14 Subota, 3.maj 2008. www.turizam-zdk.net ada posjetite Tešanj, prvo što ćete vidjeti je zasigurno Gradina - tvrđava koja svojim položajem i izgledom suvereno dominira okolinom. Gradina spada medu najznačajnija utvrđenja u Bosni i Hercegovini i prostire se na površini od 6.296 m². Gradnja utvrde je započela još u vrijeme Ilira (u 3. stoljeću p.n.e), a dograđivali su je Rimljani i potom Slaveni za potrebe svoje odbrane. Zbog svog položaja uglavnom je služila odbrani od neprijatelja, a za vrijeme turske vladavine Gradina je imala stalnu vojnu posadu. Kada se u XVII stoljeću intenzivno počinje razvijati tešanjska čaršija, sazidana je i Sahat kula, jedna od svega četiri u BiH koje još i danas rade. Sahat kula je visoka 18,5 metara. U neposrednoj blizini Gradine nalazi se mezar velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Muse Ćazima Ćatića (1880-1915), kao i mezar Gazi Ferhad-bega. I taj Ferhad-beg, koji se prvi put u povijesnim dokumentima spominje kao sudionik Mohačke bitke (1526), zapravo je najznačajnija ličnost za rani razvitak Tešnja. On je graditelj glavne tešanjske džamije (Čaršijska ili Ferhadija) koju je, kako stoji u vakufnami, sagradio “za Božije robove koji obavljaju namaz nakon idolopoklonstva”. Ferhad-beg je umro 1568. godine i sahranjen je pred svojom džamijom u Tešnju. Epitaf na njegovu nišanu najstariji je islamski natpis u ovom kraju. e zna se pouzdano kada je nastala maglajska tvrđava, ali se pretpostavlja da je izgrađena najkasnije u 14 stoljeću, na desnoj obali rijeke Bosne. Bio je to pravi srednjovjekovni burg (utvrđeni grad) sazidan na dominantnom položaju, na visokoj stijeni koja se strmo ruši prema koritu Bosne. Ova Tvrđava je pružala relativno snažnu zaštitu svojim gospodarima i braniteljima, jer je sam njen položaj bio dovoljna garancija za miran san u tim burnim vremenima. Prirodno zaštićen strmim liticama, visokih bedema i još viših kula, građen je u vrijeme najvećeg procvata, ali i najžešćih napada stranih osvajača. Sahat- Kula, koja se nalazi u predvorju maglajske tvrđave je tri duga vijeka otkucavala sate po srednjoevropskom vremenu i sazidana je u XVII stoljeću. Pored Tvrđave, u najljepše spomenike iz turskog doba ubrajaju se džamija koju je podigao Jusuf - paša Budimlija 1560. godine. Džamija je dobila ime Kuršumlija (turski kuršum-olovo), po krovu koji je pokriven olovom. Sazidana je od kamena pješčara i predstavlja jedinstven spomenik kulture 16. stoljeća. Još jedan značajan historijski objekat je i Uzeirbegov konak, sagrađen 1875. godine. Konak je bio poznat po tome što je njegov vlasnik svojim gostima pružao besplatan konak i hranu. vrđava Vranduk u mnogim dokumentima opisivana je kao najinteresantnija i najzagonetnija tvrđava Bosne. Grad i tvrđava Vranduk je stoljećima odolijevala svakojakim neprijateljima, nepogodama, da li ljudskim ili elementarnim, ali je skoro uvijek vješto istrajavala čuvajući od davnine naziv “Kapija Bosne”. I samo njegovo ime - Vranduk, za koje se pretpostavlja da je izvedeno od riječi BRANDUK (od braniti), dovoljno govori o njegovoj ulozi koju je odigrao u historiji Bosne. Vranduk se kao grad prvi put spominje 1410. godine u jednom dubrovačkom dokumentu. U srednjem stoljeću Vranduk je bio jedan u nizu kraljevskih gradova, u kome su stolovali bosanski kralj Stjepan Ostoja, nešto kasnije i posljednji bosanski kralj Stjepan Tomaš. U periodu Osmansko-turske vlasti Vranduk krije mračne uspomene kao politički zatvor, u kojem su živote skončali brojni neprijatelji Osmanske vlasti i poretka. Godine 1697., za vrijeme razornog pohoda Eugena Savojskog, kada je gotovo čitava Bosna ostala u pepelu i dimu, Vrandučka tvrđava je ostala jedina neosvojena. obovac - kraljevski grad bio je prijestonica Bosne , grad u kome se čuvala bosanska kruna i koji je bio posljednje uporište bosanskih vladara prije dolaska Osmanskog carstva. Podigao ga je ban Stjepan II Kotromanić u prvoj polovini 14.stoljeća, tako da je postalo sjedište bosanskih vladara od bana Stjepana II Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva, sve do osvajanja od strane Osmanlija 1463. godine koji su tu ostali do 1626. godine. Bobovac je pružao efikasnu zaštitu bosanskim vladarima od Sjepana II Kotromanića i Tvrtka I do Stjepana Tomaša. Sa svojih impozantnih jedanaest kula, sa zidinama čija debljina doseže i do 150 cm, skladištem za oružje i municiju, dubokim jarcima (šančevima), spremištem za žito, zanatskim radionicama, crkvenim zvonom, kraljevskim mauzolejom, bansko-kraljevskim dvorom i četiri palače od kojih su tri bile u sastavu dvora predstavlja nedvojbeno jedan od najvećih spomenika bosanske historije. Bobovac se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1349. godine. Tu se nalazila i kraljevska grobna kapela, u kojoj su bila sahranjena tri bosanska kralja: Stjepan Ostoja, Tvrtko II Kotromanić i Stjepan Tomaš. Kraljevska grobna kapela je obnovljena i pretvorena u mauzolej dinastije Kotromanića. ul. Maršala Tita/Novi tržni centar, <strong>Zenica</strong>, Telefoni: ++387 32 441 050, ++387 32 441 051, E-mail: info@turizam-zdk.net
Subota, 3.maj 2008. 15
- Page 1 and 2: Zenica, Kakanj, Busovača, Žepče,
- Page 3 and 4: Subota, 3.maj 2008. 3 INTERVIEW SED
- Page 5 and 6: Subota, 3.maj 2008. SUPER POVOLJNA
- Page 8 and 9: 8 Subota, 3.maj 2008. Poklon ALBA-e
- Page 10 and 11: 10 Subota, 3.maj 2008. Radionice za
- Page 12 and 13: 12 DAN OPĆINE VITEZ - Subota, 3.ma
- Page 16 and 17: 16 Subota, 3.maj 2008.
- Page 18 and 19: 18 Subota, 3.maj 2008.
- Page 20 and 21: 20 Subota, 3.maj 2008.
- Page 22 and 23: 22 Subota, 3.maj 2008.
- Page 24 and 25: 24 Subota, 3.maj 2008.
- Page 26 and 27: 26 Subota, 3.maj 2008.
- Page 28 and 29: 28 Subota, 3.maj 2008.
- Page 30 and 31: 30 Subota, 3.maj 2008. Uzgoj njema
- Page 32 and 33: 32 Subota, 3.maj 2008. Dan planete
- Page 34 and 35: 34 Subota, 3.maj 2008. * FLASH SPOR
- Page 36 and 37: 36 Subota, 3.maj 2008. Uspješan ap
- Page 38 and 39: 38 Subota, 3.maj 2008. KNJIGA MJESE