God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
78<<strong>br</strong> />
AKTUALNO<<strong>br</strong> />
zemalja pojavili su se problemi,<<strong>br</strong> />
s jedne strane osjetno se<<strong>br</strong> />
snizio prirodni priljev na tržište<<strong>br</strong> />
radne snage, a s druge je strane<<strong>br</strong> />
započeo u<strong>br</strong>zani rast <strong>br</strong>oja i udjela<<strong>br</strong> />
umirovljeničke populacije.<<strong>br</strong> />
Pozitivan prirast razvijenih<<strong>br</strong> />
europskih zemalja<<strong>br</strong> />
Vratimo se vremenski unatrag,<<strong>br</strong> />
radi boljeg razumijevanja<<strong>br</strong> />
tekućih procesa. Nakon Drugog<<strong>br</strong> />
svjetskog rata nakratko je prekinuto<<strong>br</strong> />
opadanje nataliteta. Demografski<<strong>br</strong> />
i gospodarski rast u<<strong>br</strong> />
zapadnoj Europi nakon Drugoga<<strong>br</strong> />
svjetskog rata bio je podloga<<strong>br</strong> />
za velika očekivanja i stoga se<<strong>br</strong> />
to razdoblje često naziva „zlatno<<strong>br</strong> />
doba“. Tada je gospodarski,<<strong>br</strong> />
društveni i kulturni napredak<<strong>br</strong> />
na europskom Zapadu, do polovice<<strong>br</strong> />
60-ih godina 20. stoljeća,<<strong>br</strong> />
pratio i demografski rast. Porast<<strong>br</strong> />
nataliteta nakon Drugoga<<strong>br</strong> />
svjetskog rata (za ovu je pojavu<<strong>br</strong> />
općeprihvaćen naziv baby-boom)<<strong>br</strong> />
potrajao je u razvijenijem<<strong>br</strong> />
dijelu Europe do 1964. godine<<strong>br</strong> />
(u Hrvatskoj samo do 1954. godine).<<strong>br</strong> />
Nakon toga opet se nasta-<<strong>br</strong> />
Svećeničko ređenje (Split, 27. 6. 20<strong>10</strong>.)<<strong>br</strong> />
vio trend snižavanja nataliteta.<<strong>br</strong> />
Umjetno izazvana naftna kriza<<strong>br</strong> />
te usporavanje gospodarskog<<strong>br</strong> />
rasta, nezaposlenost i inflacija<<strong>br</strong> />
nakon 1973. godine bili su alati<<strong>br</strong> />
krupnog kapitala kojim je nametnuo<<strong>br</strong> />
profit kao cilj i jedinu<<strong>br</strong> />
mjeru uspješnosti. Svijet bogatih<<strong>br</strong> />
je upleten u spiralu konkurentnosti,<<strong>br</strong> />
a međunarodni financijski<<strong>br</strong> />
kapital počeo je ucjenjivati<<strong>br</strong> />
nacionalne vlade stalnim prijetnjama<<strong>br</strong> />
o masovnom smanjivanju<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oja radnih mjesta ili, u još goroj<<strong>br</strong> />
situaciji, bijegom kapitala iz<<strong>br</strong> />
zemlje koja porezima i doprinosima<<strong>br</strong> />
nastoji osigurati blagostanje<<strong>br</strong> />
svog stanovništva.<<strong>br</strong> />
Trenutno je očito da je taj<<strong>br</strong> />
model razvoja, koji se krije pod<<strong>br</strong> />
krinkom globalizacije, uveo svijet<<strong>br</strong> />
u sveopću duhovnu i materijalnu<<strong>br</strong> />
krizu. Države koje su<<strong>br</strong> />
se oduprle pritiscima neoliberalnog<<strong>br</strong> />
modela gospodarskog<<strong>br</strong> />
razvoja, koji traži, uz ostalo,<<strong>br</strong> />
smanjivanje izdataka za javne<<strong>br</strong> />
politike koje podražaju natalitet,<<strong>br</strong> />
i pravovremeno oblikovale<<strong>br</strong> />
odgovarajuće populacijske politike<<strong>br</strong> />
postupno su zaustavile i<<strong>br</strong> />
preokrenule nepovoljne demografske<<strong>br</strong> />
trendove. Jer, moderna<<strong>br</strong> />
razvijena društva ne osiguravaju<<strong>br</strong> />
spontano dovoljan <strong>br</strong>oj rađanja<<strong>br</strong> />
već se to postiže izgradnjom i<<strong>br</strong> />
provođenjem niza javnih politika<<strong>br</strong> />
koje će omogućiti imanje<<strong>br</strong> />
djece uz istovremenu zaposlenost.<<strong>br</strong> />
Zato velika većina razvijenih<<strong>br</strong> />
europskih zemalja, za razliku<<strong>br</strong> />
od Hrvatske, ima pozitivan<<strong>br</strong> />
prirodni prirast, što znači da u<<strong>br</strong> />
njima godišnji <strong>br</strong>oj živorođenih<<strong>br</strong> />
nadvisuje godišnji <strong>br</strong>oj umrlih.<<strong>br</strong> />
Zamjetno <strong>br</strong>ojniji manje razvijeni<<strong>br</strong> />
svijet iako bilježi, od sredine<<strong>br</strong> />
1970-ih, postupno opadanje<<strong>br</strong> />
relativne stope porasta stanovništva<<strong>br</strong> />
još uvijek ima zamjetan<<strong>br</strong> />
porast <strong>br</strong>oja stanovnika. Unatoč<<strong>br</strong> />
stalnom pritjecanju migracijskih<<strong>br</strong> />
struja, iz manje razvijenih<<strong>br</strong> />
i srednje razvijenih zemalja, time<<strong>br</strong> />
se mogu samo ublažiti ali ne<<strong>br</strong> />
i riješiti demografski problemi<<strong>br</strong> />
razvijenih.<<strong>br</strong> />
Pozornost plijeni činjenica<<strong>br</strong> />
prema kojoj od 12 najrazvijenijih<<strong>br</strong> />
europskih zemalja njih devet<<strong>br</strong> />
ima i najviši fertilitet. Te zemlje<<strong>br</strong> />
imaju i najviše stope zaposlenosti<<strong>br</strong> />
ženskoga stanovništva u fertilnoj<<strong>br</strong> />
dobi. Pri tome treba imati<<strong>br</strong> />
na umu činjenicu da u njima veći<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oj žena radi s nepunim radnim<<strong>br</strong> />
vremenom, bez obzira na to što<<strong>br</strong> />
imaju i najrazvijenije javne politike<<strong>br</strong> />
koje olakšavaju teret zaposlenosti<<strong>br</strong> />
i skrb o djeci. No, razvijene<<strong>br</strong> />
zemlje koje imaju relativno<<strong>br</strong> />
povoljne demografske trendove<<strong>br</strong> />
to ne postižu useljeničkom politikom.<<strong>br</strong> />
Da je to tako najbolje potvrđuju<<strong>br</strong> />
demografska kretanja u<<strong>br</strong> />
Njemačkoj koja ima u ukupnom<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oju stanovnika gotovo <strong>10</strong> posto<<strong>br</strong> />
useljenika, ali unatoč tome<<strong>br</strong> />
ima vrlo nepovoljna demograf-
Change language