MANAGEMENT U POLJOPRIVREDI

Utrošak radne snage se praktično mjeri vremenskim trajanjem procesa rada. Za mjerenje
proizvodnosti rada u poduzeću se kao vremenske jedinice koriste: radnik-sat, radnik-dan,
radnik-mjesec i radnik-godina. Radnik-sat je najčešće primjenjena vremenska jedinica.
Razlikuje se od radnog sata koji obuhvaća 60 minuta koje radnik treba provesti na poslu,
jer radnik-sat predstavlja 60 minuta efektivnog rada. Radnik-sat je radni sat umanjen za
vrijeme koje radnik nije radio. U radnik-sat je uključeno vrijeme koje radnik nije radio
zbog organizacijskih propusta čekanje zbog zastoja, loša priprema materijala, nedostatak
energije i dr. Radnik-dan je propisano radno vrijeme jednog dana. Obuhvaća cijelo radno
vrijeme neovisno o tome koliko je radnik efektivno radio tijekom radnog vremena
(uključeno zakašnjavanje na posao, ozljeda, prekid posla uzrokovan pozivom nadležnih i
sl.). Radnik-mjesec i radnik-godina su zbrojevi radnih dana tijekom mjeseca ili godine. U
ove vremenske jedinice je uključeno sve vrijeme za koje je radnik plaćen (godišnji odmor,
bolovanje i dr.).
Najrealniji prikaz utroška radne snage, pa tako i proizvodnosti, dobiva se korištenjem
radnik-sata kao vremenske jedinice. Utvrđivanje radnik-sata je u praksi vrlo teško odrediti
u poljoprivrednoj proizvodnji, a jedan od dodatnih nedostataka ove vremenske jedinice pri
mjerenju proizvodnosti rada je činjenica da nisu obuhvaćeni neki važni činitelji -
kvalifikacijska struktura radnika i razlika intenzivnosti rada.
Iskorištenost radnog vremena se određuje pomoću koeficijenata iskorištenja radnog
vremena (odnos efektivnih sati rada i mogućih radnih sati).
Intenzitet rada je važna veličina koja određuje proizvodnost. Proizvodnost rada se može
povećati uvođenjem savršenijih sredstava za rad, primjenom novih tehnoloških postupaka,
uporabom pogodnijih predmeta rada, obučavanjem radnika i sl. Ove mjere omogućuju
postizanje većih učinaka u istom vremenu pri čemu se ne povećava zamaranje radnika.
Porast proizvodnosti se također može ostvariti pojačanim intenzitetom rada. No, važno je
da nakon određenog vremena intenzifikacija rada uzrokuje pad proizvodnosti (rast
oboljenja, nezgoda na radu, povećanje nepažnje koja smanjuje kvalitetu učinka i sl.).
Zato je potrebno utvrditi okolnosti koje uzrokuju normalnu proizvodnost. Normalna
proizvodnost je određena činiteljima koji djeluju na utrošak radne snage (normalna
72