KEMIJA I. - Analitika - Kemijsko-tehnološki fakultet

4. ANALIZA REALNIH UZORAKA
4.1. ANALIZA VODE
Voda ima izuzetan značaj za život. Ljudima je voda neophodna kao namirnica i kao
sastojak u proizvodnim procesima. Voda koja se koristi za piće i voda koja se koristi u
prehrambenoj industriji mora biti stalno kontrolirana, jer može biti, zbog toksičnih
supstancija i patogenih mikroorganizama, uzročnik masovnih trovanja i epidemija. Kontrola
vode vrši se fizičkim, kemijskim i bakteriološkim metodama. Kemijskom analizom odreñuju
se sastojci vode koji mogu utjecati na njenu higijensku ispravnost i organoleptička svojstva:
pH, tvrdoća, alkalitet, klor, klorid, utrošak kalijeva permanganata, spojevi dušika, ostatak
isparavanja, žarenja i ukupni ostatak.
4.1.1. pH vode
Većina prirodnih voda ima pH od 4.5 do 8.3. Vrijednost pH je jedan od faktora na
kojem se temelji higijenska ispravnost i pitkost vode. Na pH vrijednost vode utječu i razna
kemijska zagañenja. Voda za piće mora biti neutralna do slabo lužnata (pH od 7.0 do 7.4).
Kisele vode nagrizaju vodovodne cijevi, a bazne stvaraju taloge.
Najtočnije se pH vrijednost odreñuje potenciometrijski staklenom elektrodom. U
većini slučajeva dovoljno je odrediti pH vrijednost s točnošću od ± 0.1 pH jedinica.
Pomoću univerzalnog indikatorskog papira pH vrijednost vode se može odrediti s
točnošću od ± 0.5 pH jedinica.
4.1.2. Tvrdoća vode
Tvrdoća vode potječe od otopljenih soli kalcija i magnezija, koji se u prirodnim
vodama nalaze u obliku hidrogenkarbonata, sulfata, klorida ili nitrata. Ove soli su štetne jer
sa sapunima stvaraju netopljive spojeve i talože se na zagrijanim površinama kotlova i cijevi.
Ukupna tvrdoća jednaka je zbroju prolazne i stalne tvrdoće.
• Prolaznu tvrdoću čine hidrogenkarbonati kalcija i magnezija. Može se ukloniti
zagrijavanjem vode duže vrijeme na 90−100 °C:
Ca(HCO 3 ) 2
CaCO 3 + CO 2 + H 2 O
• Stalnu tvrdoću čine pretežno sulfati, kloridi i nitrati kalcija i magnezija.
Kod ispitivanja tvrdoće vode odreñuju se ukupna i karbonatna tvrdoća, a
nekarbonatna tvrdoća se dobije iz razlike, i to samo onda kada je ukupna tvrdoća veća od
karbonatne. Ako se u vodi nalaze veće količine karbonata i hidrogenkarbonata alkalijskih
metala (Na, K) može se dobiti veća karbonatna tvrdoća od ukupne. U tom slučaju se uzima
se da je karbonatna (prolazna) tvrdoća jednaka ukupnoj a da je nekarbonatna tvrdoća jednaka
nuli.