God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
74<<strong>br</strong> />
AKTUALNO<<strong>br</strong> />
štetu. Takav slučaj imali smo s<<strong>br</strong> />
pokušajem privatizacije Hrvatskih<<strong>br</strong> />
voda. Kako se radi nečemu<<strong>br</strong> />
što predstavlja veliku važnost<<strong>br</strong> />
za Hrvatsku i njene građane i<<strong>br</strong> />
unatoč tome što je taj zakon išao<<strong>br</strong> />
u hitnu proceduru, reakcijom<<strong>br</strong> />
Crkve, udruga i nekih pojedinca<<strong>br</strong> />
uspjelo se na vrijeme spriječiti<<strong>br</strong> />
ovaj pokušaj privatizacije i uzbuniti<<strong>br</strong> />
javnost.<<strong>br</strong> />
Hrvatske stranputice<<strong>br</strong> />
Moram odmah reći kako mi<<strong>br</strong> />
nije namjera pisati samo o pokušaju<<strong>br</strong> />
privatizacije Hrvatskih<<strong>br</strong> />
voda, daleko je važnije u ovom<<strong>br</strong> />
času ukazati upravo na potrebu<<strong>br</strong> />
veće senzibilizacije i angažmana<<strong>br</strong> />
za društvena pitanja koja su nedopustivo<<strong>br</strong> />
zanemarena. Primjer<<strong>br</strong> />
pokušaja privatizacije Hrvatskih<<strong>br</strong> />
voda trebao bi biti dobar povod u<<strong>br</strong> />
promišljanju važnosti sudjelovanja<<strong>br</strong> />
javnosti u razvoju hrvatskog<<strong>br</strong> />
društva, a na poseban način stavio<<strong>br</strong> />
bih naglasak na nužnost, prije<<strong>br</strong> />
svega, kršćanskog angažmana i<<strong>br</strong> />
njegovog snažnijeg uključivanja<<strong>br</strong> />
u društvenu stvarnost na razini<<strong>br</strong> />
civilnog društva. Neuspio pokušaj<<strong>br</strong> />
privatizacije Hrvatskih voda<<strong>br</strong> />
ne predstavlja kraj te priče već se<<strong>br</strong> />
može očekivati novi nasrtaj onih<<strong>br</strong> />
koji imaju novac i koji žele kupiti<<strong>br</strong> />
sve što će im stvoriti novi i siguran<<strong>br</strong> />
profit, a voda je zasigurno<<strong>br</strong> />
više nego siguran profit. Vlasti su<<strong>br</strong> />
više manje sklone, bez obzira na<<strong>br</strong> />
političku opciju, linijom manjeg<<strong>br</strong> />
otpora zbog kroničnog nedostatka<<strong>br</strong> />
novca ili nečijeg osobnog interesa<<strong>br</strong> />
olako popuštati pritiscima i<<strong>br</strong> />
prodati sve što se može prodati.<<strong>br</strong> />
Dakako, imaju za to i svoje opravdanje<<strong>br</strong> />
u već poznatoj tvrdnji kako<<strong>br</strong> />
je država loš gospodar i da bi se<<strong>br</strong> />
privatizacijom sve dovelo u red.<<strong>br</strong> />
Tvrdnja je djelomično točna, samo<<strong>br</strong> />
je pitanje je li baš sve na prodaju<<strong>br</strong> />
a pogotovo odnosi li se to i<<strong>br</strong> />
na ono što se smatra općim i javnim<<strong>br</strong> />
do<strong>br</strong>om.<<strong>br</strong> />
Zadnjih desetljeća mnogi politički<<strong>br</strong> />
geostratezi upozoravaju<<strong>br</strong> />
kako će se u skorijoj budućnosti<<strong>br</strong> />
voditi ratovi za vodu. Neki tvrde<<strong>br</strong> />
da takvi ratovi već traju. Kao što<<strong>br</strong> />
se danas vode ratovi za naftu često<<strong>br</strong> />
pod krinkom borbe za ljudska<<strong>br</strong> />
prava (primjer nam je rat u Iraku<<strong>br</strong> />
a niti Libanon ne možemo iz toga<<strong>br</strong> />
isključiti ako se zna da je njihova<<strong>br</strong> />
nafta najkvalitetnija na svijetu)<<strong>br</strong> />
slični scenarij bi mogao biti i s<<strong>br</strong> />
vodom. Zato su mnoge korporacije<<strong>br</strong> />
uz podršku svojih vlada danas<<strong>br</strong> />
veoma aktivne u kupovini<<strong>br</strong> />
voda po mnogim zemljama. Ne<<strong>br</strong> />
treba niti spominjati da su to u<<strong>br</strong> />
pravilu siromašne države koje<<strong>br</strong> />
se nalaze u dubokoj ekonomskoj<<strong>br</strong> />
krizi i velikim dugovima.<<strong>br</strong> />
Da će Hrvatska doći na red<<strong>br</strong> />
upozoravao je mnogo godina<<strong>br</strong> />
prije Franjevački institut za kulturu<<strong>br</strong> />
mira koji se s problematikom<<strong>br</strong> />
voda bavi već dugi niz godina.<<strong>br</strong> />
Sustavnim praćenjem ove problematike<<strong>br</strong> />
potaknuo je i senzibilizirao<<strong>br</strong> />
mnoge da se aktivno uključe<<strong>br</strong> />
u ova zbivanja. Upravo na poticaj<<strong>br</strong> />
Instituta Vijeće franjevačkih zajednica<<strong>br</strong> />
2005. godine uputilo je<<strong>br</strong> />
Otvoreno pismo Saboru i Vladi<<strong>br</strong> />
Republike Hrvatske ukazavši na<<strong>br</strong> />
široku problematiku zaštite i gospodarenja<<strong>br</strong> />
vodnim blagom te na<<strong>br</strong> />
neke nepravilnosti gospodarenja<<strong>br</strong> />
njime u Republici Hrvatskoj<<strong>br</strong> />
i na opasnosti koje iz toga mogu<<strong>br</strong> />
proizići. U otvorenom pismu<<strong>br</strong> />
objavljena je i Deklaracija o vodama<<strong>br</strong> />
u kojoj se traži da se preispita<<strong>br</strong> />
postojeća legislativa o vodama s<<strong>br</strong> />
ciljem stvaranja cjelovite, studiozno<<strong>br</strong> />
pripremljene strategije gospodarenja<<strong>br</strong> />
vodama i izrade Vodno-gospodarske<<strong>br</strong> />
osnove Republike<<strong>br</strong> />
Hrvatske. Podržavši poruke Vijeća<<strong>br</strong> />
franjevačkih zajednica, Franje-<<strong>br</strong> />
vački svjetovni red upućuje Apel<<strong>br</strong> />
za zaštitu i ispravno gospodarenje<<strong>br</strong> />
vodama u Hrvatskoj i podsjeća<<strong>br</strong> />
da su vode opće do<strong>br</strong>o koje, po<<strong>br</strong> />
Ustavu, ima osobitu zaštitu Republike<<strong>br</strong> />
Hrvatske, po Zakonu o<<strong>br</strong> />
vodama, ne može „biti ni u čijem<<strong>br</strong> />
vlasništvu“ (čl. 3), da je po svojoj<<strong>br</strong> />
naravi ključna socijalna kategorija<<strong>br</strong> />
i da se ne može tretirati samo<<strong>br</strong> />
kao roba namijenjena tržištu odnosno<<strong>br</strong> />
stjecanju profita. U više<<strong>br</strong> />
navrata, a u suradnji i s drugim<<strong>br</strong> />
svjetovnim udrugama i crkvenim<<strong>br</strong> />
organizacijama, slani su apeli i<<strong>br</strong> />
otvorena pisma sličnog sadržaja.<<strong>br</strong> />
Unatoč apelima, studenog 20<strong>10</strong>.<<strong>br</strong> />
god. dogodio se iznenadni pokušaj<<strong>br</strong> />
privatizacije Hrvatskih voda.<<strong>br</strong> />
Vlada RH je u hitnu proceduru,<<strong>br</strong> />
bez javne rasprave, uputila Konačni<<strong>br</strong> />
prijedlog zakona o izmjenama<<strong>br</strong> />
i dopunama Zakona o vodama.<<strong>br</strong> />
Ovim zakonom trebalo je omogućiti<<strong>br</strong> />
da se Hrvatske vode kao javna<<strong>br</strong> />
ustanova pretvore u trgovačko<<strong>br</strong> />
društvo čime bi se zakonski omogućila<<strong>br</strong> />
privatizacija. Jednostavno<<strong>br</strong> />
rečeno: vode kao opće do<strong>br</strong>o<<strong>br</strong> />
postala bi roba. Ono što je bilo<<strong>br</strong> />
odmah prekršeno bio je Zakon o<<strong>br</strong> />
zaštiti okoliša zbog neodržavanja<<strong>br</strong> />
tridesetodnevne javne rasprave<<strong>br</strong> />
za zakone koji imaju utjecaja<<strong>br</strong> />
na okoliš. Isto tako prekršen je i<<strong>br</strong> />
Poslovnik Hrvatskog sabora jer su<<strong>br</strong> />
se izmjene zakona našle u hitnoj<<strong>br</strong> />
proceduri iako nije riječ o zakonima<<strong>br</strong> />
kojima se otklanjaju veći poremećaji<<strong>br</strong> />
u gospodarstvu niti se<<strong>br</strong> />
radi o izmjenama zakona koje se<<strong>br</strong> />
donose radi usklađivanja s pravnom<<strong>br</strong> />
stečevinom EU. Izmjene zakona<<strong>br</strong> />
su prvenstveno usmjerene<<strong>br</strong> />
prema promjeni pravnog statusa<<strong>br</strong> />
Hrvatskih voda iz javne ustanove<<strong>br</strong> />
u javno poduzeće što je trebao biti<<strong>br</strong> />
prvi korak k privatizaciji Hrvatskih<<strong>br</strong> />
voda. Što bi značilo da bi hrvatski<<strong>br</strong> />
građani izgubili kontrolu