosjek 

ekanja na odluku po žalbi je od 3,7 godina. Predvidjeli smo da do 31. marta 

završimo sve predmete iz 2009. godine koji su po žalbama kod žalbenih sudova. 

Promijenili smo Poslovnik o evidenciji predmeta, tako da svi predmeti osnovnu 

oznaku moraju imati u gra anskoj, krivi noj i upravnoj materiji, godinu 

podnošenja tužbe, odnosno rješenje o sprovo enju istraga, a nakon toga dobijaju 

broj godine u kojoj je ukinut. Ima emo tako bolju preglednost starih predmeta i 

oni su sada prioriteti za odlu ivanje, a ne kako Poslovnik predvi a po redu 

dospije a. Mnogo je ura eno na presu enju i okon avanju istraga predmeta sa 

elementima korupirnosti organizovanog kriminala. 

Sa po etka 2008. godine imali smo samo 53 predmeta koji su bili završeni 

iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, da bismo tokom 2008. godine 

ukupno imali u radu vrste predmeta 630, od ega je završeno 429 na kraju 

godine ili 68%, a ostalo je neriješeno 201 predmet. 

Na 30.6. 2009. godine imamo neriješenih 59 predmeta, jer u 

me uvremenu za pola godine, imaju i u vidu priliv 201 predmet je riješen, od 

ega je 107 pravosnažne sudske odluke. Za organizvani kriminal ukupno je bilo u 

radu 31 predmet, od ega je riješeno 22 predmeta, a ostalo je neriješenih devet 

predmeta. Upore uju i broj predmeta sa 30. junom 2009. godine došlo je do 

pove anja ove vrste predmeta za 40,48%, odnosno osu uju ih presuda za 

117,14%, pravosnažnih presuda 154,05%. Kako su svi žalbeni sudovi bili u 

obavezi da završe predmet iz 2008. godine i ranijih godina, to se odrazilo na ve i 

broj pravosnažnih sudskih odluka za krivi na djela sa elementima koruptivnosti i 

organizovanog kriminala, tako da na dan 20. oktobar ukupno imamo 

pravosnažnih odluka 376 ili protiv 492 lica ili više pravosnažno presu enih odluka 

u odnosu na 30. jun za 274%. 

Za organizovani kriminal imamo 24 presude protiv 115 lica, od ega je 

osam pravosnažnih ili protiv 47 lica. Rezultati efikasnosti u žalbenim postupcima i

ezultati postignuti u presu enjima za krivi na djela koruptivnosti i organizovanog 

kriminala su jedinstveni u regionu i sa ovakvim rezultatima ne može se niko 

pohvaliti. 

Neophodno je pomenuti da se primjenjuje Zakon o zaštiti su enja u 

razumnom roku od januara 2008. godine i da je primjenom tog zakona 

podneseno na kraju 2008. godine 40 kontrolnih zahtjeva i 11 tužbi za pravi no 

zadovoljenje. Svi zahtjevi su riješeni, a Vrhovni sud kao nadležni donio je Odluku 

u svih 11 tužbi za pravi no zadovoljenje. Me utim, do danas je bilo ukupno 112 

kontrolnih zahtjeva, od ega samo etiri nijesu riješena, a u proceduri su, dok je 

tužbi za pravi no zadovoljenje bilo 22 i samo su tri ostale da se po njima odlu i. 

Da bi se dobio puni kvalitet u ostvarivanju sudijske funkcije forsira se rad 

Centra za edukaciju nosilaca pravosudnih funkcija, tako da je Cetar imao 75 

aktivnosti kroz razne seminare, incijalne i permanentne obuke kroz koje je 

prošao veliki broj polaznika. Me unarodna saradnja u znatnoj mjeri je 

napredovala sa svim vrhovnim sudovima i sudskim sistemima zemalja bivše 

Jugoslavije, kao i sa Vrhovnim sudom Ruske federacije. 

Sudski savjet je bio doma in etvrte regionalne konferencije. Predmeti 

ratnih zlo ina se sude u specijalizovanom odjeljenjima u dva viša suda gdje su 

uspostavljene službe podrške žrtvama ošte enim svedocima sa izdatim 

brošurama kako bi se onemogu ile traume žrtvama iz tih predmeta. Radi prijave 

korupcije u sudstvu maju ove godine je uspostavljena Kancelarija za prijavu 

korupcije u sudstvu, napravljena javna promocija u svim sudovim u Crnoj Gori, 

istaknuti su plakati koji pozivaju stranke da prijave korupciju sudu. Do sada je bilo 

30 prijava, od ega je samo jedna bila proslije ena Kancelariji specijalnog 

tužioca na provjeru, a druge su bile posve neosnovane. 

Tako e, pri Vrhovnom sudu postoji Kancelarija za pritužbe gra ana. U 

izvještajnoj godini bila je 921 pritužba i po svakoj pritužbi je donijeta odluka. 

Cijene i sadržinu pritužbe je, nakon ukazivanja stranke na neuredno vršenje 

sudijske funkcije, protiv odre enog broja sudija pokrenut disciplinski postupak, a 

u ovoj godini do sada je bilo 623 pritužbe po kojima je postupano. Puno se radilo 

na postizanju transparentnosti, tako da su uspostavljene wep stranice Sudskog 

savjeta gdje se obavljaju se odluke. Zatim takva stranica Vrhovnog suda, 

Upravnog, Apelacionog i dva viša suda. U višim sudovima su, kao i u 

Apelacionom, postavljeni monitori gdje su istaknuti rasporedi su enja za cijelu 

nedjelju sa brojem predmetima, imenima stranaka, imenom sudija koji postupa, 

vremenom pretresa i mjestom održavanja. Preduzete su potrebne mjere i 

aktivnosti u pravcu uspostave informacionog sistema PRISA, tako da je izvršeno 

kabliranje u svim sudovima, postavljeni softveri itd. i za o ekivati je da se sa 

implementacijom PRISA po ne od januara 2010. godine. 

S pravom se o ekuje da e sud biti dodatno rastere en nakon usvojenog 

novog Zakonika o krivi nom postupku gdje e do i do izmještanja nadležnosti za 

stupanje u istrazi domena rada sudova u nadležno sa državnih tužilaštava, a 

umnogome e se rasteretiti i u initi postupak efikasnijim primjenom Instituta 

sporazuma o krivici. Podržava e se medijacija kao alternativni na in rješavanja 

sporova koja je prepoznatljiva po uspjesima u Kotoru gdje je otvorena regionalna 

kancelarija, u Cetinju i drugim mjestima, uz punu podršku Sudskog savjeta i

Vrhovnog suda. Od svega što je najbitnije jeste da je u crnogorskim sudovima u 

prošloj godini završeno 70% složenih predmeta po svim vrstama, a ostalo 

nezavršeno 30%. 

Zaklju i u ovo uvodno izlaganje re enicom iz Izvještaja Evropske komisije 

o napretku, da je Crna Gora ostvarila napredak u oblasti reforme 

pravosu a,klju nog proriteta evropskog partnerstva. Hvala vam, predsjedni e. 


Hvala Vama. 

Idemo redom. U ime Odbora za politi ki sistem, pravosu e i upravu 

predsjednik Odbora Ervin Spahi , zatim je izdvojio mišljenje na tom Odboru Ko a 

Pavlovi ,pa ima pravo na rije , onda idu komentari. Prvi komentar je prijavio 

kolega Gošovi . Izvolite. 

ERVIN SPAHI : 


Uvažene koleginice i kolege, uvaženi gosti, poštovani gra ani, 

Shodno Poslovniku Skupštine Crne Gore, Odbor predlaže Skupštini da 

prihvati Izvještaj o radu sudova u Crnoj Gori za 2008. godinu sa predloženim 

zaklju cima: 

1. Prihvata se Izvještaj o radu sudova u Crnoj Gori za 2008. godinu. 

2. Donošenjem Ustava Crne Gore stvorene su najzna ajnije pretpostavke 

za druga iji položaj sudstva u sistemu vlasti i njegovu nezavisnost. 

Depolitizacijom sudske vlasti, izmještanjem izbora nosilaca sudskih funkcija 

iznad Skupštine i davanjem novih ovlaš enja institucijama sudske vlasti, stvoren 

je okvir za njenu samostalnost i nezavisnost. Zakonom o Sudskom savjetu 

prenijete su brojne ingerencije iz nadležnosti zakonodavne vlasti na organ koji je 

time dobio potpuno novu i klju nu odgovornost za funkcionisanje sudske vlasti. 

Sudski savjet je pove ao ukupan broj sudija, utvrdio Predlog etni kog kodeksa 

koji je donijela Konferencija sudija i sproveo postupke za razrješenja i 

disciplinskih odgovornosti pojedinih nosilaca pravosudne funkcije. 

3. Podaci iz Izvještaja ukazuju da su sudovi u Crnoj Gori u 2008. godini u 

zna ajnoj mjeri ostvarili svoju funkciju, jer su od ukupnog broja predmeta koji su 

bili u radu godišnjih predmeta u sudovima u Crnoj Gori u svim vrstama složenih 

predmeta iznosio je 104.936 predmeta, u 2008. godini završili sa 70%. U tom 

pravcu u narednom periodu neophodno je dodatno unaprijediti rješavanje 

predmeta kako u kvantitativnom, tako i u kvalitativnom smislu. 

Naime, u skladu sa Strategijom reforme pravosu a i ja anjem 

nezavisnosti, samostalnosti i efikasnosti utvr ene su mjere i aktivnosti na 

stvaranju pretpostavki za brže rješavanje sporova i smanjenju neriješenih 

predmeta za cijelih 66,26%. 

U izvještajnoj godini riješena su 35.533 stara složena predmeta. U 

Vrhovnom i Apelacionom sudu na kraju izvještajne godine nije ostao nijedan 

nezavršen predmet iz 2007. i ranijih godina. Upravni sud Crne Gore smanjio je 

procenat zaostalih predmeta za 99%, Viši sud u Podgorici za 78,50%, Viši sud u

Bijelom Polju za 92,37%, Privredni sud u Podgorici za 69% i osnovni sudovi za 

61,06%. 

Shodno Zakonu o sudovima, po ela su sa radom specijalizovana 

odjeljenja viših sudova nadležna da sude za krivi na djela sa elementima 

korupcije.Od 630 ovih predmeta, koliko ih je ukupno bilo u radu, sudovi su riješili 

429 predmeta ili 68%, a ostao je nezavršen 201 predmet. Od 31 predmeta za 

organizovani kriminal završeno je devet predmeta, pri emu treba imati u vidu da 

su u pitanju obimni predmeti sa ve im brojem izvršilaca i mnoštvom dokaza, pa 

su glavni pretresi složeni i dugo traju. U tom pravcu se moraju obezbjediti obuke 

koje se ti u teoretske i prakti nih znanja, kao i profesionalnih vještina koje 

njihova funkcija zahtijeva. 

6. Usvajanjem Zakonika o krivi nom postupku Institut istražnog sudije 

izmješta se iz nadležnosti sudova u nadležnost Državnog tužilaštva, ime se 

tako e stvara prostor za još efikasniji i ažurniji rad sudova. Prioriteti i dalje 

trebaju da budu usmjereni na stvaranju predmeta sa elementima korupcije i 

organizovanog kriminala, ratnih zlo ina, predmeta koji su više godina u radu, 

unapre ivanja kapaciteta u oblasti antikorupcijske politike i postupaka prema 

maloljetnicima. 

7. Kompetentnost i profesionalizam sudija može biti obezbije ena jedino 

kroz obuku organizovanu na visokom nivou. Neophodno je osigurati primjenu 

zakonodavstva u obaveznoj i kordiniranoj obuci sudija i sudske administracije i 

nastaviti sa ja anjem implementacije programa obuke. Kvalitet pravde zavisi 

prvenstveno od selekcije i metoda izbora sudija, a odluke koje se odnose na 

izbor i profesionalnu karijeru sudija treba zasnivati na što objektivnijim 

kriterijumima i vrijednostima uzimaju i u obzir njihove kvalifikacije, njihov 

integritet i sposobnosti. Treba prona i mehanizme koji bi obezbijedili bolju 

procentualnu zastupljenost pripadnika manjinskih naroda u sudskoj vlasti. 

8. U budu em periodu, uz aktiviranje pravosudnog infomacionog sistema, 

treba obezbijediti da se sve odluke važne za sudsku praksu objavljuju na web 

sajtu Vrhovnog suda, kao i audio i video snimanje tokova sudskih postupaka u 

svim sudovima. 

9. Sudska vlast, kroz svoje fundamentalne i suštinske ciljeve, finaliziraju i 

strateški okvir za sudsku reformu, uspostavljanjem nezavisnog pouzdanog i 

funkcionalnog sudstva, treba da obezbijedi adekvatno i održivo finansiranje 

pravosudnog sistema, riješi stambeno pitanje pojedinih sudija, poboljša 

materijalni status zaposlenih u sudovima i stvori uslove za efikasnijim radom i 

poboljšanjem kvaliteta rada, jer kako je u Izvještaju re eno zaštita prava i 

interesa gra ana mora biti imperativ. 

U skladu sa lanom 69 stav 4 Poslovnika Skupštine Crne Gore poslanik 

Ko a Pavlovi je izdvojio mišljenje. Hvala. 


Hvala vama. 

uli smo predlog našeg odbora za zaklju ke ove Skupštine. 

Kolega Pavlovi ima pravo, po Poslovniku, na tri minuta na izdvojeno 

mišljenje. Izvolite.


Hvala, gospodine predsjedni e, 

Ja sam bio protiv ovakvog izvještaja. Izdvojio sam mišljenje, jer je ovo još 

jedan u nizu izvještaja koji su neta ni. Prestavlja nastavak prakse guranja glave 

u pijesak ili zatvaranja o iju pred situacijom koju imamo u stvarnosti, dakle, pred 

realnom situacijom. 

Crna Gora je mala zemlja i ona je svojevremeno prepoznavana po 

Njegošu, po Lubardi, po Dadu uri u, po Obodu, po turizmu itd. u regionu,u 

Evropi i svijetu.Poslednjih decenija, moram re i, da je prepoznavana po nekim 

ratnim liderima koji su harali ovim regionom, a sa ovog su prostora. Po tome su 

nas prepoznavali. Danas je to, nažalost, organizovani kriminal. Doduše, i po 

premijeru nas prepoznaju, ovjeku koji je jako dugo na vlasti. To je asocijacija 

koju ime Crna Gora budi danas u svijetu, u regionu itd.Zašto? 

Crnogorski kriminali karteli su ve davno izašli van granica Crne Gore. To 

je naš izvozni proizvod, gospodjo Medenica. Upravo zahvaljuju i ovoj policiji, 

ovakvom pravosu u, oni ovdje imaju jednu sigurnu bazu u koju se vra aju. To je 

sigurno pribježište organizovanog kriminala. Vi ste tome doprinijeli u izvještajnoj 

godini, to moram da vas podsjetim. To je godina u kojoj je izre ena presuda u 

predmetu vezano za šverc kokaina iz Venecuele ,200 kg je ušlo u Luku Bar i 

završilo u Vojvodini. Ovo pravosu e osudilo je ljude zbog šverca 200 g kokaina, 

dakle, 200 kg alhemi ari crnogorskog pravosu a su pretvorili u 200 g. Ja 

potpuno razumijem zašto je na tom su enju optuženi rekao da ima povjerenje u 

crnogorsko pravosu e. Pa, naravno, kada neko švercuje 200 kg, a to ga 

pravosu e osudi za 200 g, naravno da e re i da ima povjerenje u crnogorsko 

pravosu e. On spada u malobrojnu kategoriju ljudi koji imaju povjerenja u 

crnogorsko pravosu e. Vi ste se, tako e priklju ili kona no toj kategoriji ljudi koji 

vjeruju crnogorskom pravosu u. 

Dakle, što danas imamo? Imamo, kao što znate, jednu svjetsku pri u, 

jednu od najve ih pošiljki u zadnje vrijeme. Bilo je i ve ih, ali ova od dvije i po 

tone kokaina koju su crnogorski narko karteri naru ili zajedno, združenim 

snagama, združenim parama i koja je trebala da do e na ovaj prostor 

namijenjeno je tržištu Evrope. Iz toga posla, kao što znate, iz te policijske akcije 

naša policija je isklju ena. To je radila ameri ka BEA zajedno sa srpskom 

policijom. Zašto je isklju ena? Pa o igledno da se nema povjerenja u našu 

policiju. Ali nije samo to, gospo o Medenica, bitno. Bitno je nešto drugo. Zna i 

nije samo da iz ove policije cure informacije /prekid/ 


Hvala vam. 

Samo da pomognem nešto, bez namjere da budem podstaknut bilo ijom 

diskusijom.Dakle,da u raspravi koja e se odvijati u narednom periodu, od dva i 

tri sata, razgrani imo nadležnosti sudstva od nadležnosti policije i tužilaštva. 

Nemojmo na ra un sudstva da raspravljamo o onome što je u nadležnosti i 

policije i tužilaštva. Ima emo i te izvještaje pred nama pa svakom odredimo 

mjeru po njegovoj nadležnosti, ne mjeru našeg trenutnog problema. Hvala vam.

Komentar kolega Gošovi . 

Ho ete li vi komentar u ime PzP-a. Izvolite. 

Izvolite, kolega Gošovi u. 

NEVEN GOŠOVI : 

Zahvaljujem, predsjedni e. 

Predsjednice Vrhovnog suda u svom izlaganju ste istakli stavove 

Evropske komisije u pogledu ocjena datih u Izvještaju o napretku Crne Gore u 

ovoj oblasti. Istakli ste prije neki dan slaganje sa tim stavovima. Jeste, stoji 

napredak da je postignut, ali u ovim njihovim završnim zaklju cima tog izvještaja 

stoji da je to skroman napredak i da se traže dalji napori u svim oblastima 

reforme pravosu a i kada je u pitanju nezavisnost, integritet i efikasnost u 

samom radu. Zna i, nešto što tek prestoji i što predstavlja izuzetno zna ajan 

zadatak pred pravosu em, a i pred ukupnim društvom u cjelini. 

Na Odboru za politi ki sistem, pravosu e i upravu insistirali smo na 

potrebi da detaljnije obrazložite primjenu Zakona o ostvarivanju prava na su enje 

u razumnom roku. Vi ste to danas uradili u dijelu odre enih cifarskih podataka o 

broju predmeta i po jednom i drugom osnovu kada je u pitanju kontrolno 

saslušanje i kada je u pitanju tužba za pravi no zadovoljenje, ali je izostala ona 

suština na kojoj smo insistirali na Odboru za pravosu e, a to je kakav je bio 

efekat ovih podnesenih kontrolnih zahtjeva za ubrzanje postupka. Da li je 

primjenom tih riješenih predmeta došlo do ubrzanja tog postupka i da li su ti 

predmeti u tom dijelu riješeni u rokovima koje je odredio nadležni sud. Da li je u 

ovih 11 podnesenih tužbi u 2008. godini za pravi no zadovoljenje zbog prekršaja 

prava na su enja u razumnom roku, na ime materijalne nadoknade, ne 

materijalne štete dosu en koji nov ani iznos i o kolikom nov anom iznosu je 

rije ? Da li su te presude kao takve sprovedene? Jednostavno interesuje nas 

suština koji su efekti ovih podnesenih i kontrolnih zahtjeva i tužbi u ovom 

pogledu? 

Svakako da je zna ajan napredak u radu sudova sa aspekta broja 

riješenih predmeta u 2008. godini što je svakako veoma zna ajno. Ali, smatramo 

za sagledavanje efikasnosti rada sudova i ostvarivanja prava na su enje u 

razumnom roku važno je da postoje i odre eni podaci. Recimo, koliko presuda 

nije tu ura eno u zakonskom roku, jer ako su u pitanju stotine ili hiljade presuda, 

onda svakako ne možemo govoriti o efikasnom radu i donošenju presuda u 

razumnom roku. 


Hvala vam. 

Bio je komentar, nijesam pogriješio. 

Odgovor na komentar poslanika Gošovi a predsjednica suda. 


Ja imam ove podatak, i dobi ete tokom zasijedanja sve što se ti e Zakona 

o zaštiti su enja u razumnom roku, sve kako je pojedina no išlo. Što se ti e 

presuda u zakonskom roku, Vi znate naslje e koje je mene do ekalo i time se

nijesam mogla baviti. Bavimo se od momenta kada nam Zakon o Sudskom 

savjetu daje mogu nost utvr ivanja odgovornosti sudija zbog neurednog vršenja 

funkcije. Na jednom od sastanaka predsjednika sudova zaduženi su svi 

predsjednici da prate rokove izrade odluke i svako drasti no prekora enje odluke 

da podnesu zahtjev za disciplinsku odgovornost sudija. 



Komentar kolega Pavlovi u ime Kluba PzP, pa kolega Mandi u ime 

Kluba Nove. 



Ja u iskoristiti ovaj komentar da se nastavim na ono što sam prethodno 

rekao. Dakle, mali je broj ljudi koji imaju povjerenja, istinskog povjerenja u 

crnogorsko sudstvo. Zašto? 

Evo imate primjer, imamo veliki šverc dvije i po tone kokaina. Kao što sam 

rekao srpska policija i BEA su to sproveli i nijesu obavijestili crnogorsku policiju 

za koju se nezvani no suška da odatle cure informacije, da bi u stvari svaka 

informacija data crnogorskoj policiji završila sigurno u krugovima toga narko 

kartela. Ali, ono što je tu strašno interesantno, nije što nije uklju eno crnogorska 

policija to je ve tre a, etvrta velika akcija protiv organizovanog kriminala 

regionalna u kojoj nije uklju ena crnogorska policija, nego je ono što se pojavljuje 

kao interesantan fenomen jeste da te policije se trude da uhapse te ljude dok su 

još van Crne Gore. Trude i se, dakle, da ih sprije e da do u do Crne Gore i tu 

na u siguran smještaj, sigurno sklonište. Trude se da uhapse te kriminalce koji 

su iz Crne Gore prije nego što do u na teritoriju na kojoj Vi i Vaša koleginica 

gospo a arapi , gospodin Veljovi i gospodin Markovi upravljate. To je bilo 

nedavno, kao što znate. Imali smo onu veliku akciju, tako e, regionalnih policija, 

vezano za 200-300 kg kokaina gdje su, tako e, crnogorski državljani hapšeni za 

koje mi nemamo nikakve podatke. Oni su ovdje tretiraju kao ugledni biznismeni 

itd. To imamo i sada gospo o Medenica. Ja ne vjerujem u crnogorsko 

pravosu e, ako vjeruje onaj koga ste osudili za 200 g. 

Gospo o predsjednice Vrhovnog suda, Vi ste, izme u ostalog, na elu ili 

da kažem Vi ste starješina i sudiji Jovani u koji je izrekao 33.000 drakonsku 

kaznu, pri tom pozivaju i se na jednu presudu koja je poništena pred Sudom za 

ljudska prava u Strazburu, predstavljaju i to kao uvo enje evropskog standarda. 

Vi ste starješina sudiji koji je izrekao etiri mjeseca za Lipce. 

Da Vas upozorim, Vi ste starješinama sudijama koji e sjutra suditi 

novinaru i fotoreporteru koji su dobili batine i krivi su zato što su radili svoj posao. 

Gospo o Medenica, crnogorska tranzicija ulazi u završnu fazu,kažu 

nudisti ku, u smislu da je potpuno ogoljena jedna autokratija, pa joj prema tome 

prijeti opasnost da i nasilje bude ogoljeno. Sve eš e se dešava da pojedini 

rukovodioci iz državne uprave daju ostavke, žele i da u zadnjem trenutku spasu i 

sebe i dušu. Pozivam vas, krajnje je vrijeme, ako želite nešto da uradite sada je 

trenutak, a ako ne, podnesite ostavku, jer ete u protivnom ostati vje no u onome

vicu - šta je bila zadnja želja Sadama Huseina, a to je da mu sudi vaše 

pravosu e. 


Hvala Vam. 


Vi ste pokušali, uvaženi predsjedni e, da kanališete ove komentare i 

diskusije koje o igledno nemaju nikakve veze ni sa sudskom vlaš u, a ni sa 

predsjednikom Sudskog savjeta u kojoj sam ja funciji ovdje. Ne mogu da 

shvatim da uvaženi poslanik nije pro itao Zakon o sudovima i Zakon o Sudskom 

savjetu, a time i nadležnost predsjednika suda, odnosno Ustav Crne Gore gdje 

su sve sudije samostalne i nezavisne. Kakav bi to sud bio kada bi predsjednica 

Vrhovnog suda mogla da diktira odluke? 

To da Vi nemate povjerenja u crnogorsko pravosu e, Vi ste to davno 

pokazali, jer kada su se vodili postupci protiv Vas, Vi ste napustili zemlju. 

Hvala. 


Li no je bilo i Vaše, molim Vas. Govorili ste o li nom stavu, o povjerenju, i 

li no Vam je odgovoreno. 

Nije bilo uvreda. Bi u precizan, ponovi u. Bilo je re eno - Vi ste pokazali 

da ne vjerujete u crnogorsko sudstvo, jer kada se protiv Vas vodio postupak Vi 

ste napustili zemlju. 

Molim Vas da zaštitite ovaj dom. Dobro je da mikrofon uvijek ne radi. 

Kolega Mandi u, izvolite. Želite li rije ? Izvolite. 

Kolega Mandi . 

ANDRIJA MANDI : 

Gospodine predsjedni e Parlamenta, prvo, želim u ime opozicije da 

iskažem protest što nijeste dali rije gospodinu Ko i Pavlovi u, mislim da ste to 

trebali uraditi, ali to je Vaša odluka i Vi ete snositi posljedice, jer ovo gledaju svi 

gra ani Crne Gore, bar oni koji iskazuju interes za skupštinske prenose. 

Gospo o Medenica, Vi ste šef sudske vlasti u Crnoj Gori, ne bih mogao 

da izdržim a da danas ne postavim jedno pitanje koje sam Vam postavljao ovdje 

u Parlamentu dok ste bili na elu tužilaštva, a mislim da Vas taj slu aj obavezuje 

i danas dok upravljate crnogorskim sudstvom. 

Kada je izvršen zlo in u Republici Srpskoj, koji su izvršili državljani Crne 

Gore, koji imaju imena i prezimena, postoji obilje dokaza od kojih sam ja u ovom 

parlamentu predstavio jedan dio, djeca koja su ro ena na taj dan danas se 

približavaju tome da postanu punoljetna, naše sudstvo, za koje ste iznijeli danas 

toliko podataka kako je vrlo efikasno, nije uspjelo, zajedno sa tužilaštvom, da taj 

proces pokrene do današnjeg dana na pravi i valjan na in. U me uvremenu su 

se pojavljivali i novi dokazi. Imamo u Sarajevu nove podatke o agenturi koju je 

muslimanska obavještana služba uspostavila u Crnoj Gori, o zadacima tih ljudi 

na uvla enju Vojske Jugoslavije u rat u Bosni i Hercegovini, konkretne podatke o

državljanima Crne Gore koji su izvršili ratne zlo ine u Republici Srpskoj. Još 

nemamo nikakve valjane aktivnosti od strane našeg sudstva i od strane našeg 

tužilaštva da se taj slu aj na jedan kvalitetan na in procesuira i da dobijemo 

kona no epilog. 

Imamo problem da smo neke druge slu ajeve otvorili tako što smo u 

zatvore poslali ljude koji su sjedjeli ovdje u ovom parlamentu i prema kojima se 

ponašamo kao prema zadnjim kriminalcima, odnosno Vi se ponašate kao prema 

zadnjim kriminalcima. Ne možemo prihvatiti tretman prema bivšem poslaniku 

Buji u kao prema zadnjem sjecikesi, prema ljudima koji su osumnji eni za zlo in 

u Kalu erskom lazu, a da istovremeno ljude koji su inili ratne zlo ine na nekim 

drugim prostorima i koji su dostupni organima Crne Gore pozivamo da dolaze na 

glasanje da daju svoj glas za vladaju u strukturu, odnosno za projekte koje 

zastupaju vladaju e stranke. 


Hvala Vam. 

Povreda Poslovnika. Izvolite, kolega Radulovi u. 


Žarko želim da ovaj dom bude po mnogo emu crnogorski, u pozitivnom 

smislu. Ne volim da li i na pojedine visoke domove ni u okruženju ni u svijetu. 

Gospo o Medenica, ve nekoliko puta, ve nekoliko godina sa polure enicom, 

sa nedovršenim iskazom, sa polukomentarom šaljete u javnost neke poruke koje 

se mogu itati ovako ili onako kada su u pitanju pojedini poslanici Pokreta za 

promjene, posebno Ko a Pavlovi . 

Zato Vas molim, ukoliko imate išta da kažete u vezi nas, javno to 

saopštite, jer svi smo mi ljudska bi a i možemo da reagujemo na ovakav ili 

onakav na in, zavisno od toga što smo i kako smo raspoloženi, što smo 

doru kovali jutros i kako smo pošli iz ku e, ali znajte da moramo da se vratimo 

toj ku i, me u te komšije, jer u ovoj sredini jedna rije , jedna injenica može 

dobiti sasvim neku drugu konotaciju. Zna i, ja sigurno nijesam ovakvom 

današnjom pri om zadovoljan i odnosom, ali Vi ste je inicirali. Zato Vas pozivam, 

ukoliko imate išta da kažete, od kada smo se rodili i o našim roditeljima, kažite. 


Hvala. 

Nisam uo što je povreda Poslovnika, ali dobro. Možda smo malo 

doprinijeli razjašnjavanju ovoga što je bilo prethodno sporenje. 

Komentar u ime Kluba DPS-a poslanik Miloševi . Izvolite. 

TARZAN MILOŠEVI : 

Gospodine predsjedni e, uvažena predsjednice Vrhovnog suda, poštovani 

poslanici, 

Za mene Izvještaj djeluje impresivno, i broj riješenih predmeta po svim 

sudovima i njihova ažurnost je na najve em nivou. Standar sudija i uslovi 

zna ajno su unaprije eni u odnosu na prošlu godinu. Me utim, znamo da

izvještaji Evropske komisije nisu baš na tom fonu, ali smo svi svjesni, možda 

gra ani nisu u suštini, ali ljudi koji su pravili Izvještaj, možda na lokalnom ili na 

državnom nivou, znaju da je Izvještaj miks onoga što dostavi pravosu e, Vlada, 

Skupština, politi ke partije, civilno društvo i mediji. Onda svak izvla i ono što je 

za njega politi ki najprofitabilnije i onda ga tako tuma i. 

Htio sam konkretno da postavim pitanje. U ovakvom ambijentu koji se 

stvara, svjedoci smo i danas tog ambijenta, govorio bih isto o profesiji, da li je 

ovim stepenom ažurnosti i aktivnosti bio ugrožen ili može biti ugrožen kvalitet 

donesenih presuda? Da li ambijent koji je stvoren u pravosu u i oko sudija može 

sa uvati dignitet gra ana i ljudi koji su optuženi? Dok se ne donese presuda, 

znamo da ti ljudi nisu krivi. Da li u takvom ambijentu sudije mogu biti dovoljno 

profesionalne da svoj posao završe do kraja? 

Ne žele i nikoga da amnestiram od ogovornosti, mislim da se stvara 

ambijent da je lakše donijeti presudu možda koja je ve a, jer je onda bolji neki 

sud javnosti nego donijeti manju presudu ili odrediti pritvor bolje nego da se neko 

brani sa slobode. Siguran sam da svi koji uti emo na takav ambijent snosimo 

odgovornost prema gra anima protiv kojih se vode postupci, ne ulaze i u suštinu 

kakva e biti presuda. Zahvaljujem. 


Hvala, kolega Miloševi u. 

Izvolite. 


U suštini i te kako je važno imati kvalitet pored efikasnosti i na tome se 

radi, prate se kroz sudsku praksu i kroz vije a koja e se formirati na nivou 

Vrhovnog suda, kroz Centar za edukaciju i kroz stalne inicijalne i permanentne 

obuke. Normalno, prilikom ovakvog procenta ažuriranja predmeta može se desiti 

da u izvjesnoj mjeri i nemamo potrebni kvalitet, ali ne da bi ugrozio 

funkcionisanje i zakonistost rada sudova. 

Što se ti e digniteta optuženih, sud je taj da uva u mjeri koje mu zakon 

propisuje, a uva time što, evo, ja koja imam ovlaš enja kao predsjednik 

Vrhovnog suda ne dozvoljavam da se optuženi, dok nisu pravosnažno osu eni, 

slikaju u sudnici, upravo uvaju i ih od osude prije osude. 

Što se ti e samog ambijenta, sud na to ne može uticati. Sigurno sam 

ambijent ne uti e na odluke sudova ho e li izre i zatvorsku kaznu, ho e li se 

opredijeliti na jemstvo ili e se opredijeliti za pritvor kao mjeru obezbje enja u 

istrazi. Hvala. 


Hvala Vam. 

Idemo u raspravu u punom kapacitetu. 

Kolega Sekuli , a poslije njega kolega Damjanovi , kolega Spahi , kolega 

Danilovi , koleginica Jonica, kolega Nebojša Medojevi . Dovoljno sam najavio. 

Izvolite.



Uvažena predsjednice Vrhovnog suda, cijenim da sa ovim Izvještajem ne 

treba da budete zadovoljni samo Vi, nego sa ovim izvještajem treba da budu 

zadovoljni i poslanici crnogorske Skupštine koji su, makar u jednom malom 

dijelu, doprinijeli da rad sudova bude mnogo efikasniji, a i ukupna crnogorska 

javnost. 

Nekoliko cifara koje smo ovdje imali prilike da ujemo, i ono što smo imali 

prilike da pro itamo u ovom izvještaju, zaista su impresivne. To je pomenuo i 

kolega Miloševi . Zna i, smanjen je zaostatak krivi nih predmeta za cijelih 

66,26%, odnosno 35.533 stara složena predmeta u izvještajnoj godini. Mislim da 

ovome nemamo šta da dodamo ili oduzmemo, bilo da dolazimo iz vlasti ili 

opozicije. 

U Vrhovnom sudu i Apelacionom sudu na kraju izvještajne godine nije 

ostao nijedan nezavršeni predmet iz 2007. i ranijih godina. Uvažene kolege, 

podsjetimo se svi zajedno šta je to bilo u tim ranijim izvještajima i o emu smo 

sve razgovarali u ovom istom parlamentu i na koji na in smo svi zajedno 

reagovali na ono što je pisalo u izvještajima vezanim za pravosu e. Vrhovni sud 

Crne Gore 100% riješio predmete, Apelacioni sud, zna i, govorim o 2007. i 

ranijim godinama 100%, Upravni sud Crne Gore 99%, Viši sud u Podgorici 

78,50%, Bjelopoljci su nešto ažurniji, efikasniji 92,37%, Privredni sud u Podgorici 

i osnovni sudovi su nešto slabiji u tom prosjeku, ali ako vidimo šta sve piše u 

izvještaju, vidje emo da je i njihova optere enost mnogo ve a. Zna i, 

podsje amo ukupno pregled rada sudova u 2008. godini u svim vrstama 

predmeta zna i 159.990 predmeta. Zna i, otprilike, ako imamo najmanje dvije 

stranke u po jednom predmetu, otprilike svaki Crnogorac maltene iza e pred 

sud. Zna i, kada govorimo o sudovima i crnogorskom pravosu u zaista moramo 

imati sve ovo u vidu ina e emo napraviti grešku,tim prije što ovdje imamo i 

optere enost pojedinih sudova, odnosno sudija po predmetima. Broj predmeta u 

radu po sudijama optere enost, recimo, govorim o osnovim sudovima koji su 

najviše optere eni, zna i, imamo na Cetinju po jednom sudiji 911 predmeta. To 

zna i ako malo vidimo broj radnih dana, otprilike po etiri predmeta dnevno. 

Moramo da razmislimo da li smo, zaista, kao država obezbijedili tim sudijama sve 

ono što su uslovi za njihov rad. Zna i, da li ima prostora da svi zajedno 

razmislimo, a posebno predsjednica Vrhovnog suda, da pokušamo da taj broj 

predmeta smanjimo na taj na in što emo pove ati broj sudija. 

Naravno, bilo je rije i ovdje, govorile su uvažene kolege o tome, da smo 

mi sudijama poboljšali njihov materijalni status i sve ono što može uticati na 

njihov odnos prema poslu, ali mislim da ako ijedan segment društva zaslužuje 

našu pažnju to je pravosu e. Zaista, mislim da tu ima još dovoljno prostora, ne 

samo rješavanje materijalnog odnosa nego i o onome što je rješavanje njihovih 

stambenih pitanja. Vidimo u ovom izvještaju da jedan broj sudija još uvijek nema 

riješeno stambeno pitanje, što je nedopustivo za jednu državu koja želi da što 

prije do e u Evropu i koja želi da zaista pokaže da na tom evropskom putu ima 

snage i kapaciteta da svoje pravosu e dovede na onaj nivo koji imaju razvijene 

evropske države. Kažem još jedanput, optere enje posebno je sve ono što se

dešavalo u prethodnom periodu. Ne smijemo zaboraviti, ne smijemo zaboraviti 

da je broj sudija u pojedinim sudovima zaista bio izuzetno nizak u prethodnom 

periodu, tako da je i na ovaj na in u injenino zna ajno poboljšanje. 

Ono što može sve nas da raduje jeste da je efikasnost pravosu a 

posebno velika u rješavanju teških i složenih predmeta kada je u pitanju 

gra anska parnica, odnosno težih predmeta kada je u pitanju krivica. Zna i, bez 

ikakve dileme, kada pogledamo ovaj pregled neriješenih predmeta, recimo, 2007. 

i ranijih godina po vrstama predmeta, vidje emo da tu stanje jeste 

zadovoljavaju e. Sa druge strane, prosto je neshvatljivo da imate nezavršene 

predmete iz 2004. i 2005. godine. Podsjetimo se svi zajedno na onu našu 

maksimu da je spora pravda gotova nepravda. 

Kada govorimo o statistici mogli bismo tako nabrajati do ujutro. Zaista je 

ovaj materijal dobar i pregledan, ini mi se mnogo druga iji od onih drugih 

materijala koje smo imali prilike da vidimo. Ono što posebno meni privla i pažnju 

jeste što sam iz tih po etnih komentara naših uvaženih kolega iz opozicije uo 

puno, rekao bih, grubih ocjena na ra un onoga što je crnogorsko pravosu e 

danas. Naravno, ne samo da se ne slažem iz politi kog ugla sa tim ocjenama, 

cijenim da je evropski izvještaj vrlo jasan kada je u pitanju pravosu e. Imamo 

zna ajan napredak, jer vjerujte da je i mali korak naprijed mnogo bolji nego 

stagniranje ili korak unazad. Cijenim da je jedan dio tih komentara, uo sam i od 

predsjednice Vrhovnog suda, dio neznanja, odnosno neupu enosti naših kolega 

vezano za pravnu materiju, a sa druge strane cijenim i da ima onih koji žele da 

politi ki uši are na onome što je kritika prvosu a, i ini mi se da je to pomalo 

moderno. Molim vas samo da ne zaboravimo da smo mi posebna grana vlasti u 

odnosu na pravosu e, zna i, mogu e da bi ljudi koji se bave sudskim funkcijama 

imali šta da kažu u odnosu na naš rad. Mi smo u prilici da javno kritikujemo ili 

hvalimo ili imamo poseban odnos prema njihovom radu. Ja vas molim da ipak 

imamo u vidu da i Ustav ima tu podjelu na izvršnu i sudsku i zakonodavnu vlast. 

Molim vas da budemo i malo konkretniji kada je u pitanju odnos politike 

prema pravosu u. Vidjeli smo da smo se, zaista,potrudili u prethodnom periodu, 

posebno izvršna vlast,kroz Ministarstvo pravde i njihove predloge zakona,da 

pomogne da sudovibudu mnogo ažurniji. Ono što možda sve zajedno treba da 

nas brine u jednom trenutku jeste injenica da, posebno kada su u pitanju 

osnovni sudovi, broj predmeta koji nisu potvr eni, odnosno broj predmeta koji su 

ili vra eni na ponovnu presudu ili su ukinuti iznosi nekih 35%, što je možda visok 

procenat, ali opet, sa druge strane,moramo re i da u osnovnim sudovima 

naj eš e rade sudije sa najmanje iskustva, pa je možda to neka olakšavaju a 

okolnost, naravno olakšavaju a za ukupan statisti ki pregled, ali ne olakšavaju a 

za one stranke koje su možda tim presudama na neki na in bile i povrije ene. 

Mislim da crnogorska javnost i svi mi zajedno možemo da budemo 

zadovoljni sa onim što je do sada ura eno. eka nas još puno posla ne samo u 

pravosu u nego u svemu onome što zna i i državna uprava i ono što zna i rad 

zakonodavne i izvršne vlasti. Cijenim da ne e biti nijednog razloga da svi mi kao 

poslanici, bez obzira dolazimo li iz vlasti ili opozicije, prihvatimo ovaj izvještaj i na 

taj na in pokažemo još jedanput podršku pravosu u u onome što zna i njihov 

budu i rad. Hvala.


Hvala, kolega Sekuli u. 

Kolega Damjanovi je sljede i prijavljeni. Neka se pripremi kolega Spahi , 

pa Danilovi . 



Poštovana Skupštino, poštovana predsjednice Sudskog savjeta, poštovani 

gra ani, 

Prije nego što nešto više kažem o samom Izvještaju, mogu da 

konstatujem da je nakon naše diskusije na Odboru za politi ki sistem i pravosu e 

od 17. septembra ove godine, a povodom slu aja deportacije, uslijedio Vaš 

korektan odgovor i pisani izvještaj o hronologiji postupanja suda u tom slu aju. 

Kona no, možda je i koincidencija što je upravo nakon toga taj proces pokrenut s 

mrtve ta ke i što e dobiti svoj epilog na sudu. Znate kako? Sama injenica da su 

ljudi u pritvoru ve gotovo godinu dana, da se radi o porodi nim ljudima koji da 

su htjeli davno bi otišli iz Crne Gore, kao i ljudima državnim službenicima iza 

kojih je u to vrijeme stajala cijela državna hijerarhija, ukazuje da nema potrebe da 

se ovakvi slu ajevi odugovla e i da zaista sudstvo mora da primijeni praksu 

pravednog i brzog su enja. Dakle, o tome kome su i kako ljudska prava 

povrije ena, vjerovatno e biti govora i poslije okon anja sudskog procesa. 

Druga stvar, svima nama, kada ve pravimo ocjene i zaklju ke povodom 

ovakvih izvještaja, apelujem - dajte da ne prepisujemo Izvještaj iz prošle godine. 

Dakle, ovdje imam Izvještaj iz 2007. godine i zaklju ak, dakle ocjena broj 1 - 

donošenje Ustava Crne Gore itd. isti je kao ocjena broj 2 iz ovog zaklju ka.Nema 

potrebe. Da budemo malo kreativniji i da pristupamo ovome mnogo ozbiljnije. 

Ono što me je malo za udilo, bio sam prisutan kada smo razgovarali oko 

izvještaja o progresu za ovu godinu, jeste da ste olako prešli preko injenice i da 

ste se složili sa samim izvještajem i da ste olako prešli preko injenice da je tamo 

kazano kako i dalje postoji politi ki uticaj na pravosu e. Kolega Mili e se 

kasnije baviti konkretno sa tim dijelom Izvještaja. Mene samo interesuje koji su 

bili razlozi da malo ne komentarišete taj dio pred ljudima iz Evropske komisije. 

Konkretno o samom Izvještaju.Ponovi u nešto što sam Vam rekao i na 

odboru.Prvo smatram da, zaista, postoji problem što u Sudskom savjetu nema 

nijednog sudije osnovnih i viših sudova, koji ine 90 ili 95% svih sudija. Znam 

kako se biraju predstavnici sudija u Sudskom savjetu, da postoji opšta sjednica 

sudija i sticajem okolnosti tamo su etiri sudije Vrhovnog i Apelacionog suda. 

Znate kako? Kada ljudima ostavite da biraju bez mehanizama za predstavljanje 

nekog nižeg ranga kao što su osnovni i viši sudovi, ljudi e po difoltu da biraju 

one ljude koji su u vrhu piramide. Mora se i i na izmjene Zakona o Sudskom 

savjetu da bi izvještaji bili kompletniji, da bi saznanja bila kompletnija.Mislim da je 

problemati no da tu nema predstavnika viših i osnovnih sudova. 

Druga stvar, tako e se nadam da e se do kraja rasvijetliti plja ka 

blagajne u administrativnom uredu Vrhovnog suda injenicom da je on prestao

da radi danom konstituisanja Sekretarijata Sudskog savjeta. Dakle, samo da se 

prestankom njegovog rada ne ostane ta afera nerasvijetljena. 

Dalje, ovdje smo govorili na Odboru da nije bilo statistike za Privredni sud 

u Bijelom Polju, o tome u malo kasnije. Meni je drago da je statistika tu. Na 

strani 37 je injenica da je ostvareno oko 1.000.000 eura i još 100.000 dolara po 

osnovu oduzimanja imovinske koristi pravosnažnim sudskim presudama u 

slu ajevima organizovanog kriminala. Ako ima tih slu ajeva devet riješenih, ja 

zaista smatram da se radi o minornom iznosu u odnosu na težinu djela koja su 

bila u injena kroz te slu ajeve organizovanog kriminala i ovdje nam nešto govori 

da nam politika u oblasti oduzimanja imovine kriminalcima nije dobra. 

Složi u se sa konstatacijama na strani 39 o lošem materijalnom položaju 

stru nog saradni kog kadra, lošem materijalnom položaju državnih službenika i 

namještenika. Imam malo dilemu kada vi kažete da je sudstvo 

nezavisno.Zaboravili ste da kažete da budžet pravosu a nije nezavisan i da je to 

ona karika koja nedostaje da bi sudstvo bilo do kraja nezavisno, a onda bi se, 

pretpostavljam, i ovaj materijalni položaj popravio. 

Na strani 40 i 150 ovog izvještaja imamo probleme koji su vezani sa 

optere enjem sudova nekim slu ajevima koji bi trebali da se izmjeste. ini mi se 

da ovdje još dovoljno o tome ne razmišljamo.O formiranju, eventualno, agencije 

za naplatu ili neke ustanove koja bi rasteretila sudove ovog dijela koji optere uje 

rad sudova tzv.” prostih” predmeta. 

Na strani 53 - 16.203 izvršna predmeta. Mogu vam re i da se isti rješavaju 

veoma sporo i da je izvršiti sudsku presudu, pogotovo neku naplatu, blokirati 

ne iji ra un no na mora u Crnoj Gori. To znaju svi oni koji imaju posla sa sudom 

i sa dužnicima. 

Strana 108 - o ajan kvalitet rada sudova u Kotoru i u Ulcinju. Oko 50% 

potvr enih presuda iz krivi nih djela. Po meni katastrofa. Zna i, malo da se 

bavimo i onime što treba da uradimo da unaprijedimo ove stvari. 

Gotovo 2/3 svih presuda u Crnoj Gori je osloba aju e. Svega 1/4 presuda 

zatvorskim kaznama rezultira. Konstatujem da je kaznena politika veoma blaga i 

da ona u stvari i motiviše, nažalost, u ionice krivi nih djela da ponavljaju isto. 

Imali smo slu aj u Bijelom Polju sa potvrdama nekih pravosnažnih presuda. 

Dakle, veoma, veoma blaga kaznena politika. 

Malo bih se pozabavio i sa radom privrednih sudova, jednog polja koje je 

potpuno zanemareno i kome nije data dovoljna pažnja u ovom izvještaju i uopšte 

kada se govori o pravosu u.Zanemarujemo injenicu da imamo dva privredna 

suda u Podgorici i u Bijelom Polju koji imaju ogromne, ogromne nadležnosti u 

dijelu koji se ti e privrede Crne Gore, uvo enja ste aja, privatizacije itd. Ja sam u 

tom smislu gospodi Draganu Rako evi u, još 13. maja i gospodinu Muzaferu 

Hadžajli u u Bijelom Polju, tako e 13. maja, uputio dopise da mi daju informacije 

o broju ste ajeva koje su vodili njihovi privredni sudovi i detaljne informacije oko 

sudbine državne imovine. Naravno, od gospodina Rako evi a do danas nisam 

dobio odgovor, iako ste, mislim, i Vi urgirali. Gospodin Hadžajli mi je prvi put 

poslao odgovor, kako to nije posao ovog suda. Ja sam onda bio uporan pa sam 

2. juna opet napravio dopis i obrazložio mu da to jeste posao, poslao mu 

dokumentaciju iz koje se vidi i gdje Privredni sud ima nadležnosti. On mi nije

odgovarao. Pretpostavljam na Vašu urgenciju, dobio sam odgovor gdje mi kaže 

da je broj ste ajnih postupaka bio 29 u tom sudu. Samo u pomenuti preduze a 

koja su bila predmet ste aja, a radnici tih preduze a najbolje znaju o kakvim se 

preduze ima nekada radilo i kakva im je danas sudbina. Dakle, Mladost - Bijelo 

Polje, Jaki - Pljevlja, Beranka, Eksportdrvo Kolašin, Ciglana „Rudeš“ Berane, 

Ski - centar Durmitor itd. Naravno, gospodin Hadžajli mi je ovdje odgovorio da 

nije u mogu nosti da odgovori na pitanje kolika je vrijednost imovine, odnosno 

prodatih akcija od strane države itd. 

Meni je žao što jedan broj sudova u Crnoj Gori radi. Zakon o 

insolventnosti, u njegovom lanu, mislim da je lan 15, jasno govori da postoji 

potreba da ste ajni upravnici koje imenuje ste ajni sud i koji prati kompletan 

postupak redovno mjese no izvještavaju detaljno ste ajne sudije o tom postupku 

i naravno, jedna ažurna dokumentacija i ažurno vo enje postupka u tim 

sudovima omogu ilo bi da sudovi imaju tu dokumentaciju kod sebe uvijek i da 

mogu da odgovore poslanicima i gra anima. Kažem, radi se o višemilionskoj 

imovini nekadašnjih državnih giganata koji su kroz metode ste aja rasprodati i 

privatizovani. Desilo se jednostavno da je ta imovina, pogotovo na sjeveru Crne 

Gore, prešla u ruke privatnih ljudi. Ne znam kako i kojim kanalima, manje-više svi 

ste ajni postupci su okon ani privatizacijama koje su veoma problemati ne. 

Drugim rije ima, ho u da kažem da postoji potreba da tamo gdje je malo sudija, 

možda je tih pet sudija u Privrednom sudu u Bijelom Polju malo, ak je jedan od 

njih mislim i suspendovan,možda postoji potreba da, zato što pokrivaju pola 

Crne Gore, njih bude više. Njihova norma je, recimo, tri puta manja od norme 

sudija u Privrednom sudu u Podgorici, tri puta manje predmeta imaju po sudiji, tri 

puta manje završenih predmeta itd. Dakle, da malo usmjerimo pažnju na njihov 

rad. Dešavaju nam se slu ajevi da imamo da se etiri godine nakon privatizacije 

u Ulcinju hotela "Otrant" donosi presuda Privrednog suda gdje se kaže da je 

privatizacija bila takva i takva.Potpuno deplasirano. Dešavaju nam se slu ajevi 

da imamo problem da jedno preduze e koje nelegalno posluje nekoliko godina 

kao što je Ski centar Durmitor na Žabljaku, ne možemo da izbrišemo iz registra. 


Hvala Vam. 

Slede i prijavljeni je kolega Spahi . Izvolite. 

ERVIN SPAHI : 

Poštovani predsjedni e, poštovane koleginice i kolege, uvaženi gra ani, 

Pravo je napisano za budne. Ko ne vodi brigu o svojim pravima može ih 

izgubiti - kaže jedna latinska izreka. 

Izvještaj, što je bilo i za o ekivati, pun je statisti kih pokazatelja iju 

vjerodostojnost, s obzirom na autoritet insitucije koja ga podnosi, ne treba 

dovoditi u sumnju. Izvještaj sadrži podatke o radu Sudskog savjeta, opis i analizu 

stanja u sudovima, detaljne podatke za svaki sud o broju primljenih i rijšenih 

predmeta u 2009. godini itd. 

Iz statisti kih pokazatelja se može izvu i zaklju ak koji su sudovi radili 

dobro, a koji ne i dovoljno dobro. Interesantno je ovdje ista i podatak do koga se

dolazi uvidom u ovaj materijal da je Viši sud u Bijelom Polju uspješniji u obavljaju 

povjerenog mu zadatka od Višeg suda u Podgorici, a da u isto vrijeme prednja i 

po broju suspendovanih sudija. Ukoliko se ne varam, ak su dvojica sudija koji su 

pohvaljeni za svoj rad u ovoj izvještajnoj godini ove 2009. godine stali na „trule 

daske“. 

Višim sudom u Bijelom Polju mogla bi se ponositi Evropa što itam ovih 

dana u doma oj štampi. Ako bih davao li nu ocjenu na osnovu uvida u ovaj 

izvještaj ona bi bila globalno gledano, iako je u injen zna ajan napredak 

pogotovo, u rješavanju zaostalih sudskih predmeta iz prethodnih godina, ostaje 

još dosta prostora za efikasniji rad kako bise poboljšao kvalitet rada i otklonile 

uo ene slabosti. 

Ovdje se može postaviti i jedna dilema - da li ažurnost i kvantitet u 

rješavanju presuda prati i njihov kvalitet, jer ne smijemo gubiti iz vida da smo 

država koja po glavi stanovnika ima najviše sudija, najviše ljekara, najviše 

zaposlenih u obrazovanju. Po broju sudija na 100.000 stanovnika ispred nas su 

samo Hrvatska, Slovenija i Monako. Ono na što treba obratiti pažnju je da se 

mora povesti ra una i o zaradama službenika i namještenika, jer bez njihove 

angažovanosti ispred koje mora i i i motivisanost za rad, nema ostvarivanja pune 

efikasnosti i kvaliteta rada u sudstvu. Treba napomenuti da je puno toga ura eno 

i na poboljšanju uslova za rad sudova, kao i na tehni koj opremljenosti svih 

sudova. 

Koje su osnovne primjedbe? Najviše je žalbi u odnosu na odugovla enje 

su enja i nesprovo enje sudskih odluka. Ono što ne ete na i u ovom izvještaju 

je šta je u injeno na implementaciji ustavnih i zakonskih odredbi o zastupljenosti 

manjinskih zajednica u sudskoj vlasti u Crnoj Gori, budu i da smo se na to 

obavezali i Ustavom i zakonom i preuzetim me unarodnim obavezama, jer ne 

može se govoriti o demokratiji, slobodi i pravdi ukoliko manjine nisu integrisane u 

sve pore vlasti. Zato u ja dati jedan mali statisti ki prikaz o zastupljenosti naroda 

kome i sam pripadam kada je u pitanju sudska vlast. 

Sudski savjet - procenutalna zastupljenost 0, ili nijedan. Me u onim 

slikama u ovom izvještaju ja ih nisam mogao prona i. Izmještanjem izbora sudija 

izvan Parlamenta željela se obezbijediti nezavisnost sudija, ali smo dobili da su 

sudije postale zavisne sada od Sudskog savjeta ili pojedinaca u Sudskom 

savjetu koji imaju manji legitimitet od Parlamenta i za koji ne možemo re i da je 

depolitizovan, s obzirom na na in izbora na koji se bira Sudski savjet. 

Sudije mogu biti nezavisne jedino ako ih prepustimo njihovoj savjesti i 

profesionalizmu. Crna Gora je veoma heterogena, multinacionalna i 

multikulturalna država, sa ponosom to isti emo u svakoj zgodnoj prilici, a da li je 

ta slika našla svoj odraz i u sudskoj vlasti pogledajmo. Vrhovni sud - od 14 - 

jedan, govorim o Bošnjacima i Muslimanima, Upravi sud - od devet jedan, 

Apelacion sud - jedan, ili procenutalno u ova tri suda 9,37%, Privredni sud u 

Podgorici - nema, Viši sud u Bijelom Polju - od 16 bilo ih je tri, sada su dva 

suspendovana, u Podgorici od 33 imate samo jednog itd. U Baru ih nema. Kada 

su u pitanju pripadnici albanskog naroda onda je stanje kudikamo gore. 

Ako neko pokuša da ovakvo stanje u sudovima brani argumentacijom da 

su manjinski narodi intelektualno inferiorni, te da ne mogu položiti i da pro u

testiranje i da im se ne mogu dati ura eni testovi, a takve smo izjave uli i na 

Odboru, što nije ništa novo, ako se sjetimo samo upisa pitomaca na Policijsku 

akademiju u Danilovgradu, onda sam posve siguran da ti i takvi ne rade dobro 

svoj posao. Najobi nija fudbalska selekcija po školama i fakultetima e, uz 

stipendiranje pripadnika manjinskih zajednica, doprinijeti daleko ve em ugledu 

sudstva, kako na doma em, tako i na stranom terenu. 

I najnovijem izvještajem Evropske komisije, koji iako ukazuje na izvjesne 

pozitivne pomake u ovoj grani vlasti, ne možemo biti zadovoljno. Nije važno 

kakvo mišljenje mi imamo o sebi, ve kako mišljenje drugi imaju o nama, a 

mislim da je prošlo vrijeme kada nas je itavi svijet mrzio zbog našeg 

slobodarskog i ratni kog duha i intelektualne superiornosti. Da stvari idu na bolje 

mogli smo se uvjeriti ovih dana. Presuda kojem je Andrej Nikolaidis proglašen 

krivim i osu en svakako e doprinijeti da statisti ki pokazatelji o radu sudova u 

ovoj godini budu bolji a kaznena politika oštrija. Samo žalim što ista sudbina nije 

zadesila i književnika Jevrema Brkovi a za koga ste, predsjednice Sudskog 

savjeta, izjavili, kada ste bili državni tužilac, da ete ga tužiti za klevetu, jer Vas je 

optužio da ste bili na dubrova kom ratištu ranih 90. godina kada budete imali 

povjerenje u sudstvo. Povjerenje u sudstvo sada imate, ali je na žalost, prošao 

rok za tužbu, kako bi ova dva ratna huškaša stigla zaslužena kazna i zapamtili bi 

za sva vremena i dželata i šegrta, i Stradun i Mokru Goru. Ovoj dvojici bi trebalo 

pridružiti i još jednog književnika Miliku Pavlovi a koji je imao jednu opasnu 

organizaciju i udruženje koje se zvalo "Javnost protiv fašizma", pa da svi vide 

gdje sunce ne grije i nije grijalo Ibrahima iki a, jer se sada protiv njega vodi 

postupak za to što nije pristao na amneziju. Toliko i hvala. 


Pravo na komentar. 


Dozvolite mi prvo da komentarišem ovo što je na jedan veoma znaven 

na in istakao kolega poslanik Damjanovi , pa u mu ja u dijelu što smatram 

neophodnim i odgovoriti. 

Mislim da ste me možda pogrešno protuma ili na Nacionalnom savjetu i 

na Odboru, da nijesam dala komentar na politi ki uticaj. Ja jesam dala komentar 

u dijelu što se u Izvještaju govori da oni politi ki uticaji vide u na inu izbora i 

objasnila sam da u evropskim državama i rekla primjere, kako se izbor u suštini 

sprovodi sudija gdje direktno predsjednik države odnosno izvršna vlast imaju 

uticaja. Ono što je poslije toga rekao gospodin Mili mislim da je prava stvar, 

ho emo da znamo koje su to odluke koje su donesene pod politi kim uticajem i 

onda emo se baviti i ovom ocjenom. 

Što se ti e na ina izbora, na in izbora u Sudskom savjetu je regulisan 

zakonom. Na listi za izbor lanova Sudskog savjeta bilo je mnogo sudija 

Osnovnog suda. Medjutim, lista ide na tajno glasanje, konferencija sudija bira, pa 

nije logi no baš da izaberu sudije Vrhovnog suda za to što su oni stalno u 

kontroli i oni su ti koji u suštini na ovaj ili onaj na in iniciraju postupke protiv

sudija. Nijesu baš omiljeni i ne bih rekla da je to presudno za to što su na visokoj 

sudijskoj funkciji da budu birani. 

Što se ti e oduzimanja imovine. Znali ste da podstoje e zakonsko rješenje 

dalo je pravo samo da se oduzme ono što je pribavljeno krivi nim djelom. Ova 

nova rješenja koja su nam dostupna i koja e nam biti dostupna da e nam širinu 

proširenog oduzimanja imovinske koristi i onda emo, vjerovatno, imati mnogo 

više toga. 

Što se ti e sudskog budžeta. Pa vi ste parlamentarci i odlu ili tako. Nijeste 

dali samostalnost sudskom budžetu. Ispravite to. 

Što se ti e privrednih sudova, u cjelosti se slažem. Mnogo toga je i bilo i 

naslijedjeno i mnogo toga traje, nešto se privodi kraju, ali e sigurno to biti pod 

posebnom pažnjom. 

Diskusija gospodina Spahi a nije u kontekstu današnjeg Izvještaja o radu i 

u suštini ne vidim šta je on htio re i i kome je htio poruku poru iti. Možda u dubini 

svoje duše znam, ali ne u to danas re i. Ono što ho u da kažem, Vi ste danas 

izrekli jednu strašnu optužbu i mora ete to da dokažete, a to je da Sudski savjet 

unaprijed daje testove kandidatima i da oni, nakon toga, polažu. Što se ti e 

zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda da vam kažem primjera radi, na 

konkurs,na pet konkursa za sudije Osnovnog suda u Podgorici nijedan Albanac, 

nijedan Musliman ili Bošnjak se nije javio. Je li to nešto je na adresi Sudskog 

savjeta, što bi trebao u tom dijelu da afirmiše da se oni jave? Mnogi konkursi su 

takvi bili. Što se ti e strukture zastupljenosti da li ste namjerno presko ili 

Privredni sud u Bijelom Polju? Da li ste namjerno presko ili sud u Beranama, 

Rožajama, gdje imamo ve insko stanovništvo, ne ve insko, ali participira 

polovina muslimanskog? Plav i ostalo? Da li ste namjerno presko ili da su 

predsjednici suda u Rožajama, Privrednog suda u Bijelom Polju, suda u Plavu, 

tako e Muslimani? Prema tome, mislim da najmanje trebate to da uputite 

Sudskom savjetu. 

To bi bilo sve. Hvala. 


Samo oko jedne stvari da pomognem , ne za to što sam slab na 

predsjednicu Vrhovnog suda nego na injenice sam slab. Predsjednica nije 

rekla, a znam to dobro, da želi, kroz stipendiranje, kroz druge modele, da upravo 

rješava ova pitanja koja su stvar objektivnosti i vremena koje je pred njom, a time 

podsti e i ovaj dio problema da se rješava, stimulišu i studente iz manjinskih 

populacija da budu oni koji mogu biti pripremani za sudske funkcije. Mislim da se 

ušlo u rješavanje problema i da rezultat ne može do i preko no i, naravno. Dugo 

godina iza toga je zaostatak napravljen veliki, ali da je model i volja pokazana. 

Toliko, da ja nešto pomognem razumijevanju u Parlamentu. 

Kolega Spahi , 

ERVIN SPAHI : 

Gospodine predsjedni e, ja nijednom rije ju nijesam rekao da se daju 

ura eni testovi, ja u pro itati, jer za to što je bilo takvih stavova na Odboru 

danas. Manjinski narodi su intelektualno inferiorni te da ne mogu da prodju

testiranje, te da im se ne mogu dati ura eni testovi, a takve smo izjave uli na 

Odboru. Prema tome, nijesam kriv što neko slabo uje. 

Drugo, zašto nijesam pomenuto Sud u Rožajama? Kako u da pomenem, 

ako je nacionalna struktura u Rožajama 90% Bošnjaci, a od etiri sudije imate 

dva pravoslavca i dva bošnjaka, da li je to afirmativno da kažu da su nacionalne 

manjine zastupljene procentualno u Rožajama? Po meni to nije. 


Iznad procenta u Rožajama, jer su dvojica van bošnja kog sastava. 

ERVIN SPAHI : 

Pa za to govorim. 

Ja ne znam kako se nacionalno izjašnjavaju. 

Vezano za ostale sudove. Vjerujte mi još gore je situacija za ove sudove 

nego što ste Vi pomenuli. Nijedan od tih sudova ne izražava nacionalnu 

strukturu, žive na tom podru ju. Zato ih nijesam ni itao. 

Zaista, nijesam mogao da itam te dodatke, jer bi bili još gori. Što se ti e 

izbora Sudskog savjeta i što se ne javljaju na konkurs. Upravo sam govorio o tom 

Sudskom savjetu. Sada se na konkursu, ajde da kažemo da imate zate eno 

stanje od ranije u sudu, ali vi u vašoj godini u Izvještaju od 33 sudija izabrali ste 

samo jednog bošnjaka muslimana, od 33 sudija. Zašto se ljudi ne javljaju? Pa 

niko se ne e javiti, niko ne voli da gubi. Sada se otprilike na taj na in javlja koliko 

se bira sudija toliko se javlja na konkurs. Druga iji je bio izbor ovdje, imao je 

Sudski savjet predlagao je ovdje parlament birao, a sada kome vi ne date zeleno 

svjetlo taj se više i ne javlja. Zašto bi se javljao? Niko ne voli da gubi. 


Hvala. 

Komentar na Vaše izlaganje ima i kolega Medojevi . 


Kolega Spahi je pokrenuo jedno od suštinskih, i demokratskih i politi kih, 

pitanja u Crnoj Gori. To nije pitanje autenti ne zastupljenosti pripadnika manjina 

u institucijama države Crne Gore. To je pitanje da li smo mi, zaista, raš istili sa 

politikom 90-tih. Ljudski, moralno, politi ki, da li je ova vlast mogla da promijeni 

toliko svoj sistem vrijednosti pa od one pozicije 90-tih godina kada su Bošnjaci, 

Muslimani, Albanci, bili remetila ki faktor miru i stabilnosti u Crnoj Gori, 

odjednom postali garant stabilnosti države Crne Gore. Zna i, politi kim odlukama 

predstavnikama manjina, manjine su postale garant stabilnosti vlasti 

demokratske partije socijalista, to je jedna konstatacija. 

Druga konstatacija.kako možete o ekivati da ovo što vi govorite dobije na 

zna aju ako nijesmo napravili demokratski proces demokratski suo avanja sa 

prošloš u, da ne kažem frustracije. Možete o ekivati od predsjednice Sudskog 

savjeta koja je ne tako davno rekla da se ponosi u eš em svoje porodice na 

Dubrova kom ratištu, da ima senzibilitet prema gospodinu iki u. Ovo je ono što 

sam govorio i oko Zakona koji su mnogo manje važni. Dakle, ako mi na silu

usvajamo evropske standarde, a ne slažemo se sa sistemom vrijednosti, to e i i 

jako sporo, to e i i ovako kako ste rekli, uz natezanje, uz politi ke trgovine, uz 

pritiske, uz djelimi no popuštanje, zna i jednu politi ku trgovinu. Ovdje mora da 

se napravi jasan moralni odnos prema onome što se dešavalo 90-tih godina. 

Dakle, i nije taj koga ste Vi pomenuli najve i je ratni huška . 

Dakle, predsjednik Demokratske partije socijalista je ubjedljivo najve i 

ratni huška oko operacije Dubrovnik ubjedljivo. 

Molim vas, mogu da citiram izjave. Ja iznosim politi ku konstataciju ne 

krivi no-pravnu konstataciju. Nijesam se pozvao na lan Zakona o krivi nom 

postupku, nego na politi ku konstataciju. 

Dakle, ta no je i protestovali ste zbog presuda koje su sporne protiv 

Nikolaidisa. Ali, ima još spornih presuda. Imamo, tako e, zlouptrebe vezane i za 

druge, za novine, za medije, za opozicione lidere koji tako e pla aju cijenu 

injenice da je naše pravosu e, politi ki zavisno, kako se kaže u izvještaju o 

napretku Evropske komisije. Dakle, hajde da se držimo principijelno. Nemojmo, 

kolega Spahi u, samo da nam smetate, ratni huška ki koji nijesu s nama u 

koaliciji. 

Ajmo da svi ratni huška i da ih stavimo u istu poziciju, da kažemo ljudi, 

nijeste podobni da vršite vlast u Demokratskoj Crnoj Gori. Zato je proces 

lustracije, proces suo avanja sa prošloš u o tome se radi. Ja itam citate šta su 

vaši koalicioni partneri govorili o Bošnjacima Muslimanima, Vi ste prešli preko 

toga kao politi ka partija, procijenili ste da je nešto drugo važnijije, partijski 

interes, ne ulazim u to. U prioritet vaših odluka ne ulazim. Ali, slažem se da 

ne emo imati pravdu u Crnoj Gori i da ne emo imati stabilne temelje države 

Crne Gore, dok se ne suo imo sa prošloš u. Nije, naravno, kriv itav DPS, zna 

se ta no koji ljudi su sprovodili taj program i sada ti ljudi spre avaju reforme. 


Hvala. Odgovor kolege Spahi a. 

ERVIN SPAHI : 

Komentarisao sam samo one kona ne presude. Zna i, budu i da je 

kona na presuda Nikolaidisu, imao sam pravo. Uopšte nijesam komentarisao 

predmete koji nijesu završeni, a vjerujte imao sam dosta razloga da 

komentarišem, i od na ina na koji se biraju neki specijalni sudovi, da imate 

možda i slu ajeva, to treba provjeriti, evo danas sam dobio tu informaciju, gdje u 

vije u sjedi jedan sudija, a on i tužilac su vjen ani su kumovi. Ho e li imati 

povjerenja u odluke toga suda? Što se ti e odgovornosti, vrijeme ipak te e i svi 

emo do i pod udar i nikad ne e mo i zastarati. Neko je možda mislio da e se i 

Kalu erski laz zaboraviti, i deportacija Bošnjaka i Bukovica, a vjerujte evo samo 

jedan po jedan dolazi na dnevni red. Tako da svi oni koji su krivi treba da 

odgovaraju, a kad e do i na red pitanje je dana. 

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPI :

Dva predloga komentara pitanja iz DPS-a pa se morate dogovoriti, desno i 

lijevo krilo DPS-a. Evo, nije se kolega Vukovi javio. Izvolite, Škrelja. 

LUI ŠKRELJA: 


Uvažena gospo o Medenica, poštovane kolege, uvaženi gra ani, 

Ova pri a o nacionalnoj zastupljenosti predstavljanju manjina u sferi vlasti 

je aktuelna i prati nas od po etka višestrana ja u Crnoj Gori, ali najmanje gdje ja 

to o ekujem da bi to trebalo da bude neki klju neki gdje su organi pravosu a. 

Sudija, pravda, doktor, advokat su zanati stari koliko i ovje anstvo i ne trpe 

etni ku podjelu na ovoga ili onoga, nego znaju li ili kako rade svoj posao. Ja 

mislim da je i to metod koji Sudski savjet, po meni, sasvim korektno, od svog 

formiranja pa do sada, pokušava da sprovodi u djelo. 

Naravno, nemam namjeru kad gospodin Spahi kaže da nijesu dovoljno 

zastupljene manjine u svim tim segmentima pravosudne vlasti da mu oponiram 

na na in kako on vidi situaciju, ali ako kaže da u Sudskom savjetu predstavljanje 

manjina je nula, onda nije u pravu. Ja sam pripadnik tih manjinskih naroda i 

smatram da nijesam nula, nego sam jedan obi an gra anin i ovjek koji sjedi u 

Sudskom savjetu. To je jedan segment. 

Drugi segment. Imao sam ast i zadovoljstvo da godinu dana, zna i od 

konstituisanja Sudskog savjeta, budem u Komisiji za izbor sudija. Opet 

ponavljam, imao sam ast i zadovoljstvo da razgovaram sa preko 150 kandidata 

koji su se prijavili na razno razne oglase od najobi nije, da tako kažem, ako 

postoje, sudijske funkcije, pa do predsjednika viših sudova itd. itd. Na nesre u 

našu, a mislim da bi tu trebalo da bude poenta našega rada, ne da uporno 

tražimo zastupljenost, nego kao politika pokušavamo da usmjeravamo mlade 

ljude da se prijave na oglas. Samo jedna Albanka se prijavila na sve oglas i na 

sva ova radna mjesta i to jedna Albanka iz Plava. Iz Malesije, iz Ulcinja, iz bilo 

drugih krajeva gdje pretežno žive Albanci, niko se nije prijavio na te oglase. 

Odgovorno tvrdim da sam imao prilike da se suo im sa atmosferom u Sudskom 

savjetu i u Komisiji za izbor, i ni u kom slu aju nije se desilo, samo zbog toga što 

pripada odre enoj naciji, da niko nije izabran na to mjesto za koje je konkurisao. 

Hvala. 


Ovo je realno bilo osporavanje, odnosno su eljavanje, iako je unutar 

koalicije. 

Izvolite. 

ERVIN SPAHI : 

Kolega Škrelja, zaista, ne želim da vi manjinske narode branite od mene. 

Ja nijesam rekao da nema manjinskih naroda u Sudskom savjetu, nego sam 

rekao da nema pripadnika bošnja ko-muslimanskog naroda u Savjetu i rekao 

sam da je taj procenat nula. 

Zna i, kad god povedemo pri u o zastupljenosti manjinskih naroda u 

organima vlasti, odmah se pozivate na gra ansku državu, na demokratiju, na

pravdu, na slobodu. Osnovno pravilo je da zastupljenost bude adekvatna 

procentu u kojem žive u toj državi. Državni organi na zahtjev ombudsmana nijesu 

dostavili izvještaj o nacionalnoj zastupljenosti po ministarstvima, po javnim 

preduze ima. Zbog ega? Upravo iz tog razloga. Nije bolje stanje, vjerujte, ni u 

tužilaštvu, isto je katastrofalno stanje. Da ne pri amo o policiji. Ali ako mi mislimo 

da se približavamo Evropi i da idemo u evropske integracije, pa mi emo kad tad 

morati to da ispošujemo. Pa ne mislite valjda da emo se pozvati na manjinske 

narode, manjinske zajednice samo pred izbore. Mi ih moramo integrisati u sve 

organe vlasti, ne integrisati nego možda nije dobar izraz, jer bi zna ilo usisati, ali 

moramo omogu iti da srazmjerno procentualnoj zastupljenosti, zastupljeni u svim 

organima vlasti, pa i u sudskoj pa i u tužilaštvu pa i u policiji, pa i u ministarstvima 

itd. Zna i, nemojte odmah im po nemo pri u oko ovih stvari, mora kad tad ovo 

do i na dnevni red. Što više zatvaramo o i sve e biti teže rješavati ove 

probleme. Koliko imate sudija Albanaca u Ulcinju? Koliko imate u tužilaštvu 

Albanaca? Koliko je tamo procentualno stanovništvo Albanaca u Uclinju? Evo 

vjerovatno e kolege Albanci oni o tome govoriti, pa i Vi ste Albanac, recite. Da li 

ste Vi zadovoljni u eš em Albanaca u sudskoj vlasti eto to samo odgovorite? 

Slušaju vas vaši sunarodnici, da li ste zadovoljni vašim u eš em u svim 

organima vlasti? I u ministarstvima i u javnim preduze ima, recite javno vašim 

gra anima, vašim sunarodnicima. 

REDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPI : 

Ne ete mo i odgovoriti, jer je ovo retori ko pitanje. Bi e prilike. 

Izvolite. 


Uvaženi gra ani, koleginice i kolege, gospodine predsjedni e, gospo o 

Medenica, 

Možete Vi zamisliti, a i prisjetiti se, gdje smo to bili kad ste nas obradovali 

ovako lijepo sa napretkom u sudstvu. Zaista sam zadovoljan, bez imalo lažnog u 

iskazu, skoro i sre an zbog toga što imamo danas ažurnije sudstvo nego ju e. 

Ovako e biti i kad do e gospo a Ranka arapi , nemojte biti nijednog trenutka 

sumnji avi, s tim što e se to odnositi direktno na vas. Ovo što danas govorimo o 

vašim plusevima u ispunjavanju obaveza sudova govori mnogo o onome koga 

ste vi naslijedili, o gospodinu Vukoti u koga smo ovdje, s pravom, godinama 

napadali da ne radi svoj posao, a nama objašnjavao da je to u stvari motorna 

snaga promjena u Crnoj Gori i da je sudstvo na visini zadatka. Pratim sport i 

gledao sam kad mediji u Crnoj Gori, mislim da je to nekorektno i moramo svi 

pomalo da u imo, brane selektora fudbalske reprezentacije Crne Gore koji je u 

posljednje dvije utakmice i napravio i neki rezultat, ali se zaboravlja šta je ovjek 

uradio prethodno. Dakle, lako je napraviti dobru utakmicu kad do tada nijeste 

imali nijednu uspješnu. Ako emo tako da mjerimo onda smo mi, zaista, na 

dobrom putu. Vi znate, gospo o Medenica, zbog ega Vam nijesu vjerovali kad 

ste rekli da ste u pojedinim oblastima pove ali ažurnost za 100, za 150%. Morali 

ste da objašnjavate ljudima iz Evrope kako je to mogu e. Oni se izgleda nijesu 

bavili našim sudstvom od ranije pa da znaju da se tamo gotovo nije ništa radilo.

Nažalost, nemojte da se ljutite na nas, što ne možemo precizno da razdvojimo 

vašu nadležnost i nadležnost tužilaštva. Ne možete re i da se to vas više ne ti e. 

Mi u tom tužilaštvu koje ste ju e napustili i preselili se u sudstvo, imamo užasna 

nasle a. Imamo problem. I ne možemo da demokratizujemo društvo zbog toga. 

Bio sam jedan od poslanika na Odboru za ljudska prava koji je pitao zbog ega 

se ne dostavljaju izvještaji koje je tražio ombudsman, ne dakle, Nova srpska 

demokratija, ne ja li no, o procentualnoj zastupljenosti predstavnika nacionalnih 

zajednica u strukturama državne uprave, pa i u sudu. Meni je bilo jasno zbog 

ega se to ne radi. Evo neki od kolega su danas ovdje govorili iz eminentno 

gra anskih partija. Samo da kažem ne radi se, uvažena gospodo, o tome da 

ovdje neko šikanira maltretira i obespravljuje manjinske zajednice, ja pripadam 

ve inskoj, pa sam i ja obespravljen. 

Ja Vas pitam, da li je pošteno i korektno da jedni drugima ne priznamo - 

da, ovdje se protekcionišu oni koji su lanovi Demokratske partije socijalista, i uz 

to nacionalni Crnogorci. ak mogu i da prevare da su nacionalni Crnogorci, ali ne 

smiju da prevare da su lanovi Demokratske partije socijalista, To nam je 

dovelo,gospo o Medenica, do nepotizma u sudstvu. Treba o tome da Vam 

govorim danas, ne,Vi protiv toga treba da se borite. Znam ja da smo mi mala 

sredina, i da smo mi mala zajednica. I da u 650 hiljada ljudi, svak nekome nešto 

do e, ali da se tako nepogrešivo koncentrišu u sudskoj i izvršnoj vlasti, to je, 

zaista, pretjeralo svaku pristojnu mjeru. Prethodno se dokažete na nekom 

partijskom zadatku, a potom budete vrlo važna figura u tužilaštvu ili sudstvu. 

Negdje ranije dok ste bili tužilac, ja sam ovdje rekao da ste Vi na to mjesto došli 

zbog toga što ste bili vrlo istaknut aktivista Demokratske partije socijalista. Možda 

je to vas tada naljutilo, ali ovo što ja kažem misle i Vaše kolege, s tim što oni 

možda ne smiju da vam kažu. Ovo je fakat. I mi imamo problem s politi kim 

uticajem ne zbog toga što vas zove premijer, ja mislim da on više nema potrebu 

da vas zove. Mi imamo problem sa autocenzurom kod pojedinih ljudi koji su u 

vrhu sudske i tužila ke vlasti, zbog toga što oni ta no znaju šta gospodar želi. 

Oni ta no znaju da gospodar želi da neko dobije toliku kaznu a da neko bude 

oslobo en. Nema potrebe za zvani nom komunikacijom. Ja u Vam vjerovati 

kada mi budete kazali da vas niko nije zvao iz izvršne vlasti ve godinama. Vi se 

vidite mogu e na nekom banketu i to je dovoljno. Premijer zna na koji se na in 

kontroliše cijela situacija. Prema tome, koliko god mene radovalo to što ste 

pove ali ažurnost, pa zna i da e sjutra, ukoliko ja budem u nekom postupku, to 

sagleda svoj kraj. Nijesam sre an zbog toga, što ovdje nema pravih sudskih 

procesa. Svakako da ete mi odgovoriti da je možda razlog u tome što tužioci i 

policija prethodno ne odrade posao, ali i vi i mi znamo o emu se radi. Možemo li 

mi od predsjednika Vrhovnog suda da dobijemo jednu ohrabruju u stvar, da 

dobijemo jedno ohrabruju e obe anje da ete vi povesti ra una o tome da nema 

nacionalne diskriminacije u zemlji koja treba sjutra da postane, sjutra, ako bog 

da, lanica Evropske unije. Zašto nijeste dostavili podatke ombudsmanu, 

odnosno Vi jeste, zašto nijesu neki drugi? Znam da su traženi. Zbog ega je to 

teško u Crnoj Gori saopštiti kojoj naciji pripadate? Da li to pojedinci izbjegavaju 

zbog toga što e biti kažnjeni ako su u pogrešnoj strani. Mnogi od mojih 

sunarodnika, izvinite na ovom svojatanju, Srba i ne konkurišu za odre ene

položaju, jer znaju da je to samo gubljenje vremena. Tako su stvari postavljene. 

Oni su po pravilu opozicionari, a opozicionari su zbog toga što su diskriminisani. I 

ne može biti za onoga ko vam oduzima prava. Ne mislim ja zaista da bolje 

mnogo prolaze ni Crnogorci koji kažu mene se ne dopada to što sa partijskom 

knjižicom otvaram svaka vrata, a bez nje ekam i stojim u ekaonici. Ne mislim, i 

zbog toga vjerujem, zaista, da nam treba kolektivno otrežnjenje. Dakle, uvažena 

gospo o Medenice, morate Vi da objasnite Me unarodnoj zajednici, zbog ega 

još nijesmo depolitizovali sudstvo. Ako je do nas ovdje u Parlamentu, ako je do 

budžeta, Nova srpska demokratija je i ranije govorila, glasa emo za onoliko 

koliko vam treba. Svjesni smo mi da treba imati nezavisne, u materijalnom 

smislu, i sudije i tužioce da bismo imali nezavisno sudstvo i tužilaštvo. Ali se ja 

plašim da nije to problem. Problem je, ponavljam vam to, u autocenzuri. Problem 

je u tome, što postoje partijski vojnici na mjestima gdje ne bi trebali da budu, 

tamo bi trebali da postoje profesionalci. Ne traži Nova srpska demokratija da u 

sudstvu bude 32% Srba ako nijesu zainteresovani za tako nešto. Ali je 

nedopustivo da ne ije nacionalno opredjeljenje bude smetnja da nas bude 32% 

ili 50 ako zaslužujemo, a smetnja je. Ako ne e ombudsmanu da odgovore 

predstavnici najzna ajnijih državnih organa institucija kakva je procentualna 

zastupljenost predstavnika nacionalnih zajednica, onda imamo problem. Onda Vi 

imate odgovornost, ne samo predsjednika Vrhovnog suda, nego imate 

odgovornost kao ovjek moralnu institucije u kojoj se nalazite, da pozovete na 

borbu protiv nacionalne diskriminacije a postoji i diskriminacija žena, bez obzira 

što ste vi na elu sudske a gospo a arapi na elu tužila ke organizacije. 

Uglavnom, ovim stvarima se ne bavi niko, jer mislite da emo lakše pro i ukoliko 

pre utimo i da možemo prevariti Me unarodnu zajednicu. Ne možemo da ih 

prevarimo. Nijesu nam nabrojali, doduše, gdje to pojedina no ima uticaj politika 

kad je u pitanju sudstvo ali je potpuno izvjesno da ima. Treba li da napominjemo 

da ste vi upravo omogu ili da pojedinci u istražnom zatvoru borave pet, šest, 

sedam i više godina? 

Zbog ega su ti pojedinci hapšeni, privo eni? Mislite da postoji iko 

zdravorazuman ko e da kaže da ovjeku treba oprostiti ako ubije drugoga 

ovjeka? Ne. Ali on ne može biti u istražnom zatvoru sedam godina, pa šta je 

radio bilo ko da nije mogao utvrditi krivicu ili osloboditi ovjeka odgovornosti. 

Kakav je to na in i šta to zna i? Vi odli no znate da odre ena prava se isti u i 

gube time što ste u istražnom zatvoru, odnosno na izdržavanju kazne. 

Dakle, gospo o Medenica, ja nijesam danas, zaista, se koncentrisao na 

ove procente koje ste nam Vi ponudili. Hvala Vam zbog toga, što je ažurnost 

poboljšana u odre enim segmentima. Hvala Vam, zaista, ima impresivnih 

podataka po stotinu posto, nas to ne interesuje. Ja ho u da živim u slobodnoj 

državi. Ho u da znam da mi je sudija i da je sudstvo oslobo eno politi kog 

uticaja. Vi to, nažalost, ne možete. Ja bih volio, zbog toga što ste iz kraja odakle 

sam i ja, da možete, da budete pionir toga posla. Ali uz sva ova ponekad 

neophodna šminkanja ne ete uraditi krupnu stvar do kraja. Ne možete zbog 

toga što Vi svi znate da je u ovom trenutku dominantan uticaj gospodina Mila 

ukanovi a i da on ne dozvoljava, treba da se monopol vlasti u ovoj Crnoj Gori

sruši i podijeli, pa da onda imamo slobodno društvo, do tada ima emo šminkanje 

i to je sve. Hvala lijepo. 


Hvala i vama što ste se prilagodili elektronici. 


Hvala. Ovo je o igledan dokaz da kada se ne može polemisati sa 

Izvještajem, kako bi se to htjelo, onda se stvari usmjeravaju u drugom pravcu. 

Tražim i ja konkretno pitanje, odnosno jezikom injenica u kom tom slu aju Vi da 

znate kandidat vaše manjinske, što vi nazivate, meni su svi jednaki, mi smo kao 

gra anska država, nije mogao pro i zato što se deklarisao kao Musliman, Srbin, 

Albanac, recite taj jedan primjer. Ili recite tu jednu sudsku odluku koja je imala 

ishodište koje ne odgovara zato što je pod politi kim uticajem donesena. 


Hvala Vam. 

Nije bio komentar, bio je odgovor. 

Predsjednica je predlaga akta. 

Kolege, dao sam predsjednici pravo na odgovor, ona je predlaga akta. 

Predstavnik predlaga a ima pravo na odgovor, kad god to zaželi. Namjerno sam 

rekao pravo na odgovor i ona je krajnje korektno iskoristila samo pravo na 

odgovor i rekla da ne zna slu aj. Postavila je opšte pitanje kao što nijesam dao ni 

Škrelji pravo kad mu je kolega Spahi postavio isto tako pitanje a nije imao pravo 

na odgovor. 

Idemo dalje.Koleginica Valentina Š epanovi , koleginica Jonica, tako da 

emo imati tri dame u ovoj sudskoj raspravi narednih pola sata. 

Izvolite. 



Ja sam u ovom trenutku sigurna u dvije stvari, da u govoriti o onome što 

je izvještaj i što je tema na dnevnom redu i da e moja diskusija i i jednim 

mirnijim tonom. 

Poštovani gra ani, gospo o Medenica, uvažene kolege, najprije ho u da 

ukažem na injenicu da je Izvještaj koji je pred nama i svojom formom, i 

sadržajem, i konceptom, i metodologijom, ako ho ete i vizuelno, materijal koji u 

takvoj formi i na takav na in rijetko dobijamo u ovom domu. Takav pristup 

odražava i vaš odnos prema radu na jednoj strani ali na drugoj i uvažavanje onih 

kojima se ovaj materijal uputili. I hvala vam na takvoj vrsti komunikacije s 

Parlamentom. 

U svom osvrtu na Izvještaj o radu Sudskog savjeta bazira u se samo na 

ono što sam ja prepoznala da su vaši prioriteti i to ne samo u izvještajnom 

periodu nego i u vremenu koje predstoji, i koje su vaše smjernice za budu i rad. 

Tu želim da ukažem na ja anje efikasnosti rada sudova, na podsticanje 

efkasnosti rada sudija, na doprinos izmjenama i dopunama postoje ih i

donošenju novih zakonskih rješenja, što je kop a sa ovim domom, i prepoznajem 

tu prostor za intenzivnu saradnju. 

Kada je rije o doprinosu intenzivnom radu sudova, podsjeti u da ste nas 

u Izvještaju obavijestili da ste kao jednu od mjera preduzeli premještaj iz ažurnih 

u neažurne sudove 28 sudija. Sli no ste uradili i sa predmetima, pa je iz 

Osnovnog suda u Podgorici u sudove u okruženju, prmješteno oko 1.300 

predmeta. Svakako je za pohvalu to što imate i viziju definisanu kroz utvr ivanje 

prioriteta, definisanje rokova, kontrolu rada i sudova i sudija kroz jasnu dinamiku i 

kroz jednomjese ne sastanke sa predsjednicima sudova. Aktivirali ste jedan broj 

sudija koji je u penziji. Objasnili ste nam na ine, metode i razloge na Odboru za 

tu svoju ideju. Me utim, koliko god da je neki koncept uspješan, da je namjera 

dobra, on je bespredmetan ako ne daje rezultate. I zato je meni bilo inspirativnije 

od vašeg koncepta da pro itam rezultate, a oni, zaista, mogu biti i moraju biti za 

uvažavanje. Najprije, smanjen zaostatak neriješenih predmeta za 66,6%. Ili još 

ilustrativnije 35.533 starih složenih predmeta riješeno u izvještajnom periodu. U 

Vrhovnom i Apelacionom sudu nije ostao jedan neriješen predmet iz 2007. i 

ranijih godina. 

Još stari Latini su naglašavali da arbitraža i odluka poštenog i uglednog 

ovjeka o onom što je pravo i dobro. Stoga, sudija nije samo li nost koja izgovara 

rije zakona, kako ga je odredio Monteskije, koliko ja znam, to je prevazi en 

stav, ne smao u pravnoj nauci nego i uopšte, ve je sudija i stvaralac odre enog 

normativnog elementa. 

Sudskom presudom se vezuje odre ena sankcija za odre eno lice, ako i 

kada se utvrdi da je to lice izvršilo krivi no djelo ili drugu protivpravnu radnju. 

Ovo ukazuje i na o ekivanja koja se odnose na li nost i složenost poziva 

sudije. Odnosno, sud traži isklju ivo kompetentne, stru ne, odgovorne ljude, jer, 

sudija je taj koji vrednuje ljudsko ponašanje u mjeri pravne norme. Odlukama 

sudijama se obezbje uje o uvanje najve ih vrijednosti u nekom društvu, 

ostvarivanje i o uvanje pravnog poretka, pravne sigurnosti gra ana i zaštita 

priznatih ljudskih prava i sloboda. Vidjela sam da postoji više mogu nosti, više 

namjera, kako da se uti e na kompetentnost sudija i kako da je podsti ete. Osim 

ovih manje popularnih, da ih tako nazovem, poput disciplinskih postupaka i 

umanjenje zarade ili privremeno udaljavanje sa posla, ja posebnu važnost 

pridajem onome što je bolja materijalna nagra enost sudija i ulaganje u njihovo 

stru no usavršavanje. 

Podsjetili ste nas u Izvještaju da ste u prethodnom periodu imali 75 

razli itih aktivnosti koje su se odnosile na usavršavanje sudija, na rad kroz 

seminare, radionice, okrugle stolove, studijske posjete, me unarodne i druge 

konferencije i još mnogo toga. Za novac ste se snalazili na razne na ine, dijelom 

iz Budžeta, dijelom od donacije, od me unarodnih organizacija i na druge na ine. 

Ali Vam je cilj, ini mi se, bio jasan da se obezbijedi kvalitetno i intenzivno 

usavršavanje ljudi od struke. Osim ovoga u našoj zemlji preovladava shvatanje, i 

to s razlogom, da sudska praksa nije formalni izvor prava, ali niko od pravnih 

stru njaka ne osporava zna aj sudske prakse a naro ito prakse Vrhovnog suda. 

Sudska praksa naro ito dolazi do izražaja u slu ajevima gdje su pravne norme 

ve e od stepena opštosti i apstraktnosti. Iz iskustva o radu sudova izrastaju

prijedlozi i mišljenja na postoje e zakone i inicijative o izmjenama i dopunama 

postoje ih ili ideje za nova zakonska rješenja. Ako se dobro sje am, i inicijativa 

za donošenje zakona o sudjenju u razumnom roku potekla je dijelom iz prakse 

rada sudova. Uspjeh je nešto na šta treba obratiti pažnju. U izvještajnom periodu 

bilo je podnijeto 40 zahtjeva za ovakvo sudjenje, 11 lica je iskoristilo pravo tužbe, 

na pravi no zadovoljenje Vrhovnom sudu, i svi predmeti su okon ani. Šta to 

zna i za ja anje pravne sigurnosti gradjana, jasno je.Ali, naravno, to zna i jakoj 

državi. Nedavno je,28. aprila 2009. godine, Evropski sud za ljudska prava donio 

prvu presudu protiv Crne Gore gdje je jasno definosano da se u roku od tri 

mjeseca kada presuda postane kona na obezbijedi izvršenje presude kojom je 

iskazana odre ena mjera prema prekršiocu, ali isto tako i da se obezbijedi 

obešteta strankama u sporu i isplati 4 i po hiljade eura i za sudske troškove 

odre eni iznos. Takodje je obavezuju e da u slu aju da se ne obezbijedi 

izvršenje presude u tom roku Crna Gora je obavezna da podnositeljkama 

prestavke isplati ukupno 92.000 eura na ime naknade štete. Dakle, negdje u 

samom procesu na sudu je napravljen previd. Država Crna Gora e se 

odgovorno odnijeti prema svojim obavezama ali isti taj nivo i stepen odgovornosti 

mora da ima svako od nas pojedina no. 

U zaklju cima i smjernicama ste nam nagovijestili i prostor za još neke 

zakonodavne aktivnosti koje e vjerovatno biti predmet našeg budu eg 

angažmana i koje svakako pobu uju naše interesovanje. Smatram da svi 

zajedno, i mi i vi, treba da radimo isklju ivo ono što jeste interes gra ana i interes 

države u kojoj živimo. Zato vjerujem da e ovaj izvještaj i sve vaše aktivnosti 

imati odgovaraju i u što ve oj mjeri podršku u ovom parlamentu. 

Na kraju, uz izvinjenje, ne u prekora iti vrijeme, što nijesam bila u prilici 

da vam postavim pitanje, dopustite mi na kraju da mi jednu moju dilemu 

razriješite. Ja sam laik iz ove oblasti, ali mislim da nije neintreresantno i da 

ujemo i oko toga mišljenje i vaše stru no tuma enje. 

Na samom kraju Izvještaja ste konstatovali da je kaznena politika u 

izvještajnoj godini bila blaga, te da se više pribjegavalo mjerama upozorenja 

nego izricanju kazni, dok u narednom periodu, da bi se postigla u cjelosti svrha 

kažnjavanja, više se moraju izricati kazne a manje mjere upozorenja i time u initi 

da se postigne opšta svrha krivi nih sankcija. Da li, zaista, smatrate da e se 

više kazni zatvorom i nov anih kazni odraziti na postizanje opšte svrhe krivi nih 

sankcija? Ako konstatujete da je kazna blaga , da li je to neka vrsta, primjedbe 

na rad vaših kolega ili je to , prosto, samo konstatacija? Isto tako ako kažete da 

se treba iskazivati više ove kazne a manje mjera upozorenja, da li je to i sugestija 

kolegama? Da li na taj na in možda uti ete na njihove odluke i, u krajnjem, da li 

se onda to odražava i na njihovu samostalnost prilikom odlu ivanja? 

Zahvaljujem. 


Hvala. 

Predsjednica želi pravo na odgovor. Izvolite.


Tu dilemu je postavio i poslanik Damjanovi . Što se ti e kaznene politike, 

konstatacija je Sudskog savjeta da je kaznena politika blaga. To nije nikakva 

poruka sudijama, ve samo izvedena statistika da smo imali preko 65% uslovnih 

osuda. Ako znamo da se uslovna osuda rijetko opoziva, moraju postojati uslovi a 

izgleda kada postoje uslovi odre ene sudije ne opozivaju. Da bi se postigla opšta 

svrha krivi nih sankcija, odnosno specijalna generalna prevencija ipak kada se 

nadje odre eno lice za svoje radnje pred sud ipak treba da doživi kaznu.To je 

opemena i njemu i drugima da je njegovo ponašanje kažnjivo i da se za to 

odgovara. Hvala. 


Hvala. 

Koleginica Jonica. 

SNEŽANA JONICA: 

Uvaženo predsjedništvo, dame i gospodo poslanici, gospo o predsjednice 

Sudskog savjeta, poštovani gra ani, 

Reforma sudstva je proces u kojem se, pored reforme institucija kao 

najvidljivije manifestacije, vrši i suštinska promjena shvatanja i doživljaja sudske 

vlasti i njenog ugleda u društvu, i rekli ste da je to ono što je najteže. Cilj 

razmatranja ovog izvještaja nije samo utvr ivanje trenutnog stanja za dati 

vremenski okvir, pra enjem statisti kih pokazatelja, ve i pra enje promjena u 

dijelu doživljavanja sudske vlasti u društvu i utvr ivanje prioriteta u daljem radu 

kako bi se ja alo javno povjerenje u pravosu e. 

Podsjeti u da su etiri cilja strategije reforme pravosu a: ja anje 

nezavinosti i samostalnosti pravosudja, ja anje efikasnosti pravosudja, ja anje 

dostupnosti pravosudnih organa, odnosno ostvarenja pristupa pravdi, kao i 

ja anje javnog povjerenja u pravosu e. Složi emo se da dostupnost sudova i 

ravnopravnost stranaka predstavljaju bitne principe pravi nog sudjenja i imaju 

zajedni ku svrhu, a to je obezbje ivanje pravne jednakosti koja je osnov principa 

vladavine prava. Takodje emo se složiti, pretpostavljam, da je potrebno da 

stranke, odnosno gra ani koji danas nemaju dovoljno informacija za lakše 

ostvarivanje prava na pristup sudu to i dobiju. Strankama danas još uvijek nijesu 

dostupni obrasci podnesaka za lakšu komunikaciju sa sudom, odnosno uputstva 

koja sadrže sve neophodne informacije potrebne za mogu e preduzimanje 

odre ene procesne radnje. Aktivnosti na izradi odre enih brošura i formulara 

koje bi mogle da budu, možda i prva aktivnost sudija u onim sudijskim danima, bi 

bile mali napor za sudije, a ini mi se veliki doprinos gradjanima koji, maker, u 

onim manje komplikovanim postupcima koji moraju da vode, ne bi imali potrebe 

da angažuju advokate i da troše sredstva koja u velikom broju slu ajeva gra ani i 

nemaju. Ono što je, takodje, bitno u ovom pravcu je da kvalitetno profunkcioniše 

odeljenje sudske prakse Vrhovnog suda. Dakle, objavljivanje presuda, 

objavljivanje stavova i mišljenja Vrhovnog suda ujedna avanje sudske prakse i 

njeno publikovanje je takodje od odlu nog zna aja, na samo za pravnu sigurnost 

gra ana, ve i za predvidljivost ishoda spora za koji se želi pokrenuti, što je u

tjesnoj vezi ostvarivanja prava na pristup sudu, jer e gradjani kada su u prilici da 

prepoznaju mogu nost na osnovu dotadašnje prakse da uspiju u nekom sporu 

odlu ivati da li e u taj spor ulaziti. To bitno može uticati i na efikasnost 

pravosu a zato što e se manji broj postupaka pokretati u onim uslovima kada 

se ne vidi mogu pozitivni ishod, a u kranjem slu aju olakšavati procedura 

kvalitetnijim izradama podnesaka koje i bez potrebe da se vra a na dopunu 

nešto što bi sudija uradio onako kako im treba da dolazi do njih. 

Medjutim, kada govorimo o izjedna avanju sudske prakse moram da 

kažem i nešto potpuno druga ije. Za sada tek treba da inimo napore da 

kvalitetno ujedna imo sudsku praksu i da to objavimo i u inimo dostupnim svima. 

Ono što je loša strana ove pri e je što smo kao najupe atljivi primjer ostvarenog 

izjedna avanja sudske prakse dostigli jeste da je ujedna ena sudska praksa u 

presudjivanju visokih kazni novinarima. To je nešto što je u inilo da crnogorsko 

pravosu e bude u tom kontekstu tema velikog broja izvještaja medjunarodnih 

organizacija. Davno kada sam ja studirala pravo, u udžbenicima za ljudska prava 

kao negativni primjeri demokratije i slobode izražavanja u društvu navo ena su 

dva društva: Irak je bio poznat po tome da se uvreda predsjednika Republike, po 

Krivi nom zakoniku, kvalifikovala kao terorizam i povla ila smrtnu kaznu. Turski 

Krivi ni zakonik je u tom periodu propisivao da se kazna za uvredu udvostru uje 

kada je u pitanju poslanik a šef države utrostru uje. Tada se doga alo da je 

akumulacijom kazni neki turski novinari budu osu eni zbog više uvreda i na 

nekoliko stotina godina robije. Plašim se da e za desetak godina Crna Gora, 

ako kona no i odmah nešto ne uradimo na ovu temu i uspostavimo neki novi 

princip u ovom pravcu a to je princip, prije svega, poštovanja prakse Evropskog 

suda za ljudska prava, biti negdje negativan primjer iz nekih udžbenika kada 

do e do presu ivanja pred Evropskim sudom za ljudska prava i onoga što nije 

ura eno ovdje na pravi na in. Konstatujem da je upravo, možda malo jaka 

paralela, ali kao što je tada u Iraku smrtna kazna bila kazna za uvredu 

predsjednika Republike, današnji visoki iznosi kazni novinarima su u 

finansijskom smislu smrtna presuda nezavisnim medijima ako se nastavo, jer se 

radi stvarno o nenormalnim iznosima. Preda mnom je spisak postupaka i 

presuda koje su donijete i iznosa koji su dosudjeni u odnosu na dnevne listove 

"Dan" i dnevni list "Vijesti" kao i u odnosu na nedeljnik "Monitor". Radi se zaista o 

iznosima koji su neprimjereno visoki i koji su daleko od onoga što je praksa 

Evropskog suda za ljudska prava. 

Podsjeti u, govorila sam o primjerima iz mnogo ranijih vremena, ali 

govore i o onome što jeste praksa Evropskog suda za ljudska prava koja je 

poznato od 8. jula 1986. godine kada je Evropski sud za ljudska prava donio prvu 

presudu kojom je utemeljio praksu presu ivanja kada su naro ito u pitanju 

slu ajevi koji se odnose na politi are. Podsjeti u da je stav Evropskog suda za 

ljudska prava u slu aju Lendgens protiv Austrije, da su granice prihvatljive kritike 

i šire za politi are koji se neizbježno i svjesno izlaže temeljnom ispitivanju svake 

rije i i djela od strane novinara i javnosti opšte, nego za druge pojedince. Stoga 

je sud smatrao da politi ar mora da ispolji ve u dozi trpeljivosti. U tom kontekstu 

podsjeti u da postoje niz drugih presuda koje je mogu e koristiti u ovom pravcu. 

U Strategiji za reformu pravosudja na strani 26 kao jedan od na ina za edukaciju

definišete se kao prioritet da se na posebnoj intgernet stranici, objavljuju izvodi iz 

odluka Suda za ljudska prava, da se upoznaju nosioci pravosudnih funkcija i šira 

javnost sa najvažnijim odlukama, da se praksa Evropskog suda za ljudska prava 

mora tuma iti kao izvor prava, jer to ona jeste od dana kada je Crna Gora 

primljena u Savjet Evrope i da sve ono što ne bude uradjeno u tom pravcu 

ukoliko nosioci pravosudnih funkcija a u Strategiji se konstatuje da nijesu 

dovoljno upoznati sa ovom praksom ne budu hitno uradili nešto na svojoj 

dodatnoj edukaciji, do i emo u poziciju da gradjani Crne Gore da svi mi 

pla amo zbog toga što neko ili nije htio da zna šta je praksa eropskog suda ili 

nije htio da primjeni izvor prava. S druge strane,ili je,znao a nije htio da uradi ono 

što prevashodno vu e posljedice za državu i za sve nas. Nije to jedini slu aj gdje 

nas upu uju da ne poznajemo dovoljuno praksu. U Izvještaju Ujedinjenih nacija 

Komiteta za eliminaciju rasne diskriminacije kaže se da je Komitet primjetio 

nedovoljnu pozivanje crnogorske sudske prakse u oblasti ljudskih prava na 

Konvenciju, kao i nedovoljna primjenu normi konvencije za zadovoljenje od 

strane javnosti. Zna i, ovo je,takodje, jedan medjunarodni dokument koji nas 

upu uje da nešto moramo hitno raditi u tom pravcu. Podsjeti u takodje na 

inicijativu nevladine organizacije Akcija za ljudska prava koja nas u 

medjuvremenu, a vi ste rekli da e ubrzanim aktivnostima odeljenja za sudsku 

praksu i aktivnostima našeg zastupnika pred Evropskim sudom za ljudska prava 

biti u injeno da se ove presude što prije u ine dostupnim javnosti ali dostupne i 

sudijama, Akcija za ljudska prava nas je uputila na to da postoji publikacija 

Savjeta Evrope, Sloboda izražavanja, primjenu lana 10 Evropske konvencije. 

Dovoljno je da dostavimo svim sudijama koji imaju ovakve postupke da prou e 

makar ovu brošuru, ovu publikaciju Savjeta Evrope kako bismo makar ovu ružnu 

praksu zaustavili a u medjuvremenu da mi uradimo nešto mnogo ja e i mnogo 

više na ovu temu. 

Takodje, podsjeti u na ono i što je konstatovano u Izvještaju zaštitnika za 

ljudska prava koji smo usvojili u ovom Parlamentu u julu. Uoo eno je, kaže 

zaštitnik, da viši sudovi povodom svake pritužbe koja se odnosi na njihov rad 

uglavnom daju izjašnjenja skoro iste sadržine, tj da sadrže podatak o tome kada 

je primljen predmet po žalbi, obavještenje da je dat sudiji u rad, da predmet nije 

završen, jer sudija daje prioritet predmetima iz ranijih godina, u skladu sa 

programom rješavanja zaostalih predmeta. Isti odgovor se daje za predmete u 

kojima cjelokupni postupak traje dvije godine i za one predmete u kojima 

postupak traje više od osam godina. Mora se nešto uraditi i u tom pravcu kako ne 

bismo tipski odgovarali na ovakve inicijative. 

U tom smislu moramo konsatovati da je potrebno uspostavljanje 

mehanizama kojima e pravosudje mo i nezavisno i samostalno, ali efikasno da 

ispunjava svoju funkciju zaštite ljudskih prava i sloboda, a na in je sljede i. 

Potrebno je utvrditi još jasnije i objektivnije kriterijume za izbor nosilaca 

pravosudnih funkcija. Potrebno je utvrditi kriterijume za napredovanje i 

ocjenjivanje nosilaca pravosudnih funkcija. Tako e je potrebno o uvati sada 

poboljšani materijalni status sudija i obezbijediti rješavanje stambenih pitanja 

onih 39 sudija, obezbijediti poboljšanje, jer je to jako bitno, materijalnog statusa 

zaposlenih u sudu koji, tako e, uti u na kvalitet i efikasnost rada sudova u onom

dijelu posla koji rade. (Prekid) Obra am pažnju svima nama da je finansijski 

aspekt, materijalni status, bezbjednost sudija i sve ono što je neophodno da 

mogu kvalitetno da rade, jako bitan da bismo mogli da komentarišemo i ono što 

oni rade. Hvala. 


Hvala Vam. 

Pravo na odgovor. Izvolite. 


Vi ste, uvažena poslanice, pošli od Strategije i vjerovatno ste vidjeli da 

reforma pravosu a traje od 2007. do 2012. godine. Dozvolite da ono što nijesmo 

završili da završimo do 2012. godine. Ono što smo završili, ne u se vra ati, jer i 

Vi to dobro znate. Ono što želim da Vam odgovorim, a na šta ste Vi s pravom 

ukazali, jeste nedostatak brošura ne bi li se u inila dostupnost pravde svima i 

onima koji nijesu pravni stru njaci. Upravo se radi brošura, odnosno jedan 

katalog obrazaca povodom novog Zakonika o krivi nom postupku koji e biti 

dostupan svima koji budu željeli da se na neki na in pravno edukuju i da time 

olakšaju sebi pristup pravdi. 

Što se ti e prakse sudova i sudskih odluka, tako e sa pravom ukazujete 

da svaka sudska odluka na ovaj ili onaj na in uti e da stranka koja želi u i u 

jedan spor može vidjeti ishodište tog svog sudovanja, pa su upravo sve presude 

Vrhovnog suda ve na sajtu, viših sudova, Apelacionog suda i Upravnog suda. 

Što se ti e otvorenosti i dostupnosti, pokušali smo i kroz otvorena vrata da 

u inimo dostupnost svim koji su zainteresovani. Po eli smo sa studentima prava, 

da bi se mogli lakše opredijeliti, da bismo kod njih na neki na in podstakli 

razmišljanja da je, ipak, sudstvo njihovo budu e opredjeljenje. 

Što se ti e visokih sudskih kazni novinarima, tu emo malo zastati, pa 

emo razgovarati jezikom injenica. Krivi no djelo klevete je kodifikovano 

Krivi nim zakonikom Crne Gore. Za krivi no djelo klevete od 2004. godine više 

nemamo zatvorsku kaznu, ve imamo nov ane kazne, za stav 1 od 3.000, za 

stav 2 od 5.000 do 14.000 i za stav 3 najmanje 8.000. Za pet godina, 2004. 

godine 93 predmeta su pravosnažno okon ana za krivi no djelo klevete, od toga 

protiv deset novinara. U 2005. godini 80, protiv novinara šest. U 2006. godini 73, 

protiv novinara samo tri. U 2007. godini 78, protiv novinara devet. U 2008. godini, 

što je za nas najzna ajnije, 65, zna i zna ajan pad, protiv novinara samo etiti. 

Zna i, vo ena su 32 postupka, od ega je 13 osloba aju ih presuda. Osu uju e 

presude od 800, 1.200, 2.000 i 5.000 eura, dok je u 15 predmeta postupak još u 

toku. 

Što se ti e tužbi za nadoknadu štete zbog klevete putem medija, tako e 

za pet godina. U 2004. godini nijesmo imali nijedan dosu eni iznos. U 2005. 

godini sedam tužbi, dosu eno je ukupno 38.000 eura. U 2006. godini devet tužbi, 

dosu eno ukupno 20.350 eura. U 2007. godini devet tužbi, dosu eno 18.900. U 

2008. godini pet tužbi, dosu eno 18.025. Za pet godina 95.275 eura. 

Složi emo se da nijesu drasti ne nov ane kazne, što ne zna i da sam 

saglasna sa tim da ne treba primjenjivati praksu suda u Strazburu. Treba,

obavezni smo, ali dozvolite da to kroz vrijeme pred nama i uradimo. Mislim da 

ovakav na in i ovi podaci koje sam iznijela ne zavre uju ocjenu drasti no. 

Hvala. 


Hvala Vam. 

Ovo je bio odgovor predlaga a. 

Izvolite, kolega Radulovi u. 


Uvažene kolege, uvažena gospo o Medenica, 

Kada neko tuma i brojke, može na razli ite na ine, može kao što je to 

danas uradila gospo a Medenica, na jedan elokventan na in, da iz ne ega 

izvu e ono što je u njenom interesu i da pokuša da to plasira kao zaklju ak. 

Složi u se sa svim što ste Vi rekli. itaju i ove brojke, došlo je, 

zahvaljuju i reformama u pravosu u, do poboljšanja u sudskom sistemu. To se 

vidi i kroz upore uju i broj slu ajeva koji su bili pri kraju prošle godine i koji su 

ove godine, da je on znatno manji, ak i da je on anuliran. To je jedna strana 

medalje. Me utim, ukoliko samo analiziramo ove injenice, one mogu biti 

posljedica ne ega što nije ovdje analizirano. Presude mogu biti krajnje blage, što 

ste Vi potencirali, da je to negdje oko 60%, da se negdje nov ano kre e oko 10- 

15% i kada su u pitanju presude, zatvor i ja e presude, da je to veoma manje. 

Može biti to da jednostavno nijesmo imali dovoljno procesuiranih predmeta. 

Može biti i to da one nijesu bile dovoljno utemeljene na injenicama i analizama, 

tako da sudija nije imao sve to u vidu i onda je on presudio kao što je i presudio. 

Što je suština? Da li ovo što ste Vi radili u 2008. godini na odre en na in 

reflektuje crnogorsku zbilju? Da li je to u dovoljnoj mjeri ono što zna i stepen 

kriminaliteta u svakom obliku, bilo od organizovanog kriminala, bilo do korupcije, 

bilo do onoga što zna i ekološka devastacija ili ono što zna i obi na saobra ajna 

nekultura? Ne. Da bih to potkrijepio injenicama, pošto Vi, gospo o Medenica, 

volite injenice, re i u Vam sljede e. Žak Baro, potpredsjednik Evropske 

komisije, održao je veliku konferenciju prije mjesec dana u Beogradu i zaklju io 

da je Zapadni Balkan u raljama organizovanog kriminala, da je u ovom periodu 

koji Vi obra ujete, prokrijum areno kroz Balkan više od 100 tona heroina, da je 

jedna od zna ajnih destinacija ili puteva vode kroz našu Crnu Goru. Zahvaljuju i 

tom organizovanom kriminalu, mi kao cio Zapadni Balkan i kao Crna Gora smo 

krajnje limitirani kada su u pitanju naše evropske integracije. Zbog toga e se pri 

kraju ove godine održati velika konferencija u Stokholmu. Donije e se strategija 

koja e se nazivati strategija iz Stokholma, koja e tretirati organizovani kriminal 

na Zapadnom Balkanu. Zna ajna destinacija je Crna Gora. 

Druga frapantna injenica, to sam i Vama rekao prošli put, prilikom posjete 

gospo e Malovi , ministra pravde Srbije u Palermu, državni tužilac Palerma je 

rekao da su njihovi kriminalci više od dvije milijarde eura uložili u nekretnine u 

Crnoj Gori i Srbiji. To je frapantan podatak. I tako dalje do onoga što je jedna 

krajnja saobra ajna nekultura i oni saobra ni udesi koji se dešavaju po 

crnogorskim putevima.

Imaju i u vidu ove injenice, u 2008. godini ste nedovoljno radili ili nijeste 

radili na kvalitetan na in, da bi se ovo sankcionisalo i bilo u manjem obimu. Vi ste 

ta no naveli ono što piše u posljednjem Izvještaju Evropske komisije. Re eno je, 

kao što i uvijek kaže Evropska komisija, daju i štap i šargarepu u odre enom 

obliku i rekla da ima pomaka i da ima napretka kada je u pitanju pravosu e. 

Normalno, jer su i oni dosta u estvovali u ovome, bili su i donotori. Normalno je, 

ono što su rekli kolege, da poslije onakvih predsjednika vrhovnih sudova, biti bolji 

nije neka velika rabota, posebno ukoliko je neko elokventan i ima energiju kao 

što je Vi imate. Me utim, Evropska komisija je dala niz zamjerki. Rekla je i o 

politi kom uticaju i o Sudskom savjetu, rekla je i na zaokruženoj zakonskoj 

regulativi. Rekla je da, zahvaljuju i tom politi kom uticaju i volji, ono što smo 

donijeli nije sprovedeno do kraja. 

Ponovo u se vratiti na nešto što zna i Zakon o krivi nom postupku. 

Definisali smo, posebno u lanu 257, da mi nijesmo niti sudska, niti tužila ka, 

nego da smo policijska država. Zna i, dali smo takve ingerencije policiji da ona 

sama može paralelno da vrši istrage, da ona sama može da vrši odre ene 

analize, ak i bez uticaja tužilaštva. Zbog toga smo imali takve reakcije od 

Evropske komisije i odre enih institucija. Nažalost, dobili smo to post festom zato 

što su bili sakriveni, gdje se decidno kaže da ovo nije metod kako i na koji na in 

da se borimo protiv organizovanog kriminala i da to bude do kraja nezavisno. 

Danas u svijetu postoji jedan štap, jedan pendrek, jedna palica koja se 

samo efikasno bori protiv organizovanog kriminala. To je definisano ve u 2000. 

godini onom strategijom iz Palerma, koja kaže da primjenom zakona o 

oduzimanju imovine kriminalcima, jedino se možemo efikasno boriti protiv te 

ne asti, pošasti. Drugi na in je ma , sjekira, pištolj, metak ili ono što zna i 

vješanje zavisno od religiije, mjesta i shvatanja, na koji na in se sa kriminalcima 

treba obra unavati. Slati ih u zatvor, da odatle mogu ponovo da komanduju, 

nema efekta. To se ve pokazalo u Srbiji. Oni su ve primjenom ovog zakona, 

namakli blizu milijardu eura i na kvalitetan na in napunili budžet Srbije. Ovo što 

se dešava sa našim velikim poslovnim partnerom, prijateljem ili kumom, 

gospodinom Suboti em, taj ovjek ne zaslužuje ,,gospodin", ali zbog ovog doma 

kažem gospodinom, sa tim kriminalcem pokazuje da je to jedno jedino rješenje. 

Nekoliko puta sam inicirao i želim ministru pravde da kažem da kada mi budemo 

donijeli taj zakon, a taj zakon ima pet-šest stranica, zna i nije taj zakon nešto što 

je nepoznanica u pravu, taj zakon nije nešto što ne možemo donijeti ovdje, taj 

zakon nije u koliziji sa onim što je i Zakon o krivi nom postupku i novi Zakon o 

državnom tužiocu koji emo donijeti, taj zakon na odre eni na in sublimira cijelu 

tu stvar. Iza toga zakona stoji politi ka volja, snaga i energija, da se mi kao 

društvo suprostavimo u borbi protiv organizovanog kriminala. 

Gospo o Medenica, zar nije više dosta? 

Naš predsjednik Vlade stalno tangira sa slu ajem u Italiji. Zar nije više 

dosta da se on povezuje sa kriminalcem Suboti em? Zar više nije dosta da se on 

povezuje sa ovim Kneževi em i sa ovakvim bljuvotinama? To je sramota ne 

samo za njega, nego je to sramota za sve nas i za Crnu Goru. 

Gospo o Medenica, stvari su veoma jasne. Kada bude postojalo politi ke 

volje da mi kao društvo, da se mi kao institucija suprotstavimo ovome i do emo

do prave istine, tada e do i do rezultata. Danas moram da kažem sa odre enim 

nezadovoljstvom, da ovdje fali slika glavne gospo e koja danas ukupno vodi, 

možda i policiju koordinira, ali znam tužilaštvo i pravosu e. 


Komentar na izlaganje poslanika Radulovi a, u ime Poslani ke grupe 

Demokratske partije socijalista, poslanik Staniši . 

Izvolite. 


Hvala Vam, gospodine potpredsjedni e. 

Gospodine Radulovi u, Vi ste najmanje pri ali o Izvještaju Sudskog 

savjeta, ali je Vaša ustaljena pri a i ustaljena matrica kriminal pa to ti je. O toj 

pri i smo pri ali i prekju e kada je podnošen Izvještaj Evropske komisije od 

gospodina Rambouta koji je mijenjao gospodina Maurera, gdje ste se i sa njim 

posva ali oko izvještaja, gdje ste napali taj izvještaj. Ne daj bože da ga je pravila 

Vlada Crne Gore, jer ste rekli da je izvještaj neta an, nerealan itd. Znate li zašto? 

Zbog toga što u njemu nema tih pri a koje vi pri ate godinama u Crnoj Gori, 

nego se kaže, dobro ste uli kao i ja, da je napredak postignut na svim nivoima i 

u svim oblastima, negdje manje, a negdje više, da preporuke u Izvještaju postoje, 

da mi poštujemo te preporuke i da se vlast u Crnoj Gori suo ila sa organizovanim 

kriminalom i da rješava organizovani kriminal. 

Na ite mi zemlju u Evropskoj uniji i na svijetu u kojoj nije problem 

korupcija i organizovani kriminal. Da toga nema i da je sve idealno, mi bismo 

danas bili lanica Evropske unije. Nije idealno, ali smo na dobrom i na sigurnom 

putu. To nam kažu svi koji nas prate i koji mnogo bolje poznaju situaciju u Crnoj 

Gori nego od vas koji ništa drugo ne znate da pri ate osim o korupciji i kriminalu. 

Dosadili ste više i gra anima Crne Gore i onima koji vas slušaju po svijetu. Te 

pri e ni za koga, zaista, ne prijenjaju, a to se pokazuje na svim izborima koji su 

bili, a i koji e biti, jer vam ne vjeruju gra ani Crne Gore. To je, gospodine 

Radulovi u, pri a pase. 


Zahvaljujem. 

Odgovor na komentar, poslanik Radulovi . 

Izvolite. 


Velika je razlika izme u Vas i mene. Velika je razlika od 1990. godine 

kada ste bili na drugoj bandi. Stidim se i danas, zbog vaših rabota i injenja 20 

godina. Zna i, bili ste na drugoj strani i kidali obraz Crnoj Gori. Bili ste u onom 

dijelu kada je vršeno švercovanje, deportacija i mnogo ružnoga zbog ega danas 

Crna Gora pati i što e posebno patiti. Vi nemate predstavu što zna i evropski 

put. Vi ne znate da e, kada budemo kandidati, posljednje poglavlje biti sudstvo i 

pravosudstvo i tada e se zahtijevati, kao što se svima zahtijeva, da visoko

pozicionirane li nosti budu pod odgovornosti i bi e to uslov da li emo mi biti 

lanica Evropske unije ili ne. Zna i, od prošlosti vašeg i mog predsjednika e 

zavisiti crnogorski put. 

Kada je u pitanju ta persona, treba da se sjetite Vašeg i moga prisustva u 

Evropskom parlamentu, kada su mnogi parlamentarci rekli da je ukanovi i 

šverc duvana veliki problem Crne Gore. Pominjali su pet, šest i deset milijardi, od 

poslanika Svobode, pa do ne znam kojeg su to govorili. Želim na sasvim drugi 

na in odnos prema crnogorskoj budu nosti, da ovdje postoji konsenzus svih 

inilaca i svih politi kih partija, da se suprotstavimo devijacijama u crnogorskom 

društvu, od organizovanog kriminala, pa do svih drugih. Danas sam, kolega, 

naveo podatke i injenice koje je govorio, prije mjesec dana, potpredsjednik 

Evropske komisije, zadužen za bezbjednost Evropske unije. Da u vam ga sada, 

pa pro itajte i nau ite nešto. 


Zahvaljujem. 

Nemate pravo na odgovor, bio je komentar. 

Proceduralno. Izvolite, recite koji je lan Poslovnika prekršen. 


Gospodine potpredsjedni e, ovdje se iznose notorne neistine. Svi dobro 

znamo šta je bilo u Evropskom parlamentu, postoje izvještaji. Nigdje nema ove 

pri e gospodina Radulovi a. Dobro znam šta je bilo i ne u da pri am šta je bilo, 

jer sam se stidio nastupa gospodina Radulovi a i pojedinih u Evropskom 

parlamentu. 


Zahvaljujem. 

Izvolite, proceduralno. 


Izvinjavam se, možda stvarno Vi nijeste bili prvi put, ali su bili gospodin 

Krivokapi i gospo a urovi . Traži u stenogram. Bili smo ak i na sajtu 

Evropskog parlamentu, ko je branio Crnu Goru, a koji poslanici Evropskog 

parlamenta su govorili o ukanovi evoj prošlosti. Ovo je istina, a sve ostalo su 

iste insinuacije. 


Idemo dalje sa diskusijom. Poslanik Raško Konjevi , a nakon njega 

poslanik Budimir Aleksi . 

Izvolite. 

RAŠKO KONJEVI : 

Nijesam bio u Evropskom parlamentu prošli put, ali mislim da u prilog ovoj 

raspravi, gledaju i nešto što smo dobili kao izvještaj sa tog interparlamentarnog 

dijaloga od prošle godine, u susret ovom interparlamentarnom dijalogu, moram

priznati da nijesam primijetio ovakve konstatacije koje je iznio gospodin 

Radulovi . Ne želim da polemišem oko toga, ali sam imao obavezu da to kažem, 

jer sam ju e dobio taj materijal i sino sam ga prelistavao radi pripreme. 

Uvaženi gospodine potpredsjedni e, predsjednice Vrhovnog suda, kolege 

poslanici, poštovani gra ani, kao što je svaki izvještaj Vrhovnog suda od kada 

Parlament ima priliku da ga razmatra, svojim kvalitetom u svakom smislu bolji, 

mislim da su i diskusije koje smo danas imali priliku da ujemo kvalitetnije u 

svakom smislu. Mislim da jedan kriti ni ton koji smo imali priliku da ujemo danas 

je pomo i Vama u budu em radu Sudskog savjeta i, svakako, jedno mišljenje 

poslanika koje, naravno, možete posmatrati sa razli itih aspekata. Ne mislim da 

su uvijek te kritike koje su dolazile ta ne ili opravdane, ali svakako mišljenje 

poslanika koji imaju najve i legitimitet, u svakom smislu mogu da Vam pomognu 

u budu em radu. 

S druge strane, o ekivati je da u Parlamentu, kada se ti e rasprave o 

ovako važnim temama, imamo uvijek jednu dozu ve e politizacije nego što je ona 

objektivno potrebna. To je nešto što, nažalost, kao institucija i mi kao poslanici 

treba da se navikavamo da o nekim temama gdje nema potrebe da toliko 

politizujemo odre ene stvari, da razgovaramo stru no o nekim aspektima koji su 

direktno vezani za Izvještaj o radu sudova, konkretno u 2008. godini. Moram 

priznati da je bilo vrlo stru nih rasprava, posebno nekih kolega, nijesu prisutni u 

sali, koji su i po vokaciji pravnici, tako da su mi se njihova zapažanja vrlo dopala. 

Samo u u na elu u dva konteksta, cijene i zna aj da u procesu evropskih 

integracija, po meni, klju no mjerilo u radu svih institucija treba da bude Izvještaj 

Evropske komisije. Mi emo, svakako, kao politi ari, kao poslanici i pripadnici 

razli itih politi kih partija, taj izvještaj pokušavati da gledamo s jedne ili s druge 

strane. Tako gledamo i ovaj Izvještaj o radu Vrhovnog suda. Mislim da su dvije 

stvari klju no notirane u tom izvještaju i koje ja želim da naglasim. Jedna je 

injenica da je sudska vlast u prethodnom periodu pokazala ve u efikasnost 

nego u godini prije. To je nešto što je za potpunu pohvalu. Druga stvar jeste 

injenica da se u Izvještaju Evropske komisije kaže, ne u možda citirati, ali u se 

potruditi da to bude precizno, da postoji sumnja ili, eventualno, odre ena vrsta 

politi kog uticaja na rad sudova. Slušao sam vrlo pažljivo Vaše izlaganje koje ste 

imali u dijelu komentarisanja izvještaja Evropske komisije, kada smo imali 

zajedni ku prezentaciju i, moram priznati, slažem se sa konstatacijama koje ste 

iznijeli. Iako je Izvještaj Evropske komisije, kao što nije jeres kritikovati vaš 

izvještaj, tako ne mislim ni da je jeres kritikovati Izvještaj Evropske komisije koji 

smo dobili. Ne negiram da nema pokušaja politi kog uticaja, ali ti pokušaji 

postoje i svakako od pokušaja se ne možete spasiti. Svako ima legitimno pravo 

da nešto pokuša. Mislim da smo kao vlast, kao dvije odgovorne vladaju e partije, 

zajedno sa kolegama iz PZP-a, prilikom usvajanja Ustava, ugradili zna ajne 

mehanizme potpune nezavisnosti sudstva i formiranja i zaokruživanja posebne 

grane vlasti. 

Dakle, osim što smo biranje sudija iz Parlamenta prepustili Sudskom 

savjetu, shodno Zakonu o sudovima i nizu drugih akata, što smatram kvalitetnim, 

slažem se, tako e, sa Vašom konstatacijom od prije neki dan i potpuno dijelim 

mišljenje, da je bilo iskustva u ovom Parlamentu, tada nijesam bio poslanik, ali

sam svakako pratio politi ka dešavanja, kada iz isklju ivo politi kih razloga 

pojedini predstavnici sudske vlasti nijesu mogli da zavrijede povjerenje ovog 

Parlamenta i budu na odgovornim sudijskim funkcijama. Jedan takav slu aj, da 

ne pominjem ime i prezime ovjeka kojeg izuzetno stru no cijenim je danas kroz 

mehanizam izbora od strane Sudskog savjeta nosilac visoke funkcije u sistemu 

pravosudne vlasti. U tome vidim pomak. To je jedan slu aj kojeg najviše 

možemo, posmatraju i rad pravosudne vlasti, zapaziti. Tako e, mislim da ono 

što je bila praksa, možda ne dovoljna, u prethodnom periodu jeste pove anje 

odgovornosti u radu sudija i sudske vlasti. Želim da razgrani im nadležnosti i 

odgovornosti. Dakle, novim Ustavom i zakonima koji su uslijedili nakon usvajanja 

novog Ustava, mi smo potpuno nadležnost za izbor sudija, vo enje sudske vlasti, 

premjestili na organe koje ste vi kasnije izabrali. Time smo kao parlamentarci i 

poslanici sa sebe skinuli odgovornost. Sve ono što jesu eventualne kritike, bile 

one dobronamjerne ili nedobronamjerne su na ra un najviših nosilaca 

pravosudnih funkcija. U tom smislu vaša odgovornost je dodatna i teža. Bilo je 

slu ajeva, mislim da je moglo da ih bude više, kada su bila odre ena reagovanja 

od strane nadležnih predsjednika sudova za pokretanje postupka razrješenja 

pred Sudskim savjetom u odre enim slu ajevima. 

Vi znate da je stav Socijaldemokratske partije koji je iskazan više puta u 

prethodnim godinama da imamo ljude, po našem mišljenju, možda nijesmo u 

pravu, ali na mišljenje svakako imamo pravo, koje smo mi figurativno ili 

metafori ki nazvali „trulim daskama“. Zna i, taj posao, koji eka sudsku vlast, 

pove anja odgovornosti mislim da treba da bude intenziviran u sudskim 

segmentima. 

Tako e, cijenim vrlo odgovorno, postupak ovjeka kojeg sam maloprije 

pohvalio, što je u jednom vrlo važnom postupku koji je u toku, ja ga svakako 

ne u komentarisati, komentarisa u onaj dio gdje je predsjednik Suda i vjerujem 

Sudski savjet u inio nepravilnosti, neodgovornosti, neefikasnosti, nešto što nije 

meritum same presude, nego injenice kako je sudija radio, u vrlo kratkom roku 

bude pozvan na odgovornost. Mislim da je to dobar primjer. I ne samo u sudskoj 

vlasti, to treba da bude primjer i u drugim granama vlasti. Ja sam bio sklon i ovih 

dana da kritikujem, iako pripadam vladaju oj koaliciji odre ene pojave koje su za 

kritiku. Ne mislim ništa strašno ako neko iz vladaju e koalicije kritikuje nekog 

ministra, makar on bio i ministar iz SDP-a. Jer, mi kao poslanici, prirodno je i to 

moramo prosto da se navikavamo, i javnost mora da se navikava da kritike koje 

usmjeravamo su plod naših razmišljanja na odre enu temu, a ne nikava želja da 

dociramo bilo kome kako je bolje raditi posao, prosto to je logika kontrolne 

funkcije koju Parlament treba da ima. Dakle, mislim da je klju na rije koju bih ja 

potencirao prilikom diskusije o ovom izvještaju o radu sudova za 2008. godinu, 

jeste povjerenje. Onoga trenutka kada ve ina, ili ogromna ve ina gra ana bude 

smatrala da sudska vlast funkcioniše na na in da ona zavre uje povjerenje 

ve ine gra ana, vjerujte, bi e vam potpuno nebitno šta kažu poslanici vlasti ili 

poslanici opozicije. Kada gra ani imaju povjerenje u institucije, konkretno u 

sudsku vlast, kao posebnu granu vlasti, onda emo mi definitivno da imamo 

jedan prag kojeg možemo nazvati da potpuno imamo utemeljenu vladavinu prava 

u Crnoj Gori.


Zahvaljujem poslaniku Konjevi u. 

Sada ima rije poslanik Budimir Aleksi , nakon njega poslanik Šefkija 

Muri . 

Želite komentar. Izvinjavam se poslaniku Aleksi u. 

Komentar, poslanik Radulovi . 


Gospodin Konjevi je u svojoj prvoj re enici rekao da ne zna što se desilo 

u Evropskom parlamentu, pa želim još jedanput da ponovim da sam se 

neprijatno osje ao kao predstavnik Crne Gore u Evropskom parlamentu, na 

konferenciji koja je bila održana, ne znam prije tri ili tri i po godine, gdje su bili 

predstavnici svih zemalja zapadnog Balkana, i da su pojedini poslanici 

Evropskog parlamenta, na elu sa gospodinom Svobodom, diskutovali oko 

šverca duvana i umije Crne Gore i pominjali ogromne cifre. Zna i, to je injenica i 

istina. 


Dobro, gospodine Radulovi u, uli smo tu konstataciju vašu sa te 

sjednice. 

Ima pravo na odgovor poslanik Konjevi . Izvolite. 


Hvala vam, kolega Radulovi u, što ste mi omogu ili da još ukažem na 

neke stvari. 

Želim da ponovim radi crnogorske javnosti, s obzirom da mi je kolega 

skrenuo pažnju da nijesmo imali priliku da ujemo, vjerujem da ste me vi uli. 

Ako smo, tako da je nazovem, kadrovsku politiku iz Parlamenta premjestili na 

Sudsku savjet ili konferenciju, dodatna pažnja treba da bude posve ena i u onim 

slu ajevima, jer je to izgradnja povjerenja, gdje odgovorni ljudi u državnoj upravi 

ili državnim organima u Crnoj Gori, kritikuju vrlo eksplicitno rad pojedinih sudija 

da umjesto esnafske odbrane od strane sudija, nijesmo ni to uli, oni ne budu 

razriješeni nego budu unaprije eni. 

Mislim da ta transparentnost, kada ujemo kritike i odbranu vaših kolega 

na koju imate potpuno pravo, samo treba da bude transparentna, a ne da ostavi 

osnovu sumnje, politi ke svakako s moje strane, da je tu bilo i drugih elemenata 

koji su se uzimali u obzir. 

Što se ti e Vas, gospodine Radulovi u, ja sam samo ukazao na nešto što 

sam pro itao. Ja prije tri godine nijesam mogao biti u Briselu, a evo ima emo 

priliku da 28. i 29. razgovaramo sa drugom delegacijom u smislu ljudi koji e biti, 

ali istim povodom, tako da o ekujem da emo i ova pitanja razjasniti. Nijesam 

imao nikakvu negativnu konotaciju. Naprotiv.‚ 


Zahvaljujem,

Prije nego što uzme rije poslanik Aleksi , imam jedan predlog, evo u 

konsultaciji sa jednim brojem poslanika koji su se prijavili za diskusiju povodom 

ove ta ke dnevnog reda, imaju i u vidu vrijeme koje je ostalo, koje smo 

opredijelili da razmatramo ovu ta ku, a koje isti e za nekih 30 - 40 minuta. 

Imamo predlog, ja molim da prihvate svi poslanici koji su se prijavili a još 

uvijek nijesu dobili rije , da diskusija traje pet minuta. Dakle, diskusija pet minuta, 

i pod tim uslovom emo svima iz opozicije i pozicije, koji su se javili za rije ,koji 

su evidentirani ve , naravno novih prijava nema, da omogu imo da kažu šta 

misle. 

Slažemo li se sa ovim predlogom? Slažemo. 

Molim poslanika Aleksi a da, žao mi je što po injemo od njega, ali da se 

uklopi u ovaj dogovor. Izvolite. 

BUDIMIR ALEKSI : 

Gospodine potpredsjedni e, dame i gospodo poslanici, gospo o 

Medenica, poštovani gra ani, 

Kada je rije o ovom izvještaju o radu sudova, koji danas razmatramo, 

odmah se uo ava, i to je o igledno, da je prepun statisti kih podataka. Zna i, 

vizuelno, kad se to otvori, to su sve brojevi i samo pogdjekoje slovo, a valjda 

izvještaj treba da podrazumijeva i neku analizu, a ne samo nizanje statisti kih 

podataka. Tako da bi se slobodno mogao nazvati statisti ki izvještaj. Zna i, gola 

statistika bez ikakve, da ne kažem, ozbiljne analize. Analize uopšte nema. 

Iz ovih podataka se vidi, doduše da su poboljšani uslovi za rad sudova, da 

ima kvantitativnih pomaka u pogledu ažurnosti njihovog rada, ali se ne govori 

ništa o glavnim problemima u pravosu u. Zna i, stanje u pravosu u koje je 

loše,a koje je vezano za korupciju na visokom nivou, u ovom izvještaju nije 

razmatrano, a upravo je to trebalo da bude glavni predmet pažnje i analize u 

ovom izvještaju. 

Iz ovog izvještaja se tako e, ne vidi koliko se gra ani Crne Gore u Crnoj 

Gori osje aju slobodnim, zna i vrlo važno pitanje i važna tema. 

U Izvještaju je dalje trebalo obratiti pažnju i na sljede i problem. Poznato 

je da postoji eti ki kodeks u sudstvu. 

E sad, postavlja se pitanje, u okviru tog kodeksa, da li se razmatrala 

imovina sudija? Pitanje je odakle pojedinim sudijama enormno bogatstvo na 

jednoj strani, a na drugoj strani li no znam sudije koji su na toj funkciji 20-tak 

godina, i podstanari su, nikad nijesu dobili, dakle, nijesu još uvijek dobili ni stan ni 

kredit, a plate su iste? I na jednoj strani neke sudije imaju vile, stanove, džipove i 

šta sve ne, a na drugoj strani imamo podstanare koji ni kredit još uvijek nijesu 

dobili. Po mom mišljenju, u ovom izvještaju na taj problem trebalo je obratiti 

pažnju. Zatim, još jedno veoma važno pitanje, a to je postupanje sudova u 

predmetima korupcije i organizovanog kriminala. To se, tako e, ne vidi iz ovog 

izvještaja, a red bi bio da se vidi koje su to kazne. Kada je rije o korupciji 

podsjeti u i ja, ve su kolege i prije mene o tome govorile, na ovaj najnoviji 

izvještaj Evropske komisije koja je upozorila da je potrebno donijeti više presuda 

za korupciju na visokom nivou. Evropska komisija je tako e u ovom izvještaju 

ocijenila da postoji politi ki uticaj na sudove i tužilaštva, da su sudovi pod

uticajem politi kih centara mo i. Suštinsko pitanje je da li je ovdašnje pravosu e 

spremno da iza e u susret o ekivanjima gra ana Crne Gore i Evropske unije. 

Dalje, neminovno se postavlja pitanje povodom ovog izvještaja šta je sa slu ajem 

prisluškivanja sudije Mandi a, da li se tim slu ajem bavio Sudski savjet? Ako se 

nije bavio, zašto se nije bavio, jer je on bio lan, sudija Višeg suda? Taj slu aj, po 

našem sudu, potresa same temelje demokratskog društva i demokratskog 

ure enja ove zemlje. 

Pa onda smjena sudije Akovi a koji je vodio 10 najtežih slu ajeva u Crnoj 

Gori i koji je vodio najteže procese u Crnoj Gori. On je smijenjen zato što je 

napravio propust u pisanju jedne presude u slu aju Š eki . 

Puno je još pitanja, pomenu u samo na primjer, jeste li preduzeli neke 

aktivnosti, to je i kolega poslanik Mandi pitao, aktivnosti povodom istraživanja 

ratnih zlo ina koje su vršili gra ani državljani Crne Gore za vrijeme rata od 

1992.do 1995. na teritoriji Bosne i Hercegovine? Zna i, postoje imena, postoje 

injenice, stenogrami, postoji jedno obilje materijala na koje još uvijek ne 

obra ate pažnju. 

Osim toga još jedan aspekt je veoma bitan po našem sudu, po našem 

mišljenju, a to je šta Vi kao šef sudske vlasti radite da se u praksi realizuje princip 

proporcionalne nacionalne zastupljenosti u sudskoj vlasti. Nema demokratije bez 

toga. Ja tvrdim da se u eš e pripadnika srpskog naroda u sudskoj vlasti mjeri ne 

procentima nego promilima. I smatram da je to jedna velika društvena anomalija. 


Zahvaljujem poslaniku Aleksi u. 

Sada dajem rije poslaniku Muri u, nakon njega poslanik Vasilije 

Laloševi . 

ŠEFKIJA MURI : 

Poštovani potpredsjedni e, uvaženi kolege poslanici, uvažena 

predsjednice Sudskog savjeta, poštovani gra ani Crne Gore, 

Dolaze i danas na sjednicu Parlamenta nijesam imao namjeru da se 

javim, ali u iskoristiti svoju diskusiju da vrlo kratko, iz svog ugla gledanja, kažem 

ono što sam ja za ovo vrijeme današnje rasprave mogao da zaklju im i da sa 

sjednica odbora, naravno iz medija i štampe, da propratim ono što ja ho u da 

kažem. Danas je bilo puno diskusija, a najmanje diskusija je bilo o Izvještaju 

Sudskog savjeta. Više se govorilo o nekim drugim stvarima. Mislim da i u 

Parlamentu i na odborima se trebamo usredsrediti na Izvještaj i na ono što je 

predmet naše diskusije i našeg rada i za to je potrebno da se, po meni, više 

govori o samom Izvještaju nego o nekim drugim stvarima. 

Izvještaj je, po meni, ura en jako dobro, stru no i profesionalno, 

metodologijom kako se rade mnogi izvještaji u svjetskog praksi i softverom koji 

zavre uje pažnju. Zna i, tamo su prikazane i tabele i grafikoni i korištene su 

metodologije koje zavre uju pažnju. 

Nijesam bio ranije poslanik, nijesam gledao kako su ra eni sudski 

izvještaji ili neki drugi, ali od svih izvještaja koji su ura eni, moram da kažem da 

je ovaj izvještaj ura en profesionalno.

Postoji nekoliko ciljeva koji su jako bitni za rad sudstva, a ja u samo re i 

o jednom, koji zavre uje pažnju da se pomene, a to je efikasnost. 

Efikasnost se ogleda u broju riješenih i neriješenih predmeta. Danas 

nismo o tome mnogo govorili, a možda to nije dovoljno, možda to nije u dovoljnoj 

mjeri naglašeno, ali je mnogo bolje u odnosu na raniji period. Zna i, 

angažovanjem Sudskog savjeta i svih faktora koji rade svoj posao profesionalno, 

zaklju ujem da je u odnosu na prethodni period broj neriješenih predmeta znatno 

manji, odnosno odnos neriješenih i riješenih predmeta pove an. 

Sljede e što u re i vezano za rad sudstva je materijalni položaj i tehni ka 

opremljenost. Tehni ka opremljenost se ogleda u tome da li su sudovi opremljeni 

kompjuterima i drugom opremom koja je neophodna za rad sudstva. ini mi se 

da je to na zavidnom nivou. Moja preporuka je da se radi na tome da se sudovi 

umreže i imaju svoje linkove da bi mogli i da razmjenjuju iskustva sudije sa 

sudijom ili ljudi koji rad svoj posao profesionalno da oni izmedju sebe 

komuniciraju elektronski, jednostavno da se modernizujemo. Vjerovano je to 

uradjeno, ali mislim da tome treba dati jako važnu pažnju. 

Sigurno vi imate plan rada i usavršavanje sudija i ljudi koji rade u sudstvu. 

Taj plan je usredsredjen na organizaciju odredjenih seminara u Crnoj Gori. Da li 

postoji plan gdje bi sudije morale po i i vani da vide kakva je sudska praksa u 

drugim razvijenim zemljama i da ta iskustva prenose na sudstvo i da se u tom 

pogledu uradi dodatna edukacija sudija i ljudi koji rade u sudstvu? Mislim da 

moramo u initi napor zajedni ki, a vi ste na Odboru za politi ki sistem rekli da 

poboljšanje statusa ljudi koji nisu sudije u sudovima nije u vašoj nadležnosti, 

nego je možda u nadležnosti neke druge institucije, da svi mi radimo na tome da 

se i tim ljudima koji tamo rade stvaraju materijalni i tehni ki uslovi…(Prekid) 


Zahvaljujem poslaniku Muri u, sada molim da uzme rije poslanik 

Laloševi , nakon njega poslanik Nebojša Medojevi . 


Gospodine potpredsjedni e, ukoliko mi dozvolite, ja se nisam prepoznao, 

niti iko od poslanika Socijalisti ke narodne partije u ovoj posljednjoj re enici koju 

je kolega Muri izrekao, ali bi bilo dobro da kaže zbog javnosti Crne Gore, na 

koga je to mislio, uz izvinjenje što je možda ovo direktno pitanje. 


Dobili ste rije i nijeste se prepoznali i možete nastaviti sa diskusijom. 


Kvalifikacija je veoma teška i ne bi bilo zgorega da kaže na koga je mislio, 

ali ako ne e nije ni bitno. 

Gospodjo Medenica, na zajedni koj sjednici nacionalnog savjeta za 

evropske integracije i Odbora za me unarodne odnose na kojem smo 

prisustvovali jedna od tema koju sam ja potencirao, a sastoji se i dio je u 

Izvještaju, ti e se tkz. Kleveta, sudskih odluka koje su zabrinjavaju e, tako je

evropska komisija okvalifikovala. Ja bih govorio o tome. Dakle, ti e se o presuda 

novinarima, a nadovezao bih se na koleginicu Jonicu koja je govorila nešto o 

tome. Prije toga, želio bih da kažem da sam bio lan radne grupe, neko je zove 

radna grupa za odgovore, odnosno Upitnik Evropske unije, neko je zove fantom 

grupa, neko je zvao grupa poslanika i nije ni bitno. 

Jedno od pitanja koja sam tamo potencirao da se u sklopu pitanja broj 12 

dostavi ta an izvještaj Evropskoj komisiji o tome da u Crnoj Gori postoje sudske 

presude novinarima. Re ene mi je - pa nemojmo sada, ovo je uopšteno ocjena 

od IHR-a oko slobode medija, nemojmo da to ovdje sada uklju imo, nego emo 

to uklju iti u pitanje broj 23 koji se ti e sudskih presuda. Ja ovom prilikom samo 

da poru im autorima odgovora na Upitnik iz Vlade. Napisali oni ili ne, napisali u 

suženom obliku, skratili taj odgovor, to pitanje ih eka, jer i sami ste rekli iz 

statisti kih podataka da je tih presuda bilo. 

Zašto mi potenciramo da tih presuda ne bude? Vi ste kazali da ste smanjili 

u odnosu na prethodni period. Ja pamtim 2001. godinu kada je, uz izvinjenje što 

mu pominjem ime, gospodin Vladislav Ašanin, glavni i odgovorni uredjenik 

"Dana" bio osu en na tri mjeseca zatvora. Pamtim i druge presude. Govori u 

kasnije o jednoj konkretnoj, koja je tipi na i koja je posljednja. Sloboda medija u 

Crnoj Gori je sve manja, ne kažem to ja, nego to konstatuje Medjunarodna 

organizacija Reporteri bez granica, jer je Crna Gora na 77 mjestu, pala je za 24 

mjesta. Ja pretpostavljam da je pala za 24 mjesta zbog toga što su ove sudske 

presude i donosene. 

I sada da se vratim na neke konkretne stvari. Rije je o jednom bivšem 

sudiji koji je kazao da je prisluškivan. Moj kolega, novinar "Monitora" gospodin 

Komneni napisao je i napravio je tekst. On je osu en na 3000 evra zbog toga 

što nije htio da otkrije izvor informacija i što je to prakti ki po odluci suda bila 

neka vrsta klevete. On je rekao da je to jedna od niza zabrana slobodnog 

istraživa kog novinarstva i da se radi o sistemskom pritisku na sve medije i na 

sve pojedince. E sada malo kako to rade Evropljani a ja potenciram da to 

uradimo i mi. Novinar, gospodjo Medenica, nije ni sud, nije ni policija, i on ima 

svoje li no uvjerenje i razumno vjerovanje u injenice koje prikazuje u tekstu ili 

prilogu. On može da otkrije, ali zakon mu dozvoljava da ne otkrije izvoz 

informacija. U slu aju osnovne funkcije novinarstva da se ukaže na odredjene 

pojave, može se desiti da se u nekim stvarima neke ocjene budu oštrije i da se 

prekardaši, ali isto tako ne treba da bude standard naše krivi nog zakona, ako 

ste nekog oklevetali, ili rekli izvjesnu neistinu, da ste htjeli da nanesete zlo i da 

budu drakonske kazne. 

Za klevetu su veoma minimalne kazne u zemljama Evropske unije. A kod 

nas ispade da su kazne za odštetu, duševne bolove, ja e i ve e nego ne daj 

bože kada neko izgubi neki ekstremitet ili ne daj bože da neko pogine nesre nim 

slu ajem, kada dolazi do traženja za obešte enje. 

Prema tome, još jednom ukazujem na ovu injenicu, nije ovo iz zle 

namjere. Kazali ste sami smanjuje se broj statisti kih primjera, ali vi ste govorili 

da su to izvršne presude, zna i, koliko je još presuda ili osuda u pokušaju. 

Omogu ite ovim ljudima iz medija, oni imaju svoje samoregulatorno novinarsko 

tijelo, omogu ite da oni budu najbolji sud je li to bila kleveta ili ne. Ajde da

krenemo prema tim evropskim standardima, ajde da eliminišemo ove ocjene 

reportera bez granica, Freedom hausa, OEBS-a i svih onih medjunarodnih 

institucija koje govore o tome. 

Ja mislim, ako bog da zdravlja, da e to vrijeme biti iza nas, svi se u imo 

na tom putu, idemo, postoji konsenzus svih nas ovdje da idemo ka Evropi, da 

idemo ka integracijama, ovo je jedan od onih tipi nih primjera kako nekada 

možemo da se pravimo da budemo ve i katolici od pape. 


Hvala Vama. 

Molim da uzme rije poslanik Nebojša Medojevi . Sljede i prijavljeni 

diskutant, nakon gospodina Medojevi a je Ljubo Škrelja. Prije nego što 

nastavimo diskusiju ima pravo na odgovor predsjednica Vrhovnog suda, 

gospodja Medenica. 

Izvolite. 


S obzirom da sam ula nekoliko pitanja koja zavredjuju i da odgovorim, a i 

poslanici to o ekuju, ozbiljno da odgovorim oko imovine sudija. Zakon o 

Sudskom savjetu ne poznaje nadležnosti Sudskog savjeta da se bavi imovinom 

sudija, sudije su javni funkcioneri i oni su po Zakonu o konfliktu interesa 

obavezni, kao i svi funkcioneri, prijaviti svoju imovinu. 

Ukoliko neko izrazi sumnju da imovina koju je sudija prijavio, nije njegova 

prava imovina, odnosno da je nešto sakrio znate koja procedura i kome se tako 

nešto prijavljuje. 

Što se ti e ratnih zlo ina ovdje je poslanik Mandi , a kasnije i Aleksi , 

pominjao ratne zlo ine na teritoriji Republike Srpske. Prvo pitanje kao nosiocu 

sudske vlasti ne može biti upu eno, ali da ukažem na nadležnost, prije svega, 

oni sami opredjeljuju nadležnost gdje se djelo po inilo, pa treba o ekivati da 

tamo organi gonjenja rade, ako ve nijesu i dobar dio toga odradili. 

Nešto što je govorio kolega Konjevi , žao mi je što ga nema ovdje, 

konstatacije da je najbitnije šta narod od sudske vlasti o ekuje i kako on 

povjerenje ima u sudsku vlast, mnogo važnije nego što kažu parlamentarci. 

Mislim da je u pravu u dijelu da je za nas veoma bitno šta ljudi koji su 

krenuli da svoja prava preko suda ostvaruju misle o sudu i koliko je dostupna ta 

njihova pravda, ali na njihovo mišljenje bitno uti e rije ovdje izgovorena u 

parlamentu. Ja sam i prošle godine rekla, a i sada ponavljam, jedna nesre no 

izgovorena metafora "trule daske" toliko je nanijela štete crnogorskim sudijama, 

asnim i poštenim, da više ni naši roditelji nijesu naši, nego su roditelji “trulih 

dasaka”. Duga je i specifi no teška ta rije koja je izgovorena, nesre no 

odabrana, jer ako uporedjujete sudije sa daskama, ovdje u parlamentu, onda je 

to nesmotreno i mi kao nosioci sudske vlasti, ne slažemo se, zovimo se pravim 

imenom i ponašajmo se tako. Uz puno uvažavanje sve tri grane vlasti i onoga što 

sudska vlast u ovom parlamentu treba da odradi. 

Što se ti e diskusije gospodina Laloševi a, parlamentarci mijenjajte 

zakone, sve što promijenite sud je dužan da to i primijeni. Hvala.


Zahvaljujem gospo i Medenici. To su bili odgovori koji su bili postavljeni u 

posljednjih nekoliko diskusija. 

Sada dajem rije poslaniku Medojevi u, nakon njega poslaniku Škrelji. 

Izvolite. 


Pridružujem se kritikama ili komentarima kolega koji su uo ili jednu zaista 

ozbiljnu metodološku neprincipijelnost u ovom izvještaju. Morali smo mnogo 

truda da uložimo da razumijemo ove skra enice i klasifikacije koje su obradjiva i 

koristili, i to je jedna primjedba. Nemojte slati izvještaje poslanicima, mi smo 

predstavnici gradjana Crne Gore, mi ne moramo da budemo advokati ili sudije, 

da bismo znali šta zna i “kri”, “ki”, i ostale stvari, ali sam se dobro raspitao i vidim 

da fali “kris”, zna i fali vam tabela o krivi nim postupcima, djelima iz 

organizacionog kriminala. Nije valjda da ste to slu ajno zaboravili, kao što je 

slu ajno ušlo u izvještaj o napretku da je produženje roka za usaglašavanje 

izbornog zakonodavstva sa Ustavom, april 2010. godine. 

Dakle, prepoznajem tu tendenciju da se svaka diskusija na temu 

organizovanog kriminala u Crnoj Gori doživljava kao napad na državu i da se 

svaka pri a o organizovanom kriminalu doživljava kao nešto što treba zaboraviti i 

sakriti. U vašem izvještaju ja sam se trudio da nadjem, kod viših sudova nema, 

kod osnovnih sudova nema. Gdje su djela iz organizovanog kriminala? Dakle, 

ono što izaziva sumnju jednu da iza toga stoji politi ka pozadina, dakle, da 

o igledno negdje u ustavnom poretku u Crnoj Gori i ustavnom sistemu ima neka 

smetnja, ne iji interes koji ne omogu ava da se ova država sa svojim 

institucijama u punom ustavnom kapacitetu bori protiv organizovanog kriminala. 

Raširenost organizovanog kriminala u Crnoj Gori je prijetnja ustavnom 

poretku, gospodjo Medenica, to nije obi ni kriminal. Posebno ako imamo 

institucije koje ignorišu taj problem. Šef policije kaže da je sramota od nekih 

mojih konstatacija o organizovanom kriminalu, a nije ga sramota da mu policije 

susjednih regiona hapse kriminalce za koje je on zadužen. 

Ovo isto primje ujem ovdje, dakle, nema razloga da se bilo ija kritika 

doživljava negativno. Dakle, imamo ozbiljan problem u Izvještaju o napretku je 

konstatovan kao veliki problema, nema spora. Po našem mišljenju, izbor 

Sudskog savjeta je pokazao ve u politi ku zavisnost nego onaj prije toga. Da 

pomenem zbog gradjana Crne Gore da smo bili protiv ovakvog sudskog modela, 

tražili smo da se lanovi Sudskog savjeta dvotre inski biraju ovdje u parlamentu. 

Ako se može vlast i opozicija, koja se ne slaže gotovo ni oko ega, složiti oko 

nekoliko imena asnih ljudi kojima treba dati ovlaštenja da vode pravosudje, 

mislim da je to bio mnogo bolji model. Postoji varijanta da se opet pokrene 

pitanje ustavnih reformi da zaista ovakav model koji se pretvorio potpuno u jedan 

Sudski savjet koji ima ozbiljne probleme i sa nepotizmom i sa konekcijama i sa 

privatnim vezama, brastveni ko-kumovsko, prijateljski, da zaista predstavlja 

smetnju da se pokrenu odredjena krivi na djela.

Kolega Pavlovi je pomenuo taj slu aj koji zaista veoma zna ajan, dakle, 

koji sam ja pomenuo na Odboru. Dakle, naše pravosudje je presudilo odredjenim 

licima da ne pominjemo imena sudija koji su optuženi za šverc 200 kg kokaina, 

presudilo im je za 6,213 grama kokaina. Postupaju i sudija nije prihvatio 

vješta enje italijanskih kolega koji su zaplijenili 190 kg kokaina. Postupaju i 

sudija ak nije prihvatio ni zaklju ak tužioca i sudije u Italiji koji je dao kao dokaz 

da je tamo 190 kg kokaina, sudija je tražio da se kokain dostavi u Crnu Goru, kao 

dokaz. 

E, naravno, sud je obavijestio da je taj kokain uništen i da ne može da 

dostavi kao dokaz, tako je ispalo po presudi našeg suda da je u 50 tona nekog 

materijala sakriveno 213 grama kokaina. I presudjeno je za 213 grama kokaina, 

što, izvinite, navodi na jedan zaklju ak da neko štiti velike distributere heroina i 

kokaina u Crnoj Gori i zato što smo tako presudili etiri godine za 200 kilograma, 

sada imate veliki teret. 3 tone kokaina. Znate li, gospodjo Medenica, na 

svjetskom nivou da neko uspije da dodje tako visoko u toj hijerarhiji 

organizovanog kriminala da organizuje tri skoro tri tone kokaina. Možemo da se 

pohvalimo da su crnogorski gradjani, pa i ovi kriminalci, zaista dospjeli na sami 

svjetski vrh, jer je to najve a zaplena ove godine koja je napravljena u Evropi. 

Drugo, što sam htio da vas pitam, gospodjo Medenica, oko prisluškivanja, 

oko mjera tajnog nadzora. Recite nam da li u Ministarstvu pravde, u Ministarstvu 

odbrane postoji vojna obavještajna agencija koja ima tehniku za prisluškivanje i 

da li ste ijednom dali dozvolu i ko daje dozvolu vojnim obavještajcima da koriste 

tehniku za prisluškivanje (Prekid) 


Komentar poslanika Konjevi a na izlaganje poslanika Medojevi a. 

Izvinjavam se nisam vas vidio. Izvolite.Komentar tri minuta. 

Izvolite. 


Nijeste dobro pro itali Izvještaj, postoji na 132 strani Izvještaj 

specijalizovanog odjeljenja, tamo su samo ti predmeti, jer poslovnik ne poznaje 

“kris” i “kis”, ali ako je nešto specijalizovano odjeljenje, onda pogledajte zakon o 

sudovima koja su to krivi na djela u specijalizovanom odjeljenju. Zna i, to je 

obradjeno u tripartivnoj komisiji. Imamo najnoviji izvještaj gdje ete imati imena 

po inilaca i presude i datum odluke i broj predmeta, i broj optužnog akta i sve. 

Zna i, to smo u cjelosti odradili onako kako se od nas i zahtjevalo. 

Pominjete politi ki uticaj, a Evropska komisija je vidjela na in izbora predsjednika 

Sudskog savjeta što ga bira parlament kao politi ki uticaj, pa kakav bi onda tek 

ocijenjen bio takav na in izbora kada bi se komplet Sudski savjet birao u 

parlamentu. Zna i, sa mnogo ja im intezitetom politi kog uticaja. 

Vi komentarišete presudu koja nije pravosnažna. Presuda je ukinuta i 

dodijeljena ak drugom vije u, na odlu ivanje, sa ekajte da dodjemo i do druge 

presude, tako ste preuranili prošli put sa komentarom za prvu presudu ubistva 

Duška Jovanovi a, pa ste kasnije povukli ono što ste tako bu no istakli. To bi bilo 

sve. Hvala.


Hvala. 

Odgovor na komentar. Izvolite. 


Dakle, na 132 strani ja ne mogu da vidim koja su djela iz distribucije 

narkotika, pranja novca, trafikinga, apsolutno je data tabela koja ništa ne govori. 

Zna i, kada sam rekao da niste dali dobru metodologiju mislio sam, zaista, na to 

da poslanik iz ovoga vašeg izvještaja ne može da stekne utisak kako ste se vi 

borili protiv narkokartela. A drugo, rekao sam za ovaj slu aj, napominju i, da 

recimo vi niste uopšte razmislili da pokrenete disciplinski ili neki drugi postupak 

protiv sudije koji o ovako teškom krivi nom djelu prosudjuje na ovakav na in. 

Odbija dokaze, a znate da je po medunarodnim konvencijama dužan da prihvati 

dokaze od kolega iz drugih država koji su potpisnici iste konvencije. Dakle, niste 

ni pomislili to da uradite. Kolega je pomenuo, nisam htio ponovo da pominjem, 

kolegu Akovi a. Zaista, ja sam rekao i na Odboru, apsolutno je neodrživa pozicija 

da sudija koji sudi najteže slu ajeve, koji je prošao obuku, položio sve testove i 

sve to, zna i ima vašu podršku za najteže slu ajeve, podnose ili bude razriješen 

zbog po etni ke greške. Nije nego. Ne radi se o po etni koj grešci. Ja pozivam 

sudiju Akovi a da kaže ko mu je prijetio. Jedan tako briljantan sudija ne pravi 

po etni ke greške te fleš, te windows, te ne znam na koga e se pozvati. Zna i, 

prema tome, kolega i sudija Akovi treba da kaže, jer je sudio najteži krivi ni 

predmet za ubistvo policajca, specijalni tužilac, organizovani kriminal i ima ko da 

mu prijeti. Neka kaže ko mu je prijetio da svi stanemo iza toga sudije i da ga 

zaštitimo, ne na ovakav na in. Dakle, da je pokušao da radi svoj posao, da niste 

stali vi iza njega, nego ste ga još razriješili i sada ispada ovjek odjednom od 

nekoga u koga smo imali povjerenje kao sudiju koji ho e da se bori protiv 

organizovanog kriminala, koji kona no presudjuje prave kazne, odjednom 

postade po etnik. 

Ovo govorim sve zbog toga što e ova postupanja biti predmet odredjenih 

revizija kada Crna Gora bude demokratska, kao što je bilo u Srbiji. Nemojte da 

mislite da imunitet zna i za bilo kakve presude i bilo kakvo postupanje Sudija 

može da bude lan organizovanog kriminala i sudija može da bude korumpiran 

da radi za mafiju. A sudiji može i da se prijeti i da zbog prijetnji on uradi ovo da 

bira da li mu je lakše, da li da izgubi sudsku funkciju i djelimi no ast 

profesionalca ili da izgubi život. 

Ja sam rekao i na Odboru i sada kažem nemojte da gubimo takve sudije i 

da idu, odjednom da budu vrhunske sudije i najbolje što Crna Gora ima, a posle 

nekoliko mjeseci da na ovako ne astan na in se smjenjuju iz crnogorskog 

pravosudja. Ako je takav i pravi takve po etni ke greške, onda ste vi odgovorni 

što ste ga predložili. 


Hvala vam. 

Komentar poslanik Konjevi , na izlaganje poslanika Medojevi a.

Izvolite. 


Dvije ili tri stvari u kojima se ne bih složio sa poslanikom Medojevi em, 

ne e biti ništa neobi no, radi se na na in na koji je konstituisan Sudski savjet i 

kako smo prilikom usvajanja Ustava imali razli ita mišljenja u odnosu na to kakav 

on treba da bude konstituisan. Mislim da treba da pružimo dodatnu šansu da taj 

Sudski savjet s obzirom na ingerencije koje ima nastavi sa svojim poslom i 

svakako u odredjenom vremenskom intervalu da cijenimo njegov rad. 

Takodje, ne bih se složio sa tim i u svom izlaganju nisam htio da upadnem 

u tu vrstu greške koju ste, mislim, poslani e Medojevi u, napravili, a to je da ipak 

pokušamo da u plenumu ne komentarišemo presude koje nijesu pravosnažne. 

Takodje, pošli smo u jednu dodatnu digresiju da jedan postupak 

razrješenja sada tuma imo na ovaj ili onaj na in. Dajmo slobodu Sudskom 

savjetu i predsjedniku Suda koji je to predložio, sa ekajmo kona nu odluku, 

mene tu mnogo više interesuje odgovornost u ovom trenutku koja jeste u tom 

slu aju najvažnija. Ajmo nakon utvr ivanja odgovornosti, kako da ne, da vidimo 

što je bio motiv, ako treba i to, na kraju krajeva sudija kojega ste vi pomenuli, 

imao je pravo, vaš poziv da ukaže na te stvari. Iskoristio bih priliku, predsjedni e, 

nadam se da ete mi dozvoliti, zna i u diskusiji koju sam imao bazirao sam je na 

jednoj tezi, drago mi je što se predsjednica Medenica slaže sa tim, da je 

povjerenje gradjana izuzetno važno. 

Ja sam otišao korak dalje i ak sam rekao da sa aspekta nezavisnosti 

sudova i sudske vlasti kao posebne grane vlasti, za vas, po meni bi bilo 

zna ajnije da vidite što gradjani misle o radu sudova i da zavrijedimo dodatno 

povjerenje gradjana nego što mi kao poslanici govorimo. Re i u vam iz kojega 

razloga, svako od nas govori sa odredjenom vrstom politi ke motivacije. 

Medutim, ono oko ega se nijesmo složili, to je metafora koju sam i ja upotrijebio 

da u sudstvu postoje “trule daske”. Znate ako ta metafora, ne ulaze i u njenu 

jezi ku konstrukciju, nije ta na, to bi zna ilo da gradjani toj metafori ne vjeruju i 

mi bismo pretrpjeli politi ku štetu. 


Hvala vam. 

Odgovor, kolega Medojevi . 


Naravno da sam ja svjesno komentarisao slu ajeve kao što i esto radim. 

To nije nikakav problem. Parlament je mjesto gdje možemo da uo imo neke 

pojave i neke slu ajeve koji su zna ajni, bez obzira da li su pravosnažni ili ne, da 

izrazimo svoj politi ki stav o tome kako funkcioniše crnogorsko pravosudje ili 

policija ili tužilaštvo, jer opet da podsjetim, ne radi se o bilo kakvom problemu. 

Nemojmo da zaboravimo da se radi o problemu, još jednom u ponoviti, 

organizovanog kriminala ovako raširenog koji može da ugrozi ustavni poredak, 

gradjanski mir i politi ku stabilnost u Crnoj Gori.

Dakle, zato govorim sa ovakvom dozom ozbiljnosti i upozoravam sve 

kolege u ovom parlamentu da zaista posvetimo tome pažnju. Zašto sam posebno 

osjetljiv na pravosudje, zato što je to zadnja instanca gradjaninu da se zaštiti od 

samovolje nekih mo nika ili da traži zaštitu od nekih koji imaju politi ku mo . 

Nažalost, vidite, ja sam pomenuo u ovom slu aju kakva je nadležnost 

Vrhovnog suda, pošto je gospodja Medenica i predsjednik Vrhovnog suda, u 

prisluškivanju od strane Vojne obavještajne službe, koja je osnovana mimo 

zakona. Mi nemamo Zakon o vojsci, imamo obavještajnu službu koja ne 

odgovara nikome, koja ima tehniku za prisluškivanje, ne znam ni kako su je 

kupili, koja ima šefa te službe i koja nesmetano može da prisluškuje svakoga u 

Crnoj Gori. 

Zar to nije podatak da se svi ovdje uhvatimo za glavu? 2009. godine, 

zemlja koja treba da bude kandidat za Evropsku uniju ima bezbjednosnu službu 

privatnog karaktera. Ko je osnova? Za koga ona služi, kolega Konjevi u? U ije 

svrhe ona funkcioniše, ako nije Agencija za nacionalnu bezbjednost, ako nije 

policija, koja je svrha? Ja mogu da sumnjam da imamo sada u Crnoj Gori jednu 

paralelnu bezbjednosnu strukturu koja može da obavlja funkciju ne u interesu 

ove države, nego u interesu nekoga u ovoj državi, a može da bude 

zloupotrebljena protiv ove države i protiv svih nas ovdje u parlamentu. 

Zato smatram da je uloga sudija i sudstva krucijalna, to je jedan od 

stubova društva. Zato sam mislio da mi ovdje kao poslanici treba tu prvu postavu 

Sudskog savjeta, ako se nadje politi ki konsenzus medu dvije tre ine poslanika, 

o ljudima koji treba da upravljaju Sudskim savjetom, mislim da oni zaslužuju 

povjerenje i da kažu to su profesionalci, nisu lanovi nikakvih partija, nije stvar 

politi kog dogovora. Ovoliko iz SDP-a, ovoliko iz DPS-a. Šta smo dobili? Sudski 

savjet koji je apsolutno pod ve om kontrolom vladaju e strukture, nego što je bio 

onaj prethodni Sudski savjet. Uputi emo pozive Venecijanskoj komisiji da dodju, 

shodno politi kom sporazumu oko usvajanja ustava, da pogledaju da li ovaj 

sudskih savjet zbog svojih objektivnih i subjektivnih razloga, zbog veza i 

konekcija može da obavlja tu složenu funkciju. 


Hvala. 

Kolega Sekuli je htio komentar na vaše izlaganje. 



Uvaženi kolega Medojevi u, zna i cijenim vašu zabrinutost za državu, 

stabilnost, gradjanski poredak i sve ostalo vezano za organizovani kriminal, bez 

ikakve dileme. Naravno, samo da se razumijemo, podržavam vas i u toj vašoj 

pri i, ali u odnosu Demokratske partije socijalista naše države prema tome. 

Složi emo se i vi i ja zajedno, vi ste govorili o toj bliskosti organizovanog 

kriminala u odnosu na sudsku vlast. Složi emo se i da je organizovani kriminal 

vrlo udna pojava i da se esto infiltrira tamo gdje ne biste o ekivali. Kod nas se 

uglavnom kaže „koga zmije ujedaju i guštera se boji“ i da je to ponukano i vašim

liskim odnosom sa organizovanim kriminalom, naravno bez vašeg znanja, 

apsolutno tu sam uvjeren. Zna i, ne dijelim uvjerenja jednog dijela crnogorske 

javnosti da ste vi to znali. To je saradnja sa Identitetom i ja cijenim Vaše rije i, 

apsolutno. Zna i, što je prenijela svojevremeno Agencija Beta - direktor. 

Podgori kog Centra za demokratsku tranziciju Nebojša Medojevi je obavijestio 

radakciju Magazina Identitet da prekida saradnju sa njima "nakon frapantnih 

saznanja da su suvlasnici lista neki ozloglašeni pripadnici u zlo ina koj 

organizaciji „Zemunski klan“. Molim vas da moje ime izbrišete iz impresuma 

vašeg lista" Navodi se još u saopštenju koje je ostalo u Agenciji Beta. 

Zna i, samo da se razumijemo, vjerujem da su vaša saznanja o radu i 

metodama organizovanog kriminala mnogo ja a nego što su uobi ajeno 

poslanika u crnogorskom parlamentu. Ja vjerujem da Vi mnogo više znate o 

tome, kažem još jedanput, kad su Vas uspjeli da prevare, pa podsjetimo se u to 

vrijeme, Vi ste komentarisali sve od trgovine še eranama, do vremenskih 

prognoza u Beogradu. Zna i, kad su Vas uspjeli da prevare, zaista moramo da 

budemo krajnje osjetljivi i senzibilni. U tom dijelu, ja sam o ekivao od vas ve u 

podršku u pravosu u, zna i, bez apriori sumnje bilo prema pojedinim sudijama, 

bilo prema kompletnom pravosudnom sistemu. Ja vas zaista molim da svi 

zajedno, i vlast i opozicija, poslije ovog izvještaja, pošaljemo poruku pravosudnim 

organima da imaju politi ku podršku za sve ono što se zove borba protiv 

organizovanog kriminala. I do sada su imali našu, ali vašu nijesu. Zašto? Zato što 

ste vi imali apriori sumnje i povodom bilo kojeg slu aja. A kažem još jedanput, 

iznijeli ste kaže ovdje i ovu pri u o švercu tona kokaina i td. za nešto što je 

nepravosnažna presuda. Zna i, mogu e da se nije desio atentat na in i a da 

biste vi dan danas sara ivali sa Identitetom. 

Kažem još jedanput, moramo biti posebno senzibilni kada govorimo o 

organizovanom kriminalu, jer kažemo-njihova bliskost, povezanost sa vlaš u ili 

sa ne im drugim. Ja vas molim samo da zajedno pošaljemo poruku da jedno 

protiv organizovanog kriminala, i to bilo koje vrste organizovanog kriminala, i da 

dajemo podršku pravosudnim organima Crne Gore. Hvala. 


Hvala, kolega Sekuli u. 

Odgovor, kolega Medojevi . 


Kolega Sekuli u, bio sam uklju en i te kako u ono što se dešavalo u 

Beogradu 2000. godine, i kao dio te pri e oko Demokratske opozicije Srbije, to 

vjerovatno znate, i s posebnom pažnjom sam pratio aktivnosti te vlade koja se 

formirala 2001. godine. Na vrijeme sam upozoravao, to možete na i pošto imate 

dobre arhive, da to što u Srbiji nije došlo do 6. oktobra, do diskontinuiteta sa 

Miloševi evim strukturama, bezbjednosnim, kriminalnim, sa diskontinuiteta sa 

sistemom vladanja, da e se to obiti o glavu toj vladi. Nažalost, bio sam u pravu. 

Da vas podsjetim, ja sam bio u esnik me unarodnog skupa na kojem je 

ministar policije nazvao toga ovjeka koji je optužen i osu en za atentat na 

in i a, kada ga je ministar policije tri mjeseca pred atentat nazvao "gospodin",

azumijete. E, sad isto vidim da sada neki eksponenti organizovanog kriminala se 

zovu "prijatelji". Zna i, vaš šef, vaš predsjednik za eksponenta i možda vode eg 

ovjeka organizovanog kriminala u regionu kaže - to je moj prijatelj. E, ja mislim 

da sam ja ve i prijatelj gospodinu ukanovi u nego taj njegov prijatelj. 

Upozoravam ga sad s ovog mjesta, a vi mu prenesite, nemojte da poslije svi 

zajedno se hvatamo za glavu - šta prijatelj u inje. 

Zato i ovdje govorim o ovome izvještaju i upozoravam vas da su veze 

izme u eksponenata organizovanog kriminala, nemogu e neko da priprema 

logistiku šverca 2,8 tone kokaina, evo kao poznavalac u vam re i, nemogu e, a 

da iza toga nema podršku bezbjednosnih službi i odre enih državnih organa u 

ovoj zemlji. 

Dakle, to što je crnogorska policija, crnogorska AMB bila isklju ena iz te 

akcije, zna i da regionalne policije ne vjeruju našoj policiji i da su imale 

bezbjednosnu procjenu da ako uklju e crnogorske bezbjednosne službe da e 

mafijaši imati informaciju i da ne e sprovesti tu akciju. 

Ja samo želim ovdje da olakšam sebi dušu i da vam kažem da se mnogo 

daleko otišlo. Dakle, da jedan heroinski kartel, drugi kokainski kartel, oni su 

postali vlasnici naših gradova, gradona elnici. Ja sam jednom upotrijebio termin 

da Crna Gora li i na Ujedinjene emirate. Emir iz Pljevalja, Emir iz Kotora, Emir iz 

Rožaja, Emir iz Budve, pa se zajedno na u u nekom hotelu na crnogorskom 

primorju, koji je napravio Emir iz Moskve, anonimni nepoznati vlasnik i onda 

upravljaju ovom državom. 

Dakle, ovakav stepen povezanosti organizovanog kriminala sa vrhom 

vlasti i bezbjednosnih službi i nemo institucija sistema da im se suprotstave je 

najve a prijetnja stabilnosti ustavnom poretku i gra anskom miru u Crnoj Gori. 

Oni su toliko mo ni, toliko opasni, bojim se da država nije sposobna da se izbori 

s njima. Ja bih volio da sjedim u parlamentu države koja e imati premijera da 

lupi šakom o sto i kaže - Ili e ovaj kriminal biti uništen ili ja podnosim ostavku. 

Bojim se da dugo kohabitacija kriminala i države bi e na štetu države. 


Hvala vam. 

Komentara više nema. 

Idemo, kolega Škrelja je sljede iu diskutant. Izvolite. 

LUI ŠKRELJA: 


Uvaženi gra ani, evo ja u u kasnim satima rasprave o ovoj ta ki dnevnog 

reda, po eti svoju diskusiju klasi nom re enicom - Pred nama je Izvještaj o radu 

sudova za 2008. godinu. Materijal koji je obelježen svim karakteristikama, 

sadržinom i neophodnim parametrima i pokazateljima koji ga ine zaista potpuno 

korektnim i prihvatljivim za skupštinsku proceduru, to jest za raspravu, ali u 

situaciji nedostataka argumenata ili pak nedovoljnog bavljenja predmetnom 

materijom, pojedini poslanici odlu ili su da o Izvještaju o radu sudova raspravljaju 

na ve vi eni na in na osnovu novinskih napisa, dnevno politi kih senzacija i 

akrobacija, politikantskim i politi ki obojenim konstatacijama, najarogantnijim

otpužbana, a u najve em dijelu sa ciljem da se skre e pažnja na drugu stranu i 

sa ove teme. 

Meni se ini da, ukoliko ho emo efikasnu i nepolitizovanu sudsku vlast, a 

deklarišemo se svi da tako ho emo, onda ova rasprava ne pokazuje tako, ili je 

treba voditi na drugi na in ili je ipak nešto drugo u pitanju. Jedan naš kolega 

po inje pri u o predmetnoj materiji i konstatuje, izme u ostalog, da je Crna Gora 

poznata po mnogo emu i na kraju, po njemu, poentira da je najpoznatija po 

organizovanom kriminalu i premijeru koji je dugo na vlasti. Totalno promašeno i 

neparlamentarno ponašanje i bez ikakve veze sa materijom. Kasniji vulgarizam 

tog poslanika je pokazao da nedosatak argumenata može, po neki put, i te kako 

da nas izbaci iz kontrolisanog stanja u kojem treba svi da budemo 

No, sasvim sigurno da e gra ani da daju ocjenu o svima nama, a nekima 

uporno to ine, ali na žalost, oni to ne vide ili, bolje re eno, prave se da ne vide 

kuda ih takvo ponašanje vode. 

Neko od mojih kolega, uvaženi gospodin Spahi , nervozno me je pitao da 

li sam zadovoljan nacionalnom strukturom sudija u Ulcinju? Logi no bi bilo 

pitanje koje je u interesu svih gra ana - kako funkcioniše taj sud, kako 

funkcioniše pravda u tom sudu i u tim pravosudnim organima, ali to na žalost 

sada ne donosi politi ke poene. 

Zadovoljstvo je, po meni, subjektivno i duševno osje anje u datom 

momentu. Ono je relativna pojava u svakodnevnom radu svakog ovjeka. No, 

iako to nerado inim, ovoga puta u odgovoriti na postavljeno pitanje, uprkos 

injenici da u srušiti svoj stav o tom pitanju, a pogotovo kada se radi o 

pravosudnim institucijama. 

Ja mogu biti zadovoljan ako mi sudi, recimo, Albanac u nekom kontekstu, 

ali e moja duša biti totalno zadovoljna ako sam dobio presudu po mjeri, po 

znanju, pravdi, meritornu i konkretnu. U suprotnom, bi e mi svejedno. 

Što se ti e suda u Ulcinju, korektno i konkretno u da odgovorim, mislim 

da ne u rušiti nikakvu poslovnu tajnu, da zapošljava oko 33 radnika, od toga pet 

sudija, da su od tih pet sudija etiri Ulcinjani, od ega, nerado, ali moram da 

kažem trojica Albanci. Da od ostalih 28 - 20 su Albanci iz Ulcinja, osam ostalih 

naroda i narodnosti, ovoga puta ne u da ih po tom osnovu prozivam. 

Smatram da imamo obavezu da svi zajedno tom sudu i ostalim sudovima 

koji imaju zaostatak riješenih predmeta, na kvalitetan na in pomognemo, kao što 

i inimo. Zaposlili smo i angažovali dva pripravnika, zapravo sud, i ja kao lan 

Sudskog savjeta dajem doprinos koliko mogu tome i na putu smo da to inimo 

sada. Meni je zadovoljstvo, ukoliko budemo imali priliku, da ti mladi ljudi, ti mladi 

kadrovi budu prepoznatljivi po znanju i po pravdi. U svakom slu aju u tom 

kontekstu ne e im smetati ni etni ka ni bilo koja druga pripadnost. Naprotiv, bi e 

efikasni i bi e afirmativno i za naciju i za narod i za vjeru kojoj oni pripadaju. 

Hvala. 


Hvala Vama. 

Ako smijem da primijetim, najnezadovoljniji su Crnogorci ovim sudstvom.

Nije bilo negativnog konteksta, a tražili ste odgovor i dobili ste odgovor. 

Nema. Tražio je taj odgovor, direktno je tražio taj odgovor. 

Kolega Sr an Mili . 

Povreda Poslovnika, možete. 

ERVIN SPAHI : 


Ja mislim da gospodin Škrelja nije doktor da utvr uje da li sam ja 

nervozan ili ne. Zna i, ja sam ga samo upitao da li je on zadovoljan položajem 

Albanaca u Crnoj Gori i njihovoj zastupljenosti u organima vlasti. On mi je 

potvrdio da jeste, albanski narod to uje. Zna i, vaš predstavnik ovdje je 

zadovoljan i više nema šta da tražite. Vaše su kvote ispunjene. Ja smatram da 

bošnja ki narod nije zadovoljan i ne treba da bude zadovoljan svojom 

zastupljenosti u svim organima vlasti. 


Gospodin Sr an Mili ima rije . Izvolite. 

SR AN MILI : 

Sigurno da Crna Gora zaslužuje bolje pravosu e nego što je sad. 

Gospo o Medenica, odmah na po etku, pošto ste imali potrebe da 

ukažete poslanicima Skupštine Crne Gore da mi donosimo budžet, a Vi se 

izjašnjavate oko potroša ke jedinice – Sudstvo, ja Vas molim da Vi nama 

dostavite Vaše izjašnjenje - koliko Vama treba sredstava da biste Vi obezbijedili 

onako sudstvo kakvo treba Crnoj Gori, pa emo da vidimo na koji na in e onda 

poslanici u Skupštini Crne Gore se odnositi prema tome. I onda emo vidjeti ko je 

ta ko nica u Crnoj Gori da sudovi ne dobiju ono što im pripada. 

S druge strane, gospo o Medenica, ja moram da kažem da sam sa 

jednim zna ajnim odnosom prema onom pitanju koje je definisano u Progresi 

porto istakao injenicu da postoji politi ki pritisak. Tamo je navedeno. Vi ste rekli 

da prihvatate te ocjene, a nijeste se izjasnili slažete li se ili se ne slažete sa 

njima. Ja od Vas o ekujem da Vi kažete u kojem obimu postoji ili ne postoji 

politi ki pritisak. 

Kao što znate danas je u injena javnim Inicijativa akcije za ljudska prava. 

Oni su postavili konkretna pitanja. Od ovog trenutka smatrajte da su njihova 

pitanja moja pitanja u dijelu onih ingerencija koje ima predsjednik Vrhovnog 

suda. 

Tre a stvar, gospo o Medenica, ta no je da je ovo Izvještaj o radu 

sudova. Ta no je da je do odre enog vremena ovo bio krunski element kada 

govorimo kakav je kvalitet rada sudova u Crnoj Gori. Nakon pristupanja Savjetu 

Evrope, nakon ratifikovanja Evropske konvencije o ljudskim pravima, nakon 

injenice da danas imamo 404 predmeta pred Evropskim sudom za ljudska 

prava i nakon injenice da imamo jednu presudu gdje je država Crna Gora i Vi i 

ja, izgubili protiv jednog privatnog ili pravnog lica, to e biti mjera vrijednosti rada

pravosudnog sistema jer emo mi pla ati one greške koje se dešavaju u 

pravosudnom sistemu Crne Gore. 

Gospo o Medenica, kada govorimo o politi kom pritisku, imate 

istraživanje javnog mnjenja u kome se kaže da svaki tre i advokat smatra da 

postoji politika u sudovima, u kome se kaže da porodi ne i društvene mreže, 

tako e svaki tre i advokat, predstavljaju uslov da se dobije presuda kakva je 

željena. Imate ovdje i injenicu, to je ra eno na uzorku od 102 sudija, prizna ete, 

vrlo zna ajan uzorak, gdje svaki etvrti sudija kaže da postoje odre eni oblici 

korupcije u pravosu u. To su dovoljni razlozi. To nisu politi ke pri e, ovo nije 

politizacija. Ovo je istraživanje o ocjeni integriteta i kapaciteta pravosudnog 

sistema u Crnoj Gori, ra ena od Uprave za antikorupcijsku inicijativu. 

Gospo o Medenica, da li je povreda zakonskog principa slu ajne 

raspodjele predmeta, odluka o ispomo i i odlasku u razli ite sudove istih ljudi. Da 

li oni dolaze na ta no predvi ene slu ajeve koje trebaju da obra uju i da li se, 

gospo o Medenica, desilo da sudija iz nižeg suda odlazi ili se upu uje u viši sud i 

tamo presu uje. Ja o ekujem od vas odgovor, a odmah u da vam kažem - 

jeste. Pa onda ete da mi odgovorite da li je tu prekršen zakon. 

Gospo o Medenica, kad govorim da se ponavljaju ocjene, komparativna 

analiza Izvještaja o napretku zemalja za 2008. godinu, da pro itam - za Crnu 

Goru i dalje postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu nezavisnosti sudova. 

Efikasnost sudskog sistema je još uvijek na niskom nivou. Istražni kapacitet 

službe tužilaštva je i dalje slab. Taj dio se vas ne ti e. Maloljetni ki pravosudni 

sistem zahtijeva sveobuhvatnije djelovanje. Kompletne ove ocjene na i ete i 

danas u Izvještaju o progresu Evropske komisije. To nije nešto što je upu eno 

protiv vas. Izvinite, molim vas, ja sam pitao na tom Nacionalnom savjetu za 

evropske integracije - je li poruka Evropske komisije da nam trebaju ustavne 

promjene? O igledno da jeste. O igledno da ta pri a oko ustavnih promjena i 

na ina kako se bira Sudski savjet, na ina kako se radi u Sudskom savjetu, 

na ina kako se bira predsjednik Vrhovnog suda i svega ostalog, tužilaštva, je 

nešto što u na i u nekim vašim izjavama prije donošenja Ustava i u vašem 

javnom iskazu. I ja sam rekao, izvolite molim vas, održite samo ono što ste tražili 

u trenutku kad ....(prekid) 


Samo jedno preciziranje, da bismo bili barem toliko pravnici. 

Nadležnost Sudskog savjeta lan 128 ta ka 6 “Predlaže Vladi iznos 

sredstava za rad sudova, Ustavom garantovano pravo”. 

Prema tome, do parlamenta do e ono što procesuiraju Sudski savjet i 

Vlada. Više puta se ulo da Parlament nije dao dovoljno sredstava. 

Izvolite. 


Što se ti e budžeta, Zakon o Sudskom savjetu je predvidio da predsjednik 

Sudskog savjeta može prisustvovati skupštinskom zasijedanju kada se usvaja 

budžet i taj dio za sudstvo, što u ja sigurno iskoristiti, to sam ve iskoristila

prilikom donošenja Zakona o rebalansu i amandmanski se djelovalo, tako da ta 

svoja prava koristim. 

Što se ti e sada vašeg uputa da sva pitanja akcije za ljudska prava imamo 

smatrati da su vaša. Nemojte potcjenjivati tim vaših pravnika. Možete i vi ta 

pitanja. Nije akcija za ljudskih prava nešto izvan vas i iznad kvaliteta vaših 

pravnika. Nemojte njih potcjenjivati, a ja u odgovarati onako kako mi zakon i 

Ustav nalažu. 

Što se ti e konkretnog pitanja - da li su upu ene sudije iz nižih sudova u 

više? Da. Na osnovu lana 43 Zakona o Sudskom savjetu, jer sve one sudije koji 

ispunjavaju uslove da budu sudije Višeg suda, po posebnim uslovima i stažu 

mogu se privremeno uputiti, uz njihov pristanak, u viši sud to zakon predvi a. 

Prema tome, morate konsultovati Akciju za ljudska prava da vam oni pro itaju, 

kad ve nemate povjerenja u vaše pravnike. 

Predmeti tamo dijele se po Poslovniku, po metodi slu ajne raspodjele. 

Zna i, ne delegiraju se, odnosno ne upu uju se sudije da sude odre ene 

predmete, nego slu ajna raspodjela. Zna se kako se slu ajna raspodjela po 

Poslovniku vrši, ali e ona sigurno biti kvalitetnija od januara kada budemo imali 

elektronsko šifrovanje predmeta i njihovu dodjelu. Hvala. 


Hvala vam, predsjednice. 

Imate odgovor na komentar. 

SR AN MILI : 

Razmišljam da li da pozovem gospodu iz Akcije za ljudska prava ili da li 

sam dovoljno kompetentan da odgovorim na ono što jednostavno smatram da je 

pokušaj, nažalost, ne ega što gospo i Medenici ne pripada, shodno funkciji koju 

zauzima, a to je dociranje onoga šta treba pojedini poslanik ovdje da iznese kao 

stav. Gospo o Medenica, u onom pismu koje je u inio javnim, postoje ta na 

pitanja na koja neko treba u Crnoj Gori da da odgovor. 

Mi možemo, gospo o Medenica, da kažemo - izvinite, to sve nije prošlo 

odre enu proceduru ili, sa druge strane, znate to nije dio moje ingerencije. 

Gospo o Medenica, i vaša ingerencija i moja ingerencija je da mi živimo u državi 

gdje e svakome ovjeku biti omogu eno da živi životom dostojnim ovjeka. I 

vaša i moja ingerencija je da niko ne bude iznad zakona. 

I ako mi dozvolite, gospo o Medenica, priznajem duboko razo aran 

na inom kako ste odgovorili na ova pitanja, ali to je moj li ni stav, ja želim da 

živim u državi gdje e njen premijer mo i da izjavi nešto što je izjavio premijer 

Izraela Ehud Olmert kad je krajem jula dao ostavku zbog optužbi za korupciju i 

zloupotrebu službenog položaja, citat: "S ponosom izjavljujem da sam gra anin 

zemlje koja vodi istragu o premijeru. Niko ne može biti iznad zakona niti van 

zakona. Odlazim sa svoje funkcije asno i dostojanstveno, a onda u dokazati 

svoju nevinost. E takva nam treba Crna Gora, gospo o Medenica. Hvala vam. 

PREDSJEDNIK RANKO KRIVOKAPI:

Ja nažalost, ne bih volio generale na mjestu premijera. Gospodin je bio 

general prije toga. 

Hvala. Obaviješten sam da je još stekao pravo da u estvuje u raspravi 

kolega Labudovi . Ako je stekao ja mu ga ne u uzimati iako sam mislio da 

možemo privoditi kraju. 

Pet minuta. Izvolite. 


Hvala vam, gospodine predsjedni e, na toj velikodušnosti. O igledno ste 

demonstrirali ono što mi stalno ovdje govorimo da ste vlasnik svih naših prava i 

obaveza, liše Poslovnika i liše onoga što predstavlja ra un za struju. 


Nemojte mi samo obaveze prebacivati, jer su neke vaše vrlo teške. 


Gospo o predsjednice Savjeta, stiješnjen ovim vremenskim ograni enjem, 

samo u se taksativno dota i ovoga što je predmet današnje rasprave. Ali, prije 

toga moram i želim još jednom da ukažem na apsurdnost injenice da mi o 

ne emu što se zove “Izvještaj o radu sudova za 2008. godinu”, raspravljamo na 

kraju 2009. godine, pri emu odgovornost za tu situaciju ne adresiram samo 

vama, dio toga leži i vjerovatno na organizaciji same Skupštine, ali prizna ete, u 

situaciji kad brojne afere, dešavanja na ovom planu, maltene preska u jedna 

drugu, nakon godine dana pokušati da se prisjetiti, pa makar to bilo i napisano, 

ne ega što se desilo, sa ove distance, tako davno, po malo je apsurdno. 

Pogotovo je apsurdno sa stanovišta eventualnih naših zaklju aka, ili, šta ja 

znam, nekakvih preporuka da se nešto tamo popravi. 

Pokušao sam da veoma detaljno proanaliziram i pro itam ovaj izvještaj za 

koji u još jednom ista i da ste ga lijepo upakovali, ak ste se, evo, i fino slikali i 

lijepo je što vas vidimo, lijepo izgledate, s tim što Ljubo Škrelja izgleda najveseliji 

i najljepši, mada unutra, vjerujte mi, nema ni ega ni lijepog ni veselog. Evo ak i 

najdobronamjerni pristup koji sam pokušavao da zadržim itaju i ovo, koji tako e 

priznajem, može da otkrije da se radi i da postoji jedan zna ajan broj sudija koji 

asno zara uju i jedu svoj hljeb, sve drugo ide u prilog našem nezadovoljstvu. 

Ali, nije problem vaš kao “kapo di tuti” u pravosu u Crne Gore, sa onim što piše, i 

nije vaš problem u onome kako mi to doživljavamo, vaš i naš problem je mnogo 

ozbiljniji i on se sastoji u onome što ovdje nije napisano, gospo o Medenica. 

O ito je, a to se najo itije vidi iz vašeg Zaklju ka na kraju, gdje se u 37 re enica, 

koliko on ima, 39 puta, bilo na po etku, bilo negdje po sredini upotrebljava glagol 

"morati”, “treba”, “neophodno je". Znamo da mora, da treba i da je neophodno, ali 

me to podsje a, a Vi i ja smo savremenici onog vremena kad se nakon kongresa 

Saveza komunista razra ivala dokumenta, pa je stalno pisalo da nešto mora, 

treba i da je obavezno, dok se nije došlo dotle dokle se došlo. Ovo je, gospo o 

Medenica, otišlo predaleko. 

Ja vas razumijem. Nemate vi tu hrabrost i nemate ni tu mogu nost jer pri 

put kad progovorite ide vaša glava, i to ne figurativno. Ali, gospo o Medenica,

ez hrabrih sudija, a oni ne mogu biti hrabri ako nijesu hrabri oni koji su im na 

elu, nema pomaka u situaciji u crnogorskom sudstvu. Jer, sudije biju, sudijama 

prijete, sudije ubijaju. I nije lako biti astan, odvažan i pošten i dosledan sudija. 

Ali, bez toga nema toga koraka naprijed. To od vas mora da po ne, a mi smo 

ovdje samo da pomognemo, da vam u tome pružimo podršku. 

Percepcije javnosti, kada je u pitanju povjerenje u sudstvo, ne sti e se na 

osnovu ovih izvještaja, ak ni na osnovu našeg odnosa prema tome. Možemo 

sad mi ovdje svi da ustanemo i da vas ispratimo aplauzom i da vas tri puta 

vratimo na “bis”, oni e se ipak opredjeljivati prema konkretnim potezima, prema 

konkretnim procesima i prema konkretnim postupcima. 

Znam, vi ete re i nije sve u ingerenciji ni vašoj ni Savjeta kojem ste na 

elu. Ali, ne zaboravite a i mi to ne možemo da zaboravimo, i vi ste bili sudija, bili 

ste tužilac i to na najvišim funkcijama, pa znamo šta ste govorili za to isto 

sudstvo, pa znamo da su u vaše vrijeme, kad ste bili i jedno i drugo, pokretane 

brojne afere protiv visokih inovnika ove vlasti, ministara, direktora, pa onda 

polako se to stišavalo, slijegala se prašina na predmete, dan danas, ak ni oni 

sami ne znaju u kojoj je to situaciji, a kamoli javnost. 

I sve dok tako izbjegavate, sve dok izbjegavate da kažete da u Crnoj Gori 

postoje nedodirljivi ljudi, nedodirljivi klanovi i nedodirljive porodice, koji upravljaju 

našim životima stanje e biti takvo kakvo je. 


Hvala. 

Nisam brzo shvatio vašu re enicu i to "nefigurativno", ali ne sumnjam da 

e vam predsjednica odgovoriti na to "nefigurativno". 

Izvolite. 


Jedan re nik koji evo slušam ve šestu godinu, sa istim tonom, sa istom 

porukom, ali ja je uopšte ne razumijem. Ne u se truditi da razumijem, jer sam 

odana profesiji i odavno sam u njoj, evo sad e trideseta godina. Pa nije uvijek ni 

DPS bio na vlasti, ipak sam sticala neka znanja i neku struku mnogo ranije. 

Vjerovatno sam svojim radom pokazala da ipak znam raditi svoj posao, u što ne 

sumnjam da i vi znate radite svoj posao. S tim, za razliku od vas, mi sudije, 

rade i svoj posao, oti i emo sa penzijom kako ho emo, a vi ipak, sjede i u te 

klupe lagodno, ima ete daleko bolja primanja, pa možda je bolje da se malo 

zamijenimo. 

Ja u suštini, uz ovo što sam rekla, ne bih htjela apsolutno dati zna aj ovoj 

diskusiji i odnosu na sve ovo što je re eno. Jednostavno ne bih željela da dam 

svoj doprinos niti da u estvujem u onome što je poslanik istakao. Hvala. 


Hvala, predsjednice. 

Izvolite, iskoristite svoje pravo. 

EMILO LABUDOVI :

Gospodine predsjedni e, gospo o predsjednice Vrhovnog suda i Sudskog 

savjeta, 

Ja sam veoma svjestan šta sam rekao, težine i zna enja onoga što sam 

rekao i nijesam od onih koji se neodgovorno rasipaju rije ima. Ja sam ovo rekao 

vama u odbranu. U ovoj državi, na žalost, oni koji govore istinu i rade na istini, su 

meta za odstrel. Ja to nisam, ni na kraj pameti mi nije, rekao u nekom 

negativnom kontekstu, nego znam da, ako se usudite i kad se usudite, iako to 

ne ete biti vi, jer o igledno to vi ne ete i ne smijete, ve neko drugi, a jednom e 

morati da do e neko takav, ukoliko nema podršku onih koji ih mora da ima, glava 

mu je u torbi. 

Gospo o Medenica, uzmite naslovnu stranu Dana-1973. je dan od kako je 

poginuo onaj koji se usudio da upre prstom u oko, i nije jedini. Sve dok je to tako, 

sve dok to ovdje ne stavite, bi e tako i sve dok je to tako i sve dok e to biti tako, 

nema pomaka i ona sintagma na koju ste se vi naljutili, a nijeste je rekli kad je 

gospodin predsjednik bio ovdje, o „trulim daskama“ stoji. 

Meni je žao što se kroz tu vizuru posmatra rad jednog ogromnog broja 

asnih i poštenih sudija koji, ponovo podvla im i to svaki put, razmatraju i vaše 

izvještaje isti em, asno, pošteno, savjesno i odgovorno i stru no zara uju svoj 

hljeb. Ali je problem sa njima i kod njih kao i kod nekih drugih profesija što je 

dovoljna jedna tamna mrlja, jedna „trula daska“ pa da pokrije i baci sjenku na sav 

taj, veoma, astan, pošten i ogroman trud koji ulažu. Jer, sami broj godišnjeg 

priliva predmeta, dodat onom broju koji su zaostali još prije pet i deset godina, 

govori da ti ljudi moraju maltene svaki dan da sude, a priznajem, znam, ne 

moram da budem pravnik i ne moram da budem ni sudija ni advokat, da se radi o 

veoma složenim, o veoma ozbiljnim i o veoma osjetljivim predmetima gdje nije 

lako presuditi. 

Zato, ja vas molim, nemojte kroz neku politi ku kvalifikaciju koja vam je 

o igledno jedina odbrana od onoga što sam rekao, pokušavati da zamaglite 

najozbiljniju, najdobronamjerniju kritiku koju sam vam uputio. 


Hvala. 

Ja ne u komentarisati, moramo poštovati odnos dvije vlasti. Mi smo 

zakonodavna vlast.Sudska vlast je gost u ovom parlamentu i treba je ispoštovati. 

Ima prilike da se nešto kaže i van, a ne kad vam neko do e u ku u, možete mu 

re i kad vam nije u ku i. Tako da emo ispoštovati me uzavisnost a nezavisnost. 

Ovim smo završili raspravu. 

Završnu rije ima predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore i predsjednik 

Sudskog savjeta, u tom svojstvu danas. Izvolite. 



Nakon što sam dala iscrpno uvodno izlaganje, nije mi ostalo mnogo za 

završnu rije . Ono što bih potencirala jeste da, kada se budete izijašnjavali o 

budžetu , pogledate Predlog budžeta Sudskog savjeta i da date svoj doprinos da 

sudstvo dobije sredstava onoliko koliko smatra da e mu biti potrebno u pravcu

ostvarenja pune nezavisnosti, samostalnosti, efikasnosti i efektivnosti u vremenu 

pred nama, jer uradili smo dosta i još treba mnogo toga da se odradi. 

Li nost sudije sama za sebe treba da bude dostojanstvena i sudija treba 

da bude lišen svih onih stvari koje optere uju njega u vršenju funkcije. Izme u 

ostalog, moramo se svi složiti da svaki sudija mora biti stambeno obezbije en. 

Postanarski odnos i te kako narušava njegovo dostojanstvo. A 45 sudija nema 

stana u Crnoj Gori. 

Ja u kao predsjednik Sudskog savjeta i Sudski savjet kao kolektiv, u initi 

sve da u tom pravcu pomognemo i na emo mogu nosti i vama ukažemo da ipak 

to pitanje treba riješiti u godini koja slijedi. 

I ono na kraju što želim potencirati jeste veoma veliki u inak službenika i 

namještenika u ostvarenom rezultatu sudova u prošloj godini, pogotovo sada 

kada su bili angažovani i prekovremeno, u vremenu kada smo odgovarali na 

pitanja Evropske unije. Me utim, oni nijesu adekvatno nagra eni, a bez njih 

sudije same ne bi mogle ostvarivati normu. Ja se nadam da ete vi sagledati 

specifi nost angažovanja namještenika i službenika u sudovima, i da e ih 

odvojiti od ostale administracije, i da se ne e tretirati Zakonom o zaradama 

namještenika i službenika, ve da e oni biti nešto posebno, s obzirom na 

posebne rezultate koje ostvaruju i posebnu specifi nu težinu posla koji obavljaju. 

Hvala vam. 


Hvala vama, predsjednice. 

Ja bih ak predložio da mi u našim zaklju cima dodamo stav da e u toku 

rasprave o budžetu za 2010. godinu, obavezno biti prisustvo predstavnika 

sudske vlasti na radnim tijelima, tako da ve sada znamo to kao obavezu koja 

nam ne bi promakla prilikom sazivanja radnog tijela, i da emo, kao i do sada, 

dalo bi se i dokazati, da smo ak više brinuli o položaju sudske vlasti nego 

zakonodavne vlasti, nastaviti tim trendom, smatraju i da je to osnovni cilj u 

periodu izgradnje države vladavine prava, oja ati tu instituciju kao klju nu za 

kona ni uspjeh u ostvarenju tog uvijek ideala. Pravda je nešto što bi se moglo 

definisati dosta fluidno, ali da je ne definišem sad. 

Tako da bih to dodao u zaklju ke koje treba danas da usvojimo, obavezu 

radnim tijelima da predstavnici sudske vlasti budu prilikom razmatranja 

budžeta.Naravno, plenum e dobiti stavove i radnih tijela i ispoštovati ih kao i 

uvijek do sada,Nijesmo nikada imali da smo poništili neki stav naših radnih tijela, 

pogotovo kad bude konsensualan, a obi no je bio takav, o sudskoj vlasti. 

Ja bih odložio glasanje i o zaklju cima i o Izvještaju. Kao i do sada, 

zahvalio predsjednici Vrhovnog suda i njenom kolegi. Hvala vam. 

Prelazimo na sljede u ta ku dnevnog reda, a to je - Predlog Izvještaja o 

radu Centralne banke Crne Gore za 2008. godinu i Finansijski izvještaj

Centralne banke Crne Gore za godinu koja završava 31. decembrom 2008. 

godine. 

Sa nama su predsjednik Savjeta Centralne banke Crne Gore i njegovi 

saradnici. 

Možemo odmah pre i na rad. Imamo mogu nosti da radimo do 18 asova. 

Da vas podsjetim da smo o sudskoj vlasti skoro etiri sata raspravljali, 

odnosno tri sat i 45 minuta, tako da smo probili rok koji smo imali od tri sata, da 

budem precizan i u toj konstataciji. 

Kre emo u sljede u ta ku dnevnog reda i dajem rije predsjedniku 

Savjeta Centralne banke, gospodinu Krgovi u. Ima do 18 asova i prenos. 

Izvolite. 

LJUBIŠA KRGOVI : 

Uvaženi gospodine predsjedni e, uvažene dame i gospodo poslanici, 


Želio bih na po etku da kažem, da ne bih nepotrebno oduzimao vrijeme i 

vama, a i kraj je radnog vremena, ne bih ponavljao konstatacije, ocjene, podatke 

koji su iznijeti u ovom našem iscrpnom Izvještaju kada su u pitanju ocjene 

makroekonomskih kretanja i kada su u pitanju ocjene onoga što smo mi radili u 

domenu naših zakonskih odgovornosti i nadležnosti. 

Pokušao bih, prije svega, da dam ocjenu nekih krupnih dešavanja u 

prošloj godini. Ako bismo htjeli da u jednoj re enici ocijenimo makroekonomski 

ambijent u 2008. godini, godini u kojoj nas je zadesila najteža ekonomska i 

finansijska kriza u njenom zadnjem kvartalu, poslije drugog svjetskog rata, onda 

bismo mogli da kažemo da sve ono što se desilo u zadnjem kvartalu, ipak nije 

uspjelo da radikalno promijeni pozitivne trendove iz prethodnog dijela godine, i 

to, prije svega, kada je u pitanju rast društvenog proizvoda, nivo direktnih stranih 

investicija, suficit budžeta i inflacija. To govori o tome kako statisti ki prosjek 

esto nije dobar indikator za predvi anje budu nosti, sa im smo se mi, naravno 

suo ili u ovoj godini kada, sve to što je izazvala kriza, je prakti no uticalo da 

imamo dešavanja o kojima emo govoriti u narednoj godini. 

Kada je u pitanju naša klju na odgovornost, zna i odgovornost za 

bankarski sistem, onda mislim da ne u pogriješiti ako kažem da je to možda bila 

najteža godina od po etka našeg rada od kad Centralna banka radi u ovoj formi. 

Možda je i paradoks, ali kada govorimo o drugom dijelu našeg posla, koji je 

danas ovdje pred vama, onda je to bila ja mislim najuspješnija finansijska godina 

u poslovanju Centralne banke. Najteža godina iz dva razloga: Zna i, u toj godini, 

podsjeti u, trebalo je primijeniti i implementirati kompletan zakonski i 

podzakonski okvir sa novim standardima, uvedenim novim zakonom o bankama, 

i pokušati u mjeri mogu eg, otkloniti odre ene nedore enosti i slabosti toga 

zakona. Upravo u dovršetku toga posla, u tranziciji sa jednog regulatornog okvira 

na drugi, novi regulatorni okvir, pogodila nas je ova najteža kriza, tako da smo mi 

paralelno, u zadnjem kvartalu prošle godine, morali da, zajedno sa bankama 

kojima to nije bio lak posao, implementiramo novi okvir, a da ujedno pokušamo 

da ublažimo, saniramo, predupredimo i rješavamo probleme koje je donijela 

kriza. U tom periodu postojala je, prakti no, neka vrsta vakuma u prelasku sa

jednog regulatornog okvira na drugi regulatorni okvir. U tom momentu, 

podsjeti u, zna i kriza je izbila neposredno prije godišnjih skupština MMF i 

Svjetske banke, gdje smo bili prisutni i ja i ministar finansija i podsjeti u da smo 

odmah, nakon našeg dolaska iz Vašingtona, mi ovom uvaženom domu predložili 

jedan paket mjera me u prvima u regionu, da pokušamo da ublažimo posljedice 

krize. 

Da smo na vrijeme i adekvatno reagovali, mislim da govori i Izvještaj 

Evropske komisije koji je ovih dana objavljen, koji je izrazio pozitivan odnos 

onome što smo injeli pri kraju prošle godine. Nije nevažno, možda u ovom 

momentu to izgleda nevažno, predvi aju i šta e se dešavati, i gledaju i što se 

možda malo ranije nešto s odre enom zadrškom, prelilo kod nas, Centralna 

banka je obezbijedila trostruke iznose keša, tako da kada je krenula ona lavina 

na banke, na šaltere, ni u jednom momentu se nije desilo da nije bilo dovoljno 

novca u bankama, što nije bio slu aj u nekim zemljama u regionu i što se 

radikalno odrazilo na odlive depozita u tim zemljama. 

Kao što sam rekao, najteža posljedica krize koja je bukvalno eskalirala u 

zadnjem kvartalu godine je bio odliv depozita. I tu se postavlja klju no pitanje - 

zašto se odlilo toliko depozita, uprkos blagovremenoj i sveobuhvatnijoj reakciji 

države kroz garantovanje svih depozita u bankama. O tome smo govorili više 

puta. Mislim da nije zgoreg pomenuti i ovom prilikom, da izvu emo pouku šta u 

narednom periodu treba raditi da bi se otklonili neki nedostaci u sistemu, 

ponašanju i u itavom sistemu i okviru. Zna i, sigurno da je jedan od klju nih 

razloga prethodno loše iskustvo vezano za staru deviznu štednju. 

Analize koje smo u me uvremenu pravili, zajedno sa me unarodnim 

finansijskim organizacijama, pokazuju da naš regulatorni okvir nije adekvatan, da 

ga treba unapre ivati u pojedinim sektorima da bismo, eventualno u nekim 

takvim sli nim ili druga ijim okolnostima, adekvatnije reagovali. 

Kada su u pitanju dvije stvari koje su se dešavale u bankarskom sistemu, 

pokazalo se kao nesolidna praksa, prije svega, u jednom dijelu banaka kada su u 

pitanju fiktivni keš koleterali, krediti sa jednokratnim dospje em. Te banke koje su 

u svom poslovanju najviše koristile takvu praksu, bile su i najja e pogo ene 

krizom. Tamo je bio i najja i odliv depozita. Bilo je i neodgovaraju eg ponašanja, 

nesnalaženja menadžerskih struktura u pojedinim bankama, što smo otklonili i 

otklanjamo u ovom dosadašnjem periodu. I upravo, u cilju ilustracije.za ovu 

priliku bih htio da istaknem da najve i nominalni i realni odliv depozita je bio kod 

banaka gdje je najviše bila zastupljena ovakva praksa, a ta praksa u suštini je 

bila nešto što je vodilo izrugavanju naše politike, rezervi, rezervacija. Sada kada 

smo ušli u drugu godinu i kada možemo sagledati kretanja u ovoj godini, zna i 

ako odvojimo na jednoj strani banke koje su dosljedno sprovodile našu regulativu 

i banke koje nijesu, onda kod onih banaka koje su dosljedno sprovodile naše 

regulatorne zahtjeve imamo rast depozita od preko 70.000.000. 

Kada je u pitanju naša politika i supervizorski odnos kako u zadnjem 

kvartalu prošle godine, s obzirom da mi ne možemo dešavanja precizno podijeliti 

na ovu i onu godinu, mora u nešto re i i o onome što smo radili u ovoj godini. 

Naši supervizorski odnosi i sve naše politike, instrumenti koji nama stoje na

aspolaganju su bili koncentrisani, prije svega, da probamo da kroz jedan striktan 

odnos u ispunjavanju zahtjeva uti emo na povjerenje. 

Zna i, zadnji kvartal prošle godine i prvi kvartal ove godine, naša 

koncentracija je bila da, prije svega, zaustavimo pad povjerenja. Mislim da smo 

negdje pri kraju prvog kvaratala ove godine uspjeli da zaustavimo pad 

povjerenja. Nakon toga kada smo dobili prve signale o tome, zna i mi smo naš 

supervizorski odnos promijenili. Zna i, drugi i tre i kvartal ove godine mi smo, 

prije svega, naše politike usmjerili u pravcu pove anja likvidnosti bankarskog 

sistema i pokušaja da se zaustavi ono što je sada klju ni problem u bankarskom 

sistemu, a to je rast nekvalitetne aktive. 

Ja mislim da ne u biti neskroman, ako kažem da smo ipak uspjeli, uprkos 

nekim radikalnim predvi anjima da ispunimo ono što je naša klju na zakonska i 

ustavna odgovornost, zna i da sa uvamo stabilnost o sigurnost bankarskog 

sistema. Mislim, naravno, ne ugrožavaju i ovaj osnovni cilj, što je naša osnovna 

zakonska i ustavna uloga, u mjeri u kojoj je to mogu e, nastojali smo da 

podržavamo i druge segmente ekonomske politike na nivou države. U principu, 

to je eto neko ukratko vi enje klju nih dešavanja u prošloj godini i onoga što je 

slijedilo u narednoj godini, a sada bih možda iskoristio priliku, pošto nijesmo baš 

esto u ovom uvaženom domu, da možda i najavim što su neke klju ne 

aktivnosti na kojima sada radimo i na kojima emo raditi u narednom periodu i od 

ega e najve i dio tih naših /prekid/ 

Evo pokuša u da budem kratak, pa u u završnom izlaganju pokušati 

malo šire da to elaboriram. Zna i, klju na naša aktivnost je posebna supervizija 

banaka i strestesting banaka na bazi nekoliko scenarija mogu eg 

makroekonomskog razvoja u narednom periodu i onoga što e se dešavati u 

portfoliju banaka. To sve ima za cilj da vidimo što to treba da uradimo da 

bankarski sistem pripremimo na ono što nas možda eka u ovoj ili narednoj 

godini.,a prije svega, da imamo adekvatan odgovor kada je u pitanju potreban 

kapital banaka. Izmjena seta regulative, prije svega, zna i izmjenu regulative u 

dijelu stvaranja boljeg okvira za upravljanje krizom, za upravljanje sistemom u 

redovnoj situaciji, kroz primjenu evropskih direktiva onoga što nas eka u 

narednom periodu. Svakako ono što e biti naša najzna ajnija aktivnost, a to je 

da Centralna banka, odnosno Crna Gora ako ho e da bude razmatrana kao 

kandidat u Evropskoj uniji, što je najavljeno da e biti od jeseni idu e godine, 

onda ona mora u cjelosti usvoji regulativu kako zakonsku, tako i podzakonsku 

koja e biti konzistentna sa Statutom Evropske centralne banke i Sporazumom o 

osnivanju. To planiramo da uradimo i ve smo odradili dobar dio na etiri zakona 

koja e se na i ovdje, a to su Izmjene i dopune Zakona o bankama; Izmjene i 

dopune Zakona o ste aju i likvidaciji banaka; novi Zakon o zaštiti depozita; novi 

Zakon o Centralnoj banci, koji smo ovih dana završili. Za po etak toliko. Hvala 

vam. 


Hvala kolegama poslanicima na razumijevanju. 

Kre emo sa izvještajem Odbora. 

U ime Odbora je kolega Franovi .

Hvala, kolega Franovi u, na ubrzavanju naših napora. 

Da li kolega Franovi želi da bude prvi diskutant? 

Izvolite, kolega Franovi u. 

ZARIJA FRANOVI : 


Uvažena gospodo iz Centralne banke, 

Ja sam saslušao uvodno izlaganje i ujedno sam ga detaljno pro itao i 

Godišnji izvještaj o radu Centralne banke i Finansijski izvještaj Centralne banke. 

Naravno, da smo o ovoj interesantnoj temi razgovarali i na Odboru. Mislim da se 

oko nekih stvari previše polemisalo i diskutovalo, pomalo manipulisalo itd. To je 

politika, to je posao itd. 

Saslušao sam uvodna izlaganja gospodina Krgovi a o glavnim 

dešavanjima u 2008. godini koja su bila. Slažem se da makroekonomski sistem u 

Crnoj Gori nije poreme en onoliko koliko se to desilo u zemljama, prije svega, u 

regionu u okruženju. Ipak je to jedan, da kažem ambijent i mala zemlja, mala 

ekonomija gdje je pretrpjela mnogo lakše nego ono što su to pretrpjele zemlje u 

okruženju. Crna Gora je na vrijeme, Ministarstvo finansija zajedno sa Centralnom 

bankom i, prije svega, parlamenat, jer nije ni moglo dok parlament nije donio 

itav set zakona za zaštitu finansijskog sistema i svega onoga što nas je 

o ekivalo ili strefilo od globalne ekonomske krize, iako se ponekad potenciralo da 

smo možda mi uzro nici globalne ekonomske krize, ne ulaze i u neku dublju 

analitiku vezanu za ekonomsku krizu itd. 

Zna i, VI i VII broj je od prilike bankarski sistem koji je sa uvan u Crnoj 

Gori. Svih tih 11 banaka, zna i 10 stranih i jedna doma a banka. Naro ito u 

ovom III i IV kvartalu koji je u toku, ipak imamo stabilan bankarski sistem. Prije 

svega, da naglasim da je bankarski sistem pokreta maltene itavog 

ekonomskog razvoja Crne Gore uz odre ene grane, a naravno da je dao i te 

kako doprinos. Iz analize rada bankarskog sistema i donošenja zakona, pro itao 

sam i tu literaturu, a to je da je donošenjem novog zakona banke su prihodovale 

prošle godine 72.000.000 prije tog IV kvartala. Znam, da jedan od prioriteta 

pored izmjena zakona, što je rekao gospodin Krgovi koji nas eka, ja se slažem 

da treba se mijenjati zakon, ali isto tako donositi zakone u skladu sa poslovnim i 

ostalim ambijentom u Crnoj Gori, jer ne mogu se opredjeljivati odre ene 

direktive, možemo malo da sa ekamo, kao i neke zemlje Evropske unije ne 

mogu neke stvari primjenjivati. 

Centralna banka je ustavna kategorija, shodno lanu 143 Ustava Crne 

Gore koji je donio ovaj Parlament. Ono što treba u narednom periodu ili kako 

sam shvatio do III i IV kvartala 2010. godine to je izmjena seta zakona vezano za 

regulativu. Jedan od tih je svakako izmjena Zakona o Centralnoj banci koji se 

mora upodobiti sa Ustavom Crne Gore, kao i itav set drugih zakona iz 

bankarske regulative. Ja smatram da je taj zakon dao i te kako dobre rezultate. 

Da li može bolje, to, naravno, o tom možemo da diskutujemo. Ta tema je bila 

interesantna, naro ito u vrijeme donošenja tog zakona gdje smo Ustav donosili. 

To je, naravno, pravo da se komentariše itd.

itaju i taj zakon i njegovu primjenu, itav Izvještaj po stranama sam 

obra ivao i Centralna banka je donijela jedan dobar i kvalitetan Izvještaj koji, 

shodno lanu 58 Zakona o Centrlanoj banci, se dostavlja Parlamentu na 

upoznavanje, a lan 8 obavezuje Centralnu banku da dostavi Parlamentu 

Izvještaj o radu Centralne banke sa Finansijskim izvještajem, koji sam, tako e, 

pogledao. 

Jedno od mojih pitanja moglo bi biti, a imali smo preporuke Državne 

revizorske institucije. Dakle, kod subjekata koji su bili predmet kontrole Državne 

revizorske institucije se preporu uje da jedan subjekt ne može imati reviziju od 

neke spoljne revizije ili strane ku e više od tri puta, da li se to možda dešava i u 

Centralnoj banci? 

esto puta smo mi u Parlamentu polemisali i dobijanje stranih kredita. 

Govorim o Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj, da 

su to skupi krediti. To je elaborirano Euribor i mislim da je trebalo Libor prestaviti 

u ovom izvještaju, što naravno ne može, naro ito šestomjese ni, koji se mijenja u 

dva dana, etiri dana itd, zavisno od briselskog i londonskog dana. I radi 

crnogorske javnosti i nekih naših poslanika o skupim kreditima tih zna ajnih 

institucija da je on danas na vrlo niskom nivou. Da je Euribor nekih 1,08%, da je 

Libor 1,62 do 65% i on se razlikuje, što je prikazano, mada se nešto naši podaci 

ne slažu vezano za decembar 2008. i po etak januara 2009. godine. 

Ja sam komentarisao preporuka Centralne banke. Imam pravo da 

komentarišem. Prošle godine smo dali u Izvještaju Centralne banke nekih 122 

preporuke u okviru sedam oblasti i ove godine isto sedam oblasti 153 preporuke. 

To je dobro i to radi Državna revizorska institucija, ali sam neki zagovornik da na 

neki na in kada dajemo neke preporuke moramo polemisati sa tim preporukama 

ili predlagati kako da riješimo odre ene probleme u Crnoj Gori kada je u pitanju, 

da li finansijski sistem, bankarski sistem itd. da bi sve bilo bolje i kvalitetnije, a 

sve u interesu, prije svega, gra ana Crne Gore. Slažem se sa vama da se desio 

jedan šok kada je u pitanju bankarski sistem, a to su pitanja depozita. Znam da 

se to psihološki, iako smo mi pokušavali i vi i neki su pokušavali malo da 

dezorjentišu gra ane Crne Gore da je povla enje depozita što od preduze a ili 

kompanija, što od gra ana bio jedan psihološki uticaj na gra ane iz prostog 

razloga da se nešto ne desi što se nekada rešavalo 1991, 1992. godine Dafmet 

banka, Jugoskandik itd. To ne bih komentarisao, jer mislim da nema potrebe. 

Oko supervizije potpuno se slažem sa vama. Da li treba još neke dodatne 

elemente u zakonu donositi? Svakako da treba. Ali mislim da je zakon dao i te 

kakve rezultate kako je gospodin Baki rekao na mati nom odboru, Odboru za 

ekonomiju, finansije i budžet. Molio bih jedan odgovor - da li je trebalo u 

izvještaju da bude u potpisu revizor koji je vršio ovaj finansijski izvještaj, zna i 

reviziju. Ova ku a je, ina e, iz Beograda i da li ima povezanih lica kada je u 

pitanju rad i revizija ovog izvještaja? Na prošlom i ostalim odborima nijesam 

polemisao sa temom pitanja plata. Ne, ja sam rekao u javnosti neki moj stav da 

ne bi trebali da radimo nešto uštrb kvaliteta. Li no smatram za kvalitet i kadar bi 

trebao da bude pla en. Ali, isto tako smatram da Centralna banka treba da dijeli 

na neki na in sudbinu što gra ana, što starih institucija ili regulatora iako ste 

iznad ostalih regulatora, zbog zna aja rada svojih poslova itd.

Pitanje koriš enja me unarodnih standarda ra unovodstva i revizije i 

finansijskog izvještavanja ,da li je on ispoštovan, konkretno broj MRS broj 37 kod 

rezervisanih, što je po meni jedna od obaveza. Neki sudski procesi i pri a sa 

Odbora, to je ta prinudna naplata koja i mene kao privrednika esto puta golica, 

jer se pare skidaju, što je vaša obaveza, poštovanje sudskih odluka . Ja sam 

jedan od dopisa poslao vama oko te prinudne naplate.Ne neslažu i se sa vama, 

nego sa nekim drugim odlukama koje je to trebalo na neki drugi na in rješavati, 

naro ito shodno Zakonu o privrednim društvima gdje postoji potpuna solidarna 

odgovornost, jer mi danas imamo problema . Neki nemaju novca ili su pod 

blokadom,a možda mi imamo, i tu imamo onda nekakvih problema. Šta to zna i? 

Da nam taj proces produžava kroz institut regresne tužbe, koji može da bude 

dosta dug a mi ostanemo bez para u kompaniji. 


Hvala, kolega Franovi u. 

Pravo na odgovor predlaga a akta. Izvolite. 


Ovdje je klju no pitanje bilo vezano za revizora. Zna i, kada je u pitanju 

medjunarodna revizorska praksa centralnih banka onda je pravilo da se jedan 

revizor imenuje od pet do sedam godina. Naše revizorske politike smo uskladili i 

upodobili sa zahtjevima Svjetske banke koja je pravila ocjenu tzv. fiducijarnu 

procjenu prije nekoliko godina u Centralnoj banci. Te revizorske politike su u 

potpunosti uskladjene sa onim što su bili njihovi zahtjevi. Tada smo u 

ra unovodstvene revizorske politike unijeli da možemo obnavljati trogodišnji 

ugovor s tim što ovo o emu vi govorite, da jedan revizor bude stalno 

obezbje uje, što se u ugovoru precizira da oni imaju rotaciju revizora i rotaciju 

vlasni kih parntera.Ina e, vlasni ki partner u zadnjoj reviziji koji je bio vlasni ki 

partner za Centralnu banku mislim da je isti taj partner bio za "Benko figland". 

Naša revizorska kancelarija nije iz Srbije, dio revizorskog tima je iz Beograda, a 

najve i dio tima je izvan Beograda i kancelariju je tada odobrila Svjetska banka. 

Zna i, Svjetska banka je u toj fiducijarnoj misiji tražila da to bude medjunarodno 

priznata ku a, to stoji u zakonu. To je u skladu sa zakonom i Svjetske banke 

takva revizorska kancelarija. 

Nema konflikta. Ako ste mislili da neko kome je neko zaposlen 

prajsvotersu je u reviziji. Nema konflikta. To su dvije odvojene firme. Ako neko 

radi u Consaltingu ne mora da zna i da ima uticaj. To su firme koje imaju kineski 

zid izmedju tih poslova, to dobro znam. Constalting je odvojen i imaju tako stroga 

pravila da ne mogu da razmjenjuju informacije. Tu konflikta nema. 

Pomenuli ste medjunarodni ra unovodstveni standard 37. Na to pitanje u 

odgovoriti u kontekstu ovoga što sam upravo rekao. Naša politika je i u tom 

smislu smo se dogovirli sa bankama, da kada završimo strestesting banaka i 

specijalne superrevizije i zajedno sa bankama to usaglasimo. Sagledamo i 

usaglasimo se oko potrebnog kapitala koji je prakti no klju ni odgovor na 

mogu e izazove, da ta banke aboliramo za medjunarodni ra unski standard 37. 

Ima za to dosta razloga, potrošio bih dosta vremena da vam kažem zašto je to. U

suštini je to, mi ne možemo kao zemlje koje su potpisale aranžman sa MMF biti 

dio tzv. Be ke inicijative kojom se banke obavezuju da e zadržati nivo 

izloženosti potrebnog kapitala prema trojnom aranžmanu izme u MMF-a zemalja 

koje investiraju. Nama je to jedna kop a da se sa bankama (Prekid). 


Hvala vam. 

To je bio odgovor na vaše pitanje, nije bio komentar. 

Kolega Damjanovi je seljede i diskutant, odnosno u esnik u raspravi. 



Poštovana Skupštino, poštovani gra ani, gospodine predsjedni e Savjeta 

Centralne banke, 

Krenu u od onoga što ste Vi rekli da je prošla godina bila najteža godina 

za bankarski sektor u Crnoj Gori. Da Vas pitam: Ako je bila najteža, zašto nijeste 

primjenil mogu nost iz lana 8 Zakona o Centralnoj banci, gdje Centralna banka 

podnosi, po potrebi, najmanje jednom godišnje izvještaj? Vi ga nijeste podnijeli 

po potrebi. Složi ete se sa mnom da je bilo potrebe da se izvještaj podnese. 

Takodje u na po etku iskomentarisati veoma kratko Godišnji izvještaj o 

radu koji je dobar i stru no i kvalitetno pripremljen, daje dosta podataka vezanih 

za makroekonomski ambijent, pogotovo ambijent u bankarstvu za prošlu godinu. 

Nije mi jasno zašto u ovom izvještaju nema analize preporuka za ekonomsku 

politiku za 2008. godinu, koju ste vi dali Vladi i to u dijelu koliko je Vlada 

ispoštovala te vaše preporuke. Ja imam preporuke za 2009. koje mi sada nijesu 

interesantne. Nije mi jasno zašto nijeste taj dio ispoštovali? Na osnovu toga bi se 

vjerovatno moglo vidjeti da je bilo kolizije u vo enju monetarne politike i fiksalne 

politike izmedju Centralne banke i Vlade Crne Gore i koliko je ta kolizija uticala 

na pogoršanje odnosa u Crnoj Gori, ekonomskih. O tome e vjerovatno kasnije 

više gospodin Sr a Božovi . Takodje, vezana za etiri cenarija koja ste dali. Ja 

se mogu složiti sa gospodinom Fabrisom, da se ni jedan od tih cenarija nije 

ispunio jer imamo lošu statisti ku osnovu. Da vidimo zašto se preporuke oko 

statistike ne ispunjavaju iz godine u godinu? 

Nekoliko stvari koje se ti u samog izvještaja koje izazivaju nejasno e. 

Govorite o novoformiranom komitetu za finansijsku stabilnost ili Odboru za 

finansijsku stabilnost. Nije mi jasno na osnovu kojeg propisa, kojeg zakona, ko, 

kako i kad je formirao taj komitet, koje su mu ingerencije u odnosu na Savjet 

Centralne banke. 

Veoma je diskutabilan dio koji se odnosi na kreditno-regulatorni registar i 

na in na koji se podaci o zaduženosti gra ana distribuiraju ekstremni 

korisnicima, u kontekstu postojanja nekih drugih zakona poput Zakona o zaštiti 

podataka o li nostima i tako dalje, da tu pri u ne otvaram, to najbolje gra ani 

znaju. 

Dio koji se odnosio na mjere prema bankama mogao je biti možda malo 

detaljniji, pogotovo u dijelu izvještaja kako su banke postupile u skladu sa vašim 

mjerama, strana 26. Sprovodjenje prinudne naplate vjerovatno je najgori

segment u radu Centralne banke. Desetine i stotine hiljada gra ana imaju 

problema da one izvršne sudske presude naplate, tj. da sa ekaju kada e 

Centralna banka da izvrši blokadu. Nekima se ra uni brzo blokiraju, nekima ne. 

45.000 novih naloga oj godini dovoljno govori o tome. 

U godini u joj je bilo teško, slažem se i to se najbolje vidi na strani 91 gdje 

se kaže da je depozit Ministarstva finansija na kraju 2008. godine bio svega 3,5 

miliona evra, bez plata, to jasno govori o stanju državnih fnansija, m. Možda je 

trebalo u toj godini, na strani 78, dati više analize konteksta regionalnog 

ravnomjernog razvoja jer se tu vidi da su najve i gubitaši, da supravi gubitaši u 

Crnoj Gori opštine na sjeveru. Možda da se i taj kontekst razradi malo bolje. 

Strana 84 možda je i tu trebalo dati neku procjenu Centralne banke 

vezanu za neriješene dužni ke odnose sa pojedinim državama: Libijom, 

Kuvajtom, Slova kom UBS bankom, dugovima prema Londonskom klubu. Mi 

smo ovdje uporno iz godine u godinu dobijali od strane Vlade odgovore da tu 

nema nikakvih dugova, pa da vidimo jedan put zaista koliki je spoljni dug Crne 

Gore. U ovom momentu ga i dalje ne znamo i to se morate složiti. 

Sve u svemu Godišnji izvještaj o radu koji jeste potkovan, ovo su moje 

principijelne zamjerke i shvatite ih zaista dobronamjerno. Ne bih više rije i trošio 

o njima, ali malo bih se bavio sa ovim drugim dijelom Izvještaja koji ste dostavili 

nama svima na upoznavanje a ti e se Finansijskog izvještaja Centralne banke. O 

tome sam govorio na Odboru. Zbog sopstvene principijelnosti moram da budem 

potpuno otvoren i da ovdje otvoreno kažem šta zamjeram Centralnoj banci. 

Prva stvar - izbor revizora. Uvidom u Centralni registar Privrednog suda, 

nijedno lice iz Crne Gore nije zapošljeno u ovoj firmi, sav prihod ide spolja. 

Mislim da je ista situacija sa još jednim revizorom koji je dobio obavezu da 

revidira jednu banku ovdje. Imate ovdje i ostale revizore, velike ku e, da ne 

govorim o onome što se pri a da je bio iznos i suma koliko je koštala ova revizija. 

Izbor revizora je uticao i na finansijski izvještaj koji umjesto da bude ono što je 

svrha revizije, transparentan do kraja, po meni više sakriva nego otkriva. Da 

krenem, veoma kratko, mislim da e vam nakon ovoga biti jasno da ima možda 

potrebe, a mislim da i vama ne e smetati, da možda reviziju Centralne banke vrši 

i Državna revizorska institucija pa da jednostavno otklonimo neke sumnje. 

Na strani 16 ovog izvještaja rezervisanja, 25. maj nosi datum ovaj 

izvještaj, za sudske postupke. Rezervisali ste milion evra i ako je u maju bila 

pravosnažna presuda Vrhovnoga suda po reviziji u kojoj ste dobili proces. Zna i, 

bespotrebno ste rezervisali milion evra, smanjili ste prihod, profit Centralne 

banke, a time i dio, vjerovanto, koji se izdvaja Budžetu, bez ikakve potrebe. 

Dio koji se odnosi na investicione nekretnine, pri ao sam na Odboru, 4 

miliona imate nekretnina, bivša zgrada SDK-a i tako dalje po primorju i sjeveru, 

prihod svega 200.000 ili 20 puta manji, a izdajete imovinu najja im firmama u 

Crnoj Gori, bankama, državnim institucijama i tako dalje. 

lan 54 Zakona o Centralnoj banci 5% adekvatnost kapitala, iznos koji se 

preko toga daje u Budžet. Dobili smo tek na Odboru informaciju da se vašom 

odlukom, 5 miliona prošle godine odvojio za Budžet. Kada se uzme odnos kapital 

i generalne rezerve to je mnogo više nego što je 5%, to je 9,7%, to je nekih 14,8

miliona evra . Možda je i ta sredstva trebalo u godini krize dati u Budžet, pa ne i i 

na ra un rezervi Centralne banke, to je ve pitanje za gospodina Lukši a. 

Dalje, nešto što zaista bode o i i moram o tome, a ovo da shvatite 

jednostavno kao na in da nema ništa sakriveno i da se ovdje u Skupštini sve 

mora znati. Sada nabrajam: broj zaposleni isti u prošloj i ovoj godini, iznos za 

bruto plate 40% ve i, u godini ekonomske krize. Pa se kaže u izvještaju revizora, 

vjerujte mi da sam mnogo vremena potrošio da izvu em podatke, jer su tako 

dobro namješteni da ih je teško izvu i, i ovo je poruka revizoru. Moju firmu ili bilo 

koju ozbiljnu ovaj ne bi revidirao, jer ho u pošten odnos prema društvu. 180.000 

eura menadžmentu stambeni krediti, milion i po stambeni kredit zaposlenima, 

440.000 eura bonusi, kažete u skladu sa Pravilnikom o zaradama, tj. mimo plate, 

kratkoro na naknada mena mentu 185.000,eura ostala primanja zaposlenih 

434.000, veliki iznos koji nije objašnjen, nije ni analiti ki prikazan u ovom 

revizorskom izvještaju, pojedini troškovi naknade na osnovu ugovora drugim 

licima 383.000, stru no usavršavanje 320.000. Govorim o godini ekonomske 

krize i govorim o nekih 2 i po miliona eura koje sam mogao letimi no ovdje 

sabrati a što nijesu plate. Obrazloženje koje sam dobio na Odboru da se 

stambenim kreditima spre ava odliv kadrova iz Centralne banke, može da pije 

vodu, ali dozvolite da malo koja institucija u Crnoj Gori, firma ili kompanija, može 

sebi da dozvoli luksuz da stambenim kreditima spre ava odliv kadrova. Možda je 

trebalo ostaviti tu politiku za godinu kada bude mnogo više novca i u sistemu 

Centralne banke i uopšte u Crnoj Gori. Kažem, dosta velikih sredstava koja se 

daju mimo onoga što su plate. Vjerovatno je i to u funkciji zadržavanja kadra. 

Mislim da je Centralna banka morala da da primjer svojih 308 zaposlenih u 

Centralnoj banci, da daju primjer svima nama , Vladi i ostalim institucijama, 

raznorazim ministarstvima, regulatorima koje je neko ovdje pominjao, kako se 

šteti u godini ekonomske krize. Ovo je bio primjer i ovo su moje zaista potpuno 

utemeljene zamjerke, koje veze nemaju sa politikom. Ovako u se odnositi i 

prema svakom izvještaju bilo koga.Jednostavno, ne vidim da se postupalo 

principijelno, a svi to volimo da kažemo u godini ekonomske krize. Ponavljam, 

ono što je možda prava jedina mana ovog godišnje izvještaja jeste da nema 

analize ispunjenosti vaših preporuka od Vladi Crne Gore kako bi formirali sud, je 

li koalizija izmedju Vlade i Centralne banke, a jeste bilo koalizije, uzrokovala 

pogoršanje i onako loših ekonomskih uslova. 


Hvala, kolega Damjanovi u. 

Želite li odmah odgovor? 


Mi smo pravili ra unicu, prvo godina u kojoj smo se suo ili sa najtežim 

posljedicama krize je ova godina a ne godina na koju se odnosi revizorski 

izvještaj, zadnji kvartal samo. Zna i i mi u Centralnoj banci i vi u ostalom dijelu 

države, ste sprovodili politike koje su donijete na po etku godine. Zna i, prema 

našim podacima, prosje na plata u Centralnoj banci, plata po zaposlenom je 

pove ana 21%. U istom periodu na nivou države u državnoj administraciji plate

su pove ane 32%, a ukupni fond plata je pove an 38%. To su sve podaci 

Završnog ra una Budžeta . Mi ih vama možemo pismeno dostaviti. Prema tome, 

ne mogu da prihvatim da smo se mi ponašali neracionalnije u odnosu na državu. 

Mi smo plate pove ali 10% na po etku godine. To što u Centralnoj banci radi 

ogroman broj ljudi koji imaju visoko, magistarsko i drugo obrazovanje se na masu 

odražava druga ije, ali mislim da smo se principijelno ponašali u 2008. godini, a 

mislim i da plate u 2009. godini, ukupan fond plata, ne e biti ve i, sigurno ne e 

biti ve i nego u 2008. godini. 

Drugo pitanje koje ste pokrenuli, a to je pitanje zašto je sada odnos rezervi 

kapitala u odnosu na ukupan iznos potražnih sredstava 9 a ne 5%? Iz vrlo 

jednostavnog razloga, mi taj iznos ra unamo, kao minimum, a on može da bude 

iznad minimuma, minimum je 5%, a može da bude i 50. Desilo se zbog odliva 

depozita, zbog toga što je država potrošila svoj novac da je ono što je u 

potražnim saldima, u bilansu sada mnogo manje i sada se taj odnos poremetio. 

Mislim da taj odnos u budu nosti treba da bude mnogo ve i i mislim da emo, 

vjerovatno, u ovom Parlamentu, naravno ako se vi složite, i izglasati, na onome 

na emu mi radimo sa medjunarodnim finansijskim organizacijama da Centralna 

banka dobije funkciju Last Lender Resort koja podrazumijeva i odre eni kapital i 

odre ena sredstva da bi mogli finansirati likvidnost banaka. 

Centralna banka se vrlo racionalno ponašala u prethodnih 8 godina. 

Zna i, nadjite instituciju koja od nule, ak nam ni država nije uplatila svoj po etni 

osniva ki kapital, u ovom momentu raspolaže sa 45 miliona kapitala a da 

istovremeno državi uplatila iz viška prihoda 24%.Prema tome, vrlo smo se 

racionalno ponašali, doma inski, zna i stvorili smo instituciju od nule koja sada 

ima 50 miliona kapitala. 

Kada su u pitanju rezerve od 2 miliona, što je u suštini jedino pove anje 

troškova Centralne banke mimo plata od 10%, odnosno od 20% mase. Mi smo u 

aprilu procijenili, kao svaki dobar doma in, da je bolje da uvamo rezervu, a ako 

ne budemo platili te sudske sporove mi emo to imati u ovoj godini. Završni 

ra un je usvojen u maju. U maju su se desile neke od tih sudskih presuda. 

Prema tome, to nije skriveno, to stoji u bilansu. Ako nije prihodovano u toj godini, 

bi e u narednoj godini. 

Što se ti e kredita zaposlenima i menadžmentu, menadžment ini oko 30 

ljudi, a ovo je ostatak zaposlenih i to su, uglavnom, sve mladi ljudi, novi koji su 

došli na odre ene pozicije u Banci. Zna i, do kada nijesmo rešavali stambena 

pitanja. Mi smo imali, posebno iz sektora supervizora, odliv, ipreko 30 ljudi nam 

je pošlo iz Banke. Od kada smo u zadnje dvije godine po eli sa ovim nijedan 

ovjek nije pošao iz Banke. Zna i to je jedna pollitika. Vi njemu date beskamatni 

kredit, a on se obaveže da 10 godina radi u Banci.Mi ne možemo na silu da 

zaustavimo ljude da ne idu iz Banke. Mi možemo da ih stimulišemo. To smo 

napravili kao mehanizam da stimulišemo. 

Što se ti e bonusa. Takodje smo razradili jedan sistem vrednovanja 

unutar Banke, tansparentno, zna i niži menadžmentn ocjenjuje zaposlene, viši 

menadžment ocjenjuje niži i rezultat toga je bonus. Bonusi o kojima govorite 

ovdje ne odnose se na 2008. godinu. To je polovina bonusa iz 2006. i itavi 

bonus iz 2007. godine koji su ispla eni. Mi još nijesmo isplatili bonuse za 2008.

godinu. Zna i, oni još nijesu ispla eni. To nijesu bonusi, oni e biti ispla eni u 

2009. godini. Nijesu džabe. Bilo je džabe. Prekinuli smo jednu praksu koju smo 

naslijedili džabe i jednostavno napravili mehanizam da zadržavamo ljude u banci. 

Mogu da kažem da niko od lanova najužeg rukovodstva, niti ja niti moje kolege, 

ne dobijamo bonus. Bonus ne dobijamo, naše su plate fiksne, bonus dobija onaj 

srednji menadžerski kadar i zaposleni. 

Pominjana je jedna cifra unaprijed ispla enih nadokanada. Htio bih to da 

razjasnim jer je to ra unovodstvena kategorija. Zna i, ovaj mehanizam davanja 

kredita podrazumijeva da je to, kada se diskontuje na današnji dan, trošak i 

upravo primjenjuju i transparentnost i objelodanjivaju i podatke, mi sve ono što 

napravimo korist tim ljudima za 

njihov kredit na 10 ili 20 godina moramo da u ovom momentu iskažemo. Zna i to 

je ono što slijedi tim ljudima, kao zakonsko umanjenje na bazi radnog staža iz 

godina kada su ti ljudi upla ivali u fond za zajedni ke stambene doprinose i ono 

što su kamate koje ne pla aju. Zna i, to nijesu pare upla ene unaprijed, nego 

korist tim ljudima koja e sukcesivno biti trošak u narednim godinama, ali 

sugestija revizora je da to iskažemo u ovoj godini. Izvinjavam se, vi ste postavili 

mnogo pitanja, ja sam probao da odgovorim na Vaša pitanja, na neka pitanja 

nijesam odgovorio, a na neka pitanja emo ako treba odgovoriti pismeno.

Download - Skupština Crne Gore

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?