Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez

4. Rektascenzija
Rektascenzija se označava se malim
slovom (a), u keplerijanima s (RAAN) ili
(RA). Da bi jasnije definirali rektascenziju,
moramo definirati proljetnu točku (γ).
Sunce na svojoj prividnoj putanji siječe
nebeski ekvator kada je njegova deklinacija
0°.
UKV
linearni (e) i numerički (ε). Linearni ekscentricitet
je udaljenost od centra elipse
do fokusa (žarište). To je najjednostavnije
objasniti pomoću prvog keplerovog
zakona koji glasi: “Svojim središtem
nebeska tijela opisuju oko Sunca eliptične
putanje u čijem se fokusu nalazi
Sunce”.
Pn = P01-N, Ps = P01-S,
CB = deklinacija,
= proljetna točka,
J = =°= = jesenja točka,
QQ1 = ekliptika,
KK1 = nebeski ekvator,
a = rektascenzija,
360°-a = surektascenzija,
S = satni kut nebeskoga tijela,
(B), Pn, B, C, Ps = meridijan satnog
kuta nebeskoga tijela (B),
Luk KQ = 23.5° (nagnuće ekliptike
prema ekvatoru).
Izražava se u stupnjevima i kao takav se
unosi u program. Anomalija Perigeja
nastaje zbog spljoštenosti Zemlje, tako
da na ekvatoru imamo veću masu.
Sunce, Mjesec i ostale planete svojim
masama utiču na njenu rotaciju.
Zemlja rotacijom nastoji zadržati svoj
pravac kretanja. Kako je njena os nagnuta
prema ekliptici za 66.5° onda
precesira i to se izražava kao kružno
kretanje osi (znači da i Perigej precesira
te zato nastaje anomalija Perigeja).
Kut Perigeja i anomalija prikazani su
na slici 9.
Slika 7.
Sunce za godinu dana dva puta
siječe nebeski ekvator i to:
- 21. ožujka, kada je njegova
deklinacija 0° i
- 22. prosinca kada je njegova
deklinacija maksimalno negativna
(-25.5°).
21. ožujka sjecište se zove proljetna
točka i označava se (). Jesenja
točka označava s (=°=) i ona je 22.
prosinca. Proljetna točka se još naziva
Ravnodnevnica ili Ekvinocij i označava
se u stupnjevima i njegovim dijelovima
(0° do 360°). Vrlo je važno reći da
Proljetna točka i njezin satni kut označava
zvjezdano vrijeme koje se izražava
od 0 h do 24 h.
Sada možemo reći da je rektascenzija
dio luka nebeskog ekvatora od
Proljetne točke do satnog kruga nekog
nebeskog tijela u našem slučaju (B).
Točka C označava sjecište ekvatora i
satnog meridijana.
Rektascenzija se broji od 0 ° - 360° i
to računajući u pravcu koji je suprotan
kretanju kazaljki na satu. Ona može biti i
u satima od 0 do 24 h. Odnos 360° - a =
Surektascenzija (Sideral hour angle).
Upotrebom surektascenzije mogu se
dobiti satni kutovi nebeskih tijela.
S = S + (360° -a),
gdje je:
S = satni kut nebeskog tijela,
S = Satni kut Proljetne točke,
a = rektascenzija.
Rektascenzija se unosi u program
(izražena u stupnjevima).
5. Ekscentričnost
Kod elipse, pa tako i kod satelitskih
putanja postoje dva ekscentriciteta,
Radio HRS - 4/2004
Potrebno vrijeme da planete učine
cijelu putanju zove se siderična revolucija.
To preneseno na Zemlju i satelit vidljivo
je na slici 8.
A = Apogej (satelit najudaljeniji),
P = Perigej (satelit najbliži Zemiji),
AP = velika os orbite,
A = velika poluos orbite,
B = mala poluos orbite,
e = OF = linearni ekscentricitet.
Slika 8. - Orbita satelita
Odnos između linearnog ekscentriciteta
i velike poluosi je brojni numerički
ekscentricitet (ε); ε = e/a.
Linearni ekscentricitet može se dobiti
e = v a2 - b2. Podatci se unose u računalo.
6. Ugao perigeja
Ugao Perigeja predstavlja kut na
orbiti između uzlazne putanje i Perigeja
u smjeru kretanja satelita do EQX. Taj
kut se izražava u stupnjevima i njegovim
dijelovima i kao takav se unosi u program.
7. Anomalija perigeja
To je kut u ravni Perigeja na putanji
satelita u njegovom pravcu kretanja.
N = Nord,
A = Apogej,
M = anomalija Perigeja,
Q = kut Perigeja,
WE = Zemaljski ekvator,
AP = orbita satelita,
Q = 560° - M.
Slika 9. - Kut Perigeja i anomalija
8. Broj orbite
To je broj koji pokazuje koliko satelit
ima orbita u jednom danu. Obično je to
cijeli broj. Dijeljenjem jednog dana s tim
brojem dobivamo vrijeme orbite. Na
primjer, za AO -13, MM (mean motion)
=2.09698 znači u jednom danu ima dvije
orbite. Kako dan ima 24 h to treba podijeliti
s brojem orbita. Tako dobijemo vrijeme
u kojem satelit napravi jednu
putanju oko Zemlje pa imamo:
24 : 2.09698 = 11.44503 h.
Iz vremena orbite vidljivo da je to
izdužena putanja s visokim apogejom
(36264.5 km) i malom visinom Perigeja
(2545.8 km). Takve izdužene eliptične
putanje nazivaju se “praseća leđa”
(piggy back). Takvi sateliti imaju radne
orbite od nekoliko sati.
S obzirom da je vrijeme orbite
iskazan u satima, 11.44503 h, potrebno
ga je radi naše orijentacije pretvoriti u
minute i sekunda. Tako imamo: 11 h,
ostatak sata 0.44503 x 60 = 26.7018
min. Ostatak minuta, 0.7018 x 60, je
42.108 sekundi. Broj orbita se unosi u
program, na primjer: 2.09698.
37