22.10.2013 Views

God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...

God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...

God. X. (2012.) br. 1 (10) - Franjevačka provincija Presvetog ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

74<<strong>br</strong> />

AKTUALNO<<strong>br</strong> />

štetu. Takav slučaj imali smo s<<strong>br</strong> />

pokušajem privatizacije Hrvatskih<<strong>br</strong> />

voda. Kako se radi nečemu<<strong>br</strong> />

što predstavlja veliku važnost<<strong>br</strong> />

za Hrvatsku i njene građane i<<strong>br</strong> />

unatoč tome što je taj zakon išao<<strong>br</strong> />

u hitnu proceduru, reakcijom<<strong>br</strong> />

Crkve, udruga i nekih pojedinca<<strong>br</strong> />

uspjelo se na vrijeme spriječiti<<strong>br</strong> />

ovaj pokušaj privatizacije i uzbuniti<<strong>br</strong> />

javnost.<<strong>br</strong> />

Hrvatske stranputice<<strong>br</strong> />

Moram odmah reći kako mi<<strong>br</strong> />

nije namjera pisati samo o pokušaju<<strong>br</strong> />

privatizacije Hrvatskih<<strong>br</strong> />

voda, daleko je važnije u ovom<<strong>br</strong> />

času ukazati upravo na potrebu<<strong>br</strong> />

veće senzibilizacije i angažmana<<strong>br</strong> />

za društvena pitanja koja su nedopustivo<<strong>br</strong> />

zanemarena. Primjer<<strong>br</strong> />

pokušaja privatizacije Hrvatskih<<strong>br</strong> />

voda trebao bi biti dobar povod u<<strong>br</strong> />

promišljanju važnosti sudjelovanja<<strong>br</strong> />

javnosti u razvoju hrvatskog<<strong>br</strong> />

društva, a na poseban način stavio<<strong>br</strong> />

bih naglasak na nužnost, prije<<strong>br</strong> />

svega, kršćanskog angažmana i<<strong>br</strong> />

njegovog snažnijeg uključivanja<<strong>br</strong> />

u društvenu stvarnost na razini<<strong>br</strong> />

civilnog društva. Neuspio pokušaj<<strong>br</strong> />

privatizacije Hrvatskih voda<<strong>br</strong> />

ne predstavlja kraj te priče već se<<strong>br</strong> />

može očekivati novi nasrtaj onih<<strong>br</strong> />

koji imaju novac i koji žele kupiti<<strong>br</strong> />

sve što će im stvoriti novi i siguran<<strong>br</strong> />

profit, a voda je zasigurno<<strong>br</strong> />

više nego siguran profit. Vlasti su<<strong>br</strong> />

više manje sklone, bez obzira na<<strong>br</strong> />

političku opciju, linijom manjeg<<strong>br</strong> />

otpora zbog kroničnog nedostatka<<strong>br</strong> />

novca ili nečijeg osobnog interesa<<strong>br</strong> />

olako popuštati pritiscima i<<strong>br</strong> />

prodati sve što se može prodati.<<strong>br</strong> />

Dakako, imaju za to i svoje opravdanje<<strong>br</strong> />

u već poznatoj tvrdnji kako<<strong>br</strong> />

je država loš gospodar i da bi se<<strong>br</strong> />

privatizacijom sve dovelo u red.<<strong>br</strong> />

Tvrdnja je djelomično točna, samo<<strong>br</strong> />

je pitanje je li baš sve na prodaju<<strong>br</strong> />

a pogotovo odnosi li se to i<<strong>br</strong> />

na ono što se smatra općim i javnim<<strong>br</strong> />

do<strong>br</strong>om.<<strong>br</strong> />

Zadnjih desetljeća mnogi politički<<strong>br</strong> />

geostratezi upozoravaju<<strong>br</strong> />

kako će se u skorijoj budućnosti<<strong>br</strong> />

voditi ratovi za vodu. Neki tvrde<<strong>br</strong> />

da takvi ratovi već traju. Kao što<<strong>br</strong> />

se danas vode ratovi za naftu često<<strong>br</strong> />

pod krinkom borbe za ljudska<<strong>br</strong> />

prava (primjer nam je rat u Iraku<<strong>br</strong> />

a niti Libanon ne možemo iz toga<<strong>br</strong> />

isključiti ako se zna da je njihova<<strong>br</strong> />

nafta najkvalitetnija na svijetu)<<strong>br</strong> />

slični scenarij bi mogao biti i s<<strong>br</strong> />

vodom. Zato su mnoge korporacije<<strong>br</strong> />

uz podršku svojih vlada danas<<strong>br</strong> />

veoma aktivne u kupovini<<strong>br</strong> />

voda po mnogim zemljama. Ne<<strong>br</strong> />

treba niti spominjati da su to u<<strong>br</strong> />

pravilu siromašne države koje<<strong>br</strong> />

se nalaze u dubokoj ekonomskoj<<strong>br</strong> />

krizi i velikim dugovima.<<strong>br</strong> />

Da će Hrvatska doći na red<<strong>br</strong> />

upozoravao je mnogo godina<<strong>br</strong> />

prije Franjevački institut za kulturu<<strong>br</strong> />

mira koji se s problematikom<<strong>br</strong> />

voda bavi već dugi niz godina.<<strong>br</strong> />

Sustavnim praćenjem ove problematike<<strong>br</strong> />

potaknuo je i senzibilizirao<<strong>br</strong> />

mnoge da se aktivno uključe<<strong>br</strong> />

u ova zbivanja. Upravo na poticaj<<strong>br</strong> />

Instituta Vijeće franjevačkih zajednica<<strong>br</strong> />

2005. godine uputilo je<<strong>br</strong> />

Otvoreno pismo Saboru i Vladi<<strong>br</strong> />

Republike Hrvatske ukazavši na<<strong>br</strong> />

široku problematiku zaštite i gospodarenja<<strong>br</strong> />

vodnim blagom te na<<strong>br</strong> />

neke nepravilnosti gospodarenja<<strong>br</strong> />

njime u Republici Hrvatskoj<<strong>br</strong> />

i na opasnosti koje iz toga mogu<<strong>br</strong> />

proizići. U otvorenom pismu<<strong>br</strong> />

objavljena je i Deklaracija o vodama<<strong>br</strong> />

u kojoj se traži da se preispita<<strong>br</strong> />

postojeća legislativa o vodama s<<strong>br</strong> />

ciljem stvaranja cjelovite, studiozno<<strong>br</strong> />

pripremljene strategije gospodarenja<<strong>br</strong> />

vodama i izrade Vodno-gospodarske<<strong>br</strong> />

osnove Republike<<strong>br</strong> />

Hrvatske. Podržavši poruke Vijeća<<strong>br</strong> />

franjevačkih zajednica, Franje-<<strong>br</strong> />

vački svjetovni red upućuje Apel<<strong>br</strong> />

za zaštitu i ispravno gospodarenje<<strong>br</strong> />

vodama u Hrvatskoj i podsjeća<<strong>br</strong> />

da su vode opće do<strong>br</strong>o koje, po<<strong>br</strong> />

Ustavu, ima osobitu zaštitu Republike<<strong>br</strong> />

Hrvatske, po Zakonu o<<strong>br</strong> />

vodama, ne može „biti ni u čijem<<strong>br</strong> />

vlasništvu“ (čl. 3), da je po svojoj<<strong>br</strong> />

naravi ključna socijalna kategorija<<strong>br</strong> />

i da se ne može tretirati samo<<strong>br</strong> />

kao roba namijenjena tržištu odnosno<<strong>br</strong> />

stjecanju profita. U više<<strong>br</strong> />

navrata, a u suradnji i s drugim<<strong>br</strong> />

svjetovnim udrugama i crkvenim<<strong>br</strong> />

organizacijama, slani su apeli i<<strong>br</strong> />

otvorena pisma sličnog sadržaja.<<strong>br</strong> />

Unatoč apelima, studenog 20<strong>10</strong>.<<strong>br</strong> />

god. dogodio se iznenadni pokušaj<<strong>br</strong> />

privatizacije Hrvatskih voda.<<strong>br</strong> />

Vlada RH je u hitnu proceduru,<<strong>br</strong> />

bez javne rasprave, uputila Konačni<<strong>br</strong> />

prijedlog zakona o izmjenama<<strong>br</strong> />

i dopunama Zakona o vodama.<<strong>br</strong> />

Ovim zakonom trebalo je omogućiti<<strong>br</strong> />

da se Hrvatske vode kao javna<<strong>br</strong> />

ustanova pretvore u trgovačko<<strong>br</strong> />

društvo čime bi se zakonski omogućila<<strong>br</strong> />

privatizacija. Jednostavno<<strong>br</strong> />

rečeno: vode kao opće do<strong>br</strong>o<<strong>br</strong> />

postala bi roba. Ono što je bilo<<strong>br</strong> />

odmah prekršeno bio je Zakon o<<strong>br</strong> />

zaštiti okoliša zbog neodržavanja<<strong>br</strong> />

tridesetodnevne javne rasprave<<strong>br</strong> />

za zakone koji imaju utjecaja<<strong>br</strong> />

na okoliš. Isto tako prekršen je i<<strong>br</strong> />

Poslovnik Hrvatskog sabora jer su<<strong>br</strong> />

se izmjene zakona našle u hitnoj<<strong>br</strong> />

proceduri iako nije riječ o zakonima<<strong>br</strong> />

kojima se otklanjaju veći poremećaji<<strong>br</strong> />

u gospodarstvu niti se<<strong>br</strong> />

radi o izmjenama zakona koje se<<strong>br</strong> />

donose radi usklađivanja s pravnom<<strong>br</strong> />

stečevinom EU. Izmjene zakona<<strong>br</strong> />

su prvenstveno usmjerene<<strong>br</strong> />

prema promjeni pravnog statusa<<strong>br</strong> />

Hrvatskih voda iz javne ustanove<<strong>br</strong> />

u javno poduzeće što je trebao biti<<strong>br</strong> />

prvi korak k privatizaciji Hrvatskih<<strong>br</strong> />

voda. Što bi značilo da bi hrvatski<<strong>br</strong> />

građani izgubili kontrolu

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!