God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
76<<strong>br</strong> />
AKTUALNO<<strong>br</strong> />
va svemu onomu što stavlja nečiji<<strong>br</strong> />
osobni interes ispred općeg.<<strong>br</strong> />
Na ovom području uključivanja<<strong>br</strong> />
građana u procese odlučivanja<<strong>br</strong> />
u civilnom sektoru i kršćanske<<strong>br</strong> />
organizirane zajednice moraju<<strong>br</strong> />
dati svoj doprinos a osobito po<<strong>br</strong> />
pitanjima socijalne pravednosti i<<strong>br</strong> />
okoliša.<<strong>br</strong> />
Uz primjer uspješne intervencije<<strong>br</strong> />
javnosti, kojim se spriječila<<strong>br</strong> />
privatizacija Hrvatskih voda,<<strong>br</strong> />
naveo bih, po mojem uvjerenju,<<strong>br</strong> />
primjer kad su javnost i struka<<strong>br</strong> />
pasivni i nezainteresirani. Svakako<<strong>br</strong> />
treba reći da uvijek postoje<<strong>br</strong> />
rijetki pojedinci iz struke, pojedine<<strong>br</strong> />
udruge te obični građani<<strong>br</strong> />
koji hra<strong>br</strong>o dižu svoj glas ali koji<<strong>br</strong> />
se slabo čuje. To je primjer izgradnje<<strong>br</strong> />
14 županijskih centara<<strong>br</strong> />
za gospodarenje otpadom (CGO),<<strong>br</strong> />
koji su krenuli s realizacijom a da<<strong>br</strong> />
javnost u postupcima procijene<<strong>br</strong> />
utjecaja na okoliš tih projekata<<strong>br</strong> />
gotovo i nije sudjelovala. Javnost<<strong>br</strong> />
je uglavnom bila pasivna. Na žalost,<<strong>br</strong> />
Vlada je pod utjecajem nekih<<strong>br</strong> />
interesnih lobija nametnula<<strong>br</strong> />
loš koncept gospodarenja otpadom<<strong>br</strong> />
koji je ekološki neisplativ,<<strong>br</strong> />
Poruka indijanskog<<strong>br</strong> />
poglavice bijelom čovjeku (ulomak)<<strong>br</strong> />
za okoliš rizično i za građane<<strong>br</strong> />
preskupo rješenje. Centri s mehaničko-biološkom<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>adom samo<<strong>br</strong> />
će djelomično iskoristiti prikupljeni<<strong>br</strong> />
otpad a rizičnost ovih<<strong>br</strong> />
projekata, jer su im lokacije na<<strong>br</strong> />
vodozaštitnim i krškim područjim<<strong>br</strong> />
bogatim vodama, iznimno<<strong>br</strong> />
je velika. Na<strong>br</strong>ojiti ću samo neke<<strong>br</strong> />
centre koje se planiraju graditi<<strong>br</strong> />
jer su veoma rizični zbog lokacija<<strong>br</strong> />
bogatih podzemnim vodama:<<strong>br</strong> />
Lećevica kod Splita, Bikarac kod<<strong>br</strong> />
Šibenika, Marinšćina kod Rijeke<<strong>br</strong> />
i Kaštjun kod Pule. Ovaj koncept<<strong>br</strong> />
je svakako bolji od običnih<<strong>br</strong> />
deponija koji su razbacani po<<strong>br</strong> />
cijeloj Hrvatskoj, međutim, naspram<<strong>br</strong> />
drugih koncepata ovo je<<strong>br</strong> />
nakon spalionice najgore jer se<<strong>br</strong> />
otpad samo u manjoj mjeri reciklira<<strong>br</strong> />
i ide dalje u uporabu. Na<<strong>br</strong> />
žalost, odbačen je koncept z<strong>br</strong>injavanja<<strong>br</strong> />
otpada temeljenog na<<strong>br</strong> />
odvojenom prikupljanju otpada<<strong>br</strong> />
na kućnom pragu i reciklaži kako<<strong>br</strong> />
se to radi u mnogim civiliziranim<<strong>br</strong> />
gradovima u svijetu. Zanimljiv je<<strong>br</strong> />
podatak da u ustavu naših susjeda<<strong>br</strong> />
Slovenaca piše kako se otpad<<strong>br</strong> />
ne smije odlagati na krškom po-<<strong>br</strong> />
<strong>God</strong>ine 1854. indijanski poglavica Seattle uputio je pismo<<strong>br</strong> />
američkom predsjedniku u Washington kada je ovaj izrazio<<strong>br</strong> />
želju da kupi velika područja indijanske zemlje i tada obećao<<strong>br</strong> />
rezervat indijanskom narodu.<<strong>br</strong> />
Sjajna voda što teče <strong>br</strong>zacima i rijekama nije samo voda već i krv<<strong>br</strong> />
naših predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se sjetiti i učiti<<strong>br</strong> />
vašu djecu da je ona sveta, i da svaki odraz u bistroj vodi jezera<<strong>br</strong> />
priča događaje i sjećanja moga naroda, žubor vode glas je oca moga<<strong>br</strong> />
oca. Rijeke su naša <strong>br</strong>aća, one nam utažuju žeđ. Rijeke nose naše<<strong>br</strong> />
kanue i hrane našu djecu. Ako vam prodamo našu zemlju morate se<<strong>br</strong> />
sjetiti i učiti vašu djecu da su rijeke naša <strong>br</strong>aća, i vaša, i morate od<<strong>br</strong> />
sada dati rijekama do<strong>br</strong>otu kakvu biste pružili svakome <strong>br</strong>atu.<<strong>br</strong> />
dručju, čime su jasno rekli kako<<strong>br</strong> />
im nije niti na kraj pameti da se<<strong>br</strong> />
igraju s nečim tako vrijednim kao<<strong>br</strong> />
što je voda. A da se radi o veoma<<strong>br</strong> />
skupom rješenju građani će<<strong>br</strong> />
svakako <strong>br</strong>zo saznati kad im dođe<<strong>br</strong> />
račun od komunalnog. Budući<<strong>br</strong> />
da su Centri krenuli u realizaciju<<strong>br</strong> />
to je sada gotova stvar koja se više<<strong>br</strong> />
ne može povući. Na žalost, sve<<strong>br</strong> />
te odluke o izgradnji CGO, osim<<strong>br</strong> />
nekih ekoloških udruga i građana<<strong>br</strong> />
u čijoj se blizini grade centri,<<strong>br</strong> />
javnost nije niti primijetila, prije<<strong>br</strong> />
svega jer nadležno ministarstvo<<strong>br</strong> />
i lokalna samouprava nisu poduzeli<<strong>br</strong> />
potrebne aktivnosti informiranja.<<strong>br</strong> />
Najčešće će gospodarstveni<<strong>br</strong> />
i politički interesi biti ispred<<strong>br</strong> />
javnih pa je zbog toga više nego<<strong>br</strong> />
nužno jačanje upravo civilnog<<strong>br</strong> />
društva koje je najozbiljnija alternativa<<strong>br</strong> />
takvim nastojanjima. Ovo<<strong>br</strong> />
je prostor u kojem svoje mjesto<<strong>br</strong> />
moraju naći i aktivne kršćanske<<strong>br</strong> />
skupine koje bi se trebale znatno<<strong>br</strong> />
više uključiti u javni život.<<strong>br</strong> />
Kršćanske organizirane zajednice<<strong>br</strong> />
trebale bi izići iz svojevrsne<<strong>br</strong> />
izolacije i ući u ovaj prostor i zastupati<<strong>br</strong> />
svoje vjerske i moralne<<strong>br</strong> />
stavove te novim inicijativama<<strong>br</strong> />
svakako uključiti i nepotrebno<<strong>br</strong> />
zanemarena društvena pitanja<<strong>br</strong> />
socijalnog karaktera i očuvanje<<strong>br</strong> />
okoliša i doslovno boriti se za dostojanstvo<<strong>br</strong> />
čovjeka. Duboko sam<<strong>br</strong> />
uvjeren da se kvalitetne promjene<<strong>br</strong> />
mogu pokrenuti upravo iz baze,<<strong>br</strong> />
gdje bi se s novim senzibilitetom<<strong>br</strong> />
i konkretnim zauzimanjem<<strong>br</strong> />
moglo učiniti mnogo do<strong>br</strong>a. Ma<<strong>br</strong> />
koliko su god teška vremena i<<strong>br</strong> />
koliko su jaki razni politički i financijski<<strong>br</strong> />
moćnici, koji provodeći<<strong>br</strong> />
svoje interese ugrožavaju čovjeka<<strong>br</strong> />
i sve stvoreno, upravo zato trebamo<<strong>br</strong> />
se svi potruditi i hra<strong>br</strong>o ući u<<strong>br</strong> />
arenu našega svijeta i boriti se za<<strong>br</strong> />
sva Božja stvorenja. a
Change language