INTERVJU - KARLA DEL PONTE: SPREMNA SAM ZA PROMENE ...

ETI MLADIH ZA STVARANJE CIVILNOG ROKA
formirano Ministarstvo obrane na dr`avnom nivou
i uspostavljena profesionalna vojska uskla|ena sa
zahtjevima sigurnosti i integracije u me|unarodnu
vojnu zajednicu. Sporazum predstavlja klju~an
korak na putu BiH u me|unarodnu integraciju.
Dogovoreno je da se nove Oru`ane snage BiH sastoje
isklju~ivo od profesionalnog kadra.
Prvog dana 2006. godine ukinuta je i vojna rezerva
od 60.000 osoba, a zamijenila ju je nova
Aktivna vojna rezerva profesionalaca koji su
odslu`ili aktivnu vojnu slu`bu. Nove oru`ane
snage, sastavljene od profesionalnih vojnika, broje
do 10.000 osoba i birane su po uzoru na vojsku
[vicarske ili Slovenije. Bud`et za odbranu nakon
reforme sistema je daleko manji i ukinuta su ministarstava
odbrane i vojne komande u entitetima.
Kao osnovne operativne jedinice stvorene su tri
pje{adijske brigade koje se sastoje od po tri
pje{adijska bataljona, od toga jedan na teritoriji
RS, a dva na teritoriji FBiH. Dogovoreno je da
komanda jedne brigade bude smje{tena na teritoriji
Republike Srpske u Banja Luci.
Mladi i vojska
Prije reformskih poteza, uz velike napore me|unarodne
zajednice i vladinih struktura, mnoge
organizacije nevladinog sektora su bile iznimno
zauzete u provo|enju reformi koje bi dale mladima
ve}u slobodu i izbor u odluci - slu`iti vojsku ili
ne. Najpoznatiji su uspjesi nevladine organizacije
Kampanja za prigovor savjesti u BiH. Administrator
regionalne mre`e Kampanje za prigovor savjesti
u BiH, Boris Brkan, objasnio je za Rez:
"Mi smo pokrenuli kampanju 2000. godine kako
bismo pravo na prigovor savjesti omogu}ili svim
mladi}ima koji se na to odlu~e iz bilo kojeg razloga.
Na{a kampanja je trajala punih pet godina.
Na po~etku smo radili informativnu kampanju
kako bismo {iroj javnosti pojasnili osnove tematike.
Nakon kampanje smo krenuli u lobiranje
kako bi se ovaj segment uklju~io u zakonsku regulativu."
Godine 2004. godine po~eo je da se provodi pilot
projekat o prigovoru savjesti i civilne slu`be u
Kantonu Sarajevo i u vrlo kratkom roku u FBiH je
3000 mladi}a dobilo status prigovara~a savjesti.
"U Republici Srpskoj je situacija bila mnogo bolja,
tako da je na{e djelovanje tamo bilo poprili~no
ograni~eno. U osnovi, nakon {to je uveden moratorij
na slu`enje vojnog roka, potrebe za na{im
djelovanjem vi{e nije bilo", ka`e Brkan.
HRVATSKA
Podjednak broj prigovara~a
savesti i ro~nika
U ratnim i postratnim vremenima rijetki su
se odlu~ivali odbaciti uniformu, ali danas su
stvari potpuno druk~ije. Smjenom HDZ-a i
dolaskom koalicije na vlast osjetilo se znatno
olak{anje, vlast je bila otvorenija za
primjedbe i sugestije nevladinih organizacija
koje su radile na pitanju civilne slu`be
Luka ALEBI]
Na blogu Dezerter - http://krunozg.blog.hr/ -
mo`ete svakodnevno pratiti pri~u ~ovjeka koji se
opire vojnoj slu`bi. Javno izlo`ena uvjerenja,
problemi, patnje i muke ovog ~ovjeka zagrijavaju
ve} uveliko podgrijanu atmosferu oko pitanja
vojske i op}enito slu`enja dr`avi. Autor je Igor
Horvat koji `ivi u Zagrebu i radi kao in`injer za
razvoj softwarea. Zavr{io je matemati~ku gimnaziju,
a trenutno je u zvanju asistenta na Fakultetu
elektrotehnike i ra~unarstva u Zagrebu. Samac je,
i bez djece. ^vrsto je odlu~io da u vojsku ne}e i}i.
- Ove godine navr{avam 27 godina te sam prema
na{em zakonu trebao po~eti slu`iti vojni rok. Do
kraja pro{le godine sam uspijevao odga|ati
po~etak slu`enja potvrdama o statusu apsolventa
na fakultetu. U prosincu pro{le godine mi dolazi
poziv da se javim u vojni ured glede dogovora o
po~etku slu`enja. Na poziv se nisam odazvao i
o~ekivao sam policiju (bilo civilnu ili vojnu) da me
prisilno odvede - jer takvo upozorenje je stajalo
na pozivu - ka`e Igor Horvat.
On se potpuno protivi stavljanju pojedinca u
bezuvjetno slu`enje bilo kojoj dr`avi. Igor odbija i
civilno slu`enje jer, kako smatra, oba oblika u potpunosti
ugro`avaju slobodu pojedinca na vlastito
mi{ljenje.
- Prigovor savjesti slu`enju pod oru`jem ne postoji
u praksi. U izjavi koju sam predao vojnom uredu
sam se pozvao na prigovor savjesti koji stoji u
Ustavu RH. Ali koja je alternativa? Osmomjese~no
civilno slu`enje bez ikakve naknade. Tijekom tih
osam mjeseci bih teoretski jo{ mogao spavati u
parku, ali ne bih toliko dugo po`ivio bez hrane.
Gdje je tu moje ustavno pravo na prigovor savjesti
slu`enju pod oru`jem?", kategori~an je na{ sugovornik.
U civilu
Mnogi ipak biraju manju nevolju, odlu~uju se za
civilno slu`enje. Damir Dikli} ve} pet mjeseci radi
u Dje~jem domu Klasje. Instrukcije iz matematike,
glazbena radionica i basket s klincima su mu
svakodnevnica u Domu.
- Ma ovo je sjajno, biti ovdje sa klincima, pomagati
im u svemu je sjajan osje}aj. Napravio sam
odli~an posao odlu~iv{i se za ovakvu vojsku - ka`e
Damir Dilli}.
On radi 5 dana u tjednu, uglavnom od sedam do
tri sata, ostalo vrijeme ima za sebe. Prima i simboli~nu
nov~anu nadoknadu, 200 kuna mjese~no
za prijevoz.
- Znam da ovo nije najpo{tenije, ali jako sam
zadovoljan. Biti u nekoj vojarni u nekom
zaba~enom selu na stra`i, a tu{irati se jednom
tjedno, to jednostavno nije moj stil, ne bih to
mogao podnijeti - ka`e on.
Hrvatska vlada je jo{ 1999. godine regulirala
mogu}nost slu`enja civilnog roka. U ratnim i postratnim
vremenima rijetki su se odlu~ivali odbaciti
uniformu, ali danas su stvari u potpuno druk~ije.
Smjenom HDZ-a i dolaskom koalicije na vlast
TRE]INE
Danas je broj prigovara~a savjesti izjedna~en
sa onima koji se odlu~uju za uniformu.
Godi{nje u Hrvatskoj ima oko 3.000 ro~nika,
1.000 ih se odlu~uje za civilno, tisu}u odlazi u
vojsku, a oko tisu}u njih poglasi se vojno nesposobnima.
Na veliki broj onih koji civilno
slu`e ve} odavno se ne gleda kao na problem.
Bolnice, domovi za nezbrinute i sudovi imaju
na tisu}e volontera. To je uveliko olak{alo rad
ovih institucija.
osjetilo se znatno olak{anje, vlast je bila otvorenija
za primjedbe i sugestije nevladinih organizacija
koje su radile na pitanju civilne slu`be. Antiratna
kampanja Hrvatske (AKH) jo{ je 2000. pokrenula
inicijativu za dono{enje zakona koji bi regulirao
sva pitanja o prigovoru savjesti i na taj na~in
dediskriminirao one koji se za to odlu~e.
Po~etkom 2003. godine zakon je izglasan i nova
pravila stupila su na snagu.
Gordan Bosanac iz AKH ka`e da je trebalo ~ekati
13 godina da bi se stvari rije{ile:
- Dug period, ali ovim je u~injen znatan napredak
prema po{tovanju prava na prigovor savjesti.
Najva`nija izmjena u novom zakonu je da civilna
slu`ba iz nadle`nosti Ministarstva pravosu|a i
Ministarstva obrane prelazi u nadle`nost
Ministarstva rada i socijalne skrbi. Dalje, ona vi{e
nije regulirana zakonom o odbrani, definiran je
/septembar/2007./godine/ 004 15