Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez
Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
UKV<br />
Piše: Dušan Malobabić, 9A2MD<br />
Što su keplerijani?<br />
Rad preko radioamaterskih satelita<br />
spada u sam vrh radioamaterstva.<br />
Od operatora se traži da ima uređaje i<br />
da posjeduje elementarna znanja iz<br />
astronomije. Važno je istaknuti poznavanje<br />
sferne trigonometrije za one koji<br />
se namjeravaju ozbiljnije baviti satelitima<br />
i njihovim putanjama. To su veliki<br />
zahtjevi, no na sreću računalni programi<br />
obavljaju veliki dio posla umjesto nas.<br />
Osnovno poznavanje navedenog omogućuje<br />
nam pokretanje programa i<br />
unošenje traženih podataka.<br />
Prije dvadesetak godina preleti<br />
satelita su se dobivali iz EQX (EQUATOR<br />
CROSSING). To je bio onaj trenutak<br />
kada projekciona točka satelita siječe<br />
zemaljski ekvator i ona je:<br />
ϕ (fi), λ (lamda) i T gdje je:<br />
ϕ = geografska širina;<br />
λ = geografska dužina;<br />
T = srednje vrijeme GMT<br />
(GREENWICH MEAN TIME).<br />
Znamo da je na ekvatoru ϕ = 0°.<br />
Iz navedenog zaključujemo da je<br />
EQX određen s λ i GMT. Može se<br />
dogoditi da je λ = 0° i to onda kada<br />
EQX siječe ekvator u Greenwichu. Tada<br />
je EQX određen samo s GMT-om. Iz<br />
tog EQX izračunali smo subsatelitske<br />
točke i crtali reperne putanje. Upućujem<br />
čitatelje na autorov članak “Sovjetski<br />
radioamaterski sateliti” objavljen u RA<br />
1983. u broju 1. i 2. gdje su prikazani<br />
proračuni i reperna putanja u tri točke.<br />
To je najlakši proračun bez velikih<br />
matematičkih operacija.<br />
Ovdje je važno podvući da je koordinata<br />
ekvator stalna veličina i da ne ovisi<br />
od našem QTH, ali i to da je λ ovisi<br />
od našeg QTH. Iz tog razloga proračuni<br />
vrijede samo za naš QTH.<br />
Kada je riječ o geografskoj širini i<br />
dužini, primijećeno je da se u ponekim<br />
literaturama, a i u razgovoru s radioamaterima,<br />
upotrebljavaju LATITUDE<br />
(širina) i LONGITUDE (dužina) da bi se<br />
izrazili ϕ i λ. To je pogrešno. Latitude i<br />
longitude su astronomska širina i dužina<br />
i to su koordinate astronomskog koordinatnog<br />
sistema EKLIPTIKE.<br />
Geografska širina nekog grada ili<br />
točke mjeri se od ekvatora po meridijanu<br />
do te točke. Latituda se mjeri od<br />
ekliptike (putanja Zemlje oko Sunca) po<br />
meridijanu do nekog nebeskog tijela.<br />
Geografska dužina je luk ekvatora od<br />
Greenwicha do meridijana neke točke.<br />
LONGITUDE je dio luka ekliptike od<br />
PROLJETNE TOČKE do meridijana<br />
nekog nebeskog tijela. Iz rečenog se<br />
uočavaju velike razlike tako da ih se ne<br />
<strong>Radio</strong> <strong>HRS</strong> - 4/2004<br />
može poistovjećivati. Proračuni EQX<br />
zavise od promatračevog QTH i to u oba<br />
koordinatna sistema a to su:<br />
- Koordinatni sistem HORIZONTA<br />
s koordinatama:<br />
V = visina i W = azimut;<br />
- Koordinatni sistem ekvatora<br />
s koordinatama:<br />
δ = deklinacija i S = satni kut.<br />
Slika 1. - Koordinatni sistem horizonta<br />
Slika 2. - Koordinatni sistem ekvatora<br />
Pruženo je dosta prostora našem<br />
EQX-u da bi radioamateri bolje sagledali<br />
eru prvih satelita. Programi prvih satelita<br />
polako odlaze u povijest. Nastupila je<br />
era keplerijana. Keplerijani su nazivi<br />
dani skupu koordinata u čast Johan<br />
Keplera*.<br />
* Johan Kepler (1571-1650.), tvorac keplerovih<br />
zakona:<br />
I. Putanje planeta su elipse u čijem žarištu je<br />
Sunce.<br />
II. Radijus vektori u jednakim vremenima<br />
prelaze jednake površine.<br />
III. Kvadrati vremena potrebnog za opis elipse<br />
razmjerni su kubovima njihovih srednjih udaljenosti<br />
od Sunca.<br />
Keplerovi zakoni vrijede za sva nebeska tijela,<br />
kao i za satelite koji su (umjetna) nebeska tijela.<br />
Te koordinate ne ovise od promatračevog<br />
QTH. Odnose se na astronomsku<br />
koordinatni sistem nebeskog ekvatora.<br />
Koordinate su: PROLJETNA<br />
TOČKA I REKTASCENZIJA.<br />
Pn = P01-N,<br />
Ps = P01-S,<br />
Z = Zenit,<br />
NA = Nadir<br />
As = V = Visina,<br />
W = azimut,<br />
MM1= visinska paralela.<br />
Sva nebeska tijela koja se<br />
nalaze na visinskoj paraleli<br />
imaju istu visinu*<br />
EN = Horizont koji je stalan i<br />
meridijan (Z, S, A, NA) koji<br />
zavisi od promatračevog QTH,<br />
on je ujedno meridijan azimuta<br />
(w). Visina može biti pozitivna i<br />
negativna (od 0-90°).<br />
Azimut se označava u<br />
stupnjevima (od 0-360°).<br />
AB = Deklinacija,<br />
Z = Zenit,<br />
NA = Nadir,<br />
S = Satni kut,<br />
Pn = P01-N,<br />
Ps = P01-S<br />
KK1 = ekvator<br />
Osnovni krugovi u ovome sistemu<br />
su: ekvator koji je stalan,<br />
nebeski meridijan (Pn, B, A,<br />
Ps) koji je ujedno meridijan<br />
satnog kuta i koji ovisi od promatračevom<br />
QTH.<br />
Deklinacija se označava od<br />
0°-90° kada je pozitivna i mjeri<br />
se od ekvatora prema N polu.<br />
Kada je negativna mjeri se od<br />
ekvatora prema S polu.<br />
Satni kut se izražava od<br />
0-360°.<br />
KEPLERIJANI SU:<br />
1. KATALOŠKI BROJ SATELITA<br />
(CATALOG NUMBER)<br />
2. SREDNJE VRIJEME<br />
(EPOCH TIME)<br />
3. INKLINACIJA<br />
(INCLINATION)<br />
4. REKTASCENZIJA<br />
(RIGHT ASCENSION)<br />
5. EKSCENTRIČNOST<br />
(ECCENTRICITY)<br />
35