You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ekonomsko-soci jalnih postavki za daljnji<br />
privredni razvoj Gorskog kotara: moraju<br />
se obustaviti, spriječiti i onemogućiti<br />
velike masovne sječe; besmisleno je svako<br />
povećanje proizvodnih kapaciteta za<br />
primarnu preradu drva; treba ukinuti<br />
neke od postojećih kapaciteta za primarnu<br />
preradu koji dosad nisu bili rentabil<br />
ni i nemaju stvarnih izgleda da bi to postali.<br />
Naveli smo ovdje mišljenja samo ne<br />
koliko istaknutih javnih radnika. Oni doduše<br />
nisu šumarski stručnjaci, ali kao<br />
ljudi širokih horizonata i sinovi Gorskog<br />
kotara, imaju pravo i dužnost da vode<br />
brigu o ovom velikom narodnom imetku,<br />
čije su drvne mase u poratnom pe<br />
riodu srušene za više od polovice. Nije<br />
ni čudo da onda sa zebnjom gledaju u<br />
budućnost. Izvještaji su domaćih šumara<br />
mnogo kraći i sažetiji. U navedenoj<br />
reviji B. RAčKI iskazuje, da je drvni<br />
fond u šumama Šumskog gospodarstva<br />
Delnice iznosio 1945. godine u prosjeku<br />
700 m'Vba dok danas iznosi jedva 280—<br />
380 m l3 /ha. To znači, da je ovaj fond<br />
smanjen za ništa manje nego 47,5%. Naročito<br />
ističe da su 1952. i 1953. godine<br />
vršene sječe t. zv. .kvalitetne doznake<br />
stabala. To je razlog da je stanje drvnog<br />
fonda po strukturi danas lošije za 2 kla<br />
se. Treća klasa, kao najnepovoljnija za<br />
prerađivače, iznosi sada 60% netto-drvne<br />
mase. Značajna je i informacija koju je<br />
objavio A. FRKOVIĆ (Revija »PRIRO<br />
DA«, Zagreb, br. 6 iz 1968.), a prema kojoj<br />
najnovija istraživanja nameću zaključak,<br />
da su goranske šume danas deficitarne<br />
za oko 5 milijuna kubnih metara<br />
jelove drvne mase.<br />
Ova su svjedočanstva za nas dovoljna<br />
da u ovoj ediciji Šumskog gospodarstva<br />
Delnice vidimo u prvom redu odgovor i<br />
komentar za iznesene konstatacije, naročito<br />
u pogledu podržavanja produkcior.e<br />
potrajnosti. Naravno da moramo naglasiti<br />
kako se izjave o jakim masovnim<br />
sječama odnose uglavnom na pretprošli<br />
decenij. Osnivanjem Šumskog gospodarstva,<br />
razvija se ne samo racionalnost<br />
poslovanja nego i povećava proizvodnost<br />
te vrši smanjenjivanje sječa. U takvim je<br />
okolnostima kolektiv autora ovog djela<br />
najpozvaniji da nam pruži realne elemente<br />
dosadašnjeg i današnjeg gospo<br />
darenja, koji će kasnijim generacijama<br />
poslužiti bilo kao uzor kako se mora<br />
gospodariti bilo kao opomena kako se<br />
ne smije gospodariti sa šumama na Visokom<br />
Kršu. Taj nam odgovor daje ova<br />
edicija i mi joj s tog aspekta moramo<br />
priznati epohalno značenje.<br />
Ovdje nije moguće da se zadržavamo<br />
na analizi i kritici pojedinih poglavlja,<br />
s obiljem njihovih numeričkih i grafičkih<br />
argumenata, koji imaju veliku važnost<br />
za studiozni rad u pojedinim granama<br />
šumske privrede. Za nas je odlučno da<br />
smo ovdje suočeni, koliko s novim stanjem<br />
prebirnih sastojina, toliko i s novim<br />
shvaćanjem funkcije šume i šumar<br />
stva u narodnom gospodarstvu. O tom<br />
shvaćanju, kao i preduzetim mjerama,<br />
može samo vrijeme donijeti konačan<br />
sud. Raspravna materija obuhvaća slijedeća<br />
glavna poglavlja:<br />
— Organizacija gospodarstva (V. PIN-<br />
TAR) s preglednom kartom šumarija i<br />
pregledom donesenih pravilnika (str. 7—<br />
U).<br />
— Uzgoj i uređivanje šuma (N. JUGO-<br />
VIĆ) s podacima o cjelokupnom arealu<br />
(109.374 ha) a posebno o površinama gospodarskih<br />
jedinica te s numeričkim pregledom<br />
stanja drvnog fonda (21,874.000<br />
m 3 ) i prirasta (450.341 m 3 ). Posebna je<br />
pažnja posvećena njezi šuma, s grafičkim<br />
prikazima, o izvršenim mjerama njege,<br />
melioracijama, pošumljavanju (str. 11 —<br />
—22).<br />
— Zaštita šuma (M. OSTOJIĆ) s naročitim<br />
osvrtom na razorno djelovanje<br />
moljca jelovih iglica (Argyresthia fundella)<br />
s instruktivnim podacima o intenzitetu<br />
zaraze i uspjesima preduzetih mjera<br />
obrane. Osim toga jedan pregled ostalih<br />
štetnika, zatim tšeta od divljači i abi-<br />
38
Change language