Radio HRS - 4 - Hrvatski Radioamaterski Savez

UKV
prvotnog zakreta prilikom napuštanja Zemljine atmosfere -
pogrešno! Faraday se ovdje pobrinuo zakomplicirati stvar na
način da će doći do dodatnog zakreta faze dolaznog signala,
ali sada obrnuto od kazaljke na satu. To znači da će ukupni
zakret polarizacije elektromagnetskog vala stanice s ekvatora
biti +90°. To pak znači da (eliminirajući ostale faktore). stanica
s ekvatora u tom slučaju neće moći čuti svoj vlastit echo.
- Zamislimo sada što se događa s propagacijom u smjeru
stanica na ekvatoru - Mjesec - stanica na sjevernom polu.
Prateći gornju analizu možete vidjeti da će dolazni signal
stanice s ekvatora kod stanice na sjevernom polu biti u
polarizacijskoj ravnini antene na sjevernom polu, što pak
znači da (eliminirajući ostale faktore) stanica sa sjevernog
pola može čuti stanicu s ekvatora. Na taj način je objašnjena
pojava da bez obzira što EME stanica ne čuje vlastiti
echo, njezin signal mogu čuti neke druge EME stanice.
Ako idemo i korak dalje s analizom, iz gore navedenog je
moguće zaključiti da ukoliko stanica sa sjevernog pola
emitira prema Mjesecu, a Faradayev zakret i dalje iznosi
+90° (2 puta po +45°), na antenu stanice s ekvatora isti
dolazi pomaknut za +180° (Spatial + Faraday), što je
zapravo 0° pa ispada da se zapravo Faraday pobrinuo
(“učinio dobro djelo”) da ove dvije promatrane EME stanice
mogu međusobno uspostaviti kontakt. Ali ...!
- Konačno, zadnji primjer. Zamislite dvije EME stanice (ako
niste do sada, sada je vrijeme da uzmete olovku i papir i
skicirate niže navedeno), stanica “A” neka ima apsolutni
Spatial Offset od 0° (ekvator), stanica “B2 neka ima apsolutni
Spatial Offset od +45° (naša geografska širina). Neka
za obje stanice vrijede npr. isti Faradayevi uvjeti, odnosno
da je zakret polarizacije izazvan Faradayevim efektom
+45° (22.5° od Zemlje + 22.5° prilikom povratka vala na
Zemlju). Zamislimo da stanica “A” kreće s emitiranjem. Do
stanice “B” val stanice “A” će zbog Faradaya doći zakrenut
za +45°, ali budući je apsolutni Spatial Offset stanice “B”
također +45°, ispada da je ponovno Faraday “učinio dobro
djelo” i omogućio da stanica “B” čuje stanicu “A” bez
gubitaka zbog efekata zakreta polarizacije! Ali: sada stanica
“B” emitira prema stanici “A” i što se događa?
Elektromagnetski val stanice “B” dolazi do stanice “A”
zakrenut za +45° zbog Faradaya (budući je pretpostavljeno
da je za vrijeme ove EME veze utjecaj Faradaya i na
stanicu “A” i na stanicu “B” isti). Međutim, na Faradayev
zakret treba još dodati i apsolutni Spatial offset stanice “B”
u iznosu od +45°, što sada daje ukupan zakret polarizacije
vala od stanice “B” za +90°. To znači da stanica “A” neće
biti u mogućnosti primiti emitirani signal sa stanice “B”!
Dakle stanica “B” prima “A” bez gubitaka efekta polarizacije,
a stanica “A” nije u mogućnosti primiti stanicu “B” zbog
gubitaka polarizacije u iznosu od 20 do 30 dB (što je ranije
objašnjeno), a što ne može podnijeti niti najveća Big Gun
EME stanica. U ovom primjeru govorimo o jednosmjernoj
propagaciji (One Way Propagation).
Dakle, gore (jednostavne) navedene analize pokazuju da su
zbog efekata polarizacije mogući svi mogući slučajevi, od EME
veza bez dodatnih gubitaka pa do veza koje nije moguće realizirati.
Budući je Spatial Offset određen i nepromjenjiv za bilo
koje dvije stanice, a Faraday totalno nepredvidljiv, ukupni efekti
su takvi da kvalitetu EME veze praktički nije moguće predvidjeti.
(zaboravite programe s predikcijama, ne jednom mi je
neki od programa izračunao da je Budget Level ispod praga, a
ja sam uredno odradio vezu ili čuo vlastiti echo, ali i obrnuto
kada je program izračunao da imam rezerve u zalihosti signala,
a vezu nije bilo moguće odraditi ili npr. čuti vlastiti echo).
Upotreba PC-a
- PC je neophodan za izračun orbite Mjeseca, bilo u realnom
vremenu, bilo za izradu ispisa.
- Danas se sve više koristi i za digitalnu obradu analognog
signala (DSP filtar).
Radio HRS - 4/2004
- Sve više EME stanica za vrijeme rada koristi Internet
(reflektor WWW stranice).
Primjer DOS programa “EME” za praćenje Mjeseca
Primjer Windows programa “Skymoon” za praćenje Mjeseca
Primjer programa “Spectran” za DSP obradu NF signala
Signal u horizontalnoj sredini slike (ispod 800 Hz) je tropo
signal EME stanice I3DLI. Lijevi signal, pomaknut za oko 180
Hz od sredine, je EME signal I3DLI. Po Dopplerovom pomaku
može se zaključiti da je ova snimka nastala kada je Mjesec bio
negdje na pola puta između zenita i zalaska. Budući su i moja
i I3DLI antena bile otprilike u smjeru Alpa, od tuda i snažan
tropo signal. Na slici se vidi i kašnjenje dolaznog signala s
Mjeseca (oko 2.5 sekundi).
41