God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
na strpljivosti i zanimanja pa su<<strong>br</strong> />
skupljali podatke i zapisivali sve<<strong>br</strong> />
što su mogli doznati o svojoj svetoj<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>aći i sestrama.<<strong>br</strong> />
Sv. Nikola Tavelić<<strong>br</strong> />
(oko 1340.–1391.)<<strong>br</strong> />
Ovdje bih se osvrnuo na nekoliko<<strong>br</strong> />
velikana svetosti u Hrvata.<<strong>br</strong> />
Počinjemo sa sv. Nikolom<<strong>br</strong> />
Tavelićem. Krešimirov grad Šibenik<<strong>br</strong> />
s pravom se ponosi da je prvi<<strong>br</strong> />
hrvatski svetac sv. Nikola Tavelić<<strong>br</strong> />
započeo svoj zemaljski život<<strong>br</strong> />
među njegovim bedemima ili u<<strong>br</strong> />
neposrednoj njegovoj blizini oko<<strong>br</strong> />
1340. godine. Prva školska znanja<<strong>br</strong> />
postigao je vjerojatno u Šibeniku.<<strong>br</strong> />
Tu je, ili možda u Bribiru,<<strong>br</strong> />
i postao franjevcem. Bogoslovni<<strong>br</strong> />
studij je završio u Zadru, Splitu<<strong>br</strong> />
ili Senju. U tim su naime gradovima<<strong>br</strong> />
u to doba postojala filozofsko-teološka<<strong>br</strong> />
učilišta.<<strong>br</strong> />
Oko 1365. god. zaređen je za<<strong>br</strong> />
svećenika. Kao franjevac i misionar<<strong>br</strong> />
pošao je u Bosansku vikariju<<strong>br</strong> />
oko 1372. god. vjerojatno<<strong>br</strong> />
na poziv bosanskoga vikara fra<<strong>br</strong> />
Bartula od Alverne. Isti će taj<<strong>br</strong> />
fra Bartul 1402. god. javiti papi<<strong>br</strong> />
Bonifaciju IX. da su franjevci u<<strong>br</strong> />
Bosni o<strong>br</strong>atili oko 50.000 krivovjeraca.<<strong>br</strong> />
Zajedno s fra Nikolom<<strong>br</strong> />
u Bosni je radio i fra Deodat iz<<strong>br</strong> />
Ruticinija, član akvitanske provincije<<strong>br</strong> />
(francuske). Obojica su u<<strong>br</strong> />
jesen 1383. ili početkom 1384.<<strong>br</strong> />
god. napustili Bosnu iz nama<<strong>br</strong> />
nepoznatih razloga i s dozvolom<<strong>br</strong> />
starješina pošli u Palestinu. Fra<<strong>br</strong> />
Nikola je sa svojim drugom došao<<strong>br</strong> />
u Jeruzalem i nastanio se u<<strong>br</strong> />
samostanu na Sionu. U to doba<<strong>br</strong> />
starješina samostana na Sionu i<<strong>br</strong> />
upravitelj cijele Sv. Zemlje bio je<<strong>br</strong> />
fra Gerard Calvet, vrlo ozbiljan<<strong>br</strong> />
i razborit franjevac, rodom iz<<strong>br</strong> />
Francuske. On će kao starješina<<strong>br</strong> />
s još 12-toricom su<strong>br</strong>aće prisu-<<strong>br</strong> />
stvovati mučeničkoj smrti našega<<strong>br</strong> />
sv. Nikole i trojice njegovih<<strong>br</strong> />
drugova. Sve što je okom vidio i<<strong>br</strong> />
doživio u tim dramatičnim trenucima<<strong>br</strong> />
opisat će i poslati u Europu<<strong>br</strong> />
kao prvorazredno svjedočanstvo<<strong>br</strong> />
herojstva i ljubavi svetih<<strong>br</strong> />
Kristovih svjedoka.<<strong>br</strong> />
Fra Nikola je sa svojom su<strong>br</strong>aćom<<strong>br</strong> />
pokušao propovijedati pred<<strong>br</strong> />
Saracenima 11. studenoga 1391.<<strong>br</strong> />
god. Međutim razjareno mnoštvo<<strong>br</strong> />
skočilo je na propovjednike<<strong>br</strong> />
i nakon saslušavanja, suđenja<<strong>br</strong> />
i presude 14. studenoga bili su<<strong>br</strong> />
ubijeni i bačeni u oganj. Odmah<<strong>br</strong> />
poslije mučeničke smrti fra Nikolu<<strong>br</strong> />
su slavili kao sveca u njegovu<<strong>br</strong> />
rodnom Šibeniku i Franjevačkom<<strong>br</strong> />
redu. Štovanje mu se stalno<<strong>br</strong> />
iskazivalo, dok ga papa Lav XIII.<<strong>br</strong> />
nije i službeno odo<strong>br</strong>io, i našega<<strong>br</strong> />
Nikolu 6. lipnja 1889. god. proglasio<<strong>br</strong> />
blaženim. Konačno, postupak<<strong>br</strong> />
je sretno priveden kraju<<strong>br</strong> />
dana 21. lipnja 1970. god. Papa<<strong>br</strong> />
Pavao VI. je Nikolu Tavelića i njegove<<strong>br</strong> />
drugove mučenike u bazilici<<strong>br</strong> />
Sv. Petra u Vatikanu u nazočnosti<<strong>br</strong> />
preko 20 000 Hrvata iz domovine<<strong>br</strong> />
i svih krajeva svijeta svečano<<strong>br</strong> />
proglasio svetima. Njegovo<<strong>br</strong> />
Bogoslovi u sobi sluge Božjega o. fra Ante Antića (Franjevački samostan u Zagrebu)<<strong>br</strong> />
<strong>2012.</strong><<strong>br</strong> />
rođenje za nebo slavimo 14. studenoga.<<strong>br</strong> />
1<<strong>br</strong> />
Sv. Leopold Bogdan Mandić<<strong>br</strong> />
(1866.–1942.)<<strong>br</strong> />
Priču nastavljam s tihim trudbenikom<<strong>br</strong> />
prošloga stoljeća sv. Leopoldom<<strong>br</strong> />
Bogdanom Mandićem.<<strong>br</strong> />
On se rodio 12. svibnja 1866. u<<strong>br</strong> />
Herceg-Novom, gradiću u Boki<<strong>br</strong> />
Kotorskoj. Kotorski biskup<<strong>br</strong> />
mons. Kažimir Forlani kod ulaska<<strong>br</strong> />
u sjemenište posvjedočio je<<strong>br</strong> />
da je „od najnježnijih godina davao<<strong>br</strong> />
primjer svake kreposti, jer<<strong>br</strong> />
je cijelom dušom nastojao oko<<strong>br</strong> />
kršćanske savršenosti“. U sjemeništu<<strong>br</strong> />
se odlikovao marljivošću u<<strong>br</strong> />
učenju, uzornim ponašanjem i<<strong>br</strong> />
pobožnošću. Već je u najranijim<<strong>br</strong> />
godinama osjetio želju da radi na<<strong>br</strong> />
kršćanskom jedinstvu, posebno<<strong>br</strong> />
između Istočne i Zapadne Crkve,<<strong>br</strong> />
kod čega je osobito mislio na crkveno<<strong>br</strong> />
jedinstvo slavenskih naroda.<<strong>br</strong> />
Zato je odmah po završenim<<strong>br</strong> />
studijama zamolio poglavare da<<strong>br</strong> />
ga pošalju u domovinu kako bi se<<strong>br</strong> />
mogao posvetiti radu oko svetog<<strong>br</strong> />
jedinstva. Poglavari nisu udo-<<strong>br</strong> />
1 Usp. Hrvatin G. JURIŠIĆ, Sv. Nikola Tavelić<<strong>br</strong> />
– pročelnik hrvatskih svetaca, u: Franjo među<<strong>br</strong> />
Hrvatima, Zagreb, 1976., str. 57–59.<<strong>br</strong> />
19
Change language