Å UMARSKI LIST 5-6/2004 - HÅ D

RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA 

ODRŽANJE ŠUMSKIH EKOSUSTAVA U DANAŠNJEM DOBROM STANJU 

NIJE MOGUĆE BEZ FUNKCIONIRANJA PRAVNE DRŽAVE 

Sume su prema Ustavu i Zakonu o šumama Republike Hrvatske dobra od općega interesa 

koje uživaju posebnu zaštitu. One su specifično prirodno bogatstvo koje zajedno sa 

svojim općekorisnim funkcijama predstavljaju posebne prirodne i gospodarske uvjete rada 

(članak 1. Zakona o šumama RH - ZOS). U članku 2. navode se općekorisne funkcije 

šuma, a u članku 8. koji se odnosi na gospodarenje šumama navodi se korišćenje općekorisnih 

funkcija, zajedno s biološkom reprodukcijom i uporabom glavnih i sporednih šumskih 

proizvoda, što samo po sebi podrazumijeva uzgajanje i zaštitu, odnosno održavanje 

općekorisnih funkcija šuma. 

Zakon o šumama koji je predložila šumarska struka u zajedništvu s predstavnicima 

državne legislative te odobrila Vlada i donio Sabor RH kao lex specialis, zasigurno je bio 

dobar temelj za postupanje i gospodarenje sa šumama o čemu svjedoči današnje dobro 

stanje šuma u Hrvatskoj. Postupci uzgajanja, zaštite i uporabe šuma te planiranje rada u 

šumi kroz uređivanje šuma uz striktno pridržavanje potrajnosti gospodarenja, vodilo je ka 

stabilnom šumskom ekosustavu. 

U dvadesetom stoljeću ZOŠ je evoluirao, ukinuta je čista sječa, dana je prednost prirodnoj 

obnovi, općekorisne funkcije uvedene su u Zakon. Rezultati gotovo 150-godišnjeg 

stručnoga i znanstvenog rada u šumarstvu vide se u državnim šumama koje su prirodne, 

s visokom kakvoćom šumskoga drveća, raznolike po vrstama i šumskim zajednicama, i 

bez dvoumljenja su najbolje europske šume što potvrđuje i dobivena FSC certifikacija. 

U postupku je noveliranje Zakona o šumama RH, koji će sukladno svjetskom trendu 

još više naglasiti ekološko unapređenje šumskih ekosustava kroz uzgajanje, zaštitu, uporabu 

i kibernetsko uređivanje šuma, uz stavljanje naglaska na općekorisnu ulogu šuma, hortikulturu 

i urbano šumarstvo, ekofiziologiju šumskoga drveća, neobuhvaćeni dio šumskih 

zoocenoza i dobar menagement koji će racionalno gospodariti biološkim kapitalom šume. 

Današnji odnos politike i političara prema šumi je vrlo loš. Ako se taj odnos prema 

šumi jedinom prirodnom bogatstvu koje Hrvatska ima uz more ne promjeni, ono će ubrzo 

izgubiti današnje atribute. Ravnodušnost prema šumama i donošenje pojedinih zakona koji 

su u suprotnosti sa Zakonom o šumama, kao što su primjerice Zakon o cestama, Zakon 

o vodama, Zakon o zaštiti prirode, zatim Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske 

koji ignorira nizinske podravske šume, državna kontrola cijena drvne sirovine, izvoz 

skupe jeftino kupljene drvne sirovine na čemu se bogate pojedinci, što sve zajedno osiromašuje 

šume. 

Biološki i sirovinsko-energetski kapital šume danas se u Hrvatskoj obezvrijeđuje 

zbog nefunkcioniranja pravne države, odnosno zbog ignoriranja Zakona o šumama 

Republike Hrvatske. Stoga se predlaže što skoriji sastanak Ministra poljoprivrede, šumarstva 

i vodnoga gospodarstva s predstavnicima Hrvatskoga šumarskoga društva, Šumarskoga 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predstavnika šumarskih znanstvenih instutucija i šumarske 

privrede. 

Naslovna stranica - Front page: 

Obični negnjil ili obična zanovijet, (Laburnum anagyroides Medik) 

u punom cvatu, Velebno, Srednji Velebit 

Common laburnum in full bloom, Velebno, Central Velebit 

(Foto: A. Frković) 

Naklada 1730 primjeraka 

Prof. dr. se. Branimir Prpić

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 

CODEN SULIAB 

S UM ARSKI 

LIST 

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva 

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forestiere croate 

1. Mr. se. Branko Belčić 

2. Mr. sc. Vladimir Bogati 

3. Davor Butorac, dipl. ing. 

4. Damir Delač, dipl. ing. 

5. Mr. se. Josip Dundović 

6. Ivan Đukić, dipl. ing. 

7. Ivan Duvnjak, dipl. ing. 

8. Dr. sc. Joso Gračan 

9. Prof. dr. sc. Ivica Grbac 

Uređivački savjet: 

10. Ilija Gregorović, dipl. ing. 18 

11. Dražen Husak, dipl. ing. 19 

12. Zvonko Kranjc, dipl. ing. 20 

13. Herbert Krauthackcr, dipl. ing. 21 

14. Ivan Matasin, dipl. ing. 22 

15. Prof. dr. sc. Slavko Matić, 23 

predsjednik 24 

16. Boris Miler, dipl. ing. 25 

17. Mr. sc. Ivan Pentek 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Zvonko Rožić, dipl. ing. 

Dubravko Hodak, dipl. ing. 

DaliborTomljanović, dipl. ing. 

Dr. sc. Vlado Topić 

Berislav Vinaj, dipl. ing. 

Oliver Vlainić, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić 

Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: 

/. Šumski ekosustavi 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja 

Urednici znanstvenih grana: 

Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i 

biologija šuma 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana 

šumskog drveća 

Dr. sc. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje 

šumskog drveća 

Doc. dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologija 

Doc. dr. sc. Marijan Grubešić, lovstvo 

2. Uzgajanje šuma i hortikultura 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja 


Dr. sc. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo 

Dr. sc. Vlado Topić, krške šume 

Doc. dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode 

3. Iskorišćivanje šuma 

Prof dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja 


Doc. dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice 

Izv. prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva 

Doc. dr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska 

prerada drva 

4. Zaštita šuma 

Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik područja 


Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija 

Doc. dr. sc. Boris Hrašovec, šumarska entomologija 

Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari 

5. Izmjera šuma i šumarska biometrika 

Izv. prof. dr. sc. Nikola Lukić, urednik područja 


Doc. dr. sc. Vladimir Kušan, geodezija 

6. Uređivanje šuma 

Doc. dr. sc. Juro Čavlović, urednik područja 


Izv. prof. dr. sc. Ivan Martinić, organizacija rada i 

šumarska ekonomika 

Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u 

šumarstvu 

7. Šumarska politika 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, 

bibliografija, staleške vijesti 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, 

općekorisne funkcije šuma 

Prof. dr. sc. Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina 

Prof. dr. sc. Vjekoslav Glavač, Njemačka 

Prof. dr. sc. Emil Klimo, Češka 

Doc. dr. sc. Boštjan Kosir, Slovenija 

Članovi Uređivačkog odbora iz inozemstva 

Dr. sc. Konrad Pintarić, prof, em., Bosna i Hercegovina 

Prof. dr. sc. Milan Saniga, Slovačka 

Dr. sc. Martin Schneider-Jacoby, Njemačka 

Prof. dr. sc. Iztok Winkler, Slovenija 

Glavni i odgovorni urednik prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Tehnički urednik- Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. 

Lektor - Dijana Sckulić-Blažina 

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. 

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, 

Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama 

zavisno o odluci uredništva. 

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. 

Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list« 

smatra sc znanstvenim časopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (članak 57. g.)

SADRŽAJ - CONTENTS 

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 

UDK 630* 114.4 + 188 

Pernar, N., J. Vukelić, D. Bakšić, D. Baričević: Prilog poznavanju geneze i svojstava tla 

ritskog područja sjeveroistočne Baranje 

An Insight Into Genesis and Properties of Soil in the Riparian Region of North-Eastern Baranja 223 

UDK 630* 363 

Krpan, A. P. B., T. Porsinsky: Djelotvornost strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i 

mekih listača - 2. dio: Djelotvornost harvestera u kulturi mekih listača 

Efficiency of Mechanical Felling and Processing in Soft and Hardwood Broadleaved Stands - 

Part 2: Efficiency of Harvesters in the Culture of Soft Broadleaf Trees 233 

UDK 630* 375 

Zečić, Ž., A. P. B. Krpan, T. Porsinsky, M. Šušnjar: Djelotvornost traktora Steyr 8090 i 9078 

u oplodnim sječama sastojina Požeškog gorja 

Efficiency of Tractors 8090 and 9078 in Shelterwood Fellings of Stands in Požega Mountains 245 

UDK 630* 561 + 116 

Pilaš, I., N. Potočić: Odnos unutarsezonskih varijacija prirasta debla, električnog otpora 

kambijalne zone i podzemne vode u sastojini hrasta lužnjaka (Q. robur L.) 

Depedence of Intraseasonal Variations of Tree Stem Diameter Changes, Electrical Resistanee 

of Cambial Zone and Groundwater in Common Oak Stand (Q. robur L.) 255 

UDK 630* 160 + 161 

Popijač, M., I. Seletković, M. Volner, I. Lovrenčić, D. Barišić, N. Kezić: Dinamika kretanja 

137 Cs i 40 K na stablima jele (Abies alba) na Sljemenu 

Dynamics of 117 Cs and 40 K Movement in Silver fir Trees on Sljeme Mountain 269 

UDK 630* 652 

Posavec, S.: Specifičnosti poslovne analize entiteta za gospodarenje šumom i šumskim zemljištem 

Specificy of Bussines Analyses Entities in Managing with Forest and Forest Land 279 

UDK 630* 582 + 525 

Štorga, D.: Primjena GIS-a pri izlučivanju sastojina prema dendrometrijskim parametrima 

Application of GIS in Stand Extraction According to Dendrometric Parameters 287 

ZAŠTITA PRIRODE 

Arač, K.: Lastavica (Hirundo rustics L.) 300 

AKTUALNO 

Jakovac,H.: Dani hrvatskoga šumarstva, 108. redovita skupština Hrvatskoga šumarskog društva 301 

P rp i ć, B. Profesor dr. se. Slavko Matić izabran za redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 323 

F rko v i ć, A.: Poštanska marka posvećena Nacionalnom parku "Risnjak" 326 

Oštrić,I.: O vatrenoj stihiji na jadranskom području 328 

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA 

Starčević,T: U prirodnom šumskom ekosustavu, divljač mora biti uravnotežena sastavnica 329 

NOVI MAGISTRI 

Raguž,D.: Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. ing. šum. 332 

Raguž,D.: Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. ing. šum. 333 


Getz, D.: Adamsijev plijenor, rijetki posjetitelj Hrvatske i grada Osijeka 335 

OBLJETNICE 

Skoko, M.: Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj Ivan Šavor proslavio je 103. rođendan 337 

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

K aj b a, D.: Izvješće sa sedmog sastanka Euforgen mrežnog plana za plemenite listače 338 

Grubešić,M.: U Slovačkoj održani XI. Levički lovački dani 339 

KNJIGE I ČASOPISI 

Grubešić,M.: Pavel Hell, Jaroslav Slamečka, Jozef Gašparik: Ris i divlja mačka-u slovačkim Karpatima 

i u svijetu (Ris a diva mačka - v slovenskych Karpatov a vo svete) 343 

Grospić,F.: Alberieterritorio,L'Italiaforestaleemontana 344,349 

Vojniković, S.: GIS ugazdovanju prirodnim resursima 350 

Biškup,J.: Svi hrvatski šumari u jednoj ediciji 351 

MEĐUNARODNA SURADNJA 

Š e g o n, V: 2. Svjetska konferencija i izložba tehnologije Biomasa za energiju, industriju i zaštitu klime 352 

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

Schreiber,P.: Posjet HŠD ogranak Dalmacija Split HŠD ograncima Vinkovci i Osijek 354 

IN MEMORIAM 

HŠD - ogranak Delnice: Rade Rajnović (1956-2003) 359 

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6. CXXVIII (2004), 223-232 

UDK 630* 114.4 + 188 

PRILOG POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA RITSKOG 

PODRUČJA SJEVEROISTOČNE BARANJE 

AN INSIGHT INTO GENESIS AND PROPERTIES OF SOIL IN THE 

RIPARIAN REGION OF NORTH-EASTERN BARANJA 

Nikola PERNAR, Joso VUKELIĆ, Darko BAKŠIĆ, Dario BARIČEVIĆ* 

SAŽETAK: Pedološka i vegetacijska istraživanja ritskih šuma sjeveroistočne 

Baranje provedena su tijekom ljeta 2002. godine. Na 12 lokacija definiranih 

mikroreljefno i floristički, otvoren je po jedan pedološki profil gdje su provedena 

morfološka istraživanja i uzorkovanje tla zafizičkokemijske analize. 

Na istraživanom području ustanovljeno je ukupno šest šumskih zajednica: 

rakitov šibljak ("Salicetum purpureae Wend.-Zel. 1952), šuma bademaste vrbe 

fSalicetum triandrae Male. 1929), šuma bijele vrbe s broćikom (Galio-Salicetum 

albae Rauš 1973), šuma bijele vrbe i crne topole fSalici albae-Populetum 

nigrae Tx. 1931), šuma bijele i crne topole (Populetum nigro-albae Slavn. 

1952) i šuma veza i poljskog jasena (Fraxino-Ulmetum laevis Slav. 1952). 

Karakteristično obilježje tla u ovom području izrazita je teksturna stratigrafija. 

Osim aluvijacije, kao geološkog i pedogenetskogprocesa, karakteristika 

ovdašnjih šumskih ekosustava je visoka organska produkcija, što se mjestimično 

značajno manifestira u humizaciji pedosfere. Utvrdili smo daje dominantan 

tip tla fluvisol, redovito karbonatni, a znatno su manje zastupljeni 

euglej i humofluvisol. 

Sva ova tri tipa tla međusobno se razlikuju s ekološkoproizvodnog gledišta. 

Vrlo bitno je istaći da su ekološkoproizvodne razlike unutar tipa u nekim 

slučajevima znatno veće nego između tipova, stoje usko povezano sa značajkama 

vodnog režima i s teksturom. 

Ključne riječi: ritskešume Baranje, fluvisol, humofluvisol, pedofiziografske 

značajke 

Ritske šume baranjskog podunavlja danas su ograničene 

na poplavni pojas između Dunava i nasipa te na 

ade. Pedogeneza u ovom pojasu obilježena je izrazitim 

utjecajem hidrološkog režima Dunava. Unatrag 170 godina 

ovaj režim je više puta mijenjan. Razlog tomu su 

hidrotehnički zahvati na rijeci, osobito u načinu učvršćivanja 

obala, presjeka meandara, izgradnje nasipa, a u 

novije vrijeme u načinu rekonstrukcije nasipa i izgradnje 

hidroenergetskih objekata na uzvodnom toku. 

* Doc. dr. se. Nikola Pernar, prof. dr. se. Joso Vukelić, 

mr. se. Darko Bakšić, doc. dr. se. Dario Baričević 

UVOD - Introduction 

Opsežnija pedološka istraživanja na širem području 

provedena su pred više od 20 godina, i to u okviru izrade 

osnovne pedološke karte (Bašić &Bogunović 

1976, Bogunović et al. 1983, Vidaček 1979). 

Potpunija istraživanja vegetacije i svojstava tla s gledišta 

njihove klasifikacije, ckološko-proizvodnog vrednovanja 

i uzgoja topola, započeta su 60-ih godina 

(Antić &Jović 1965,Antić et al. 1969,Herpka 

1979, Živanov 1982, Živanov & Ivanisevic 

1986, Živanov et al. 1987). Specifični ekološki odnosi 

u poplavnom području sjeveroistočne Baranje te 

nastojanja da ga se adekvatno valorizira, izazov su u 

šumskogospodarskom ali i u fitocenološkom i pedo- 

223

N. Pernar, J. Vukelić, D. Bakšić. D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA ... Šumarski list br. 5-6. CXXVIII (2004). 223-232 

loškom smislu. Osobito vrijedne rezultate o odnosu tla 

i vegetacije te ulozi mikroreljefa u tom odnosu, nalazimo 

u radu Antića et al. (1968). Kako u nepunih 

20-ak godina nije bilo pedoloških istraživanja u ovom 

pedogenetski izuzetno dinamičnom području, proveli 

smo transverzalna istraživanja kojima pokušavamo 

rasvijetliti neka pitanja pedogeneze i fiziografije tla. 

PODRUCJE ISTRAŽIVANJA I METODE RADA - Research area and methods 

Istraživanja smo proveli u nebranjenom poplavnom 

području sjeveroistočne Baranje tijekom ljeta 2002. 

godine 1 . Na 12 lokacija (si. 1), definiranih mikroreljefski 

i floristički (Mikac 2003) otvorili smo po jedan 

pedološki profil, na kojima smo proveli morfološka 

istraživanja te uzorkovali tlo za fizičkokemijska istraživanja. 

Pored svakog profila sondirali smo tlo do 

120 cm dubine, i to na po dvije točke oko 5 m udaljene 

sa svake strane profila. Radi prostornostratigrafske 

analize pedosfere, uzorkovanje tla obavili smo iz povr- 

šinskog horizonta te po dubinama 20-40 i 70-90 cm 

(u nekim slučajevima uzeli smo i uzorke iz većih dubina), 

kako na profilima, tako i sondiranjem. Na uzorcima 

tla odredili smo granulometrijski sastav pipet metodom 

nakon suspendiranja tla Na-pirofosfatom, pH vrijednost 

u vodi i 0,01 M CaCL te sadržaj humusa metodom 

Tjurina. Isto tako, na profilima smo uzeli i uzorke 

tla u neporemećenom stanju, na kojim smo odredili 

gustoću, poroznost te kapacitet za vodu i zrak. 

Slika 1. Područje istraživanja s lokacijama profila. 

Figure 1 Study area with profile locations 

Dunav većim dijelom teče kroz područje s bogatim 

colskim sedimentima, pri čemu meandriranjem, poplavljivanjcm 

i potkopavanjem obala neprestano prenosi 

praškasti i pjeskoviti materijal. Zahvaljujući takvoj 

činjenici Dunav je u prošlosti nanosio obilje pjeskovito-praškastog 

aluvija, koji i danas partcipira u pedogenezi 

evolucijski najmlađih tala ovoga područja. 

Analizirajući regulacije i njihov utjecaj na geomorfološko 

oblikovanje korita Dunava u Hrvatskoj, Bognar 

(1995) navodi tri različita razdoblja regulacijskih 

Zahvaljujemo na svesrdnoj pomoći pri terenskim istraživanjima 

djelatnicima Uprave šuma Osijek. 

224 

PEDOGENETSKA OBILJEŽJA - Pedogenetic characteristics 

zahvata: do 1830., između 1830. i 1870. te nakon 

osamdesetih godina 19. st. Prvo razdoblje obilježeno 

je učvršćivanjem obala i presjecima krivina koje su 

bile uzrok stvaranju ledenih «čepova». Ledeni čepovi 

u to vrijeme često su uzrokovali katastrofalne poplave. 

U to razdoblje spada i presjecanje krivine Šarkanj. U 

drugom razdoblju zahvati su imali za cilj poboljšati 

uvjete vodenog prometa. Nakon 1870. zahvati se izvode 

na temelju hidraulički i hidrološki opravdanih metoda. 

Krajem 19. st. izvršeni su presjeci Blažcvica i 

Siga, pri čemu je Dunav napustio kontakt svojeg poloja 

s lesnim strmim odsjekom Banskog brda i južne Baranjske 

lesne zaravni između Batine i Zmajevca. Posljednji 

veći radovi provedeni su početkom 70-ih godi-

N. Pernar, J. Vukelić, D. Bakšić, D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 223-232 

na prošlog stoljeća, a radilo se o rekonstrukciji Glavnog 

dunavskog nasipa. 

S obzirom daje nasipom ograničen prostor nekadašnje 

poplavne ravnice, evolucija tla u takvom inundacijskom 

prostoru ide drukčijim smjerom u odnosu na doba 

plavljenja široke poplavne dunavske ravnice. Ovaj suženi 

prostor nekadašnje poplavne ravnice uglavnom ne 

obuhvaća priterasni dio poloja, pa klasični način prikazivanja 

razvoja i distribucije tla i vegetacije u poplavnoj 

ravnici velike rijeke nije u potpunosti primjenjiv. 

Usprkos tomu, uloga mikroreljefa u tako ograničenoj 

poplavnoj ravnici, pa tako i u ovom dijelu podunavlja, 

vrlo je velika. Najvećim dijelom teksturno najteža 

tla i najzamočvarenija zemljišta nalaze se bliže nasipu, 

a teksturno najlakša tla u priobalnom dijelu. Distribucija 

mikrouzvisina (greda) u ovom području najviše 

ovisi o nekadašnjim meandrima i rukavcima, a manje 

o današnjem položaju korita rijeke. O ovim meandrima 

i rukavcima ovisi i teksturna stratigrafija. 

Dva su osnovna tipa vlaženja ključni za razumijevanje 

geneze i fiziografije tla ovoga područja: aluvijalni 

i glejni. Aluvijalni tip vlaženja može biti neoglejeni 

podtip i oglejeni podtip, a kod glejnog se radi o amfiglejnom, 

cpiglejnom te hipoglejnom podtipu. 

Kod aluvijalnog tipa vlaženja dominantan pedogenetski 

proces je aluvijacija; prenošenje i naplavljivanje 

riječnih taložina, dakle na prvom mjestu je transportna 

uloga vode. Ovo je proces koji određuje pravac i izraženost 

ostalih procesa i o njemu ovisi većina pedofiziografskih 

svojstava. Karakterizira ga periodično naplavljivanje 

aluvijalnog materijala i diskontinuitet pedogeneze, 

pa takvo tlo nema razvijene horizonte tla, 

već se gotovo do same površine ističu geološki slojevi. 

Humizacija i svi ostali procesi su manje izraženi od 

geološkog procesa. 

Kod glejnog tipa vlaženja dominantni proces je hidrogenizacija 

profila, pri čemu se ističe uloga vode kao 

medija koji određuje intenzitet i predznak redoks procesima. 

Ovo je vladajući proces u najnižim mikrodepresijama, 

osobito u dijelovima u koje poplavna voda 

donosi vrlo malo suspendiranih čestica. Ovaj tip vlaženja 

pojavljuje se kao amfiglejni podtip, s enklavama 

epiglejnog i hipoglejnog podtipa. 

U konstelaciji takvih čimbenika, danas u ovom dijelu 

podunavlja nalazimo fluvisole, humofluvisole, 

euglejcve i subakvalna tla. 

ŠUMSKE ZAJEDNICE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA 

Forest communities in the investigated area 

Na istraživanom području ustanovljeno je ukupno 

šest šumskih zajednica, već ranije poznatih i opisanih u 

fitocenološkim radovima (He rp ka 1979, Ra uš 1979, 

Vukelić iRauš 2001,Mikac 2003). To su: 

Rakitov šibljak (Salicetum purpureae Wend.-Zel. 

1952) 

Šuma bademaste vrbe (Salicetum triandrae Male. 

1929) 

Šuma bijele vrbe s broćikom (Galio-Salicetum albae 

Rauš 1973) 

Suma bijele vrbe i crne topole (Šalici albae-Populetum 

nigraeJx. 1931) 

Šuma bijele i crne topole (Populetum nigro-albae 

Slavn. 1952) 

Suma veza i poljskog jasena (Fraxino-Ulmetum laevis 

Slav. 1952) 

Rakitov šibljak (Salicetum purpureae) česta je zajednica 

fragmentarno rasprostranjena na otocima i obalama 

uz Dunav, ali i manje potoke. Ima prijelazni karakter 

i tvori graničnu šumsku zajednicu prema močvarnim 

fitocenozama, prije svega tršćacima. 

Slična je zajednica bademaste vrbe (Salicetum 

triandrae) koja se razvija na najnižim dijelovima sprudova 

ili u depresijama gdje se voda povlači najkasnije. 

Razvija se do približno desete godine. Za to vrijeme 

potiče sedimentaciju riječnog materijala, čime stvara 

uvjete za uspijevanje bijele vrbe koja ju potiskuje. 

Šuma bijele vrbe s broćikom (Galio-Salicetum 

albae) razvijena je u nizama na aluvijalnim karbonatnim, 

nerazvijenim tlima, u unutrašnjosti ritova i dunavskih 

otoka uz bare i velike vodene površine. Nadovezuje 

se na rakitovu zajednicu ili izravno na tršćake ili 

barske fitocenoze. Poplave su u toj zajednici česte, traju 

3 do 5 mjeseci, a visina vode najčešće je 2 do 4 metra. 

Zbog toga vrba tvori adventivno korijenje iz debla i 

nakon povlačenja vode ono ostaje visiti dajući šumi 

osebujan izgled. 

Šuma bijele vrbe i crne topole (Šalici albae-Populetum 

nigrae) najproširenija je fitocenoza na srednjim 

položajima dunavskih otoka i priobalja. Fitocenoza uspijeva 

u uvjetima rjeđih i kraćih poplava u odnosu na 

šumu bijele vrbe s broćikom, no poplave su češće i izraženije 

nego na višim položajima koje su zauzele sastojine 

crne i bijele topole. Lijepe sastojine ustanovljene 

su na području Šarkanja i Tikveša. 

Šuma crne i bijele topole (Populetum nigro-albae) 

raste na višim položajima dunavskih otoka, uglavnom 

nizvodno od Aljmaša i rjeđa je na istraživanom području. 

Uvjeti su povoljniji u odnosu na prethodne zajednice. 

Najviše položaje zauzima šuma veza i poljskog 

jasena (Fraxino-Ulmetum laevis). To su vlažne, povre- 

225

N. Pernar, J. Vukelić. D. Bakšić, D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE 1 SVOJSTAVA TLA ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1II (2004). 223-232 

meno poplavljene šume, s visokom vodom temeljnicom 

i većim učešćem mezofilnijih vrsta. Značajne površine 

ustanovljene su na području Sarkanja, Sige i 

Ulmaca, gdje je znatno zastupljen i hrast lužnjak. 

Prve dvije zajednice indikatori su naplavnog područja 

s mladim aluvijalniom tlom, bilo da se radi o adama, 

rukavcima ili obalnom području, dok je za ostale 

šumske zajednice karakteristična manje izražena sedimentacija 

a više humizacija, i prevladava pretežno razvijeni 

humusnoakumulativni horizont u tlu. Vrlo bitna 

uloga šumske vegetacije je produkcija organske tvari i 

"filtriranje" poplavne vode. Produkcija organske tvari 

manifestira se visokim prinosima u svim slojevima vegetacije. 

Kod mladih sastojina bijele vrbe tlo je gotovo 

u potpunosti prekriveno organskim drvenastim materijalom 

(si. 2). 

Kod starijih sastojina prekinutog sklopa osobito je 

izražena produkcija u sloju prizemnog rašća (si. 3). 

Ova se organska masa nakon odumiranja dobro razgrađuje 

i ujedno potpomaže nakupljanje praškastih i koloidnih 

čestica iz poplavne vode. 

Slika 2. 20-godišnja sastojina bijele vrbe na Šarkanju - 16 d. 

Figure 2 A 20-year-old stand of white willow on Šarkanj - 16d. 

Slika 3. Stara sastojina bijele vrbe prekinutog sklopa na Sigi - 62 a. 

Figure 3 An old stand of white willow with a broken canopy on 

Siga - 62a 

PEDOFIZIOGRAFSKA I PEDOGEOGRAFSKA OBILJEŽJA 

Pedophysiographic and pedogeographic characteristics 

Osobito značajnu ulogu u analizi fiziografije tla istraživanog 

područja ima tekstura, odnosno slojevitost 

teksturne grade profila, a debljina slojeva pojedinih 

teksturnih kategorija ima snažan utjecaj na vodni režim 

tla. To se ponajprije odnosi na profdnu drenažu, kapacitet 

za vodu i kapilarni uspon, a s ovim u vezi i kapacitet 

za zrak. 

Tvorba organomineralnog kompleksa brža je kod 

glinastijih sedimenata. Zato je pravilo da teži sedimenti 

brže poprimaju fiziografiju glejnog tla. 

Veliko značenje za genezu i svojstva tla aluvijalnog 

tipa vlaženja ima sastav i količina suspendiranih 

čestica koje rijeka raznosi u poplavno područje. Dunav 

ulaskom u našu zemlju nosi 0,57 kg suspendiranih čestica 

u m 3 vode. Radi se o materijalu pretežno pjeskovitog 

i pjeskovitopraškastog karaktera, koji se i slabijom 

strujom vodenog toka raznosi duboko u poplavno 

područje. 

Osnovni tip tla u takvim uvjetima geneze je fluvisol 

ili aluvijalno tlo. Radi se o nerazvijenom hidromorfnom 

tlu koje ustvari predstavlja recentne riječne nanose, 

s različito izraženom akumulacijom organske tvari. 

Svojstva mu ovise o teksturi, karakteru slojevitosti, 

226 

dinamici vode temeljnice, aeriranosti, akumulaciji organske 

tvari itd. 

Fluvisoli se dijele na podtipove prema karbonatnosti 

unutar dubine od 40 cm, prema oglejenosti unutar 

dubine od 150 cm te prema zaslanjenosti i alkaliziranosti. 

Oni se međusobno mogu jako razlikovati po sposobnosti 

gospodarenja vodom, zrakom, toplinom i hranivima. 

S pozicije ocjenjivanja plodnosti najbolji fluvisoli 

su karbonatni, sitnopjeskoviti do ilovasti, s kratkotrajnim 

poplavama i temeljnicom koja ljeti kapilarno 

dosiže do rizosfere. 

U mikrodepresijama u predjelu Šarkanj istražili 

smo teksturno najteže fluvisole. Radi se o terenima u 

blizini nasipa za koje su karakteristične dugotrajne 

poplave. U genezi ovih tala, usprkos obilnoj biološkoj 

produkciji, još uvijek je vrlo zamjetna akumulacija aluvijalnog 

materijala, koji je u ovakvim depresijama rubnog 

poplavnog područja praškastoglinastog karaktera 

(tab. 1). 

Prema istraživanjima Herpke (1979) očito je da 

su fluvisoli u našem podunavlju izrazito heterogenog 

mehaničkog sastava. Autor navodi da niti u jednom 

slučaju u istraživanju nije evidentiran sloj gline. U na--

N. Pernor, J. Vukelić, D. Bakšić, D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 223-232 

227

N. Pemar, J. Vukelić, D. BakSić, D. Baričević: PRILOCi POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA Šumarski list br. 5 6. CXXV1II (2004). 223-232 

šim istraživanjima takve smo slučajeve uočili samo u 

navedenim vanjskim depresijama (duboki hidrografski 

položaj) poloja unutar nasipa (si. 4). Kod takvog fluvi- 

sola smjenjuju se slojevi lake gline, praskaste gline i 

glinaste ilovače, a radi se o sukcesiji močvare u ritsku 

šumu (malat). 

Slika 4. Profili fluvisola u malatu bijele vrbe u predjelu Šarkanj (NP15 lijevo odsjek 16e i NP16 desno-odsjek 16d). 

Figure 4 Fluvisol profiles in white willow young growth in the area of Šarkanj (NP15 left - compartment 16e and NP16 right 

compartment I6d) 

Struktura kod fluvisola u podunavlju je jednočestična, 

a u pojedinim slučajevima, kao kod navedena 

dva profila, dolazi do lučenja plosnatih ili kockastih 

agregata. 

Fluvisoli podunavlja su karbonatni, a sadržaj karbonata 

je u pravilu veći kod teksturno težih fluvisola, 

pa im je pH vrijednost pretežno iznad 7,5 (tab. 1) 

Herpka (1979) primijećuje da veći sadržaj humu- 

Rczultati analiza iskazani su kao srednje vrijednosti iz analize tri 

uzorka tla (profil i dva sondiranja). 

Analyses results are expressed as mean values from the analysis 

of three soil samples (profile and two probes) 

sa imaju fluvisoli viših položaja, koji su rijetko i kratko 

plavljeni, gdje je protjecanje vode usporeno, te s druge 

strane fluvisoli nižih položaja, gdje voda izvjesno vrijeme 

stagnira. U našim istraživanjima na Sarkanju pokazalo 

se da fluvisol u mladoj sastojim bijele vrbe na 

dubokom do niskom hidrografskom položaju, u uvjetima 

obilne produkcije organske tvari koja se odumiranjem 

akumulira in situ, ima (A) horizont organogenog 

karaktera, s 162 g kg" 1 humusa. 

Tlo nastalo iz fluvisola razvojem humusnoakumulativnog 

horizonta, s dugotrajnom razinom temeljnice 

na dubini većoj od 1 m, naziva se humofluvisol. Najčešće 

je to tlo središnjeg, izdignutog dijela poloja. Za 

228

N. Pernar, J. Vukelić. D. Bakšić, D. Baričcvić: PRILOG POZNAVANJU GENEZE 1 SVOJSTAVA TLA ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 223-232 

razliku od fluvisola, na ovim izdignutim dijelovima 

poloja izostaje recentna aluvijalna akumulacija, ili je 

ona na niskoj razini, tako daje u prvom redu istaknuta 

humizacija. Posljedica takvih odnosa je A-horizont terestričnih 

obilježja, pa su ovakva tla u starijoj literaturi 

nazivana i pararendzinama ili aluvijalnim pararendzinama. 

Ispod ovog horizonta uočavaju se geološki slojevi, 

kao i kod fluvisola (si. 5). Oglejavanje se, zbog 

položaja u mikroreljefu poloja, ali i zbog ilovastopjeskovite 

teksture, javlja na dubini većoj od 100 cm. 

Pojava ovakvog tla znak je stabilizacije egzogenih 

procesa u tom dijelu poloja. Na njemu najčešće zatičemo 

topolike {Populetum nigro-albae) i jascnike (Fraxino-ulmetum 

laevis), što je slučaj i u ovim istraživanjima. 

Zajedničko obilježje im je lagana tekstura 

(tab. 1), zbog čega se i zona redukcije zapaža tek na 

dubini trajnog ležanja vode temeljnice. Karakterizira 

ga relativno plitki A- horizont. 

Za razliku od navedenih, podjednako izraženih procesa 

humizacije i glejizacije, u priterasnom dijelu položaja 

koji je manje opterećen vodom, ili u depresijskim 

dijelovima poplavnih ravnica koji su udaljeniji 

od vodotoka, manje je izražena humizacija. Radi se o 

hidrosekvencama tala, čija struktura ovisi više o 

mikroreljefu nego o režimu vode u koritu. Tu prevladavaju 

tla s plićim A- horizontom i s G- horizontom u 

kojemu je odnos podhorizonata vrlo varijabilan. 

Varijabilnost u G- horizontu ovisi o odnosu površinske 

vode i temeljnice u vlaženju profila tla. Takva tla pripadaju 

tipu eugleja. U ovom dijelu podunavlja on se 

javlja kao hipoglejni i amfiglejni (si. 6) podtip, vrlo 

različite teksturne stratigrafije. 

Slika 5. Humofluvisol u zajednici Fraxino-Ulmetum laevis, var. 

F. angustifolia. Zlatna greda (NP25), odsjek 6b. 

Figure 5 Humofluvisol in the community Fraxino-Ulmetum laevis, 

var. F. angustifolia, Zlatna greda (NP25), compartment 6d. 

Slika 6. Euglej amfiglejni u zajednici Fraxino-Ulmetum laevis. 

Zlatna Greda (NP26), odsjek 8b. 

Figure 6 Eugley amphigley in the community Fraxino-Ulmetum 

laevis, Zlatna greda (NP26), compartment 8b. 

229

N. Pemar, .1. Vukelić. D. Bakšić. D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENF7I- I SVOJSTAVA TI.A .. Šumarski list br. 5 6. CXXVI1I (2004). 223-232 

Euglej je tlo reljefnih depresija u kojima se evolucija 

odvija pod dominantnim utjecajem slabo pokretne 

površinske vode i/ili vode temeljnice. 

Dugo trajanje poplava i relativno visoka razina vode 

temeljnice, uzrok su izraženih redukcijskih procesa 

već od same površine, pa se hipoglejevi javljaju pretežno 

samo na gredama. 

Sva ova tri tipa tla međusobno se razlikuju s ekološkoproizvodnog 

gledišta. Vrlo bitno je istaći da su ekološkoproizvodne 

razlike unutar tipa u nekim slučajevima 

znatno veće nego li između tipova, stoje usko povezano 

sa značajkama vodnog režima i s teksturom. 

Stoga se gospodarenje tako dinamičnim sustavom 

treba temeljiti na dobro istraženim hidrološkim odnosima 

i sustavnom monitoringu (Mayer, 1988, 1995). 

Utvrđivanje pedoekoloških šumskoproizvodnih kategorija 

u aluvijalnom području vrlo je važno pitanje 

(Mayer &Bušić 1996), osobito kad se ima u vidu 

visoka proizvodnost ovih zemljišta. Optimalno iskorištenje 

ove proizvodnosti ovisi o poznavanju plodnosti 

tla, odnosno parametara o kojima ona najviše ovosi. U 

ovom slučaju to su tekstura i vodni režim. 

Glede pedotaksonomske nomenklature, smatramo 

daje nepotrebno neka tla iz aluvijalne ravnice izdvajati 

u posebni tip. To se odnosi na humofluvisole s plitkim 

A- horizontom. Boljim riješenjem smatramo pristup u 

WRB klasifikaciji (Deckers et al 1998, Spaargaren, 

1994), prema kojoj se većina takvih tala svrstava 

u skupinu fluvisola (osim onih s A- horizontom debljim 

od 25 cm). Klasifikacija Skorića et al. (1985) i 

Skorića (1986) nudi klasifikacijska riješenja za izdvajanje 

podtipova, varijeteta i formi fluvisola, koja 

kada se primjene na fluvisolima (i humofluvisolima) 

istraživanog područja pokazuje da razlike postoje 

samo u stupnju oglejenosti te u manjoj mjeri i u teksturnoj 

slici profila. 

Prostornu i vremensku dinamiku vlažnosti u slučaju 

pjeskovitih i pjeskovitoilovastih tala, kakva su u podunavlju, 

smatramo najvažnijim čimbenikom njihove 

plodnosti i pogodnosti za intenzivnu šumarsku proizvodnju. 

U tom smislu bila bi poželjna uspostava monitoringa 

poplava temeljena na satelitskim snimkama, te 

monitoringa vlažnosti tla u vegetacijskom razdoblju temeljena 

na stacionarnim vlagomjerima i pjezometarskim 

stacionarima. 

ZAKLJUČCI 

Tlo ritskog područja sjeveroistočne Baranje razvija 

se u specifičnim uvjetima sedimentacije i hidrološkog 

režima Dunava, a u izvjesnoj mjeri nosi i obilježja razvoja 

iz vremena prije hidrotehničkih zahvata na rijeci. 

S obzirom na uvjete geneze i evolucije te na fiziografiju 

tla u ovom području, može se zaključiti sljedeće: 

1. Tlo istraživanog područja aluvijalnog je porijekla, a 

kako je dunavski aluvij praškastog do pjeskovitog 

karaktera, tekstura tla je u pravilu ilovastog do pjeskovitog 

karaktera. Samo u mikroreljefnim depresijama 

udaljenijim od korita rijeke u nekim proslojcima 

(većinom u površinskom dijelu) tekstura može 

biti i nešto teža (glinasta ilovača do laka glina). Karakteristično 

obilježje tla u ovom području je izrazita 

teksturna strati grafija; 

2. Osim aluvijacije kao geološkog i pedogenetskog 

procesa, karakteristika ovdašnjih šumskih ekosustava 

je visoka organska produkcija, što se mjestimično 

značajno manifestira u humizaciji pedosfere; 

3. Dominantni tip tla je fluvisol (redovito karbonatni), 

a znatno manje su zastupljeni euglej i humofluvisol. 

Conclusions 

S obzirom na fiziografiju ovdašnjih humofluvisola, 

smatramo prihvatljivijim u većini slučajeva svrstati 

ih u skladu s WRB- klasifikacijom u istu taksonomsku 

jedinicu - fluvisole; 

4. Prostornu i vremensku dinamiku vlažnosti u slučaju 

pjeskovitih i pjeskovitoilovastih tala, kakva su u 

ovom dijelu podunavlja, smatramo najvažnijim 

čimbenikom njegove plodnosti i pogodnosti za intenzivnu 

šumarsku proizvodnju. Uz teksturne stratigrafije 

mikroreljef je drugi značajni čimbenik pristupačnosti 

fiziološki aktivne vode biljnom korjenu, 

pa prema tomu i plodnosti tla; 

5. Učinkovito gospodarenje šumskim ekosustavom kakav 

je u sjeveroistočnom podunavlju treba se temeljiti 

na dobro istraženim hidrološkim odnosima i sustavnom 

monitoringu i utvrđivanju pedoekoloških 

šumskoproizvodnih kategorija. Ovo bi se trebalo temeljiti 

na monitoringu poplava temeljenom na satelitskim 

snimkama, te na monitoringu vlažnosti tla u 

vegetacijskom razdoblju temeljenom na stacionarnim 

vlagomjerima i pjezometarskim stacionarima. 

LITERATURA 

Antić,M.&N.Jović, 1965: Geneza i osobine zemljišta 

beljskog lovno-šumskog područja, Bilten 

LŠG Jelen 3:25-36. 

- References 

Antić, M, V. Munkančević & N. Jović, 1968: 

Prilog klasifikaciji aluvijalnih zemljišta na primeru 

aluvijalne ravni reke Dunava i Drave u Baranji. 

"Jelen" bilten LŠG 7, Beograd. 

230

N. Pemar, J. Vukelić. D. Bakšić, D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA Šumarski list br. 5-6, CXXVI1I (2004). 223-232 

Antić, M., B. Jovanović, N. Jović, V. Munkančević 

& S. Nikolandić, 1969: Fitocenološko-pedološka 

istraživanja u plavnom području 

Baranje, Bilten LŠG Jelen 8: 99-112. 

Bašić, F. i M. Bogunović, 1976: Tla dijela sekcije 

Osijek 2 i Sombor 1. Projektni savjet za izradu 

pedološke karte SRH (Stručni izvještaj). 

Bognar, A., 1995: Regulacije i njihov utjecaj na 

gcomorfološko oblikovanje korita Drave i Dunava 

u Hrvatskoj. 1. Hrvatska konferencija o vodama, 

"Održivi razvoj i upravljanje vodama". 

Dubrovnik, 24.-27. 05. 1995, Zbornik radova 2, 

449-461. 

Bogunović, M., F. Bašić & M.Adam, 1983: Tla 

sekcije Osijek 2, tumač i pedološka karta M 

1:50.000. Projektni savjet za izradu pedološke 

karte SRH. 

Deckers, J. A., O. C. Spaargaren, F. O. Nachtergaele, 

L. R. Oldeman & R. Brinkman, 

1998: World Reference Base for Soil 

Resources. World Soil Resources Reports, 84, 

FAO, Rome. 91 str. 

Herpka, I., 1979: Ekološke i biološke osobine autohtonih 

topola i vrba u ritskim šumama Podunavlja. 

Radovi Instituta za topolarstvo Novi Sad, 

Knjiga 7, 229 str. 

Mayer, B., 1988: Hidrološki stacionari - neophodnost 

pri rješavanju problema ugroženosti naših 

nizinskih šuma s primjerom bazena Kupčine. 

Radovi Šum. Inst. Jastrebarsko, 75: 7-33. 

Mayer, B., 1995: Opseg i značenje monitoringa podzemnih 

i površinskih voda za nizinske šume 

Hrvatske. 1. Hrvatska konferencija o vodama, 

"Održivi razvoj i upravljanje vodama". Dubrovnik, 

24.-27. 05. 1995, Zbornik radova 2, 

189-197. 

Mayer, B. i G. Bušić, 1996: Problemi utvrđivanja 

pedoekoloških šumsko-proizvodnih kategorija 

na aluvijalnim tlima srednje i istočne Podravine. 

Savjetovanje «Skrb za hrvatske šume od 1846. 

do 1996. Knjiga 1 - Unapređenje proizvodnje 

biomase šumskih ekosustava. Hrvatsko šumarsko 

društvo, 313-326, Zagreb. 

Mikac, S., 2003: Fitocenološkaobilježjaritskih šuma 

u sjeveroistočnoj Baranji. Diplomski rad, Šumarski 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 36 str. 

Rauš, Đ., 1979: Vegetacija ritskih šuma od Aljmaša 

do Iloka. Glas. šum. pokuse 19, 7-75 

Spaargaren, O. C, 1994: World Reference Base for 

Soil Resources, draft. ISSS, ISRIC, FAO, 160 str. 

Škorić, A., 1986: Postanak razvoj i sistematika tla. 

Posebna izdanja Poljoprivredne znanstvene 

smotre 2. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveučilišta 

u Zagrebu, 172 str. 

Škorić,A.,G.Filipovski &M.Čirić, 1985: Klasifikacija 

zemljišta Jugoslavije. Posebna izdanja 

ABUBiH, knjiga LXXVIII, Odjeljenje prirodnih 

i matematičkih nauka, knjiga 13, 72 str. 

Vidaček,Ž., 1975: Tla sekcija Sombor 3, tumač i pedološka 

karta M 1:50.000. Projektni savjet za izradu 

pedološke karte SRH. 

Vukelić, J. i Đ. Rauš, 2001: The Lowland Forests 

of Croatia. U: E Klimo and H. Hager (Ur): The 

Floodplain Forests in Europe. EFI Research Report 

10: 101-125. 

Živanov, N., 1982: Varijabilnost svojstava aluvijalnih 

zemljišta i njihov značaj za proizvodnju topola. 

Topola 133/134: 41-47, Novi Sad. 

Živanov, P. i P. Ivanisevic, 1986: Zemljišta za 

uzgoj topola i vrba. U: V. Guzina (Ur.): Topole i 

vrbe u Jugoslaviji. Institut za topolarstvo: 

103-120, Novi Sad. 

Živanov, P., J. Marković i P. Ivanisevic, 1987: 

Rezultati istraživanja svojstava zemljišta i njihovih 

proizvodnih sposobnosti za uzgoj topola i 

vrba na području Hrvatske. Radovi Instituta za 

topolarstvo, Novi Sad, Knjiga 18: 5-64. 

SUMMARY: Pedological and vegetational research into riparian forests 

of north-eastern Baranja was conducted during the summer of 2002. In each 

of the 12 locations defined by micro-relief and flora a pedological profile was 

opened in order to do morphological research and soil sampling for physicalchemical 

analyses. 

A total of six forest communities were identified in the study area: the purple 

willow thicket (Salicetum purpureae Wend.-Zel. 1952), the forest of 

almond willow (Salicetum triandrae Male. 1929), the forest of white willow 

with bedstraw (Galio-Salicetum albae Rauš 1973), the forest of white willow 

and black poplar (Šalici albae-Populetum nigrae Tx. 193 J), the forest of white 

231

N. Pcrnar, .1. Vukelić. D. Bakšić. D. Baričević: PRILOG POZNAVANJU GENEZE I SVOJSTAVA TLA ... Šumarski list br. 5-6. CXXV1II (2004), 223-232 

and black poplar (Topuletum nigro-albae Slavn. 1952) and the forest of 

spreading elm and narrow-leaved ash (Traxino-Ulmetum laevis Slav. 1952). 

The pedogenesis of the study area is characterised by distinct effects of the 

Danube hydrological regime. As a rule, the soil texture is of loamy to sandy 

character. Only in micro-relief depressions away from the riverbed (mostly in 

the surface part) may the texture be somewhat heavier (clayey loam to light 

clay). A characteristic feature of the soil in this region is a prominent texture 

stratigraphy. Apart from alluviation as a geological andpedogenetic process, 

these forest ecosystems are characterised by high organic production, which 

is sporadically significantly manifested in pedosphere humisation. The dominant 

soil type was found to be fluvisol, regularly carbonate, while gleysol and 

humofluvisol are represented to a much lesser degree. 

All these three soil types differ from one another in terms of ecological production. 

It should be pointed out that ecological-productive differences within 

one type are in some cases much larger than among the types, which is closely 

connected to the features of the water regime properties and the texture. 

From the aspect of pedotaxonomic nomenclature, in our view it is not necessary 

to-classify some soils from the alluvial plain into a separate type. This 

refers to humofluvisols with a shallow A-horizon. An approach to the WRB 

classification seems to be a better solution, according to which the majority of 

such soils are classified into a group offluvisols (except those with the A-horizon 

thicker than 25 cm). 

Key words: Baranja riparian forests, fluvisol, humofluvisol, pedophysiograph 

icfea tares 

232

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski lisl br. 5-6. CXXVIII (2004), 233-244 

UDK 630* 363 

DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA TVRDIH 

I MEKIH LISTAČA - 2. DIO: DJELOTVORNOST HARVESTERA 

U KULTURI MEKIH LISTAČA 

EFFICIENCY OF MECHANICAL FELLING AND PROCESSING IN SOFT AND 

HARDWOOD BROADLEAVED STANDS - PART 2: EFFICIENCY OF 

HARVESTERS IN THE CULTURE OF SOFT BROADLEAF TREES 

Ante P. B. KRPAN*, Tomislav PORSINSKY** 

SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja strojne sječe i izradbe 

harvesterom Timber jack 127 OB u 2 3-godišnjoj vrbovoj kulturi. Obujam srednjeg 

sječnog stabla iznosio je 0,5 m 3 , a prsni promjer 25 cm. Sječna gustoća 

iznosila je 633 stabala po ha. Gusti sloj grmlja čine sremza, bazga, svib i 

trušljika. Praćenje je rada harvestera trajalo ukupno 6 radnih dana (54,11 h), 

za koje je vrijeme posječeno 1825 stabala, odnosno izrađeno 949,1 m 3 

oblovine. 

Srednji je promjer tehničke oblovine 29 cm, duljina 4,5 m i obujam 0,30 m 3 . 

Srednji je promjer celuloznog drva 17 cm, srednja duljina 4 m te srednji obujam 

0,11 m 3 . Računalni sustav Timberjack 3000 je prije početka rada umjeren. 

U njega su unesene zadane minimalne dimenzije (promjer na tanjem kraju s korom 

i duljina) pilanske oblovine I klase (2 7 cm, 2,5 m), pilanske oblovine II klase 

(22 cm, 2,5 m) te celuloznoga drva (7 cm, 4 m). Rezultati su potvrdili da 

dimenzije izrađenih sortimenata ne odstupaju od zadanih vrijednosti. 

Studijem vremena utvrđena su opća vremena u visini od 52,7 %, i efektivno 

vrijeme u visini od 47,3 % ukupno snimljenoga vremena. Uz takav je 

omjer vremena harvester ostvario učinak od 17,5 m3/h ili 34 stabla/h, trošeći 

ukupno 3,42 min/m 3 . Prosječni je utrošak efektivnoga vremena 1,62 min/m 3 . 

Sječa i izradba čini 66,1 %, prazni hod hidraulične dizalice 17,8 %, čišćenje 

grmlja 12,8 %, a premještanje harvestera u sječini 3,3 % efektivnoga vremena. 

Dodatno je vrijeme iznosilo 30,9 % efektivnoga vremena. 

Vrijednosti su norme vremena i proizvodnosti harvestera istražene regresijskom 

analizom i izjednačene eksponencijalnom krivuljom uz vrlo jaku 

korelaciju, pri čemu je utvrđeno đa se 84 % varijabilnosti proizvodnosti i 

norme vremena pojašnjava utjecajem prsnog promjera stabla. 

Ključne riječi: strojna sječa, Timberjack 1270B, čista sječa kulture 

vrba, djelotvornost 

U prvoj je objavi raspravljena uvodna tema o općenitim 

načelima uporabe harvestera, tehničkim i tehno- 

* Prof. dr. se. Ante P. B. Krpan 

** Mr. se. Tomislav Porsinsky 

Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u 

Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb 

ante.krpan@zg.tel.hr 

porsinsky@hrast.sumfak.hr 

1. UVOD Introduction 

loškim značajkama uz prinos rezultata ankete o strojnoj 

sječi, koja je provedena medu stručnim osobljem 

trgovačkog društva Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, ponajprije 

onima koji se bave problematikom pridobivanja 

drva. U ovom broju Šumarskoga lista donosi se 

drugi po redu članak od predviđenih pet, koji su tematski 

povezani sa strojnom sječom i izradbom bjelogo- 

233

A. P. B. Krpan, T. Poršinskv: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 5- 6. CXXVIII (2004), 233-244 

ričnih vrsta drva harvesterom Timberjack 1270B. Članak 

je posvećen proučavanju strojne sječe i izradbe stabala 

23 - godišnje kulture bijele vrbe i crne johe, koja 

je posječena čistom sječom. 

Na proizvodnost harvestera uglavnom će utjecati 

uvjeti i metoda rada, uvježbanost operatora i konačni 

proizvod. Sjcčna gustoća u slučaju čiste sječe pogoduje 

djelotvornosti harvestera za razliku od proreda, u kojima 

je sječna gustoća znatno manja (Peltola i Papunen 

2001). Isti autori upućuju na jednostavnost matematike 

rada harvesterom (u proredama četinjača): ukoliko 

se želi smanjiti jedinični trošak, nužno je povećati 

proizvodnost stroja po pogonskom satu (productive 

hour) ili smanjiti trošak po pogonskom satu. U oba slučaja, 

pri čistoj sječi i proredi, na proizvodnost harvestera 

snažno će utjecati obujam stabla. Analizom utroška 

vremena za stabla prsnih promjera od 10 cm do 45 cm, 

Peltola iPapunen (2001) zaključuju da se s povećanjem 

prsnoga promjera stabla obujam stabala u odnosu 

na stablo prsnoga promjera od 10 cm povećava u 

znatno većem postotku nego vrijeme sječe i izradbe, 

koje ostaje u uskom rasponu. To naravno utječe na utrošak 

vremena po jedinici obujma krupnijih stabala. 

Otežavajuće su okolnosti pri strojnoj sječi i izradbi 

vrbovih stabala razvijene krošnje s debljim granama ili 

s pojedinačnim debljim granama, koje zahtijevaju premještanje 

sječne glave iznad grane ili ponavljanja posmika 

stabla kroz sječnu glavu. Daljnja je otežavajuća 

okolnost djelomično isključivanje automatike, odnosno 

uključivanje operatera pri krojenju i trupljenju I. i 

II. klase pilanskih trupaca. Iz navedenoga se vidi da će 

na strojnu sječu vrbovih stabala djelovati čimbenici 

koji utječu na povećanje proizvodnosti, ali i oni suprotnoga 

djelovanja. 

2. TEHNIČKE ZNAČAJKE HARVESTERA TIMBERJACK 1270B 

Technical features of Timberjack 1270B Harvester 

Jednozahvatni harvester Timberjack 1270B, šeste - 

rokotačno je vozilo (6 WD) s bogi sustavom na prednjoj 

osovini. Harvester 1270B je veliki harvester (duljina 

7,2 m, širina 2,86 m, masa 16 t) širokoga raspona 

primjene. 

Osnovne su tehničke značajke harvestera Timberjack 

1270B: 

=> Masa neopterećenog vozila je 16350 kg. 

=> Dimenzije harvestera su dane u skici koju prikazuje 

slika 2. 

=> Motor Perkins 1306-8T1 vodom je hlađeni linijski 

šesterocilindarski Dicselov motor s prednabijanjem, 

stapajnoga obujma 7600 cm 3 , nazivne snage 

152 kW (206 KS) pri ferkvenciji vrtnje 1800 min" 1 

te najvećega momenta od 847 Nm (1600 min" 1 ). 

=> Prosječna potrošnja goriva iznosi 13,2 L/pogonskom 

satu rada (KWF 1997). Zapremina spremnika 

goriva je 465 L. 

=> Transmisija je hidrostatsko-mehanička, sa sporim i 

brzim hodom, koja omogućuje pokretanje i promjenu 

brzine kretanja vozila bez prekida tijeka zakretnog 

momenta. Mehanički se diferencijali uključuju 

hidraulički, a u brzom hodu temeljni je pogon na 

stražnjim kotačima, prednji most uključuje se po 

potrebi automatski. U bogiju je zupčanička transmisija. 

Najveća je obodna sila vozila 150 kN. Brzina 

kretanja vozila po šumskom bespuću iznosi do 

7 km/h, a po izgrađenim transportnim sustavima 

dosiže do 25 km/h. 

Slika 2. Osnovne dimenzije 

Fig. 2 Basic dimensions 

Slika 1. Harvester Timberjack 1270B 

Fig 1 Timberjack I270B 

=> Upravljanje je zglobno s najvećim kutom od ± 40°, 

proporcijskom tehnikom. Vanjski radijus okretanja 

od 14,4 m, klirens od 0,65 m te mogućnost savladavanja 

prepreka visine do 1,1 m omogućuju vozilu 

veliku kretnost pri radu u šumi. 

=> Hidraulički je sustav s radnim tlakom od 24 MPa. 

Radna hidraulika ima protok od 288 L/min pri 

1800 min" 1 . Spremnik ulja sadrži 190 L. 

=» Paralelna hidraulička dizalica je model TJ 200 H 97, 

na kojoj je ugrađena sječna glava. Dizalica ima de- 

234

A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 5 6, CXXVIII (2004), 233-244 

klarirani podizni moment od 168 kNm te zakretni 

moment od 43,6 kNm s najvećim dosegom od 10 m. 

Kut zakretanja dizalice iznosi 195°, a zahvatni kut 

sječne glave od -15° do +30°. 

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 

Doseg dizalice - Reach of crane I, m 

Slika 3. Dijagram nosivosti dizalice TJ 200H97 

Fig. 3 Lifting moment ofTJ 200H97 Loader 

=> Gume prednje su dimenzija 700/50 - 26,5, a stražnje 

700/55 - 34. Pri korištenju guma ove širine pritisak 

vozila na tlo iznosi 61 kPa (KWF 1997). 

=> Upravljanje se i kontrola rada harvesterom izvodi 

preko dva sustava. Timberjackov TMC (Total 

Machine Control) brine se za pouzdano i optimalno 

upravljanje pogonskim motorom, transmisijom, radom 

dizalice te stabilnošću vozila. Računalni sustav 

Timberjack 3000 kontrolira rad sječne glave, izmjeru 

stabla, donošenje odluke o mjestu trupljenja 

u svrhu polučenja najveće financijske iskoristivosti 

debla, odnosno o izradi sortimenata zadanih dimenzija 

te pohranjuje podatke o izrađenoj oblovini. Podaci 

se o izrađenim sortimentima mogu isprintati 

na pisaču, prenijeti u obliku datoteke na osobno računalo 

ili poslati korisniku e-mailom. 

Sječna glava Waratah HTH 470-HD ima širok raspon 

primjene, od proreda do dovršnih sječa. Masa 

sječne glave iznosi 1080 kg, a najveći sječni promjer 

65 cm. Posmik stabla kroz sječnu glavu ostvaruju 

četiri čelična valjka, sa silom od 24,5 kN uz 

posmičnu brzinu do 4,7 m/s. Kresanje grana obavljaju 

tri pokretna te dva fiksna noža. Vodilica lančane 

pile dugačka je 70 cm, a brzina kretanja lanca je 

40 m/s. Zapremina spremnika za ulje iznosi 12 L. 

Timberjack 1270B optimalno koristi modele orginalnih 

Timberjackovih sječnih glava: 745, 746C, 

755B, 762C. 

Električni je sustav napona 24 V, s kapacitetom 

akumulatora 2x140 Ah. Alternator napaja sustav s 

naponom 28 V, odnosno strujom 140 A. Radnu 

rasvjetu čini 16 Twin-Power farova te 4 halogenska 

svijetla na dizalici, koja osiguravaju svjetlost od 

30 luxa, potrebnih za nesmetan rad harvestera u gustoj 

šumi, odnosno po noći ili oblačnom vremenu. 

Kočnice su hidraulički upravljane, uljne s disk djelovanjem 

na oba mosta. 

Kabina je lagana, komforna s dobrim pregledom, 

za koju proizvođač navodi daje u skladu s međunarodnim 

normama ISO (ROPS, FOPS, OPS, BC). 

Pri ispitivanju ergonomskih značajki kabine izmjerena 

je buka od 73 dB (filter A) i utvrđen odnos izmeđe 

vršne i prosječne razine vibracija u iznosu od 

7,8 (KWF 1997). 

3. METODA ISTRAŽIVANJA - Method of research 

Spoznaje o proučavanju strojne sječe harvesterom 

temeljile su se na stranim stručnim i znanstvenim objavama 

te određenim vlastitim iskustvima stečenim pri 

kratkoročnom proučavanju rada harvestera Timberjack 

1070B, u kulturi običnoga bora na području UŠP 

Ogulin (Krpan i Porsinsky 2002). Odabir metode 

olakšan je dubokim poznavanjem vrijednosti uporabe 

studija rada i vremena pri istraživanju radova pridobivanja 

drva, koji su u okviru zagrebačkog Šumarskog 

fakulteta i današnjega Zavoda za iskorištavanje šuma 

proučavani u proteklim desetljećima (ručno - strojna 

sječa i izradba, privlačenje drva po tlu traktorima, izvoženje 

forvarderima i traktorima s (polu)prikolicom, 

iznošenje žičarama, daljinski transport drva kamionima). 

Pri tome je potrebno naglasiti da se zagrebačka 

škola proučavanja radova u šumarstvu naslanja na njemačku 

školu, čiji je osnivač u godinama nakon Prvoga 

svjetskoga rata bio H. H. Hilf te na skandinavsku školu, 

koju razvijaju Sammset i slijedbenici. 

Proučavanje rada zasniva se na studiju rada i vremena 

i studiju toka rada. Osnova je studija rada i vremena 

raščlamba radnoga procesa ili faze rada na sastavnice 

što kraćega vremenskoga trajanja, koje se još 

uvijek mogu točno izmjeriti. O tome piše i Barnes 

(1964), navodeći da će se određeni rad upravo na taj 

način najbolje opisati. 

Pri istraživanju strojne sječe i izradbe vrbovih stabala 

harvesterom, primijenjen je studij rada i vremena. 

Vrijeme sječe i izradbe drva podijeljeno je na radne 

sastavnice (slika 4) s unaprijed odabranim fiksažnim 

točkama. Utrošci vremena trajanja radnih sastavnica, 

235

A. P. B. Krpan. T. Poriinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 5 6, CXXVIII (2004), 233-244 

najpovoljnije odabrane su medijan i aritmetička sredina 

sa standardnom devijacijom kao mjerom rasipanja 

te vrijednosti. 

Regresijskim je analizama utvrđena stohastička 

ovisnost između nezavisnih i zavisnih varijabli. Krivulje 

izjednačenja odabirane su na osnovi sljedećih parametara: 

koeficijenta (determinacije) korelacije (R), 

standardne devijacije zavisne varijable oko linije izjednačenja 

{s YX ), te /-varijable (t-Stat) i vjerojatnosti greške 

prve vrste (P-value) regresijskih koeficijenata 

(Serdar i Šošić 1981,Kachigan 1991). Roemer- 

Orphalova skala uporabljena je za utvrđivanje jakosti 

veze između izjednačene nezavisne i zavisne varijable. 

236 

4. MJESTO ISTRAŽIVANJA - Study site 

Snimanje rada harvestera obavljeno je u razdoblju 

od 3. do 13. rujna 2002. u odjelu 49d, G.J. Svibovica, 

Šumarije Kloštar Podravski, USP Koprivnica. Sastojina 

u odjelu 49d je 23-godišnja kultura bijele vrbe s primjesom 

crne johe podignuta 1980. godine kao znanstveni 

pokus obnove šuma na podravskom tresetu. 

Bijela vrba sađena je u ponavljanjima 5 x 5 stabala s 

razmakom sadnje 4 m * 4 m, dok je u nekim repeticija-

A. P. B. Krpan, T. I'oriinskv: DJELOTVORNOST STROJNK SJKČK I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIH (2004), 233-244 

ma crna joha sađena između redova vrbe. Ukupno je 

posađeno 25 klonova vrbe (Mađarska 40, MB 1, MB 

15, MB 368, MB 386, MB 388, Repaš 1, Repaš 2, Repaš 

3, Repaš 4, S 70, S 71, S 78, S 86, S 110, S 118, 

V 024, V 052, V 053, V 093, V 099, V 150, V 158, 

V 160, V 161). 

Odjel 49d površine je 7,76 ha, nalazi se na nadmorskoj 

visini od 110 m, a teren je ravan. Srednja 

udaljenost privlačenja drva iznosi 200 m. 

Drvna je zaliha 209,3 mVha, obrast 0,99, a temeljnica 

27,3 nvVha uz 633 stabla/ha. U omjeru smjese 

prednjači bijela vrba s 93,5 % drvnoga obujma, dok 

ostatak od 6,5 % otpada na crnu johu. U gustom sloju 

grmlja pridolaze sremza, bazga, svib i trušljika. U sastojim 

seje provodila čista sječa. 

U odjelu su motornom pilom posječena stabla na 

površini od 1,5 ha, a preostali dio od 6,26 ha posječen 

je harvesterom. Pri radovima je zapaženo da su vrbova 

stabla zbog zimotrenosti bila loše kvalitete. 

Na slici 8 prikazana je struktura doznake po broju 

stabala i drvnom obujmu za bijelu vrbu i crnu johu. Na 

osnovi podataka iz obračuna doznačne knjižice i plana 

sječa, bruto je sječna gustoća 209,3 m 3 /ha (633 stabala 

po ha), a neto sječna gustoća 186,6 irrVha. Sječna je 

gustoća tehničke oblovinc 33,2 m 3 /ha. 

Pri radu, harvester se kretao okomito na šumsku 

cestu zahvaćajući prugu širine pet stabala (slika 10). 

Vozilo se je uvijek kretalo po sredini pruge, pravcem 

određenim trećim redom stabala na pruzi. Na taj su 

način oba reda stabala s lijeve i desne strane harvestera 

bila u dohvatu dizalice koja je dosega 10 m.

A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNIH SJEČE I IZRADE U SASTO.IINAMA . Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 233-244 

Stabla su izrađivana ispred vozila te su na taj 

način okresane grane polagane pred kotače harvestera. 

Time je poboljšana nosivosti vlažnoga 

tresetnog tla u tragovima prolaska harvestera te 

forvardera pri izvoženju sortimenata. Vozač harvestera 

izrađene je sortimente odlagao u hrpe s 

lijeve i desne strane vozila. Pri izvoženju drva, forvarder 

se kretao isključivo po tragu harvestera, a uhrpani 

sortimenti olakšali su utovar drva. Djelotvornost 

forvardera nije bila predmetom ovih istraživanja. 

Obzirom daje nakon čiste sječe predviđeno pošumljavanje 

sadnicama crne johe, harvester je u radnom 

zadatku imao i sječu sloja grmlja (čišćenje grmlja). 

Ovaj se radni zahvat pojavljivao učestalo te je opravdano 

uvršten u efektivno vrijeme (tablica 1). 

Slika 10. Način rada harvestera 

Fig. 10 Harvester operation 

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of research 

Rezultati istraživanja djelotvornosti strojne sječe i 

izradbe harvesterom Timberjack 1270B u navedenoj 

kulturi bijele vrbe i crne johe prikazani su kroz: analizu 

strukture utrošenoga vremena i ostvarene proizvodnosti, 

analizu izrađenih sortimenata, moguću proizvodnost 

i normu vremena te analizu izvršenja proizvodnje 

s usporedbom sortimentne strukture drva izrađenoga 

motornom pilom i harvesterom. 

5.1 Struktura utrošenoga vremena i ostvarena proizvodnost 

Structure of total times and realised productivity 

Praćenje rada harvestera trajalo je ukupno 6 radnih 

dana (54,11 h), za koje je vrijeme posječeno 

1825 stabala, odnosno izrađeno 949,1 m 3 oblovine. 

Prosječni izrađeni obujam krupnoga drva stabla iznosio 

je 0,5 m 3 . 

Tablica 1. Struktura utrošaka vremena rada i neke prosječne ostvarene vrijednosti 

Table I Structure of total time consumption and some realized average values 

U strukturi efektivnoga vremena sječa i izradba stabala 

sudjeluje sa 66,1 %, prazni hod hidraulične dizalice 

sa 17,8 %, čišćenje grmlja s 12,8 %, a premještanje 

harvestera pri radu sa 3,3 %. 

238

A. P. B. Krpan, T. Porsinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA . Šumarski list br. 5-6. CXXVIII (2004), 233-244 

Slika 11. Struktura utrošaka vremena - Fig. 11 Structure of time 

consumptions 

Utrošak efektivnoga vremena rada harvestera po jedinici 

iznosio je 1,62 min/m 3 ili 0,84 min/stablu. 

U strukturi općih vremena visoki udio zauzimaju 

neopravdani prekidi rada (66,3 %), nastali zbog dugačkih 

prekida za jelo, odnosno mjerenja proizvodnosti 

harvestera. Tehnički su prekidi nastali zbog pucanja 

crijeva na hidrauličnoj dizalici. Opravdani prekidi rada 

odnose se na pripremno-završno vrijeme, prekide za 

jelo, zamjenu rezne garniture u sječnoj glavi, izmjenu 

crijeva hidraulične dizalice te odmor vozača. 

Zbog visokog udjela općih vremena u ukupno 

snimljenom vremenu (52,7 %), harvester je ostvario 

relativno nisku prosječnu proizvodnost od 17,5 m 3 /h 

(34 stabla/h), trošeći 3,42 min/m 3 . 

5.2 Analiza izrađenih sortimenata - Analysis of processed assortments 

Prije početka rada računalni sustav harvestera Timberjack 

3000 umjerenje je, te su u njega unesene zadane 

minimalne dimenzije (promjer na tanjem kraju s 

korom i duljina) za pilansku oblovinu I klase (27 cm, 

2,5 m), pilansku oblovinu II klase (22 cm, 2,5 m) te celulozno 

drvo (7 cm, 4 m). 

Na temelju zadanih minimalnih dimenzija sortimenata 

i mjerenja dimenzija pojedinog debla, sustav Timberjack 

3000 donosio je odluku o mjestu trupljenja uz 

polučenje najveće iskoristivosti debla. 

Statistička analiza izrađenih sortimenata iz posječenih 

stabala prikazana je u tablici 2. 

Prosječni srednji promjer izrađene oblovine iznosio 

je 19 cm, duljina 4,1 m te obujam 0,14 m 3 . 

Slika 12. Izrađeni vrbovi sortimenti 

Fig. 12 Processed willow assortments 

239

A. P. B. Krpan, T. Porsinxky: DJELOTVORNOST STROJNE S.IECE I IZRADE U SASTO.IINAMA . Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 233-244 

Prosječni izrađeni sortiment tehničke 

oblovine imao je srednji promjer 

29 cm, duljinu 4,5 m te obujam 

0,30 m 3 . 

Prostorno (celulozno) je drvo 

bilo prosječnog promjera od 17 cm, 

duljine 4 m te obujma od 0,11 m 3 . 

Ovom je analizom utvrđeno da 

ostvarene dimenzije izrađenih sortimenata 

ne odstupaju od zadanih 

vrijednosti unesenih u kompjutor 

harvestera, koji nadzire rad sječne 

glave. 

Tablica 2. Statistička analiza izrađenih sortimenata 

Table 2 Statistical analysis of processed assortments 

Sred. promjer Duljina Obujam 

Mid diameter Length Volume 

cm m m 3 

Trupci (1159 komada) - Logs (1159 pes.) 

Medijan - Median 28 4,53 0,29 

Aritmetička sredina - Mean 29 ±3 4,47 ± 0,98 0,30 ±0,08 

Minimum - Minimum 25 2,51 0,16 

Maksimum - Maximum 43 6,50 0,73 

Celulozno drvo (5649 komada) - Pulpwood (5469 pes ) 


Aritmetička sredina - Mean 17 ± 5 4,08 ± 0,46 0,11 ±0,07 



Ukupno oblovina (6808 komada) -All roundwood (6808 pes.) 


Aritmetička sredina - Mean 19±6 4,14 ±0,60 0,14 ±0,10 



5.3 Moguća proizvodnost i norma vremena - Possible productivity and standard time 

Statistička analiza utrošaka vremenskih sastavnica 

rada harvestera prikazana je u tablici 3. Radni ciklus 

(posječeno i izrađeno stablo) jednozahvatnoga harvestera 

sastoji se od nekoliko radnih sastavnica, od kojih 

su neki (premještanje vozila, prazni hod dizalice) potpuno 

neovisni o veličini posječenoga stabla. Pel tola 

Tablica 3. Statistička analiza utrošaka vremena radnih sastavnica 

Table 3 Statistical analysis of work components time consumption 

iPapunen (2001) navode da se rad jednozahvatnoga 

harvestera sastoji od većega broja koraka, koji većinom 

pokazuju potpunu ovisnost o veličini stabla. Gornja 

se tvrdnja u našem slučaju odnosi samo na korake 

sječe i izradbe stabala, koji nisu raščlanjivani (slika 4). 

Suma* 

Sum* 

Medijan 

Median 

Arit. sredina 

Mean 

Minimum 

Minimum 

Maksimum 

Maximum 

Utrošak vremena, min/stablo - Time consumption, min/tree 

Efektivno vrijeme po stablu 

Effective time per tree 

1536,91 0,75 0,84 ±0,45 0,09 3,70 

Premještanje vozila - Vehicle moving 50,39 0,00 0,03 ±0,11 0,00 1,96 

Prazni hod dizalice - Boom out 196,95 0,00 0,11 ±0,28 0,00 2,78 

Čišćenje grmlja - Underbrush clearing 273,22 0,14 0,15 ±0,09 0,00 1,00 

Sječa i izradba - Felling and Processinng 1016,35 0,52 0,56 ±0,29 0,05 3,43 

: Veličina uzorka (1825 stabala) - * Count (1825 trees) 

Stoga je istražena ovisnost efektivnoga vremena 

sječe i izradbe stabla o prsnome promjeru stabala (slika 

13A). Podaci su istraženi regresijskom analizom i izjednačeni 

parabolom iz ishodišta uz srednju korelaciju 

između varijabli (R 2 = 0,49). 

Uvećavanjem utroška efektivnoga vremena sječe i 

izradbe svakoga pojedinoga stabla s prosječnim utrošcima 

vremena vožnje harvestera (0,03 min/stablu), 

praznoga hoda hidraulične dizalice (0,11 min/stablu) i 

čišćenja grmlja (0,15 min/stablu) izračunan je utrošak 

efektivnoga vremena po stablu. 

Iz općih je vremena izbacivanjem neopravdanih 

prekida određeno u apsolutnom iznosu dodatno vrijeme 

(474,45 minuta). Dodatno se vrijeme računa prema 

efektivnom vremenu te se istome dodaje u apsolutnom 

iznosu, u obliku postotka ili faktora dodatnoga vremena. 

U ovom istraživanju dodatno je vrijeme iznosilo 

30,9 % efektivnog vremena rada. 

Efektivno vrijeme stabla uvećano je za utvrđeno 

dodatno vrijeme (30,9 % efektivnog vremena rada) te 

je na taj način izračunano ukupno vrijeme po stablu odnosno 

norma vremena po stablu. Podaci su istraženi re- 

240

A. P. B. Krpan. I. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJ1NAMA ... Šumarski list br. 5-6. CXXVII1 (2004). 233-244 

Slika 13. Ovisnost utroška vremena o prsnom promjeru stabla - Fig. 13 Dependance of time consumptions vs. BHD 

Slika 14. Sječa i izradba vrbovih stabala —Fig. 14 Felling and processing of willow trees 

Slika 15. Ovisnost norme vremena i proizvodnosti o prsnom promjeru posječenih stabala 

Fig. 15 Standard time and productivity ofTimberjack 1270B vs. BHD of felled trees 

241

A. P. B. Krpan. T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJ1NAMA . Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 233-244 

gresijskom analizom i izjednačeni jednadžbom parabole 

iz ishodišta (slika 13B). 

Stavljajući u odnos utrošak ukupnog vremena rada 

harvestera po stablu (slika 13B) s izrađenim obujmom 

krupnoga drva svakog pojedinog stabla izračunate su 

vrijednosti norme vremena po jedinici obujma drva, 

odnosno proizvodnost harvestera za svako pojedino 

stablo u rasponu prsnih promjera od 7 cm do 43 cm 

(slika 15). Podaci su istraženi regresijskom analizom i 

izjednačeni eksponencijalnom krivuljom uz vrlo jaku 

korelaciju, pri čemu je utvrđeno da se 84 % varijabilnosti 

proizvodnosti i norme vremena pojašnjava utjecajem 

prsnog promjera posječenoga stabla. Oblikovanjem 

norme vremena po stablu otvorenje put utvrđivanju 

moguće proizvodnosti harvestera po stablu i jedinici 

obujma, koja vrijedi za prihvaćeno dodatno vrijeme. 

Mogući učinak harvestera kreće se u rasponu od 

3,8 m 3 /h kod stabala prsnoga promjera od 10 cm do 

68,1 mVh kod stabala prsnog promjera 40 cm. Iz navedenih 

je ovisnosti vidljiv snažan uticaj prsnog promjera 

posječenih stabala na proizvodnost i normu vremena 

sječe i izradbe drva harvesterom, koji je u literaturi 

prepoznatljiv kao Speidlov zakon obujma komada 

(Staff iWiksten 1984,Grammel 1988). 

5.4 Izvršenje proizvodnje i usporedba sortimentne strukture drva 

izrađenoga motornom pilom i harvesterom 

Realisation of production and comparison of assortment structure 

between timber processed with chainsaw or harvester 

Ostvarena proizvodnja u odjelu 49d od 2217 m 3 

nadmašila je plan proizvodnje za 53 %. Ova razlika 

posljedica je varijabilnosti obujma stabala između 

velikoga broja zasađenih klonova vrbe, odnosno 

mogućega pogrešnoga odabira tarifnoga niza pri kubiranju 

vrbovih stabala. 

Na temelju podataka izvršenja proizvodnje glede 

načina izvođenja sječe i izradbe drva, izračunana je 

struktura sortimenata izrađenih ručno-strojnim radom 

motornom pilom odnosno strojnim radom harvesterom. 

Kod drva izrađenoga harvesterom utvrđeno je 

značajno veći udio obje klase kakvoće pilanskih trupaca, 

u odnosu na obujam drva izrađenog motornom 

pilom. 

Ovaj podatak još više začuđuje iz razloga, što mjerni 

sustav harvestera nema mogućnosti prepoznavanja 

grešaka obloga drva propisanih normama za oblo drvo, 

već ima isključivo mogućnost mjerenja dimenzija 

oblovine. 

Slika 16. Izvršenje proizvodnje i usporedba sortimentne strukture drva izrađenoga motornom pilom i harvesterom 

Fig. 16 Realisation of production and comparison of assortment structure between timber processed with chainsaw or harvester 

242

A. P. 13. Krpan. T. Porsinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1II (2004), 233-244 

Pri strojnoj su se sječi vrbove kulture harvesterom 

iskristalizirali dominantni čimbenici djelotvornosti. 

Pozitivan učin imaju način rada (čista sječa), povećana 

sječna gustoća i veće dimenzije stabala. Krošnjatost, 

otklon od automatskog krojenja, nedovoljna obučenost 

jednoga od operatera i čišćenje grmlja u konkretnom 

slučaju bili su otežavajući čimbenici. Istraživanja su 

potvrdila poznate zakonitosti koje se pojavljuju pri primjeni 

strojne sječe stabala. 

Pri sječi bjelogoričnih stabala na učinak djeluje 

krošnjatost ili bolje rečeno debele grane u krošnji, koje 

se, noževima u sječnoj glavi prilagođenoj kresanju tanjih 

grana, ne mogu okresati. Potvrđena je jaka ovisnost 

učinkovitosti o prsnom promjeru odnosno obujmu 

6. ZAKLJUČAK - Conclusion 

stabala. Utrošak je vremena po stablu upravo proporcionalan 

prsnom promjeru, odnosno obujmu stabla. 

Međutim, porast utroška vremena za stablo određenoga 

prsnoga promjera ne slijedi jednakomjerno porast 

obujma stabla, koji je znatno izraženiji. Navedeni odnos 

pojašnjava utjecaj obujma stabla na utrošak vremena 

po jedinici obujma drva. 

Harvester je za vrijeme rada ostvario prosječni učinak 

od 17,5 m 3 /h. Uz dodatno vrijeme od 30,9 % efektivnoga 

vremena moguć je učinak od 27,5 m 3 /h. 

Prema učinkovitosti strojne čiste sječe u kulturama 

vrbe vidljiva je opravdanost primjene harvestera u takvim 

i sličnim bjelogoričnim umjetno podignutim ili 

prirodnim sastojinama. 

7. LITERATURA References 

Andersson, B., 1994: Cut-to-lenght and tree-lenght 

harvesting systems in central Alberta: a comparison. 

For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe- 

Claire, Que. Tech. Rep. TR-108. 1-32. 

Anon., 1994: Osnova gospodarenja G. J. "Svibovica" 

za razdoblje (1995-2004). 

Anon., 2001: Knjižica doznake - odsjek 49d, G. J. 

"Svibovica", Šumarija Kloštar Podravski. 

Anon., 2001: Plan sječa za 2002 godinu G. J. "Svibovica", 

Šumarija Kloštar Podravski. 

Barnes, R., M., 1964: Studij pokreta i vremena. Zagreb, 

Panorama, 1—164. 

Bulley, B., 1999: Effect of tree size and stand density 

on harvester and forwarder productivity in commercial 

thinning. For. Eng. Res. Inst. Can. 

(FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN- 

292. 1-8. 

Gramme 1, R., 1988: Holzernte und Holztransport. 

Verlag Paul Parey, Hamburg- Berlin, 1-242. 

Kachigan, S. K, 1991: Multivariate statistical analysis 

- A conceptual introduction. Radius Press, 

New York, 1-303. 

Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2001: Harvester 

Timberjack 1070 u Hrvatskoj. (Harvester Timberjack 

1070 in Croatia). Šumarski list 125 

(11-12): 619-624. 

Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2002A: Proizvodnost 

harvestera Timberjack 1070 pri proredi kulture 

običnoga bora (Productivity of Timberjack 

1070 Harvester in Scotch Pine Thinning). Šumarski 

list 126 (11-12): 551-561. 

Krpan, A. P. B., T Porsinsky, 2002B: Djelotvornost 

strojne sječe i izradbe u sastojinama mekih i 

tvrdih listača. Znanstvena studija, Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, 1—40. 

Krpan, A. P. B.,T. Porsinsky, 2004: Djelotvornost 

strojne sječe i izrade u sastojinama tvrdih i mekih 

listača - 1. dio: Promišljanje struke o strojnoj 

sječi i izradbi drva (Efficiency of Mechanical 

Felling and Processing in Soft and Hardwood 

broadleaved stands - Part 1: Attitudes of 

Forest Professionals towards Mechanical Felling 

and Processing). Šumarski list 128 (3-4): 

127-136. 

Meek, P., 1993: An evaluation of four methods for 

procesessing timber at the stump. For. Eng. Res. 

Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. 

NoteTN-208. 1-8. 

Meek, P., 2000: Effect of the commercial thinning 

prescription on the performance of single-grip 

harvesters. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), 

Pointe-Claire, Que. Advantage Vol.1 No. 42, 

1-2. 

Kump, M. i suradnici, 1970: Poljski pokusi (Metodika 

postavljanja i statistička obrada). Centar za 

primjenu nauka u poljoprivredi SR Hrvatske, 

Zagreb, 1-86. 

KWF, 1997: Prufbericht - Kranvollernter Timberjack 

1270B mit Vollernteaggregat 755B. FPA- 

Verzeichnis-Nr. 1.04.26., GroB-Umstadt., 

Deutschland, 1-2. 

Pel tola, A., K. Papunen, 2001: The mechanisation 

of thinning in the Nordic countries. Proceedings 

of International conference "Thinnings: A 

valuable forest management tool", September 

9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & 

Natural Resources Canada & Canadian Forest 

Service, CD. 

243

A. P. B. Krpan, T. PorSinsky: DJELOTVORNOST STROJNE SJEČE I IZRADE U SASTOJINAMA Šumarski list br. 5 6. CXXV1M (2004), 233-244 

Pulkki, R., 2001: Cut-to-length, tree-length or full Staff, K. A. G., N. A. Wiksten, 1984: Tree harvesttree 

harvesting, http://flash.lakeheadu.ca/ ~re- ing Techniques. Martinus Nijhoff/DR W. Junk 

pulkki/ctlft.html Publishers, Dodrechts/Boston/Lancaster, pp. 371. 

Richardson, R., I. Makkonen, 1994: The perfor- Tufts, R. A., 1997: Productivity and cost of the Ponsmance 

of cut-to-length systems in eastern Cana- se 15-series, cut-to-lenght harvesting system in 

da. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe- southern pine plantations. Forest Products Jour- 

Claire, Que. Tech. Rep. TR-109. 1-16. nal 47 (10): 39^46. 

Serdar, V., I. Šošić, 1981: Uvod u statistiku. Školska 

knjiga Zagreb, 1-452. 

SUMMARY: This paper shows the results of research of machine felling 

and processing carried out by Timberjack 1270B Harvester in a 23-year old 

willow culture. The volume of the mean felling tree was 0.5 m 3 , and diameter 

at breast height 25 cm. The felling density was 633 trees/ha. Thick undergrowth 

layer is made of bird cherry, black elder, common dogwood and glossy 

buckthorn. The harvester s operation was monitored for 6 working days 

(54.11 h), and during that time 1825 trees were felled and 949.1 m 3 of roundwood 

was processed. 

The mean diameter of technical roundwood is 29 cm, the length is 4.5 m 

and the volume 0.30 m . The mean diameter of pulpwood is 17 cm, the mean 

length is 4 m and the mean volume 0.11 m 3 . The computer system Timberjack 

3000 was calibrated before the operation started. The preset minimum sizes 

were entered (diameter at the thinner end with bark and length) of first class 

saw logs (27 cm, 2.5 m), second class saw logs (22 cm, 2.5 m) and pulpwood 

(7 cm, 4 m). The results confirmed that the dimensions of the processed assortments 

do not vary from the preset values. 

Delay times of 52.7 % and effective time of 47.3 % of the total recorded 

time were established by time study. With such a time ratio, the harvester 

achieved an efficiency of 17.5 m 3 /h or 34 trees/h, consuming a total of 3.42 

min/m 3 . The average consumption of effective time is 1.62 min/m 3 . Felling 

and processing account for 66.1 %, hydraulic crane idling for 17.8%, undergrowth 

cleaning for 12.8 %, and harvester moving at the felling site for 3.3% 

of effective time. Allowance time was 30.9 %> of effective time. 

The values of standard time and harvester productivity have been investigated 

by regression analysis and fitted by exponential curve with a very 

strong correlation. In doing so, it has been established that 84 %> of productivity 

and standard time variability can be explained by the influence of the trees 

diameter at breast height. 

Key words: machine felling, Timberjack 127 0B, clear cut of willowculture, 

efficiency 

244

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 

UDK 630* 375 

Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004). 245-254 

DJELOTVORNOST TRAKTORA STEYR 8090 I 9078 U OPLODNIM 

SJEČAMA SASTOJINA POŽEŠKOG GORJA 

EFFICIENCY OF TRACTORS 8090 AND 9078 IN SHELTERWOOD 

FELLINGS OF STANDS IN POŽEGA MOUNTAINS 

Željko ZEČIĆ, Ante P. B. KRPAN, Tomislav PORSINSKY, Marijan ŠUŠNJAR* 

SAŽETAK: U radu su prikazani rezultati istraživanja nekih eksploatacijskih 

značajki traktora Steyr 8090 (53 kW) s jednobubanjskim daljinski 

upravljanim farmer vitlom Tajfun EGV60A, te traktora Steyr 9078 (55 kW) s 

dvobubanjskim prototipnim farmer vitlom Tajfun 2 x 60 kN, pri privlačenju 

drva u brdskim bjelogoričnim sastojinama. Starost sastojine s pripremnim sijekomje 

91 godinu, a sastojine s dovršnim sijekom 100 godina. Nagib terena 

je na oba radilišta do 80 %, privlačenje tereta je nizbrdo, a privitlavanje pretežito 

uzbrdo. Duljina sortimenataje 2,0 do 6,5 m. Srednji obujam privučenog 

drva je od 0,28 m 3 do 0,36 m\ Traktor Steyr 8090 ostvario je prosječni učinak 

9,64 m i /dan u pripremnom sijeku, odnosno 11,32 m 3 /dan u dovršnom sijeku. 

Prosječne udaljenosti privlačenja su 529 m (A), odnosno 240 m (B), a srednja 

udaljenost privitlavanj a 54 m (A) i 29 m (B). U pripremnom sijeku traktor 

Steyr 9078 ostvario je učinak od 9,88 m 3 /dan, a u dovršnom 13,75 m 3 /dan. 

Prosječna udaljenost privlačenja u pripremnom sijeku iznosila je 649 m (C), 

a u dovršnom 313 m (D). Prosječne udaljenosti privitlavanj a su 48 m (C), odnosno 

49 m (D). 

Ključne 

r ij eči: oplodne sječe, farmer vitla, traktori Steyr, proizvodnost 

Po završetku domovinskog rata u Hrvatskoj je kupljen 

veći broj traktora Steyr sa sitnilicama za potrebe 

uzgojnih radova u nizinskom i brdskom dijelu Hrvatske. 

Osnovni je zadatak tih traktora čišćenje uzgojnih 

stazica (šljukara) u smislu mchnizirane njege pomlatka 

i mladika. Tijekom dvogodišnje primjene traktora, samo 

u ljetnom razdoblju, došlo se do zaključka da su 

traktori nedovoljno iskorišteni. Iznikla je ideja o primjeni 

traktora i za poslove u eksploataciji šuma. Osnovna je 

ideja bila da se uvedu farmer vitla, koja se poput svakog 

poljoprivrednog priključka brzo montiraju i demontiraju. 

Folkema (1986) je mišljenja da su prednosti farmer 

vitla u: ekonomičnom radu za one koji već imaju 

traktor, manjim nabavnim troškovima, mogućnosti rada 

na teškim terenima te smanjenju gubitka proizvodne 

Dr. se. Željko Zečić, prof. dr. se. Ante P. B. Krpan, 

mr. se. Tomislav Porsinsky, mr. se. Marijan Šušnjar 

Šumarski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za iskorištavanje 

šuma, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb 

1. PROBLEMATIKA - Scope 

površine zbog većeg razmaka vlaka. Sever (1993) navodi 

kako maksimalni teret koji se privlači vitlom priključenim 

na poljoprivredni traktor u idealnim terenskim 

uvjetima iznosi 1 m 3 na 26 kW snage traktora. 

Cilj ovoga rada je istraživanje nekih eksploatacijskih 

značajki traktora Steyr 8090 (53 kW) s jednobubanjskim 

velikoserijskim farmer vitlom Tajfun 

EGV 60 Ate traktora Steyr 9078 (55 kW) s dvobubanjskim 

prototipnim farmer vitlom Tajfun 2 x 60 kN pri 

privlačenju drva u brdskim bjelogoričnim sastojinama. 

Utvrdit će se struktura ukupno utrošenih vremena, 

stuktura općih vremena, brzine kretanja traktora, brzine 

izvlačenja užeta i privitlavanj a, norme vremena i norme 

dnevnih učinaka za određene udaljenosti privlačenja. 

Terenska istraživanja provedena su u brdskom području 

Uprave šuma Požega, šumarije Požega, g. j. Istočni 

Psunj, odjel 30 b u pripremnom sijeku i g. j. Sjeverna 

Babja Gora, odjel 45 a u dovršnom sijeku. Vre- 

245

Z. Zečić. A. P. B. Krpan, T. Porsinsky, M. Šušnjar: DJELOTVORNOST TRAKTORA STHVR 8090 I 9078 ... Šumarski list br. 5 -6, CXXV1II (2004), 245-254 

Slika 1. Traktor Steyr 8090 s vitlom Tajfun EGV 60 A 

Figure I Steyr 8090 tractor with Tajfun EGV60 A winch 

mcnski uvjeti bili su promjenjivi. Tijekom noći često 

je padala kratkotrajna kiša. Starost sastojine pripremnog 

sijekaje 91 godinu, a sastojine s dovršnim sijekom 

100 godina. Nagib terena je na oba radilišta do 80 %. 

Tlo je na vlakama bilo tijekom privlačenja u mladoj 

sječini vlažno, a u starijoj blatno. 

. Traktori Steyr 8090 i Steyr 9078 privlačili su drvo 

usporedno iz pripremnog i dovršnog sijeka. Privlačenje 

tereta je nizbrdo, a privitlavanje se odvijalo pretežito 

uzbrdo. Traktori su se kretali po traktorskim putevima 

i vlakama ne ulazeći u sastojinu. Tehničko drvo 

izrađeno je sortimentnom metodom, a prostorno drvo 

izrađeno je u sastojini kao višemetarsko. Udio tehničke 

oblovine kod traktora Steyr sjednobubanjskim vitlom 

iznosi 43,0 % u pripremnom sijeku, a 60,0 % u 

Slika 2. Traktor Steyr 9078 s vitlom Tajfun EGV 2 x 60 kN 

Figure 2 Steyr 9078 tractor with Tajfun EGV2 x 60 kN winch 

dovršnom sijeku. Kod drugog traktora postotni udio je 

jednak. Tijekom terenskih istraživanja primjenjena je 

povratna metoda kronometrije. Svaki traktor imao je 

svog snimatelja. Uz primjenu matematičke statistike 

izvršena je detaljna obrada podataka. 

2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 

U prikazu rezultata istraživanja objekte smo označili 

velikim slovima od A do D. Slovom A označen je objekat 

u g. j. Istočni Psunj, odjel 30 b, pripremni sijek, traktor 

Steyr 8090 s jednobubanjskim vitlom Tajfun EGV 

60 A. Slovo B označava objekat u g. j. Sjeverna Babja 

Gora, odjel 45 d, dovršni sijek, traktor Steyr 8090 sjednobubanjskim 

vitlom Tajfun EGV 60 A. Slovo C označava 

objekat u g. j. Istočni Psunj, odjel 30 b, pripremni 

sijek, traktor Steyr 9078 s dvobubanjskim prototipnim 

vitlom Tajfun 2 x 60 kN. Slovo D označava objekat u 

g. j. Sjeverna Babja Gora, odjel 45 d, dovršni sijek, traktor 

Steyr 9078 s dvobubanjskim prototipnim vitlom 

Tajfun 2 x 60 kN. U rezltatima istraživanja posebno su 

prikazani podaci o privučenom drvnom obujmu. Sadržaj 

obujma tovara traktoristi su sami bilježili, budući da 

poslovođa nije bio stalno prisutan na radilištu. U tablici 

1 prikazani su razultati privučenog drvnoga obujama za 

oba traktora i po objektima istraživanja. 

Traktor Steyr 8090 je na objektima A i B privukao 

96,41 m 3 , odnosno 113,22 m 3 drva. Ukupno je na oba 

Results of investigation 

objekta privukao po 340 komada u 62, odnosno 64 turnusa. 

Prosječni obujam tovara je na objektu A 1,56 m 3 , 

a na objektu B 1,77 m 3 i veći je 11,9 %. Prosječni broj 

komada u tovaru je 5,5 i 5,3 komada. Duljina je izrađenih 

sortimenata od 2,0 do 6,5 m i 2,0 do 6,6 m. 

Srednji obujam privučenog komada drva je 0,28 m 3 

(A) i 0,36 m 3 (B) i veći je 22,2 %, a srednji promjer 

28,8 cm i 31,8 cm. Steyer 9078 je na objektima C i D 

privukao ukupno 108,70 m 3 , odnosno 109,98 m 3 . Broj 

komada privučenog drva je 362 (C) i 305 (D) u 55, 

odnosno 54 turnusa. Prosječni obujam tovara je 

1,98 m 3 na objektu C, a na objektu D 2,04 m 3 te je veći 

za 0,06 m 3 ili 2,9 %. Prosječno je u tovaru privlačio 6,6 

komada, odnosno 5,7 komada. Duljina privučanih 

komada kreće se od 2 m do 6 m na oba objekta, a srednja 

duljina iznosi 4,8 m i 4,1 m. Srednji obujam privučenog 

komada drva iznosi 0,30 m 3 (C) i 0,36 m 3 , stoje 

16,7 % više. Srednji promjer privučenih drvnih sortimenata 

je 28,5 cm, odnosno 33,6 cm. 

246

Ž. Zečić, A. P. B. Krpan, T. PorSinsky, M. Šušnjar: DJELOTVORNOST TRAKTORA STEYR 8090 I 9078 ... Šumarski list br. 5-6, CXXVI11 (2004). 245-254 

Na slici 3 prikazano je efektivno vrijeme traktora 

po objektima. Prema ukupno snimljenom vremenu 

efektivno vrijeme kreće se od 63,67 % (B) do 76,71 % 

(C), a opća vremena 36,33 % (B) do 23,29 % (C). U 

strukturi ukupno utrošenog efektivnog vremena za rad 

na sječini otpada 35,82 % (C) do 48,45 % (B). Zatim 

slijedi utrošak efektivnoga vremena na pomoćnom sto- 

Slika 3. Ostvareno efektivno vrijeme traktora u pripremnom sijeku 

(A) i (C) te u dovršnom sijeku (B) i (D) 

Figure 3 Realized the effective time of tractors on preparatory cut 

(A) and (C) and final cut (B) and (D) 

varištu koji se kreće od 18,52 % (C) do 27,89 % (B). 

Ostvareno efektivno vrijeme se po jedinici privučenoga 

drvnoga obujma kreće od 18,34 min/m 3 (B) do 

28,04 min/m 3 (A). Ukupno je najmanje utrošeno vrijeme 

po jedinici 25,97 min/m 3 na objektu D, a najveće 

na objektu A i iznosi 37,17 min/m 3 . Traktor Steyr 8090 

s jednobubanjskim daljinski upravljanim vitlom ostvario 

je prosječni učinak 9,64 m 3 /dan u pripremnom 

sijeku, odnosno 11,32 mVdan u dovršnom sijeku. 

Prosječne udaljenosti privlačenja su 529 m (A), odnosno 

240 m (B), a srednja udaljenost privitlavanja 54 m 

(A) i 29 m (B). U pripremnom sijeku traktor Steyr 

9078 s dvobubanjskim vitlom ostvario je učinak od 

9,88 m 3 /dan, a u dovršnom 13,75 nrVdan. Prosječna 

udaljenost privlačenja u pripremnom sijeku iznosila je 

649 m (C), a u dovršnom 313 m (D). Prosječne udaljenosti 

privitlavanja su 48 m (C), odnosno 49 m (D). 

U tablici 2 prikazana je struktura vremena turnusa 

za objekte A - D. Prosječna je udaljenost vožnji traktora 

400 m. Ukupno vrijeme turnusa traktora kreće se od 

45,47 minuta (B) do 50,11 minuta (C). Dodatno vrijeme 

je prosječno izračunano za sva radilišta i iznosi 

23,92 % efektivnoga vremena. Efektivno vrijeme 

nalazi se u rasponu od 36,69 minuta (B) do 40,44 

minute na objektu C. U strukturi efektivnog vremena 

turnusa za rad na sječini otpada najviše vremena i to od 

41,86 % do 50,57 %. Za rad na pomoćnom stovarištu 

troši se od 20,60 % (A) do 23,98 % (B) efektivnog vremena 

turnusa. Varijabilna vremena zastupljena su s 

najmanjim postotnim udjelom. Tako na vožnju optere- 

247

Ž. Zečić, A. P. B. Krpan, T. PorSinsky. M. Šušnjar: DJELOTVORNOST TRAKTORA STEYR 8090 I 9078 Šumarski list hr. 5-6, CXXVIIJ (2004). 245-254 

248

Ž. Zečić, A. P. 13. Krpan. T. PorSinsky, M. Šušnjar: DJELOTVORNOST TRAKTORA STEYR 8090 I 9078 Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 245-254 

ćenog traktora otpada od 14,63 % (A) do 19,07 % (C) 

efektivnog vremena. Vožnja neopterećenog traktora se 

kreće od 14,20 % (A) do 18,91 % (D) efektivnog vremena. 

Neopterećeni traktori kretali su se uzbrdo, a opterećeni 

nizbrdo. Norma vremena u pripremnom sijeku 

iznosi 25,31 min/m 3 (C) s dvobubanjskim vitlom i 

31,21 min/m 1 (A) s jednobubanjskim vitlom. U dovršnom 

sjeku norma vremena je 23,93 min/m 3 na objektu 

D s dvobubanjskim vitlom i 25,69 min/m 3 na objektu B 

s jednobubanjskim vitlom. Dnevni učinak traktora s 

jednobubanjskim vitlom kreće se od 15,38 m 3 /dan (A) 

u pripremnom sjeku do 18,69 mVdan u dovršnom sjeku. 

Dok je dnevni učinak traktora s dvobubanjskim vitlom 

18,97 m/Vdan u pripremnom sjeku, a 20,06 m 3 /dan 

u dovršnom sijeku. 

Na slici 4 prikazani su postotni udjeli vremena utovara 

i istovara u efektivnom vremenu traktora. U pripremnom 

sijeku kod Steyr-a 8090 s jednobubanjskim 

vitlom efektivno vrijeme utovara iznosi 45,57 %, a vijeme 

istovara 19,06 %. U dovršnom sijeku isti je traktor 

na utovar trošio 48,45 %, a na istovar 27,89 %. 

Traktor Sreyr s dvobubanjskim vitlom u pripremnom 

je sijeku utrošio 35,82 % na utovar te 18,52 % na istovar. 

U dovršnom je sijeku isti traktor na utovar utrošio 

Slika 4. Udio vremena utovara i istovara u efektivnom vremenu rada traktora i vitla 

Figure 4 Share of time of loading and unloading in effective time of tractor and winch operations winch work 

Slika 5. Prosječne brzine punih i praznih traktora Steyr 8090 i Steyr 9078 po traktorskom putu 

Figure 5 Average speeds of loaded and unloaded tractors Steyr 8090 and Steyr 9078 at skidding road 

249

Ž. Zečić, A. P. B. Krpan. T. Porsinsky, M. Šušnjar: DJELOTVORNOST TRAKTORA STEYR 8090 I 9078 ... Šumarski list br. 5-6. CXXVII1 (2004). 245-254 

45,63 %, a na istovar 24,04 %. Efektivna se vremena 

utovara i istovara u oba slučaja odnose kao 1 : 0,52. 

Vrijeme vožnje neopterećenog i opterećenog traktora 

je na svim objektima izjednačeno jednadžbom 

pravca (y = a + bx). Za vožnju neopterećenog traktora 

po traktorskom putu i sječini koeficijent korelacije kreće 

se u rasponu od 0,6122 na objektu C do 0,9243 na 

objektu B, a za vožnju opterećenog traktora koeficijent 

korelacije je 0,4179 (C) do 0,8557 (D). 

Prosječne brzine vožnje oba traktora po traktorskim 

vlakama su ujednačene. Neopterećeni Steyr 8090 

postiže prosječnu brzinu od 4,31 km/h (A), odnosno 

3,99 km/h (B), a opterećeni od 4,17 km/h (A), odnosno 

3,88 km/h. Prosječne brzine opterećenih traktora Steyr 

9078 su 3,88 km/h do 4,40 km/h (slika 5). U nizinskim 

proredama neopterećeni Steyr 9078 na vlaci i sječini 

postiže brzinu od 6,52 km/h, a opterećeni 4,93 km/h 

(Krpan &Poršinsky 1996). 

Regresijskom analizom utrošenih vremena izvlačenja 

užeta i privitlavanja za udaljenosti od 5 m do 100 m 

te na temelju koeficijenta korelacije i jednadžbi pravca 

(y = a + bx) izračunane su navedene brzine. Za izvlačenje 

užeta koeficijent korelacije nalazi se u rasponu od 

0,5400 na objektu A do 0,8115 na objektu D. Za privitlavanje 

se koeficijent korelacije kreće od 0,7680 (D) 

do 0,8405 (B). Na slici 6 grafički su prikazane brzine 

izvlačenja užeta. Na objektu A se kod jednobubanjskog 

vitla brzina izvlačenja užeta kreće od 0,52 km/h za 5 m 

do 1,70 km/h pri udaljenosti od 60 m. 

Na objektu B isto vitlo postiže za iste udaljenosti 

brzinu izvlačenja od 0,63 km/h do 0,77 km/h. Razlog 

tomu je što se uže izvlačilo pretežito horizontalno, uz 

mnogobrojne površinske prepreke (neizrađene krošnje 

i visok pomladak). Prosječna brzina izvlačenja užeta je 

kod jednobubanjskog vitla 1,33 km/h u pripremnom 

sijeku, a 0,74 km/h u do vršnom sijeku. Kod dvobubanjskog 

vitla prosječna je brzina izvlačenja užeta 

1,83 km/h u pripremnom sijeku, a 1,46 km/h u dovršnom 

sijeku. U pripremnom sijeku izvlačenje užeta 

odvijalo se na nagibu od 30-70 %. Guglhor & 

Plcttenberg (1976) navode da na privtlavanje otpada 

40 % efektivnog vremena traktora, zbog čega je za 

privitlavanje potrebno koristiti traktor manje snage. 

Prosječna brzina privitlavanja tovara kod oba vitla 

u sva četiri slučaja je u rasponu od 1,16 km/h (A) do 

najviše 1,57 km/h (D). Pri tomu je evidentan utjecaj 

nagiba terena i snage vitla. Privitlavanje se pri istim 

udaljenostima nalazi u rasponu od 0,72 km/h do 

1,30 km/h. Brzina privitlavanja se neznatno razlikuje 

od objekta A, a kreće se od 0,85 km/h do 1,30 km/h. 

Norme vremena, dnevni učinci te faktor opadanja 

učinka za objekt A odnose se na udaljenosti od 400 m 

do 750 m. Na objektu B i D udaljenost vožnje traktora 

je u rasponu od 200 m do 500 m. Na objektu C udaljenost 

vožnje je od 400 m do 1000 m. Norma se vremena 

traktora Steyr 8090 s jednobubanjskim vitlom u pripremnom 

sijeku na objektu A kreće od 31,39 min/m 3 

do 39,27 min/ m 3 , a na objektu B u dovršnom sijeku 

kreće se od 21,53 min/m 3 do 27,86 min/m 3 . 

Pri istoj udaljenosti od 400 m vožnje traktora norma 

vremena na objektu A veća je za 5,64 min/m 3 , odnosno 

17,97 % u odnosu na normu vremena na objektu B. 

Norma vremena traktora Steyr 9078 s dvobubanjskim 

vitlom u pripremnom sijeku na objektu C kreće se od 

25,09 min/m 3 do 30,53 min/m 3 . U dovršnom sijeku je 

za isti traktor norma vremena u rasponu od 19,85 

min/m 3 do 25,94 min/m 3 . Pri udaljenosti vožnje trakto- 

250

Ž. Zečić, A. P. B. Krpan, T. Porsinsky, M. Šušnjar: DJELOTVORNOST TRAKTORA STEYR 8090 I 9078 Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 245-254 

ra od 400 m, norma vremena na objektu C je u odnosu 

na najmanju normu vremena (objekat D) veća za 1,18 

min/m 3 , odnosno 4,70 %, na objektu B za 1,84 min/m 3 , 

odnosno 7,15 % i na objektu A za 7,48 min/m 3 , odnosno 

23,83 %. Dnevni je učinak na objektu A u rasponu 

od 15,29 nrVdan do 12,22 mVdan. Za objekt 

B dnevni je učinak u rasponu od 22,29 mVdan do 17,23 

mVdan. Kod traktora Steyr s dvobubanjskim vitlom 

dnevni učinak je na objektu C 19,13 m 3 /dan do 15,72 

m 3 /dan, a na objektu D 24,18 m 3 /dan do 18,50 mVdan. 

Kod 400 m udaljenosti privlačenja dnevni učinak traktora 

Steyr 8090 s jednobubanjskim vitlom (A) manji je 

za 4,78 nrVdan, odnosno 23,82 % u odnosu na objekt 

D. Na objektu B ta je razlika 1,43 m 3 /dan, odnosno 

7,13 %. Na objektu C je dnevni učinak manji 0,94 

nrVdan, odnosno 4,68 % u odnosu na objekat D. Faktor 

opadanja učinka je na objektima B i D pri odaljenosti 

od 500 m 0,77, na objektu A pri udaljenosti od 750 m 

0,80, a na objektu C za udaljenost privlačenja od 1000 

m faktor opadanja učinka je 0,82. 

Na slici 8 prikazane su grafički norme vremena po 

objektima istraživanja. Prema položaju krivulja moguće 

je zaključiti kako sve četiri krivulje imaju gotovo 

isti trend. Značajna razlika je između krivulje objekta 

A u odnosu na preostala tri objekta. 

Na slici 9 grafički su prikazani dnevni učinci traktora 

Steyr 8090 i Steyr 9078 po objektima istraživanja. 

Vidljiv je sličan trend krivulja na objektima B, C i D, 

dok je na objektu A učinak znatno niži. U tablici 3 su 

251

Ž. Zečić, A. P. B. Krpan, T. PorSinsky, M. Šušnjar: DJELOTVORNOST TRAKTORA STF.YR 8090 I 9078 Šumarski list hr. 5 -6. CXXVIII (2004), 245-254 

usporedno prikazani neki podaci za istraživane traktore. 

Čimbenici radilišta kao što su; vrsta sijeka, stanje 

tla, nagib terena, prosječni obujam tovara, brzine kretanja, 

utrošak fiksnih i varijabilanih vremena, omogućuju 

međusobnu usporedbu traktora. 

Prema oblikovanim vrijednostima, normi vremena 

i učinku po satu, može se zaključiti kako su povoljniji 

traktori s dvobubanjskim vitlima. Ako se na temelju 

službenih kalkulacija JP "Hrvatske šume p.o. Zagreb 

izračunaju troškovi prema obliku organizacije rada 

(traktor + traktorist + kopčaš za objekte C i D, traktor + 

traktorist za objekte A i B) tada vidimo da su nam izravni 

troškovi po jedninici proizvoda manji kod traktora 

s jednobubanjskim vitlom u odnosu na traktor s dvobubanjskim 

vitlom. 

252

Ž. Zečić, A. P. B. Krpan, T. Porsinsky. M. Šušnjar: DJELOTVORNOST TRAKTORA STEYR 8090 1 9078 ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 245-254 

U Hrvatskoj su nove prilike, uzrokovane nuždom 

ekonomičnijeg poslovanja, pridonijele razmišljanju o 

uvođenju farmer vitala s ciljem povećanja godišnje zaposlenosti 

adaptiranih poljoprivrednih traktora. Terenska 

istraživanja provedena su u brdskom području 

Uprave šuma Požega, šumarije Požega, g. j. Istočni 

Psunj, odjel 30 b (objekti A i C) u pripremnom sijeku i 

g. j. Sjeverna Babja Gora, odjel 45 a (objekti B i D) u 

dovršnom sijeku. 

Prosječni obujam tovara je na objektu A 1,56 m 3 , a 

na objektu B 1,77 m 3 i veći je 11,9 %. Srednji obujam 

privučenog komada drva je 0,28 m 3 (A) i 0,36 m 3 (B) 

ili je veći 22,2 %. Prosječni je obujam tovara 1,98 m 3 

na objektu C, a na objektu D 2,04 m 3 te je veći za 

0,06 m 3 ili 2,9 %. Srednji obujam privučenog komada 

drva iznosi 0,30 m 3 (C) i 0,36 m 3 , stoje 16,7 % više. 

Prema ukupno snimljenom vremenu, efektivno vrijeme 

se kreće od 63,67 % (B) do 76,71 % (C), a opća 

vremena 36,33 % (B) do 23,29 % (C). Vrijeme utovara 

traktora kreće se od 35,8 % do 48,4 %, a vrijme istovara 

od 18,5 % do 27,9 % efektivnog vremena. 

Srednje su udaljenosti izvlačenja užeta i privitlavanja 

54 m (A) i 29 m (B) traktora Steyr 8090. Srednje 

brzine izvlačenja užeta su 1,33 km/h (A) i 0,74 km/h 

(B). Srednje udaljenosti izvlačenja užeta i privitlavanja 

traktora Steyr 9078 su 48 m (C), odnosno 49 m (D). 

Prosječne brzine privitlavanja za sve objekte su od 

1,16 km/h (A) do 1,57 km/h (D). 

3. ZAKLJUČCI - Conclusions 

Prosječne brzine punog traktora kreću se od 3,88 

km/h (B) do 4,40 km/h (C), a praznog traktora od 3,24 

km/h (D) do 4,31 km/h (A). Ukupno vrijeme turnusa 

traktora kreće se od 45,47 minuta (B) do 50,11 minuta 

(C). Dodatno vrijeme izračunano je za sva radilišta i 

iznosi 23,92 % efektivnoga vremena. Efektivno vrijeme 

nalazi se u rasponu od 36,69 minuta (B) do 40,44 

minute na objektu C. U strukturi efektivnog vremena 

turnusa za rad na sječini otpada najviše vremena i to od 

41,86 % do 50,57 %. Za rad na pomoćnom stovarištu 

troši se od 20,60 % (A) do 23,98 % (B) efektivnog vremena 

turnusa. 

Dnevni učinak na objektu A je u rasponu od 15,29 

mVdan do 12,22 mVdan. Za objekt B je od 22,29 

m 3 /dan do 17,23 m 3 /dan. Kod traktora Steyr s dvobubanjskim 

vitlom dnevni učinak je na objektu C 

19,13 mVdan do 15,72 mVdan, a na objektu D 24,18 

mVdan do 18,50 m 3 /dan. Pri privlačenju na udaljenosti 

od 400 m dnevni učinak traktora Steyr s jednobubanjskim 

vitlom (A) je manji za 4,78 nrVdan, odnosno 

23,82 % u odnosu na objekt D. Na objektu B taje razlika 

1,43 mVdan, odnosno 7,13 %. Na objektu C je dnevni 

učinak manji za 0,94 m 3 /dan, odnosno 4,68 % u odnosu 

na objekat D. Izravni trošak traktora Steyr 8090 s 

jednobubanjskim vitlom iznosi 61,03 kn/m 3 (A), odnosno 

50,06 kn/m 3 , a traktora Steyr 9078 s dvobubanjskim 

vitlom 70,27 kn/m 3 (C), odnosno 66,98 kn/m 3 . 

Boj an in, S., & A. P. B. Krpan, 1997: Mogućnost 

tzv. visokog i potpunog mehaniziranja sječe i 

izrade te mehaniziranja privlačenja drva u šumama 

Hrvatske (Moeglichkeith der Hoch- und 

Vollmechanisierung der einschlagsarbeiten und 

Mechanisierung des holzruekens in Waeldern 

Kroatiens). Šumarski list, 121 (7-8): 371-381. 

Folkema, M. P, 1986: Logging Winches for Farm 

Tractors. FERIC, Woodlot technology, Technical 

Note TN-90. P. 12. 

Guglhor, W., & M. Plettenberg, 1976: Riicken 

von Schwachholz aus Durchforstungen mit 

funkgesteuerter Farmi-Winde und Klemmbanksschlepper. 

Fotrsttechnischc Informationen, 

5/76. 

Guglhor, W., & M. Plettenberg, 1976: Izvlačenje 

tanke oblovine kod proreda pomoću Farmi 

vitala s radioupravljačem i traktora s klještima. 

(Riicken von Schwachholz aus Durchforstungen 

mit funkgeseuerter Farmi-Winde und Klemmbanksschlepper). 

Mehanizacija šumarstva 1, 

1-2, 47-50. 

4. LITERATURA - References 

Horvat, D., 1983: Jedan pristup problemu opremanja 

poljoprivrednog traktora šumskim vitlom. Zbornik 

radova Savjetovanja Mehanizacija šumarstva 

u teoriji i praksi, Opatija, 16. do 18. veljače 

1983., str. 149-166. 

Krohn, B., 1980: Nešto o sistemu "Poljoprivredni 

traktor - ugrađeno vitlo", Mehanizacija šumarstva 

5, 1-2,77-81. 

Krpan, A. P B., & T Porsinsky, 1996: Comparative 

analysis of skidder output in thinings (Poredbena 

analiza rada traktora u proredama). Zaštita 

šuma i pridobivanje drva; Knjiga 2, Šumarski 

fakultet Zagreb i Šumarski institut Jastrebarsko, 

S.227-242. 

Sever, S., 1993: Šumska vitla na poljoprivrednim 

traktorima. (Logging Winches for Farm Tractors). 

Prijevod i obrada. Mehanizacija šumarstva 

18,2,95-100. 

253

Ž. Zečić, A. P. B. Krpan. T. Porsinsky, M. Šušnjar: DJELOTVORNOST TRAKTORA STEYR 8090 I 9078 ... Šumarski list br. 5-6. CXXV1II (2004). 245-254 

SUMMARY: The paper shows research results of some exploitation features 

of the Steyr 8090 (53. kW) tractor with a one drum farmer winch Tajfun 

EGV 60 A and the Steyr 9087 (55. kW) tractor with a double drum prototype 

farmer winch Tajfun 2 x 60 kN, while skidding in mountainous hardwood 

stands. The one drum winch was remote controlled. Both tractors hauled 

wood simultaneously from a preparatory and final felling area. The stand for 

preparatory felling was 91 years old and the final felling stand was 100 years 

old. The slope on both work sites ranges from 0° to 40°, skidding was done 

downhill and winching was done uphill or mostly uphill. The tractors moved 

along skidding lines not entering the stand. The state of skidding lines during 

extraction is in younger felling areas moist and in older muddy. Technical 

wood is prepared using an cut-to-lenght method and stacked wood is prepared 

in the stand as long length. 

The average length of the assortments ranged from 2.0 to 6.5 m. The mean 

volume of extracted pieces ranged from 0.28 m 3 to 0.36 m 3 . 

The effective time of the one drum winch tractor during preparatory 

felling (A) was 75.45 % and during final felling (B) 63.67 % of the total work 

time. The same tractor used 45.57 % i. e. 48.45 % of the total time for working 

in the felling area (loading), while the time used at the auxiliary storage 

(unloading) was shorter i.e. 19.06 % for preparatory felling and 27.89 % of 

effective time for final felling. The Steyr 8090 tractor with one drum remote 

control winch realised an average output of 9.64 m 3 /day in the preparatory 

felling stand and 11.32 m 3 /day in the final felling stand. The average skidding 

distances were 529 m (A) and 240 m (B), and the average distances of winching 

were 54. m (A) and 29 m (B). 

The Steyr 9087 tractor with double drum winch achieved in the preparatory 

felling stand (C) 76.71 % and in the final felling stand (D) 73.65 % of the 

effective time. The effective times for loading and unloading in both cases was 

equal to 1 : 0.52. In the preparatory felling stand the tractor achieved a output 

of 9.88 m 3 /day and in the final felling stand 13.75 m 3 /day. The average 

skidding distances were 649 m in the preparatory felling stand (C) and 313 m 

(D) in the final felling stand. The average winching distances were 48 m (C) 

and 49 m (D). 

The average speeds of both tractors along skidding lines were similar. The 

unloaded Steyr 8090 achieves an average speed of 4.31 km/h (A), and 3.99 

km/h (B), and a loaded tractor achieves 4.17 km/h (A) and 3.88 km/h (B). The 

average speeds of the Steyr 9078 are also approximately 4 km/h. 

The average winching speed for both winches in all four cases was 

between 1.16 km/h (A) and a maximum of 1.57 km/h (D). The effect of the 

sloppiness of the terrain and the winch power was very evident. 

Key words: reproductive felling, farmer cables, Steyr tractors, productivity 

254

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 255-267 

UDK 630* 561 + 116 

ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, 

ELEKTRIČNOG OTPORA KAMBIJALNE ZONE I PODZEMNE 

VODE U SASTOJIM HRASTA LUŽNJAKA (Q. robur L.) 

DEPEDENCE OF INTRASEASONAL VARIATIONS OF TREE STEM 

DIAMETER CHANGES, ELECTRICAL RESISTANEE OF CAMBIAL ZONE 

AND GROUNDWATER IN COMMON OAK STAND (Q. robur L.) 

Ivan PILAŠ*, Nenad POTOČIĆ* 

SAŽETAK: U radu je istraživan utjecaj sezonskih oscilacija podzemne 

vode na varijacije rasta debla te varijacije električnog otpora kambijalne 

zone dvije grupe od po deset stabala hrasta lužnjaka različitog zdravstvenog 

stanja (ispod i iznad 40 % osutosti). Mjerenje podzemne vode obavljeno je na 

setu piezometara unutar sastojine postavljenom na dubinama od 0,5 m; 

1,0 m; 2,0 m; te 7,0 m. Povezanost između promatranih varijabli proučavana 

je na osnovu pojave istovjetnih cikličkih kretanja koja su ustanovljena korištenjem 

spektralne analize, brze Fourierove transformacije (FFT). Na varijacije 

rasta debla u dobrih stabala najveći utjecaj ima dinamika podzemne 

vode mjerena na piezometarskoj cijevi od dva metra dubine, koja se nalazi 

unutar zone zakorijenjivanja hrasta lužnjaka na istraživanom tlu tipa pseudoglej. 

Između podzemne vode i električnog otpora kambijalne zone povezanost 

je nešto slabije izražena, ali su oscilacije podzemne vode također izdvojene 

kao jedan od uzročnika varijacija električnog otpora. Stabla lošeg zdravstvenog 

stanja pokazala su i slabiju reakciju rasta promjera debla na trenutna povećanja 

vode u tlu, tako da kod njih povezanost s podzemnom vodom nije jasno 

izražena. Promatran je i međuodnos između varijacija sezonskog rasta 

debla kod "dobrih " i "loših " stabala, te je utvrđeno kako u prvom dijelu vegetacije 

dolazi do tjednog zaostajanja prirasta loših stabala za dobrima, dok 

se u drugom dijelu vegetacije, uslijed nedostatka vode, dinamika prirasta 

dobrih i loših stabala izjednačuje. Ovo istraživanje potvrdilo je prikladnost 

spomenutih metoda izmjere kao jedne od vrlo jeftinih alternativa praćenja 

vodnog statusa stabala hrasta lužnjaka prilikom ustanovljenja djelovanja 

suše ili učinaka hidrotehničkih zahvata na području nizinskih šuma. 

Ključne r ij eči: sezonski rast promjera debla, električni otpor kambijalne 

zone, podzemna voda, hrast lužnjak, osutost stabala 


Sve izraženiji klimatski ekstremi u posljednjih ne- šumskim staništima. Voda u tlu predstavlja jedan od 

koliko godina, ponajprije pojave izrazitih suša uvjeto- najvažnijiih čimbenika produktivnosti šumskih stanivanih 

nedostatkom oborina i previsokim temperatura- šta koji se pod navedenim novonastalim prilikama 

ma, uzrokuju stvaranje novih ekoloških odnosa na kvantitativno mijenja i to u većini slučajeva u smjeru 

smanjenja. Kvantitativne promjene vodnih odnosa u 

tlu uzrokuju smanjenu produktivnost šuma, i u kraj- 

, . . njem slučaju dovode do pojave masovnih sušenja sas- 

* Mr. se. Ivan Pilaš, mr. se. Nenad Potočić, Šumarski institut y. « i . •• »• - 

Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41,10450 Jastrebarsko 

lna sto za 

J šumsko gospodarstvo, koje tezi OCUVanjU 

255

Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELRKTRIČNOG Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 255-267 

potrajnih načela, predstavlja sve veći problem čije će 

poslijedice u budućnosti biti sve očitije. Razmjeri tih 

promjena povećani su u nizinskom dijelu Hrvatske, 

gdje se globalne prilike isprepliću s utjecajem velikog 

broja manjih i većih hidrotehničkih aktivnosti, koje su i 

dovele do poremetnje režima poplavnih i podzemnih 

voda kao dodatnih izvora vlaženja na tim staništima 

(Prpić 2000). Kompleksnu narav ugibanja šuma, 

uzevši u obzir stanište, uzročnike sušenja, opseg i jačinu 

ugibanja stabala te mjere za poboljšanje stanja za 

hrast lužnjak, iznio je Prpić (1996). Povezanost pada 

razina podzemne vode sa smanjenjem radijalnog prirasta 

hrasta lužnjaka u šumi Kalje utvrdili su Prpić i 

dr. (1994). Prema M ayeru i B ušicu (1995) smanjenje 

vitaliteta šumskog ekosustava na području Pokupskog 

bazena, kao i propadanje hrasta lužnjaka, rezultat 

je ponajprije dreniranosti tla kroz smanjenje površinskih 

tokova i snižavanja razine podzemne vode, kao i 

pogoršanja kvalitete vode, što se sve događa u kombinaciji 

s razdobljima suše (Komlenović 1996). Suša 

se smatra jednim od glavnih čimbenika odgovornih za 

pogoršanje zdravstvenog stanja hrasta lužnjaka u posljednjih 

nekoliko desetljeća (Thomas 1998). 

Radi praćenja tih promjena ustanovljenje monitoring 

podzemnih voda na velikom dijelu naših nizinskih 

šuma, a procjena zdravstvenog stanja šumskih sastojina 

provodi se unutar mreže kvadrata 16 X 16 km i 

4X4 km. Najčešće korišten pristup u interpretaciji rezultata 

dosadašnjih istraživanja ovoga tipa je u uspostavljanju 

stohastičkih odnosa između nizova podataka 

koji reprezentiraju ekološko stanje sastojina obuhvaćenih 

praćenjem, kao što su osutost krošanja, visina podzemne 

vode, godišnji radijalni prirast itd. Zbog složenosti 

šumskih ekosustava, međutim, jednostavne i jednoznačne 

interpretacije rezultata praćenja ekoloških 

čimbenika na širem području najčešće nisu moguće. 

Kompleksna narav rasta stabala odnosno sastojina, 

razlog je što za modeliranje radijalnog godišnjeg prirasta 

treba u obzir uključiti relativno velik broj ulaznih 

varijabli (I vkov 1994,Antonić i dr2002) dok sama 

voda u tlu te podzemna voda samo jednim dijelom 

objašnjavaju varijabilitet prirasta između godina. Zbog 

potrebe kvalitetnijeg utvrđivanja i praćenja vodnog 

statusa stabala moguće je primijeniti i neposrednije 

metode, kao što su npr. mjerenje transpiracije, odnosno 

sap flow-a (Kostner i dr. 1998) te jutarnjeg vodnog 

potencijala (pre down water potential) (Landsberg i 

Gower 1997), čije je korištenje zbog relativno skupe 

i kompleksne opreme ograničeno na relativno mali 

broj stabala i u eksperimentalne svrhe. Osim ovih najčešće 

korištenih pristupa postoje i manje uobičajeni, a 

vrlo pristupačni načini utvrđivanja vodnih prilika u stablu. 

Jednostavan pristup predstavio je Mayer (1994) 

koji je istraživao utjecaj vlažnosti tla, oborina, vode u 

piezometrima na dvije grupe stabala uz rub i unutar 

sastojine hrasta lužnjaka na sezonsku dinamiku radijalnog 

prirašćivanja debla. Pilaš i dr. (2000, 2003) na istom 

su pokusu utvrdili kako postoji veza između sezonskih 

oscilacija radijalnog prirasta te oscilacija podzemne 

vode u piezometarskim cijevima. Osim navedenih 

istraživanja sezonske dinamike rasta provedena su 

u nas i istraživanja električnog otpora kambijalne zone 

(Komlenović) pomoću kojih je moguće posredno 

steći uvid u određene fiziološke pokazatelje zdravstvenog 

stanja stabala. Nije međutim istražena povezanost 

između električnog otpora kambijalne zone te vodnog 

statusa stabala odnoso vodnih prilika u tlu. 

Na temelju dosad iznesenog, osnovni cilj ovog istraživanja 

je u ispitivanju mogućnosti primjene metoda 

sezonske dinamike radijalnog prirasta debla te električnog 

otpora kambijalne zone kao indikatora vodnih prilika 

u stablima hrasta lužnjaka, te povezanost tih mjerenih 

varijabli s vodom u tlu. Iz tog razloga istraživali 

smo sezonsku dinamiku radijalnog prirasta i električni 

otpor kambijalne zone dvije grupe stabala hrasta lužnjaka 

različitog stupnja osutosti unutar jedne vegetacijske 

sezone, njihov međusobni odnos te odnos tih promatranih 

svojstava prema vodi u tlu, odnosno podzemnoj 

vodi. Istraživanje je obavljeno i s namjerom ispitivanja 

uporabljivosti tih metoda kod praćenja problemastike 

vezane za poremetnju vodno-zračnih odnosa u 

tlu u šumskim staništima hrasta lužnjaka. 

MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Material and methods 

Vremenski raspored i metode izmjera - Time scale and measurement methods 

Ploha je smještena u Šumariji Jastrebarsko, GJ Jastrebarski 

lugovi, odjel 8, u šumskoj zajednici hrasta 

lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli-Quercetum 

roboris typ. Rauš 1969) razvijenoj na pseudogleju ravničarskom, 

dubokom, distričnom (koordinate prema 

Gauss - Krugeru: 5554336, 5055819). Starost sastojine 

je 152 godine, nadmorska visina 110 m. Na plohi se 

nalazi piezometarski set sastavljen od četiri cijevi postavljenih 

na dubinama od 0,5 m, 1,0 m, 2,0 m i 7,0 m. 

256 

U uzorak je uzeto 20 nadstojnih stabala hrasta lužnjaka 

(Q. robur L.), od toga 10 stabala osutosti krošnje 

do 40 % ("dobra stabla") i 10 stabala osutosti 40 % i 

više ("loša stabla") (foto 1 i 2). 

U ovom istraživanju korištena je jednostavna modifikacija 

dendrometra u točci, koji se sastojao od nepokretnog 

dijela, klanfe, i pokretnog dijela, metalne pločice 

zabijene u koru. Praćenje tjednih prirasta na deblu 

obavljeno je mjerenjem tjednog umanjenja razdaljine

I. Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSKZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA. ELEKTRIČNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXXVII1 (2004). 255-267 

između pločice u kori i klanfe (Foto 3) pomoću noniusa 

odnosno pomičnog mjerila. 

Električni otpor kambijalne zone mjerenje pomoću 

uređaja Conditiometer AS 1 (Bollmann Elektronik 

Systeme, Rilasingen, Njemačka, foto 4). 

Jednom tjedno, u prijepodnevnim satima, od travnja 

do rujna 2002. godine, izoliranim elektrodama 

mjeren je otpor na četiri mjesta po obodu debla u prs- 

Foto 3. mjerenje radijalnog prirasta debla 

Photo 3 measurment of tree stem diameter changes 

Foto 4. mjerenje električnog otpora kambijalne zone 

Photo 4 measurment of electrical resistance ofcambial zone 

257

1. Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1I1 (2004), 255-267 

noj visini. Elektrode probadaju ritidom, živu koru (neprovodni 

i provodni floem), vaskularnu kambijalnu 

zonu (kambij, stanice-majke ksilema i floema, nediferencirane 

stanice ksilema i floema) i diferencirani tekući 

ksilemski prirast te se zaustavljaju u kasnom drvetu. 

Kao podatak koristimo srednju vrijednost četiri očitanja 

zbog toga što na očitanje po obodu debla može 

Analiza rezultata mjerenja - Data analysis 

Dobiveni nizovi podataka predstavljaju segment 

vremenskih serija s uklopljenim sezonskim utjecajem, 

koji kod pojedinih promatranih varijabli uzrokuje porast 

(npr. rast promjera stabala), dok kod pojedinih izaziva 

opadanje (podzemna voda) ili pak pad i kasniji ponovni 

rast (električni otpor). Kako bi iz mjerenih varijabli 

uklonili sezonalni trend, provedena je njihova 

transformacija diferenciranjem dvaju uzastopnih vrijednosti 

u nizu. Analiza na ovaj način transformiranih 

nizova varijabli provedena je istraživanjem njihovog 

cikličnog ponašanja pomoću spektralne analize pomoću 

softwerskog paketa STATSOFT STATISTICA 6.0. 

Primijenjena je brza Fourierova transformacija (Fast 

Fourier transform - FFT) odnosno metoda prilagođena 

za utvrđivanje karaktera vremenskih serija, posebno 

stoga što otkriva naizgled skrivenu prirodu promatrautjecati 

niz čimbenika: ekscentričnost debla, ekscentričnost 

krošnje, nejednaka debljina žive kore, patološke 

promjene ispod kore itd. 

U piezometarskim cijevima mjerena je, također u 

tjednim razmacima, visina podzemne vode. 

nog svojstva. Pomoću te metode vremensku seriju rastavljamo 

na nizove sinus i kosinus krivulja različitih 

valnih duljina, a zatim se daljnji postupak provodi kroz 

izračun sume kvadrata sinus i kosinus funkcija za svaku 

frekvenciju. Konačni proizvod, periodigram može 

se interpretirati kao varijanca tj. suma kvadrata podataka 

u određenoj frekvenciji odnosno razdoblju. Radi 

jasnijeg uočavanja pojedinih značajnih frekvencija 

provodi se izjednačavanje periodigrama pomoću metode 

pokretnih sredina, te se dobije grafikon spektralne 

gustoće. Maksimumi varijance pojedinih vrijednosti 

frekvencija tj. maksimumi periodigrama odnosno grafova 

spektralne gustoće, pokazuju frekvenciju, odnosno 

razdoblje u kojem je prisutno ciklično ponašanje 

promatranog niza. 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results 

Osnovni statistički pokazatelji i sezonska dinamika 

Basic statistical parameters and seasonal distribution 

Za provedena mjerenja rasta debla, električnog otpora 

kambij alne zone i visine podzemne vode, napravljen 

je izračun osnovnih statističkih pokazatelja 

(Tablica 1). Rast debla izražen je kao tjedni prirast 

(Grafikon 1) te kumulativno (Grafikon 2). Raspodjela 

vrijednosti mjerenja električnog otpora prikazana je u 

Grafikonu 3. Mjerenja su interpretirana odvojeno za 

stabla dobrog i lošeg zdravstvenog stanja. Prikaz mjerenja 

podzemne vode na četiri piezometarske cijevi 

danje u Grafikonu 4. 

Prosječni tjedni prirast debla iznosio je kod dobrih 

stabala 0,14 mm, dok je u loših stabala bio upola 

manji, 0,07 mm. Najveći tjedni prirast postignut je kod 

dobrih stabala između 5. i 12. lipnja (0,38 mm) dok je 

Prosječna vrijednost električnog otpora kambij alne 

zone viša je kod loših stabala (10,09 kQ) u odnosu na 

dobra (7,11 kQ). Iz distribucije električnih otpora vidljivo 

je kako njihove vrijednosti opadaju do sredine vegetacijske 

sezone tj. do srpnja, a zatim se prema kraju po 

Tablica 1. Osnovni statistički pokazatelji mjerenih varijabli novno povećavaju. Minimum srednje vrijednosti električnog 

otpora je kod dobrih stabala iznosio 5,78 kQ, a 

Table 1 Basic statistical parameters of measured variables 

sredina 

(mm) 

(kQ) 

min 

(mm) 

(kil) 

max 

(mm) 

(kQ) 

std. 

dev. 

(kQ) 

prirast dobra stabla 0,14 -0,18 0,38 0,13 

prirast loša stabla 0,07 -0,15 0,36 0,11 

otpori dobra stabla 7,11 5,78 9,55 1,08 

otpori loša stabla 10,09 8,65 13,25 1,22 

258 

mjerenih varijabli 

of measured variables 

kod loših stabala maksimum od 0,36 mm postignut 

tjedan dana kasnije. Tijekom mjerenja utvrđene su i 

negativne vrijednosti tjednog prirasta, uglavnom na 

kraju sezone i to i kod dobrih i loših stabala. Distribucija 

tjednih prirasta pokazuje trend porasta do sredine 

lipnja, dok nakon njegove kulminacije dolazi do postupnog 

opadanja. Kumulativne vrijednosti prirasta 

debla u sezoni iznosile su kod dobrih stabala 3,88 mm, 

dok je kod loših stabala rast debla bio znatno manji 

(1,85 mm). 

postignut je 2. srpnja, dok su kod loših stabala minimumi 

također dominantni u tom mjesecu ali je najizraženiji 

ipak minimum od 8,65 kQ postignut 18. lipnja, u 

vrijeme najvećeg prirašćivanja debla. Iz Tablice 1 vidljivo 

je da izmjereni otpori loših stabala imaju veću amplitudu 

vrijednosti, kao i standardnu devijaciju u odnosu 

na dobra stabla.

1. Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 255-267 

staji u piezometarskim cijevima međusobno korespon- 

diraju. Nakon uobičajenog sezonskog pada podzemne 

vode dolazi do isušivanja cijevi na određenim dubina- 

ma, tako da u cjelokupnom razdoblju mjerenja jedino 

cijev od sedam metara, nije presušila. Karakterističan 

Dinamika podzemne vode (Grafikon 4) odgovara 

prilikama karakterističnim za pluviotermički, odnosno 

zimsko-ljetni režim kakav nalazimo u pseudoglejnim 

tlima na ovom području. Podzemna voda se do sredine 

mjeseca lipnja nalazi blizu same površine tla, a vodo- 

259

I. Pilaš. N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA. ELEKTRIČNOG Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 255-267 

je izraziti porast podzemne vode u mjesecu kolovozu 

koji je registriran samo na cijevima od dva i sedam metara 

dok na površinskim cijevima od pola i jednog metra 

nije zabilježen. Ovakva pojava redovita je za područje 

pokupskog bazena, gdje se voda nakon obilnijih 

ljetnih oborina koje padnu na širu slivnu površinu bazena 

infiltrira u tlo, te dolazi do njenog povećanja u 

gornjim vodonosnim slojevima. Zatim dolazi do stvaranja 

vodnog vala podzemne vode koji se kreće lateralnim 

tokom prema najnižim dijelovima bazena, tj. prema 

području gdje je smještena istraživana ploha. S druge 

strane količina oborina koja izravno padne na plohu, 

nije dovoljna da potpuno ispuni porozni sustav tla vodom, 

tako da se takve oborine i ne osjete na površinskim 

piezometrima. 

260

1. Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXXVI1I (2004), 255-267 

261

1. Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 255-267 

262

1. Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSK1H VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 255-267 

Transformacija rezultata mjerenja provedena je u 

dva koraka. Prvi korak sastojao se u uklanjanju komponente 

sezonskog trenda, stoje u osnovi postupak pripreme 

podataka za spektralnu analizu (FFT). Diferencirane 

vrijednosti mjerenja električnog otpora i rasta 

debla prikazane su u Slici 1, a u Slici 2 diferencirane 

vrijednosti, tj. prirast podzemne vode. Na ovako transformiranim 

podacima napravljena je spektralna analiza 

stoje prikazano u slikama 3 i 4. 

Iz Grafikona 1. vidljivo je kako na početku vegetacijske 

sezone dolazi do različitog reagiranja prirasta 

debala kod dobrih i loših stabala. U drugom dijelu sezone 

taj međusobni vremenski odmak nije izražen, te 

se promjene kod stabala događaju istodobno. Odnos između 

vremenskih nizova sezonskog rasta promjera 

debla dobrih i loših stabala istražen je pomoću kroskorelacijske 

analize (Slika 5). 

RASPRAVA - Discussion 

Dobiveni rezultati mjerenja sezonske promjene 

promjera debla, iako znatno ekstenzivnije prikupljani, 

odražavaju zakonitosti opisane u radovima Vesala i 

dr. (2000), Peramaki i dr. (2001), Sevanto i dr. 

(2001), Sevanto i dr. (2002), Sevanto (2003) te 

P i 1 a š i dr. (2000) i P i 1 a š i dr. (2003). Za razliku od 

Komlenovića (1996), koji je utvrdio razlike u godišnjem 

prirastu oštećenih i neoštećenih stabala hrasta 

lužnjaka kroz duže razdoblje, u našem istraživanju zanimalo 

nas je ponašanje različito oštećenih stabala tijekom 

jedne vegetacijske sezone. Razlike između prirasta 

promjera debla u kumulativnim razmjerima su vrlo 

očite. Rast promjera na kraju vegetacijske sezone bio 

je dvostruko veći kod grupe dobrih u odnosu na loša 

stabla. Zahvaljujući većim tjednim prirastima dobra 

stabla postigla su i veći ukupni rast na kraju mjerenog 

razdoblja. Rast je izraženiji u prvoj polovici sezone 

kada je razina podzemne vode unutar dosega korijenovog 

sustava stabala, dok se prema kraju vegetacijskog 

razdoblja tjedni prirast debla kod dobrih i loših stabala 

izjednačuje. Smatramo da su oslabljeni mehanizmi 

koji uvjetuju kruženje vode na relaciji tlo - stablo - atmosfera 

razlog nepostojanja jasne veze reakcije promjera 

debla na povećanje količine vode u tlu kod loših 

stabala. Fiziološki oslabljena stabla vrlo sporo, te 

kvantitativno neznatno, reagiraju na promjenu prilika u 

tlu, a prirast debla zaostaje u fazi od tjedan dana za 

zdravim stablima, stoje vidljivo (iako nije signifikant- 

263

I. Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSHZONSK1H VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG ... Šumarski list br. 5-6. CXXV11I (2004). 255-267 

no potvrđeno) iz maksimuma kroskorelacije u - 1 koraku. 

Ta pojava vezana je također za prvi dio vegetacije 

(vrijeme povoljnih vodnih odnosa u tlu) dok u drugom 

dijelu vegetacije, nakon sniženja razine podzemne 

vode, dolazi do izjednačenja dinamike rasta debla 

dvije grupe stabala. 

U odnosu na istraživanje Komlenovića (1996), 

koji je za najvitalnija stabla dobio vrijednosti ispod 

5 kQ, a osutost krošnje iznad 40 %, korespondirala je s 

vrijednostima iznad 11 kQ, utvrđene su niže vrijednosti 

otpora. U razdoblju od 26. 6. do 8. 7. električni 

otpor kambijalne zone dobrih stabala iznosi od 5 do 

7 kQ, a loših od 7 do 11 kQ. Visina očitanja u različitim 

godinama mijenja se i u velikoj mjeri ovisna je od 

klimatskih prilika u godini istraživanja, a razlike su veće 

kod zdravstveno slabijih stabala (Levanič i dr. 

1997). Unatoč razlikama u dobivenim vrijednostima, 

dinamika vrijednosti otpora slijedi isti trend smanjenja 

od proljeća prema ljetu i ponovnog porasta prema kraju 

vegetacijskog razdoblja, a diferencijacija stabala 

različite osutosti prema otporu kambijalne zone i dalje 

je vrlo jasna. Uz to, primjetne su i veće amplitude vrijednosti 

kod loših stabala. Ta pojava vezana je uz nejednako 

razvijenu kambijalnu zonu manje vitalnih stabala 

(Komlenović 1996), raspadanje drvne tvari 

djelovanjem gljiva i posljedično oslobađanje iona 

(Tattar i dr. 1972, Ostrofsky 1986, Torelli i dr. 

1990) te socijalni položaj u sastojim kroz dulje razdoblje 

(F eri in 1993). Ovime je potvrđeno postojanje 

kolebanja sezonske dinamike električnog otpora kambijalne 

zone u ovisnosti o kolebanjima podzemne 

vode. Voda koja se transportira provodnim sustavom 

drveća sadrži otopljene tvari te pokazuje svojstva elektrolita. 

Stoga je kambijalna zona nositelj električne aktivnosti 

u deblu (Kurek 1992). Električni otpor ovisan 

je o svojstvima stanične stijenke i molarne koncentracije 

kationa u apoplastnoj tekućini. Električni otpor 

kambijalne zone, odnosno živih tkiva u deblu, u korelaciji 

je s brzinom prirasta i vitalnosti te tako sa zdravstvenim 

stanjem, odnosno kondicijom drveta. Tako 

zdrava stabla dobrog rasta sa širokom kambijalnom zonom 

i širokom živom korom, pogotovo provodnim 

floemom, iskazuju niži električni otpor i obrnuto (Torelli 

idr. 1990, Torelli i Križaj 1991). Do istih je 

zaključaka došao Komlenović (1996) istražujući 

električni otpor kambijalne zone hrasta lužnjaka u Pokupskom 

bazenu. 

Pojava maksimuma spektralne gustoće u istovjetnom 

razdoblju ukazuje na međuovisnosti između promatranih 

varijabli, što je najočitije u razdoblju od 4,4, 

odnosno 5,5 mjerenja kod dinamike prirasta debla i 

podzemne vode na dubini cijevi od dva metra. Porast 

podzemne vode unutar tog profila tla, prema tomu, 

utječe i na porast prirasta debla tj. utječe na povećanje 

protoka vode i tvari u deblu. Isto tako, na temelju ovih i 

prethodnih mjerenja možemo ustvrditi kako postoji 

jasna povezanost između povećanja promjera debla 

hrasta lužnjaka u odnosu na povećanje vode u tlu, ali s 

druge strane samo iz mjerenja unutar jedne vegetacijske 

sezone nismo u mogućnosti ustanoviti o kojem se 

obliku veze radi. Iako promjene u radijusu debla u 

određenoj mjeri nastaju kao posljedica prolaska vode, 

ne može se decidirano tvrditi da se radi o uzlaznom tijeku 

vode kroz ksilem pod utjecajem transpiracije (S e - 

van to 2003), već je promjena radijusa debla uzrokovana 

i silaznim tijekom vode i otopljenih šećera kroz 

floem. Između širenja ksilema i transpiracije nije nađeno 

vremensko zadržavanje (Hellkvist i dr. 1980). 

Utvrđeno je kako vremenski odmak varijacija na deblu 

ima veze s unutarnjim transportom šećera kako su to 

utvrdili Se van to i dr. (2002 i 2003), što je pokazatelj 

dinamizama vezanih uz descedentne tokove floema. 

Do sada je prevladavalo tradicionalno shvaćanje kako 

transpiracija u stablima ovisi ponajprije o vodnom potencijalu 

lišća, međutim pojedina istraživanja potvrdila 

su kako isušivanje tla uzrokuje pokretanje određenih 

kemijskih spojeva od korijenja prema lišću, koji uzrokuju 

zatvaranje pući neovisno od vodnog potencijala u 

lišću (Landsberg i Gower 1997 prema Wartinger 

i dr., Zhang i Davies,Tardieu i dr). Tako 

možemo objasniti pojavu smanjenja i izjednačavanja 

prirasta debla kod dobrih i loših stabala u drugoj polovici 

vegetacijskog razdoblja, tj. u vrijeme pada podzemne 

vode. S obzirom i na postojanje lateralnog 

transporta vode i u njoj otopljenih tvari između ksilema 

i floema, cijeli tok vode u sistemu debla predstavlja 

izuzetno kompleksan sklop. 

U slučaju dinamike električnog otpora kambijalne 

zone problem je još kompleksniji, jer se radi o promjenama 

u količini i sastavu elektrolita tijekom vegetacijske 

sezone koji se izražava putem električnog otpora, pa 

uočavamo slabije podudarnosti spektrograma električnog 

otpora dobrih stabala i prirasta. Iako više autora 

smatra da negativna veza postoji između EOKZ i prirasta 

drveća (Short lc idr. 1977, Kile idr. 1982, Blanehard, 

Shortle i Davis 1983, Lindberg 1991), 

Levanič i dr. (1997) dobili su relativno slabu negativnu 

vezu (r = 0,44) visine otpora u mjesecu kolovozu 

i širine goda u godini mjerenja. Razmatrajući relativno 

slabu korelaciju kambijalnog otpora i prirasta, 

P i e n e i dr. (1984) smatraju da razlike u električnom otporu 

kod zdravih, dominantnih stabala u istoj sastojini 

pokazuju kompleksan odnos kambijalnog otpora i 

zdravstvenog stanja stabala, što se djelomično može 

objasniti razlikama u debljini floema između stabala. 

Postoji podudarnost dinamike električnog otpora 

kambijalne zone i dinamike razina podzemne vode na 

0,5 m, što je donekle u vezi s pojavom neposrednih 

oborina na pokusnoj plohi koje se odražavaju na povećanje 

razine vode u površinskom piezometru (PO,5 m). 

264

I. Pilaš. N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSKIH VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG Šumarski list br. 5 6. CXXVI1I (2004), 255-267 

Razni autori (Ferlin 1993, Lindberg 1991) smatraju 

da vodni režim, odnosno vlažnost tla utječe na 

otpor kambijalne zone drveća. Rezultatima ovog istraživanja 

ta se veza potvrđuje, iako i dalje ostaje nepoznat 

njen oblik. 

Na temelju provedenih analiza možemo zaključiti 

kako je praćenjem sezonske dinamike radijalnog prirasta 

debla te električnog otpora kambijalne zone moguće 

dobiti spoznaje o kretanju vode unutar stabla, te s 

određenom rezervom steći uvid u vodni status pojedinog 

stabla odnosno sastojine. Dobivene spoznaje imaju 

vrlo veliku važnost u hidropedološkim, hidrološkim, 

fiziološkim i drugim ekološkim disciplinama, jer se 

samo s nekoliko parametara može u određenoj mjeri 

posredno steći uvid u trenutni kvantitativni status vode 

u tlu, stoje važno s hidropedološkog i hidrološkog gledišta 

te istovremeno raspolagati spoznajom o intenzitetu 

opskrbljivanja stabala vodom, odnosno steći uvid u 

ZAKLJUČAK - Conclusion 

transpiraciju, što je itekako važno glede kvalitetnijeg 

sagledavanja ekološkog stanja stabala i sastojina. 

Ove metode mjerenja, osim za generalno praćenje 

suše, mogu naći primjenu i prilikom utvrđivanja utjecaja 

hidromeliorativnih zahvata u šumskom prostoru 

usporedbom nultog stanja prije i nakon njegovog izvršenja, 

i to kao zamjena za skuplja i kompliciranija mjerenja. 

Zbog jednostavnosti, pomoću ovih metoda mjerenja 

moguće je postaviti relativno velik broj mjernih 

stajališta te u većoj mjeri sagledati učinak djelovanja 

prostornih i vremenskih varijacija vode u tlu, tog izrazito 

promjenjivog i vrlo važnog ekološkog čimbenika 

za nizinska šumska staništa. 

Antonić,0., D. Hatić, J. Križan, D. Bukovec, 

2001: Modelling groundwater regime acceptable 

for the forest survival after the building of 

the hydro-electric power plant. Ecological Modelling 

138,277-288. 

Blanchard, R. O., W. C. Shortle i W. Davis, 

1983: Mechanism relating cambial electrical resistance 

to periodic growth rate of balsam fir. 

Canadian Journal of Forest Research, 13:3, str. 

472-480. 

Breda, N., A. Granier,G. Aussenac, 1995: Effects 

of thinning on soil and tree water relations, 

transpiration and growth in an oak forest (Quercuspetraea 

(Matt.) Liebl.). Tree Physiology, 15, 

295-306. 

Ferlin, F., 1993: Variabilnost bioelektricnega potenciala 

dreves kot možnega kazalnika vpliva endogenih 

in eksogenih rastnih dejavnikov v bukovih 

šestoj ih. Zbornik gozdarstva in lesarstva, 41, str 

51-80. 

I vkov, M. 1994: Simuliranje razvoja sastojina uz pomoć 

modela ovisnosti debljinskog prirasta o razini 

podzemnih voda. Glas. Šum. pokuse 30: 

95-141, Zagreb. 

Kaariainen, H., J. Virtanen, Irvine and J. 

Grace, 2000: Do tree stems shrink and swell 

with Tides? Tree Physiology 20: 633-635. 

Kile, G. A., J. D. Kellas i R. G. Jarrett, 1982: 

Factors influencing electrical resistance in stems 

of Eucalyptus obliqua, E. Globulus subsp. Bicostata 

and E. Viminalis. A ustralian Forest Research, 

12:2, str. 129-138. 

LITERATURA - References 

Komlenović, N., 1996: Cambial Electrical Resistance 

as an Indicator of Condition and Nutritional 

Status of Pedunculate Oak and Sessileflowered 

oak. Anali za šumarstvo, Vol. 21/1, str 

1-22. 

Kostner, B., A. Granier, and J. Cermak, 1998: 

Sap flow measurements in forest stands: methods 

and uncertainties. Ann. Sci. For. 55: 13-27. 

Kurek, W., 1992: Endogenous oscillations of electric 

potential difference in the cambial region of the 

pine stem. Acta Societatis Botanicorum Poloniac, 

61:2, str. 211-220. 

Landsberg, J. J., S. T. Gower, 1997: Applications 

of Physiological Ecology to Forest Management. 

Academic Press, 354. 

Levanič, T, N. Torelli i M. Zupančič, 1997: 

Zveza med širino branike in električno upornostjo 

živih tkiv pri jelki {Abies alba Mill.) na Ravniku. 

Zbornik gozdarstva in lesarstva, 54, str. 

125-140. 

Lindberg, M., 1991: The resistance of Picea abies 

bark to Heterobasidion annosum: roles of stress, 

structural defence and biochemical resistance. 

106 str., Swedish University of Agricultural sciences, 

Uppsala. 

Mayer, B., 1994: Utjecaj dinamike vlažnosti tla, podzemne 

vode, oborina i defolijacijc na sezonsku 

dinamiku radijalnog prirasta i sušenje hrasta lužnjaka 

(Quercus robur L.) u varoškom lugu. Rad. 

Šumar. Inst. 29 (1): 83-102, Jastrebarsko. 

Ostrofsky, W. D., 1986: an evaluation of red spruce 

vigor using the Shigometcr. CFRU Progress Rc- 

265

Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSK1H VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 255-267 

port, College of Forest Resources, Univ. Of 

Maine No. 28. 

Peramaki, M., E. Nikinmaa, S. Sevanto, H. 

Ilvesniemi,E. Siivola, P. Hari,T. Vesala, 

2001: Tree stem diameter variations and 

transpiration in Scots pine: an analysis using a 

dynamic sap flow model. Tree Physiology 21: 

889-897. 

Piene,H., R. G. Thompson, J. E. Mclsaac, i D. 

S. F e n s o m, 1984: Electrical resistance measurements 

on young balsam fir trees in relation to 

specific volume increment, foliar biomass, and 

ion content of bark and wood. Can. J. For. Res. 

14:177-180. 

Pilaš 

I., B. Vrbek, Đ. Kauzlarić, 2000: The 

Graundwater Regime - A Decisive Factor of Pedunculate 

Oak Stability. IUFRO OAK 2000, 

Poster abstracts. 

Pilaš, I., B. Vrbek, D. Medak, 2003: Application 

of groundwater monitoring in management of 

pedunculate oak forests in Croatia. 2nd Conference 

of Sustainable Managment of Energy, Water 

and Enviroment Systems, CD Proceedings, 

Dubrovnik. 

Prpić, B. 1996: Propadanje šuma hrasta lužnjaka, 

Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 273-298, Vinkovci - 

Zagreb. 

Prpić, B., I. Anić, 2000: The influence of climate 

and hydro-technical developments in the stability 

of the peduncled oak (Quercus robur L.) 

stands in Croatia. Glas. šum. pokuse 37: 29-240, 

Zagreb. 

Prpić, B., A. Vranković,Đ. Rauš,S. Matić,A. 

Pranjić,iŠ. Meštrović, 1994: Utjecaj ekoloških 

i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta 

lužnjaka u gospodarskoj jedinici Kalje Šumskog 

gospodarstva Sisak. Glasnik za šumske pokuse 

30:361-419. 

Sevanto, S., T Vesala, M. Peramaki, E. Nikinmaa, 

2002: Time lags for xylem and stem 

diameter variations in a Scots pine tree. Plant, 

Cell and Environment 25: 1071-1077. 

Sevanto, S., T. Vesala, M. Peramaki, E. Nikinmaa, 

2003: Sugar transport together with 

environmental conditions controls time lags between 

xylem and stem diameter changes. Plant, 

Cell and Environment (u tisku). 

Sevanto, S.,T. Vesala, M. Peramaki, J. Pumpanen, 

H. Ilvesniemi, E. Nikinmaa, 

2001: Xylem diameter changes as an indicator 

of stand-level evapo-transpiration. Boreal Enviroment 

Research 6: 45-52. 

Shortle, W. S., A. L. Shigo, P. Berry i J. Abusamra, 

1977: Electrical resistance in tree cambium 

zone: relationship to rates bof growth and 

wound closure. Forest Science, 23:7, str. 

326-329. 

Tattar, T, A. Shigo, i T. Chase, 1972: Relationship 

between the degree of Resistance to a pulsed 

electric current and wood in progressive stages 

of discoloration and decay in living trees. 

Can. J. For. Res. Vol 2: 236-243. 

Thomas, F., 1998: State of knowledge in causeeffect 

research on damage to oak and beech in 

Europe, in: Augustin, S. & H. Andreae (Ur.): 

Cause-effect-interrelations in forest condition, 

UN/ECE and EC, Geneva and Brussels, 52 pp. 

Torelli, N. i B. Križaj, 1991: Bioelektrična določitev 

kondicije navadne jelke {Abies alba Mill.) in 

prognoziranje preživetja v območjih z zračno 

polucijo. Biol. Vestn. 39/4, str. 49-62. 

Torelli, N., D. Robič, M. Zupančič, P. Oven, 

F. Ferlin i B. Križaj, 1990: Električna upornost 

kot kazalec zdravstvenega stanja in možnosti 

jelk za preživetje na območjih z zračno polucijo. 

Zbornik gozdarstva in lesarstva, 36, str. 

17-26. 

Vesala, T, S. Sevanto, P. Paatero, E. Nikinmaa, 

M. Peramaki, T. Ala-Nissila, J. 

SUMMARY: This paper presents research regarding the mutual relationship 

between intra-seasonal variations of tree stem diameter changes, 

changes of electrical resistance of cambial zone (ERCZ) and groundwater 

oscillations. Two groups consisting of ten common oak fQuercus robur L.) 

trees were selected, one group with crown damage status above (healthy 

trees) and the other below 40 % (damaged trees). Research was undertaken in 

the Pokupsko Basin area. The site was selected in forest type of pedunculate 

oak and common hornbeam, the soil was gleic luvisol. The groundwater 

regime on the site is characteristic for the wider area of the Posavina region 

with high groundwater levels during the winter and spring seasons and low 

levels in summer and autumn with minimal groundwater levels below 5 m. 

266

I. Pilaš, N. Potočić: ODNOS UNUTARSEZONSK1H VARIJACIJA PRIRASTA DEBLA, ELEKTRIČNOG ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004). 255-267 

The measurements of stem diameter changes were made by the use of a simple 

point dendrometer. Differences were measured on a weekly basis by vernier 

caliper gauge. Electric resistance ofcambial zone was monitored on average 

basis of four longitudinal measurements by Conditiometer. The groundwater 

data was collected from four piezometers at numerical depths of 0.5 m, 1.0 m 

2.0 m and 7.0 m. The results of measurements were analyzed by Fast Fourier 

analysis i. e. similarities of cyclical patterns of data of respective variables 

were compared. Differences in stem diameter changes of two groups of trees 

were analyzed by cross correlation. The results of measurements showed that 

cumulative growth of healthy trees was two times larger than that of damaged 

ones i.e 3.88 mm versus 1.85 mm. Weakly tree stem changes were 0.14 mm of 

the healthy and 0.07 mm of the damaged group. Electric resistance ofcambial 

zone was lower in the healthy group of trees (7,11 kQ on average) than that of 

the damaged group (10,09 kQ). The seasonal differences of stem diameter 

changes were most obvious in the first half of the growth season either in 

quantitative relations or in the existence of weekly time lag delay of stem 

changes of damaged trees in respect to healthy ones. Characteristic delay of 

stem diameter changes in the first part of the growth season vanished in the 

second part due to soil water deficiency caused by decreased groundwater 

level below rooting zone. The seasonal pattern of ERCZ showed that the difference 

between the two researched groups was constant during growth season. 

By use ofFFT (Fast Fourier Transformation), from spectral density plots 

identical cyclical pattern of groundwater level measured on 2.0 m depth and 

stem diameter changes of healthy trees were most obvious. The identical 

peaks of spectral density plots showed that groundwater increase with cyclical 

behavior of 4.4 and 5.5 measurements influenced tree stem growth and 

changes of ERCZ what was confirmed by the existence of the same periodicity 

in these variables. This research showed that by use of easy measurable 

variables like stem diameter changes and electric resistance ofcambial zone 

one can achieve a quite satisfactory evaluation of tree water status and health 

condition. Also, to some extent, the groundwater status can be monitored and 

this is useful for forestry practice in drought prevention and as a control of 

larger hydro technical activities in lowland common oak forests. 

Key words: tree stem diameter changes, electrical resistance ofcambial 

zone, groundwater, quercus robur, crown damage 

267

® GcoTcha 

Prodaja geodetskih instrumenata 

Prodaja fotogrametrijske opreme EltQ R55 

Prodaja GPS-sustava 

Servis 

Uredska oprema, 

crtaći pribor "Rotring" 

Dalekozori i povećala 

ZEISS 

NIVELIRI 

TEODOLITI 

MJERNE STANICE 

LASERSKI NIVELIRI 

MJERNE VRPCE 

MJERNI KOTAČI 

LASERSKE LIBELE 

H TAMA/A 

PLANIMETRI 

- klasični 

- digitalni 

GeoFENNEL 

NIVELIRI 

OPREMA 

"GEOTEHA" 

PRODAVAONICA I SERVIS 

Milivoja Matošeca 3,10090 ZAGREB 

tel/fax 01/3735-178, tel 3730-036

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVII1 (2004). 269-277 

UDK 630* 160 + 161 

DINAMIKA KRETANJA 137 CS I 4U K NA STABLIMA JELE 

(Abies alba) NA SLJEMENU 

DYNAMICS OF l,7 CS AND 40 K MOVEMENT IN SILVER FIR 

TREES ON SLJEME MOUNTAIN 

Marina POPIJAČ', Ivan SELETKOVIĆ 2 , Matija VOLNER 3 , 

Ivanka LOVRENČIĆ 4 , Delko BARIŠIĆ 5 , Nikola KEZIĆ" 

SAŽETAK: Ovim se radom želi doprinijeti spoznaji o dinamici kretanja i 

sudbini modelnog zagađenja šumskog ekosustava, pa je stoga analizirano 

kretanje ,37 Cs i 4 "K u različitim dijelovima stabala jele (Abies alba) sa Sljemena, 

u razdoblju od 1999. do 2000. godine. Promatrani su vršni izbojci na 

grančicama obične jele, odnosno iglice, kora i srčika. Aktivnost 

l3 'Cs i W K 

određena je gamaspektometrijskom metodom mjerenjima na HPGe detektorskom 

sustavu. U svim analiziranim uzorcima najveće aktivnosti 

4 "K i l37 Cs 

pronađene su u kori vršnih izbojaka, odnosno u najmlađim iglicama. Porast 

aktivnosti 

l37 Cs i 4 "K u iglicama, od starijih prema mladim u vršnim dijelovima 

grana jele, nema linearni trend, no sasvim sigurno ukazuje na činjenicu 

đa se oba radionuklida akumuliraju u najmlađim dijelovima izbojaka. Usporedili 

smo dinamiku kretanja l37 Cs i 4n Kpo mjesecima u iglicama, kori i srčici 

izraslima u posljednje tri godine. Aktivnosti 

l3 'Cs i 4 "K pokazuju rastući trend, 

počevši od starijih dijelova kore, iglica i sr cike prema mlađima, u svim analiziranim 

uzorcima. Isto tako možemo reći đa je aktivnost oba promatrana radionuklida 

najveća u kori stabala u odnosu na ostale analizirane dijelove. 

Ključne 

riječi: 

l37 Cs, 4 "K, Abies alba, Sljeme, iglice, kora, srčika 

Radioaktivni izotop cezija - l37 Cs prvi se put pojavio 

u okolišu u znatnijim količinama nakon izvođenja 

atmosferskih nuklearnih pokusa, koji su intenzivno vršeni 

tijekom pedesetih i šezdesetih godina, a posljednja 

atmosferska nuklearna eksplozija bila je 16. listopada 

1980. godine (UNSCEAR, 1993; FAS, 2002.). 

Zadnja velika količina l37 Cs otpuštena je u atmosferu 

1 

: 

1 

4 

6 

Mr. se. Marina Popijač, dipl. ing. šum., Hrvatske šume d.o.o., 

Vukotinovićeva 2, 10 000 Zagreb 

Mr. se. Ivan Sclctković, dipl. ing. šum.. Šumarski institut 

Jastrebarsko, Cvjetno naselje 41, 10 450 Jastrebarsko 

Matija Volner, dipl. ing. šum., Nacionalni park Plitvička jezera, 

Muk'injc P7, 53 231 Plitvička jezera 

Ivanka Lovrenčić, dipl. geolog, Institut Ruder Bošković, 

Bijenička cesta 54, 10 002 Zagreb 

Dr. se. Delko Barišić, Institut Ruder Bošković, Bijenička cesta 

54, 10 002 Zagreb 

Prof, dr.se. Nikola Kczić, Agronomski fakultet Sveučilišta u 

Zagrebu, Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb 


tijekom velike nesreće u Chernobylu 1986. godine. 

Procesima suhog ili mokrog (oborinama) taloženja, 

l37 Cs je deponiran na površinu Zemlje u relativno kratkom 

razdoblju te je stoga i tlo na području Republike 

Hrvatske kontaminirano relativno nehomogeno (Barišić 

et al. 1999). Dio istaloženog cezija relativno je 

brzo dospio u najpliće slojeve tala, a u dublje slojeve 

migrirao je vrlo sporo zahvaljujući djelovanju površinskih 

procijednih voda(Fil i po vi ć et al. 1991, Barišić 

et al. 1999). Migracija n7 Cs u dublje slojeve kontrolirana 

je adsorpcijskim procesima njegovog vezivanja 

na organski materijal i mineralne čestice tala. Relativno 

velika količina minerala glina u tlima rezultira 

brzim i ireverzibilnim vezanjem cezija u tlu (Crenters 

et al, 1988.). Cezij je kao i drugi kationi dostupan 

biljkama preko korijenja. Biljke ga uzimaju iz tala, 

te na taj način može iz tala migrirati i u gornje dijelove 

biljaka (up take). Migracija ovisi o biljnoj fiziologiji 

269

M. 1'opijiiO. l. Sclclković. M. Volner. 1. Lovrenčić. D. Barišić. N. Kc/ic: DINAMIKA KRETANJA . Šumarski list br 5-6. CXXVIII (2004). 269-277 

odnosno vrsti biljke, adsorpcijskim procesima u tlu, 

sastavu tla, vrsti tla, lateralnim migracijama cezija itd. 

Transfer B7 Cs iz tala u biljni materijal obično se izraža¬ 

va kao transfer faktor; Tf ( 137 Cs), pri čemu Tf ( 137 Cs) 

predstavlja omjer aktivnosti B7 Cs u biljnom materijalu 

(Bq/kg) i pripadnom tlu (Bq/kg) na kojem biljka raste. 

Teškoće pri usporedbi transfer faktora predstavlja či¬ 

njenica da različiti autori za izračun transfer faktora 

uzimaju količinu 137 Cs u tlu s međusobno različitih 

dubina (Assmann- Werthmul ler et al, 1991: 

0-15 cm; Jackson 1989: 0-4 cm; Antonopoulodomis 

et al, 1990: 0-20 cm; Coughtrey et al,

M. Popijač, I. Sclclkuvić. M. Volncr. I. Lovrenčić. I). Barišić. N. Kezić: DINAMIKA KRETANJA ... Šumarski list br. 5-6. CXXV1II (2004), 269-277 

te je i njegova resorpcija kroz korijen biljke općenito 

slaba (WHO, 1987; Kraljević, 1989) i pretežno je 

proporcionalna koncentraciji u tlu (Shaw, Bell, 

1989). Unatoč tomu postoje biljke u kojima koncentracija 

l37 Cs nije sukladna koncentraciji u tlu kao što su 

npr. gljive, mahovine i lišajevi (Heinrich et al, 1999; 

Kirchner, Daillant, 2002; Gaso et al, 1998). 

Prelazak l37 Cs iz tla u biljke ne ovisi samo o njegovoj 

koncentraciji u tlu već i o drugim čimbenicima Tako je 

npr. unos cezija iz tla u biljku obrnuto proporcionalan 

sadržaju kalija u tlu (E i s e n b u d, 1987) zbog kompe- 

titivnih učinaka (homologni elementi 1A skupine). Općenito 

biljke koje rastu na kiselim i organskim tvarima 

bogatim tlima, sadrže znatno više cezija nego biljke 

koje rastu na tlima obogaćenim mineralima (WHO, 

1987). Glavni put ulaska cezija u biljku tijekom radioaktivne 

kontaminacije nekog područja je kroz lišće, pa 

je stoga i njegova količina u biljci sukladna količini radioaktivnih 

oborina. Zbog toga je folijama adsorpcija 

glavni put unosa l37 Cs za vrijeme kontaminacije u prehrambeni 

lanac (WHO, 1987). 

Fizikalno-kemijska i 

Fiziološka uloga kalija, kao neophodnog elementa 

biljne ishrane, kasno je rasvijetljena obzirom da kalij 

nije građevni element niti jednog spoja žive tvari. Kalij 

je alkalni metal (bioelement) rednog broja 19, relativne 

atomske mase 39,102, smješten u istoj skupini periodičnog 

sustava s Na, Cs, Rb i Li. Kalij je otkrio H. Davy 

1807. godine (Petrović, Đurić, 1981). U prirodi 

kalij dolazi kao smjesa izotopa 39 K (93,08 % ± 0,09 %), 

40 K (0,0119% ± 0,0001 %) i 4I K (6,9% ± 0,09 %), a od 

svih izotopa kalija samo je 4l) K radioaktivan, tj. prirodni 

je primopredajni radionuklid. 40 K predstavlja jedan od 

najrasprostranjenijih prirodnih radioaktivnih elemenata, 

jer čini oko 1 % od ukupnog broja svih atoma koji formiraju 

Zemljinu koru (Petrović, Đurić, 1981). 

biološka svojstva 4U K 

Maseni udio kalija u Zemljinoj kori procjenjuje se na 

2,59% ili 25,9 kg/t (F i lipo vi ć,Lipanović, 1988), 

a tlu je zastupljen s 1 - 3,6 % (Petrović et al, 1981). 

Kalij izdvojen iz prirodnih soli, minerala, tkiva organizama 

uvijek ima stalan izotopni sustav, pa se može reći 

da aktivnost prirodnog kalija iznosi oko 31,6 Bq/gK 

(Eisenbud, 1987). Koncentracije 40 K u tlima Republike 

Hrvatske kreću se od oko 140 Bq/kg do oko 

710 Bq/kg (UNSCEAR, 2000). Kad dospije u živi organizam, 

kalij se ravnomjerno raspoređuje, a kako je dominantan 

radioaktivni element, najveći dio unutarnjeg 

ozračivanja koje dolazi od prirodnih izvora radioaktivnosti 

potječe upravo od njega (UNSCEAR, 2000). 

Kalij u tlu 

U tlu i biljkama nalazi se samo kao jednovalentni 

kation (K + ) s redukcijskim svojstvima. Ne ulazi u sastav 

organske tvari, već se labavo veže pretežito na proteine. 

Samo se mobilni kalij (K na vanjskim površinama 

minerala gline) može smatrati potpuno pristupačnim 

za ishranu bilja, dok fiksirani oblik sporo nadoknađuje 

manjak u izmjenjivoj fazi, ali se može i nepovratno 

fiksirati. Danas se smatra kako se uloga kalija 

i biljkama 

može razvrstati u dvije osnovne funkcije: aktivacija 

enzima (aktivacija ATPaze, škrob sintetaze, i dr.) i regulacija 

permeabilnosti živih membrana. Kalij aktivira 

ili modulira rad 80-ak enzima. To je svojstvo povezano 

s malom veličinom atoma K te, slično Rb, može mijenjati 

konformaciju proteina i oslobađati aktivna mjesta 

na enzimima, te tako stimulirati vezu s odgovarajućim 

supstratima. 

Obična jela 

Morfologija i biologija obične jele 

Obična jela (Abies alba) je u prosjeku do 40 (-60) m 

visoko drvo s promjerom debla do preko 2 m. Korijenov 

sustav osim snažnoga bočnog korijenja ima i kratki 

središnji korijen, koji prodire relativno duboko u tlo. 

Kora je na mladim stablima sivkasta, glatka, a u starijoj 

dobi potamni, ispuca uzdužno i poprijeko. Krošnja je 

piramidalna ili valjkasta, u starosti pri vrhu zaravnjena 

(kao odsječena, tanjurasta), a grane se nalaze u pršljenima. 

Iglice su plosnate, s gornje strane tamnozelene, 

sjajne, a s donje strane s dvije paralelne bjelkaste pruge 

puci, duge su do 3 cm, široke do 3 mm, a ostaju na granama 

do osam, a ponekad i više godina. 

(Abies alba) 

Obična jela je jednodomna i anemofilna vrsta, dobro 

podnosi zasjenu te u zastarčenome obliku može živjeti 

i do 200 godina. Neotporna je oscilacije temperature, 

te dosta trpi od mraza i suše. Oštećenost četinjača 

(obične jele i smreke) bitno je veća od oštećenosti listača 

i kreće se u nešto većem rasponu, od 40,7 % (2002. 

godine) do 47,2 % (2001. godine), (Seletković, 

Potočić,2004). 

Rasprostranjenost obične jele u Hrvatskoj 

Areal jelovih šuma u Hrvatskoj ima izrazito razveden 

reljef. Glavninom svoga areala u Hrvatskoj vezana 

je ponajprije na Dinaride - Veliku i Malu Kapelu, veći 

dio Velebita, sjeverne padine Dinare i Kamešnice, te s 

271

M. Popijač. 1. Seletković. M. Volner, I. Lovrenčić. D. Barišić. N. Ke/ić: DINAMIKA KRETANJA ... Šumarski list br. 5 6. CXXV1II (2004). 269-277 

jednom danas izoliranom enklavom na sjevernim padinama 

Biokova. Na čitavom tom prostoru jela svoju 

donju granicu na priobalnom grebenu ima negdje oko 

900-1000 m n. m., a na kopnenoj padini između 650 m 

na sjeveru i 850 m na jugu. Gornju granicu svoga areala 

jela u Hrvatskoj postiže između 1100 i 1400 m n. m. 

Jela u Hrvatskoj raste i na nekoliko izoliranih gora, što 

se pružaju između Drave i Save. To su Macelj, Medvednica, 

Psunj i Papuk, gdje izgrađuje šumske sastojine 

te Strahinjčica, gdje danas susrećemo samo pojedina 

jelova stabla (T r i n aj s t i ć, 2001). Glavni diferencirajući 

čimbenik u pedosferi jelovih šuma na tom prostoru 

je reljef (Pernar,2001). 

Utvrđeno je da su mikroklimatska obilježja staništa i 

sastojina bukovo-jelovih šuma različita prema pojedinim 

gorskim masivima, a hidrološke prilike u panonskom 

području Hrvatske vrlo su povoljne, jer su vodeni 

tokovi manjih i većih kapaciteta vrlo brojni (Medve- 

dović, 2001). Nastavljaju se na snažno izražen vegetacijski 

pojas gorskih bukovih šuma, pa se zbog manjih 

površina u većem dijelu rasprostranjenosti gospodarilo 

kao s jednodobnim sastojinama. Tek u novije vrijeme 

propisano i u njima obvezno preborno gospodarenje, 

čime se u prvom redu daje prednost međusobnim odnosima 

i svojstvima glavnih vrsta drveća, odnosno jele i 

bukve. Bukovo-jelova šuma na Medvednici zauzima 

znatne površine. Na južnim padinama dolazi na vršnoj 

zoni Sljemena od 800 do 1000 m nadmorske visine. Na 

sjevernim padinama jela je u optimumu svojega areala 

te prevladava. Ona se ovdje od vrha spušta vrlo nisko do 

250 m (iznad sela Gornja Bistra). Te šume pripadaju 

amfipanonskoj vegetacijskoj zoni euro-altimontanskoga 

visinskog pojasa. Velik udio i izrazita prevlast vrsta 

reda Fagetalia pokazuje daje riječ o zajednici unutar te 

sistematike koja još uvijek zadržava neke vrste ilirskoga 

flornog elementa (Vu k e 1 i ć, 2001). 

MATERIJAL I METODE ISTRAŽIVANJA - Material and methods of the research 

Ovim istraživanjem željeli smo utvrditi dinamiku 

opterećenosti stabala obične jele cezijem. Tijekom 

1999. i 2000. godine su uzimani uzorci jelovog materijala 

te je mjerena aktivnost cezija i kalija u iglicama, 

kori i srčici na izbojcima grana u segmentima izraslim 

1997, 1998 i 1999. godine. Uzorkovana stabla jele odabrana 

su na Sljemenu kod planinarskog doma Hunjka. 

Ukupno je odabrano petnaest stabala koja smo pratili 

cijelo razdoblje istraživanja jednom mjesečno. Uzorkovane 

su iglice, kora i srčika uvijek istih stabala koje 

smo obilježili, a uzorci su uzimani ravnomjerno sa svakog 

stabla kako ih ne bismo oštetili. Nakon laboratorijske 

pripreme i obrade, analizirana je dinamika kretanja 

cezija i kalija u odabranim uzorcima za svaki pojedini 

mjesec u segmentima izraslim u razdoblju od tri godine. 

Neposredno prije pripreme uzoraka za mjerenje radioaktivnosti, 

sakupljeni uzorci su usitnjeni i sušeni, te 

stavljeni u plastične posudice volumena 125 cm 3 i hermetički 

zatvoreni. 

Analiza aktivnosti 137 Cs i 40 K u uzorcima provedena 

je u Laboratoriju za radioekologiju Zavoda za istraživanja 

mora i okoliša Instituta Ruder Bošković u Zagrebu, 

gamaspektrometrijskom metodom s pomoću HPGe 

poluvodičkog detektorskog sustava povezanog s 

"Camberra" 4096 MCA kanalnim analizatorom. Gamaspektrometrijska 

metoda temelji se na činjenici da 

se gama emiteri mogu identificirati na temelju karakterističnih 

energija gama zračenja. Za detekciju gama 

zračenja najpovoljniji su čvrsti poluvodički detektori. 

Poluvodički detektori temelje se na promjeni vodljivosti 

kristala (Si ili Ge) pri prolazu ionizacijskog zračenja. 

Nakon interakcije zračenja i kristala nastaje 

električni naboj (elektroni i ostatak kristala ili tzv. šupljina) 

koji putuje na odgovarajuće metalne ploče spojene 

na izvor visokog napona. Nastali električni impuls 

prevodi se u naponski impuls koji je proporcionalan 

energiji zračenja. Za konačnu interpretaciju naponski 

impulsi još se pojačavaju, analiziraju i registriraju pomoću 

višekanalnog analizatora. Podaci iz analizatora 

(energijski spektar) pohranjuju se u memorijske jedinice 

ili se pak obrađuju određenim računalnim programima. 

Aktivnosti 40 K određene su iz foto-vrha na energiji 

od 1460,75 keV-a, a aktivnost 

l37 Cs je određivana 

preko foto-vrha na energiji od 661,6 keV-a. Spektri su 

snimani 80 000 sekundi, a za obraduje korišten Genie 

2000 PC "Camberra" softwerski program. 

REZULTATI I DISKUSIJA 

Za dobivanje random - uzorka, vrlo pažljivo i ravnomjerno 

sa svakog izabranog i obilježenog stabla (da 

ne bismo oštetili stabla i njihovu fiziološku i biološku 

funkciju) četrnaest uzastopnih mjeseci tijekom dvije 

godine uzimani su uzorci iglica, kore i srčike. Ovim 

istraživanjem željeli smo utvrditi dinamiku kretanja 

l37 Cs i njegovog homologa 40 K za svaki pojedini mjesec 

u godini u uzorcima vršnih segmenata grančica jele 

starih do tri godine. 

Results and discussions 

Izmjereni rezultati prikazani su u tablicama 1. i 2. 

U tablicama 1. i 2. prikazane su vrijednosti aktivnosti 

40 K i l37 Cs obzirom na starost uzorka iglica, kore i 

srčike. Promjena aktivnosti 40 K i l37 Cs s obzirom na 

starost segmenta više je izražena u kori i srčici. U iglicama 

se aktivnost 40 K i l37 Cs bitno ne mijenja u odnosu 

na starost segmenta na kojem je uzorkovana. Rezultati 

mjerenja ukazuju na dinamiku kretanja 4() K grafikon 2. 

272

M. Popijač. 1. Selclković. M. Volncr. I. Lovrcnčić. D. Barišić. N. Kezić: DINAMIKA KRETANJA , Šumarski list br. 5-6. CXXVII1 (2004), 269-277 

Tablica 1. Dinamika kretanja 40 K 

Table I Dynamics of 4 "K Movement 

40 K 

Datum uzorkovanja 

1997 1998. 1999. 

Iglice Kora Srčika Iglice Kora Srčika Iglice Kora Srčika 

02.03.1999. 182,7 346,9 96 203,6 432,3 137,7 

05.04.1999. 181,1 355 47,7 214,8 386 155,3 

04.05.1999. 172,5 313,4 99,2 211,3 392 223,2 

04.06.1999. 148,9 283,7 54,4 180,6 421 80 297,6 388,7 388,7 

05.07.1999. 177,2 340,6 59,1 191 389,1 94,1 230,8 432,8 432,8 

16.08.1999. 227,7 324,5 62,4 247,4 466,4 125,3 229,5 602,3 165,8 

10.09.1999. 245,1 394,1 66,7 254,6 455,5 83,2 235,8 555,2 225,7 

15.10.1999. 242,2 347,8 58,9 246,2 317,5 105,6 239,2 474,1 281,5 

13.11.1999. 241,5 344 56,2 262,4 414,5 85,1 247 509,2 223,1 

16.12.1999. 184,8 307,2 47,4 186,9 402,1 83,3 183,5 441,2 143,6 

11.01.2000. 195,3 305,3 55 201,5 393,3 71,8 192,9 432,5 154,7 

04.02.2000. 167,8 288,9 46,5 183,1 355,4 56,7 157,6 410,1 148,9 

01.03.2000. 167,5 305,2 46,7 180 357,7 59,8 175,9 435,8 106,3 

03.04.2000. 174 267,6 38,1 172,3 359,7 57,9 166,2 507,6 102,5 

* Na najmlađim izdancima kora i srčika nisu se mogli razdvojiti te su stoga mjereni zajedno 

Tablica 2. Dinamika kretanja ' ,7 Cs 

Table 2 Dynamics of li7 Cs Movement 

137 C 

Datum uzorkovanja 

1997 1998. 1999. 

Iglice Kora Srčika Iglice Kora Srčika Iglice Kora Srčika 

02.03.1999. 2,3 4,5 1,1 3 4,1 2 

05.04.1999. 2,4 4 0,7 3,5 6,3 4,1 

04.05.1999. 2,1 3,5 1,4 4,1 5,4 4,3 

04.06.1999. 1,4 3,2 0,7 1,7 4,3 1,4 10,2 11,5 11,5 

05.07.1999. 2,3 3,3 1,7 2,6 5,6 2,1 8.3 14,3 14,3 

16.08.1999. 2,5 4,6 0,7 4,1 6,5 2,8 6,4 15,8 8 

10.09.1999. 2 4,7 0,7 3,4 7,1 1,7 9,1 21,9 9,6 

15.10.1999. 2.2 5 0.7 2,8 5,7 1,5 5,9 13,7 10,2 

13.11.1999. 2.1 4,7 0,5 3 6,2 1,7 4,7 9,5 7,4 

16.12.1999. 2,2 3 0,6 2,5 6,2 1,3 5,2 9,1 4,6 

11.01.2000. 1,9 4,2 0,6 2,4 4,2 1,2 4,8 7,4 4,4 

04.02.2000. 1,7 3,9 0,6 2,5 4,4 1,1 3,1 6,8 3,9 

01.03.2000. 1,5 3,3 0,6 2,3 4,3 0,9 3,8 7.2 3,3 

03.04.2000. 1,5 3,8 0,4 1,9 4,5 0,8 3,2 6,4 2,4 

Na najmlađim izdancima kora i srčika nisu se mogli razdvojiti te su stoga mjereni zajedno 

i l37 Cs grafikon 1. Vrlo jasno vidimo da se aktivnost 

40 K i l37 Cs mijenja u odnosu na starost segmenta. Važno 

je primijetiti daje aktivnost 40 K i l37 Cs uvijek jače izražena 

u najmlađim dijelovima grana. U tablicama 1. i 2. 

vidljivo je da je aktivnost 40 K i 137 Cs u uzorcima kore 

bila najviša u lipnju i srpnju, da bi se u kolovozu smanjila 

na prijašnju vrijednost. 

Logaritamska funkcija najbolje izračunava trend 

aktivnosti ' l7 Cs i 40 K s obzirom na starost uzorka kore, 

srčike i iglica. Koeficijent determinacije za vrijednost 

aktivnosti l37 Cs, R 2 koji predstavlja omjer protumačenih 

i ukupnih odstupanja u našem istraživanju za srčiku 

je R 2 = 0,8834; koru R 2 = 0,675 i iglice R 2 = 0,8812. 

Vrijednosti koeficijenta za vrijednosti aktivnosti 4() K za 

srčiku je R 2 =0,636; koru R 2 = 0,666 i iglice R 2 = 

0,1387. Najveća aktivnost kalija je u uzorku kore 

(602.3 Bq/kg) u kolovozu 1999. godine, a poslije ona 

pada kako pada i fiziološka aktivnost grana. Obzirom 

da tek izrasli najmlađi uzorci kore i srčike uzeti u lipnju 

i srpnju 1999. godine nisu mogli biti odvojeni, mjereni 

su kao jedinstveni uzorak (kora i srčika zajedno). 

273

M. Popijač. 1. Seletković, M. Volner, 1. Lovrenčić. D. Barišić. N. Kezić: DINAMIKA KRETANJA Šumarski list br. 5-6. CXXVIII (2004). 269-277 

Petnaest godina nakon akcidenta u Chernobylu, 

l37 Cs je pronađen u uzorcima grana stabala obične jele 

(Abies Alba) na Sljemenu u dobro mjerljivim količinama. 

Aktivnost 137 Cs u kori, iglicama i srčici grana jelovih 

stabala razlikuje se. Najveća aktivnost l37 Cs pronađena 

je u kori grana obične jele, a najmanja u njihovoj 

srčici. Isto tako razlikuje se i dinamika kretanja l37 Cs 

tijekom godine. Veća aktivnost 137 Cs u kori i srčici izmjerena 

je za vrijeme trajanja vegetacije, odnosno dok 

stabla intenzivnije obavljaju svoju fiziološku funkciju. 

Uz l37 Cs mjerili smo i aktivnost 40 K, jer on dospije u 

274 

ZAKLJUČAK - Conclusion 

živi organizam, ravnomjerno se raspoređuje, a kako je 

dominantan radioaktivni element, najveći dio unutarnjeg 

ozračivanja koje dolazi od prirodnih izvora radioaktivnosti 

potječe upravo od njega (UNSCEAR, 2000). 

Prikazani rezultati indiciraju na važnost praćenja 

dinamike 137 Cs, jer baš ovo istraživanje pokazuje i potvrđuje 

daje i petnaest godina nakon Chernobyla 137 Cs 

još uvijek prisutan u značajnim količinama i u šumskom 

ekosustavu. Prikazani model dinamike kretanja 

1 ' 7 Cs i povezivanje tog kretanja u odnosu na fiziološke 

funkcije stabala, omogućili bi nam jasnije i točnije sus-

M. Popijač, 1. Sdaković, M. Volncr. I. Lovrcnčić. D. Barišić. N. Kezić: DINAMIKA KRETANJA ... Šumarski list br. 5-6, CXXVI1I (2004). 269-277 

tavno praćenje i nekih drugih posljedica globalnog zagađivanja, 

a koja se događaju u šumskom ekosustavu 

ostavljajući negativne posljedice na razvoj stabala, u 

ovom slučaju obične jele. 

Antonopoulos-Domis, M., A. Clouvas &A. 

G agi an as, 1990: Derivation of Soil to plant 

Transfer Factors of Radiocesium in Northern 

Greece After the Chernobyl Accident, and 

Comparasion with Greenhouse Experiments. 

Environ. Pollution, 68: 1-2, 119-128. 

Assmann-Werthmuller, U., K. Werthcller, 

D. Molzahn, 1991: Cesium contamination of 

heather hony. J. Rad. Nucl. Chem. Art., 149: 1, 

123-129. 

Baratta, E. J., 1994: Radionuclides in food. In: 

Manuals of food Quality control. FAO of United 

Nations, Rome, 1979. 

Barišić, D., K. Košutić, K. Kvastck, S. 

Luluć, J. Tuta, A. Vertačnik, A. Vrhovac, 

1987: Procjena kontaminacije područja 

SR Hrvatske putem radioaktivnih oborina kao 

posljedica nesreće u NE"Lenin". U: Zbornik radova 

XIV Jugoslavenski simpozij za zaštitu od 

zračenja. Jugoslavensko društvo za zaštitu od 

zračenja. Novi Sad, 77-82. 

Barišić, D., S. Lulić, A. Vertačnik, 1991: 

"Predčernobilski"' ,7 Cs na području Republike 

Hrvatske u tlu do dubine 262,5 mm. U: Zbornik 

radova XVI Jugoslavenski simpozijum za zaštitu 

od zračenja. Jugoslavensko društvo za zaštitu 

od zračenja. Neum, 15-18. 

Barišić, D., A. Vertačnik, S. Lulić, 1999: Caesium 

contamination and vertical distribution in 

undisturbed soils in Croatia. J Environ Radioact 

46,361-374. 

Bunzl, K. W. Kracke, W. Schimamack, K. 

Auerswald, 1995: Migration of Fallout 

239+240 Pu, 241 Am and l37 Cs in the various Horizons 

of a Forest Soil Under Pine. J Environ Radioact 

28, 17-34. 

Bureau of Radiological Health, komp. Ur., 1970: Radiological 

Health Handbook. U.S. Department 

of Health, Education, and Welfire. Rockville, 

Maryland. 

Cremers,A.,A. El sen, P. DePreter&A. Macs, 

1988: Quantitative analysis of radioceasium retention 

in soils. Nature, 335, 247-249. 

Coughtrey, P. J., J. A. Kirton,N. G. Mitchell, 

C. Morris, 1989: Transfer of Radioactive Ceasium 

from Soil to Vegetation and Comparasion 

with Potassium in Upland Grasslands. Environ. 

Pollution, 62:4, 281-315. 


Eisenbud, M., 1987: Environmental Radioactivity. 

Academic Press, INC. London 

Federation of American Scientists (FAS), 2002: Comprehensive 

Test Ban Treaty Chronology, (cited 

2002 Nov 13) Aviable from : URL:http:/- 

/www.fas-org/nuke/control/ctbt/chron 1 .htm 

Filipović, I., S. Lipanović, 1988: Opća I anorganska 

kemija. Školska knjiga, Zagreb 

Filipović-Vinceković,N.,D. Barišić, N. Maši 

ć, S. Lulić, 1991: Distribution of fallout radionuclides 

through soil surface layer. J Radioanalytical 

and Nuclear Chemistry 148, 53-62. 

Gaso, M. I., N. Segovia, T. Herrera, E. Perez- 

Silva, M. L. Cervantes, E. Quintero, J. 

Palacios, E. Acosta, 1998: Radiocesium 

accumulaton in edible wild mushrooms from 

coniferous forests around the nuclear Centre of 

Mexico. Sci Total Environ 223, 119-129. 

Heinrich, G., K. Oswald, H. J. Miiller, 1999: 

Lichens as monitors of radiocesium and radiostrontium 

in Austria, J Environ Radioact 45, 

13-27. 

Glavač, V., 2003: Prilog poznavanju ekofizioloških 

svojstava bukve u svjetlu novonastalih šumskih 

šteta. Obična bukva u Hrvatskoj (monografija), 

170-212, Zagreb. 

Jackson, D., 1989: Chernobyl-derived 137 Cs in heather 

plants in Northwest England. Hlth. Phys., 

57:3,485-489. 

Kirchner,G.,0. Dai 11 ant, 2002: The potential of 

lichens as long as long-term biomonitors of natural 

and artificial radionuclides. Environ Pollut 

120, 145-150. 

Kraljević, P., 1989: Kretanje Cezija-137 kroz biosferu 

i njegov metabolizam u životinjskom organizmu. 

Vet satnica 20, 15-19. 

Krutys, N., B. Delvaux, 2002: Soil organic horizons 

as a major source for radiocesium biorecycling 

in forest ecosystems. J Environ Radioact 

58,175-190. 

Lokobaucr, N., 1988: Radioaktivna kontaminacija i 

procjena rizika nakon nuklearnog acidenta. 

Disertacija. Prehrambeno-biotehnološki fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 

Lokobaucr, N., Z. Franić,A. Bauman, M. Maračić, 

D. Cesar, J. Senčar, 1998: Radiation 

Contamination after Chernobyl Nuclear Acci- 

275

M. Popijač, I. Seletković, M. Volner. I. Lovrenčić. D. Barišić, N. Kezić: DINAMIKA KRETANJA Šumarski list br. 5-6, CXXVII1 (2004). 269-277 

dent and Effective Dose Received by the Population 

of Croatia. J Environ Radioact41, 137-146. 

Livens, F. R., A. D. Horrill and D. L. Singleton, 

1991: Distribution of radioccsium in the 

soil-plant system of upland areas of Europe. 

Hlth. Phys., 60: 4, 538-545. 

Marović, G., 1990: Procjena nuklearnog akcidenta 

pomoću bioindikatora. Disertacija. Tehnološki 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb. 

Medvedović,J., 2001: Klima i hidrološke prilike u 

jelovim šumama panonske Hrvatske, Obična jela 

u Hrvatskoj (monografija), 147-161, Zagreb. 

Per nar, N. 2001: Tla jelovih šuma u Hrvatskoj, Obična 

jela u Hrvatskoj (morfologija), 107-132, Zagreb. 

Petrović, B., G. Đurić, 1981: Elementi radioekologije 

u stočnoj proizvodnji. (Nastavna materija 

za predmet Zaštita životne sredine za studente 

poslijediplomskih studija na veterinarskom fakultetu). 

S. n. Beograd 

Relman, A. S., 1956: The Physiological behavior of 

rubidium and cesium in relatio to that of potassium. 

Yale J Biol Med 28, 248-262. Cit. prema: B. 

Ahman, 1994. 

Rosen, K.., I. Oborn, H. Lonsjo, 1999: Migration 

of radiocaesium in Swedish soil profiles after 

the Chernobyl accident 1987-1995. J Environ 

Radioact 46, 45-66. 

Seleković, I. N. Potočić, 2004: Oštećenost šuma 

u Hrvatskoj u razdoblju od 1999. do 2003. godine, 

Šumarski list 630, (3-4): 137-148, Zagreb. 

Shand,C. A., M.V. Cheshire, S. Smith, M. Vidal, 

G. Rauret, 1994: Distribution of radioccsium 

in organic soil. J Environ Radioact 23, 

285-302. 

Shaw, G., J. N. B. Bell, 1989: The kinetics of ceasium 

absorption by roots of winter wheat and the 

possible consequences for the derivation of soil 

- to - plant transfer factor. J Environ Radioact 

10,213-231. 

Trinaj stić, I., 2001: Rasprostranjenost, morfologija 

i taksonomija jele u Hrvatskoj, Obična jela u Hrvatskoj 

(monografija), 93-106, Zagreb. 

Vukelić, J., D. Baričević, 2001: Šumske zajednice 

obične jele u Hrvatskoj, Obična jela u Hrvatskoj 

(monografija), 162-196, Zagreb. 

Wegener, K. H., 1966: Radioaktivitat und Veterinarmedizin. 

Paul Parcy in Berlin und Hamburg. 

Berlin. 

United Nations Scientific Committee Effects of Atomic 

Radiation, 1993: Source and effects of ionizing 

radiation. United Nations Scientific Committee 

on the Effects of Atomic Radiation. UNSCEAR 

1993 report to the general assebbly, with scientific 

annexes, United Nations, New York. 

United Nations Scientific Committee Effects of Atomic 

Radiation, 2000; Sources and effects of ionizing 

radiation. United Nations Scientific Committee 

on the Effects of Atomic Radiation. UNSCEAR 

2000 report to the general assembly, with scientific 

annexes, United Nations, New York. 

World Health Organization, 1987: Helth Hazards from 

radiocesium following the Chernobyl nuclear 

accident. Report on a WHO meeting. Schloss 

Reisesburg Griinzburg, Federal Republic of Germany 

9-12 June 1987. WHO Copenhagen. 

SUMMARY: Cesium 137, or l37 Cs, appeared in the atmosphere after thermonuclear 

tests were conducted intensively during the 1950's and 1960's, 

and the last large quantity of !37 Cs was released after the major explosion at 

Chernobyl, when varying amounts of cesium deposits on the earth's surface 

were observed. Irradiation was relatively brief while levels of radioactivity 

were not equal, because they were linked to the amount of precipitation that 

appeared uncontrollably as a result of the explosion. Cesium very quickly 

entered the soil, but it only migrated to deeper layers very slowly due to the 

effects of surface waters (Filipović et al, 1991). The speed of cesium migration 

was slowed by radiation absorption processes. A relatively large quantity 

of clay and micro-minerals resulted in the fast and irreversible bonding of 

cesium with the soil (Cremers et al, 1988). 

Plant species are good indicators of cesium, even though their physiological 

characteristics may vary. This primarily depends on the free cesium in the 

root system that the plants have taken in from the soil and the extent of its penetration 

into the plant. Today it is important to stress that the physiological 

276

M. Popijač. I. Sclctković. M. Volncr, I. Lovrcnčić. D. Barišić. N. Kczić: DINAMIKA KRETANJA ... Šumarski list br. 5-6. CXXVI1I (2004), 269-277 

properties of plants and trees must be observed in light of new damage to 

forests caused by atmospheric pollution which is manifested in three different 

ways: a) through the direct impact of atmospheric pollutants on leaves and 

assimilation, b) by intake of substances into the soil by dry or wet deposition 

and its impact on physiological processes in subsoil and external portions of 

forest trees, and c) by indirect damage due to climate change and increased 

sensitivity of trees to extreme climatic, edaphic and biotic conditions. The 

level of radioactivity that contaminated the Republic of Croatia in the form of 

radioactive fallout has been estimated at 5.2 x 1015 Bq, which is approximately 

0.28 % of the total activity released from the reactor at Chernobyl. 

Cesium behaves and is distributed in an organism in a manner similar to 

potassium (Baratta, 1994). The speed of cesium's vertical migration in uncultivated 

soil depends on several factors, such as soil type, its mineral composition, 

pH, organic matter content, hydrogeological processes, and geochemical 

processes. On the forest floor, the primary source of 137 Cs is the surface 

organic layer (Kruyts, Delvaux, 2002). Plants take in microconstituents, 

including radionuclides, in two ways: indirectly through their roots from the 

soil, and directly by sedimentation of radionuclides on leaves or flowers. 

Out of all potassium isotopes, only potassium -40, or 40 K, is radioactive, 

i.e. it is a naturally-occurring primordial radionuclide with a half-life of 

1.26 x 109 years. 

4 "K is one of the most widespread natural radioactive elements, 

as it accounts for approximately 1 % of the total number of all atoms 

formed in the earth s crust and its activity is easily and reliably measured. 

In this research we want to contribute to knowledge of the dynamics of 

movement and the fate of model pollution of forest ecosystems, so the movement 

of Cs and " K on various parts of silver fir trees (Abies alba) on the 

slopes of Sljeme was analyzed for the period from 1997 to 1999. Apex tips, or 

needles, bark and heartwood from the silver fir were taken as samples. 

l37 Cs 

and 4 "K activity were established using the gamma-spectrometry method. In 

all samples analyzed, 

40 K and 137 Cs activity had crossed into the apex tips and 

young needles. Increase in Cs and 4 "K activity in fir needles from the older 

to the younger apex sections did not exhibit a linear trend. We compared the 

dynamic of'Cs and 4 "K movement in the needles, bark and heartwood by 

month in each of the three years. The l37 Cs and 4n K activity trend is increasing 

from older to younger sections in all parts. Similarly, we can say that activity 

is greatest in the tree bark in comparison to other tested samples. In each 

month in 1997, 1998 and 1999 (twelve months per year), the movement of 

cesium and potassium in the fir trees on Sljeme Mountain was measured. 

Samples of needles, bark and heartwood were always taken from the same 

trees. 

The results presented indicate the importance of monitoring l37 Cs dynamics, 

because this research shows and confirms that the cesium recorded after 

Chernobyl is still in the ecosystem. This model of the dynamics of movement 

137 Cs and the link between this movement in relation to the physiological functions 

of the trees have facilitated more clear and accurate monitoring of other 

negative consequences which occur in forest ecosystems and have a negative 

impact on the development of trees, in this case the silver fir. 

277

INSTRUMENTI I OPREMA 

^ U ŠUMARSTVU 

,*.;. ? 

) 

Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) 

Spiegel Relascop i 

Telerelascop Fob 

v %M 

Promjerke: digitalne, 

drvene i aluminijske, 

taksac, cm, mm 

P. svrdla (boreri) za 

tvrdo ili meko drvo + 

rezervni djelovi 

(boreri i igle) 

SOKKIA| 

^ 

^ 

Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice, 

geodetski pribor 

• dalekozori, snajperi 

• ormari za nacrte 

• stolovi sa svjetlom za čitanje karata 

• crtaći pribor 

• ploteri, fotokopirni aparati 

• Majzekovi trokuti, razmjernici 

• planimetri, kurvimetri 

• trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve 

COMMUHICAT) O NJ 

KOMTE 

i TECHNOLOGIES 

KOMTEH-GEO 

10000 ZAGREB, Trg športova 11 

tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027 

e-mail: komteh@zg.tel.hr 

http://www.recro.hr/komteh

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004). 279-285 

UDK 630* 652 

SPECIFIČNOSTI POSLOVNE ANALIZE ENTITETA ZA GOSPODARENJE 

ŠUMOM I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTEM* 

SPECIFICY OF 

BUSSINES ANALYSES ENTITIES IN MANAGING WITH 

FOREST AND FOREST LAND 

Stjepan POSAVEC** 

SAŽETAK: Osnovni cilj istraživanja u radu je postavljanje znanstvenog 

pristupa procjeni analize poslovanja obnovljivog prirodnog resursa - šume, i 

izrada metode koja će imati praktičnu primjenu. Osim horizontalne i vertikalne 

analize financijskih izvješća, izabrani su i analizirani karakteristični pokazatelji 

poslovanja jednog šumskog poduzeća. 

Jasno je da uobičajeni pristup i korištene metode analize i ocjenjivanja 

uspješnosti poslovnih entiteta koji gospodare šumom nisu zadovoljavajuće. 

Sadašnje metode nisu prihvatljive s gledišta potrajnog gospodarenja u paradigmi 

održivog razvoja obnovljivog šumskog resursa. Sukladno tomu, uobičajeni 

pristup i korištene metode treba nadopuniti proširivanjem gledištapromatranja 

(pristupa) i primjerenim postupcima koji omogućavaju mjerenje i 

ocjenjivanje uspješnosti s gledišta održivog razvoja. 

Ključne riječi: Poslovna analiza, obnovljivi resursi, šuma, valorizacija 

Specifičnost šumarstva kao gospodarske djelatnosti 

stvara i određene probleme kod izvršavanja zadanih 

planova poslovanja i kod obračuna financijskog poslovanja. 

Poslovna analiza bavi se spoznajama i načinom 

spoznavanja dostignutog stupnja i neostvarenih mogućnosti 

razvoja poslovnog entiteta. Specifičnost poslovne 

analize entiteta koji se bave gospodarenjem šumom 

uvjetovana je i bitnim značajkama održavanja potencijala 

šume. U gospodarenju šumama i šumskim zemljištem 

ne može se uvijek poštivati načelo profitabilnosti 

radova, jer izostajanjem samo nekih zahvata u šumi 

ugrožava se budući prirast drvne biomase, pridonosi se 

padu opće vrijednosti šume, što može imati nesagledive 

1.) UVOD - Introduction 

posljedice na sveukupno nacionalno gospodarstvo. Specifičnost 

šumarskog gospodarenja posebice se očituje u 

dugoročnom ciklusu proizvodnje biomase, dugom razdoblju 

od početnih radova do postizanja ekonomskih 

učinaka te velikim potrebama ulaganja u šume, često 

puta većim od financijskih mogućnosti šumovlasnika. 

Dostignuti stupanj i neostvarena mogućnost razvoja potencijala 

šume uvjetovan je biološkim čimbenicima te 

ekonomsko-tehničkim zahvatima. Mjerenje i ocjenjivanje 

utjecaja čimbenika na održanje i razvoj šume zahtijeva 

specifične postupke spoznavanja i specifične kriterije 

analitičkog ocjenjivanja uspjeha poslovnih entiteta 

koji se bave gospodarenjem šumom. 

U radu su navedena razmatranja o ekonomskoj, 

poslovnoj i financijskoj analizi, kao jednom segmentu 

* Rad je sažeti prikaz magistarskog rada obranjenog na Ekonomskom 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 19. 2. 2004. godine pred 

Povjerenstvom: Dr. se. Silvije Orsag, predsjednik, dr. se. Janko 

Tintor, član i dr. se. Mladen Figurić, član. 

** Mr. se. šum., oece, Stjepan Posavec, Šumarski fakultet Sveučilište 

u Zagrebu, Svetošimunska 25.10 000 Zagreb. 

2.) PROBLEMATIKA - Main issues 

ukupne ekonomske analize poslovanja u šumarstvu. 

Osnovni cilj rada je postavljanje znanstvenog pristupa 

procjeni analize poslovanja i izrada metode koja će 

imati praktičnu primjenu. Cilj je valorizirati postojeće, 

u praksi uobičajene i predložiti adekvatne postupke 

spoznavanja i kriterije ocjenjivanja uspjeha poslovnih 

entiteta koji se bave gospodarenjem šumom. Prikazani 

279

S. Posavec: SPECIKIČNOST1 POSLOVNE ANALIZE ENTITETA ZA GOSPODARENJE ŠUMOM Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 279-285 

su poslovni rezultati poduzeća "Hrvatske šume" d.o.o. 

kao najvećeg poduzeća koji gospodari šumom i šumskim 

zemljištem u Hrvatskoj, te ostvarenje postavljenih 

ciljeva poslovne politike na osnovi pokazatelja poslovanja. 

Uspoređeni su pokazatelji poslovanja šumarstva 

u Hrvatskoj s pokazateljima europskih zemalja. 

U radu se nastoji prikazati specifičnost poslovne 

analize u gospodarenju obnovljivim prirodnim resursom-šumom, 

te se teži odgovoriti na postavljene hipoteze. 

Nalazi istraživanja u sublimarnoj formi i eksplicitno 

prezentiraju nove spoznaje o predmetu istraživanja 

i pokazuju da li je dostignut cilj istraživanja. 

Biološki karakter šumarske proizvodnje očituje se u 

samoreprodukciji (samoobnavljanja), podudarnosti biološke 

i ekonomske reprodukcije, sezonskom (vremenskom) 

obilježju proizvodnje. Suma je jedan od obnovljivih 

prirodnih resursa. Najbitinija posljedica drugog 

obilježja je da se trajanje proizvodnoga i radnog procesa 

međusobno ne podudaraju. Treći se oblik odnosi na činjenicu 

da se određeni radovi moraju obavljati u određenim 

biološkim rokovima. Ako se ti rokovi ne poštuju, 

i ostali radovi postaju beskorisni. 

3.) ZADANI CILJEVI I HIPOTEZE - Goals and hypothesis tasks 

Dokazivanje postignutog cilja istraživanja može se 

izvesti iz potvrđenosti ili opovrgnutosti hipoteza. Potvrđivanje 

i opovrgavanje temelji se na sažetom prikazu 

postupaka i rezultata istraživanja svake hipoteze. 

Rezultat će se u svakom pojedinom slučaju eksplicirati 

i verificirati kao dokazivanje ili opovrgavanje. Postavljene 

su sljedeće četiri hipoteze: 

Hl.) Poslovna analiza bavi se spoznajama i načinom 

spoznavanja dostignutog stupnja i neostvarenih 

mogućnosti razvoja poslovnog entiteta; 

Opća pretpostavka dugotrajnog poslovanja je uvećavanje 

vrijednosti ili ciljna funkcija poduzeća je povećavanje 

vrijednosti. Uvažavanje zakonitosti dugotrajnog 

postojanja poduzeća i uvažavanje zakonitosti 

uvećavanja vrijednosti ispravno prezentira narav kompleksa 

poduzeća. Zbog toga, zakonitost vremenske dugotrajnosti, 

zakonitost uvećavanja vrijednosti i zakonitost 

održanja kompleksnosti temeljna su pretpostavka 

poslovne analize (Ti n tor, J.). Ova hipoteza podrazumijeva 

da se razvoj i uspješnost gospodarskog entiteta 

može promatrati i ocjenjivati samo sa stajališta specifičnosti 

održivog razvoja šume i potrajnog gospodarenja 

šumom. Prema tomu, na primjeru poslovne analize entiteta 

koji se bavi gospodarenjem obnovljivim prirodnim 

resursom hipoteza se djelomično prihvaća. Razlog 

za ovaj zaključak leži u tomu što poslovni entitet uvažava 

zakonitosti i specifičnosti održivog razvoja šume, 

ali s druge strane ne posvećuje dovoljno pozornosti 

mogućem razvoju poduzeća. Za očekivati je da će postojeće 

restrukturiranje "Hrvatskih šuma" d.o.o. ići ponajprije 

u smjeru privatizacije dijela poduzeća i smanjivanja 

broja zaposlenih. To će rezultirati smanjenjem 

ukupnih prihoda, ali još većim smanjenjem troškova i 

povećanjem učinkovitosti poslovanja. 

H2.) Specifičnost poslovne analize entiteta koji se 

bave gospodarenjem šumom uvjetovana je i bitnim 

značajkama održavanja potencijala šume; 

Da bi definirali specifičnosti poslovne analize, potrebno 

je definirati specifičnosti u planiranju šumskog 

280 

poduzeća. Prema definiciji planiranje je pomoć u određivanju 

mogućih korištenja raspoloživih resursa. Planiranje 

gospodarenja šumskim resursima zahtijeva 

utvrđivanje kratkoročnih i dugoročnih potreba u odnosu 

prema njima, kao i postupaka kojima će se te potrebe 

osigurati. Također zahtijeva međusobno uspoređivanje 

mogućih rješenja s obzirom na njihove biološke, 

tehničke, ekonomske i socijalne utjecaje. Planiranje 

znači projekciju u budućnost, ali sa stajališta cijelog 

spektra različitih šumarskih disciplina (kao što su uređivanje 

šuma, uzgajanje, iskorištavanje, i dr.) U uređajnim 

elaboratima naveden je oblik gospodarenja, vrijeme 

sječe i zrelost, prostorno uređenje šuma i etat. 

Ciklus gospodarenja šumskim resursima dulji je od 

fiskalne godine poslovnog entiteta. Planiranje u šumarstvu 

razvija se prema kratkoročnim i dugoročnim razdobljima. 

Današnji program uključenje u kratkoročni 

program drugog polurazdoblja od 1996. do 2005. godine. 

Sljedeći dugoročni program obuhvaća razdoblje 

od 2006. do 2025. godine. Prema zakonu o šumama, 

ovo pripada u obvezni dio analize poslovanja i planiranja 

financijskih pokazatelja. Osnovno je pitanje 

kako u ove parametre uklopiti normativni dio, odnosno 

fiskalnu politiku na razini godišnjeg izvješća financijskog 

sektora. 

Promatrajući dosadašnje poslovanje i planiranje u 

šumarstvu, može se reći da se u financijskom poslovanju 

premalo pozornosti posvećuje uklapanju financijskih 

planova u biološke planove gospodarenja. Prema 

tomu, navedena hipoteza ne može se prihvatiti, jer 

pojedine osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom, 

osim uzgojnih oblika i načina gospodarenja ne 

sadrže nikakve ekonomske pokazatelje (profitabilnost, 

ekonomičnost, rentabilnost). Smatram da pojedini programi 

gospodarenja moraju sadržavati i parametre 

isplativosti gospodarenja područjem. Jasno je da zaštitne 

šume i šume posebne namjene ne mogu ući u istu 

kategoriju s gospodarskim šumama, međutim uvjeti 

rentabilnosti trebaju se poštivati koliko je to moguće u 

svakoj prilici.

S. Posavec: SPECIFIČNOSTI POSLOVNE ANALIZE ENTITETA ZA GOSPODARENJE ŠUMOM ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 279-285 

H3.) Dostignuti stupanj i neostvarena mogućnost 

razvoja potencijala šume uvjetovan je biološkim čimbenicima 

te ekonomsko-tehničkim zahvatima; 

Specifičnost shvaćanja i mjerenja potencijala šume 

pretpostavlja uvažavanje bioloških čimbenika, te ekonomsko-tehničkih 

zahvata kao čimbenika održavanja i 

razvoja vrijednosti i potencijala šume. Metodama analize 

poslovanja šumarskog poduzeća istraživan je način 

utjecaja bioloških te ekonomsko-tehničkih zahvata 

kao čimbenika razvoja. Utvrđeno je da za vrednovanje 

utjecaja ovih čimbenika treba koristiti specifične veličine 

i indikatore koji iskazuju promjene u vrijednosti, 

odnosno potencijalu obnovljivog resursa. 

Ekonomsko-tehnički zahvati kao što su radovi jednostavne 

biološke reprodukcije, obuhvaćaju pripremu 

stojbine za prirodno pomlađivanje šuma, popunu, 

njegu i čišćenje svih sastojina, pošumljavanje sječina 

nakon čistih sječa, mjere zaštite i čuvanja šuma, odabir 

i obilježavanje stabala za sječu te nadzor sječe, izradu 

šumsko-gospodarske osnove područja. 

Proširena biološka reprodukcija šuma obuhvaća rekonstukciju 

i konverziju šuma panjača, makija, šikara i 

šibljaka, pošumljavanje neobrasloga šumskog zemljišta, 

podizanje plantaža brzorastućih vrsta drveća na novim 

površinama, mjere zaštite od biljnih bolesti, štetnika 

i požara, kupnju šuma, sanaciju i obnovu šuma nakon 

njihova sušenja ili propadanja. 

Budući da šumsko gospodarstvo tržišnim poslovanjem 

ne ostvaruje dovoljne prihode, sredstva za njegovo 

financiranje moguće je osigurati samo iz drugih prihoda 

ili iz proračuna. Prikupljena sredstva na razini države 

(proračuna) moraju se koristiti solidarno, neovisno o 

tome na kojem su dijelu njezina područja uplaćena. 

Postavljena hipoteza djelomično se prihvaća, jer 

promatrani poslovni entitet ispunjava biološke pokazatelje. 

Ekonomsko-tehnički zahvati ne slijede specifične 

veličine i indikatore, jer se pokrivaju iz proračunskih 

sredstava. 

H4.) Mjerenje i ocjenjivanje utjecaja čimbenika na 

održanje i razvoj šume zahtijeva specifične postupke 

spoznavanja i specifične kriterije analitičkog ocjenjivanja 

uspjeha poslovnih entiteta; 

Na primjeru promatranog šumarskog poduzeća korišteni 

su pokazatelji koji su primjenjivi u najvećem 

broju industrija i u rješavanju općih menadžerskih problema. 

Specifični postupci spoznavanja i specifični 

kriteriji analitičkog ocjenjivanja uspjeha poslovnih entiteta, 

nalažu primjenu formula za računanje rentabilnosti 

u šumarstvu. Ovi izvodi u brojniku koriste čisti 

prihod trajnoga gospodarenja, dok su u nazivniku vrijednosti 

zemljišta ili normalna drvna zaliha, ovisno o 

autoru. Poznavanje teorije i logike ovisnosti ekonomskih 

pojava u šumarstvu pretpostavka je formiranja pokazatelja. 

Za sada relevantni i osnovni pokazatelji analize 

gospodarenja šumskog poduzeća su ekonomičnost, 

profitabilnost i rentabilnost. Nastali su kao rezultat 

primjene računovodstvenih standarda, te predviđanja 

buduće profitabilnosti poslovnog entiteta u gospodarenju 

šumskim resursima. Budući utjecaji i spoznaje 

o vrijednosti ovog resursa uvelike će promijeniti i 

parametre poslovne analize. 

Najniža stopa rentabilnosti poslovanja (a stoga i ostala 

dva pokazatelja) bila je u 1998. godini te je iznosila 

-18.34 %, jer je promatrano poduzeće tu godinu završilo 

sa gubitkom od skoro 239 milijuna kuna. U 2000. 

godini je zbog malog iznosa dobiti (10,724 mil. kn.) stopa 

rentabilnosti poslovanja iznosila 0,61 %, a druge 

dvije stope rentabilnosti (ukupnog ulaganja i vlastitog 

ulaganja) iznosile su 0,05 %. 

Opća ekonomičnost i ekonomičnost osnovne djelatnosti 

"Hrvatskih šuma" d.o.o. u zadnjih šest godina pokazuje 

poslovanje na granici štedljivosti, a da bi se to 

malo popravilo, prihodi osnovne djelatnosti (od prodaje 

u zemlji, prodaje u inozemstvu, kompenzacija, subvencija, 

dotacija, vlastitih proizvoda, roba i usluga) odnosno 

ukupni prihodi morali bi se povećati u idućem 

razdoblju, a rashodi čim više smanjiti. To će se onda izravno 

odraziti i na pokazatelj rentabilnosti odnosno 

rentabilnost poslovanja bit će veća. 

Pokazatelji učinka i aktivnosti su u porastu. Koeficijenti 

likvidnosti pokazuju pad u odnosu ne prethodnu 

godinu, dok su pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti) 

u porastu. Nakon izdvajanja šuma i šumskog zemljišta 

iz bilance poduzeća, u 2002. godini povećan je 

koeficijent obrta ukupne imovine. Stupanj zaduženosti 

radi znatno smanjene aktive, povećanje sa 2,51 % na 

32,01 %. Tekući i trenutni (brzi) odnos likvidnosti neznatno 

su smanjeni. Kod pokazatelja profitabilnosti 

(rentabilnosti) umanjena je vlasnička glavnica, što je 

dovelo do profitabilnosti vlastitog kapitala. 

Dobit "Hrvatskih šuma" d.o.o. 10-20 puta je manja 

od šumarstva europskih zemalja. Jedino su po ukupnoj 

aktivi "Hrvatske šume" d.o.o. najveće, i to iz razloga 

što imaju najvrednije šume. Taj podatak za Austrijske 

šume nije usporediv, jer oni ne vode vrijednost šuma u 

aktivi svoje bilance. Za ostale tri zemlje ukupna aktiva 

prikazana je i s uključenom vrijednošću šuma. 

Prema tome ovaj model prikazivanja uspješnosti poslovanja 

usko je računovodstvene prirode. Dosadašnji 

postupci spoznavanja i specifični kriteriji analitičkog 

ocjenjivanja uspjeha poslovnih entiteta ne zadovoljavaju 

nove potrebe u gospodarenju šumskim resursima. 

281

S. Posavcc: SPECIFIČNOSTI POSLOVNIK ANALIZE ENTITETA ZA GOSPODARENJA SUMOM Šumarski list hr. 5 6, CXXVIII (2004), 279-285 

4.) PROMJENA PARADIGME GOSPODARENJA ŠUMSKIM RESURSIMA 

Change the forest management paradigm 

Klasičnom šumaru ekonomistu više nije moguće 

održati tradicionalni autoritet i tradicionalna pravila - 

primarnost prodaje trupaca i superiornost profesionalnoga 

nad javnim mišljenjem. Nova šumarska doktrina 

oblikovana u zadaćama potrajnoga gospodarenja kao 

primarnu postavlja obvezu stvaranja i održanja svih 

šumskih resursa. U tom je slučaju obveza korisnika resursa 

da ih dobro iskoristi. Stoga se posljednjih nekoliko 

desetljeća pojavila nova paradigma prema kojoj je 

šumarski mcnadžment servis svim korisnicima šumskih 

resursa. Tijekom niza godina, obrada trupaca bila 

je glavna briga šumarske proizvodnje. Osnovni izazov 

bio je izvući trupce i uskladištiti ih prema dimenziji i 

kvaliteti. U tim je vremenima količina trupaca stalno 

rasla. Kupci su se prilagodavali ponudi. Danas su se 

uvjeti promijenili. Danas se polazi od definicije korisnosti 

šumskih resursa i različitih zahtjeva, odnosno 

očekivanja korisnika s obzirom na korisnost šumskih 

resursa. Na osnovi toga, jasno je da će se morati pojaviti 

i vrijednost goodwilla u aktivama poduzeća za gospodarenje 

šumom. Koliko će to iznositi, ovisit će o 

marketingu u šumarstvu i atributivnim vrijednosnim 

stavovima korisnika i društva. 

Korisnik šumskih resursa svaka je fizička ili pravna 

osoba koja troši određeni šumski proizvod ili se koristi 

uslugom šume, a da prethodno može, ali i ne mora, 

obnašati i funkciju kupca. Stoga se pri definiranju marketinške 

strategije u šumarstvu, kada je riječ o šumskom 

proizvodu ili usluzi, mora imati na umu činjenica 

da kupac i korisnik mogu biti ista osoba koja kupuje 

proizvod ili uslugu i njima zadovoljava vlastite potrebe 

ili pak postoje šumski proizvodi ili usluge za koje su 

kupac i korisnik različite osobe. Pritom se javljaju 

znatne razlike između pojedinih korisnika, krajnjih korisnika 

kao potrošača određenih šumskih proizvoda ili 

usluga, a to zahtijeva i diferenncirani marketinški pristup 

u ekonomici šumskih resursa. 

Mijenjaju se i vrednote. Socijalna preslojavanja 

uzrokovana novim predodžbama i zahtjevima s obzirom 

na ekologiju, slobodno vrijeme, socijalnu sigurnost, 

društveno-političku odgovornost gospodarstva u 

cjelini i poduzeća pojedinačno, prisiljavaju poduzeća 

da svoje ciljeve i strategije prilagođavaju promijenjenim 

očekivanjima okruženja. Stvara se nova paradigma, 

novi, drukčiji pogled na stvarnost, drukčiji svjetonazor, 

mišljenje i djelovanje. Pretjerano racionalno i 

mehanizirano, kvantificirano, linearno, determinističko, 

uzročno-posljedično shvaćanje treba zamijeniti 

holističkim, cjelovitim, organskim pristupom. Ne treba 

težiti podređivanju prirode čovjeku, već uspostavljanju 

dinamičnog sklada između prirode i čovjeka. 

5.) UTJECAJ GOSPODARENJA SUMOM NA OSNOVNE FINANCIJSKE DOKUMENTE 

Forest management influence on main financial documents 

U potrajnom se gospodarenju pretpostavlja da će se 

svake godine dobivati prihod od sječe i prihod od 

prorede, a svake će se godine ulagati u pošumljavanje, 

uz nastanak upravnih i drugih troškova. Tako, prema 

Kraftovoj formuli rentabilnosti, analizira se: prihod od 

sječe ophodnje, prihod od prorede, troškovi pošumljavanja, 

upravni i drugi troškovi, vrijednost normalne 

drvne zalihe, vrijednost zemljišta, zemljišna renta, 

šumske kamate (kamatnjak). Kraft zemljišnu rentu 

(BOop) smatra troškom, a drvnu zalihu (N) uloženim 

kapitalom. 

Prema Martinovoj formuli rentabilnosti, godišnji 

čisti prihod trajnoga gospodarenja (A u + D - c - v) stavlja 

se u odnos prema zbroju vrijednosti zemljišta (B) i 

normalne drvne zalihe (N). Pritom se promatraju parametri 

sječivog prihoda na kraju ophodnje (A u ), prihod 

od prorede (D), troškovi podizanja (uzgajanja) (c) i 

upravni i drugi troškovi (v). 

Niti jedan od ovih parametara do sada nije obvezno 

navoditi i obračunavati prilikom izrade osnove gospodarenja 

pojedinom sastojinom. Potrebno je u što skorijem 

roku donijeti zakonsku regulativu koja će osigurati 

282 

uvrštavanje dogovorenih ekonomskih parametara u 

gospodarenje. Naravno da pojedine površine koje su 

predviđene za ulaganje u očuvanje, zaštitu i sanaciju 

površina, ne mogu biti profitabilne. Možda ove površine 

mogu ostvariti dodatni ekonomski prihod od turizma 

ili neke druge djelatnosti koja će ostvarivati dobit. 

Nije moguće u svakoj sastojini ostvariti veći glavni i 

prethodni prihod od uloženih financijskih sredstava 

jednostavne i proširene biološke reprodukcije. 

Dosadašnji plan investicijskih ulaganja uglavnom 

sadrži ulaganje u šumske prometnice i pojedine objekte. 

Gospodarsko-financijska osnova radi se prema propisanom 

obrascu ŠGO-14., u kojemu su navedena izdvajanja 

za izradu gospodarske osnove, vodoprivredna 

naknada i si. Ništa od ovdje do sada navedenoga ne iskazuje 

pravilno i ekonomski opravdano gospodarenje 

pojedinom šumskom sastojinom. Naravno da promjena 

pristupa na ovom području uvelike zavisi o svijesti i 

važnosti primjene ekonomike šumarstva u svakodnevnom 

poslovanju. Najjednostavnije je primijeniti pokazatelje 

poslovanja pojedinog trgovačkog poduzeća i 

pokušati ih uklopiti u gospodarenje obnovljivim pri-

S. Posavec: SPECIFIČNOSTI POSLOVNE ANALIZE ENTITETA ZA GOSPODARENJE SUMOM Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 279-285 

rodnim resursom, što u svakom slučaju ne donosi ispravne 

zaključke i istinite rezultate poslovanja. Šumarska 

struka kao tradicionalna grana, teško prihvaća nove 

potrebe društva, a samim time uočen je otpor pri uvođenju 

ekonomskih parametara u svakodnevnim šumskim 

radovima. Potrebno je stoga osposobiti nove generacije 

šumara ekonomista koji će shvatiti potrebu 

primjene ovih parametara. Također, potrebno je dobiti 

očitovanje vlasnika, u ovom slučaju Države, kako i na 

koji način želi gospodariti ovim prirodnim resursom. 

Hoće li u budućnosti stvarati izrazito profitabilno poduzeće, 

ili ostvariti neprofitabilnu tvrtku koja će se baviti 

uzgojem, zaštitom i očuvanjem šuma, dok će ostale 

aktivnosti iskorištavanja, transporta i mehanizacije isključiti 

iz svoje osnovne djelatnosti i postaviti na tržišnim 

uvjetima. Sve ovo očekuje buduće hrvatsko šumarstvo 

u započetim procesima transformacije poduzesća 

i društva u cjelini. 

Na temelju provedenog istraživanja predlažu se dopune 

izvješća pokazateljima kao što su: 

1.) vrijednost normalne drvne zalihe, 

2.) vrijednost etata glavnog i prethodnog prihoda, 

3.) vrijednost zemljišta, 

4.) zemljišna renta, 

5.) šumske kamate (kamatnjak), koji odražavaju biološku 

narav održivog rasta i 

6.) ulaganje u jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju. 

Potrebne su dopune izvješća pokazateljima ekonomičnosti 

investicija u proširenu biološku reprodukciju 

šuma, uključujući rekonstukciju i konverziju šuma panj 

ača, makija, šikara i šibljaka, pošumljavanje neobrasloga 

šumskog zemljišta, podizanje plantaža brzorastućih 

vrsta drveća na novim površinama, mjere zaštite 

od biljnih bolesti, štetnika i požara, kupnju šuma, 

sanaciju i obnovu šuma nakon njihova sušenja ili propadanja, 

koji odražavaju učinak ekonomsko-tehničkih 

zahvata. 

U slučaju da ostvareni poslovni rezultat ne pokriva 

potrebe jednostavne biološke reprodukcije kao minimuma 

radova u sastojini (pripremu stoj bine za prirodno 

pomlađivanje šuma, popunu, njegu i čišćenje svih 

sastojina, pošumljavanje sječina nakon čistih sječa, 

mjere zaštite i čuvanja šuma, odabir i obilježavanje stabala 

za sječu te nadzor sječe, izradu šumsko-gospodarske 

osnove područja), potrebno je formirati šira područja 

gospodarenja šumom koji boljim uvjetima mogu 

pokrivati područja s negativnim poslovnim rezultatom. 

Sume koje nemaju gospodarsku funkciju moguće je i 

dalje financirati iz drugih sredstava. 

6.) OGRANIČENJA U POSLOVANJU - Restrictions in business 

Zadatak financijske funkcije u šumskom entitetu je 

da uvažavajući pozitivne zakonske propise Republike 

Hrvatske obvezno primjeni Međunarodne računovodstvene 

standarde te omogući prilagodbu modernim izvorima 

informacija, praćenje tekuće financijske operative, 

praćenje i učešće na tržištu novca i kapitala, i učešće 

na burzama vrijednosnica. U uvjetima funkcioniranja 

tržišta novca poduzeće će na temelju sastavljenih bilanci 

sredstava najavljivati svoju ponudu putem tržišnog 

mešetara ili vlastitog brokera i cijeneći ponudu - potražnju, 

odlučivati o plasmanu šumskih proizvoda. 

Izdvajanje dionica, blagajničkog zapisa, komercijalnih 

zapisa i drugih vrijednosnica šumarskog poduzeća 

za sada nije moguće, jer nedostaje zakonska regulativa 

iz tog područja. U ustrojstvu financijske funkcije 

nema domaćeg uzora, jer šumarstvo kao grana egzistira 

samostalno, a u Europi kojoj težimo, slijedom slične 

zakonske regulative trebali bi se prikloniti Njemačkom 

ili Austrijskom modelu. Naravno u svemu poštivati 

osobitosti razvoja. 

Vrijednost dugotrajne imovine je tijekom 2002. godine 

povećana za 47 min kuna, a kratkotrajne smanjena 

za 87 min kuna. Prva je rezultat većih investicija od deprecijacije 

(amortizacije) i prijenosa dugotrajne imovine 

iz likvidiranih društava - kćeri u Društvo, a druga 

posljedica smanjenja kratkotrajnih potraživanja za 60 

min i zaliha za 15 min kuna. 

7.) ZAKLJUČAK - Conclusion 

Postavljene hipoteze naglašavaju važnost specifičnog 

gospodarenja entitetom u šumarstvu, koje rezultira 

specifičnim pristupom i metodom analize, u cilju povećanja 

vrijednosti ovog obnovljivog prirodnog resursa. 

U razvijenim ekonomijama u tijeku je znanstvenotehnička 

revolucija na putu u post-industrijsko, 

informatičko društvo. U području organizacije gospodarenja 

vodeće je načelo managementa suvremenog 

rukovođenja. Komponente takvog rukovođenja su planiranje, 

organiziranje i kontrola. 

Planiranje obuhvaća određivanje razine planiranja, 

predviđanje budućnosti, izbor postupaka i tehnologija, 

izbor strategije razvoja, standardizaciju. Definira se 

kao projekt rada poduzeća za ostvarenje ciljeva gospo- 

283

S. Posavec: SPECIFIČNOSTI POSLOVNE ANALIZE ENTITETA ZA GOSPODARENJE SUMOM Šumarski list br. 5 6. CXXVIII (2004). 279-285 

darcnja u svrhu utvrđivanja bitnih informacija za uspješno 

rukovođenje procesom rada i poslovanja. U šumarskom 

poduzeću planiranje je podsustav kojim se 

definiraju ciljevi poslovanja (predviđanje budućnosti), 

strategija (kako postići ciljeve), tehnologija planiranja 

(kako izgraditi planski sustav). 

Ciljevi planiranja su okvirno zadani Osnovom gospodarenja, 

koja je izraz dugoročnosti gospodarenja 

šumskim resursima te tržišnim okruženjem što uvjetuje 

nužnost planiranja na duži i kraći rok. Planiranje gospodarenja 

u šumarstvu vezano je za dugoročne cikluse. 

Osnovno pitanje financijskog poslovanja je kako dugoročne 

planove gospodarenja uklopiti u kratkoročne 

(godišnje) financijske planove i izvješća. Strategija poslovanja 

u uvjetima potrajnosti gospodarenja šumskim 

ekosustavima, prostorno vrlo raširenim te bitno raznolikih 

značajki, nalaže potrebu uspješne organizacije 

komuniciranja u sklopu rukovođenja, pri čemu je planiranje 

nužni sastavni dio. 

Tehnologija planiranja obuhvaćena je sustavom 

planiranja, koji je fleksibilan i ima mogućnost razvoja. 

Njegove značajke su cjelovitost sustava, visoki stupanj 

standardizacije, piramidalna hijerarhija informacija, 

mogućnost informatičke obrade. 

Na grafičkom prikazu prema Hohnu, izvedena su 

moguća kretanja između šansi i rizika u poslovanju pojedinog 

poduzeća. Kako se gospodarenje obnovljivim 

prirodnim resursom - šumom u Republici Hrvatskoj nalazi 

na prekretnici, bitno je spoznati moguće pravce 

razvoja. Prema tomu, može se zaključiti da se hrvatsko 

šumarstvo nalazi u latentnom području krize. Poslovanje 

slijedi krivulju akutne krize nakon normalne situacije. 

Sigurno je da se primjenom kvalitetnih postupaka i 

mjera poslovne analize može usmjeriti poslovanje prema 

situaciji akutnih šansi. Dosadašnje odgađanje promjena 

može pokrenuti tzv. Vražju spiralu (prema 

Foppu), koja u konačnici rezultira sanacijom poduzeća. 

Poduzeću "Hrvatske šume" d.o.o. kao trenutačnom 

monopolistu u ovom sektoru i u većinskom državnom 

vlasništvu, teško se može dogoditi ovakav scenario, ali 

međusobno zavisne industrije mogu pretrpjeti značajne 

teškoće u poslovanju. Možda je rješenje uspostava 

kriznog managementa koji će sagledati i predložiti rješenja 

izlaza iz latentnog područja. 

Šumarstvo Republike Hrvatske trenutačno sudjeluje 

s 1,4 % u bruto domaćem proizvodu. Klasičnu ekonomsku 

input-output matricu poduzeća, potrebno je 

proširiti pokazateljima okoliša. Nakon toga značajnije 

bi se povećao udio šumarstva u bruto domaćem proizvodu. 

Pojedine zemlje tako sastavljaju svoju "zelenu 

bilancu", koja prikazuje stanje i mogućnosti gospodarenja 

prirodnim resursima. 

Poštivanjem pravila upravljanja resursima i okolišem, 

zaliha obnovljivih resursa i mogućnost asimilacijske 

sposobnosti neće se smanjivati. Te su zalihe dakle 

dostupne u svakom budućem razdoblju kako bi i dalje 

održale ekonomiju. Razumljiva je misao kako bi zalihe 

resursa tijekom vremena valjalo održati nepromjenjivima 

ili većim. 

Otuda i potreba za stvaranjem ekološki označene 

ekonomije kao jedne od determinanti proučavanja praga 

tehničko-tehnološke podnošljivosti mjerila uspješnosti 

svekolikog društvenog razvoja. Istraživanje ekoloških 

determinanti vodi revitalizaciji tradicionalnih 

ekonomskih kriterija racionalnoga gospodarenja i reinterpretaciji 

ekonomije kao znanosti i prakse. Time su 

postavljene i osnove daljnjeg istraživanja ekonomike 

prirodnih resursa, koja je ujedno osnova za razvoj ekonomike 

šumskih resursa, sve važnije discipline u osjetljivim 

globalnim kretanjima današnjeg društva. 

8.) IZABRANA LITERATURA - Selected references 

Bright, G.: Forestry budgets and accounts, cabi Publishing, 

UK, 2001. 

Deželjin, J., D. Gulin, i dr.: Troškovno i upravljačko 

računovodstvo (Izabrane teme), Hrvatska 

udruga računovodstvenih eksperata, Zagreb, 

1998. 

Figurić, M.: Uvod u ekonomiku šumskih resursa, 

Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb, 

1996. 

Figurić, M.: Menadžment troškova u drvnotehnološkim 

procesima, Izabrana područja za drvne 

tehnologe, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 

Zagreb, 2003. 

Helfert, E. A.: Techniques of financial analysis, A 

Guide to Value Creation, McGraw-Hill, Singapore, 

2000 

284 

Klemperer, W. D.: Forest resource economics and 

finance, McGraw-Hill Book Comp., New York, 

1996. 

O'Riordan, T: Environmental science for environmental 

managemment, Longman Group Limited, 

Singapore, 1995. 

Or sag, S., D. Gulin: Poslovne kombinacije, Hrvatska 

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, 

Zagreb, 1996. 

Osmanagić Bedenik, N.: Potencijali poduzeća, 

Analiza i dijagnoza potencijala u poslovanju poduzeća, 

NIP Alinea d.o.o., Zagreb, 1993. 

Sabadi, R.: Ekonomika šumarstva, Školska knjiga 

Zagreb, 1992 

Sabadi, R.: Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti, 

Hrvatske šume, Zagreb, 1997.

S. I'osavcc: SPF.CIFIČNOST1 POSLOVNE ANALIZE ENTITETA ZA GOSPODARENJE ŠUMOM ... Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004). 279-2X5 

S a muel son, P. A.: Economics of forestry in an evol- ber 1998, Osterreichicher agrarverlag wien 

ving society, Journal of Forest Economics 1:1, Miinchen. 

1995., Umea Forest University Press Tintor, J.: Poslovna analiza, Koncepcija, metodolo- 

Santini, I.: Troškovi u poslovnom odlučivanju, Hi- gija, metode, Hibis d.o.o., Zagreb, 2000. 

bis d.o.o. Centar za ekonomski consulting, Za- Tintor, J.: Pojam, geneza i predmet ekonomske anagreb, 

1999. 

ij ze poslovanja poduzeća, Ekonomski analitičar 

Sekot, VV.: Die wolkswirtschaftliche bewertung der 11,12/92., TEB, Zagreb, 1992. 

forstlichen production anhand deszuwacb.se- Žager, K., L. Žager: Analiza financijskih izvještaja, 

seine machbarkeitstudie tur Osterreich, Centar- Masmedia, Zagreb, 1999. 

blatt fur das gesamte forstwesen, Juni/Septem- 

SUMMARY: The specific nature of forestry as an economic activity generates 

problems in realising the set business plans and accounting commercial 

operations. Business analysis deals with concepts and methods of perceiving 

the degree of development, as well as with unrealised possibilities of a business 

entity. The particular character of analysing business operations of entities 

dealing with forest management arises, among other things, from essential 

features of maintaining the forest potential. In managing forests and 

forestland, it is not always possible to obey the principle of operational profitability, 

as the omission of any silvicultural treatments jeopardises future 

increment of wood biomass and leads to a decline in the general forest value. 

This in turn may have far-reaching consequences on the overall national 

economy. Furthermore, the specificity of forest management is particularly 

evident in a long-term cycle of biomass production, an extensive period of 

time between the initial activities and the achieved economic effects, and in 

investments into forests which frequently exceed the financial possibilities of 

forest owners. The achieved degree and the unrealised possibilities of developing 

forest potential are conditioned by biological factors and by economictechnical 

treatments. To measure and evaluate the effects of these factors on 

the survival and growth of a forest, specific knowledge is required combined 

with specific criteria for analytical assessment of the success of business entities 

dealing with forest management. 

The paper discusses economic, business and financial analysis as one of 

the segments of general economic business analysis in forestry. The basic 

goal is to establish a scientific approach to evaluating business analysis and 

construct a method which will be used in practice. The aim is to valorise the 

currently applied know-how and propose suitable criteria of evaluating the 

success of business entities dealing with forest management. The paper presents 

business results of the company "Hrvatske šume " d.o.o., the largest company 

that manages forests and forestland in Croatia, and the extent to which 

the set goals of business policy have been achieved on the basis of business 

indicators. Forest business indicators for Croatia were compared with indicators 

from European countries. 

This paper is a contribution to a debate on current classical and neo-classical 

methods of assessing the value of renewable natural resources and 

establishing scientific bases for the construction of a suitable method of evaluating 

forests. 

Key words: business analysis, renewable resources, forest, valorisation. 

285

Na preticajnoj traci. 

... s novim profi pilama 

od STIHL-a MS 341 i MS 361. 

Još lakše. Još jače. Još teže pobjedive. 

Nove profi- motorne pile neće vas uvjeriti 

samo u svoju snagu, nego i u smanjenje 

vibracija i brzinu rada. Univerzalno su 

primjenjive za sve radove sječe i izrade 

drvnih sortimenata, uzgojne radove i njegu 

sastojina. 

Snažne i robusne u obaranju, lagane i 

snažne kod kresanjapravi 

paketi snage za profesionalce. 

Dugotrajne. Lagane i snažne. 

Sigurne. Profesionalne. 

Jednostavne za rukovanje. Niskog 

nivoa vibracija I još više. . 

Sve su to odlike novih profi pila. 

Zatražite od nas besplatan 

prospekt. 

Javite nam se, rado ćemo Vam 

ih prikazati u radu kod Vas. 

Ekskluzivni uvoznik i distributer za RH 

unikomerc uvoz 

Zagrebačka 115, 10410 Velika Gorica 

Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 

E-mail: uniu3@uniu.htnet.hr 

Br. 1 u svijetu STIHL

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004). 287-299 

UDK 630* 582 + 525 

PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA 

DENDROMETRIJSKIM PARAMETRIMA* 

APPLICATION OF CIS IN STAND EXTRACTION ACCORDING 

TO DENDROMETRIC PARAMETERS 

Dalibor ŠTORGA** 

SAŽETAK: U radu su prikazane mogućnosti primjene GlS-a pri izlučivanju 

sastojina prema dendrometrijskim parametrima (broj stabala-N, temeljnica-G, 

srednje plošno stablo - ds, starost, % učešće vrsta). Na taj način 

može se skratiti terenski rad, poboljšati preciznost i točnost mjerenja. Terenski 

rad je obavljen u jednodobnim hrastovim sastojinama gospodarske jedinice 

"Repaš-Gabajeva Greda " (odjeli 26-46) u šumariji Repaš, Uprava šuma 

Podružnica Koprivnica. U odjelima, odnosno odsjecima, uspostavljen je sistematski 

uzorak mreže kvadrata 100 x 100 m, čija središta predstavljaju središta 

ploha (krugova), na kojima je mjeren prsni promjer stabla. Ukupno je 

na istraživanom području postavljeno 1025 krugova i izmjeren prsni promjer 

na 3 7619 stabala. 

Nakon terenske izmjere, snimljeni podaci uneseni su u bazu podataka formiranu 

tako da se mogu koristiti za obradu varijabli uz primjenu softvera 

Microsoft Windows EXCEL i Statistica 6.0. Za izradu grafičkog dijela GIS 

modela digitalizirane su postojeće karte: 

- topografska karta (1 : 5000), 

- katastarski planovi (1 : 2880 i 1 : 2000), 

- gospodarska karta (1 : 10000). 

U statističkoj obradi podataka korištena je klasterska analiza (metoda 

K-means), čiji su rezultati baza za GIS modeliranje s ciljem izlučenja sastojina. 

Rezultati istraživanja mogućnosti primjene GIS-apri izlučivanju sastojina 

prema dendrometrijskim parametrima ukazuju na potrebu primjene GlS-a i 

statistike u šumarstvu. 

Ključne riječi: izmjera šuma, izlučivanje sastojina, GIS, klasterska 

analiza 


Suvremeni pristup kartografiji podrazumjeva primjenu 

kompjuterske tehnologije u kartografiji. Primjena 

kompjuterske tehnologije u kartografiji usko je 

povezana s izumom digitalizatora i plotera početkom 

* Magistarski rad obranjen 7. 11. 2003. godine na Šumarskom 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu pred Povjerenstvom u sastavu 

izv. prof. dr. se. Nikola Lukić, doc. dr. se. Renata Pernar i dr. se. 

Miroslav Bcnko. 

** Mr. se. Dalibor Štorga, Hrvatske šume d.o.o., 

Uprava šuma Podružnica Koprivnica 

60-ih godina. Digitalizator je nužan da se sadržaj karte 

iz grafičkog oblika pretvori u digitalan, a ploter da se 

iz digitalnog oblika ponovo prijeđe u grafički oblik. 

Ploterom se automatiziracrtanje (Frančula, 1994). 

Digitalizacija karata je najčešći način dobivanja 

geografskih objekata u digitalnom (koordinatnom) 

obliku (Pernar, 1996). 

Razvojem računala, sredinom 80-tih godina, GIS 

tehnologija počinje osvajati sve veći broj stručnjaka 

287

D. Štorga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DHNDROMETR1JSK1M PARAMETRIMA Šumarski list br. 5-6, CXXVII1 (2004), 287-299 

koji se u svakodnevnom radu bave prostorom i prirodnim 

bogatstvima, da bi početkom 90-tih postala nezaobilazno 

pomagalo pri donošenju odluka za upravljanje 

prostorom, korištenjem prirodnih bogatstava i unapređenjem 

gospodarskih strategija (Kušan i dr., 1993). 

Primjena GlS-a u praksi, u uređivanju šuma, novijeg 

je datuma, a služi za planiranje šumskog gospodarenja 

i prostorni prikaz podataka. 

Same definicije uređivanja šuma nekih autora ukazuju 

na potrebu primjene GlS-a za planiranje gospodarenja 

i prostorni prikaz podataka. Još 1942. godine 

Baader navodi daje uređivanje šuma, trajno vođenje 

i planiranje šumskog gospodarenja, a Jordan i 

Erdle, 1989. godine, da uređivanje šuma zahtijeva 

podatke koji popisuju šumu u dinamičnom obliku, u 

smislu njihova stanja i prostorne određenosti. 

U šumarstvu se u okviru GlS-a nalaze geokodirane 

kartografske podloge i relacijske baze podataka te algoritmi 

koji služe za upravljanje podacima (Kalafadžić 

i Kušan 1991). 

Ispravno (lokacijski-prostorno, veličinom) kartirana 

površina odjela i pripadajućih mu odsjeka dobiva 

ogromnu važnost u sferi korištenja različitih tematskih 

cjelina (karata), odnosno mogućnosti korektnog izračunavanja 

drvnih masa, prirasta, propisivanja etata i 

uzgojnih radova, a s tim i povezanih mogućnosti materijalno-fmancijskih 

kalkulacija (Klobučar 2002). 

Unutar takvog sustava u svakom trenutku brzo su 

nam dostupne bilo kakve tematske karte, dok se tradicionalnim 

terenskim postupkom do karte teško dolazi, 

treba puno truda i financijskih sredstava, a nakon izrade 

teško ju se mijenja. 

CILJ ISTRAŽIVANJA - Research aim 

Glavni cilj istraživanja u ovom radu je ispitivanje 

mogućnosti primjene GlS-a pri izlučivanju sastojina 

prema dendrometrijskim parametrima (N, G, d s starost, 

% učešće vrsta), a samim time i pronalaženje te 

testiranje načina i tehnike prikupljanja, uređivanja i rukovanja 

podacima, kako bi se na taj način skratio terenski 

rad, poboljšala preciznost i točnost mjerenja, širile 

informacije i popularizirao GIS u praksi te pobudilo 

razmišljanje i razvoj ideja i praktičnih rješenja u uređivanju 

šuma. 

Da bi postavljeni cilj istraživanja bio ostvaren, bilo 

je potrebno: 

na terenu postaviti sistematski uzorak mreže kvadrata 

100 x 100 m, 

izvršiti izmjeru na primjernim plohama, 

obraditi terenske podatake, 

digitalizirane granice odjela i odsjeka proporcionalnom 

transformacijom prevesti u kartografski oblik i 

uklopiti u HOK 1 : 5000, te tako pripremljene podatke 

s podacima izmjere organizirati u GIS model, 

izvršiti statističku obradu podataka (klasterska analiza), 

izraditi kartografske slojeve u GIS-u na temelju rezultata 

klasterske analize. 

Područje istraživanja bila je gospodarska jedinica 

„Repaš - Gabajeva Greda", Uprava šuma Podružnica 

Koprivnica. Površina gospodarske jedinice iznosi 

4201,70 ha, od toga je 3640,88 ha obrasle površine. 

Cijela gospodarska jedinica "Repaš - Gabajeva 

Greda" nalazi se unutar granica Koprivničko-križevačke 

županije, a obuhvaćena je općinama Gola, Hlebine, 

Molve i Novo Virje. Gospodarsku jedinicu čine tri 

odvojene šumske cjeline između 46° 7' i 46° 12' sjeverne 

širine i 14°39'i 14° 51' istočne dužine. Nadmorska 

visina kreće se oko 115 m. 

Na području istraživanja postavljen je sistematski 

uzorak mreže kvadrata, razmaka 100 x 100 m, u smjeru 

Istok - Zapad i Sjever - Jug. 

Mreža kvadrata (odjeli 26^46) postavljena je u 

288 

PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area 

METODE RADA - Work methods 

Uspostavljanje mreže i oblika primjernih ploha 

Establishing net and shapes of samleplots 

Istraživanjem su obuhvaćeni odjeli 26^16 (slika 1), 

ukupne površine 1092,15 ha. 

Sume gospodarske jedinice "Repaš - Gabajeva 

Greda" prema namjeni su najvećim dijelom gospodarske, 

a prema uzgojnom obliku regularne, pa je i cilj i 

način gospodarenja po uredajnim razredima sukladan 

tomu. Šumu s posebnom namjenom čini sjemenska 

sastojina hrasta lužnjaka, koja je izdvojena u poseban 

uređajni razred bez propisane ophodnje. 

svim odsjecima osim u odsjecima u kojima je izvršena 

totalna klupaža (manji odsjeci, odsjeci u oplodnoj sječi), 

čistinama i u I. dobnom razredu.

D. Štorga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTO.IINA PREMA DENDROMF.TRUSKIM PARAMIiTRIMA Šumarski list br. 5-6, CXXV1II (2004), 287-299 

Slika 1. Područje istraživanja 

Figure 1 Research area 

Nakon toga pristupilo se određivanju izgleda i veličine 

jedinice uzorka, odnosno primjerne površine. 

Kako se radi o ravničarskom terenu, odlučeno je da 

ploha bude krug zbog toga što je krug zadan samo sa 

središtem i radijusom te gaje na terenu lakše iskolčiti 

nego neki drugi geometrijski lik. Osim toga, krug je 

geometrijski lik koji za određenu zatvorenu površinu 

ima najmanji opseg, odnosno najmanju vjerojatnost da 

se pojave granična (rubna) stabla koja nam značajno 

djeluju na kvalitetu izmjere. Ujedno gaje kao jedinicu 

uzorka kod obrade lakše simulirati, odnosno izračunati 

rezultate za različite veličine radijusa kruga. 

Polumjer (odnosno površina) primjernog kruga 

određen je na temelju Pravilnika o uređivanju šuma 

(N.N. 11/97) čl. 16. Većina ploha nalazi se u sastojinama 

starosti od 90-120 godina. Galić (2002), u svom 

magistarskom radu, navodi da se zadovoljavajuća preciznost 

procjene strukturnih elemenata postiže sa kružnim 

primjernim površinama polumjera r = 15 m. 

Nakon iskolčavanja središta krugova, odnosno primjernih 

ploha i određivanja njihovog broja (oznake), 

na svakoj plohi izmjeren je prsni promjer stabla. Prsni 

promjer je mjeren pomoću zaokružbene promjerke sa 

širinom debljinskih stupnjeva od 5 cm, te je na 1025 

ploha izmjereno ukupno 37 619 stabala. 

Obrada terenskih podataka - Ground data processing 

Nakon terenske izmjere snimljeni podaci uneseni 

su u bazu podataka formiranu tako da se mogu koristiti 

za obradu varijabli uz primjenu softvera Microsoft 

Windows EXCEL i Statistica 6.0. 

Prilikom obrade podataka formirani su podaci za 4 

vrste drveća: hrast lužnjak, poljski jasen, obični grab + 

OTB i OMB. Podaci su formirani prema zastupljenosti 

na objektu istraživanja. Najviše ima hrasta lužnjaka, 

poljskog jasena i običnog graba. Ostala tvrda bjelogorica 

(klen, voćkarice i dr.) nalazi se u podstojnoj etaži 

kao i obični grab, a i sličnog su uzrasta, pa su stavljeni 

zajedno s grabom. U ostaloj mekoj bjelogorici (OMB) 

prevladavaju crna joha, topole i vrbe. 

289

D. Storga: PRIMJENA (ilS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJ1NA PREMA DENDROMKTRUSKIM PARAMETRIMA Šumarski list br. 5-6. CXXV1II (2004). 287-299 

Starost plohe uzeta je iz starosti odsjeka. Starost 

(god) stabla određuje se na osnovi promjena taksacijske 

veličine (prsnog promjera, visine) s obzirom na 

vrijeme (Pr a nj i ć i IVI i haj lov, 1987). Posebno je to 

uočljivo pri rastu stabala u debljinu. 

Broj stabala (N) po debljinskim stupnjevima predstavlja 

distribuciju prsnih promjera sastojine. Na osnovi 

distribucije prsnih promjera, određuje se distribucija 

temeljnice, volumena i prirasta po debljinskim stupnjevima. 

Temeljnica je određena za svaku vrstu posebno. Temeljnica 

(G) stabla je površina presjeka stabla u prsnoj 

visini (u 1,30 mod tla), a temeljnica sastojine je su- 

ma površina presjeka svih stabala sastojine. Temeljnica 

sastojine uvijek se izražava u mVha (Pranj ić i Lukić, 

1997). 

Srednje plošno stablo (dj dobiveno je dijeljenjem 

temeljnice sastojine s brojem stabala u sastojini, odnosno, 

dijeljenjem temeljnice po hektaru s brojem stabala 

po hektaru. 

Postotno učešće vrsta (%) dobiveno je odnosom 

ukupne temeljnice pojedine vrste i ukupne temeljnice 

na plohi. 

U tablici 1. prikazan je dio izračunatih podataka na 

temelju terenske izmjere. 

Tablica 1. Obrađeni podaci na istraživanom području (izvadak) 

Table 1 Processed data on the area of research (extract) 

Broj 

St. Hrast lužnjak Obični grab i OTB Poljski jasen OMB UKUPNO 

plohe 

god N/ha G/ha % ds N/ha G/ha % ds N/ha G/ha % ds N/ha G/ha % ds N/ha G/ha ds 

1 95 138 19,47 66,5 42,5 128 9,82 33,5 31,3 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 265 29,29 37,5 

2 95 128 21,12 59,8 45,9 206 7,04 19,9 20,9 39 7,16 20,3 48,2 0 0,00 0,0 0,0 373 35,33 34,7 

3 95 128 15,92 63,9 39,8 157 7,56 30,3 24,7 39 1,45 5,8 21,7 0 0,00 0,0 0,0 324 24,92 31,3 

4 95 187 33,04 85,4 47,5 246 5,64 14,6 17,1 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 432 38,67 33,8 

5 95 147 25,34 68,4 46,8 157 11,73 31,6 30.8 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 305 37,07 39,4 

6 24 0 0,00 0,0 0,0 299 4,25 100,0 13,5 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 299 4,25 13,5 

7 24 0 0,00 0,0 0,0 398 6,06 100,0 13,9 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 398 6,06 13,9 

8 24 50 0,61 25,3 12,5 100 1,81 74,7 15,2 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 149 2,42 14,4 

9 24 0 0,00 0,0 0,0 348 5,45 89,9 14,1 50 0,61 10,1 12,5 0 0,00 0,0 0,0 398 6,06 13,9 

10 24 0 0,00 0,0 0,0 299 5,42 73,3 15,2 50 1,98 26,7 22,5 0 0,00 0,0 0,0 348 7,40 16,4 

11 24 0 0,00 0,0 0,0 299 6,59 84,6 16,8 50 1,20 15,4 17,5 0 0,00 0,0 0,0 348 7,79 16,9 

12 24 0 0,00 0,0 0,0 498 9,62 100,0 15,7 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 498 9,62 15,7 

13 90 280 40,98 91,6 43,2 100 3,74 8,4 21,8 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 380 44,72 38,7 

14 90 180 37,08 82,8 51,2 140 7,69 17,2 26,4 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 320 44,77 42,2 

15 90 160 27,88 71,0 47,1 140 11,38 29,0 32,2 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 300 39,26 40,8 

16 90 80 16,85 53,1 51,8 180 14,85 46,9 32,4 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 260 31,70 39,4 

17 90 140 19,78 66,8 42,4 180 9,83 33,2 26,4 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 320 29,61 34,3 

18 90 140 20,17 72,9 42,8 200 7,48 27,1 21,8 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 340 27,66 32,2 

19 90 20 1,19 4,1 27,5 340 27,73 95,9 32,2 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 360 28,92 32,0 

20 90 140 22,61 97,9 45,3 40 0,49 2,1 12,5 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 180 23,10 40,4 

21 90 180 27,42 80,3 44,0 140 6,74 19,7 24,8 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 320 34,16 36,9 

22 90 20 5,19 21,0 57,5 240 19,52 79,0 32,2 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0,0 0,0 260 24,71 34,8 

23 90 160 18,77 71,9 38,6 60 7,33 28,1 39,4 0 0,00 0,0 0,0 0 0,00 0.0 0.0 220 26,10 38,9 

Za izradu grafičkog dijela GIS modela digitalizirane 

su postojeće karte: 

- topografska karta (1 : 5000), 

katastarski planovi (1 : 2880 i 1 : 2000), 

- gospodarska karta (1 : 10000). 

Digitalizacija karata - Maps digitalization 

Digitalizirane granice odjela i odsjeka proporcionalnom 

su transformacijom prevedene u kartografski oblik 

i uklopljene u HOK 1 : 5000. Tako pripremljeni podaci 

su s podacima izmjere organizirani u GIS model. 

Statistička obrada podataka - Statistical data processing 

U statističkoj obradi podataka korištena je klasterska 

analiza. Klasterska analiza je skupina multivarijatnih 

tehnika, čiji je primarni cilj klasificiranje opažanja 

(objekata) u skupine ili klastere. Svaki objekt karakteriziran 

je određenim brojem varijabli, tj. svojstava koji 

opisuju taj objekt. 

290

D. Štorga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DENDROMETRUSKIM PARAMETRIMA Šumarski list br. 5 6, CXXV11I (2004), 287-299 

U radu su korištene hijerarhijske klaster metode 

gdje se klasteri formiraju po hijerarhiji, tako da je u 

svakoj sljedećoj razini broj klastera manji za jedan. Rezultati 

hijerarhijske klaster analize prikazuju se dendogramima. 

Korištene su aglomerativne metode koje su 

najčešće klasterske metode u biologiji, i to: 

1. Complete linkage (Farthest neighbour) metoda - temelji 

se na udaljenosti između dva najdalja objekta. 

2. K - means clastering - ovom metodom stvaraju se 

skupine koje će biti različite što je najviše moguće. 

Svrstavanje se radi na temelju k-srednjih vrijednosti. 

Na temelju podataka izmjere ušlo se u klastersku 

analizu s 1025 slučajeva (ploha) i 20 varijabli. Kao metoda 

klasterske analize uzeta je K-means analiza za 5, 

10 i 15 klastera. Klasterska analiza provedena je s obzirom 

na 20 varijabli koje su vezane za svaku plohu. 

Varijable su sljedeće: 

- starost 

broj stabala: hrasta (hrast N), graba (grab N), jasena 

(jasen N) i OMB (OMB N) 

- temeljnica: hrasta (hrast G), graba (grab G), jasena 

(jasen G) i OMB (OMB G) 

postotak učešća: hrasta (hrast %), graba (grab %), 

jasena (jasen %) i OMB (OMB %) 

srednje plošno stablo: hrasta (hrast d s ), graba (grab 

d s ), jasena (jasen d s ) i OMB (OMB d s ) 

- ukupni broj stabala na plohi, srednje plošno stablo 

na plohi i ukupna temeljnica na plohi. 

Izrada kartografskih slojeva u GIS-u na temelju rezultata klasterske analize 

Making cartographic layers in GIS based on cluster analysis results 

Rezultati koji su dobiveni provedenom klasterskom 

analizom bili su baza za GIS modeliranje s ciljem 

izlučivanja sastojina. 

U ArcView-u napravljen je sloj na temelju koordinata 

koje su određene na terenu, a koje predstavljaju 

središte plohe. Postojećoj tablici sxiy koordinatama 

(tablica 2) dodana je tablica u kojoj se vidi pripadnost 

svake plohe određenom klasteru. Na taj načinje dobiven 

drugi sloj u kojemu je prikazana prostorna raspodjela 

ploha prema klasterima (slika 2). 

291

D. Štorga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DENDROMETRI.ISK1M PARAMETRIMA Šumarski list br. 5-6, CXXVII1 (2004), 287-299 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Research results and discussion 

Rezultati klasterske analize — Cluster analysis results 

Na temelju 20 varijabli i 1025 izmjerenih ploha, 

kao rezultat klasterske analize dobili smo 5, 

10 i 15 klastera (grupa ploha) svrstanih po nekim 

određenim karakteristikama. 

Klasterska analiza je zbog velikog broja metoda 

više nego ijedna druga multivarijantna analiza 

pod utjecajem izbora samoga analitičara. Iz 

toga razloga pristupilo se analizi koja je pokazala 

optimalan broj potrebnih klastera, da bi se dobio 

vjerodostojan rezultat. Provedena je Complete 

Linkage metoda (slika 3). 

Na slici 3. vidimo daje za analizu potrebno 

minimalno 12 klastera. Stoga je kao optimalni 

broj za daljnju analizu uzeto 15 klastera (tablica 

3). 

Iz tablice 3. vidi se da su prvih 6 klastera u 

osnovi slični po starostima ploha, a razlikuju se 

samo po varijabli učešća pojedine vrste po plohi. 

Klaster 7, 8 i 9 su sličnih starosti, međutim 

klaster 9 razlikuje se po učešću varijabli vezanih 

za OMB, a klaster 8 po varijablama hrast N i jasen 

N. Deveti klaster izlučen je na temelju učešća 

ostale meke bjelogorice. U klasterima 10, 11 i 

12 uočljivo je veće učešće graba i učešće ostale 

meke bjelogorice, dok im je starost različita. 

Klasteri 13 i 14 su izlučeni na temelju varijabli 

vezanih za grab, dok se razlikuju od ostalih klastera 

i po starosti. Klaster 15 se razlikuje od klastera 

4, 5 i 6, koji su sličnih starosti, po ukupnom 

broju stabala i ukupnoj temeljnici. 

Svih 15 klastera međusobno se razlikuje prema 

nekoj varijabli, pa samo uzimajući u obzir 

varijable N ukupno, G ukupno i d s uočljiva je 

razlika u karakteristikama koje su bile odlučujuće 

za svrstavanje pojedine plohe u određeni 

klaster. 

Iz slike 4. uočavaju se varijable koje su značajno 

odlučivale za izdvajanje pojedinog klastera, 

a to su broj stabala hrasta, graba, jasena i 

OMB-a. Na izdvajanje klastera 8 utjecala je varijabla 

broj stabala hrasta, na klaster 3 broj stabala 

graba, a na klaster 7 broj stabala poljskog 

jasena. Varijabla broj stabala OMB-a utjecala je 

na izdvajanje klastera 9. Isto tako je uočljivo da 

varijable koje su najmanje utjecale na izdvajanje 

klastera su srednje plošno stablo hrasta, srednje 

plošno stablo graba, srednje plošno stablo poljskog 

jasena, srednje plošno stablo OMB-a i 

srednje plošno stablo ukupno po plohi. 

Sličnost između pojedinih klastera može se 

vidjeti na temelju Euclidovih distanci, odnosno 

292

H. ŠIOTOI: l'RIMJI NA CIS-M PRI l/l 1 C l\.\NU SAS 1Q.IINA l'KI MA DhNDKOMI I RUSKIM l'ARAMI TRIMA Šumarski lisl hr. fi 6. CX.WIII |2I)()4|. ;S7-;w 

mogu se utvrditi "udaljenosti" između izdvojenih klastera. 

U tablici 4. vidi se da se na temelju Euclidovih 

distanci ističe grupa klastera (1-6) koja ima vrlo male 

distance. 

293

D. Storga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DENDR0METRIJSK1M PARAMETRIMA Šumarski list br. 5-6, CXXVI11 (2004), 287-299 

Rezultati ispitivanja utjecaja pojedine varijable 

na izdvajanje klastera 

Research results of particular variables influence 

on cluster separation 

Da bi se dobile varijable koje su 

imale najveći utjecaj na izdvajanje 

ploha u klastere provedene su analize 

One - Way ANOVA, LS Means i Tukey 

HSD test. 

One - Way Anova analizom vidimo 

utjecaj pojedine varijable na izdvajanje 

plohe u određeni klaster. 

Analizirana je svaka pojedina varijabla 

(ukupno 20). Ovdje su prikazani 

samo neki od primjera gdje je taj utjecaj 

najizraženiji. 

Iz slike 5. vidi se da je na temelju 

varijable broj stabala hrasta izdvojen 

klaster 8. Vrijednosti varijable hrast N 

slične su za klastere 1-6. Na izdvajanje 

klastera 14 značajno utječe varijabla 

broj stabala graba (slika 6). Varijable 

temeljnica graba i % učešće 

graba također značajno utječu na izdvajanje 

ploha u klaster 14. Na izdvajanje 

klastera 7 najviše utječe varijabla 

broj stabala jasena (slika 7). Uz tu varijablu 

najviše utjecaja imaju varijable 

vezane uz jasen i to: varijabla temeljnica 

jasena i varijabla % učešće jasena. 

Iz slike 8. uočava se da na izdvajanje 

klastera 9 najviše utječe varijabla 

broj stabala OMB-a. 

Za sve varijable (20) provedeni je i 

Tukey HSD test kojim se ispituju razlike 

između klastera s obzirom na ispi- 

294

D. Storga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJ1NA PREMA DENDROMETRIJSKIM PARAMETRIMA Šumarski list br. 5-6, CXXVIII (2004), 287-299 

295

D. Štorga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DENDROMETRIJSKIM PARAMETRIMA Šumarski list br. 5- 6, CXXVI11 (2004), 287-299 

tivanu varijablu. U tablici 5 prikazanje primjer Tukey 

HSD testa za varijablu Hrast N. 

Na temelju provedenog istraživanja za Tukey HSD 

test može se reći da jasno pokazuje razliku ili sličnost 

ploha izdvojenih u klastere u odnosu na pojedinu varijablu. 

Ako se pojedini klaster značajno razlikuje u 

odnosu na sve druge klastere po određenoj varijabli, 

može se reći daje ta varijabla značajno utjecala na izdvajanje 

ploha u taj klaster. Isto tako, ako se određeni 

klaster ne razlikuje bitno od drugih klastera u odnosu 

na neku varijablu, ta varijabla nije značajno utjecala na 

izdvajanje ploha u taj klaster. 

Rezultati na temelju izrade GIS-a - Results based on GIS making 

Prostorni raspored ploha prema podacima dobivenim na temelju klasterske analize 

Spatial distribution of plots according to data obtained on the basis of cluster analysis 

Sloj u GIS-u koji predstavlja prostorni rapored ploha 

prema klasterima, čija su središta određena koordinatama, 

uklopljen je u gospodarsku kartu. 

Na taj način dobiven je novi kartografski sloj, gdje 

je na gospodarskoj karti vidljiv položaj svake pojedine 

plohe na terenu. Uz to vidljiva je i pripadnost plohe 

prema klasterima. 

Kako se svi podaci u uređivanju šuma prikazuju po 

ha, išlo se na izradu GRID modela. Izrađena je mreža 

kvadrata dimenzija 1 x 1 ha. Time je svaka ploha na terenu 

predstavljena površinom od 1 ha. 

Budući da su sve karte jednoznačne unutar GlS-a 

(koordinate), izrađeni GRID model preklopili smo preko 

gospodarske karte (slika 9). Na taj način dobivena 

je nova karta koja prikazuje plohe površine od 1 ha. 

Kako svaka ploha pripada određenom klasteru, iz karte 

je vidljivo koja ploha (klaster) ulazi u postojeći odjel 

(odsjek). 

Ako uzmemo u obzir da najmanja površina odsjeka 

izlučena na terenu može iznositi 1 ha, dobili smo zapravo 

minimalnu površinu eventualnog odsjeka za 

izručenje. 

296

D. Štorga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJINA PREMA DENDROMETRIJSKIM PARAMETRIMA Šumarski list br. 5-6. CXXVIII (2004), 287-299 

Usporedba odsjeka izlučenih na terenu i odsjeka dobivenih klasterskom analizom 

Comparison of subcompartments extracted on the ground and subcompartments 

obtained bv cluster analysis 

Na temelju dobivenog rasporeda ploha od 1 ha i 

gospodarske podjele na odjele i odsjeke dobili smo 

svaku plohu izdvojenu u odnosu na neku varijablu. 

Više istih ploha u nekom odsjeku predstavlja homogeno 

izlučeni odsjek, a više različitih ploha znači da je 

odsjek heterogeno izlučen. 

Na slici 9 vidi se da su odsjek 45a prekrila dva klastera 

(13 i 14). Razlika u ta dva klastera je samo u broju 

stabala graba na pojedinoj plohi. Iz tablice 3. vidi se da 

su u 13. klasteru 726 stabala graba, a u 14. klasteru 

1333 stabala graba. Odsjek se nalazi u drugom dobnom 

razredu, odnosno radi se o mladoj sastojini graba pred 

prvom proredom, pa optimalni broj stabala u cijelom 

odsjeku nije postignut. Prema dobivenim rezultatima 

možemo taj odsjek podijeliti na 2 odsjeka i prilikom radova 

voditi računa o intenzitetu prorede s obzirom na 

izlučenje. 

Na temelju izmjerenih podataka koji su bili namijenjeni 

za izradu gospodarske osnove i izrađene digitalne 

karte gospodarske jedinice, cilj je bio da se krajnji rezultati 

upotrijebe pri racionalizaciji poslova u šumarstvu 

(uređivanju šuma), te da na taj način planiraju budući 

radovi u gospodarenju sastojinama. Tim načinom može 

se planirati gospodarenje na manjim površinama (npr. 

od 1 ha), odnosno gospodariti sa svakom plohom pojedinačno 

u određeno vrijeme, a čije se središte lako može 

locirati pomoću GPS-a. Mogu se odrediti šumsko-uzgojni 

zahvati u svakoj plohi, kao npr. popunjavanje, doznaka, 

sječa i si., a samim time i odrediti smjernice za 

daljnje planiranje gospodarenja odsjekom. 

Uvrštanjem novih varijabli u analize (visina stabla, 

širina krošnje, prirast) mogućnost planiranja na pojedinoj 

plohi se može povećati (praćenje sušenja sastojina 

i dr.). 

Ovakav način pristupa problemu, primjenom GIS 

tehnologije podržane statistikom oslobađa šumarskog 

stručnjaka rutinskih poslova (dileme oko izlučenja sastojina), 

te mu ostavlja više vremena za donošenje odluka 

o planiranju gospodarenja gospodarskom jedinicom, 

a otvara i nove mogućnosti u daljnjem istraživanju. 

Istraživanjem mogućnosti primjene GlS-a pri izlučivanju 

sastojina prema dendrometrijskim parametrima 

ukazuje se na primjenu GlS-a i statistike za potrebe 

planiranja u šumarstvu. 

Unutar uspostavljenog GIS-modela možemo vrlo 

jednostavno uklapati nove slojeve izrađene na temelju 

statističkih analiza ili izmjere na terenu i preklapati pojedine 

tematske slojeve, te na taj način modeliranjem 

dobiti novi sloj. 

Ovakav primjer GIS modeliranja može se koristiti u 

svim budućim istraživanjima. 

ZAKLJUČCI - Conclusions 

Geografski informacijski sustav (GIS) pogodan je 

za objedinjavanje podataka iz različitih izvora, s 

time da svi ti podaci moraju biti georeferencirani 

kako bi se jednoznačno mogli preklapati. 

Uz pomoć GlS-a podaci dobiveni statističkom analizom 

mogu se također prostorno prikazivati i primjenjivati 

prilikom izlučenja sastojina, vodeći pritom 

računa o propisima gospodarenja šumama. 

Sve varijable uzete u statističku analizu nemaju jednaku 

težinu na izdvajanje ploha u klastere. 

Uvrštavanjem novih varijabli (h, D, i d ...) u analizu 

možemo povećati mogućnost planiranja. 

Sistematski postavljeni uzorak (mreža točaka) uz 

pomoć GPS-a na terenu, izvrsna je baza podataka 

za GIS modeliranje prilikom izlučivanja sastojina. 

Uz pomoć GPS-a lako se može, kada je to potrebno, 

odrediti položaj bilo koje plohe. 

Na temelju tako dobivenih podataka mogu se planirati 

zahvati u budućnosti vezani za gospodarenje 

šumama, a isto tako se podaci mogu i nadopunjavati. 

Ovim načinom uz pomoć GlS-a možemo planirati 

gospodarenje na manjim površinama (1 ha), odnosno 

mogu se odrediti pojedini zahvati (doznaka, sječa, 

popunjavanje i dr.) na svakoj plohi. 

Na temelju dobivenih rezultata i postavljenog zadatka 

problemu izlučenja sastojina primjenom GISa 

i izmjere treba ozbiljno pristupiti, jer ćemo olakšati 

i racionalizirati posao. Uvjereni smo da će i rezultati 

daljnjih istraživanja potvrditi ove rezultate i 

odrediti još neke nove ciljeve. 

Izvršenje potrebnih zahvata (šumsko-uzgojni radovi, 

sječe i si.), propisanih u Osnovi gospodarenja po 

odsjecima, te korištenjem podataka dobivenih primjenom 

GlS-a i izmjere za svaku plohu, u odsjeku 

je jednostavno i brzo. 

Uspostavom GlS-a osloboda se šumarski stručnjak 

rutinskih poslova, te mu se ostavlja više vremena 

za druge poslove. 

297

D. Štorga: PRIMJKNA CilS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJ1NA PREMA DENDROMETRUSK1M PARAMETRIMA Šumarski list br. 5-6, CXXVI1I (2004). 287-299 

Baader, G., 1942: Die Forsteinrichtung als nachhaltigc 

Betriebsfurung und Betriebsplanung, 

Frankfurt. 

Frančula, N. 1994,: Novi pristup kartografiji, Zbornik 

referata. Javno poduzeće Hrvatske šume i 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 

Galić, Ž., 2002: Pouzdanost procjene strukturnih elemenata 

izmjere šuma primjenom kombiniranih 

metoda. Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu. 

Jordan, G. A. & T. A. Erdle, 1989: Forest managament 

and GIS. What have learned in New 

Brunswick? The Canadian Institute of Surveying 

and Mapping Journal, 43 (3): 287-295. 

Kalafadžić,Z. iV. Kušan, 1991: Visoka tehnologija 

u inventuri šuma, Šum. list 115 (10-12): 

509-520, Zagreb. 

Kušan, V., 1993: GIS-tehnologija koja dolazi, Glasnik 

za šumske pokuse 30. 

Klobučar, D. 2002: Mogućnost primjene aerofotosnimaka 

iz cikličkog snimanja Republike Hrvatske 

u uređivanju šuma. Magistarski rad, Zagreb. 


Pernar, R., 1997: Application of results of aerial photograph 

interpretation and geographical information 

system for planning in forestry. Glasnik 

za šumarske pokuse, vol. 34. str. 141-189, Zagreb. 

Pranjić, A., 1. Mi haj lov, 1987: Starost stabla, Šumarska 

enciklopedija, svezak 3, drugo izdanje, 

Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, jug. leksikografski 

zavod, str. 289. 

Pranj ić, A., N. Lukić, 1997: Izmjera šuma. Sveučilište 

u Zagrebu - Šumarski fakultet, 410 p.p., 

Zagreb. 

XXX, 1997: Pravilnik o uređivanju šuma (NN 11/97). 

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. 

XXX, 2001: Osnova gospodarenja GJ "Repaš - Gabajeva 

Greda" (2001-2010). Odjel za uređivanje 

šuma, Uprava šuma Koprivnica. 

SUMMARY: This thesis shows possibilities of GIS application in extracting 

stands according to dendometric parameters (number of trees - N, basal 

area - G, mean basal area tree - ds, age, % of species presence), that is, to 

seek and test ways and techniques of collecting, arranging and handling data, 

thus reducing ground work, improving measuring precision and accuracy, 

popularizing GIS, encouraging thinking and ideas development, both scientific 

thoughts and practical solutions in forest management. 

Ground work was done on regular oak forest stands on 'Repaš - Gabajeva 

Greda' (compartments 26-46) in Repaš Forestry Office, Forest Management 

Koprivnica Branch. A systematic pattern of nets of squares 100 x 100 m, 

whose centres are also centres of areas (circles) where a tree breast-diameter 

was measured, was established in compartments. A total of 1025 circles were 

set up in the research area and the breast-diameter of 37619 trees was measured. 

Following the ground measurings, recorded data were entered into the 

data base formed in a way so they could be used for variables processing 

using Microsoft Windows EXCEL and Statistica 6.0 software. 

In creating the graphic part of GIS model, the existing maps were digitalized: 

topographic maps (1 : 5000), 

- cadastral plans (1 : 2880 and 1 : 2000), 

management map (1 : 10000). 

In statistical data processing cluster analysis (K-means method) was used, 

the results of which are basis for GIS modelling for the purpose of extracting 

stands. 

298

D. Storga: PRIMJENA GlS-a PRI IZLUČIVANJU SASTOJ1NA PREMA DENDROMETRIJSKIM PARAMETRIMA Šumarski list br. 5 6, CXXVI1I (2004), 287-299 

The results of research into possibilities ofGIS application in extracting 

stands according to dendometric parameters point to the application ofGIS 

and statistics for the purpose of planning in forestry. 

• Geographical information system is suitable for gathering data from different 

sources, provided these data are georeferential in order to overlap 

unambiguously. 

• Data obtained in this way provide a basis for future planning in forest 

management, and they can also be supplemented. 

• Data obtained by statistical analysis can also be shown spatially and used 

in stand differentiation, taking into account forest management regulations. 

• With the help ofGIS we can also plan management on smaller areas (I ha) 

and determine certain activities (marking trees, felling, filling up blanks, 

and others) in each area. 

• Carrying out the required tasks (forest-growing works, felling, etc.), regulated 

by the Forest Management Plan becomes very easy and quick 

when using the data obtained with the use ofGIS and the measuring for 

each area. 

• With the establishment ofGIS can relieve a forester of dull and tedious 

work, leaving him with more time for other tasks. 

Key words: forests measuring, stand extraction, GIS, cluster analysis. 

299


U Hrvatskoj su zabilježena 4 roda lastavica s 5 vrsta 

(bregunica, hridna lastavica, lastavica, daurska lastavica 

i piljak). Zajednička obilježja su im duga krila, ravan 

rašljast rep, kratki široki kljun čiji rub seže gotovo do ispod 

prednjeg ruba očiju. Glava je plosnata s kratkim 

vratom, noge su malene, kratke i neprikladne za hodanje. 

Hrane se kukcima, uglavnom muhama i komarcima 

koje hvataju u letu. Zbog male veličine i dugačkih krila 

let im je brz i elegantan, pa u letu osim hranjenja obavljaju 

kupanje i pijenje vode. Spolovi su im vrlo slični. 

Naše su selice gnjezdarice. Prije selidbe okupljaju se po 

električnim i telefonskim žicama u jata i odlaze na zimovanje 

u unutrašnju podsaharsku Afriku, pa čak i 

južnu Afriku. 

LASTAVICA (Hirundo rustics L.) 

Lastavica je dužine 17-19 cm i 

raspona krila 32-34 cm. Odozgo je 

plavo crna, s upadljivo riđim grlom 

i čelom, te plavo crnom trakom 

preko gornjeg dijela prsa koja odskače 

od bijelih do ružičastih ostalih 

donjih dijelova. Ima dug, duboko 

rašljast i bijelo pjegav rep. Gnijezdo 

gradi najčešće u unutrašnjosti 

gospodarskih objekata, tako da 

je odozgo zaštićeno stropom i oblika 

je otvorene zdjele. Građevni 

materijal gnijezda sastoji se od 

zemlje koju lastavica lijepi grudicu 

po grudicu, što je vidljivo na reljefu 

gnijezda. Gnijezdo je iznutra obloženo dlakom, sitnim 

biljnim materijalom i perjem. 

Gnjezdarica naseljava na području cijele Hrvatske. 

Gnijezdi 2-3 puta od svibnja do kolovoza, nese 2-8 bijelih 

jaja s tamno smeđim mrljama. Nakon 12-18 dana 

izlegu se mladi ptići čučavci, koji napuštaju gnijezdo 

sa 19-24 dana. U Hrvatskoj lastavice borave od ožujka 

do listopada, dok u planinskim dijelovima borave kraće, 

od travnja do rujna. Zbog seobe sjevernih populacija 

najbrojnije su tijekom ožujka i listopada. Veće populacije 

u Hrvatskoj vezane su uz područja s razvijenim 

stočarstvom i mnoštvom gospodarskih objekata. 

Prstenima Zavoda za ornitologiju 

u Zagrebu prstenovano je od 

1910 g. više od 80 000 lastavica. Na 

temelju nalaza prstenovanih lastavica, 

kojih je nešto više od 300, utvrđeni 

su smjerovi selidbe. 

Lastavica je zaštićena vrsta u 

Republici Hrvatskoj. 

Tekst i fotografije: 

Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. 

Fotografije 1. i 2. U hranjenju mladih lastavica 

koje su tek napustile gnijezdo 

300

AKTUALNO 

DANI HRVATSKOGA ŠUMARSTVA 

108. redovita skupština Hrvatskoga šumarskog društva 

ZAPISNIK 

sa 108. redovite skupštine Hrvatskoga šumarskog društva, 

održane u Zagrebu 14. lipnja 2004. godine 

U okviru Dana hrvatskoga šumarstva, prema ustaljenom 

običaju i obvezi, održana je 108. redovita 

Skupština HŠD-a. Uz ovo središnje događanje, ogranci 

HŠD-a obilježit će Dane hrvatskoga šumarstva raznoraznim 

stručnim, kulturnim i sportskim događanjima. 

U velikoj kino dvorani Ministarstva poljoprivrede 

šumarstva i vodnog gospodarstva, uz zvanične delegate 

(90 od 97) Skupštini je ukupno nazočilo 275 članova 

HŠD-a i gostiju (u I. dijelu nešto manje). 

Skupština se odvijala prema predloženom i usvojenom 

Dnevnom redu: 

I. dio: 

1. Otvaranje Skupštine 

2. Izbor radnih tijela Skupštine: 

a) Radnog predsjedništva 

b) Zapisničara 

c) Ovjerovitelja Zapinsika 

3. Izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u 2003. god. i 

između dvije Skupštine: predsjednika, tajnika, glavnog 

urednika Šumarskog lista i Nadzornog odbora. 

4. Rasprava po izvješćima i zaključci. 

5. Verifikacija Programa rada i Financijskog plana za 

2004.god. 

6. Razno. 

II. dio: 

Tematska rasprava - savjetovanje na temu "Aktualna 

problematika hrvatskoga šumarstva". 

Poticajni referati: 

Mr. sp. Darko Beuk, predsjednik Uprave Hrvatskih 

šuma d.o.o., 

Josip Bartolčić, dipl. ing. šum., državni tajnik u 

Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog 

gospodarstva 

III. dio: 

• Dodjela priznanja znanstvenoj savjetnici dr. se. Karici 

Corkalo-Jemrić 

• Pretstavljanje Zbornika radova s obilježavanja 125. 

obljetnice Nadzorništva - Inspektorata za pošumljavanje 

krševa, goleti i uređenje bujica (Senj, 27 - 28. 

studenoga 2003.). 

U predvorju se mogla vidjeti izložba vezana uz ovu 

obljetnicu. 

I. dio - Ad 1 i 2. Rad Skupštine otvorio je predsjednik 

HŠD-a akademik Slavko M atić, pozdravivši sve 

nazočne, posebice ministra poljoprivrede, šumarstva i 

vodnog gospodarstva gosp. Petra Čobankovića, 

dipl. ing., njegove suradnike u odnosnom ministarstvu, 

državnoga tajnika Josipa Bartolčića, dipl. ing., pomoćnike 

ministra, prof. dr. se. Ivicu Grbe a i Milorada 

Stojanovića, dipl. ing. te predsjednika Uprave 

Hrvatskih šuma d.o.o. mr. sp. Darka Beuk a. Izrazio 

je posebno zadovoljstvo i zahvalu gosp. Petru Cobankoviću, 

našemu ministru, što je našao vremena 

makar kratko nazočiti skupu ovako velikog broja 

stručnjaka, koji pripadaju njegovom resoru. 

Da bi Skupština mogla raditi po Statutu i Poslovniku, 

izabrano je Radno predsjedništvo u sastavu: Ilija 

Gregorović, Juraj Zelić i Slavko Matić. Vođenje 

zapisnika povjereno je tajniku HŠD-a Hranislavu 

Jakovcu,azaovjerovitelje zapisnika izabrani su Josip 

Dundo vi ć i Miroslav Harapin. Nakon stoje 

Radno predsjedništvo zauzelo svoja mjesta, Skupštini 

se obratio ministar poljoprivrede i šumarstva i vodnog 

gospodarstva gosp. Petar Čobanković. Izrazivši zadovoljstvo 

što ima priliku nazočiti ovako eminentnom 

skupu hrvatskih šumarskih stručnjaka okupljenih u 

HŠD-u, jednoj od najstarijih stručnih udruga sa zavidnom 

tradicijom i stručnom snagom, gosp. ministar se 

obratio nazočnima. 

"Nažalost, nismo u nekakvoj pretjerano sjajnoj situaciji 

i na koncu konca cjelokupna gospodarska situa- 

301

čija ogleda se i daje refleksije i na situaciju u šumarstvu. 

To je i prva godina kada su Hrvatske šume d.o.o. (HS) 

umjesto dobiti ostvarile gubitke, što je još jedan od razloga 

da svi skupa poradimo da HŠ postanu jedan od nositelja 

razvoja, ne samo šumarstva, nego i kompletnog 

gospodarstva. U tom kontekstu želio bih kazati da ćemo 

maksimalno poraditi na procesu restruktuiranja HS-a. 

Držimo, da tako veliko poduzeće i suviše centralizirano, 

ne daje one prave učinke, koje bi sukladno prirodnom 

bogatstvu trebalo ostvarivati. Znači, za iduće razdoblje 

pripremamo jedno detaljno restruktuiranje HŠ, a samim 

time ići će i proces decentralizacije. Sljedeće što bih želio 

najaviti u ovom kratkom obraćanju je, da smo podnijeli 

zahtjev Vladi RH za deregulaciju cijena. Situacija 

glede cijena drvne mase nije zadovoljavajuća, i nažalost 

dobrim dijelom to je rezultat sadašnje situacije u šumarstvu. 

Mi želimo izvršiti deregulaciju cijena, ali ne na način 

da to postane omča oko vrata drvnoj industriji. Želimo 

da drvna industrija bude u vezi sa šumarstvom, i u 

tom kontekstu treba gledati prebacivanje nadležnosti 

odjela Ministarstva i na odjel za drvnu industriju. Znači, 

konačno su se šumarstvo i drvna industrija našli unutar 

jedne institucije, unutar jednog Ministarstva. Držimo da 

je to pravi put kada analogno gledamo i u poljoprivredu, 

gdje se primarna proizvodnja i prehrambena industrija 

nalaze u istoj instituciji. Ovakav način logičan je i kada 

je u pitanju šumarstvo i drvna industrija, koje trebaju 

postati poluga razvoja naše domovine. Držimo da tu ima 

puno rezervi i da upravo ne radeći više na uštrb jedni 

drugih, nego radeći zajednički, možemo očekivati daleko 

bolje razultate. 

Naša čvrsta opredjeljenost je da najkvalitetnija drvna 

masa - najkvalitetniji sortimenti, završe u višim fazama 

obrade drva kroz hrvatsku drvnu industriju, a ne 

da budu samo propiljeni i da nama ostaje samo kora i 

manje vrijedni sortimenti, a da se ono najkvalitetnije 

dorađuje u drugim zemljama, koje nam onda vraćaju to 

kao skupi namještaj, umjesto da mi budemo ti koji će 

izvoziti gotov proizvod. U tom smjeru ići će sva naša 

nastojanja, a vjerujem da ćemo u vama imati potporu, 

kao što to i danas vaša nazočnost iz cijele RH govori, 

vjerujući da ćemo nastojati što kvalitetnije raditi u kontekstu 

razvoja šumarstva i drvne industrije. Još par riječi 

vezano uz pitanje koje možda dobiva i neke negativne 

konotacije šumara. To je pitanje prenamjene neobrasloga 

šumskog zemljišta. Činjenica je, da smo na 

temelju odluke Vlade donesene u Splitu zadužili resorno 

Ministarstvo i HS da evidentiraju neobraslo šumsko 

zemljište, koje bi onda išlo u prenamjenu za poljoprivredno 

zamljište radi podizanja dugogodišnjih nasada. 

Ova mjera ni u kojem slučaju nije usmjerena protiv šumarstva, 

nego držimo da je to jedna od mjera koja bi 

trebala učiniti korist šumarstvu, jer u toj istoj odluci 

stoji, da sukladno onolikoj prenamijenjenoj površini, 

onaj koji obavi prenamjenu, mora isto toliku površinu 

pošumiti. To je dobra mjera koja će biti u funkciji i razvoja 

poljoprivrede, ali isto tako povećanja površina 

pod šumom. Stoga tu ne trebamo biti suprotstavljene 

strane, nego trebamo raditi u zajedničkom interesu, tražeći 

što je optimalno postići na šumskom zemljištu, 

koje sada nije u funkciji šumarske proizvodnje. Na kraju 

želim uspješan rad Skupštine, a HŠD-u puno uspjeha 

u daljnjem radu. Neka bude uspješno i neka se kao 

do sada drži svoje tradicije i konstruktivnog rada na 

razvoju šumarstva". 

S. Matić se zahvalio gosp. ministru na pozdravu i 

riječima kojima je najavio glavne odrednice resornog 

Ministarstva glede šumarstva i drvne industrije. U nastavku 

ovoga tzv. pozdravnog dijela Skupštine, riječ je 

uzeo B. Prpić, koji je pred ovim skupom javno u svoje 

ime i ime nazočnih, čestitao predsjedniku HSD-a S. 

Maticu na izboru za redovitoga člana Hrvatske akademije 

znanosti i umjetnosti (HAZU). Izbor je obavljen na 

Skupštini HAZU 20. svibnja 2004. god. Svi s kojima je 

razgovarao u vezi ovoga izbora, kaže B. Prpić, "slažu 

se daje izabaran pravi čovjek, profesor uzgajanja šuma, 

dobar pedagog, dobar znanstvenik, a isto tako dobar šumarski 

stručnjak. HAZU je zaista pogodila s ovim izborom. 

Izborom S. Matica kao člana smatramo da će 

isti pomoći glede promidžbe šumarske struke, jer radi se 

o najvišoj znanstvenoj institucij u RH, čije se mišljenje i 

stav poštuje. Vjerujemo da će ga kao novi akademik, 

kao do sada, i u ovoj instituciji zdušno raditi na dobrobit 

šumarske struke". Nakon pljeska odobravanja i podrške 

302

nazočnih, akademik S. Matić zahvalio se na čestitci, 

naznačivši da je ovaj izbor uz priznanje njemu, ponajprije 

priznanje šumarskoj struci kojoj je podario 41 godinu 

rada. Svatko od nazočnih dao je svoj obol struci i 

znanosti, a posebno je istaknuo poduzeće Hrvatske šume 

d.o.o., koje je imalo i ima sluha i interesa taj rad 

stručno i materijalno pomoći. Ciljani projekti su mjesto 

gdje se znanost i praksa nadopunjuju i dolaze do zajedničkog 

rezultata, koji pripomažu struci, a gotovo da 

nema inženjera koji na terenu nije nešto izmjerio i obradio 

u cilju novih znanstvenih i stručnih spoznaja. Bez 

takve suradnje ni on kako kaže ne bi mogao polučiti rezultate, 

koji su ga uz pedagoški rad kvalificirali za redovitoga 

člana HAZU. 

Ad. 3. Predsjedavajući Radnog predsjedništva I. 

Gregorović najavio je izvješća o radu i poslovanju 

HŠD-a u prošloj 2003. god., odnosno između dvije 

Skupštine. Kratkim izvješćem, predsjednik HŠD-a S. 

Matić naznačio je najznačajnije aktivnosti udruge u 

proteklom razdoblju. 

"Dame i gospodo, kolegice i kolege! 

Srdačno Vas pozdravljam i zahvaljujem što ste odazvali 

pozivu i što danas sudjelujete u radu 108. skupštine 

našeg HŠD-a. 

Na 6. sjednici Upravnog odbora HŠD-a održanoj 

22. ožujka 2004. godine u Zagrebu, mi smo uz punu 

nazočnost članova UO odradili sjednicu i na njoj riješili, 

raspravili i prihvatili sve one bitne točke koje nužno 

moraju biti na dnevnom redu. Posebno smo raspravili 

izvješće o radu i poslovanju u prošloj godini. Kompletan 

materijal s te sjednice dobili ste prilikom poziva za 

ovu Skupštinu. Nadamo se da ste ga proučili i da ćete, 

ukoliko bude potrebno, iznijeti svoja zapažanja i dodatne 

prijedloge, a isto tako nadam se da će te se složiti 

s odlukama i zaključcima s iste. 

Moja je namjera da Vas ovom prilikom na najkraći 

način upoznam s nekim aktivnostima s kojima smo se 

prošle godine bavili. 

Generalno govoreći, sve ono na što smo, to sada možemo 

reći, i više od desetljeća upozoravali i predlagali, 

u interesu šumarske struke, a povezano s time i hrvatske 

države, uglavnom se nije prihvatilo, a pogotovo nije riješilo. 

To su problemi koje su trebali riješiti trgovačko 

društvo Hrvatske šume d.o.o., Vlada RH, Ministarstva 

poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo prostornog planiranja 

i zaštite okoliša i niz drugih državnih i nedržavnih 

institucija. Sve aktivnosti i reakcije detaljno su opisane 

na brojnim stranicama Šumarskoga lista i svatko 

tko je želio mogao se s istim upoznati. 

Moje osobno zapažanje i tvrdnja je daje šumarstvo 

kao struka i znanost, nastala prije 240 godina, kada su 

u Europi počele nicati pravne države. Šumarstvo je 

struka koja se temelji na pravnim propisima i može 

dobro funkcionirati jedino u pravnoj državi. Na našu 

veliku žalost, na primjeru šumarske struke, koja usput 

govoreći gospodari s najvećom nacionalnom vrijednošću 

u državi, možemo zaključiti da te pravne države 

još nema, ili je ima, no ona dobro ne funkcionira. Za tu 

tvrdnju možemo podastrijeti na desetke primjera, pa o 

tome danas ne bi trebali više raspravljati. 

Želja mi je da Vas u nekoliko riječi informiram 

samo o nekim posljednjim aktivnostima, koja su po 

svom značenju itekako važna za šumarsku struku, a s 

kojima smo se u proteklom razdoblju bavili. 

Sapunica o novom Pravilniku o izmjenama i dopunama 

Pravilnika o uređivanju šuma i dalje se nastavlja. 

Bivša Vlada ublažila je neke odluke na temelju naših 

protesta, a s odlukama nismo ni dalje zadovoljni. Nadali 

smo se da će nova Vlada to ispraviti, tim više stoje 

šumarski program sada vladajuće stranke zastupao s 

nama istovjetno gledište po tom pitanju. Nažalost, nova 

Vlada predlaže za šumarstvo još lošija rješenja. 

Radi se o podizanju višegodišnjih nasada na šumskom 

zemljištu. Šumsko zemljište i šume postala su najeftinija 

roba, ili bolje rečeno roba bez cijene na hrvatskom 

tržištu. Vinogradi, maslenici, plinovodi, autoceste i svi 

oni koji se sjete, jurišaju na šume i šumsko zemljište, 

nacionalno blago Hrvatske, naravno bez naknade. S terena 

dolaze informacije da veći dio predsjednika općina 

i općinica, bez da se i malo zacrvene, traže pravo 

raspolaganja s nekoliko stotina hektara šuma, kako bi 

doveli poduzetnike koji bi na tom prostoru gradili i iskorištavali 

poslovne i druge privredne objekte. Ovo je 

demokratska zemlja, i u njoj imaju prava izjašnjavanja 

ljudi svakakvih mentalnih sklopova, ali se u ovoj zemlji 

ne bi smjelo raditi suprotno odredbama važećeg 

Ustava, Zakona o šumama i zdravog razuma. 

Nadalje, protestirali smo kod predsjednika Hrvatske 

gospodarske komore i tražili svog predstavnika u 

Komori, koji će zastupati interese šumarstva. U dopisu 

smo tražili Udruženje za područje šumarstva i lovstva 

unutar Sektora za poljoprivredu, prehrambenu indus- 

303

triju i šumarstvo. Nastupili smo zajedno s predstavnicima 

Hrvatskih šuma i nadamo se najboljem rješenju. 

Detalje o tome možete pročitati u Zapisniku kojega ste 

dobili u materijalu za ovu Skupštinu. 

Bili smo aktivni na osnivanju samostalne Šumarske 

komore ili u okviru Inženjerske komore, Razreda za 

šumarstvo. Očekujemo angažiranje Ministarstva poljoprivrede, 

šumarstva i vodnog gospodarstva, jer preko 

njega postupak treba ići na Vladu pa na Sabor. Radi se 

o bitnim uvjetima koji omogućavaju projektiranje u šumarstvu 

s pravom ovlaštenog projektanta-šumara. Tu 

smo uključili i rješavanje polaganja stručnog ispita, jer 

su te dvije stvari u uzajamnoj vezi. 

Htjeli smo i još želimo uspostaviti kontakte s novim 

Državnim zavodom za zaštitu prirode, uputili smo dopis 

ravnatelju, ali ne vidimo rezultate. Izgleda da baš 

nisu sretni s predloženom suradnjom ili taj prijedlog 

nisu ni uočili od silnih problema koje imaju. Oni su bar 

svima vidljivi, jer šume na očigled sviju nas nestaju, 

suše se, propadaju usprkos silnim profesionalnim privatnim 

poduzećima kojima je zanimanje "zaštita prirode" 

i koji taj problem skupo i neuspješno rješavaju trećerazrednim 

ekspertizama o utjecaju na okoliš. Narod 

doduše kaže da "šume i sirotinje neće nikad nestati", 

ali je taj isti narod ispustio iz vida da se mnogi na šumi 

i sirotinji bogate, a da šume ipak nestaju. 

To je samo nekoliko velikih problema s kojima se 

svakodnevno suočavamo, ali kao i uvijek s optimizmom 

gledamo na budućnost, jer vjerujemo daje hrvatska 

šumarska struka i šumarstvo jače i postojanije od 

neznalica i profitera koji mu rade o glavi. 

Zahvaljujem se na pozornosti, uz želje da uspješno 

odradimo 108. godišnju Skupštinu HŠD-a koju održavamo 

i u čast Dana hrvatskog šumarstva, pa Vam u toj 

prigodi upućujem iskrene čestitke". 

Kako su svi materijali za ovu Skupštinu, što je već 

rečeno, sadržani u Zapisniku 6. sjednice Upravnog odbora 

dostavljenom ograncima, te time i delegatima, a 

uz to i objavljeni u Sumarskome listu br. 3-4/2004., 

predloženo je da se izvješća tajnika, glavnog urednika 

Šumarskog lista i Nadzornog odbora ne čitaju, nego da 

delegati na ta izvješća s kojima su upoznati daju primjedbe 

i prijedloge. Prijedlog je jednoglasno usvojen. 

Ad 4. Skupština je jednoglasno, bez posebnih primjedbi 

usvojila Izvješća. 

Ad. 5. Na Program rada i Financijski plan za 2004. 

god. također nije bilo primjedbi. 

Ad. 6. Pod ovom točkom denvnog reda nije bilo 

rasprave. 

Nakon ovoga nazovimo radnog I. dijela Skupštine, 

slijedila je kratka stanka za kavu, a zatim, 

II dio: Tematska rasprava - savjetovanje na temu 

"AKTUALNA PROBLEMATIKA HRVATSKOGA ŠUMARSTVA" 

Otvarajući tematsku raspravu pod navedenim naslovom, 

predsjednik HŠD-a akademik S. Matić naznačio 

je kako je ona u skladu s našom tradicijom i potrebom 

da u okviru redovite godišnje skupštine raspravljamo 

o aktualnom trenutku hrvatskog šumarstva, 

posebice kada se u tom sektoru narodnoga gospodarstva 

najavljuju značajne promjene. Zahvaljujući im na 

odazivu, ponajprije najavljuje autore poticajnih referata 

za ovu raspravu, "uvaženu gospodu, naše kolege i 

danas najodgovornije ljude u šumarstvu Hrvatske, Josipa 

Bartolčića, dipl. ing. šum., državnog tajnika u 

Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva 

i mr. sp. Darka Beuka, predsjednika Uprave 

Hrvatskih šuma d.o.o. Uvjereni smo da će nam uvažene 

kolege realno iznijeti aktualne probleme hrvatskoga 

Mr. sp. Darko Beuk 

Šumarstvo danas 

"Ovdje su nazočni skoro svi rukovoditelji uprava, 

službi, odjela, šumarija, revirnici, šumarski tehničari, 

znači skoro svi čelni ljudi u struci i proizvodnji te izvršitelji 

poslovne politike. Stoga bi se svi trebali prepoznati 

u teškoćama koje trenutno imamo i to u svojem 

djelokrugu rada. 

304 

šumarstva, izazvati konstruktivnu raspravu i da ćemo 

na osnovi svega formirati stavove i donijeti odgovarajuće 

zaključke". 

Za formiranje zaključaka predloženo je i prihvaćeno 

Povjerenstvo u sastavu: T. Starčević, P Jurjević, 

J. Dundović iH.Jakovac. 

Prema najavi, u pozivnici za Skupštinu stoji da će s 

poticajnim referatima započeti državni tajnik J. Bartolčić, 

no u dogovoru s njime najprije je riječ uzeo 

predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. D. Beuk. 

Nakon stoje pozdravio nazočne i čestitao predsjedniku 

HŠD-a S. Maticu na izboru za redovitog člana HAZU, 

predstavio je sadašnje stanje i viziju razvoja Hrvatskih 

šuma d.o.o. u sažetom referatu kojega prenosimo u 

cijelosti. 

prikaz stanja i prijedlozi poboljšanja 

Nazočnim djelatnicima iz ministarstva i znanstvenicima 

sa Šumarskog Fakulteta i Šumarskog instituta ukazujemo 

na složenost poslovanja u kojoj su se zatekle HŠ 

i upućujemo zamolbu za njihovo uključivanje u iznalazak 

rješenja koja su u njihovoj domeni, a koja mogu pomoći 

u rješavanju trenutno nezavidne situacije.

Prikaz stanja 

Iznijet ću neka razmišljanja u pokušaju analize postojećeg 

stanja u šumarstvu i njegovu okruženju, koja 

su ujedno i u suglasju s Vladinim programom i stavovima 

o načinu utvrđivanja i rješavanja nagomilanih 

problema u našoj gospodarskoj grani. Pokušat ću se 

ograničiti na stvarnu situaciju, bez imalo uljepšavanja i 

umatanja u celofan. 

Ako se bilo koga od nas ovdje nazočnih zapita za 

mišljenje: Kakvo je danas stanje u našemu šumarstvu?, 

vjerujem da će većina odgovoriti: pa nije baš tako sjajno. 

Stoje temelj za ovakvo mišljenje? 

Kao stoje već poznato, činjenica je da se naše Poduzeće 

nalazi u određenim teškoćama vezanim uz redovito 

podmirivanje svojih obveza prema zaposlenicima 

i dobavljačima, što naravno nije od jučer. 

Nelikvidnost i otežano finacijsko poslovanje nisu 

nepovoljne značajke koje danas krase samo naše poduzeće, 

to je nažalost naša gospodarska stvarnost, uzrokovana 

mnogim objektivnim i subjektivnim utjecajima 

proizišlim iz složenih socioekonomskih i državnopolitičkih 

odnosa zemlje u tranziciji, koja se bori za svoje 

mjesto pod suncem europskih integracija. 

U takvom nedefiniranom gospodarskom okruženju, 

Hrvatske šume su iz nekadašnjega Javnog poduzeća 

zaduženog za gospodarenje hrvatskim šumama i 

šumskim zemljištem, proglašene društvom ograničene 

odgovornosti, koje bi trebalo funkcionirati isključivo 

prema načelima rada trgovačkoga društva, poslovati i 

ostvarivati prihode putem tržišnih odnosa s partnerima. 

Međutim, ni danas još nije u potpunosti razriješen 

imovno-pravni status Društva, poglavito odnos prema 

šumama i šumskome zemljištu, jer šume i šumsko 

zemljište nisu u imovini Društva. Zbog toga se društvo 

Hrvatske šume može zapitati postoje li uopće pravnoekonomske 

mogućnosti, i je li opravdano ulagati u 

imovinu koja nije njegova. 

Velika nenaplaćena potraživanja, s dugim redovitim 

rokovima naplate te nemogućnost primjene tržišnih 

načela pri formiranju cijena vlastitih proizvoda, 

dobrim su dijelom uzrokovani spomenutim stanjem i 

odnosima nepostojanja tržišta, odnosno "tržišne insuficijencije". 

U vrijeme stalnoga porasta ulaznih cijena 

sjedne strane i nemogućnost povećanja vlastitih cijena 

već gotovo 8 posljednjih godina, nastupio je određeni 

manjak likvidnih sredstava koji znatno ograničava 

poslovanje Društva i dovodi do teškoća u podmirivanju 

financijskih obveza. Kreditna je zaduženost Poduzeća 

izravna posljedica ove situacije. 

Dodatni negativan utjecaj na stanje likvidnosti je relativno 

mala vrijednost imovine koja se vodi na Društvu, 

jer kako je već navedeno, u imovini se ne vodi vrijednost 

šuma i šumskog zemljišta, pa banke, poštujući 

svoja pravila, uvjetuju vraćanje kredita iz prethodnih 

razdoblja, da bi se mogli ponovo zaduživati. Tako u 

ovom trenutku nije moguće normalno poslovati i vraćati 

dospjele anuitete, bez mogućnosti reprograma kredita. 

Tu se još može spomenuti i visina kamata za kratkoročne 

kredite, koja je odraz boniteta tvrtke. 

Sljedeća stvar koja otežava poslovanje Poduzeća, a 

koju su dobro uočili i članovi irskog konzultantskog 

tima koji je radio studiju, a koja je trebala poslužiti kao 

ideja za način restrukturiranja našega poduzeća je, prema 

njihovim riječima, previsok stupanj zakonodavne 

propisanosti, jaka tradicija i oslanjanje na nadzorne 

mehanizme, a ja bih dodao i sporost i neprilagodljivost 

nužnih promjena zakonskih propisa pri novonastalim 

situacijama. Vezano uz ovu činjenicu (npr. u smislu 

odredaba članka 22. Zakona o šumama) nepotrebno se 

stvaraju ograničenja u poslovanju i tamo gdje to nije 

nimalo logično. Tako se za gotovo svaku kupoprodajnu 

aktivnost u svezi s kapitalom i promjenom imovine 

poduzeća mora tražiti suglasnost Vlade RH, iako se 

radi o nedvojbenom dijelu kapitala društava s ograničenom 

odgovornošću. 

Sljedeći od negativnih utjecaja koji otežavaju poslovanje 

Društva, a na kojega se izravno iz Struke ne 

može utjecati, je dobro poznata situacija preklapanja i 

kolidiranja odredaba Zakona o šumama s drugim zakonima 

i državnim pravilnicima. Često se događa da 

zakonske odredbe drugih zakona koji su doneseni poslije 

Zakona o šumama, nadjačavaju naš resorni zakon, 

iako je on još je uvijek na snazi. Zadnjih godina osjetno 

je u porastu trend brojnih zakonskih i političkih poteza, 

koje podržavaju čak i neki naši kolege iz struke, a 

koji promovira "zaštitu šuma i parkova od šumara". 

Ovime se također oduzima radno-životni prostor nama 

šumarima, te se moramo ozbiljno zapitati: ne bismo li 

kao struka morali hitno poraditi na učvršćivanju vlastitih 

političkih i statusnih pozicija u odnosima prema zakonodavnoj 

i izvršnoj vlasti, podastirući ponajprije argumente 

struke koji nam, hvala bogu, ne nedostaju. 

Da ne bismo govorili samo o više-manje vanjskim 

uzrocima koji su doveli naš šumarski sektor u ne baš 

305

sjajnu situaciju, a na koju ne možemo bitno utjecati 

"iznutra", mora se dakako iznijeti i brojne vlastite slabosti 

koje značajno pridonose složenosti stanja. 

Ponajprije, mora se ukazati na činjenicu da poduzeće 

koje postoji i djeluje jedinstveno već više od desetljeća 

još nije ustanovilo i provelo odgovarajući model 

stimuliranja rada, već je u plaćama prisutan sustav 

"uravnilovke" koji razarajuće djeluje na rađanje i 

opredmećivanje novih ideja i prijedloga poboljšanja 

rada i poslovanja. Ovo je izravno povezano s informacijsko-knjigovodstveno-računovodstvenim 

sustavom i 

sustavom planiranja, koje bi moralo davati pravu sliku 

o uspješnosti rada i poslovanja manjih organizacijskih 

jedinica i doprinosa pojedinaca. Još uvijek ne postoje 

jasna mjerila za objektivno utvrđivanje uspješnosti. To 

znači da nam treba razvidan sustav knjigovodstva proizvodnje 

koji će utvrditi pravu cijenu koštanja po jedinici 

proizvoda. Plan poslovanja i knjigovodstveno praćenje 

moraju funkcionirati na način da lijeva strana 

objektivno iskazuje plan, a desna izvršenje. 

Komercijalno poslovanje Društva zbog navedenih 

problema s gospodarskim okruženjem, ali i nekih vlastitih 

shvaćanja komercijalne djelatnosti, svodi na prodaju 

trupaca više-manje poznatim kupcima po fiksnim 

cijenama, umjesto da smo ugradili u nj' moderne marketinške 

elemente u svrhu osvajanja novih tržišta i proširenja 

ponude uslugama i drugim drvnim i nedrvnim 

proizvodima. 

Ranije spomenuta razmjerno visoka stopa kreditne 

zaduženosti tvrtke koja je primarno uzrokovana vanjskim 

uzročnicima, produbljuje svoje negativne učinke 

ako se sredstva ne rabe u svrhu stvaranja i povećanja 

novih vrijednosti. Nerijetko se događa da teško shvatljivim 

razlozima ulaganjima u objekte i sredstva za 

koja se nikako ne može pronaći opravdanost ulaganja, 

obezvrjeđujemo prihod stečen mukotrpnim radom u 

dobro znanim uvjetima šumarske proizvodnje. 

Ovdje se još može reći da opravdani, ali i često u 

datoj situaciji nerealni zahtjevi za povećanjem materijalnih 

primanja zaposlenika koji kao krajnju posljedicu 

rađaju opasnošću "živjeti iznad vlastitih mogućnosti", 

također ne pridonose stabilizaciji stanja. 

Mjere 

poboljšanja 

Kao mjere za svekoliko poboljšanje stanja, osim 

potrebe restrukturiranja i preustroja Poduzeća, koje bi 

u svom krajnjem učinku trebale uroditi očekivanim 

pomakom unaprijed, može se zaključiti da će ponajprije 

ispravljanje već spomenutih vlastitih nedostataka 

svakako dovesti do osjetnoga poboljšanja stanja u 

Struci i Sektoru uopće. 

Navest ću samo naznake što se može popraviti u današnjem 

poslovanju Društva da bi se povećala radna 

učinkovitost i snizili troškovi. 

U proizvodnome procesu proizvodnje drvnih sortimenata 

vrlo je bitno u izvršenjima držati se dinamičkih 

planova, jer odstupanja donose velike teškoće u ispunjavanju 

planskih zadataka i ostvarenju prihoda. Pri tomu 

veliku ulogu ima dobra makroorganizacija i raspored 

proizvodnih kapaciteta sječe i izrade, privlačenja i 

prijevoza, kako strojeva i opreme, tako i ljudi. U tome 

se može napraviti velika racionalizacija i uštedjeti 

mnogi troškovi. 

Starih i dotrajalih strojeva treba se što prije rješavati, 

jer su oni veliki generator prekomjernih izdataka za održavanje. 

Sustav informatičkoga popraćivanja proizvodnje 

drvnih sortimenata mora konačno pro funkcionirati, 

te opravdati svoje uvođenje bržim, lakšim, sigurnijim i 

jednostavnijim načinom proizvodnih evidencija. 

Uzgajanje šuma je djelatnost u proizvodnji gdje 

stručnost šumara ponajviše dolazi do izražaja. Postupanje 

prema pravilima struke može donijeti velike 

uštede, a izlaženje iz tih okvira donijeti ogromne gubitke. 

Nije svejedno radi li se obnova prirodnih šumskih 

sastojina sjemenom ili sadnicama. Shvaća li se dovoljno 

važnost prirodnih uroda sjemena i koriste li se ove 

prilike u dovoljnoj mjeri? Štiti li se nakon sjetve sjemena 

ponik od pepelnice i ostalih bolesti na odgovarajući 

način? Sve su to pitanja čiji samo potvrdan odgovor 

otvara nove mogućnosti poboljšanja proizvodnje. 

Kapacitete rasadničarske proizvodnje treba bolje koristiti, 

jer se njihovom racionalizacijom mogu uštedjeti 

znatna sredstva, kako osiguravanjem dovoljno kvalitetnih 

sadnica za vlastitu uporabu, tako i proširivanjem 

hortikulturne ponude za kupce izvan sustava Društva. 

Informacijska djelatnost mora se oblikovati kao sustav 

koji će u svjetlu suvremene komunikacije i tehnologije 

odgovoriti izazovima vremena i biti sigurna i učinkovita 

podrška proizvodnoj, plansko-analitičkoj i knjigovodstveno-računovodstvenoj 

djelatnosti. Njihovim 

zajedničkim djelovanjem kao sustava, mogu se očekivati 

pomaci u objektivnom utvrđivanju uspješnosti poslovanja 

ustrojnih jedinica i pojedinaca te biti podloga za 

nagrađivanje prema radu i ostvarenim rezultatima. Na 

taj se način može očekivati uvođenje različitih vrijednosti 

boda prema uspješnosti u skorom vremenu. 

Imamo li unutarnjih 

pričuva? 

Poznato je da je ukupan godišnji prirast na razini 

SGO Područja preko 8 mil. m 3 bruto mase drva, a već 

godinama proizvodimo nešto više od 4 mil. m 3 godišnje. 

U isto su vrijeme gospodarski vrjednije vrste drva 

premašene u izvršenim količinama. Ovo je utvrđeno 

analizom izvršenja SGO područja kojoj upravo istječe 

važnost. 

Činjenica je da se svuda u Svijetu bilježi rast uporabe 

drva u energetske svrhe. Drvo kao jedini pravi prirodni 

obnovljivi energetski izvor, uporabom u ove svrhe 

ne zahtijeva osobitu kvalitetu kao u slučajevima 

306

kada se rabi kao gradbeni element, a istodobno se njegova 

uporaba za energiju dodatno potiče državnim i 

međunarodnim potporama. Stoga ovdje zasigurno ima 

mjesta za povećanje proizvodnje, čime se osigurava i 

veća zaposlenost. 

Poznato je da je u šumarstvima mnogih razvijenih 

zemalja aktualan porast nedrvnih prihoda i usluga kao 

značajan izvor dobiti u ukupnome poslovanju, a kod 

nas se još uvijek preko 90 % prihoda ostvaruje prodajom 

drva. Proširenjem cjelokupne ponude usluga, sporednih 

šumskih proizvoda i ostalih nedrvnih proizvoda 

mogu se aktivirati znatne unutarnje pričuve kojima se 

može stvoriti dodatan prihod. 

Povećanje proizvodnje i proširenje proizvodne djelatnosti 

uslugama i nedrvnim proizvodima jedini su način 

da se održi sadašnja i poveća buduća zaposlenost, 

poglavito mladim stručnjacima koji čekaju na posao i 

upravo završavaju fakultet. Pri tomu cjelokupna Struka, 

uključujući Hrvatske šume, Šumarski fakultet i Šumarski 

institut, srednje stručne škole i resorno ministarstvo, 

u suglasju moraju donijeti zajednički plan 

daljnjeg djelovanja. 

Deregulacija cijena šumskih proizvoda bitan je element 

u izgradnji ovoga partnerstva ne samo za šumarski 

sektor, već i samu drvnu industriju koja također 

mora doživjeti transformacije. Sve ovo će se teško ostvariti 

bez ranije spomenutoga nužnog jačanja pozicija 

Struke u državno političkim tijelima, organizacijama i 

kod predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti aktualne 

politike. 

Treba li otvoreno i javno govoriti o negativnostima 

i složenosti današnje situacije? 

Mislim da treba! O idiličnim se prizorima iz naših 

šuma i nostalgičnim slikama iz proteklih vremena, o 

doživljajima iz šumarskoga života može uvijek pričati 

uz ugodna druženja i vrijeme opuštanja. U doba kada 

su plaće zaposlenih u šumarstvu pale ispod prosjeka 

gospodarstva, za razliku od vremena kada su u skladu s 

radnim uvjetima i rizičnosti zanimanja bile više i do 25 

%, kada se teško izvršavaju obveze prema 

dobavljačima i zaposlenicima, kada preko 200 

šumarskih inženjera čeka neki posao i danas postoje 

vrlo mali izgledi za njihovo skoro zapošljavanje na 

odgovarajućem radnom mjestu, ne smije se šutjeti. 

Već samo iznošenje problema u javnost i shvaćanje 

njihova značenja te opasnosti koje oni predstavljaju za 

život Struke, polovica je rješenja svih teškoća. Bez 

obzira na ova razmatranja, šumarstvo ima razloge za 

optimizam u viziji budućnosti. Kao što se stalno i 

svugdje ističe, imamo 95 % prirodnih šuma zavidne 

kakvoće i strukture. 

Imamo jaku struku duboko utemeljenu na tradiciji 

gospodarenja s prirodnim šumama i ljubavi prema šumi. 

Imamo jaku i stručnu znanstveno-nastavnu ustanovu 

koja je odgojila i proizvela naraštaje i naraštaje šumarskih 

stručnjaka koji su na svojim leđima iznijeli 

sve dosadašnje teškoće vezane uz mukotrpan i dugotrajan 

posao očuvanja hrvatskih šuma prirodnim i njihovim 

daljnjim unaprjeđivanjem. 

Imamo velik broj ljudi zaposlenih u šumarstvu koji 

radom i zalaganjem svakodnevno pridonose dobrom 

gospodarenju i izvršenju šumarske zadaće. Treba se 

samo izboriti za suglasje svih čimbenika Struke, uhvatiti 

se u koštac s naraslim problemima i zajedničkom 

voljom i naporima početi ih rješavati". 

Državni tajnik J. Bartolčić, uz također upućenu 

čestitku akademiku S. Maticu, skrenuo je pozornost 

na značenje koje današnja Vlada daje šumarstvu i drvnoj 

industriji, što je potvrđeno i nazočnošću ministra 

Čobankovića ovoj Skupštini. U zajedničkoj zadaći 

pozvao je šumarsku struku na suradnju, koja je za ostvarenje 

zacrtanih ciljeva prijeko potrebna. Njegovo 

izlaganje također prenosimo u cijelosti. 

Josip Bartolčić, dipl. ing. šum. 

"Republika Hrvatska svoje prirodno bogatstvo zaštitila 

je Ustavom, te na taj način pokazala kako je svjesna 

svojih prirodnih potencijala, te kako je odgovorna 

u zaštiti tih istih potencijala. Jedno od svakako najvažnijih 

prirodnih bogatstava uz Jadransko more, poljoprivredno 

zemljište su šume i šumsko zemljište. Prema 

danas dostupnim podacima, šume i šumska zemljišta 

pokrivaju 44 % površine, a samo šume zauzimaju 37 % 

površine, što iznosi 0,46 ha po stanovniku. Prema tim 

podacima Hrvatska spada u šumovitije zemlje u Europi. 

Šumama u Republici Hrvatskoj gospodari se Zakonom 

o šumama, koji se temelji na Ustavu Republike 

Smjernice razvoja 

l.Uvod 

Hrvatske. Bogatstvo i raznolikost biljnih zajednica 

(preko 60) kao i biljnih vrsta (približno 4500 vrsta) u 

mnogome možemo zahvaliti zemljopisnom položaju, 

odnosno činjenici da Hrvatskom prolazi granica između 

euro-sibirsko, sjevernoameričke i mediteranske regije. 

Upravo ta biološka raznolikost, kao i činjenica o 

150 godina tradicije šumarske struke i znanosti, imale 

su iznimno značenje u današnjem vrednovanju hrvatskih 

šuma, kao jednih od rijetkih u Europi koje imaju 

pretežito prirodnu strukturu. Doprinos šumarske struke 

i znanosti, osim u očuvanosti prirodne strukture, svakako 

je i u ispunjavanju ekoloških, gospodarskih i 

307

društvenih funkcija naših šuma. Vlasnička struktura 

posebno je interesantna, jer je država vlasnik 81 % šuma 

i šumskih zemljišta (2.024.474 ha) dok je u pri- 

vatnom vlasništvu 19 % šuma i šumskog zemljišta 

(461.137 ha). Državnim šumama uglavnom gospodare 

Hrvatske šume d.o.o., poduzeće u vlasništvu države, 

dok manjim dijelom šuma gospodare ostali pravni subjekti 

(32.937 ha). Jedan od bitnih elemenata stabilnosti 

gospodarenja svakako je i vlasnička struktura, jer se 

stanje gospodarenja u državnim i privatnim šumama u 

mnogome razlikuje. Takva saznanja i obveze koje je 

Republika Hrvatska preuzela potpisivanjem i ratificiranjem 

većine direktiva, rezolucija i ostalih dokumenata 

globalnog i međudržavnog karaktera, svakako će 

znatno usmjeriti daljnje aktivnosti i na području usklađivanja 

zakonske i podzakonske regulative i na gospodarenje 

šumama s međunarodno prihvaćenim načelima. 

Primarna zadaća šumarske struke i znanosti je izrada 

novog Zakona o šumama, kao i pravilnika koji će 

proisteći iz Zakona. Vjerojatno ni ovom prigodom nije 

naodmet naglasiti kako temeljni postulati šumarstva, u 

smislu integralnog gospodarenja uz osiguranje potrajnosti 

i bioraznolikosti ne mogu biti dovedeni u pitanje. 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga 

gospodarstva pred sobom ima vrlo odgovornu i složenu 

zadaću, a to je osigurati institucionalni okvir za nastavak 

kontinuiteta šumarske politike, kao i za pronalaženje 

odgovora na mnoga danas otvorena pitanja koja 

su pred šumarstvo postavljena, kao izazov vremena i 

okruženja u kojemu se nalazimo. Samim unutarnjim 

ustrojem definirali smo okvire unutar kojih možemo 

djelovati, pa je tako vidljivo kako je pod ingerenciju 

našega Ministarstva ponovno vraćena drvna industrija, 

upravo s ciljem zaštite domaće sirovinske baze, kao i 

sa željom da se kroz poslovno, tržišno partnerstvo šumarstva 

i drvne industrije osigura stvaranje dodane vrijednosti, 

posebice kroz poticanje što većeg stupnja finalizacije 

proizvoda u drvnoj industriji. Izrada strategije 

razvoja drvne industrije koja je u završnoj fazi, ponudit 

će nove mjere, instrumente i pretpostavke za ostvarenje 

zadanih ciljeva. Upravo u iznalaženju zajedničkih 

rješenja postojećega stanja šumarstva i drvne in- 

2. Institucionalni okvir 

dustrije te u podršci Vlade Republike Hrvatske, osigurani 

su uvjeti za ostvarenje zadanih ciljeva. Isto tako 

osigurali smo kroz ustanovljenje Uprave za lovstvo 

mogućnost da se i u tom važnom segmentu učini kvalitativni 

iskorak, te da se lovstvo također u predstojećem 

vremenu pripremi za nove uvjete koji ga u procesima 

pristupanja Europskoj uniji očekuju. Posebnu važnost 

Upravi za lovstvo i Upravi za šumarstvo istakli smo 

vraćanjem šumarske i lovne inspekcije pod ingerenciju 

našega resornog ministarstva. Isticanjem problematike 

privatnih šuma kroz osnivanje posebnog odjela, jasno 

smo se odredili o važnosti gospodarenja privatnim šumama. 

Današnja ustrojbena struktura u mnogome se 

razlikuje od one prije samo nekoliko mjeseci, što ističemo 

kao posebnu prigodu koju je hrvatsko šumarstvo 

dobilo kao jedan od važnijih čimbenika korištenja prirodnih 

bogatstava te potencijala od kojih društvena zajednica 

s pravom očekuje puno više od samog čina pridobivanja 

drva. 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga 

gospodarstva oblikovalo je politički i strateški okvir za 

budući razvoj hrvatskoga šumarstva, u skladu s ostalim 

europskim državama koje su u zadnjih nekoliko godina 

doradile i upotpunile svoju šumarsku politiku i strategiju 

s međunarodno preuzetim obvezama i promjenama, 

vezanima za društvene vrijednosti, usvajanjem 

Vlade RH "Nacionalne šumarske politike i strategije" 

tijekom 2003. godine. Ipak, potrebno je ustvrditi kako 

je šumarsku strategiju nužno nadopunjavati, te kako je 

308 

3.Nacionalna šumarska politika i strategija 

definiranje kvalitetne šumarske politike tek pred nama. 

Definiranje ciljeva i zadaća gospodarenja šumama i 

njihovo ostvarivanje, temeljeni su na definiranju i 

usvajanju dugoročne i kvalitetne šumarske politike, a 

osnovni preduvjet za donošenje takve šumarske politike 

je provedba nacionalne inventure šuma i vjerojatno 

razdvajanje funkcija upravljanja i gospodarenja šumama. 

Provođenje nacionalne inventure projekt je koji 

je tek započeo i u kojemu ove godine očekujemo značajniji 

pomak u realizaciji. Okupljanje svih zainteresi-

anih šumarskih, stručnih i znanstvenih potencijala, od 

poduzeća do znanstvenih ustanova oko zajedničkog 

projekta i njegovog provođenja, uz nadzor nezavisnog 

stručnog tijela i uz koordinaciju ministarstva, svakako 

je najvažniji zadatak osim izrade zakonske i podzakonske 

regulative. Ciljeve koje u procesu pristupanja EU 

moramo posebno akceptirati, su izvršavanje obveza 

prema Deklaracijama Ministarskih konferencija, jer će 

na sljedećim konferencijama valjati i dokazati stupanj 

izvršenja preuzetih obveza. Nacionalni šumarski program 

potrebno je prilagoditi međunarodnim standardima 

u smislu vrste i kvalitete podataka te uspostaviti 

partnerske odnose s relevantnim tijelima Europske 

unije. Praksa pokazuje kako su određena odstupanja od 

normi EU moguća, ako su temeljena na čvrstim argumentima, 

ali ih treba ponuditi već u pregovorima. 

Upravo iz navedenih razloga strategiju je potrebno u 

cijelosti pripremiti kako bi postala ključni instrument u 

procesu pristupa. 

Započet je postupak izrade novog Zakona o šumama, 

koji će osim navedenih usklađivanja sasvim sigurno 

donijeti i stvaranje preduvjeta za predstojeći proces restrukturiranja 

poduzeća za gospodarenje šumama, kao i 

definiranja statusa odnosno korištenja i osiguranja sredstava 

biološke reprodukcije šuma kao Ustavne kategorije 

na čitavom šumsko-gospodarskom području. Osiguranje 

biološke reprodukcije sjedne strane, uz istovremeno 

opredjeljenje za tržišno poslovanje i stvaranje dobiti, 

zahtijeva nužnost prenošenja gospodarske i financijske 

odgovornosti na niže ustroj bene jedinice, što podrazumijeva 

i određeni stupanj interesa i nadzora od strane lokalne 

zajednice. Takav ustroj temelji se na tržišnom poslovanju 

više samostalnih trgovačkih društava koja moraju 

ostvarivati dobit, a zajedno osigurati potrajnost prirodnih 

dobara i njihovu biološku reprodukciju, što je 

primarni državni interes. Nužno je isto tako definirati i 

ulogu Ministarstva u odnosu na upravljačku i nadzornu 

funkciju. Smatramo kako će definiranje jedinstvene šumarske 

politike kroz navedene aktivnosti omogućiti i 

ostale promjene koje su nužne u drugim zakonskim i financijskim 

regulativama, kao i određivanje uloge i zadaće 

šumarskog sektora u revitaliziranju pojedinih dijelova 

gospodarstva i društva. 

Restrukturiranje poduzeća za gospodarenje šumama 

proces je koji će sasvim sigurno privući posebnu 

pozornost već i samom činjenicom da o njegovom provođenju 

ovisi sudbina gotovo 10.000 zaposlenih, kao i 

članova njihovih obitelji. Sam proces restrukturiranja u 

dijelu je već i započet, a o njegovoj provedbi Ministarstvo 

će preko imenovanog povjerenstva voditi posebnu 

skrb. Kako bi restrukturiranje prema Programu Vlade 

RH bilo što kvalitetnije, nužno je bilo angažiranje ekonomskih 

i pravnih eksperata koji će uz pomoć šumarske 

struke osigurati provođenje programa. Za očekivati 

je potpuno nov pristup vođenju poslovne politike poduzeća 

u smislu preuzimanja ovlasti, ali i pojedinačne 

odgovornosti za svakodnevno izvršavanje preuzetih 

obveza. Posebno se očekuje i postavlja kao imperativ 

zaštita šumarske struke kroz osnivanje Komore inženjera 

šumarstva i drvne industrije te licenciranje sredstava 

i tehnologija.Vjerujemo kako će već početak iduće 

godine označiti i početak uvođenja licenciranja te 

državnog ispita, također jednog od bitnih elemenata te 

zaštite. Unutar poslovne politike posebnu pozornost 

usmjerit će se na upravljanje troškovima, kao i plaćama, 

te posebice važno - ljudskim resursima. 

Razvoj poduzetništva svakako je potreban i u šumarstvu, 

no to je isto tako proces koji je a priori vezan 

za zaštitu struke, pa ga u tom kontekstu treba i razvijati. 

Upravo razdvajanje upravljačke i gospodarske 

funkcije dovest će i do nužnog izdvajanja izrade osnova 

gospodarenja iz temeljnih djelatnosti Hrvatskih 

šuma d.o.o. te veće uloge resornog Ministarstva, kao i 

otvaranje privatne inicijative uz licenciranje radova. 

Jedan od svakako velikih problema s kojima se 

šumarstvo danas susreće je i taj, da smo mi šumari 

uglavnom sudionici u događajima koje u pravilu osmišljavaju 

drugi, te je u mnogome i naš status unaprijed 

u tim događajima definiran. 

Upravo proces privatizacije nužno je pažljivo osmisliti 

i usmjeriti ga kao proces koji će otvoriti mogućnost 

zapošljavanja šumarskih inženjera i tehničara, ali i 

šumarskih radnika uz poticajne mjere državne politike. 

Poslovna politika definirana je tržišnim odnosima koji 

su za nas posebno zanimljivi u politici cijena proizvoda 

u šumarstvu. Upravo ovih dana ti tržišni odnosi uspostavit 

će se s drvnom industrijom, kao našim dugoročnim 

strateškim partnerom. Samim činom deregulacijc 

cijena neće se riješiti problemi ni u šumarstvu ni 

u drvnoj industriji. Osim deregulacije cijena šumarska 

struka mora napraviti dodatan iskorak u zaštiti državnih 

interesa, te što je moguće prije, a najkasnije do 

kraja ove godine, predložiti Vladi RH donošenje Zakona 

o trgovinskim klasama i započeti s primjenom europskih 

normi. Paralelno s ovim procesima, nužno je 

započeti s osmišljavanjem burze šumskih proizvoda, 

ma što to u ovom trenutku značilo, te uspostaviti jedinstvenost 

tržišta šumskih proizvoda na cijelom području 

RH. Samo tako transparentan način rada omogućit će 

strateškom partneru (drvna industrija) mogućnost za 

provođenje mjera iz strategije koju smo već spomenuli. 

Tradicionalan način gospodarenja šumama u budućnosti 

će svakako nailaziti na sve veća ograničenja, 

te je samim tim nužno već sada pronalaziti nove načine 

ostvarenja prihoda, posebice u ekološkom dijelu gospodarskih 

aktivnosti. Upravo u ovom dijelu vidimo 

neiskorištene potencijale šumarske struke, kao i odgovor 

na pitanje zašto zaštita prirode kao jedna od temeljnih 

funkcija šumarske struke nije unutar istog ministarstva. 

Vjerujemo kako će ova otvorena pitanja vrlo sko- 

309

o dobiti i konkretne odgovore. Upravljanje šumskim 

zemljištem također je jedno od do sada neiskorištenih, 

a vrlo često i osporavanih područja, te je nužno novim 

Zakonom urediti i ovo područje. Da ne bi ostalo nerazjašnjeno 

na što se konkretno misli, podsjetit ću sve nas 

kako je prema odredbama članaka 15. i 48. Zakona o 

šumama moguće na šumi ili šumskom zemljištu građenje 

objekata za gospodarenje šumama, kao i objekata 

koji su predviđeni prostornim planom. No, tu činjenicu 

znamo svi, pa ona ni nije izazivala posebne nedoumice. 

Najviše sporova izazvala je služnost na šumskom 

zemljištu, pogotovo u svrhu podizanja dugogodišnjih 

nasada vinograda, voćnjaka i maslinika, zato što je 

velik dio privatnog poljoprivrednog zemljišta izvan 

funkcije te bi se mogao koristiti u navedene svrhe. 

Upravo ta činjenica da se radi o privatnom zemljištu, 

definirala je nemogućnost korištenja istog bez suglasnosti 

vlasnika, što je dugotrajan i neizvjestan proces. 

No, bez obzira na činjenicu daje zbog atraktivnosti položaja 

velik interes iskazan za šumsko zemljište (posebno 

u Istri i Dalmaciji) kao i na činjenicu da Vlada 

RH kao vlasnik može učiniti što god želi sa svojom 

imovinom, šumarska struka nije ponudila optimalan 

način gospodarenja šumskim zemljištem, već je naprotiv 

često bila izložena kritici zbog nenamjenskog trošenja 

sredstava OKFŠ-a s jedne strane i zbog vrlo lošeg 

gospodarenja šumskim zemljištem s druge strane (ilegalno 

korištenje mineralnih sirovina). Upravo navedene 

činjenice govore kako šumari nemaju dovoljno zastupljenu 

javnost u svom radu, kao i činjenica da smo 

kao struka razjedinjeni i da uglavnom funkcioniramo 

4. Umjesto zaključka 

• Šumarstvo danas nužno mora nametnuti opće društvene 

interese kao prioritetne, osmisliti ih te ponuditi 

vlasniku na korištenje. 

• Zakon o šumama uskladiti s međunarodno preuzetim 

obvezama, ali isto tako zaštititi dosadašnji način 

gospodarenja uz uvažavanje sve većih ekoloških 

i socijalnih zahtjeva. 

• Provesti restrukturiranje Hrvatskih šuma na načelima 

ostvarenja dobiti, ali uz prenošenje ovlasti i 

odgovornosti na samostalna trgovačka društva. 

Poticaj raspravi dao je u nastavku i predsjednik 

HŠD-a S. Matić, čije izlaganje radi aktualnosti problema 

s kojima se neprestano susreće šumaska struka, 

također nije potrebno kratiti. 

"Znam da danas hrvatsko šumarstvo pritišću mnogi 

problemi više subjektivne nego objektivne naravi, a isto 

tako mišljenja sam da jedan veliki dio problema i njihovo 

rješenje ponajprije ovisi o nama šumarima. To je vjerojatno 

naša rezerva za kojom ćemo morati posegnuti 

kada shvatimo da ipak sve ovisi o našem radu, redu i pona 

kuloarskoj razini. Važnost stvaranja jakog šumarskog 

lobija sasvim je sigurno i od državnog interesa, te 

tu činjenicu valja što prije iskoristiti ukoliko ne želimo 

postati tek promatrači u procesima provođenja šumarske 

politike. 

Smatramo kako nije vrijeme za dokazivanje o tome 

tko je veći zaštitnik šumarske struke, jer današnje stanje 

šumarstva, posebice poduzeća za gospodarenje šumama, 

daleko je od zadovoljavajućeg. Poslovni rezultat 

poduzeća za prošlu godinu odraz je razjedinjenosti 

struke, kao i prevelike politizacije šumarstva, ali isto 

tako i neodgovornosti pojedinaca. Negativan rezultat 

neće samo tako proći nezapaženo, već će zasigurno 

imati velike i uglavnom negativne konotacije na cjelokupno 

šumarstvo. Upravo buduće aktivnosti koje nas 

čekaju, moraju onemogućiti neodgovornim pojedincima 

stavljanje osobnih interesa, pred interes cjelokupnog 

šumarstva. 

Posebno poglavlje, i to ono najsvjetlije, zauzimaju 

naše šume, one su odraz naše orijentacije u budućnosti, 

ali i dokaz kako šumarska struka kroz povijest nije mijenjala 

osnovne postulate koji zapravo tek u budućnosti 

dobivaju svoju pravu cijenu. Održivo gospodarenje 

našim šumama dobilo je potvrdu kroz FSC certifikat za 

svih 2.000.000 ha kojima gospodare Hrvatske šume. 

Ta činjenica posebno je važna, jer će nam pripomoći u 

izradi nacionalnih standarda koji će biti baza za certificiranje 

šuma u Hrvatskoj. Važnost ovoga standarda je i 

u tome, što i dio drvne industrije također ima FSC certifikate 

(ukupno 19) koje je nužno iskoristiti u predstojećem 

provođenju strategije za razvoj drvne industrije. 

• Osigurati biološku reprodukciju na čitavom šumsko-gospodarskom 

području. 

• Osigurati zaštitu šumarske struke osnivanjem Šumarske 

komore. 

• Uvesti licenciranje radova i tehnologija. 

• Osigurati institucionalnu podršku u provođenju šumarske 

politike i strategije. 

• Osigurati javnost rada šumarske struke i hrvatskih 

šuma kao poduzeća za gospodarenje šumama! 

štenju, koje mora biti dominantno u našem poslu. Moramo 

shvatiti da svi koji rade u hrvatskom šumarstvu, a 

najviše inženjeri šumarstva i ostali diplomirani stručnjaci, 

moraju biti pravi menadžeri na svom radnom mjestu, 

i da samo o takvoj angažiranosti ovise stanje poduzeća, 

stanje šuma i osobnih primanja svakog pojedinačno. 

Vlastita poduzeća, poduzeća supruga, braće i tetaka, prijatelja 

i si. (a mala smo zemlja i sve se zna) kojima je temeljna 

djelatnost šumarstvo, trebala bi biti prošlost. 

Svatko se mora opredijeliti za jedan posao i jedno podu- 

310

zeće. Nije pošteno ponašanje po onoj već poznatoj inačici, 

da mnogi u hrvatskoj žanju a boga mole da kiša 

pada negdje drugdje, u ostalom zna se gdje. Doduše, 

kada je o šumarima riječ, ova gospoda ne siju nigdje, a 

debelo žanju najmanje na dva mjesta. 

Ovom prilikom htio bi upozoriti na odnos sada bivšeg 

Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja 

te njihovog Zakona o zaštiti prirode, prema šumama, 

ali i prema šumarstvu. Danas je to Zavod koji se neznatno 

organizacijski promijenio, ali pogubne posljedice 

onoga bivšeg danas su itekako vidljive, a njegovi 

današnji nasljednici bar za sada ne čine ništa da bi se te 

posljedice ublažile. 

Bez učešća šumara, odnosno šumarske struke i znanosti, 

prihvatio se navedeni Zakon, iako smo na njega 

na vrijeme argumentirano reagirali o čemu smo već pisali 

u Šumarskom listu. Europske norme za zaštitu 

okoliša a šuma pogotovo, prihvaćaju se bez argumentirane 

stručne rasprave o posebnosti i kvaliteti prirodnih 

šuma u Hrvatskoj u odnosu na europske. Rasprava je i 

nemoguća, jer u tom Ministarstvu i nije bilo šumara 

koji bar malo poznaju stanje šuma i šumarstva Hrvatske, 

a pogotovo ne poznaju europske šume i šumarstvo, 

da bi na njega dali kritički i argumentirani osvrt. 

Osim toga, zadatke i projekte dobivene od Europske 

unije i dakako velika financijska sredstva, povjeravaju 

se privatnim poduzećima koja nemaju ni stručne ni 

znanstvene kvalifikacije za takav posao, ali znaju uzeti 

svoje mecene za suradnike. To im nije nikakav problem, 

niti jedni ni drugi baš o šumarskoj struci ne znaju 

puno, no dobro plivaju u vodama gdje isključivo politika 

bez struke vodi glavnu riječ. Najbolji primjer za to 

su studije utjecaja na okoliš. Najnoviji primjer sušenja 

jelovih šuma uz trase novog autoputa, posebice na području 

Otočca se događa suprotno od "veleučene" studije, 

koju takva poduzeća upravo čine. Negativni utjecaji 

se upravo drastično za šumu i društvo događaju. 

Pitamo se tko će namiriti štetu. Jesu li "Hrvatske 

šume" i ostali zaduženi za šume i okoliš poduzele nužne 

korake? Jesu li pozvali one koji su izradili Studiju 

da snose posljedice svog neznanja. Vjerojatno bi u 

pravnoj državi netko za to morao odgovarati i materijalno 

i moralno. 

Ovo pitanje i ovaj problem potaknut je na zadnjoj 

sjednici UO HŠD i smatrao sam svojom dužnošću da 

taj vrlo značajan problem iznesem pred ovu Skupštinu. 

Nažalost, takve se stvari događaju i u drugim strukama 

(proglašenje kalifornijske pastrve autohtonom 

vrstom i dozvola umjetnog uzgoja u našem moru, kamenolomi 

na Lastovu i si.). Ovakve pojave nisu čudo 

kada se zna, a jedna ugledna profesorica, biolog na Prirodoslovno-matemetičkog 

fakultete u Zagrebu otvorenim 

pismom upozorava, citiram: "Kako je moguće da 

se načelnik Odjela za strateška planiranja utjecaja na 

okoliš Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja 

i graditeljstva Republike Hrvatske udružuje s privatnim 

tvrtkama APO, PUTO, 1ND-EKO, DVOKUT, 

ECRO, IGH, IPZ, Uniprojekt MCF, Ant-Laboratorij, 

OIKON itd. i osniva Hrvatsku udrugu stručnjaka zaštite 

prirode i okoliša'? Ne bi li načelnik Odjela koji je 

najčešće i predsjednik Povjerenstva za ocjenu studija 

utjecaja na okoliš koje u najvećem broju slučajeva izrađuju 

upravo te tvrtke, morao biti na "suprotnoj strani"? 

Mislili smo, do nedavno, daje šumarstvo jedina struka 

u Hrvatskoj koja je šikanirana i omalovažavana od 

novopečenih zaštitara, ali i profitera razne provenijencije. 

Nažalost, čini se daje to danas opća pojava. Razloge 

uz to što ne funkcionira pravna država, možemo tražiti i 

u poplavi novopečenih zaštitara prirode koji to nisu ali 

im se to isplati raditi. U svezi s tim, još ću jednom citirati 

uvaženu profesoricu, svjetsku stručnjakinju za biologiju 

mora, s kojom se u potpunosti slažemo, a koja pita: 

"Kako to, gospodine načelnice Odjela za strateško planiranje 

utjecaja na okoliš, da ne znate da stručnjaci 

zaštite prirode i okoliša ne postoje, stoje i dobro, jer bi 

se radilo o zaštiti radi zaštite, a danas tako više nitko ne 

razmišlja? Postoje stručnjaci raznih prirodoslovnih i 

društvenih struka, koji imaju znanje, iskustvo, moral i 

poštenje, i sa svim tim zajedno pokušavaju zaštititi okoliš 

i prirodnu baštinu. Okupljanje u udruge neće nas 

uvjeriti da su izrađivači studija o npr. masovnom uzgoju 

pastrva u Velebitskom kanalu ili kamenolomu na Lastovu 

ili tunogojilištima u uvalama i kanalima našeg Jadrana 

(ja bih dodao i studije utjecaja na okoliš autoceste 

kroz Gorski kotar i Liku) stručnjaci za zaštitu prirode i 

okoliša, s obzirom da tvrde kako će u svim tim zahvatima 

utjecaj na okoliš biti zanemariv ili nikakav! Kako je 

moguće da u nedavno imenovanom Povjerenstvu za 

izradu novog pravilnika za izradu studija o utjecaju na 

okoliš, za zahvate na moru i uz more nema ihtiologa i 

biologa"?, a ja bih dodao da nema ni šumara! 

Mislim da ovo ne zaslužuje nikakav komentar. Svakom 

razboritom čovjeku sve je jasno, čak i više od toga. 

Nastojat ću samo u kratkim crtama iznijeti kako se 

ovo stanje reflektira na šumu i šumarstvo danas i kako 

to izgleda prikazano brojkama. Šumarska su struka i 

znanost u Europi nastale ponajprije zbog zaštite šuma, a 

svi radovi koji se u njima izvode, posebice radovi njege 

i obnove, u svakom su dobrom šumarstvu u funkciji 

zaštite i održavanja šuma u optimalnom prirodnom stanju. 

Danas se u Hrvatskoj nalazi 2,485.611 ha šuma i 

šumskih zemljišta, što predstavlja 43,5 % ukupne 

kopnene površine Hrvatske. Sumom u različitim uzgojnim 

oblicima i degradacijskim stadijima obraslo je 

2,078.289 ha, od čega su 1,243.442 ha ili 60 % šume visokog 

uzgojnog oblika ili šume iz sjemena (regularne i 

preborne), 504.901 ha ili 24 % su šume niskog uzgojnog 

oblika ili panjače, a ostalih 329.946 ha ili 16 % su šume 

u nekom od degradacijskih oblika (30.824 ha makije, 

13.203 ha garizi, 279.019 ha šikare, 6.900 ha šibljaci). 

311

Od ukupne površine šuma 95 % prirodne su šume nastale 

prirodnom obnovom, a 5 % su šumske kulture ili 

umjetno podignute šume. Državne šume zauzima ju 

82 %, a privatne 18 % površine. S državnim šumama 

gospodari jedno poduzeće i to Trgovačko društvo Hrvatske 

šume d.o.o. Privatne šume usitnjene su s prosječnom 

površinom po vlasniku od 0,7 ha i male drvne 

mase po hektaru od 70 m 3 . 

Cilj i način gospodarenja odabire se ovisno o tome 

koja je funkcija šume u pojedinoj sastojim posebno naglašena 

ili je zbog nekih opravdanih razloga treba naglasiti. 

S obzirom na postavljeni cilj, sastojine se razvrstavaju 

u ove skupine: gospodarske, zaštitne i posebne 

namjene. Gospodarske šume zauzimaju površinu od 

1,965.541 ha, a glavna im je namjena u optimalnoj proizvodnji 

drva i sporednih šumskih proizvoda. 

Zaštitne šume zauzimaju površinu od 88.839 ha, a 

osnivaju se ponajprije zbog zaštite tla, vodotoka, erozivnih 

područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata. 

One su ozakonjene na temelju Gospodarske osnove područja, 

koje predlažu i izrađuju šumarske organizacije. 

Šume posebne namjene zauzimaju površinu od 

23.909 ha, a to su najčešće sjemenske sastojine, šume 

za znanstvena istraživanja, za obranu zemlje, za odmor 

i rekreaciju i dr. 

Unutar gospodarskih šuma nalazi se 683,5 ha prašuma 

koje se isključuju iz redovitog gospodarenja, zaštićene 

su na prijedlog šumarskih organizacija, a uključuju 

se u one šume kojima je uz ostalo vrlo značajna 

općekorisna (ekološka i zaštitna) a ne gospodarska 

funkcija. 

Osim zaštitnih šuma, šuma s posebnom namjenom i 

prašuma, kojima šumarstvo posvećuje posebnu pozornost, 

najviše zbog ekoloških i zaštitnih, tj. općekorisnih 

funkcija, hrvatsko šumarstvo opterećeno je s još 

329.946 ha šuma koje se nalaze u različitim degradacijskim 

stadijima (šikare, makije, šibljaci, garizi). Te 

šume, koje se možda i neopravdano svrstavaju u gospodarske 

šume, pretežito se nalaze na području mediterana 

i submediterana. U njih hrvatsko šumarstvo ulaže 

velik rad i financijska sredstva glede njihove zaštite, 

očuvanja i unapređenja, a one ne daju gospodarska već 

samo općekorisna dobra koja svi koriste, najviše turizam. 

Već smo naveli da se hrvatsko šumarstvo samoinicijativno 

opredijelilo za gospodarenje zaštitnim šumama, 

šumama posebne namjene, prašumama i degradiranim 

šumama, čija je ukupna površina 443.378 ha, 

značajna isključivo zbog općekorisnih a ne gospodarskih, 

materijalnih razloga. Ta površina kojom se gospodari 

s ciljem povećanja općekorisnih funkcija, predstavlja 

18 % ukupne površine šuma i šumskog zemljišta 

u Hrvatskoj. 

Na temelju Zakona o zaštiti prirode, zaštićena područja 

imaju površinu od 586.651,05 ha, od koje su preko 

80 % šume. Od navedene površine na 447.672 ha, od 

čega se na parkove prirode odnosi 429.132 ha, u kojima 

je prema odredbama Zakona o zaštiti prirode dozvoljena 

gospodarska aktivnost. 

Na temeljem Zakona o zaštiti prirode pod poglavljem 

4. u člancima od 51. do 56. stoji daje nužno je osnovati 

nacionalnu ekološku mrežu Republike Hrvatske, 

koja je dio sveukupne europske mreže i mreže 

NATURA 2000, što je obveza u svezi s potpisanim 

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Republike 

Hrvatske u Europsku uniju. Prvi dio toga projekta sastoji 

se u izradi Preliminarne ekološke mreže. Po Preliminarnoj 

ekološkoj mreži, stoje razvidno iz karte i tablica 

površina, većina od 32 % površine kopna Hrvatske 

obuhvaćene ekološkom mrežom, odnosi se na šume. 

Uz do sada zaštićena područja, što čini jezgru 

mreže, dodatna područja, visinska područja i nagibi 

terena čine površinu od 772 220 ha, koridori koji to povezuju 

zauzimaju daljnjih 817 650 ha te zaštitne zone 

od 217 870 ha, što ukupno iznosi zaštićenu površinu od 

1 809 750 ha. Pitamo seje li to prijedlog ukidanja šumarstva 

kao struke, koja je jedina kvalificirana da 

upravlja i gospodari šumama. Stanje naših šuma danas 

je to potvrdilo. 

S obzirom da su predlagači u Ekološku mrežu 

uključili sve najkvalitetnije sastojine nije čudo što su 

predložili 32 % površine Hrvatske ali je začuđujuće da 

su uzeli površinu čak 3 puta veću od one koju traži EU, 

koja kaže da je najmanje 10 % površine dovoljno za 

ekološku mrežu. Još više čudi što predlagači u Ekološku 

mrežu nisu uključili velik dio šuma mediterana i 

submediterana koje se nalaze na čak 42 % površine Hrvatske. 

U članku 54 navedenoga Zakona doslovno 

piše, da su ekološki značajna područja uz ostale i "područja 

stanišnih tipova koji su ugroženi na svjetskoj, 

europskoj i državnoj razini", što znači da ne postoji 

razlog njihovog neuključivanja. Upravo te šume traže 

rekonstrukciju ili obnovu ekosustava, što su neke europske 

države i napravile (Češka), predlažući površinu 

Ekološke mreže od 27,8 %, u kojoj dominiraju šume 

koje treba rekonstruirati (šumske kulture). Prema usmenim 

informacijama kolega iz Austrije, oni će uzeti 

samo 10 % površine, upravo onoliko koliko traži EU. 

Već smo naveli da se hrvatsko šumarstvo samoinicijativno 

opredijelilo da gospodari s zaštitnim šumama, 

šumama posebne namjene, prašumama i degradiranim 

šumama čija je ukupna površina 443.378 ha. isključivo 

zbog općekorisnih, a ne gospodarskih materijalnih razloga. 

Ta površina kojom se gospodari s ciljem povećanja 

općekorisnih funkcija predstavlja 18 % ukupne površine 

šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj. To je vrijedna 

površina uz napomenu da su hrvatske šume takve očuvane 

prirodne strukture da su sve u funkciji zaštite 

okoliša odnosno općekorisnih i gospodarskih funkcija. 

Ovakvim, ponajprije sa stanovišta racionalnog i potra- 

312

jnog odnosno održivog gospodarenja sa šumama, nerazumnim 

prijedlozima, uništavamo optimalnu strukturu 

naših šuma, a to znači njihovu vitalnost, biološku 

raznolikost, produktivnost i vječnost. 

Hrvatsko šumarstvo u svojim temeljnim odrednicama 

ima zaštitu šuma kao značajan razlog svih zahvata u 

održavanju prirodnih šuma u optimalnom i vječnom 

stanju. Isto to šumarstvo nije protiv svjetskih i europskih 

težnji glede zaštite šuma, koje su formirali ponajprije 

ocjenjujući stanje svojih šuma i svoga šumarstva. 

Takvo stanje nije za usporedbu s hrvatskim šumama i 

šumarstvom. Svi oni koji poslušno prenose zadatke EU 

u Hrvatsku kada je riječ o šumama, morali bi argumentirano 

raspravljati i sučeljavati se s postavkama, koje 

nisu primjenjive za hrvatsko šumarstvo. Najbolji primjer 

za to je ovdje izneseni stav šumara Austrije i 

Češke. 

Kod nas je veliki problem što naši zaštitari izdvajaju 

velike i kvalitetne šumske komplekse u neku vrstu 

zaštite. Opće je poznato da trajna, pasivna i po mnogima 

"policijska" zaštita koja isključuje stručne radove 

njege i obnove, temeljene na znanstvenim i prirodnim 

načelima razvoja šuma, vodi u degradaciju tih vrlo složenih, 

dinamičnih i osjetljivih ekosustava. Sume se zahvatima 

njege i obnove na prirodnim načelima održavaju 

u optimalnom stanju koje je vječno. Izostankom 

tih zahvata šuma gubi biološku raznolikost, produktivnost 

i stabilnost te prelazi u fazu starenja i propadanja 

te povratka na inicijalnu, nekvalitetnu i životno kratkotrajnu 

vegetaciju. 

Ovakvom politikom "zaštite" šuma ne gubi samo 

šumarstvo i djelatnosti vezane uz njega, nego i cijelo 

društvo. 

Ovaj kratki prikaz jednog od gorućih problema hrvatskoga 

šumarstva, a po našem mišljenu i cijele države 

ide na dušu sviju nas, a ponajprije onih kojima su 

povjerene šume i šumsko zemljište, a koje obuhvaćaju 

gotovo polovicu države. Od njih očekujemo najviše jer 

su kod njih, kako narod kaže, i škare i sukno. Pitamo se 

postoji li znanje, snaga i volja za rezanje? 

Nakon ovog dodatnog poticaja za raspravu predsjednika 

HSD-a, za raspravu se javio J. Vukelić, 

koju radi važnosti i vjerodostojnosti također prenosimo 

u cijelosti. 

"Neće biti ništa osobito, niti previše dugo, ali gospoda 

iz HŠ koja najbolje poznaju problematiku u pravilu 

ne raspravljaju, jer se boje kao kod one američke 

"sve što kažeš bit će usmjereno protiv tebe". Prema 

tome, mi koji nismo u sustavu, nama je ipak nešto lakše 

nešto reći, jer znam da nije ništa usmjereno protiv 

mene, a ponajprije ako nešto kažem nije usmjereno 

protiv nikoga. Prekjučer navečer, doživio sam nešto lijepo 

od 30-tak kolega iz Slovačke, kada smo bili u 

Umagu i kada se pjevala šumarska himna "na polane 

volci viju", svi su stajali. Bilo je prekrasno promatrati 

to. Mi smo bili zajedno s njima. Mi uglavnom takvih 

stvari nismo imali i nemamo, što ne znači da su disonantni 

tonovi i da ne mislimo isto. Ja ću vrlo kratko 

reći ono što mislim o referatima naših kolega. Stoje činjenice 

koje su iznesene, ali moram naglasiti da sam u 

referatima prepoznao dijelove nekih bivših strategija i 

nekih bivših referata, koje su i dovele do današnjega 

stanja. 40 % bi bilo odgovora daje danas stanje loše, 

30 % da je stanje vrlo loše, a ne da je sjajno. Prema 

tome, činjenica je daje situacija, shvatite kako hoćete, 

najteža od kada postoji hrvatska država. I službeno 

smo zabilježili negativan rezultat i kroz referate protiv 

kojih nemam ništa, ali steko sam dojam da, ili nisu prepoznali 

pravu problematiku, ili nisu htjeli uprijeti prstom 

na nikoga i tako okarakterizirati ga. Jer, rečeno je 

daje stanje loše i da bi trebalo biti drukčije, no ne možemo 

raspravljati samo na način, trebalo bi, moglo bi 

se, očekuje se i si. 

Za ovakvo stanje očekuju se potezi i beskompromisne 

mjere, koje su morale biti sadržane u točkama i 

koje su za šest mjeseci morale dati rezultate. To je ono 

što je trebalo iznijeti, jer je nedvojbeno da podršku 

naša gospoda, i državni tajnik, dakle Ministarstvo na 

čelu s njim i državno poduzeće HŠ na čelu s gosp. 

Beukom imaju, i podrška uopće nije upitna. Dakle 

podršku imaju, ali vremena nemaju. Hrvatska je jučer 

igrala na europskom nogometnom prvenstvu, rezultat 

je bio 0:0. Zašto? Zato stoje loše igrala. Sve one prednosti 

koje je gosp. direktor spomenuo, bile su i do 

sada, pa je ipak stanje loše. Prema tome, u takvim situacijama 

ili se mijenja taktika, ili se mijenjaju igrači, 

ako ne ide onako kako treba. A evo i rezultata za 4 mjeseca 

ove godine na zadnjem Nadzornom odboru, dakle 

govorim s punom odgovornošću, inače se ne bih ni javio, 

bio je više nego loš, negativan, najteži u posljednjih 

15-ak godina. Direktor je samo dodao daje za četvrti 

mjesec još lošiji. Takvo stanje traži interventne 

mjere, traži odlučne ljude, apsolutnu suradnju i podršku. 

Jaje u ovom trenutku nisam prepoznao, takvu odlučnost 

s obzirom na tako teško stanje. Da ćemo svi 

313

pomoći, u to nema nikakve sumnje. Ja vas molim, da 

se ovo ne shvati kao kritika nikakvo nezadovoljstvo. 

Svatko sa svoje strane treba uprijeti snage, ali vremena, 

jer dolaze i godišnji odmori, nemamo. Nećemo dizati 

ruke samo za nove kredite, kako bi se isplatile plaće 

i osigurala tekuća likvidnost. Mi moramo raditi na 

drukčiji način, a ovi ljudi to mogu i dobit će našu punu 

podršku, a vjerujem i sviju vas. I pitanja gosp. predsjednika 

HŠD-a iznesena danas u izvješću o radu ovoga 

Šumarskog društva, koja su mi se više nego svidjela, 

na kraju isto nisu dobila odgovore. Vrijeme je da svi 

poradimo na njima". 

Raspravu je nastavio J. Dundo vic, dopredsjednik 

HŠD-a, složivši se s ocjenom prethodnika u raspravi da 

je stanje u kojemu se nalaze Hrvatske šume d.o.o. vrlo 

složeno i teško, te treba poduzeti određene mjere koje bi 

trebale riješiti neke stvari kratkoročno, već za šest mjeseci, 

a zatim ići na mjere za dugoročno rješenje. No, tu 

se postavlja pitanje "koliko ovo naše današnje rukovodstvo 

ima podrške u nama i koliko mu mi kao kolege na 

terenu aktivno želimo pomoći, uz najbolju vjeru i bez 

držanja fige u džepu? Danas ima sigurno 300 kolega 

koji imaju privatne tvrtke iz šumarske djelatnosti i van 

nje a rade u Hrvatskim šumama d.o.o. Oni bi trebali jedanput 

odlučiti, ili sam zaposlenik Hrvatskih šuma 

d.o.o., ili idem u poduzetnike gdje bi dobio npr. petogodišnji 

ugovor, a ne da i dalje ostaju u poduzeću, zauzimajući 

radno mjesto onima kojima bi to bilo jedino zaposlenje 

i još stvaraju troškove poduzeća u korist svojih 

privatnih poduzeća, stoje sukob interesa". 

U daljnjoj raspravi J. Dundović ukazuje na nekorektnosti 

nekih kolega s Fakulteta i Instituta, koji pored 

ugovorenog ZIR-a s Hrvatskim šumama, prema 

petogodišnjem programu, traže zaradu u dodatnim zadacima. 

Tu je posebno spomenuo zadatak na invertarizaciji 

šuma, gdje se pokušalo zaobići Hrvatske šume 

d.o.o., koje su najpozvanije to raditi i čiji bi se podaci 

kao i obično koristili bez naknade i bez navođenja izvora 

podataka, te se još i naplaćuju kao svoj rad (kao 

stoje to slučaj kod izrade prijedloga licenciranja radova 

u šumarstvu). Što se tiče Nature 2000, austrijski šumari, 

koji su nam bili u posjeti kažu: "Hrvatska ima 

Naturu 2005". Bogata država kao Austrija imat će svega 

10 %, možda 12 % zaštićenih šumskih površina, a 

znamo da oni imaju 50 % smrekovih kultura, koje planiraju 

u sljedećih 20-30 godina polako vraćati natrag 

na prirodne sastojinc. 

Glede restrukturiranja Hrvatskih šuma d.o.o., koje 

su postale trgovačko društvo, on predlaže da današnjih 

10 uprava, koje posluju pozitivno budu d.o.o., a preostalih 

6 koje posluju negativno, podružnice. 

Kaže da se ne bi bojao decentralizacije, jer svaki 

upravitelj uprave nakon utvrđivanja plana i programa 

rada, samostalno bi organizirao i odgovarao za izvršenje 

plana, dok je "danas lijepo biti bilo koji rukovoditelj 

u HŠ, jer kada npr. pomanjkaju sredstva za plaće, 

zoveš Direkciju, koja ako nema sredstava, zadužiti će 

se. Zapravo se svi skupa zadužujemo". 

Što se tiče deregulacije cijena drvnih sortimenata, J. 

Dundović navodi da su sve dosadašnje Vlade "možda 

imale dobre namjere neodobravanjem viših cijena pomoći 

drvnoj industriji i razvoju finalne proizvodnje, no 

ta niska cijena nije ništa pomogla, jer se u 95 % privatiziranoj 

drvnoj industriji nije ulagalo u razvoj, nego 

se trpalo u privatne džepove. Od prodaje drvnih sortimenata 

1994. god., 60 % po ugovoru, 33 % javnim nadmetanjem 

(licitacijom) na domaćem i 3 % u izvozu te 

ostalo na blagajni šumarije (i to ponajprije trupaca koje 

nije željela proizvodnja), 2003. god. došlo se na 93 % 

prodaje putem ugovora i svega 3 % putem nadmetanja. 

Stoga pozdravljamo najavu gosp. ministra Cobankov 

i ć a o tržišnom određivanju cijena drvne sirovine". 

Time bi se doskočilo i onima koji drvnu sirovinu 

kupuju po ugovoru i preprodaju je u inozemstvo, konkurirajući 

povoljnijom cijenom, koju sami nisu platili. 

O rokovima plaćanja i neplaćanju da i ne govorimo. 

Vezano uz Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju, 

prioritetnim smatra izradu novog Zakona o šumama 

i Zakona o šumarskoj komori. 

Na kraju zaključuje da mi imamo stručne snage i da 

možemo riješiti sve probleme, samo bi valjalo odgovornije 

i odlučnije krenuti. 

I. Tik vic je svojoj raspravi replicirao J. Dundoviću, 

kako Šumarski fakultet nije potpisivao sporazum 

kojim bi se iz rada na invetarizaciji šuma isključivale 

Hrvatske šume d.o.o. Radi se o inicijativi nekih pojedinaca, 

no niti J. Dundović nije apostrofirao Fakultet kao 

instituciju, nego neke ljude s Fakulteta. I. Tikvić ističe 

kako je nacionalna inventura šuma velika nepoznanica i 

smatra da bi Hrvatsko šumarsko društvo trebalo organizirati 

nekoliko radionica na tu temu, kako bi se otklonile 

nedoumice glede Hrvatskih šuma. Prema saznanjima, 

nacionalne inventure šuma u svijetu upravo provode 

neovisne institucije, i drugo, danas se u Europi radi o 

314

velikom kompleksu parametara koje treba sakupiti i evidentirati 

prilikom inventrizacije šuma za različite potrebe, 

primjerice zaštite prirode ili za neke druge sektore, 

gdje se šumarstvo može nametnuti. Kada je riječ o velikim 

problemima u šumarstvu, gledajući izvana, promišlja 

da je jedan od problema u struci što ne postoji jasan 

kritetij vrednovanja rada, odnosno doprinosa struci. 

Toga smo svi svjesni. Očekuje se Zakon o prijenosu 

vlasništva, pa bi možda HŠD trebalo pokrenuti izradu 

Pravilnika o prijenosu vlasništva u struci, jer ljudi moraju 

biti motivirani da svojom aktivnošću osiguravaju i 

veću nagradu za rad. Danas je to još uvjek stvar politike, 

koja kod promjena nakon izbora mijenja menedžment 

na svim razinama, bez obzira na uspješnost u radu. Trebaju 

postojati neka pravila, kojih do danas nema, no 

možda mlada generacija bolje prepoznaje taj problem. 

Možda je to poticaj HŠD-a za aktivnost u svezi s odgovorom 

na ta pitanja, zaključuje I. Tikvić. Glede nacionalne 

inventure S. Matić ističe to kao najveći nacionalni 

projekt jedne države, na kojemu se okupljaju sve 

snage sa svih područja znanosti i struke, a bez Hrvatskih 

šuma d.o.o. to nije moguće raditi. 

V. Topić u svojoj se raspravi osvrnuo na problem 

prenamjene šumskog zemljišta, ispričavajući se što će 

to za one koji su u više navrata u raznim prilikama o 

tome slušali, biti ponavljanje. No, šumarska struka se o 

tome očitovala i jasno iskazala svoj stav o prenamjeni 

prostora. "Mediteransko krško područje Hrvatske pokriva 

oko 1,5 mil. ha (što je oko 27,2 % površine), od 

toga su oko 950.000 ha (ovo su podaci dobiveni dugogodišnjim 

radom na projektiranju, za razliku od podataka 

koji se koriste u ministarstvima, a nisu točni) šume i 

šumsko zemljište, oko 550.000 ha su poljoprivredne 

površine, oko 300.000 ha tih poljoprivrednih površina 

se obraduje, a oko 250-270.00 ha su livade i pašnjaci. 

Zamislite to nacionalno bogatstvo. U tom prostoru nalazi 

se 88 krških polja s površinom od 77.500 ha. Preko 

50 % tih najplodnijih, najkvalitetnijih površina (sada je 

to još i više, jer je ovo stariji podatak) stoji u korovu. 

Šumarstvo kao struka i mi kao najpozvaniji i najobrazovaniji, 

htjeli smo pomoći državi, ukazujući na politiku 

koja nije dobra, jer osvajati krš takvim poljoprivrednim 

zahvatima intenzivnim kulturama nije dobro, tim 

više što na spomenutim korovom obraslim površinama 

možemo proizvesti što god hoćemo i to ne samo za nas 

nego za izvoz, riješimo li samo vodni režim". 

On ističe kako krivo ljudi shvaćaju da su šumari 

protiv toga da se podižu maslinici i vinogradi, a kao čovjek 

koji dolazi iz toga prostora, koji gotovo svakodnevno 

s kolegama agronomima kontaktira, poznaje 

problem. "Svugdje u svijetu kod razdjeljenja i namjene 

prostora vodi se računa o produktivnosti i zadovoljavajućim 

učincima, dok mi nemamo znanstvenih saznanja 

što će tih 1.000 do 2.000 ha i koji učinak polučiti. No, 

imamo saznanja da su naši prethodnici koji su podizali 

sličan objekt 1950-ih godina, s ciljem forsiranja voćarstva 

na kršu, doživjeli neuspjeh. Zašto? Forsirale su se 

površine koje ne zadovoljavaju voćarske kulture. Maslina 

je simbol mediterana i treba podizati maslinike 

tamo gdje će postići najbolje učinke. Neka struka odredi 

koje će površine imati koju namjenu. Pitanje privatnog 

vlasništva je problem, ali ovdje govorimo od 1.000 

do 2.000 ha neobrasloga šumskog zemljišta i nije moguće 

da tolika površina spomenutog obraslog u korov 

poljoprivrednog zemljišta nije u državnom vlasništvu". 

Kada se govorilo o zaštićenim šumama i postocima 

zaštite koju navodno svijet traži, V. Topić se nadovezuje 

na raspravu S. Matica, pitajući se zašto se prostor mediterana, 

jedno izuzetno nacionalno bogatstvo koje bi svaka 

zemlja mogla poželiti, izuzima iz prostora zaštite? 

"To je atraktivno i najveće bogatstvo koje imamo, koje 

treba zaštititi od rasprodaje. Ne može se to prodavati po 

26 lipa za m 2 i tko za takav čin može preuzeti odgovornost". 

Na kraju naglašava kako mu nije namjera politizirati, 

jer govori s gledišta struke, s kojom treba tražiti 

bolja i kvalitetnija rješenja. Kombinacija šume i voćnjaka 

na temelju naših i svjetskih saznanja nije dobra 

kombinacija. Intenzivna voćarska kultura ne dobiva ono 

što treba dobivati (njegu, zaštitu i dr.), a u tom priobalnom 

izrazito erudibilnom prostoru, gdje je rizik erozije 

visok, isključuje se bilo kakav intenzivni zahvat. To su 

standardi mediteranskih zemalja. Svojom raspravom, 

kako kaže, želio je potaći sve nadležne da razmisle prije 

nego što krenu u bilo kakav posao. I agronome bi trebalo 

potaći da počnu rješavati pitanje zapuštenoga poljoprivrednog 

zemljišta. "Govorili smo o strukturi poljoprivrednih 

površina, a o strukturi šumskih površina da i 

ne govorimo. Najveća je površina degradiranih stadija 

(makije, šikare, garizi i t.d.), a imati 400.000 ha šumskih 

tala, tipičnih šumskih staništa, gdje jedino šuma može 

stvoriti novu vrijednost, mora biti nacionalni interes države 

i ove struke, koji nije od danas do sutra, nego mora 

imati projiciranu strategiju i politiku, kontinuitet kojim 

će se te površine privesti svrsi, Hrvatska država i šumarska 

struka morale bi naći zajednički interes u okviru materijalnih 

mogućnosti". 

I. Grbac, pomoćnik ministra i dopredsjednik 

HŠD-a, nadovezujući se na poticajne referate, iznio je 

neke svoje impresije i iskustva stečena na dužnosti 

koju je tijekom jedne i pol godine obnašao. Kaže, prva 

mu je impresija bila "daje Uprava šumarstva i lovstva 

na slijepom kolosjeku, marginalizirana i kadrovski neekipirana. 

To je bio jedan problem, i koji je vjerojatno i 

rezultat naših problema vezanih uz ovaj sektor. No, 

Uprava je ipak radila na nekim strateškim dokumentima 

zajedno sa šumarskom operativom i znanstvenim 

institucijama i rezultat toga je da smo prošle godine dobili 

prvu Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju. Tu 

je bilo dosta primjedbi, no činjenica je daje taj dokument 

usuglašen s 28. ministarstva i drugih institucija. 

315

To je također, što nas raduje, dobro prihvaćeno u inozemnim 

šumarskim krugovima (UN i drugi šumarski 

forumi). 

Iz izlaganja državnog tajnika kratko je spomenuta 

strategija i treba potcrtati daje Nacionalna šumarska 

politika i strategija fleksibilan dokument koji se može 

neprestano mijenjati i dorađivati, jer je to proces koji 

teče. U dokumentu je dan i prioritet tzv. nedrvnim proizvodima 

uz primjere iz drugih zemalja. Također su 

dotaknuti segmenti lovstva i drvne industrije, a prisjetimo 

se da je prije nekoliko godina u Strategiji 

Hrvatske za 21. stoljeće bila samo jedna rečenica o 

šumarstvu. Odgovor kritičarima na tvrdnju da sve 

strategije završavaju u ladici je da kada nastupamo 

izvan Hrvatske, prvo pitanje koje nam postavljaju je 

imamo li taj strateški dokument. 

Upravo kod usklađenja dokumenata s EU (prošle 

godine je šumarstvo i lovstvo u onih tisuću pitanja dalo 

odgovore i na neka od njih), naša je obveza donijeti 

neke zakonske i podzakonske akte i uskladiti ih s EU. 

Strategija već ostvaruje neke koristi, jer upravo smo 

pred ralizacijom jednog strateškog projekta doniranog 

od FAO (oko 300.000 $)". 

Kao drugi značajan posao 1. Grbac navodi nacionalne 

standarde, ukazujući na probleme i otpore kod 

certificiranja šuma, kako bi danas svi bili ponosni što 

smo zemlja koja ima najjači pojedinačni certifikat. 

Druga je stvar što tu prednost mnoge naše tvrtke nisu 

prepoznale i iskoristile, dok drugi primjerice na sajmovima 

namještaja vidljivo ističu znak certificiranja. 

Posebno je istakao problem uočen općenito kod izrade 

i usvajanja standarda na multidiscipliniranim skupovima, 

gdje šumarski predstavnici ne sudjeluju do 

kraja, pa onda drugi modificiraju dokument prema 

svojim prijedlozima, a mi prigovaramo post festum. Iz 

toga proizlazi da se svi skupa moramo više založiti i 

biti odgovorniji. Ono što nama nedostaje je, prema njegovoj 

ocjeni, jak šumarski lobi kojega druge struke 

imaju. Neke stvari se rade bez nas i to si drugi dozvoljavaju, 

pa smo primjerice na stol dobili već gotov 

Zakon o zaštiti prirode. 

U daljnjem izlaganju spomenuo je Zakon o priznavanju 

svojti šumskoga drveća i grmlja koji je donesen, 

te rad Uprave na pripremi novog Zakona o šumama, izmjeni 

i dopuni Zakona o lovu i pripremi spomenute inventarizacije 

šuma, za koju su osigurana značajna sredstva 

ove godine u državnom proračunu. Veliki korak je 

osnivanje tri Uprave (za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju) 

unutar resornog Ministarstva. "Njih treba kvalitetno 

kadrovski ekipirati, u čemu se očekuje podrška 

struke, jer do sada nismo uspjeli dobiti šumarske stručnjake 

s iskustvom -jake kadrove u Upravu za šumarstvo. 

Šumarstvo i drvna industrija su partneri, pa se i tu 

očekuju bitne promjene". Glede deregulacije cijena, 

Ministarstvo se zalagalo da do nje dođe, no nažalost to 

nije prošlo, a nadamo se da će se sada prema najavi Vlade, 

to konačno (traženo još od 1977. god.) i ostvariti. 

Glede zaštite od požara šumarska struka je dosta 

učinila, posebno šumarije na terenu, no i tu ima pokušaja 

već nekih spomenutih tvrtki da se ubace u taj posao, 

bez obzira što nisu za to ekipirane kao HS, ali se 

guraju ubrati plod tuđega rada. 

Od aktivnosti spomenuo je potpisanu konvenciju o 

Europskom institutu za šumarstvo, zatim Plan gospodarenja 

medvjedom, sudjelovanje na Svjetskom šumarskom 

kongresu u Kanadi, Svjetskom forumu u 

Kongu i na nedavnom svjetskom Forumu o šumama, 

održanom u UN u Ženevi. Potpisnici smo i Ministarske 

konvencije o zaštiti šuma, održane prošle godine u 

Beču. Na kraju izražava optimizam naznakom, da je 

Vlada RH konačno prepoznala daje šumarstvo i drvna 

industrija strateški sektor, stoje razvidno iz obraćanja 

gosp. ministra Čoban ko vica ovome skupu. To svakako 

zaslužuje podršku i pomoć šumarske struke. 

V. B o g a t i se u svom obraćanju skupu pita kako je 

moguće i što se čini da se ne dogodi ono što se prošle 

godine dogodilo na Korčuli, koja je gotovo sva opožarena 

i to požarom koji je došao s Hvara stoje začuđujuće? 

Isto tako, sve što je izgorjelo stoji, što pruža ružnu 

sliku. On je mišljenja da smo ovdje i o požarima trebali 

govoriti, no kako je odgovoreno, o tom HSD svake godine 

raspravlja i upozorava, a o tome problemu održan 

je i multidisciplinarni Okrugli stol, s kojega su zaključci 

dostavljeni mjerodavnima. No, nitko ih nije primijenio, 

a sada ih neki donose kao nove, svoje, iste one koje je 

HŠD donijelo i uputilo im još 1998. god. 

Na kraju ovog dijela Skupštine, predsjednik HŠD-a 

zahvalio se referentima na poticajnim referatima i kolegama 

koji su se uključili u raspravu. 

Povjerenstvo za zaključke formiralo je zaključke te 

naznačilo pitanja za koja se očekivalo da će u referatima 

i raspravama biti dotaknuta ili označena kao teme 

budućih stručnih rasprava, a čija rješenja neće biti nametnuta, 

nego iskazana kao zajednički stav struke. 

316

Zaključci 108. redo 

1. Aktualno i nedvojbeno loše stanje u poslovanju Hrvatskih 

šuma nalaže hitno donošenje interventnih 

radikalnih mjera u Programu sanacije, čija provedba 

i kontrola mora biti oslonjena na najstručnije kadrove 

u Poduzeću, uz pojedinačno preuzimanje 

ovlasti i odgovornosti za izvršavanje planski programiranih 

obveza. 

2. Hrvatsko šumarsko društvo (HŠD) mora kroz posebno 

ustrojeno Povjerenstvo, trajno pratiti ostvarenje 

i stručno angažirano predlagati unaprjeđenje i osuvremenjivanje 

postojeće Nacionalne šumarske politike 

i strategije, usvojene od Vlade RH u 2003. god. 

3. Pitanje izrade Nacionalne ekološke mreže i Programa 

Natura 2000., potrebno je žurno raspraviti na 

tematskoj raspravi HŠD-a, kako bi se na vrijeme 

uskladili (jer Povjerenstvo pri Zavodu za zaštitu 

prirode radi na tom programu) s Nacionalnim programom 

RH za pridruživanje EU - 2004. god., koji 

propisuje posebnu zaštitu na 15-20 % površine (mi 

već imamo 18,5 %, a Povjerenstvo predlaže puno 

više), s naglaskom na prvome mjestu upravo na 

krški ekološki sustav. 

4. Nužno je ubrzati vrlo odgovornu javnu stručnu raspravu 

prije donošenje novog Zakona o šumama i 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovu, 

koji onda moraju omogućiti provedbu svih ciljeva 

utvrđenih Nacionalnom politikom i strategijom. Isto 

tako potrebno je o.g. izraditi Nacrt prijedloga Zakona 

o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne 

tehnologije te ustrojiti Udruženje šumarstva i lovstva 

u okviru Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije 

i šumarstva Hrvatske gospodarske komore. 

5. Hrvatsko šumarsko društvo osporava i ne prihvaća 

pojavu sukoba interesa, koji su prisutni kod izrade 

i usvajanja Studija utjecaja na okoliš i drugih dokumenata 

kojima se regulira zaštita okoliša, kao i kod 

zaposlenika Hrvatskih šuma d.o.o. koji imaju privatne 

tvrtke. 

6. Hrvatsko šumarsko društvo stajališta je da ne postoje 

stručnjaci za zaštitu prirode već specijalisti 

za pojedina područja zaštite, prirodoslovnih i 

društvenih znanosti, koji znanjem, iskustvom, ali i 

poštenjem, zajednički mogu pridonijeti učinkovitoj 

zaštiti okoliša i prirodne baštine. 

7. Neovisno od formalnog utvrđivanja i objave početka 

provedbe Programa restrukturiranja, Hrvatske 

šume d.o.o. Zagreb u vrlo odgovornoj suradnji s 

Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog 

gospodarstva moraju inzistirati na: 

otvaranju tržišta drvnih sortimenata kao jedinom 

objektivnom regulatoru očuvanja šumskih ekosustava 

u uvjetima njihove značajne ugroženosti, ali i 

otvaranje mogućnosti razvoja šumarstva radi dugoročno 

osiguranog uravnoteženja odnosa između site 

skupštine HŠD-a 

rovinskih mogućnosti i razvoja kapaciteta prerade 

drveta, 

dosljednoj provedbi analitike troškova proizvodnje, 

stimulaciji smanjenja troškova i posebno kvaliteti 

radova, 

značajnom proširenju ekosocijalno dopustivog korištenja 

sporednih proizvoda i usluga šume, programiranog 

u svim novim osnovama gospodrenja gospodarskim 

jedinicama, te na programima korišćenja 

šumske biomase za energiju (Kyoto protokol), 

hitnom utvrđivanju motivirajućeg sustava plaća, 

baziranog na ostvarenju povećanja prihoda i smanjenja 

troškova proizvodnje, općih troškova, troškova 

prijevoza, naknada za rad na terenu i dr., do razine 

najmanje obračunske jedinice (revira), 

čvrstom opredjeljenju struke, kako uz nužno restrukturiranje 

i racionalizaciju, biološka komponenta 

mora dominirati nad profitom, 

licenciranju vanjskih izvođača radova u šumarstvu 

i značajnom pokretu prema jasnim okvirima u privatizaciji 

jednog dijela djelatnosti u šumarstvu, 

ustroju stručno kompetentne i teritorijalno obuhvatne 

unutarnje kontrole poštivanja planiranog investicijskog 

ulaganja svih šumskogospodarskih radova, 

posebno uzgojnih, kako bi sustav kolaudacija, 

ocjene kvalitete i priznavanja troškova, pospješio 

kvalitetu i smanjenje ukupnih troškova. 

8. Hrvatsko šumarsko društvo se kategorično i dalje 

protivi uvođenju pravno pogrešnog izabranog 

instituta služnosti kod podizanja dugogodišnjih 

nasada na šumskom zemljištu (maslinici i vinogradi). 

Vlada RH jest zakonski predstavnik vlasnika 

šuma i šumskog zemljišta, pa ipak i za Vladu vrijedi, 

kako Ustav RH, tako i Zakon o šumama i svi 

drugi prozitivni propisi. 

9. Posebno značajnim HŠD ocjenjuje nužnost trajno 

aktivne suradnje između Hrvatskih šuma d.o.o. i 

Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog 

gospodarstva. Aktivna i stručno kompetentna suradnja 

na brojnim problemima (slivna vodna naknada, 

Zakon o javnim cestama, Pravilnik o uređivanju 

šuma, odnosi šumarstva i zaštite prirode, štete 

od divljači, protupožarna preventiva, čuvanje šuma 

i si.) može u ovoj situaciji olakšati proces sanacije 

stanja u Hrvatskim šumama d.o.o. i poboljšati značajno 

narušen ugled šumarstva. 

10.Hrvatsko šumarsko društvo treba ozbiljno aktivirati 

Sud časti HŠD-a radi sankcioniranja nečasnog 

ponašanja pojedinaca, sa ciljem očuvanja ugleda i 

dostojanstva našeg Društva. 

11. Hrvatsko šumarsko društvo ocjenjuje kako brzina 

provedbe svih ovih mjera nužno mora otvoriti mogućnost 

dugoročno stabilnih uvjeta za zapošljavanje 

mladih šumarskih stručnjaka. 

317

dalje uzdizati, raskririlivši svoje ogromne granate 

krošnje, a naše se šume zeleniti zdrave i njegovane, sačuvane 

potomstvu". 

Stoga se još jednom zahvaljuje za priznanje i čast 

iskazanu činom primitka u počasno članstvo HŠD-a, 

uz napomenu, da prema potrebi i dalje šumarska struka 

na nju može računati. 

U nastavku ovoga dijela Skupštine, glavni urednik 

Šumarskoga lista prof. B. Prpić, rekao nekoliki riječi 

o Zborniku radova, posebnom izdanju - suplementu 

127. godištu Šumarskoga lista, koji sadrži referate sa 

Savjetovanja održanoga u Senju 27. i 28. studenoga 

2003. god. u povodu 125. obljetnice Kraljevskog nadzorništva 

za pošumljavanje krasa krajiškog područja - 

Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenja 

bujica u Senju (1878 - 2003). O obilježavanju te obljetnice 

izvijestili smo u Šumarskom listu br. 11-12/2003. 

str. 626-627. 

III dio Skupštine započeo je svečanom dodjelom 

priznanja književnici dr. se. Katici Čorkalo-Jemrić, 

znanstvenoj savjetnici HAZU Centra za znanstveni 

rad u Vinkovcima, koju je Upravni odbor HSDa 

na prijedlog voditelja odnosnog centra HAZU, 

akademika Dušana Klepca, predložio za počasnog 

člana HŠD-a. Obrazlažući ovaj prijedlog predsjednik 

HŠD-a S. M a t i ć pročitao je dopis akademika Klepca, 

u kojemu su naznačene zasluge dr. se. Katice Čorkalo- 

Jemrić na promicanju šumarstva i očuvanju šuma, 

kako je to ispisano na uručenom joj Priznanju - Povelji 

(o odluci Upravnog odbora uz obrazloženje detaljnije 

je sve zapisano u Zapisniku 6. sjednice U.O., objavljenom 

u Šumarskom listu 3-4/2004., Ad 3a, str. 210). Uz 

pismeno priznanje kao počasnom članu, uručen joj je i 

srebrnjak Kralj Tomislav te zlatnik s gravurom Sveučilišta 

u Zagrebu za znanstveni doprinos na području šumarstva. 

Nakon primitka ovih priznanja iz ruku predsjednika 

HSD-a akademika Matica i burnog pljeska, 

dr. se. Katica Čorkalo-Jemrić zahvalila je na priznanju, 

kako kaže "osjećajući se počašćenom što je izabrana 

za počasnog člana HŠD-a, jedne tako ugledne institucije 

koja gotovo 160 godina radi na promicanju šumarske 

struke, baštineći časno nasljeđe, koje u sebi sadrži 

povijest šumarstva i povijest svojih članova, a dijelom 

i povijest naše domovine". Pokazujući skromnost 

znanstvenika kaže "ono što sam učinila za hrvatsko 

šumarstvo uglavnom je bio moj zadatak i radna 

obveza, a to je samo kapljica u moru onoga što su do 

sada učinili mnogi šumarnici. Ipak, nije se uvijek radilo 

samo o poslu, posebno je prevagnulo nadahnuće i 

primamilo me područje koje u Hrvatskoj ima veliku težinu 

i značenje, jer uz zemlju i pitke vode, šume su 

naše najveće blago, živi kapital RH". Sticajem okolnosti, 

njezin se "životopis, pa i sudbina susrela sa šumarstvom 

i šumom, posebice s hrasticima koje svi volimo 

i želimo sačuvati budućim naraštajima, a svi vi ovdje 

nazočni i šumari diljem domovine, jamstvo ste da će 

tako i biti, te će se naši divovi hrastovi, gordi i visoki i 

"Golemi problem hrvatskoga jadranskog primorja 

su današnje krške kamenjare, zaprvo kraške pustinje u 

davnim vremenima obrasle sredozemnom šumskom 

vegetacijom, uz more hrastom crnikom, a višim predjelima 

hrastom meduncem. Razvojem šumarstva u 

Hrvatskoj u gospodarsku granu u 18. stoljeću te pojavom 

šumarskoga školstva i znanosti u 19. stoljeću, rađaju 

se i ideje o pošumljavnaju kraških kamenjara i to 

posebno u podvelebitkskom prostoru oko grada Senja, 

opterećenog velikim ekološkim teškoćama". 

Nadzorništvo - Inspektorat počelo je s radom 1878. 

god., dakle godinu dana nakon tiskanja prvoga broja 

Šumarskoga lista i djelovao 65 godina (do 1942. god.) 

"Poslije uspješnog pošumljavanja Senjske drage, 

koja je 1878. god. bila krška pustinja, danas je to prostor 

zapažene ljepote krajobraza, pokriven šumom, s 

više izvora pitke vode zaustavljene erozije i bujica, 

ublaženim klimatskim ekstremima te bogatim životinjskim 

i biljnim svijetom. 

Djelovanje šumarstva u prostoru koje obuhvaća 

Nadzorništvo - Inspektorat od Povila kod Novog Vinodolskog 

do Sv. Magdalene u dužini od 160 km, bez 

318

dvoumljenja je ostvarenje jednog od najuspješnijih 

projekata u Mediteranu. Poticaj pošumljavanju dali su 

hrvatski šumari djelatni u krajiškim pukovnijama, 

medu kojima se isticao Franjo Kadić, obavivši prva 

pošumljavanja 1876. god". 

U vezi ove godišnjice, Predsjedništvo Akademije 

šumarskih znanosti predložilo je da se u suizdavaštvu s 

Hrvatskim šumama d.o.o., pripremi i tiska znanstvena 

monografija "Šume i šumarstvo priobalnog krša Hrvatske". 

To bi bila peta znanstvena monografija jer kao što 

znamo, nakon hrasta lužnjaka, obične jele i obične 

bukve, sada se priprema za tisak znanstvena monografija 

"Poplavne šume u Hrvatskoj". 

Sam Zbornik radova s navedenog Savjetovanja 

predstavio je dr. se. Vice Ivančević, no mi ćemo ovdje 

samo kratko predstaviti radove autora, naznačivši naslove 

i zaključke, a zainteresirani će detalje potražiti u 

Zborniku. 

Dr. se. Vice Ivančević 

125. obljetnica osnutka "Kraljevskog nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog 

područja - Inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" 

u Senju, naše najstarije šumarske krške organizacije, 1878 - 2003. godine 

Radovima na pošumljavanju krša, osnutkom Nadzorništva 

- Inspektorata udareni su temelji našeg suvremenog 

šumarstva na kršu, koji su odigrali važnu 

ulogu u razvoju šumarstva cijele zemlje. Ova senjska 

šumarska organizacija, je poslije tršćanske druga na jadranskoj 

obali. Radovi su obavljani na dugačkom (oko 

160 km) i uskom (prosječno 8 km) pojasu od Povila 

(kraj Novog Vinodolskog) do Svete Magdalene (kraj 

Stari grada). 

Na sveukupnoj površini od 51.777 ha, osnovano je 

95 kultura-branjevina na 10.097 ha. Tu je obavljeno pošumljavanje 

na 1.738 ha s 10,466.389 sadnica (četinjače 

85 % i listače 15 %) i popunjavanje na 1.441 ha s 

4,458.382 sadnica (četinjače 78 % i listače 22 %). Utrošeno 

je oko 15 mil. sadnica, proizvedenih u vlastitim rasadnicima 

i 3.600 kg sjemena. Prosječni rezultat (uspjeh) 

pošumljavanja bio jel7 %. Prvi rasadnik u našoj 

zemlji osnovan je u Sv. Mihovilu (1879. god.) te prva 

trušnica na širem području (1895. god.). 

Doc. dr. se. Nikola Pernar, mr. se. Darko Bakšić, mr. se. Andrija Vranković 

Značajke tla na eruptivu Senjske drage 

Istraživanje je provedeno na središnjem dijelu Senjske 

drage, litološkoj anizotropnoj enklavi paleovulkanskog 

andezita, na oko 300 ha, pokrivenoj specifičnim 

šumskim zajednicama hrasta kitnjaka. Tlo je dominantni 

eutrični kambisol s više tipova srodnih tala - 

eutrični ranker, distrično smeđi, molično smeđi i skeletoidno 

eutrični koluvij. Glavne fiziografske značajke 

dominantnog tla su: 

U rasadnicima površine 2,54 ha i 1,49 ha, proizvedeno 

je ukupno 82.724.968 sadnica ili prosječno godišnje 

1,334.264 komada (četinjače 93 % i listače 7 %), a 

upotrjebljeno je 14.344 kg sjemena (četinjače 70 % i 

listače 30 %). Vrste sadnica: crni bor 81 %, razne vrste 

14 % (četinjače 17 i listače 61) i crnijasen 5 %. 

Ostali uzgojni radovi: prirodno pomlađivanje 

(7.435 ha), resurekcija (851 ha), prorede (144 ha) i čišćenje 

(53 ha). 

Tehnički radovi: izgradnja suhozida u dužini 260 

km, te saniranje bujica izgradnjom 166 poprečnih i 92 

uzdužne kamene ili betonske pregrade u izvedbi posebnih 

službi. 

Obujam radova u financijskom pogledu: uzgojni radovi 

31,0 %, tehnički radovi 12,2 %, bujice 8,6 % i plaće 

48,2 %. 

Dosadašnja istraživanja predstavljaju novi prilog 

našem krškom šumarstvu u praktičnom, znanstvenom i 

povijesnom pogledu. 

Grad Senj s pravom smatramo središtem našeg modernog 

krškog šumarstva, ali i šumarstva visokih šuma 

(Šumarija Krasno 1765. god.). 

pjeskovita ilovača ili ilovača, 

srednje duboko do duboko tlo, 

kisela do srednje kisela reakcija, 

visoki sadržaj humusa, 

niski sadržaj dušika te 

osrednja do vrlo dobra plodnost. 

Doc. dr. se. Ivica Tik v i ć, prof. dr. se. Zvonko Seletković 

Utjecaj pošumljavanja krša na hidrološku funkciju šuma 

Šumski krški ekosustavi posjeduju naglašene općekorisne 

funkcije (ponajprije hidrološku i protuerozijsku). 

Hidrološki procesi (intercepcija, infiltracija, evaporacija 

i transpiracija) ovise ponajviše o stanju vegetacije. 

Pošumljavanjem krša poboljšavaju se hidrološke 

prilike. 

Oborine, pogotovo obilne uzrokuju pojavu erozije. 

Važan je utjecaj kišnih kapi na tlo, koje posjeduju 

319

energiju gibanja (E = mv 2 ), a brzina gibanja krupnijih 

kapi (promjera 5 mm) veća je do 800 puta od brzine 

gibanja sitnih kapi. 

Doc. dr. se. Milan Oršanić 

Pošumljavanje, sadašnje stanje i perspektive u globalnom razvoju 

Općenito je zamijećen negativni globalni trend 

osnivanja šumskih kultura u odnosu na nestanak šuma. 

Najveće površine šumskih kultura podignute su u 

Aziji. Cilj je namjensko podizanje šumskih kultura kao 

sirovinske baze. Kod osnivanja šumskih kultura potrebno 

je definirati ophodnju i cilj proizvodnje. 

Kod nas se malo pošumljava, uzmu li se u obzir 

opožarene površine. Izuzetno kvalitetna tla vriština i 

bujadnica se ne pošumljavaju. U stihijskom razvoju 

šumskih kultura izostaje njega šuma, a intervencija (i 

to zakašnjela) slijedi tek kod komercijalnog iskorištavanja. 

Ne postoji program na državnoj razini što će biti 

s napuštenim poljoprivrednim zemljištem, kao i s drugim 

zemljištem prepuštenim prirodnoj sukcesiji. 

Doc. dr. se. Igor A n i ć 

Promjena sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem na primjeru šumske 

kultura crnoga bora (Pinus nigra Arn.) u Senjskoj dragi 

Članak donosi rezultate istraživanja objavljenih u 

sklopu istraživačkog projekta "Obnova šuma mediteranskog 

područja, s posebnim osvrtom na listopadne 

vrste drveća". Jedan od ciljeva toga projekta je ispitivanje 

mogućnosti povećanja udjela listopadnih vrsta 

drveća u crnogoričnim šumama mediteranskog područja. 

Obavljena je analiza prirodnog pomlatka s prijedlogom 

metode pomlađivanja u 100-godišnjim kulturama 

crnog bora Senjske drage te mogućnost promjene 

sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem. Postojeće 

kulture crnog bora su prijelazne šume dvoslojnog 

rasporeda stabala i vertikalnog sklopa. Proredama se 

formira sastojinski vertikalni sklop, a meliorativni učinak 

kultura je potpun. U prirodnom obilnom i raznovrsnom 

pomlatku najčešće dolaze elementi klimazonalnih 

šuma. 

Važan je utjecaj sklopa na pomlađivanje pionirskih, 

prijelaznih i klimatogenih vrsta drveća. 

Hrast medunac se pomlađuje u prorjeđenom sklopu. 

Kulture crnoga bora treba prevesti u klimazonalne 

mješovite sastojine hrasta medunca, crnog graba i crnog 

jasena, oplodnom sječom u krugovima na malim 

površinama, uz prethodno šumsko-uzgojno planiranje 

Dr. se. Vlado Topić 

Šumska vegetacija na kršu kao značajan čimbenik zaštite tla od erozije 

Prikazani su rezultati višegodišnjega mjerenje površinskog 

otjecanja oborina i gubitka tla od erozije u 

slivu bujice Suvave kod Muca, na pokusnim plohama u 

starim sastojinama crnoga bora te u slivu bujice Rupotine 

kod Solina u sačuvanim i opožarenim sastojinama 

alepskoga bora. Utvrđene su srednje godišnje vrijednosti 

površinskog otjecanja, koje u starim progaljenim 

sastojinama crnoga bora s potpuno sačuvanim humusnim 

akumulacijskim horizontom, obraslim gustim travnim 

pokrovom, iznose 15,87 mm/m 2 (158,7 nrVha), s 

koeficijentom otjecanja od 0,015 i gubicima tla od 

0,0121 t/ha, a u sastojinama crnoga bora potpunog sklopa 

i bez travnog pokrova 28,51 mm/m 2 (285,1 mVha), s 

koeficijentom otjecanja od 0,027 i gubicima tla od 

0,0229 t/ha. 

U sačuvanim sastojinama alepskoga bora potpunog 

sklopa, površinsko otjecanje iznosi 6,88 mm/m 2 

(68,8 nrVha), s koeficijentom otjecanja od 0,0087 i gubicima 

tla od 0,043 t/ha, a na opožarenoj površini 

37,81 mm/m 2 (378,1 nrVha), s koeficijentom otjecanja 

od 0,0478 i gubicima tla od 19,927 t/ha. Gubici tla u 

sastojinama alepskoga bora nakon požara veći su za 

463 puta. 

Podaci mogu poslužiti za pouzdano određivanje 

erozije tla vodom na cijelom mediteranskom krškom 

području naše zemlje, u bujičnim slivovima i na opožarenim 

šumskim površinama, jednakih ili sličnih ekoloških 

uvjeta. 

Dr. se. Tibor P e n t e k, doc. dr. se. Dragutin P i č m a n 

Uloga šumskih prometnica pri gospodarenju šumama na kršu s 

posebnim osvrtom na Senjsku dragu 

Krško područje se prostire na 52 % površine naše šuma, s 10 % ukupne drvne zalihe. Na krškom podruzemlje, 

a krške šume zauzimaju 44 % površine naših čju živi oko 2 mil. stanovnika, gdje se ostvaruje 86 % 

320

ukupnog turističkog prihoda. Primarna zadaća šuma na 

kršu je ispunjenje općekorisnih funkcija šume (OKFŠ). 

Šumske protupožarne ceste (SPC) posebna su kategorija 

šumskih cesta (ŠC), koje traže specifično planiranje, 

projektiranje, izgradnju i održavanje. S gledišta 

drvne zalihe, one iskazuju neekonomičnost, ali one su 

u funkciji valorizacije OKFŠ-a. One su pretpostavka 

uspješnih preventivnih i represivnih mjera zaštite šuma 

od požara. 

Nephodan je znanstveno-stručni pristup otvaranju 

šuma (izrada studija otvaranja u funkciji uštede), uspostavljanje 

GlS-a, izrada optimalne trase računskim modelom, 

kao podloga za kvalitetno planiranje i projektiranje 

(razriješenje). Nužno je definirati sastavnice sadržaja 

glavnog, odnosno izvedbenog projekta -jednoobraznost 

i ujednačavanje kvalitete izrađenih projekata 

te ustrojiti stručno i kvalificirano povjerenstvo za reviziju 

projekata u svrhu osiguranja vjerodostojnosti i 

kvalitete tehničke dokumentacije. 

Prof. dr. se. Milan G1 a v a š 

Šumski požari i protupožarna zaštita na području Uprave šuma 

Podružnice Senj od 1994 - 2003. 

U razdoblju od 1994. do listopada 2003. god. na području 

Uprave šuma podružnice Senj bilo je 55 požara 

na 880 ha (16 ha po požaru). Od toga 651 ha (74 %) odnosi 

se na državne, a 229 ha (26 %) na privatne šume. 

Godine 1998., 2000. i 2003. bile su sušne sa 63 % svih 

požara, od kojih je šumarija Crikvenica imala najviše 

opožarenih površina, 571,50 ha (65 %). 

Najviše požara evidentirano je po dojavi građana 

(74 %), zatim zaposlenika HŠ (16 %) i policije (10 %). 

U gašenju požara sudjelovalo je 2.299 osoba, od toga 

članova DVD 1.440 (63 %), zaposlenika HŠ 383, profesionalnih 

vatrogasaca 357 i građana 119. 

Početak gašenja požara bio je prosječno nakon 48 

minuta, lokalizirani su prosječno za 4,2 sata, a ugašeni 

prosječno za 10 sati. Ukupno je utrošeno 17.030 sati 

(309 sati po požaru), a korišteno je 380 vozila (7 po 

jednom požaru). Šteta je 4,843.049 kn godišnje ili 

880.554 kn po požaru. 

Situacija je zadovoljavajuća na području istraživanja 

u odnosu na ostala područja našeg krša, no u budućnosti 

treba više pozornost obratiti na preventivne 

mjere (edukacija stanovništva, brzi dolazak, dobra 

otvorenost ŠPC i biološko saniranje). Briga o požarima 

je zadaća svima, a posebno nama šumarima. 

Doc. dr. se. Željko Španj ol, mr. se. Damir Barci 

Zaštićeni dijelovi 

Brdski masiv Velebita proteže se u dužinu od oko 

145 km, dok mu širina varira od 30 km u sjevernom do 

najmanje 10 km u njegovom južnom dijelu. Na cijeloj 

površini nalazi se razasut splet bezbrojnih krševitih 

grebena i vrtača, kukova, gorskih hrptova, dolina i planinskih 

vrhova. Zbog želje da se ta iskonska priroda 

očuva, značajan dio Velebita je zaštićen. Velebit je međunarodni 

rezervat biosfere (1978). 

Nacionalni parkovi na Velebitu su: Paklenica (1949), 

površine 9.600 ha i Sjeverni Velebit (1999), površine 

10.900 ha, a Strogi rezervati Hajdučki i Rožanski kukovi 

(1969), 1.220 ha, Premužićeva staza (1933) i Lukina 

jama (dubine 1.335 m, deveta u svijetu). 

Park prirode Velebit (1981) ima površinu od 

183.628 ha, od čega je obraslo šumom 114.676 ha 

ć, Roman R o s a v e c, dipl. ing. šum. 

prirode na Velebitu 

(62,4 %), dok gospodarske šume zauzimaju 81.017 ha 

(44,1 %). Posebni rezervati: šumske vegetacije je Štirovača, 

a botanički su Zavižan, Balinovac - Zavižanska 

kosa, 118 ha (od čega je 50 ha Velebitski botanički vrt 

kao spomenik prirode) i Visibaba, 80 ha. Uz već zaštićene 

dijelove, predlaže se za zaštitu daljnjih 1.556 ha, 

uglavnom posebnih rezervata šumske vegetacije. 

Zaštita prirode treba biti u službi razvoja turizma, 

rekreacije, znanosti, odgoja i obrazovanja. 

Povelja Velebita "Dar Zemlji" 2001. godine, priznanje 

jeo njegovu uvrštenju medu deset područja važnih 

za zaštitu biološke raznolikosti šuma u Sredozemlju. 

2003. god. započeo je projekt "Očuvanje krških 

ekosustava" (KEC), u koji je uključen i Velebit. 

Prof. dr. se. Branimir Prpić, Hranislav Jako vac, dipl. ing. šum. 

Nadzorništvo - Inspektorat u Senju na stranicama "Šumarskoga lista' 

Ovisno o upraviteljima Kraljevskog Nadzorništva - 

Inspektorata, u početku je prikazan njihov rad u Šumarskom 

listu na zadovoljavajući način, što se ne bi 

moglo reći i za razdoblje nakon završetka I. svjetskog 

rata pa do prestanka njegova rada. Nakon tiskanja u 

nastavcima čitave Wessely-eve knjige o hrvatskome 

kršu, slijede napisi Eduarda Malbohana, Josipa Kozarca, 

Josipa Balena, Alfonsa Kaudersa i Vice Ivančevića. 

Prirodno i umjetno pošumljavanje ostvareno je na 

20 % ukupne površine Kr. Nadzorništva - Inspektorata 

u razdoblju od 1878-1942. godine. 

321

Pošumljavanjc krša u organizaciji Kr. Nadzorništva 

- Inspektorata jedan je od najuspješnijih šumarskih 

projekata u pošumljavanju sredozemnih prostora, koji 

je rezultirao velikim značajnim pozitivnim ekološkim 

učincima na okoliš (smanjen utjecaj bure, sanirane bujice, 

sprječene erozije, ponovo su se pojavili izvori 

vode i dr.). 

Prof. dr. se. Slavko M a t i ć 

v 

Šumarstvo u društvenom 

Sume su vrlo značajan prirodni ekosustav i šumarstvo, 

struka koja se bavi šumom kao prirodnim i privrednim 

objektom, doživljava u Europi svoju punu potvrdu 

u vremenu nastanka pravnih država.Važni datumi 

u našem šumarstvu od sredine 15. stoljeća do danas su: 

1464. god. kada je utemeljena šumarska služba u 

Dalmaciji; 

1532. god. u Istri je osnovana šumarska inspekcija, 

a 1584. god. formira se prvi katastar u svijetu; 

Sredina 18. stoljeća smatra se početkom našeg organiziranog 

šumarstva: 

1765. god. osnovane su šumarije Krasno, Oštarije i 

Petrova gora; 

1769. god. prvi Zakon o šumama na hrvatskom jeziku 

za vladavine MarijeTerezije; 

1846. god. osnovano je Hrvatsko-slavonsko šumarsko 

društvo; 

1852. god. donesen je Zakon o šumama; 

1860. god. osnovano Gospodarsko šumarsko učilište 

u Križevcima; 

Tomislav Starčević, dipl. ing. šum. 

Gdje nam je slobodna misao i riječ? 

ozračju danas i 1878. god. 

• 1877. god. izlazi prvi broj Šumarskog lista; 

• 1878. god. osnovano je Kraljevsko nadzorništvo u 

Senju; 

• 1894. god. usvojeni su važni zakoni za šumarstvo; 

• 1898. god. osnovana je Šumarska akademija u 

Zagrebu. 

Od 1918 do 1990. god. sijedi udar vlasti, ali su naše 

šume i dalje ostale najkvalitetnije i najprirodnije u Europi, 

dok nažalost od 1991. do danas, hrvatsko šumarstvo 

trpi najgrublje napade tajkunizacije uz podršku 

politike i vlasti, suprotno Ustavu i Zakonu o šumama. 

Navodi se nekoliko problema, koji stvaraju negativno 

ozračje i opterećuju hrvatsko šumarstvo danas. No 

temeljni problem je u nepostojanju pravne države i nepoštivanju 

Ustava i Zakona o šumama, miješanje politike 

u stručne poslove upravljanja šumama te loša kadrovska 

politika. Sve to stvara loše ozračje, koje demotivira 

sve one koji su još uvijek zadržali pošten odnos i 

ljubav prema šumi i šumarstvu. 

Ponosni smo na šumarsku prošlost i tradiciju, ali 

nismo zadovoljni s današnjim stanjem u šumarskoj 

struci. Brine nas to današnje stanje duha - šutnja, podaništvo, 

poremećeni sustav vrijednosti, koruptivni mentalitet 

i snalaženje. Borimo se i prigovaramo centralizmu, 

izdvajanju u proračun i netržišnim odnosima, no 

nikako da se maknemo s mrtve točke. 

Nezadovoljni smo s radom Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva, stoje rezultat nedovoljne stručnosti. 

Katastrofalni požari nam gutaju šume (17.000 ha šuma 

godišnje), šumarstvo u zaštitu od požara ulaže velika 

financijska sredstva, raspravljamo, poduzimamo i 

predlažemo mjere zaštite (primjerice multidisciplinarni 

Okrugli stol održan još 1998. god. na temu protupožarne 

preventive), no mjerodavni ne reagiraju. Sada se 

predlažu neke mjere, koje su prije šest godina predlagane 

u deset zaključaka odnosnoga skupa. Da ne spominjemo 

restrukturiranje "Hrvatskih šuma" od strane 

irske konzultantske tvrtke, Zakon o lovu 1994. god. s 

dodjelom koncesija, slivnu naknadu, služnost za maslinike 

i vinograde bez obračuna za šumsko zemljište, 

oslobađanje od OKFŠ-a, proglašenje novih nacionalnih 

parkova i si. 

125. obljetnica Kraljevskog nadzorništva, prava je 

prilika za odavanje počasti našoj šumarskoj struci, ali i 

za buđenje savjesti naših šumara. Naša struka mora se 

suprotstaviti mnogobrojnim devijacijama koje se nameću 

šumarstvu sa strane. Zbog toga šumarski stručnjaci 

moraju prekinuti s dosadašnjom praksom šutnje i 

obamrlosti, braneći odlučno i u svakoj prilici osnovne 

postulate svoje struke. Svako drugo ponašanje vodi u 

propast bez povratka. 

322 

Zapisnik sastavio: 

tajnik HŠD-a 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. v.r. 

Ovjerovitelji Zapisnika: 

Mr. se. Josip Dundović, v.r. 

Dr. se. Miroslav Harapin, v.r. 

Predsjednik HŠD-a 

Akademik Slavko Matić, v.r.

PROFESOR DR. SC. SLAVKO MATIC IZABRAN ZA REDOVITOGA ČLANA 

HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI 

Slavko Matić, dipl. ing. šumarstva, 

magistar i doktor šumarskih 

znanosti, redoviti sveučilišni 

profesor i profesor emeritus Šumarskoga 

fakulteta Sveučilišta u 

Zagrebu, izabran je na Skupštini 

Hrvatske akademije znanosti i 

umjetnosti, održane 20. svibnja i 

promoviran 15. lipnja 2004. godine 

za redovitoga člana. 

Prijedlog za njegov izbor potekao 

je od akademika Dušana 

Klepca iz Razreda za prirodne 

znanosti HAZU i Znanstveno-nastavnoga 

vijeća Šumarskoga fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu. U Izvješću 

za Skupštinu HAZU, akademici 

Dušan Klepac i Milan Masu' 

'.'•• 

celjski predlažu, da se na osnovi 

sveukupne znanstvene i stručne 

djelatnosti prof. dr. se. Slavka Matica, 

posebno u odnosu na objavljene 

znanstvene radove i dodijeljena 

mu domaća i inozemna priznanja 

(odličja za osobite zasluge u znanosti 

i gospodarstvu i počasne doktorate 

Sveučilišta u Brnu i Sveučilišta 

u Zvolenu) izabere za redovitoga 

člana HAZU. 

Put akademika Slavka Matica 

od inžinjerske diplome do najvišega 

znanstvenoga zvanja u Republici 

Hrvatskoj, nije bio ni lagan ni 

jednostavan. Slavko Matić kninski 

Hrvat rođen je 20. siječnja 1938. 

godine u Livnu, mjestu u kojemu je 

tada zaposlen njegov otac. Osnovnu 

školu i gimnaziju završava u 

Kninu, a Šumarski odjel Šumarskoga 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

1962. godine. Na istom Fakultetu 

izabran je 1963. godine za 

sveučilinog asistenta na Katedri za 

uzgajanje šuma iz predmeta Tehnika 

uzgajanja šuma, kasnije Uzgajanje 

šuma (I i II). Na Šumarskome 

fakultetu provodi čitav radni vijek 

do odlaska u mirovinu 30. rujna 

2003. godine. 

Magistrira 1972., doktorira 

1980. godine, za redovitoga profesora 

izabran je 1986., a redovitim 

profesorom u trajnom zvanju postaje 

na reizboru 1997. godine. 

Svoje bogato znanstveno djelo temelji 

na znalački postavljenim pokusima 

u svim značajnijim šumskim 

ekosustavima u Hrvatskoj. 

Rezultate istraživanja objavljuje u 

179 tekstova i to 129 znanstvenih, 

od toga 45 indeksiranih u referalnim 

publikacijama [SI, CC, CAB. 

Ostalo su pregledni članci, konferencijska 

priopćenja, sažeci i knjige 

ili poglavlja, zatim 30 stručnih i 

20 ostalih napisa. 

Akademik Matić postigao je 

značajne rezultate u šumarskoj 

znanosti iz područja više disciplina 

u silvikulturi, koji su priznati u nas 

323

i u svijetu. Uveo je novu metodu njege lužnjakovih 

šuma i uveo posebnu formulu za intenzitet prorijeda. 

Posebno se istaknuo u istraživanjima prirodnoga 

pomlađivanja. 

U prebornim bukovo-jelovim šumama utvrdio je 

optimalnu strukturu, koja omogućuje trajno prirodno 

pomlađivanje u tim ekološki i gospodarski izuzetno 

vrijednim šumskim ekosustavima. U nizinskim šumama 

hrasta lužnjaka i bukovo-jelovim šumama, istražio 

je i predložio načine obnove šuma pogođenih novonastalim 

šumskim štetama ("kisele kiše"). 

Predvodio je kompleksna istraživanja strukture 

(stanište, sastojina) u sekundarnoj prašumi slavonske 

šume hrasta lužnjaka te šume lužnjaka s običnim grabom 

Prašnik i sekundarne prašume Muški bunar u 

gorskoj šumi bukve. 

U sredozemnim i polusredozemnim šumama uveo 

je metodu konverzije njihovih degradacijskih oblika u 

šume sjemenjače. 

U gotovo svakom segmentu velikoga područja uzgajanja 

šuma, od sjemenarstva i rasadničarstva, njege 

šuma, metoda obnove regularnih i prebornih šuma, do 

njege i obnove park šuma, akademik Matić dao je 

znanstveno osnovu i upute za primjenu. 

Svoja znanstvena i stručna iskustva vrlo je uspješno 

prenosio na studente Šumarskoga fakulteta u dodiplomskoj 

i postdiplomskoj nastavi. Bio je nastavnik za 

kolegije u dodiplomskoj nastavi Uzgajanje šuma (I i II) 

i Osnove šumarstva. Na poslijediplomskoj nastavi vodio 

je znanstveni studij Uzgajanje šuma. Voditelj je i 

nastavnik na poslijediplomskim stručnim studijima: 

Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura, 

Uzgajanje prirodnih sastojina, Rasadnička 

proizvodnja i šumske kulture. Nastavnik je za kolegije: 

Osnivanje i uzgojni tretman prirodnih sastojina, Šumske 

kulture i plantaže, Preborne šume, Osnivanje i njega 

mediteranskih šuma, Šumsko sjemenarstvo, Rasadničarstvo, 

Rasadničarsvo u hortikulturi i Biološka 

konzervacija tla i rekultivacija. 

Vodio je 300 diplomskih, 27 magistarskih i 8 doktorskih 

teza. Sudjeluje na obranama kao mentor ili član 

povjerenstva u 320 diplomskih teza, 48 magistarskih i 

18 doktorskih. 

Akademik Slavko Matić u posljednjih desetak godina 

oživio je šumarsku i drvnotehnološku znanost u 

Hrvatskoj, jer je bio predlagatelj, jedan od osnivača i 

prvi predsjednik Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu 

i tako okupio 40 znanstvenika za rad u Hrvatskoj 

te potaknuo na interdisciplinarna znanstvena istraživanja. 

Pod njegovim predsjednikovanjem tiskane su 

dvije znanstvene monografije: Obična jela (Abies alba 

Mill.) u Hrvatskoj i Obična bukva (Fagus sylvatica 

L.) u Hrvatskoj, a u pripremi je monografija Poplavne 

šume u Hrvatskoj. 

Već dugo je znano kako je prof. dr. se., sada akademik 

Slavko Matić jedan od najuspješnijih, najplodnijih 

i najcjenjenijih šumarskih znanstvenika dobro poznat i 

izvan granica Hrvatske. Za svoj doprinos šumarskoj 

znanosti dobio je dva počasna doktorata na dva europska 

sveučilišta, unutar kojih su poznati šumarski fakulteti. 

Počasni doktorat doktor honoris causa, dodijeljen 

mu je 13. rujna 2000. godine od Mendelovog poljoprivrednoga 

i šumarskog Sveučilišta u Binu (Češka) ili. 

prosinca 2003. od Znanstvenoga savjeta Tehničkoga 

sveučilišta u Zvolenu (Slovačka). 

Ističu se domaća odlikovavanja i to Reda Danice 

Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge 

u znanosti i Reda Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića 

za osobite zasluge u gospodarstvu. 

Tijekom dosadašnjega rada akademik Matić obavljao 

je ili još uvijek obavlja ove funkcije: 

redoviti član i predsjednik Akademije šumarskih 

znanosti (1996-) 

potpredsjednik savjeta za poljoprivredu i šumarstvo 

HAZU (1994-2002) 

predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva (1993-) 

član Znanstvenog područnog vijeća za biotehničke 

znanosti (2000-) 

član Matičnoga povjerenstva za biotehničke znanosti 

(1990-) 

član Odbora za evidencijui unapređenje kadrova 

Senata Sveučilišta u Zagrebu (1994-2002) 

koordinator Almae Matris Alumni Croaticae za Šumarski 

fakultet (1999-) 

dekan Šumarskoga fakulteta (1992, 1994-1996) 

prodekan Šumarskoga fakulteta (1982-1984, 

1984-1986, 1990-1992) 

predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskoga 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1997-2003) 

član Povjerenstva za poslijediplomsku nastavu Šumarskoga 

fakulteta (1986-) 

član IUFRO (International Union of Forest Research 

Organization international council (1996-2000) 

koordinator grupe IUFRO 8.01.08- Floodplain forest 

ecosystems (2001) 

predstavnik Hrvatske u EFI (European Forest institute) 

International council (1998-2003) 

član U.O. "Hrvatske šume" p.o. Zagreb 

(1990-1995) 

član Upravnoga vijeća Instituta za jadranske kulture 

i melioraciju krša u Splitu (1998-2001) 

član Upravnoga odbora Parka prirode Velebit 

(2004-) 

U izvješću akademika Dušana Klepca i Milana Maceljskoga 

ističe se dobra suradnja prof. Slavka Matica s 

324

HAZU u proteklom razdoblju. Navodi se kako je bio 

potpredsjednik i aktivan član Znanstvenoga vijeća za 

poljoprivredu i šumarstvo HAZU te sudjelovao na 

znanstvenim skupovima organizaciji Hrvatske akademije 

znanosti i umjetnosti. To su: 

Unaprjeđenje poljoprivrede i šumarstva na kršu 

(2000) 

Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija helsinške 

konferencije o zaštiti i očuvanju europskih 

šuma (1994) 

Znanstveni savjet za promet Jugoslavenske akademije 

znanosti i umjetnosti (1990) 

Prikaz i ocjena monografija Hrast lužnjak u Hrvatskoj, 

HAZU ((1996) 

Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama 

hrasta lužnjaka u Hrvatskoj s osobitim naglaskom 

na Spačvu (2002). 

Sudjeluje u uređivanju ovih publikacija: 

Predsjednik je Uređivačkoga savjeta znanstvenostručnoga 

i staleškog glasila Šumarski list, 

Urednik za znanstveno područje Uzgajanje šuma i 

hortikultura u Šum. listu, 

Član Uređivačkoga savjeta časopisa Mehanizacija 

u šumarstvu, 

Urednik znanstvene knjige "Unapređenje proizvodnje 

biomase šumskih ekosustava", Zagreb, 1996., 

Glavni urednik monografije "Sveučilišna znanstvena 

nastava u Hrvatskoj 1898-1998, Knjiga druga, 

Zagreb 1998., 

Predsjednik Uređivačkoga savjeta znanstvene monografije 

"Obična jela (Abies alba Mill.) u Hrvatskoj", 

Zagreb, 2001., 

Urednik znanstvene monografije "Znanost u potrajnom 

gospodarenju hrvatskim šumama", Zagreb, 

2001., 

Glavni urednik znanstvene monografije "Obična 

bukva (Fagus sylvatica L.) u Hrvatskoj", Zagreb, 

2003. 

Akademik Slavko Matić sudjelovao je na 27 znanstvenih 

i stručnih skupova, organizirao 11 i predsjedao 

na 3 skupa. 

U ovom napisu želim istaći golem napor akademika 

Slavka Matica što ga ulaže kao predsjednik Hrvatskoga 

šumarskog društva, kako bi ukazao na današnju zbilju 

o nezainteresiranosti, neznanju i krivom odnosu 

vladajućih prema našim šumama. Pri svakom koraku 

kojega je učinio u svezi sa strukom imperativ mu je 

bila znanstvena istina. Citiram dio njegova zaključka 

koji ukazuje na današnje stanje u članku: "Šumarstvo 

u društvenom ozračju danas..." "Iako smo nasljedili 

vrlo kvalitetne šume, dobru šumarsku tradiciju, kadrove 

i visokoškolsku obrazovnu ustanovu i dobru znanost, 

današnji položaj šumarstva je svakim danom sve 

lošiji. Temeljni problem je u nepostojanju pravne države 

i nepoštivanju Ustava i Zakona o šumama, miješanje 

politike u stručne poslove upravljanja šumama te 

loša kadrovska politika"(Matić, posebni broj Šum. 

lista, 2003). 

Zaključak akademika Dušana Klepca i Milana Maceljskog 

izabranih po Rcazredu za prirodne znanosti 

HAZU za podnošenje Izvješća na osnovi nominacije 

prof. dr. se. Slavka Matica, doslovce glasi: 

"Temeljem sveukupne znanstvene i stručne djelatnosti 

prof. dr. se. Slavka Matica posebno u odnosu na 

objavljene radove (ukupno 179 tekstova, 129 znanstvenih 

od toga 45 indeksiranih u referalnim publikacijama 

ISI, CC, CAB, 30 stručnih i 20 ostalih tekstova) 

te dodjeljenim mu domaćih i inozemnih priznanja 

(odlikovanja za osobite zasluge za znanost, odlikovanja 

za osobite zasluge u gospodarstvu, počasni doktorat 

Sveučilišta u Brnu - Češka, počasni doktorat Sveučilišta 

u Zvolenu - Slovačka), predlažemo ga poštovani 

predsjedniče, poštovani tajnice, poštovana kolegice 

i poštovane kolege za izbor u redovitoga člana Hrvatske 

akademije znanosti i umjetnosti." 

Čestitam akademiku Slavku Maticu na izboru u ovo 

visoko zvanje u ime šumarske struke i to u ime većine 

koja jednako misli kao njihov predsjednik u uvjerenju 

kako će šumarske stručne stavove podržati i vrhunska 

znanstvena institucija u Hrvatskoj. 

Prof. dr. se. Branimir Prpić 

325

S godinu dana zakašnjenja i Hrvatske pošte pridružile 

su se obilježavanju jubilarne 50. obljetnice jedinog 

nacionalnog parka na području Primorsko-goranske 

županije, pustivši u promet 22. travnja 2004. prigodnu 

poštansku marku u bloku na temu Nacionalni park 

"Risnjak".' Tiskana tehnikom višebojnog offseta u 

Tiskari "Zrinski" d.d. Čakovec, na samoj marki predstavljena 

su tri izvorna cvjetna bisera - alpski kotrljan, 

zlatni ljiljan i bradata zečina, a na vanjskom dijelu spomen 

marke, kao glavni motiv Mali i Veliki Risnjak sa 

Šloserovim planinarskim domom, te ris s lijeve i žuta 

sirištara s desne strane bloka. Autor likovnog rješenja 

marke je dizajner Danijel P o p o v i ć, inače rođeni Crnolužanin, 

koji je na predstavljanju ove inače jubilarne 

500. marke Hrvatskih pošta u upravnoj zgradi NP 

"Risnjak" u Bjeloj Vodici kod Crnog Luga 22. travnja 

2004. rekao, daje napokon uspio na jednu marku staviti 

sve ono što je želio zabilježiti na svojim dosadašnjim 

markama: Risnjak kao primjer sačuvane prirode, 

risa kao simbola skrbi ljudi da prirodi vrate izgubljeno, 

te predivno cvijeće risnjačkih cvjetana kojima se divio 

od kada je prohodao. Naklada je marke u bloku samo 

50.000 komada (naklada spomen bloka posvećenog 

Arboretumu Trsteno iz 2001. g. bila je dvostruko veća!), 

a nominalna joj je vrijednost 10,00 kuna. 

Prigodni tekst na listiću koji prati marku iz peraje 

našeg uglednog prirodoslovca i publiciste dr. se. Rado- 

POŠTANSKA MARKA POSVEĆENA 

NACIONALNOM PARKU "RISNJAK" 

NACIOXALNI PARK 

RISNJAK 

Slika 1. Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) petstote poštanske marke u bloku posvećene 

Nacionalnom parku "Risnjak" 

Kuvertu s prigodnim žigom prigodom 50-te obljetnice NP 

"Risnjak" rujna 2003. g. izdalo je Filatelističko društvo Rijeka. 

Hire, D. (1898). Gorski kotar. Slike, opisi i putopisi. Knjižare 

Lav. Hartmana, Zagreb, str. 175. 

326 

vana K r a n j č e v a, prof, u kojemu je na sažet i pregledan 

način predstavio "gorski masiv Risnjaka - najljepši 

i najzanimljiviji dio Gorskog kotara". Primijetio bih 

samo daje bilo nepotrebno (i pogrešno) zaslužnog botaničara 

Ivu H o r v a t a "prekrstiti" u Ivana Horvata, te 

da "jedinstveni izlet" na izvorište Kupe iz sela Razloge 

ne vodi koritom Krašićevice, kako to stoji u listiću, već 

strmo utabanom stazom uz seoske livade i voćnjake 

pravo na izvor. Pretežiti dio godine presušeno korito 

potoka Krašićevica stere se smjerom sjevera, a sa stazom 

iz Razloga sastaje se tik samog vrela Kupe. Također 

valja upozoriti, da ne bude zabune, da glavni motiv 

na marki u bloku nije prizor "promatran s obližnjeg 

mora" (s riječkog Kvarnera se i ne vidi Risnjak, jer ga 

zastiru visovi Guslice, hrvatskog Snježnika i Radeševa!) 

već iz Crnog Luga s istočne strane, a predstavljaju 

ga (slijeva na desno): Južni Mali Risnjak (1446 m), 

Šloserov dom (1418 m) i glavni vrh Risnjaka (1528 

m). Uz Južni Mali Risnjak sjeverno od vrha Risnjaka 

prostire se i Sjeverni Mali Risnjak (1437 m), koji se na 

marki ne vidi. 

Od svog životinjskog svijeta Risnjaka (medvjedu, 

risu i divljoj mački od krupnih vrsta treba još pridodati 

jelena, divlju svinju i divokozu), ris je bez dvoumljenja 

najbolji izbor za marku posvećenu ovom nacionalnom 

parku. Jedan od posljednjih izvornih risova Hrvatske, 

kako je zabilježio Dragutin Hire, 2 ulovljen je u gvozda 

na "iztočnom podnožju Risnjaka" 

1854. g., a prvi novonaseljeni ris, 

nakon gotovo stoljetnog izbivanja, 

osmotren je na gorskoj livadi Lazac 

u NP "Risnjak" 15. lipnja 1974. ili 

jednu godinu i tri mjeseca od dana 

ispuštanja u šume Kočevske (Slovenija) 

1973. g. I prva radioogrlicom 

obilježena mlada risovica 

"Bela" uhvaćena je u Bjeloj Vodici, 

tik granice parka 16. prosinca 2001. 

U našim gorskim staništima, pa 

tako i u visinskim dijelovima Risnjaka 

raste alpski kotrljan (Eryngium 

alpinum L.J, jedna od četiriju 

"alpskih" cvjetova prikazanih na 

marki. Višegodišnja je to biljka iz 

porodice štitarki (Umbelliferae). 

Na uspravnoj stabljici koja se pri 

vrhu grana rastu listovi srednje veličine, 

ponekad nazubljeni i/ili 

bodljikavi. Cvjetovi su skupljeni u 

2-3 krupne plavičaste glavice, pri 

dnu obavijeni velikim bodljikavim, 

svilastim brakterijama. Neke od

štitarki poput E. planum, E. campestre i dr. imaju 

ljekovita svojstva, bilo da se koriste zeljasti dijelovi 

biljke ili korijen. 

Zlatni ljiljan (Lilium martagon) poznata je višegodišnja 

biljka s lukovicama iz porodice ljiljana 

(Liliacea). Ima i do metar dugu i uspravnu stabljiku 

poprskanu smeđom bojom. Listovi su joj eliptasto jajasti 

dijelom skupljeni u pršljen, dijelom raštrkani. Cvjetovi 

su na dugačkim povijenim stapkama, ružičaste 

boje latica s crnim točkicama, "čudesno povijenima 

prema gore" (F. Bianchini). 

Bradata zečina (Centaurea uniflora turra supsp. 

nervosa) višegodišnja je biljka iz porodice glavočika 

(Compositae). Pozornost privlače njene cvjetne glavice 

sastavljene od perifernih i središnjih cvjetova obično 

modrih boja. Za razliku od nje koja raste u gorskim 

područjima, srodnik joj C. cyanus, raste kao korov na 

žitnim poljima, a koristi se kao lijek u narodnoj medicini 

(Flores Cyani). 

Četvrta izvorna biljka koja se pojavljuje na poštanskoj 

marki posvećenoj NP "Risnjak" je dobro nam 

poznata žuta sirištara (na listiću krivo piše stirištara!), 

vladislavka, lincura, srčanik (Gentiana lutea L. subsp. 

symphyadra murb.), iz porodice sirištarki (Gentianaceae). 

Trajna je to tipična planinska zeljasta biljka visine 

50-120 cm. Najčešće dolazi na pustim vapnenac - 

kim stranama gorskih pašnjaka. Žute cvjetove nosi na 

stapci s duboko urezanim laticama spojene u pršljene. 

Lincura ili žuta sirištara poznata je po ljekovitom dugom, 

debelom i razgranatom korijenu, koji može biti 

star i do pola stoljeća! Njegova gorka supstanca zastupljena 

je u sastavu niza ljekovitih i djelotvornih pripravaka 

u narodnoj i znanstvenoj medicini. Korijen lincure 

vrijedi kao jedno od najboljih sredstava za liječenje 

želučanih tegoba (H ribar 2003). 

Slika 2. Prepoznatljivi motiv nalik onom s jubilarne poštanske 

marke posvećene NP "Risnjak"; u prvom planu naselje 

Crni Lug. 

(Foto: A. Frković) 

Slika 3. Proširenjem NP "Risnjak" 1997. g. u sastav ovog zaštićenog 

objekta prirode ušao je, uz hrvatski Snježnik, i izvor 

rijeke Kupe 

Foto: (A. Frković) 

Na proslavi predstavljanja 500-te marke posvećene 

NP "Risnjak" u Crnom Lugu krajem travnja ove godine, 

o ftlatelističkom doprinosu Hrvatskih pošta u borbi 

za pozitivno stvaranje imagea o Hrvatskoj, povjesničar 

umjetnosti i književnik Igor Zidić prisjetio se ne tako 

davnih dana kada je postojanje marke s natpisom Hrvatska 

bilo, kako je istakao, značajnije i od hrvatske 

zastave, jer je lakše dospijevala u svijet koji pred 13 

godina i nije puno znao o Hrvatskoj. Što se pak dizajnera 

tiče, prema riječima Zidića, najveći broj kvalitetnih 

hrvatskih poštanskih maraka napravio je upravo 

Danijel Popović, pa je potpuno zasluženo njemu pripala 

čast da bude autor petstote hrvatske poštanske marke 

i da na njoj bude njemu najdraži motiv goranskog 

zavičaja, NP "Risnjak" (Krmpotić 2004). 3 

Alojzije Frković 

3 

Krmpotić, IM. (2004). Predstavljena jubilarna petstota poštanska 

marka Hrvatskih pošta. Novi list (23. travnja 2004). 

327

O VATRENOJ STIHIJI NA JADRANSKOM PODRUČJU 

Prošloga smo ljeta svakodnevno slušali i čitali neugodne 

vijesti o vatrenoj stihiji na Jadranskom području 

i o naporima vatrogasaca, vojske, policije i njihovih 

pomagača, uz sudjelovanje i pomoć brojne mehanizacije 

na njezinom gašenju da bi spasili blagodat, bogatstvo 

i ljepotu toga područja. Također doznajemo za vatrene 

stihije u drugim dijelovima svijeta, što nam govori 

da su snašle ovakve nevolje i druge zemlje, ne samo 

Hrvatsku. Nastajanje vatre pripisuje se uglavnom klimatskim 

prilikama, čime se kod nas otupljuje oštrica 

borbenosti protiv njezinoga nastajanja. 

Činjenica je da u različitim zemljopisnim dijelovima 

svijeta postoje i različite klimatske prilike, ali postoje i 

različiti uzroci nastajanja vatre. Može se sumnjati čak i 

na međunarodne zločince koji se bave višestrukim aktivnostima, 

odnosno terorizmom. Međutim nerealno je 

uspoređivanje vatrenih stihija na velikim i pustim prostranstvima 

s vatrama koje nastaju često na relativno 

malom i naseljenom području našega Jadrana. 

Ne pojavljuju se toliko vatre u susjednim zemljama, 

iako i kod njih vladaju slične ili jednake klimatske prilike. 

Također i u našemu kopnenom području ima suhe 

trave i lako zapaljivog raslinja, ali nema toliko šumskih 

požara. Istovjetne klimatske prilike vladale su u Jadranskom 

području i ranijih godina u kojima je uzraslo 

današnje zelenilo. Nije se promijenilo područno pučanstvo, 

niti je sadašnje postalo nastrano pa želi spaliti 

svoje posjede i svoje domove, a nisu to ni nastrani piromani 

da bi mogli zadavati toliko neprilika. Slučajnosti 

kao što su grom, struja, opušak ili lakomisleni roštiljari 

ne mogu također uzrokovati toliki broj vatri. Potpuno 

je sigurno da vatru ne podmeću nevidljivi i neuhvatljivi 

duhovi, već to čine neuhvatljivi živi ljudi. Zato nije 

bezrazložna sumnja i mišljenje da vatru podmeću aktualni 

i aktivni neprijatelji Hrvatske, nastojeći se osvetiti 

i dobiti zadovoljštinu na taj način, kada već nije uspio 

borbom. 

Detaljnom i stručnom analizom dosadašnjih podataka 

o vremenu, mjestima i svim drugim podacima za 

nastale požare, moguće je napraviti djelotvornu strategiju 

preventivnog djelovanja u sprječavanju vatre. Velik 

broj požara nastaje u zabitim područjima izvan naseljenih 

mjesta. Dežurni vatrogasci nalaze se u naseljenim 

područjima u blizini mora, no čini se da su i oni 

došli na odmor, a ne sprječavati vatrene stihije. Kontrola 

prolaznika kroz takva područja i skrovite zasjede 

doprinijele bi zastrašivanju i sprječavanju slobodnog 

kretanja potpaljivača. 

U vrijeme diverzantskih aktivnosti neprijatelja Hrvatske, 

prije početka oružanoga napada kada su izazivači 

potpaljivali zrelu pšenicu na vinkovačkom području, 

događalo se isto. Vatrogasci su odmah organizirali 

brojnu čuvarsku službu koja je neprijatelje onemogućila 

u njihovoj aktivnosti. Naša mlakost, nemar ili nesposobnost 

pogoduje neprijateljima. Iste je moguće 

nadvladati jedinstvenom i smišljenom, dobro organiziranom 

preventivnom aktivnošću, kojoj treba pokloniti 

veću pozornost. Na takvu aktivnost upućuje nas i drevna 

poučna izreka: "Bolje spriječiti nego lječiti". 

Ivan Oštrić, dipl. ing. šum. u m. 

328

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA 

U PRIRODNOM ŠUMSKOM EKOSUSTAVU, DIVLJAČ 

MORA BITI URAVNOTEŽENA SASTAVNICA 

Hrvatska šumarska znanost i struka odavna posjeduju 

praktična iskustva i svjedočanstva u gospodarenju 

šumskim ekosustavima, pa su nedvojbeno i jasno opredjeljene 

za uzgoj prirodnih šuma. Slijedom toga, isto 

tako čvrsto stručno opredjeljenje odnosi se i na uzgoj 

svih autohtonih vrsta divljači u broju koji ne ugrožava 

stabilnost šumskih staništa i proizvodnost općih dobara. 

Šumski ekosustavi Hrvatske, zahvaljujući dvjestogodišnjoj 

šumarskoj tradiciji i načelu potrajnosti, najočuvaniji 

su u Europi. Po svojoj prirodnosti (95 %), bioraznolikosti, 

obnovljivosti, proizvodnosti biomase i općih dobara 

šume, Hrvatska uistinu predstavlja posljednju prirodnu 

oazu u Europi. 

Aktualni svjetski razvojni procesi, posebno u okruženju 

razuzdane globaliziranc ekonomije, nespojivi su 

s održivim razvojem i sposobnošću građenja sigurne i 

potrajne budućnosti naših šuma. Pod pojmom održivosti, 

osim ekonomskih, društvenih i kulturnih, nužni su i 

neizbježni ekološki sadržaji. O tome kakva je aktualna 

problematika u očuvanju stabilnosti šumskih ekosustava 

u Hrvatskoj, progovorit ću kroz prikaz njihove 

ugroženosti glede neprimjerenog gospodarskog pristupa 

u uzgoju krupne divljači, posebno srneće. 

Nacionalna strategija zaštite okoliša jasno se opredjeljuje 

za: 

a) gospodarski razvoj 

b) socijalni boljitak i 

c) cjelovitu zaštitu prirode. 

Stanje lovstva u Hrvatskoj karakterizira: 

smanjenje i degradacija staništa divljači 

slaba popunjenost populacija (zec, trčka, kamenjarka) 

kvalitativna destrukcija populacija (ob. jelen, srna) 

izrazito upitna jednostrana zaštita krupnih predatora 

(vuk, ris, medvjed) 

osjetno i opasno povećanje populacije divlje svinje 

ugroženost od bolesti (svinjska kuga, trihinela, veliki 

američki metilj, bjesnoća) 

relativno slaba lovačka izobrazba i znanje o prirodi 

izostanak stručnih opažanja i pokrivenosti kompetentnim 

nadzorom 

slaba zaštita rijetke i posebno zaštićene faune. 

Pregled lovnih površina prema lovoovlaštenicima: 

Lovoovlaštenik Površina ha % udio 

Zajednička lovišta 3,200.000 65,5 

Koncesije i zakup 1,346.472 27,6 

Hrvatske šume 337.895 6,9 

Ukupno 4,884.367 100,0 

Iz ovog pregleda, prepoznatljivi su površinski udjeli 

lovnog gospodarenja prema vrstama lovoovlaštenika. 

Sa 65,5 % lovišta gospodare lovne udruge, koje s 

manje ili više izobrazbe, stručnosti i odgovornosti za 

odnose unutar cjelovitih ekosustava gospodare s divljači. 

Koncesionari i lovozakupnici imaju 27,6 % lovnih 

površina, pod isto tako slabom kontrolom u gospodarenju, 

dok Hrvatske šume d.o.o. gospodare sa svega 

6,9 % lovnih površina Hrvatske. Za lovoovlaštenika 

Hrvatske šume d.o.o. svakako treba naglasiti da u tim 

lovištima integralno s cjelovitim šumskim ekosustavom 

gospodare šumari profesionalci, uz stalnu suradnju 

sa znanošću. Ono na što treba ponovno i jasno upozoriti, 

je činjenica da još uvijek funkcija nadzora u 

Republici Hrvatskoj nije u stanju fizički pokriti, pa niti 

kompetentno nadzirati ukupno lovno gospodarenje. 

Ne malu, čak izrazito značajnu ulogu u opažanju i 

predstavljanju važnosti lovstva pred javnošću ima njegova 

stručna, kritička i medijska prezentacija. Do sada, 

u medijskoj borbi za zaštitu prirode, nažalost, češće se 

susrećemo sa zanesenjačkom "romantičnom idilom" 

nego sa stvarnim poznavanjem i prepoznavanjem nužnosti 

stručnih i nužnih intervencija u borbi za očuvanje 

dobre ili ozdravljenje narušene prirodne ravnoteže. 

Zbog nepridavanja odgovarajućeg značenja zaštiti 

prirode, lovstvu i temeljnog neznanja, izostaje uloga 

arbitraže kod institucija države. Otuda i istina kako i 

zašto od državnih institucija nadzora izostaju stvarni 

obračuni s nesavjesnim korisnicima prirodnih dobara, 

koji gospodareći prelaze liniju održanja ravnoteže i 

osiguranja potrajnosti, kao i razlikovanje odnosno vrijednosno 

priznavanje onih lovoovlaštenika koji znanstveno-stručno 

uranjaju u sustav prirode, a svojim aktivnostima 

znalački i programirano utječu na njeno 

očuvanje, održanje bioraznolikosti ili programiranu 

uspostavu narušene ravnoteže. 

Svi naši pozitivni propisi jasno nas obvezuju na 

očuvanje prirode i prirodne ravnoteže unutar šumskih 

ekosustava. Stručna, pa i najstarija lovačka literatura, 

nedvojbeno se određuje prema mogućnostima uzgoja 

329

divljači. Sažeto, može se izreći jednostavna a dobra 

misao: Brojno stanje divljači mora biti uravnoteženo 

s mogućnostima zdrave i izdašne prirodne prehrane, 

bez značajnijih šteta na šumi i poljoprivredi. 

Aktualna problematika gospodarenja šumskim 

ekosustavima bremenita je značajnom ugroženošću 

šumskih ekosustava sušenjem hrastika i degradacijom 

nizinskih staništa, ali isto tako u brdsko-planinskom 

dijelu, sušenjem jele ugrožena su najvrijednija staništa 

prebornih šuma bukve i obične jele. 

Posljednjih pet godina (1999-2003) prosječna značajna 

oštećenost kod hrasta lužnjaka (>25 % osutosti 

krošanja) kretala se u rasponu od 21,3 % do 30,2 % 

stabala, dok se značajna oštećenost obične jele u istom 

razdoblju kretala od 58,1 % do 70,3 % stabala. 

Takvo stanje značajne oštećenosti naših najvrijednijih 

gospodarskih vrsta drveća potvrđuje i podatak da 

je prosječni udio sanitarnih sječa u prethodnom prihodu 

kod hrasta lužnjaka u razdoblju od 1996-2003. iznosio 

čak 57 %, pa je prethodni prihod za hrast lužnjak, 

zbog sušenja, već u osmoj godini valjanosti 

ŠGOP-a prekoračio ukupno propisanu sječu hrasta 

lužnjaka za 1,581.677m 3 . Dakako daje takav razvoj 

događaja izazvao goleme teškoće u prirodnoj obnovi, 

posebno lužnjakovih sastojina. Sjedne strane degradacija 

staništa izazvala je veći udio grmlja i prizemnog 

rašća u sastojinama, što pogoduje svoj divljači, posebno 

srnećoj, no istovremeno, značajno su se povećale 

teškoće, opseg radova i troškovi u obnovi hrasta lužnjaka, 

kao i štete na pomlatku srneće divljači. 

Gospodarska jedinica hektara biljaka/ha 

Bukovac 99,53 13.670 

Varoški lug 13,00 26.400 

Novakuša-Sikava 95,76 11.347 

Česma 117,98 10.251 

Ukupno-prosječno 326,27 12.259 

Brojčani podaci vrijednog i redovitog osmogodišnjeg 

utvrđivanja brojnosti pomlatka hrasta lužnjaka 

statističkom metodom prosječnog uzorka za Šumariju 

Vrbovec, razlikuju se po gospodarskim jedinicama od 

minimalno 10.251 biljke po 1 ha do maksimalnih 

26.400 biljaka po 1 ha. Ipak, prosječan broj biljaka za 

Šumariju upozorava kako je ipak riječ samo o 12.259 

biljaka hrasta lužnjaka po 1 ha, dok se kod normalnih 

prirodnih obnova, iskustveno, taj broj kretao između 

30-50.000 biljaka po 1 ha. 

Osim brojnosti pomlatka, po davno predloženoj (i 

još uvijek neslužbenoj) Metodologiji utvrđivanja i obračuna 

šteta od divljači (Knepr J.), vršeno je i utvrđivanje 

količine netolerantnih šteta u postocima. Netolerantno 

oštećenje poglavito se odnosi na odgriz vršnog izbojka 

biljke. Taj prosječni podatak za Šumariju Vrbovec iznosi 

50,8 %, a kreće se od 38-74 % oštećenih biljaka. 

Računski, to znači daje od prosječnog broja biljaka hrastovog 

pomlataka (12.259 biljaka po 1 ha) isto tako prosječno, 

a netolerantno oštećeno 6.227 biljaka po 1 ha. 

Ograđivanje svake lužnjakove površine u obnovi 

nalaže dodatno ulaganje od prosječno 3.564 EUR-a po 

1 ha. Ako se zna daje ukupan godišnji prihod države 

od koncesija i zakupa lovišta svega 2,115.147 EUR-a, 

onda se vrlo brzo može zaključiti kako će troškovi 

ograđivanja vrlo brzo preteći prihode od lovozakupnine 

i koncesija, pa se opravdano postavlja pitanje stoje 

tu racionalno? Odgovore na ta pitanja davno nam je 

dala naša znanost, praksa i sva zakonska regulativa 

određenjem iz Zakona o šumama, koji u članku 40. 

određuje: "Od divljači, mogu se u šumi uzgajati 

samo one vrste i u onolikom broju koji ne smeta 

pravilnom gospodarenju šumama." 

Orijentacijski, normirana brojnost matičnih fondova 

srneće divljači na 1000 ha lovnoproduktivnih 

površina može se kretati; 

na I bonitetu ; od 60 do 100 grla 

na II bonitetu ; od 40 do 80 grla 

- na III bonitetu ; od 20 do 60 grla 

na IV bonitetu ; od 10 do 40 grla 

- na V bonitetu ; od 5 do 20 grla 

Slika 1. Posljedice višegodišnjeg odgrizanja vršnog izbojka 

Slika 2. Skupo i nerazumno ograđivanje svake površine u obnovi 

330

(Izvori; dr. Andrija Gostiša; Srne-Zagreb-1952., Stručne podloge 

za bonitiranje lovišta u Republici Hrvatskoj - 1994. i Lovstvo-Osijek 

2001. prema autoru Bakošu i suradnicima 1988). 

Već i ovako krupne razlike u orijentacijskom normiranju 

brojnosti matičnih fondova srneće divljači na 

1000 ha lovnoproduktivne površine, kao i prepoznatljiva 

trajna oštećenja na hrastovim biljkama, daju nam za 

pravo ustvrditi kako svako lovište zahtijeva i nalaže 

precizno bonitiranje i dakako određivanje stanišno dopustive 

brojnosti, u ovom slučaju srneće divljači. 

Bilo bi nekorektno spomenuti daje često u pitanju i 

neodgovarajuća aktivnost lovoovlaštenika u poboljša- 

Slika 3. i 4. Trajne deformacije hrastovih biljaka oštećivanih odgrizom 

nju i stvaranju prirodnih uvjeta za osiguranje izdašne 

prirodne hrane u lovištima. Naši su davni prednici u 

gospodarenju lovištima vrlo dobro znali što to treba 

poduzimati, kako bi se na primjer srneća divljač vezala 

za stanište i činila na šumi bitno manje štete. 

Pred zimu, obarala su se stabla mekih listača, a kod 

svake sadnje unašale su se sadnice jarebike, brekinje, 

oskoruše, divlje jabuke i divlje kruške. Na odgovarajućim 

mjestima stimulirao se glog, trnina, kurika, svib, 

dren, vrbe i lijeska, dok su se mnoge male oranične površine 

uz rubove lovišta podređivale uzgoju sočnih 

krmiva. Zbog toga, buduće, revidirane Upute o bonitiranju 

lovišta moraju vrlo precizno ocjenjivati sve ekološke 

čimbenike koji predstavljaju temelj kod određivanja 

bonitetnih razreda za svaku vrstu divljači. 

I uz pretpostavku vrlo dobro izvršenog bonitiranja, 

stalna dinamika promjena u ekosustavima nalaže trajnu 

stručno kompetentnu kontrolu, koja će na svaki poremećaj 

u odnosima divljač-stanište odgovorno reagirati. 

Na sve te promjene, institucije nadzora moraju znalački 

i odgovorno reagirati, a količina šteta na šumi mora biti 

kriterij za obvezne gospodarske mjere u lovištu. 

Na kraju, opredjeljujem se i citirat ću točku 3. Zaključaka 

6. Konferencije EUROPAFORUM FORST- 

VERVVALTUNG-a, održanog u organizaciji IUFRO, 

EFI (Europski šumarski institut) od 18-22. rujna 2002. 

u Drveniku: "Slijedom ustavnih odredbi u pogledu 

značaja i obveze očuvanja šumskih ekosustava, šumarsko-lovna 

struka Hrvatske jasno je opredjeljena 

za prirodni uzgoj svih autohtonih vrsta divljači u 

onolikoj brojnosti koja ne ugrožava stabilnost staništa, 

proizvodnost općih dobara i drveta". 

Bilo bi dobro, kada bi država shvatila od koje je 

sudbinske važnosti ravnoteža unutar svih šumskih ekosustava 

te prepoznala da šumarska znanost i struka 

Hrvatske mora u budućnosti prihvatiti i ponijeti odgovornost 

za očuvanje stabilnosti, prirodnosti, bioraznolikosti 

i potrajnosti svih sastavnica šumskih ekosustava 

Hrvatske. 

Tomislav Starčević 

331

NOVI MAGISTRI 

Mr. sp. Marin Tomaić, dipl. 

ing. šum. obranio je magistarski raci 

iz znanstvenog područja biotehničke 

znanosti, znanstveno polje 

šumarstvo, znanstvena grana uređivanje 

i zaštita šuma - ogranak 

lovstvo na Šumarskom fakultetu u 

Zagrebu. Rad je obranio u srpnju 

2003. godine pred Povjerenstvom 

koje je imenovalo Fakultetsko 

vijeće Sveučilišta u Zagrebu u sastavu: 

prof. dr. se. Zvonko Seletković, 

predsjednik, doc. dr. se. 

Marijan Grubešić i prof. dr. se. 

Zdravko Janicki, članovi. Mentorom 

je imenovan doc. dr. se. Marijan 

Grubešić. Uz suglasnost autora 

i mentora, zadovoljstvo nam je 

dati kraći prikaz magistarske stručne radnje pod naslovom 

"Metode prihvata, ispuštanja i podivljavanja 

fazana (Phasianus colehicus L.) u otvorena lovišta". 

332 

Mr. sp. MARIN TOMAIC, dipl. ing. šum. 

Mr. sp. Marin Tomaić rođen je 23. svibnja 1955. 

godine u Senju. Osnovnu i srednju školu završava u 

Zagrebu te akademske godine 1974./75. upisuje Šumarski 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje ga i 1980. 

godine diplomira. 

Od 1981. godine zaposlenje u Šumskom gospodarstvu 

Varaždin, šumarija Varaždin na radnom mjestu revirnika. 

Godine 1992. imenovanje upraviteljem šumarije 

Varaždin, a od sedmog mjeseca 1995. godine raspoređen 

je na mjesto rukovoditelja Službe za lovstvo u Direkciji 

JP "Hrvatske šume"p.o. Zagreb, da bi 1996. godine 

bio raspoređen i na mjesto rukovoditelja Službe za 

ekologiju. Od 1998. godine zaposlenje na mjestu direktora 

"Zelendvor" d.d. Varaždin. 

Godine 2003. magistrira na Šumarskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu. 

Upravo rad u trgovačkom društvu "Zelendvor" d.d. 

Varaždin na proizvodnji pernate divljači, pobudio je u 

njemu potrebu da proučava problematiku koju je obradio 

u magistarskom radu "Metode prihvata, ispuštanja i 

podivljavanja fazana (Phasianus colehicus L.) u otvorena 

lovišta". Proučavajući tu problematiku kroz 5 godina 

autor je došao do izuzetnih spoznaja, pa je iz te rijetko 

obrađene problematike napisao i magistarski rad. Stručni 

magistarski rad autor je napisao na 144 stranice, s 

vrijednim praktično-korisnim tablicama i grafičkim prikazima. 

U okviru istraživanja autor 

je postavio pokuse na području Međimurske, 

Varaždinske i Bjelovarsko-bilogorske 

županije, odnosno u 

tamošnjim odabranim lovačkim 

udrugama. Istraživanja su provedena 

u 29 otvorenih lovišta. U svih 29 

lovišta - pokusnih površina, istraživanje 

je provodio punih 5 godina. 

Za prikupljanje valjanih podataka 

autor je priredio istraživački obrazac 

na 3 stranice sa 20 grupa podataka 

odvojeno za svaku od 29 pokusnih 

površina, odnosno 29 lovišta. 

Istraživanje je usmjerio na izbor 

tipa prihvatilišta za fazane razne 

starosti od 7 - 50 tjedana, koja se 

primjenjuju u praksi: 

1. Potpuno zatvoreno prihvatilište, potpuno ograđeno 

žicanim pletivom; 

2. Otvoreno prihvatilište, ograđeno žicanim pletivom 

samo s bočnih strana bez pokrovne mreže; 

3. Kombinirana prihvatilišta; 

4. Pokretna prihvatilišta. 

Autor cijelo jedno poglavlje posvećuje problemu 

kontakta fazana s prirodnim uvjetima, što je problem 

sve umjetno uzgojene divljači. Pri tome detaljno obraduje 

prihvat fazana s brojnim podacima i rješenjima, 

ispuštanje i podivljavanje, a sve to u 29 lovišta. Za fazu 

nabave fazana istražuje optimalni broj (količinu), starost, 

vrijeme nabave i omjer spolova fazana. Faza nabave 

fazana posebno je istaknuta, a ništa manje značajno 

nisu obrađene i ostale faze. Za potrebe svih triju 

faza autor je istražio brojne ekološke parametre, a u 

pripremi terena za ispuštanje osobiti je naglasak na reguliranju 

broja predatora. Autor je za potrebe tih triju 

faza detaljno ugradio spoznaje iz fitocenologije, klimatske 

i druge vremenske prilike u svakom lovištu tijekom 

svih 5 godina istraživanja. 

Rezultate istraživanja obradio je na preko 50 stranica. 

Svaki rezultat istraživanja ima svoju težinu za 

svako od 4 tipa uzgajališta, pa je teško sve opisivati u 

kratkom napisu. Međutim moramo komentirati podatke 

uginuća fazana koje autor precizno veže za tip prihvatilišta, 

površinu prihvatilišta, vrijeme držanja fazana 

u prihvatilištu i dr. Najmanji gubici bili su u kombiniranom 

prihvatilištu. Stoga, a i iz drugih razloga, au-

tor je decidirano predložio za kontinentalni dio Hrvatske 

prihvat fazana u kombinirano hranilištc. Rezultate 

istraživanja autor je obradio matematičko-statističkim 

metodama. 

Za potpun uspjeh postupka u kombiniranom prihvatilištu 

autor daje istražene i dokazane upute: 

1. Izbor lokacije - 5 uvjeta 

2. Površina zatvorenog i otvorenog dijela prihvatilišta 

(1 : 10) na bazi 500 fazana - 3 upute 

3. Priprema površina - minimum 4 upute 

4. Ograđivanje - 2 upute 

5. Vegetacijski pokrov - 4 upute 

6. Opremljenost objekata s alatom - zatvoreni dio 5 

uputa i otvoreni dio 10 uputa 

Uz sve to čitatelj ove radnje spoznat će postupke s 

fazanima kao stoje hranjenje, pojenje, higijena, bolesti, 

vrijeme boravka fazana u pojedinim fazama, kalendar 

radova u prihvatilištu, proces odrastanja i podivljavanja. 

Autor je izradio i priložio nacrt s brojnim detaljima za 

kombinirano prihvatilište. Lovoovlaštenici koji u gospodarenju 

divljači imaju obvezu gospodarenja sitnom 

pernatom divljači, ovaj magistarski rad mogu koristiti 

kao priručnik. Na kraju želimo komentirati 3 zaključka. 

Prvi zaključak je da se gotovo svi gubici na ispuštenim 

fazanima događaju u lovištu. Toj se fazi podivljavanja 

premalo posvećuje pozornost. O odabranim površinama 

za umjetno uzgojene fazane treba cijelu godinu voditi 

brigu, a posebice prije, za i poslije ispuštanja fazanske 

divljači. Drugi zaključak odnosi se na potreban prostor 

za fazane, bez obzira na tip prihvatilišta. Treba osigurati 

1 m 2 za svakog fazančića starosti 7-8 tjedana. Unutar 

kombiniranog prihvatilišta ne smije biti nikakvih objekata 

koji bi narušavali mir. Omjer zatvorenog dijela 

kombiniranog prihvatilišta u odnosu na ukupnu površinu 

prihvatilišta treba biti 1 : 10. 

Zaključke autor završava tvrdnjom da je optimalni 

tip prihvatilišta za fazane u lovištima kontinentalnog 

dijela Hrvatske kombinirani tip. 

Nije nam poznato da se posljednjih godina netko bavio 

istraživanjima problema sitne divljači na znanstvenoj 

osnovi ili ista nisu publicirana. Stoga je autor i primio 

čestitke za takav doprinos lovnoj znanosti i praksi. 

Ne može se dati bolja ocjena tog magistarskog rada 

od one koju je dalo Povjerenstvo znanstveno nastavnog 

Vijeća šumarskog fakulteta, gdje pored ostalog 

stoji: "Sam rad po svom opsegu, broju istraživačkih 

parametara i u konačnici rezultatom, donekle prelazi 

okvire kvalifikacijskog rada - stručnog magistarskog 

rada - ali je bilo vrlo teško izostaviti bilo koji segment 

u istraživanju, obradi podataka i na kraju njihovoj interpretaciji, 

a da se pritom ne naruši cjelovitost rada". 

Time je Povjerenstvo htjelo izreći da je šteta što nije 

znanstveni stupanj umjesto stručnog. 

Nadamo se da će dolazak autora u HŠ d.o.o. pridonijeti 

stručnom gospodarenju sitnom divljači u lovištima 

kojima gospodare HŠ d.o.o., te da autor neće stati 

sa znanstveno-istraživačkim radom. 

Prof. dr. se. Dominik Raguž 

Mr. sp. Vlado Jumić, dipl. 

ing. šum. rođen je 13. svibnja 

1965. godine u Grabovcu, kraj 

Kneževih vinograda gdje i sada 

živi. U Kneževim vinogradima završio 

je osnovnu školu, a srednju 

drvnotehnološku u Osijeku. Godine 

1982. zapošljava se u lovnošumskom 

gospodarstvu "Jelen" 

kao poslovođa na pilani u Zlatnoj 

Gredi, te po potrebi radi i kao 

šumarski tehničar u Šumariji Tikveš. 

Kao dragovoljac sudionik je 

Domovinskog rata od 1991 - 1994. 

godine. Godine 1992. tijekom izvršavanja 

borbenog zadatka teže je 

Mr. sp. VLADO JUMIC, dipl. ing. šum. 

obranio je magistarski rad 24. 7. 2003. godine 

ranjen u nogu. Ministarstvo obrane 

RH ga je kao invalida Domovinskog 

rata uputilo na daljnje školovanje 

na Šumarski fakultet u Zagrebu. 

Studij na Šumarskom fakultetu 

u Zagrebu upisao je 1994/95., 

a diplomirao je u svibnju 1999. Iste 

godine upisao je poslijediplomski 

studij smjera lovstvo na istom fakultetu. 

Zaposlen je u poduzeću 

HŠ d.o.o. na radnom mjestu revirnika 

u Šumariji Tikveš. Tijekom 

studija bio je jedan od glavnih osnivača 

lovačke sekcije Šumarskog 

fakulteta, a obnašao je i dužnost 

predsjednika sekcije. Objavio je je- 

333

dan znanstveno-popularni članak. Fakultetsko vijeće 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu na svojoj sjednici 27. 

lipnja 2003. godine imenovalo je Povjerenstvo za ocjenu 

izrađenog magistarskog rada V. Jumića: prof. dr. se. 

Joso Vukelić - predsjednik, doc. dr. se. Marijan 

Grubešić - član, Šumarski fakultet Zagreb, prof. dr. 

se. Zvonimir Tucak - Poljoprivredni fakultet Osijek, 

član. 

Za mentora Vijeće je imenovalo doc. dr. se. Marijana 

Grubešića. Pred gornjim Povjerenstvom obranio je stručni 

magistarski rad 24. 7. 2003. godine pod naslovom: 

"Tjelesni i trofejni razvoj jelena običnog (Cervus elaphus 

L.) u državnom lovištu VII/4 - Garjevica". 

Rad je opsega 76 stranica i uređen je u 10 potpoglavlja. 

Za ovaj sažeti prikaz odabrali smo u kratkim 

crtama dijelove poglavlja metode rada, rezultate istraživanja 

te rasprave i zaključake. 

U poglavlju metode rada autor je predočio način 

prikupljanja podataka za potrebe rada. Podaci se odnose 

na 10 lovnogospodarskih godina, a analizirana su 

sva odstrijeljena grla te uzeti sljedeći parametri: datum 

odstrela, neto težina, vrijednost trofeja u CIC točkama, 

a od izmjere trofeja uzeti su: duljina grane, duljina nadočnjaka, 

duljina srednjaka, opseg vijenca, opseg rogova 

između nadočnjaka i srednjaka te srednjaka i krune, 

težina rogovlja, raspon rogova i broj parožaka. Pri 

tomu je bitan podatak starost grla. U daljnjoj obradi 

podaci su uspoređivani s analognim podacima trofeja 

Baranje i lovišta Đurđenica. Rezultati istraživanja su 

brojni. U razdoblju od 10 godina u lovištu Garjevica 

odstrijeljena su 392 jelena ili 47 % od ukupnog odstrela. 

U prvih 5 godina odstreljivani su uglavnom srednjedobni 

jeleni. Međutim u drugih 5 godina politika odstrela 

je promijenjena, pa se težište odtrijela odnosilo 

na kategorije podmlatka i mladih grla. Trofejni razvoj 

jelena pokazuje pregled stečenih trofeja od 1992 - 

2002. u medaljama: zlatnih 12 %, srebrnih 19 % i brončanih 

24 %. Bez medalje je odstreljeno 45 % jelena. 

Autor je analizirao postizanje maksimalne vrijednosti 

mjerenja parametara trofeja prema dobi: 

- Duljina grane u 8 - 9-toj godini 

Duljina nadočnjaka u 10-toj godini 

Duljina srednjaka u 8 - 9-toj godini 

- Opseg vijenca u 10-toj godini 

Opseg između nadočnjaka i srednjaka u 10-toj 

godini 

Opseg između srednjaka i krune u 10-toj godini 

- Masa rogova u 9- 10 godini 

- Raspon rogova u 9-toj godini 

Broj parožaka u 8 - 9-toj godini 

Prema iznijetome, nakon statističke obrade i grafičkih 

prikaza uočava se daje najviše elemenata roga postiglo 

svoj maksimum u starosti 9 -10-ta godina. 

Rezultat toga predstavljaju uzgojni zahvati, genetske 

osnove populacije kao i utjecaj ekoloških čimbenika. 

Autor naglašava tehnologiju uzgoja kao izuzetno 

značajan čimbenik za povećanje kvaliteta trofeja. 

Autor je zaključke rada napisao u 13 točaka. Neke 

citiramo: 

• "Kroz promatrano razdoblje u odstrelnom kontingentu 

dominiraju jeleni u odnosu na telad i košute, a 

u kategoriji jelena dominiraju mlađa grla. Time se 

dobiva povećani prirast, a početak izlučivanja neperspektivnih 

muških grla pomiče se na pomladak i 

mlada grla. 

• Kroz promatrano razdoblje ukupno je odstrijeljeno 

22,4 grla jelenske divljači na 100 ha LPP. Godišnji 

odstrel je varirao od 1,2 do 4,5 grla na 100 ha LPP, s 

prosjekom od 2,2 grla na 100 ha LPP. Ovakav podatak 

govori o vrlo visokoj odstrelnoj kvoti, a maksimalna 

vrijednost nadmašuje prosjek Baranje. 

• U intenzivnom lovnom gospodarenju proizvodi se i 

značajna količina mesa divljači (divljačine). U ovom 

je lovištu ona varirala od 4 038 kg (108,5 kg/100 ha 

LPP) do 15 327 kg (412 kg/100 ha LPP) godišnje". 

Navedeno Povjerenstvo dalo je visoku ocjenu 

ovom stručnom radu. U ocjeni se osobito ističe značenje 

da je autor odabrao područje istraživanja koje ranije 

nije bilo predmet sličnih radova, a danas postiže međunarodna 

priznanja u lovnom gospodarenju. U tom 

lovištu odstrijeljen je jelen čiji je trofej prvak Hrvatske. 

Povjerenstvo ističe daje u istraživanju jelena najviše 

rađeno u baranjskim lovištima, dok su ostala slična 

lovišta ostala manje obrađena, pa bi trebalo znanstveno 

obraditi ostala lovišta jelena običnog u Hrvatskoj, 

stoje preporuka i autora. 

Rad predstavlja vrijedan doprinos istraživanju jelena 

običnog, a stečeno zvanje daje poticaj autoru da nastavi 

istraživanja i time doprinese boljem gospodarenju 

tom vrstom divljači u Hrvatskoj. 

Prof. dr. se. Dominik Raguž 

334


ADAMSIJEV PLIJENOR, - RIJETKI POSJETITELJ 

HRVATSKE I GRADA OSIJEKA 

U povijesti ornitologije značajno mjesto i ulogu 

imaju šumari - lovci. Suosnivači su mnogih glasovitih 

zbirki životinja, posebno ptica. Često upozoravaju 

znanstvenike na pojavu neke rijetke vrste. Tako smo i 

ove godine upozoreni na pojavu "sjevernih" močvarica 

na rijeci Dravi kod Osijeka. Pripomenimo, da se 

ovaj grad nalazi na razmeđi između dva poznata europska 

ritska područja, Kopačkog i Kolođvarskog. 

Dok je prvi još uvijek u funkciji obitavanja močvarica, 

drugi je isušen početkom 20. stoljeća. Navike ptica sa 

sjevera da ih povremeno posjećuju nisu nestale. 

Sve ove ptice čine Osijek jedinstvenim, međutim 

sresti adamsijevog plijenora na rijeci Dravi i još ga fotografirati 

je, osim puke slučajnosti, i osobita nagrada 

svakog poznavatelja ptica. 

Adamsijev ili žutokljuni plijenor, Gavia adamsii 

(Gray 1859) pripada rodu plijenorki (Columbidae). 

Veličine je kormorana (84-99 cm) na kojega podsjeća. 

Od velikoga plijenora (Gavia immef) razlikuje se po 

kljunu, koji je kod adamsijevog plijenora žut (Nijemci 

ga zovu Gelbschnabel - Eistauchcr). Razlika je i u izgledu 

donjeg kljuna, koji je u prednjoj trećini oštro 

izbrušen, a kod velikog plijenora je naprotiv zaobljen. 

Gnijezdi se na obali Ledenog mora, zapadno od 

Murmanska sve do Čukotskog poluotoka, na poluotoku 

Kolgujevu i u Novoj Zemlji; uzduž rijeka Ob, Jenisej 

i Lane. Podaci iz prošlog stoljeća govore da se gnijczdio 

na sjevernoj obali Ohotskog mora, u sjeverozapadnom 

dijelu Aljaske do poluotoka Adelaida, ponekad 

na Foxovoj i Bafinovoj zemlji u Sjevernoj Americi. 

Gnijezdi se sporadično u finskoj Laponiji. 

Tijekom seobe naći ćemo ga na obali sjevernog Pacifika, 

južne Aljaske, na Kamčatki, Kurdskim otocima 

Slika 1. Preslik žutokljunoga adamsijevog plijenora (Gavia adamsii 

Gray 1859) iz Pareisove knjige o pticama (Pareys Vogelbuch, 

1988) 

i Japanu, gdje i zimuje. Jedan manji dio populacije zimuje 

na obali-Norveške, u Švedskoj (32 sluč.), Finskoj 

(22 sluč.), Danskoj (9 sluč.), Italiji (2 sluč.), bivšoj Jugoslaviji 

(2 sluč.), Poljskoj (3 sluč.). 

U odnosu na druge plijenore, o žutokljunom plijenom 

imamo malo podataka. Sparuje se slično kao veliki 

plijenor na otvorenom moru. Gnijezdo gradi u blizini 

vode bez materijala iz okolice. Jaja su slična jajima 

velikog plijenora. Na Aljasci se gnijezdi od sredine lipnja 

do početka srpnja; na poluotoku Tamir do kraja 

srpnja. Gnijezdi se jednom godišnje, pojedinačno. U 

gnijezdu se nađu dva jaja. Za vrijeme sparivanja i tijekom 

seobe formiraju se manja jata. Zadržava se pretežito 

na vodi, rijetko na tlu. Hrani se ribom, rakovima, 

mekušcima i morskim crvima. 

Prvi ulovljeni (preparirani) primjerak žutokljunog 

plijenora na tlu Hrvatske opisao je Miroslav Hirtz 

1936. g. u Glasniku Hrvatskog prirodoslovnog društva 

(br. 44-48). Navodi da se radilo o ženki koju je odstrijelio 

19. prosinca 1908. godine Josip Babić na rijeci 

Savi kod Babine Grede u Slavoniji. Preparat se nalazi 

u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu. Ženka je bila 

teška 3,25 kg, dužine 89 cm, raskriljena 140 cm. Kljun 

joj je bio dugačak 10 cm itd. 

Drugi primjerak potječe (od 11. studenog 1983.) s 

rijeke Dragonje (hrvatska obala) iz Istre. Opis ptica i 

zapažanje objavio je I. Skornik u slovenskom časopisu 

"Acrocephalus" br. 8/1983. 

Dakle, žutokljuni plijenor javlja se službeno u Hrvatskoj 

u dva navrata, ovo naše opažanje bilo bi treće. 

Našeg žutokljunog plijenora prvi put smo zapazili 1. 

veljače 2004. godine na Dravi, u neposrednoj blizini 

poznate osječke plaže "Kopakabana". Drugi puta kod 

Zimske luke 12. 2. 2004. i treći puta kod "Bijele lađe" 

2. 3. 2004. Ptica se zadržavala ispod visećeg mosta, pa 

ju je bilo relativno lako fotografirati. Cesto bi zaranjala. 

Tako je jedno zaronjavanje trajalo gotovo dvije minute, 

srećom uvijek bi izronila u blizini mosta. U jednoj 

drugoj prilici u kljunu je držala živu ribu koju je 

ubrzo progutala. Bila je u zimskom ruhu. Pretpostavljamo 

da se i u ovom slučaju radilo o ženki. 

Očigledno je da je žutokljuni plijenor rijetkost u 

Hrvatskoj, za razliku od drugih članova spomenutog 

roda: velikog, srednjeg (G. aretica) i malog (G. stellata) 

koji gostuje zimi na Dunavu i vjerovatno na drugim 

dijelovima Drave i Save. 

335

Slika 2. i 3. Žutokljuni plijenor snimljen ispod visećeg mosta na 

rijeci Dravi 12. veljače 2004. godine 

Iako se žutokljuni plijenor ponaša kao divlja ptica, 

ostaje tračak sumnje u vjerodostojnost porijekla ove 

ptice. Postoji sumnja da "naš" žutokljuni plijenor potječe 

iz nekog zoološkog vrta susjednih zemalja ili je 

možda "kućni ljubimac" nekog ljubitelja ptica? Pojava 

rijetkih vrsta iz vrlo udaljenih zoogeografskih područja 

nije nepoznata. Tako i u popisu ptičjih vrsta Parka prirode 

"Kopački rit" i Podunavlja nalazimo vrste koje 

potječu iz Južne Amerike (čileanski plamenac), Sjeverne 

Amerike (šarena "harlekinova" patka), Indije (indijska 

guska) i si, a sve su to "bjegunci" iz zooloških 

vrtova ili parkova prirode, gdje su prvo donesene i 

udomljene, a onda su pobjegle u prirodu i podivljale. 

Bez obzira na tu mogućnost, pojava ove rijetke ptice 

na Dravi zanimljiv je događaj koji zaslužuje pozornost 

šumara, lovaca i ljubitelja prirode. 

IZVORNIK 

Peterson, R., G. Montfort, P. A. D. Hollom, 

(1985): Die Vogel Europas, 14., verbesserte 

Auflage, Hamburg und Berlin. 

Kralj, J. (1997): Ornitofuna Hrvatske tijekom poslijednjih 

dvjesto godina, Larus, 46, 1-112, Zagreb. 

Matvejev, S. D., V. F. Vasić, (1973): Catalogus 

faune Jugoslaviae, Acadcmia scientarium et 

artium Slovenica, I V/3, Ljubljaana 

Rucner, D. (1955): Moja knjiga o pticama, Školska 

knjiga, Zagreb. 

PODATAKA: 

Hirtz, M. (1936): Kritische Beitrage zur Kenntnis der 

Vogelwelt Jugoslaviens, Glasnik hrvatskog prirodoslovnog 

društva 41^48: 161-230, Zagreb. 

Bauer, K. M., G. Blotzheim, (1987): Handbuch 

der Vogel Mitteleuropas, Band 1, Gaviiformes - 

Phoenicopteriformes, 2., durchgesehene Auflage, 

69-74, Wiesebaden. 

Makatsch, W. (1969): Wir Bestimmen die Vogel 

Europas, 2. Auflage, Leipzig. 

Darko Getz 

336

OBLJETNICE 

NAJSTARIJI ŠUMARSKI STRUČNJAK U HRVATSKOJ 

IVAN ŠAVOR PROSLAVIO JE 103. ROĐENDAN 

Najstariji šumarski stručnjak u Hrvatskoj i najstariji 

stanar Doma za starije i nemoćne osobe Centar u Zagrebu 

Ivan Šavor, dipl. ing. šum., rođen 22. svibnja 1901. 

god. u Koprivnici, proslavio je svoj 103. rođendan! 

Diplomirao je šumarstvo u Zagrebu 1931. god. Duže 

vrijeme radio je u Đurđevcu, a nakon II. svjetskog 

rata u Ministarstvu i Generalnoj direkciji drvne industrije 

u Zagrebu, zatim kao profesor na Šumarskoj školi 

u Karlovcu i Drvnoindustrijskoj školi u Zagrebu. Bio 

je član povjerenstva za kadrove i školstvo u drvnoj industriji. 

Umirovljenje 1966. god. 1 

Kolega Šavor vrlo dobro pamti događaje pa nas uvijek 

iznenadi novim zanimljivostima. Razgovarali smo s 

njim nekoliko dana prije rođendana i saznali da još uvijek 

čita, služeći se povećalom, sve što mu dođe pod 

ruku pa tako i časopis Šumarski list i Hrvatske šume. 

Kaže daje primijetio razliku u sadržaju i razini članaka 

u Šumarskom listu iz njegovog doba i današnjeg, te da 

je šumarska znanost napredovala. Ima dosta novih 

stručnih izraza i danas se ne bi snašao u šumarstvu. 

Kada je tridesetih godina prošloga stoljeća radio u Šumariji 

Đurđevac, bio je jedini inženjer, a danas je u svakoj 

šumariji "čitava direkcija". Unatoč dubokoj starosti 

odjeva se sam. Još uvijek se može dobro kretati, pa u 

blagovaonicu iz svoje sobe na prvome katu ide stepenicama 

a ne dizalom, a odlazi i na kraće šetnje u obližnji 

park. Redovito vježba u svojoj sobi, jer mu to pomaže 

da lakše podnese teret godina. U našem razgovoru sjetio 

se šumarskog inspektora Svetozara Jagrovića, šum. 

inženjera 2 , koji mu je došao u inspekciju u Šumariji 

Đurđevac. Po običaju, Šavor i njegova supruga, odlična 

kuharica, ugostili su ga, no inspektor je svemu prigovarao. 

Kako se pod inspektorom, koji je spavao u službenoj 

sobi šumarije, slučajno raspao krevet, on je to smatrao 

diverzijom i napisao dekret o premještaju Šavora u 

Cetingrad, kamo se inače išlo "po kazni". Slučaj je riješen 

tako da Šavor nikamo nije morao ići. 

Za 103. rođendan Ivana Šavora osoblje Doma priredilo 

je 26. svibnja zajednički svečani ručak, kojemu 

su bili nazočni stanari Doma, rodbina i prijatelji. Ravnatelj 

Doma mr. Ivan Š i m u n o v i ć uručio je slav- 

1 Opširniji prilozi o životu i radu Ivana Šavora objavljeni su u 

glasilu Šumarski list br. 5-6, 2001. god. i 5-6, 2003. god., te u 

časopisu Hrvatske šume br. 54, 2001. god. i 79-80, 2003. god. 

2 Svetozar Jagrović, šum. inženjer, rođenje u Glini 1890. god., 

apsolvirao je 1912. god. šumarstvo na Šumarskoj akademiji u 

Zagrebu i iste se godine zaposlio. Prema nepotpunim podacima 

1932. god. radio je kao viši šumarski savjetnik u Odjelu za 

šumarstvo Kraljevske Banske uprave u Zagrebu. 

Slavljenik Ivan Šavor na svečanom ručku u Domu. Uz njega su 

snaha Nevenka i sin Velimir. Broj 103 na rođendanskoj torti simbol 

je jedne rijetke obljetnice. 

(Foto: Nada Pavić) 

ljeniku prigodan poklon i govorio o njemu kao poštenom 

i vrijednom čovjeku, zaslužnom šumaru. Kada ga 

je upitao kako je mogao doživjeti toliko godina, Šavor 

je rekao kako rad i priroda pomažu čovjeku da dugo 

živi, a tko voli prirodu taj je dobar i plemenit čovjek. 

Zaželjevši slavljeniku sretan 103. rođendan, ravnatelj 

Šimunović hvalio je njegovo uzorno ponašanje u 

Domu u kojemu živi već 14 godina. 

"Sretni smo da te imamo ..." napisala je u prigodnoj 

pjesmi stanarka Doma Zrinka Jeričević, amaterska 

pjesnikinja, te na taj način dala svoj prilog proslavi. Rođendan 

mu je čestitala i Franjica Bogić, koja ima 101 

godinu, a o čemu su razgovarali ostala je njihova tajna. 

U ime Hrvatskoga šumarskog društva monografiju 

"Obična bukva u Hrvatskoj", uz prigodan poklon i čestitke, 

kolegi Šavoru uručio je Mladen Skoko, dipl. 

ing. šum. 

Svečanost je zabilježio i riječki Novi list 27. 5. 2004. 

god. u prilogu "Već dugo intenzivno proučava Kanta". 

U pismu koje nam je uputio Ivan Kezele, šum. 

tehničar, umirovljenik iz Delnica i bivši učenik Šumarske 

škole u Karlovcu, o svom je profesoru Ivanu Šavoru 

napisao: 

"U životu nisam vidio ni čuo da postoji još barem 

jedan takav čovjek na svijetu, toliko miran, stabilan i 

miroljubiv. Ulijevao je svima nama volju za učenjem i 

nikada se nije ponašao drukčije. Od srca mu želim sretan 

103. rođendan i neka pozivi još mnogo godina ..." 

Pridružujemo se ovim lijepim željama! 

Mladen Skoko 

337

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

IZVJEŠĆE SA SEDMOG SASTANKA EUFORGEN MREŽNOG 

PLANA ZA PLEMENITE LISTAČE 

održanog od 22 do 24. travnja 2004. god. - Arezzo, Italija 

Na sedmom sastanku EUFORGEN mrežnog plana 

za plemenite listače sudjelovalo je ukupno 36 sudionika 

i predstavnika iz 27 zemalja. Sastanak je otvorila 

Mari Rusanen, predsjednik mrežnog plana, a od 

strane domaćina ravnatelj i djelatnici Instituta za silvikulturu 

u Arezzu (1SSA). Predstavnici zemalja pristupnica 

izvijestili su prisutne o dosadašnjem radu na očuvanju 

plemenitih listača, a obuhvaćene su vrste iz rodova^ 

cer, Alnus, Betula, Carpinus, Castanea, Fraxinus, 

Juglans, Malus, Prunus, Pvrus, Sorbus, Tilia i 

Ulmus. Hrvatska je u svom izvješću naglasila radove 

koji su provedeni na očuvanju genofonda ovih vrsta 

metodom in situ (priznate sjemenske sastojine), te metodom 

ex situ (klonske sjemenske plantaže, testovi 

provenijencija i polusrodnika), a odnose se na novoosnovane 

pokuse divlje trešnje, poljskog jasena i klonskog 

arhiva nizinskog brijesta. 

Značajan napredak učinjen je kod svih zapadnoeuropskih 

zemalja i većine novoprimljenih zemalja EU 

na primjeni uputa Europske unije (1999/105/EC), koji 

se odnosi na donošenje Zakona o šumskom reprodukcijskom 

materijalu. Pred Hrvatskom je nužno donošenje 

ovog zakona, a vezano je za usklađivanje hrvatske 

šumarske regulative sa smjernicama Europske Unije. 

Većina zemalja izrazila je pojačan interes javnog 

mnijenja na očuvanju autohtonih vrsta plemenitih listača. 

Za potrebe budućeg rada na problematici očuvanja 

genetskih resursa europskih vrsta šumskog drveća 

inicirana je izradba Masterplana, koji će biti predložen 

na sljedećoj sjednici Izvršnog odbora EUFORGEN-a. 

Slika 1. Sudionici EUFORGEN mrežnog plana za plemenite listače 

u kulturi običnog oraha 

Donesena je inicijativa za koordinaciju i monitoring za 

praktičnu primjenu očuvanja šumskih genetskih resursa. 

Voditeljica europskog projekta CASCADE dr. F. 

Vi 11 an i (Italija) iznijela je rezultate ostvarene na 

očuvanju gena i adaptivnog potencijala neophodnog u 

oplemenjivanju pitomog kestena {Castanea sativa). U 

projekt su bile uključene institucije iz više europskih 

zemalja, a integrirani podaci dostupni su na stranici 

http://soi.cnr.it/~chestnut. E. Colin (Francuska) upoznao 

je sudionike o održanoj drugoj međunarodnoj 

konferenciji o brijestovima, koja je održana krajem 

prošle godine u Valsaini, Španjolska, a zbornik radova 

uskoro će izaći iz tiska. Također smo upoznati o neprihvaćanju 

prijedloga projekta pod akronimom 

EVOLTREE (Evolucija i gospodarenje raznolikošću 

europskih šumskih vrsta), a koji je predložen u okviru 

šestog okvirnog programa Europske unije. Potrebna je 

revizija prijedloga sa znatnim izmjenama kako bi se 

pristupilo novom krugu natjecanja za financiranje tijekom 

lipnja 2004. U sklopu ovog projekta načinjen je 

konzorcijum od 32 partnera, iz ukupno 14 europskih 

zemalja, a koordinator je F. Kremer (Francuska). 

J. Koskela (IPGRI) obavijestio je predstavnike 

zemalja i sudionike da su donesene nove regulative 

Europske unije o genetskim resursima u agronomiji, u 

što su uključeni šumski genetski resursi sa ciljevima na 

očuvanju, stvaranju kolekcija, njihovoj primjeni, dokumentaciji 

i evaluaciji. Budžet će za tri godine iznositi 

10 milijuna Eura, a prijedlog je da ujedan zajednički 

projekt za nekoliko ugroženih vrsta svakako budu 

uključeni mrežni planovi EUFORGEN-a. 

Značajan napredak učinjen je u radu ovog mrežnog 

plana na tiskanju tehničkih biltena za pojedine vrste. U 

dva kruga tijekom dvije godine tiskani su za vrste: 

Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, Sorbus domestica, 

Prunus avium, Alnus glutinosa, Ulmus laevis, 

Malus sylvestris, Pyrus pyraster, Liquidambar orientalis, 

Castanea sativa i Tilia spp. U pripremi su tekstovi 

za tiskanje tehničkog biltena za vrste: Sorbus torminalis, 

Alnus cordata, Juglans regia i Acer campestre. 

Također je predstavljena nova struktura EUFORGEN 

web stranice koja donosi znatne promjene i nadopune 

(www.euforgen.orgk 

Dogovorena je suradnja na izradi Općeg zajedničkog 

plana, a kao model bi poslužila vrsta Acerplata- 

338

noides. Cilj bi bio osnovati paneuropski mrežni plan, 

ponajprije za in situ očuvanje sastojina ove vrste. 

Naznačeno je daje na četvrtoj ministarskoj konferenciji 

u Beču održanoj u travnju 2003. godine dana 

važnost očuvanju šumskih genetskih resursa, stoje nastavljeno 

na sastanku eksperata (listopad 2003.), kao i 

u radu ad hoc radne grupe "Razvoj paneuropskog razumijevanja 

veze između pristupa ekosustavu i održivom 

gospodarenju šumama", koji je održan tijekom 

travnja ove godine u Krakovu, Poljska. Više informacija 

može se naći na web stranici www.mcpfe.org. 

Tijekom seminara na temu očuvanja genofonda, 

oplemenjivanja i primjene kod plemenitih listača, 

upoznati smo s više znanstvenih projekata talijanskih 

domaćina. M. Vannucci predstavio nam je na primjeru 

dviju vrsta (Castanea sativa i Fraxinus ornus) 

razvoj utvrđivanja i primjenu provenijencija ovih vrsta 

na području Toskane. Sukladno direktivama Europske 

komisije, razvidno je da se mora primijeniti koherentni 

sustav na nacionalnoj razini, uz osiguranje uputa za 

utvrđivanje regije provenijencija svake vrste. Ponajprije 

to mora biti uvjetovano geografskom rasprostranjenošću 

i razlikama u klimatskim i biogeografskim 

čimbenicima, uz obvezno detaljnu inventuru šuma kao 

dio tog procesa. 

Također nam je prikazan rad više istraživača na selekciji 

klonova divlje trešnje s obzirom na svojstva 

debla, grananja i boje drva. Dobivena je vrlo velika genotipska 

varijabilnost za ova svojstva, koja su pod velikim 

genetskim utjecajem, uz dobivene visoke vrijednosti 

nasljednosti. Također će se nastaviti s istraživanjem 

utjecaja kemijskih svojstava tla na boju drva, što 

je vrlo značajno za tehničku vrijednost drva divlje trešnje. 

Klonsko razmnožavanje divlje trešnje obavlja se 

tehnikama kulture tkiva, i to većinom organogenezom 

Slika 2. Proreda u mješovitoj kulturi klonova divlje trešnje 

iz kotiledona i lisnog tkiva. Nije utvrđena somaklonalna 

varijabilnost korištenjem DNK analiza. 

Upoznati smo i s rezultatima više istraživačkih radova 

na genetskoj raznolikosti običnog oraha, uz opasnost 

genetske erozije ove vrste i nužne potrebe očuvanja 

lokalnih sorti. Peti međunarodni simpozij o orahu 

održat će se u Sorrentu, Italija, u studenom mjesecu 

ove godine (www.walnut2004.sistemacongressi.com). 

Tijekom terenskog dijela upoznati smo sa sanacijom 

1500 ha bivšeg područja rudnika lignita na području S. 

Barbara nel Valdarno. Na tom lokalitetu od 1987. godine 

osnovane su mješovite kulture divlje trešnje, te običnog 

oraha s poljskim jasenom, hrastom lužnjakom i vrstom 

Alnus cordata, kao i kulture brekinje. 

Interesantno je napomenuti da su talijanski šumari 

od 1985. do 2000. godine osnovali ukupno 150 000 ha 

kultura plemenitih listača, od čega 70 % čine divlja trešnja 

i obični orah. Za potrebe ovog pošumljavanja i uzgoja 

sadnog materijala investirano je 50 milijuna Eura. 

Doc. dr. se. Davorin Kajba 

U SLOVAČKOJ ODRŽANI XI. LEVICKI LOVAČKI DANI 

U Levicama u Slovačkoj, gradiću udaljenom 50 km 

od Nitre, održani su od 25. ožujka do 2. travnja deveti 

po redu LEV1ČKI LOVAČKI DANI. Kao što se iz samog 

naziva manifestacije može zaključiti, posvećena 

je lovstvu, lovu, prirodi i divljači. To je manifestacija 

koja se dobro i dugo priprema, a u organizaciji sudjeluje 

velik broj poznatih i stručnih osoba iz lovačkih krugova 

Slovačke, ali i sve institucije i organizacije koje u 

svojoj djelatnosti obuhvaćaju lovstvo. 

Cilj ove manifestacije je uspostava kontakta sa širom 

javnošću, ponajprije s djecom i mladima, pred- 

stavljanje lovstva kao športske, rekreativne, privredne i 

znanstvene discipline te upoznavanje javnosti s provedenim 

aktivnostima na očuvanju prirode, staništa divljači, 

uzgoju i zaštiti divljači. 

Raznolikost aktivnosti u desetodnevnoj manifestaciji 

vidljiva je iz kratkog prikaza Programa Levičkih 

lovačkih dana: 

25. 3. 2004. 

• Prikazivanje filmova s festivala "HUBERTLOV - 

LEVICE 2004" 

339

• Svečano otvorenje Levičkih lovačkih dana 

• Promocija nove lovačke literature - knjiga 

• "Priroda okolo nas" 

• "Rys a diva mačka" 

• "Šamota" 

• Otvaranje lovačke izložbe "Hubertlov - Levice 

2004" 

• Izložba dječjih radova "Priroda očima djece" 


• Izložba - stalna postava "Priroda oko nas" 

• Ocjenjivanje lovačkih trofeja od strane CIC-ove 

komisije 

• Predstavljanje vrhunskih trofeja Slovačke za 2003. 

godinu 

Ove godine Slavačka je dobila i novog nacionalnog 

prvaka - trofej srnjaka ocijenjen sa 197,10 C1C točaka 


• Međunarodni seminar "Uzgoj sitne divljači u Slovačkoj" 

• Prodajna izložba lovačke literature, odjeće, vabilica, 

keramike, stakla, slika i videofilmova. 

Slika 2. Srnjak, novi prvak Slovačke sa 197,10 C1C točaka 


• Workshop o proljetnom lovu šumske šljuke 

U ovoj radionici sudjelovalo je 6 zemalja: Slovačka, 

Češka, Austrija, Mađarska, Slovenija i Hrvatska, 

a tema je bila problemi pri ulasku u EU, propisi 

EU i kako uskladiti dosadašnji tradicionalni proljetni 

lov šljuka s propisima koji to zabranjuju. 

Bilo je vrlo korisno sudjelovanje u ovoj radionici, 

obzirom na iskustva zemalja koje su već članice EU 

kao što je Austrija i zemalja koje ove godine ulaze u 

EU. Pokazalo se koliko je važno vlastite propise uskladiti 

s propisima EU prije ulaska. 

Slika 1. Izloženi i nagrađeni dječji radovi na temu 

Priroda očima djece 


• Instrukcija o selektivnom odstrelu 

• Zatvaranje Levičkih lovačkih dana 

Središnja manifestacija LLD organizirana je u 

Društvenom domu u samom središtu Levica u sklopu 

kojega se nalazi športska i kino dvorana. U športskoj 

dvorani bila je postavljena stalna izložba na temu pri- 

340

oda oko nas, u kojoj su dominirale diorame s divljači, 

ekološka problematika i izložba trofeja stečenih protekle 

godine u okrugu Levice. Kino dvorana za simpozij 

s oko 400 mjesta, za vrijeme simpozija, kao i prije 

toga kod otvaranja, prezentacije filmova i promocije 

knjiga, bila je premala za sve zainteresirane. 

Slika 5. Velika droplja (Otis tarda) vrsta je čijoj se reintrodukciji 

posvećuje velika pozornost 

Slika 3. Radionica o proljetnom lovu šljuke 

Slika 4. Izloženi su svi trofeji stečeni u 2003. godini 

Slika 6. Diorame su bile dobro postavljene i dobro posjećene 

na izložbi 

U sklopu Levičkih lovačkih dana u organizaciji 

Slovačkog lovačkog saveza, Slovačke šumarske komore, 

Šuma Republike Slovačke i Instituta za istraživanje 

životinja iz Nitre, a pod pokroviteljstvom ing. 

Program simpozija "Uzgoj sitne divljači u Slovačkoj" 

Zsolta Simona Ministra poljoprivrede Republike 

Slovačke, održan je jednodnevni međunarodni simpozij 

na temu "Uzgoj sitne divljači u Slovačkoj". 

341

Na simpoziju su aktivno sudjelovale, uz domaćina, 

Češka, Mađarska, Austrija i Hrvatska. 

Iz Hrvatske su na sipoziju, kao i na cjelokupnoj manifestaciji 

Levičkih lovačkih dana sudjelovali doc. dr. 

se. Marijan Grubešić i mr. se. Krešimir Krapinec 

sa Šumarskog fakulteta te mr. se. Marin Tom a i ć, donedavni 

direktor Zelendvora, a sada djelatnik Hrvatskih 

šuma. 

Na simpoziju je izlagalo 15 referenata, a svi referati 

bili su posvećeni problematici uzgoja sitne divljači. 

Referati su bili grupirani u 3 tematske cjeline (bloka) u 

sklopu kojih je na kraju otvarana rasprava. 

Referati su bili sa slijedećim temama: 

I Blok: ZEC - KUNIĆ 

1. Slamečka, Hell, Jurčik, Gašparik, Garaj: Sadašnje 

stanje i perspektiva uzgoja zeca u Slovačkoj 

2. Hacklander; Novi rezultati istraživanja zeca u 

Austriji 

3. Vodnansky, Fritz, Stoger, Rajsky: Rezultati uzgoja 

zeca u modelu austrijskih revira 

4. Hell, Slamečka, Takacs: Mogućnost reintrodukcije 

divljeg kunića u prirodu (film) 

5. Sokol, Hell, Lorinčak, Rajsky, Slamečka, Horvath: 

Veterinarska i higijenska gledišta prometa zečeva. 

II Blok: PERNATA DIVLJAČ 

1. Hell, Gašparik, Krajniak, Slamečka: Sadašnje 

stanje i perspektiva uzgoja fazana u Slovačkoj 

2. Farago: Uzgoj pernate divljači u Mađarskoj 

3. Grubešić, Tomaić, Krapinec: Farmski uzgoj pernate 

divljači u Hrvatskoj 

4. Forejtek: Uzgoj fazana u LZ Židlochovice 

5. Ciberej, Turza, Miško: Sadašnje stanje i 

mogućnost reintrodukcije poljske jarebice u 

prirodu 

6. Hell, Slamečka, Takacz: Sadašnje stanje i perspektiva 

uzgoja divlje patke u Slovačkoj 

III Blok: ŽIVOTNA SREDINA I PREDATORI 

1. Daubner, Raso: Mogućnosti poboljšanja stanišnih 

uvjeta za divljač po ulasku R. Slovačke u EU 

2. Libosvar: Poboljšanje stanišnih uvjeta za sitnu 

divljač u R. Češkoj 

3. Valtyni: Značaj vrbe za uzgoj sitne divljači 

4. Herz: Lisica - najznačajniji predator sitne divljači 

Radovi koji su prezentirani kroz referat već su ranije 

dostavljeni organizacijskom odboru, tako daje otisnuti 

zbornik radova bio podijeljen na simpoziju. 

Hrvatska delegacija (Grubešić, Krapinec, Tomaić) 

osim aktivnog sudjelovanja na Levičkim lovačkim danima 

i referatom, na simpziju te radionici o šljuki, zahvaljujući 

velikom trudu i izvrsnoj organizaciji domaćina, 

imala je priliku obići dio lovišta, uzgajališta i značajnih 

objekata iz povijesti Slovačke, a koji su vezani za lovstvo, 

lovnu kulturu i tradiciju ove zemlje. Tako smo imali 

priliku posjetiti niz zanimljivih lokacija kao što su: 

• Institut za istraživanje divljači iz Nitre 

• Poljoprivredni fakultet u Nitri, na kojemu smo održali 

predavanje studentima na temu "Lovstvo u Hrvatskoj" 

• Lovište Topolcjanky u kojemu se pored jelena, lopatara, 

divljih svinja i srneće divljači uzgaja u ogradi 

i europski bizon 

• Ergela (uzgajivačnica konja) Topolcjanky koja se 

tradicionalno uključuje s konjima u obilježavanje 

Sv. Huberta 

• Mali dvorac Topolcjanky koji je uređen u lovačkom 

stilu 

• Zoološki zavod i dvorac Bojnice 

• Farma jelena lopatara Velčice 

Bogati program boravka u Slovačkoj 

• Fazanerija Štitar kod Nitre 

• Lovački muzej i dvorac Sv. Antun kod Banske 

Sćavnice 

• Srednja šumarska škola u Banskoj Šćavnici 

• Lovačka kuća i lovište Žuhračka 

Za ovako bogati stručni program ponajprije treba zahvaliti 

požrtvovnim domaćinima prof. Pavelu Hellu, 

doc. Jaroslavu Slamečki i doc. Jozefu Gašpariku, 

koji su unatoč velikim obvezana oko organizacije Levičkih 

lovačkih dana ipak našli vremena za organizaciju 

ovako bogatog programa našeg boravka u Slovačkoj i 

stručno vođenje po navedenim lokacijama. 

Ujedno treba zahvaliti i kolegama šumarima iz Slovačkih 

šuma (Lesy Slovenskej republiky, š. p.) gospodi 

ing. Jozefu Hik 1 u i ing. Dušanu Krajniaku,na svesrdnoj 

pomoći. 

Doc. dr. se. Marijan Grubešić 

342

KNJIGE I ČASOPISI 

RIS I DIVLJA MAČKA - u slovačkim Karpatima i u svijetu 

(RIS A DIVA MAČKA - v slovenskych Karpatov a vo svete) 

Pavel HELL, Jaroslav SLAMEČKA, Jozef GAŠPARIK 

U sklopu nedavno održanih Levičkih lovačkih dana, 

u Slovačkoj je promovirana nova literatura iz lovne 

tematike. Djelo trojice autora (Hell, Slamečka i 

Gašparik) "RIS I DIVLJA MAČKA" predstavljena 

je kao nova monografija ovih dviju mačaka u Slovačkoj 

i ostalim europskim zemljama u kojima obitavaju 

ili se njima gospodari. Monografija ima 160 stranica, 

gdje uz tekst dolazi 10 tablica te 76 crno-bijelih fotografija 

i grafikona. Ovo je treća monografija o zvijerima 

u Slovačkoj. Monografija o medvjedu izdana je 

1999. godine, a o vuku 2001. godine. 

Trećoj krupnoj zvijeri u Slovačkoj - risu - posvećenje 

veći dio ove monografije, obzirom daje ris opisan 

na 102 stranice, a divlja mačka, kao četvrti predstavnik 

zvijeri, obrađena je na 30 stranica. 

Sadržajno su autori vrlo detaljno obradili risa i divlju 

mačku sa svih gledišta. Uvodno izlaganje, u kojemu 

r 

PAVEL HELL- JAROSLAV SLAMEČKA - JOZEF GAŠPARIK 

RYS a DIVA 

MAČK 

autori ističu važnost karpatskog risa u provedenoj reintrodukciji 

u druge europske zemlje, što je uvjetovalo 

znatno proširenje risa u posljednjih 30 godina, naglašava 

i nelogičnu potpunu zaštitu ove vrste u Slovačkoj, 

zbog čega je izostalo gospodarenje, što se nakon nekoliko 

godina pokazalo kontraproduktivno. 

Slijedi niz poglavlja i potpoglavlja, a glavna poglavlja 

u monografiji su: 

1. Stoje bilo poznato o risu i divljoj mački u 16. stoljeću 

2. Karakteristike porodice mačaka 

3. Ris 

- sistematika - rod Lynx, 

- opis risa, 

rasprostranjenost i životna sredina, 

rasprostranjenost i brojnost risa u Slovačkoj 

343

- način života 

- utjecaj risa na dvopapkare 

ris i uzgoj gospodarski značajne divljači 

- ris i čovjek 

zaštita i lovno gospodarenje risom 

- trofej risa 

Divlja mačka 

divlja mačka - predak domaćoj mački 

opis divlje mačke i različitosti od domaće 

mačke 

životni prostor divlje mačke i veličina teritorija 

rasprostranjenost i brojnost divlje mačke u Slovačkoj 

- način života 

zaštita i gospodarenje divljom mačkom 

- trofej divlje mačke 

5. Završna rasprava 

6. Literatura 

Iz prikazanih naslova poglavlja i nekih potpoglavlja, 

vidljiv je detaljan opis svih segmenata važnih za monografsko 

djelo o risu i divljoj mački. U knjizi su dane 

vrlo detaljne analize, usporedbe i zaključci, a sve to 

argumentirano je brojkama, odnosno statistikom. Knjiga 

je obogaćena, kao stoje istaknuto, brojnim crno-bjelim 

fotografijama, što ne umanjuje njihovu namjenu, 

poruku ili edukativnu funkciju, kao i crtežima koji vjerno 

dočaravaju bitne detalje o risu i divljoj mački. Grafički 

prilozi bazirani su na statističkim pokazateljima i 

daju trendove ovisnosti predatora i plijena. 

Iako je knjiga pisana na slovačkom jeziku, zbog 

sličnosti s hrvatskim jezikom, vrlo lako se čita, a razumiju 

se i osnovne misli, zaključci i poruke koje su autori 

istakli u pojedinom dijelu teksta. 

Na kraju knjige nalazi se 16 stranica s kolor fotografijama 

koje prikazuju risa i divlju mačku, njihova 

staništa, tragove i aktivnosti. Sam kraj knjige posvećen 

je animalistici s temom ovih vrsta te poštanskim markama 

koje su izdane s motivom risa i divlje mačke. 

Doc. dr. se. Marijan Grubešić 

ALBERI E TERRITORIO 

(novo izdanje časopisa Monti e bosehi) 

Iz broja 3 za ožujak 2004. izdvajamo: 

Antonio B r u n o v i: Šuma - raznolikost funkcija 

U uvodnom članku časopisa autor (koordinator uredništva) 

ističe multifunkcionalnost šume. 

Prema studiji profesora Gios-a sa Sveučilišta u 

Trentu, javno mišljenje ocjenjuje ambijentalne, hidrogeološke, 

turističko-rekreativne i sanitarne funkcije šuma 

s 80 % od ukupne vrijednosti šuma. Ostalih 20 % 

odnosi se na lakše mjerljivu, prodajnu vrijednost drvne 

mase. 

Multifunkcionalnom ulogom, šuma postaje kreator 

krajolika (očuvanje biološke raznolikosti, reguliranje 

vodnog režima, uskladištenje ugljičnog dioksida i dr.) 

te doprinosi razvoju turizma, zanatstva i industrije. 

Nedostaje evidencija tih "nevidljivih" vrijednosti 

šuma, pa vlasnicima šume ostaje samo vrijednost drveta, 

koja više nema nekadašnju moć, jer je u posljednjih 

10 godina cijena drveta pala za 20 %. To destimulira 

vlasnike glede racionalnog gospodarenja šumama. 

Broj zaposlenih u šumama se smanjuje, a statistički podaci 

ne daju informacije o broju šumskih poduzetnika i 

zaposlenika. 

Uvoz premašuje 90 % potrošnje drveta. Drvna industrija 

fakturira 38 milijardi Eura te ima aktivnu bilancu u 

odnosu izvoz-uvoz od 8 milijardi Eura, ostvarenih u 

88 000 poduzeća sa 413 000 zaposlenih. Dakle, na jednoj 

strani imamo snažnu industriju ovisnu o drvetu koju 

prati slabi šumski sektor sa sve manjom proizvodnjom 

drveta. 

344

U novije vrijeme stižu signali s raznih strana o procjeni 

"izvanjskih" proizvoda šumskog sektora. Tako je 

za vrijeme "Dana šuma" održanih u Quirinale-u 2001. 

godine ministar Alemano objavio daje namjera da se 

vlasnicima šuma prizna pravo na naknadu za "zaštitu 

tla i očuvanje krajolika". Također je inicirana 

strateška uloga šuma u uskladištenju ugljičnog dioksida 

i mogućnosti trgovine "kvotama" između bogatih i 

siromašnih zemalja. Nadajmo se da će te inicijative pokrenuti 

aktivnosti za održivo gospodarenje šumskim 

resursima. 

Antonio B run ari: Strategija gospodarenja šumama 

za održivu budućnost 

Dana 24. i 25. studenog održanje u Casetti susret 

generalnih direktora šuma 15 zemalja EU na temu 

"Može li strategija gospodarenja šumama osigurati 

održivost europskih šuma". Susret je proširen s predstavnicima 

10 zemalja koje trebaju ući u EU 1. svibnja 

2004. godine i 3 zemlje koje su podnijele zahtjev za 

ulazak (Bugarska, Rumunjska i Turska) te članovima 

savjeta EU. Cilj susreta bio je donošenje zajedničke 

strategije koja će jamčiti pažljivu zaštitu i preventivnu 

skrb o europskom okružju. Utemeljena su osnovna načela 

održivog gospodarenja kontinentalnih šuma: ekonomična, 

ambijentalna i socijalno-kulturna. 

Osim toga, određena je koordinacija između institucija 

EU i država članica, a za osiguranje strategije na 

pravnoj osnovi donesen je amandman u članku 16 europske 

konvencije. Strategija protežira ruralni razvoj, a 

radna grupa "Sume Mediterana" naglašava važnost procjene 

morfološke razlike šumskih formacija te regije. 

Izvor-Le Science: Opasnost - radioaktivna stabla 

Grupu šumskih radnika koja je radila u okolici laboratorija 

Los Alamos u New Mexicu (SAD) upozorili 

su da ne diraju porušena stabla u određenim zonama, 

jer bi mogla biti radioaktivna. Glasnogovornik laboratorija 

izjavio je da su identificirali područje gdje su 

obavljeni prvi atomski pokusi 1945. godine i poslije, te 

su zbog opreznosti poduzete zaštitne mjere. 

Stabla se nalaze u Baya Kanyonu, 60 km sjeverozapadno 

od grada Santa Fe, gdje je predviđena rekreacijska 

zona. Za sada je ograđen prostor od pola ha radi zabrane 

ulaska drvosječama i rekreativcima, a zatražena 

je zabrana aktivnosti na površini od 15 ha koja okružuje 

ovu lokaciju. 

Zaštićeni patent- Firma Pinosa 

Firma iz Tarcenta (Udine) reklamira strojeve za 

proizvodnju ogrjevnog drveta velike učinkovitosti: 

EPC 330 i EPC 650 izvedba 2004. godina. Strojevi 

rade automatski bez obzira kakvo je drvo i kakvog je 

oblika. EPC 330 proizvodi do 15 tona ogrijeva na sat, a 

EPC 650 proizvodi do 25 tona ogrijeva na sat. Strojeve 

poslužuje jedan radnik. Radi učinkovito iz zakrivljenog 

i kvrgavog drveta dužine do 6 m i promjera do 

60 cm. Konačne dužine ogrijeva mogu biti 20-70 cm, a 

također i 20-120 cm (ovisno o modelu stroja). Velik 

učinak omogućava motorizirani transportni uređaj i 

prostrani alimentacijski otvor. Uređaji su prikladni za 

male proizvođače, no isto tako i za velike poduzetnike, 

(tel. 0039-0432-783298, fax 783 416). 

Izvor-La Gazzetta del Mezzogiorno: Stablo na 

mjesto mina 

Talijanska ambasada u Libanonu počela je do sada 

jedinstveni projekt u Južnom Libanonu, koji je godinama 

zbog sukoba i vojne okupacije devastiran. U okviru 

tog programa u okolici gradića Tair Harfa, nedaleko od 

granice s Izraelom, zasađeno je 200 borova {Pinus brutia) 

za svaku od izvađenih ili uništenih mina. Projekt je 

financirala Talijanska vlada sa 260 000 Eura u okviru 

programa "Italija za Južni Libanon". Talijansko renomirano 

poduzeće "Sogelma" jedno od najvećih svjetskih 

poduzeća na području razminiranja, neutralizirala je na 

tom području 200 pješadijskih i 374 ostale mine. Stabla 

su posađena uz ceste koje omeđuju polja žitarica i plantaža 

duhana uz nazočnost ministra okoliša Libanona, 

talijanskog konzula i drugih uzvanika. Ideja da se posadi 

stablo na mjesto gdje je bila mina nema samo simbolično 

značenje, već i praktičnu vrijednost. To može 

biti poruka ostalim, minama devastiranim zemljama, 

kao Afganistan, Irak, Kurdistan te nekim zemljama 

Afrike. Od ove akcije u Južnom Libanonu, očekuje se 

da će pokrenuti i ostale zemlje. 

Mario Brocchi Colonna, Stefano Cortina: 

Poljoprivredno šumarske kulture kratkog turnusa 

Autori obrađuju jednu za Italiju novu tehniku proizvodnje 

drveta u kratkim turnusima, namijenjenu za 

energetsku uporabu, ali i za industriju papira i ploča. 

U novije vrijeme povećanje interes za proizvodnju 

bioenergije kao zamjene za energiju iz fosilnih goriva. 

Istraživanja su usmjerena prema proizvodnji drveta iz 

panjača u kratkim turnusima sječe "short rotation forestry" 

(SRF), što se može smatrati poljoprivredno-šumarskom 

kulturom jer se radi o plodnom poljoprivrednom 

zemljištu, uz primjenu agrotehničkih mjera. Radi 

se o panjačama raznih brzorastućih vrsta naglašene 

gustoće (preko 20 000 biljaka po ha). Produktivni život 

kultura je od 9 do 20 godina, a godišnja proizvodnja je 

10 do 15 tona suhe supstance po ha (svježe dvostruko). 

Kao posljedica direktiva EU za smanjenje poljoprivredne 

proizvodnje te su novosti interesantne za talijanske 

prilike, jer će se smanjiti površina pod žitaricama 

za oko 800 000 ha. Ove kulture obilježavaju 4 parametra: 

trajanje turnusa, vrsta, gustoća i namjena. 

Trajanje turnusa varira: 1—4 g Paulownia, 2-4 g 

vrbe, topole i bagrem, 4-6 g platana, bagrem, joha, 

brijest, autohtone topole i ostale lokalne vrste, 6-8 g 

345

topole za celulozu, papir i ploče, 6-8 Paulownia za 

čips i tehničko drvo. Vrste se biraju ovisno o raspoloživom 

zemljištu i cilju proizvodnje. Gustoća sadnje u 

pravilu je vrlo velika, što ovisi o turnusu i namjeni. Po 

ha se najgušće sade odabrane vrbe, topole i bagremi 

(10 000-15 000 po ha) za proizvodnju toplinske i elektroencrgije. 

Ako je cilj proizvodnja ogrjevnog drveta 

od autohtonih vrsta, uobičajena je gustoća 600-1 600 

biljaka po ha. 

Cilj je proizvoditi biomasu za proizvodnju toplinske 

i električne energije, zatim ogrjevno drvo, čips za 

proizvodnju celuloze i ploča vlaknatica, te drvo za razne 

tehničke sortimente. Uz ove namjene treba naglasiti 

važnost ovih kultura u uskladištenju ugljičnog dioksida, 

regulaciji vodnog režima, pročišćavanju otpadnih 

voda, biološkom obogaćivanju i uljepšavanju krajolika, 

proizvodnji meda, remizi za divlje životinje i dr. 

U Italiji SRF kulture su u fazi pokusa. U posljednjih 

10 g. u zemljama sjeverne Europe (Skandinavske zemlje) 

provjerena je održivost takvih kultura. U Švedskoj 

se na 18 000 ha uspješno kultiviraju hibridi roda vrba s 

turnusom od 3-4 g. i gustoćom od 25 000 biljaka po ha 

s namjerom proizvodnje biomase za toplinsku i električnu 

energiju. U centralnoj Europi preteže izbor topola 

s turnusom od 1-3 godine i gustoćom od 12 000 biljaka 

po ha. Na sušnim terenima dobre rezultate daje bagrem. 

U SAD i Kanadi prevladava uzgoj topole (P deltoides, 

P. balsamica i P. tricocarpa) koje se uzgajaju u 

turnusu od 8-10 g. s pretežitom namjerom za proizvodnju 

celulozne paste. Zemlje toplijih krajeva: Brazil, 

Afrika, Australija, Indonezija i Kina uzgajaju razne 

vrste eukaliptusa (preko 200 vrsta) za proizvodnju celuloze, 

ugljena i ogrjeva. 

Posebno mjesto zauzima Paulownia, koja se može 

uzgajati na terenima gdje hidrofilne vrste ne mogu rasti. 

Ta vrsta ima velik prirast, te u nekoliko godina dosegne 

promjer od 20-30 cm a ima tehnološki vrijedno drvo. 

Rentabilnost SRF kultura nije uračunata, ali se radi 

uglavnom o "siromašnoj proizvodnji" u kojoj treba biti 

velika produktivnost uz obaveznu primjenu mehanizacije 

prilikom podizanja kulture i iskorištavanja biomase 

te osigurano tržište. Sadašnje cijene iznose oko 

50 Eura po toni fco skladište za čips ili oko 20 Eura po 

toni za biomasu u stojećem stanju, ali se pretpostavlja 

da će se to uskoro mijenjati. Dakako, uz vrijednost biomase 

potrebno je naglasiti da SRD kulture mogu odigrati 

važnu ulogu u poboljšanju okoliša. 

Mario Brocchi Colonna: Paulownia, multifunkcionalno 

drvo 

Rod Paulownia obuhvaća različite drvenaste vrste 

porijeklom s Dalekog istoka. Spadaju u porodicu Scrofulariaceae, 

gdje su ostale vrste zeljaste, kao što i Paulownia 

izgleda u prve dvije godine. Raste vrlo brzo, 

tako da u drugoj vegetacijskoj periodi dosegne visinu 

od 6-7 m. Veliki srcoliki listovi dosegnu veličinu od 

1 m, a grozdasti cvjetovi su plavo-ružičaste boje, što 

čini ovu vrstu vrlo dekorativnom. U Europu je unesena 

početkom XIX. stoljeća kao ukrasna biljka parkova i 

vrtova. O njenoj uporabnoj vrijednosti dugo se nije 

znalo ništa, iako se primjerice u ruralnim sredinama 

Kine i Japana upotrebljavala za najfinije stolarske poslove. 

Danas je Paulownia postala vrsta od velikog interesa 

ne samo za tradicionalnu uporabu već i za mnoge 

druge funkcije: 

Drvo - Ukoliko se slijede jednostavna uzgojna pravila 

dobije se u kratko vrijeme lagano, elastično, trajno 

drvo, otporno na drvotočce, malog usuha i lijepog izgleda. 

Na odgovarajućim tlima siječe se u 10-godišnjim 

turnusima. 

Med - Veliki zvonoliki cvjetovi bogati su nektarom 

kojega pčele rado skupljaju. Po jednom ha se može dobiti 

godišnje nekoliko stotina kilograma svijetlog meda 

ugodnog mirisa. 

Biomasa - Za energetsku uporabu, uz brzi rast omogućava 

skraćenje turnusa sječa, što omogućuje "žetvu" 

svake godine na specijalnim plantažama velike gustoće. 

Takvo drvo se melje u čips i spaljuje u modernim i učinkovitim 

energanama. 

Drvoredi u poljoprivrednim zonama - Pokazala 

se vrlo učinkovitom kombinacijom paralelna proizvodnja 

drveta i poljoprivrednih kultura, gdje drvoredi 

Paulownije povoljno djeluju na rast poljoprivrednih 

vrsta pa se tako postiže dvostruka korist. To dokazuje 

preko 15 milijuna ha takvih površina u Kini s Paulowniom 

i različitim poljoprivrednim kulturama. Paulownia 

se također upotrebljava kao međukultura vrijednih 

šumskih kultura sporog rasta, gdje osigurava solidan 

meduprihod. 

Pročišćavanje okoliša - Duboko korijenje Paulownie 

učinkovito apsorbira otpadne vode organskog 

podrijetla na propusnim tlima, a mladi pustenasti listovi 

učinkovito zadržavaju prašinu. 

Uskladištenje C0 2 - Brzi rast i jaka fotosinteza 

omogućuje učinkovitu apsorpciju ugljičnog dioksida i 

pridonosi umanjenju učinka staklenika. 

Gradsko uređenje - Cvatnja s lijepim cvjetovima 

boje glicinijc, koja traje travanj i svibanj, pravilan oblik 

stabla, prilagodljivost vrste teškim gradskim uvjetima te 

otpornost prema štetnicima, čine ovu vrstu vrlo prikladnom 

za ukrašavanje urbanih zona. 

Michele Battazzo, Federico Correale Santacroce: 

Spontane drvenaste vrste i povratak divljači 

Poboljšanje stanja faune u agroekosustavima pobuđuje 

sve više interesa zbog poboljšanja ambijentalne 

raznolikosti ili interesa lovaca, posebno u zonama gdje 

nema rascjepkanosti parcela. 

346

Intervencije na poboljšanju okoliša u poljoprivrednim 

zonama relativno su jednostavne. Važno je izdvojiti 

od normalne proizvodnje dio odvojene i marginalne 

površine od oko 5-10 % na kojoj treba omogućiti rast 

grmolikih drvenastih vrsta i manjih stabala. 

Minimalna površina na kojoj se optimalno može 

primijeniti takva intervencija je 1 000 ha, ali to može 

biti i više parcela od stotinjak ha jednog ili više vlasnika. 

Vrsta intervencije ovisi o vrsti divljači koja se želi 

favorizirati, ali neke akcije poboljšanja uz adekvatnu 

poljoprivrednu aktivnost mogu biti učinkovite za povećanje 

brojnog stanja raznih vrsta divljači koja kontinuirano 

boravi na tom području. Mnogo je teže korisno intervenirati 

za migratorne vrste. Ipak, poboljšanje poljoprivredno-šumske 

strukture povoljno djeluje na održavanje 

selidbenih koridora i lokacije kraćih zaustavljanja 

selica. U jednom takvom okružju treba učiniti intervencije 

koje omogućavaju naseljavanje spontanih 

drvenastih grmolikih vrsta. 

Za pernatu stanišnu divljač kao što su poljske jarebice 

i fazani (kao i za mnoge ptice pjevice) smatraju se 

korisne grmolike strukture s različitim slojevima vegetacije, 

gdje je krošnja gusta, isprepletena i pokriva tlo. 

Živice i šumarci čine izvrsno stanište koje osigurava 

zaštitu tokom cijele godine. Istodobne i jednovrsne 

kulture, kao topolici i drvoredi bez ostale vegetacije, 

manje su korisne za boravak divljači. Ustanovljeno je 

da šumske formacije u mlađem razvojnom stadiju, kao 

i mlade kulture, čine dobro stanište za dvopapkare 

(srne i lopatare), ukoliko se nalaze u zonama ograničenog 

uznemiravanja. Ukoliko se radi o površinama za 

produkciju biomase, važno je da se racionalizira godišnja 

sječa i da uvijek ostaje dovoljno površine za boravak 

divljači. 

Za divlje životinje najvažnije su rubne površine poljoprivrednih 

područja gdje one nalaze hranu i sklonište 

zahvaljujući raznolikosti biljnog pokrova, koji je 

karakterističan za živice i manje šumarke. Na primjer, 

za očuvanje poljskih jarebica živice i šumarci trebaju 

biti složeni pretežito od niskog grmlja snažnog rasta s 

postranim lisnatim granama koje se međusobno isprepleću. 

Komponenta drveća naprotiv treba biti rijetka, 

da ne ugrozi rast grmlja zasjenjivanjem. Gusta stabla 

koja prate veliki grmovi na rubovima čine prikladno 

stanište za divlje grlice, a također za noćne i dnevne 

ptice grabljivice. Živice i šumarci trajni su elementi 

poljoprivrednog okružja i nisu podvrgnuti godišnjim 

ciklusima, što ih čini jedinim jesenskim i zimskim 

skloništima. Osim toga, ove strukture imaju multifunkcionalnu 

funkciju: proizvodnja drveta, zaštita poljoprivrednih 

kultura, očuvanje obala, kanala i vodotoka, 

berba jestivih plodova, gljiva i samoniklih jestivih biljaka. 

Idealne strukture rascjepkane su površine u grupama 

i na rubovima površina. 

Primjena mehanizacije može biti limitirajući čimbenik. 

Povoljna je kasna kosidba (druga polovica srpnja), 

ostavljanje pojasa nepobranih usjeva (kao na primjer 

kukuruza), koji kao remiza osigurava hranu i 

sklonište. Potrebno je primjenjivati kasno zaoravanje 

ostataka kultura koje služe kao gnojivo. 

Od posebne je važnosti uporaba mehanizacije optimalnog 

učinka za održavanje spontane vegetacije na 

rubovima parcela, jaraka i šumaraka, kojima se obavlja 

rezanje i šišanje krajem vegetacijskog razdoblja, izbjegavajući 

primjenu herbicida. 

Lorenza C o 11 e 11 i: Gospodarenje šumama u područjima 

Natura 2000 

U posljednje vrijeme biološka raznolikost i njeno 

očuvanje postali su objekt međunarodnih rasprava. 

Godine 1992. članovi EU potpisivanjem konvencije 

UN priznali su prioritet očuvanja prirodnih staništa. 

Politika očuvanja prirode temelji se na prethodnim 

odrednicama zakona o zaštiti divljih ptica i prirodnih 

staništa biljnih i životinjskih vrsta (direktiva Habitat 

1992. g). Srž te politike je stvaranje europske ekološke 

mreže poznate pod nazivom Natura 2000. 

Mreža "Natura 2000" sastavljena je od specijalnih 

zona zaštite (ZPS) združenih za očuvanje 182 vrste i 

podvrste ptica navedenih u 1. prilogu direktiva "Ptica i 

stanište". Od opće važnosti navedene su u direktivi 6 

biogeografskih regija. 

Svaka država daje popis prirodnih staništa biljnih i 

životinjskih vrsta koje su primjerene tim uvjetima. Tim 

područjima treba upravljati dinamično, vodeći računa 

0 lokalnom potrebama ekološkog, ekonomskog i socijalnog 

karaktera. Po podacima FAO-a, površina teritorija 

EU iznosi 313 milijuna ha, od čega na šumske površine 

otpada oko 116 milijuna ha (37 %), a ulaskom 

10 novih zemalja površina EU povećava se za 72 milijuna 

ha, od čega na šumske površine otpada 24 milijuna 

ha (33 %). 

Pokrivenost šumama različita je i za zemlje EU u postocima 

iznosi: Austrija 47, Belgija i Luksemburg 22, 

Danska 11, Finska 72, Francuska 30, Grčka 28, Irska 10, 

Italija 34, Nizozemska 11, Portugal 40, Velika Britanija 

12, Španjolska 30, Švedska 66. Nove članice EU imaju 

sljedeću pokrivenost u postocima: Cipar 19, Estonija 

49, Letonija 49, Litva 32, Malta 0, Poljska 30, Češka 34, 

Slovačka 35, Slovenija 55 a Mađarska 20. To znači da 

će EU imati površinu od 385 milijuna ha i šumskih površina 

od oko 140 milijuna ha (36,3 %). 

Šume EU predstavljaju važan izvor primarnog materijala, 

što omogućava veliku zaposlenost te pozitivan 

utjecaj na ekološke funkcije. Posljednjih godina površine 

šuma povećavaju se, što se ne može reći za adekvatno 

poboljšanje kvalitete njihovog stanja. Manje od 

1 % su primarne očuvane šume, dok je sve ostalo sto- 

347

ljećima podložno negativnom antropološkom utjecaju. 

Osobito su ugrožene mnoge endemske vrste, te ostali 

organizmi koji čine sastavni dio šumskih ekosustava. 

Europska ambijentalna agencija procjenjuje da 40 % 

mahovina i 30 % ugroženih ptica imaju izravnu međusobnu 

vezu sa šumom. 

Slika 1. Tepih od mahovine u očuvanoi 

Slika 2. Život mnogih ptica usko je vezan za šumu 

U okviru Europske direkcije za okoliš publiciran je 

"vodič", koji informira javnost o ambijentalnoj problematici 

i o rezultatima raznih uspješnih iskustava u gospodarenju 

šumama uključenim u mrežu "Natura 2000", 

koji mogu biti sintetizirani u sljedeće: 

za svako stanište treba odrediti specifične mjere 

gospodarenja 

objekti očuvanja prioritetni su u odnosu na ekonomske 

i socijalne funkcije šuma 

treba zadržati ili poboljšati stanje očuvanja staništa 

negativne utjecaje treba eliminirati u smislu članka 

6, paragrafa 3 direktiva Habitat 

kvaliteta staništa treba biti praćena (monitoring) i 

dostavljana nadležnim autoritetima. 

Realizacija mreže Natura 2000 danas je priznata i 

potrebna je za zaštitu prirode i biološke raznolikosti na 

zajedničkoj razini. Ostaju problemi vezani za oskudan 

izvor sredstava koja bi trebala omogućiti provođenje 

tih aktivnosti, koje će se još povećati povećanjem 

broja članica EU. 

Barbara A1 f e i: Protiv glodavaca mehanička 

zaštita, obrada terena ali i ultrazvuk 

Na pitanje jednog čitatelja o zaštiti njegove plantaže 

od glodavaca koji najviše štete čine na korijenju i 

kori mladih stabala, autorica odgovara: 

Ponajprije potrebno je ustanoviti točan uzrok oštećenja 

korjenja i kore. Vjerojatno postoji razlog za pojačanu 

pojavu glodavaca koju treba otkloniti. Potrebno 

je što češće obrađivati teren kako bi se zaustavilo 

širenje glodavaca i razorili njihovi hodnici. Također se 

savjetuje postavljanje plastičnih štitnika (shelter) na 

podnožje stabalaca, koji treba malo ukopati u zemlju. 

Uz ove mjere preporuča se uporaba ultrazvučnih 

aparata (postoje u prodaji) koji emitiraju ultrazvuk, a 

koji ih ometa i djeluje učinkovito na površini od 

600-700 m 2 , a koriste struju od 220 V. 

Daniela C a r e 11 a: Štete na drvetu oraha od raka 

kore 

Vlasnik plantaže oraha s namjenom proizvodnje 

drveta primijetio je tamne mrlje na deblu iz kojih izlazi 

gumasta tvar smeđe-crvenkaste boje. Na njegovo pitanje 

da li to umanjuje vrijednost drveta, autorica je odgovorila: 

Navedeni simptomi znak su oboljenja koje uzrokuje 

bakterija Erwinia nigrifluens (porijeklom iz Kalifornije) 

na mnogim kulturama oraha. Površinski rak kore 

oraha ustanovljenje 1998. g. u Venetu i Piemontu, a 

2001. u Laziu, posebice na Juglans regia var. Malizia i 

Slika 3. "Shelter učinkovita zaštita od glodavaca 

348

Sorrento. Ta oštećenja protežu se u unutrašnjost debla 

u dubinu od nekoliko cm, a rjeđe sve do unutrašnjosti 

debla. Ista uzrokuju smanjenje vrijednosti drveta za 

40-50 %, a u plantažama namijenjenim za proizvodnju 

plodova, uzrokuje smanjenje vegetativnog razvoja. 

Detalje o ovoj bolesti mogu se naći u Fitopatološkom 

informatoru broj 7-8/2003 (autori: Carella, Spigno 

i De Vita). 

L'ITALIA FORESTALE E MONTANA 

(časopis o tehničkim i ekonomskim odnosima - izdanje 

Talijanske Akademije šumskih znanosti) 

iz broja 6 studeni-prosinac 2003. g. izdvajamo: 

Stefano P u g 1 i s i: Genetska varijabilnost talijanskih 

populacija bijelog bora (Pinus sylvestris L.) 

Od svih borova bijeli bor ima najširi areal. Od Pirinejskog, 

Apeninskog i Balkanskog poluotoka proteže 

se na sjever sve do Skandinavskih zemalja, a na istok 

preko Sibira doseže do Mandžurije, dosežući blizinu 

obala Tihog oceana. Prostorna raznolikost tog velikog 

područja i dugi evolutivni razvoj, uzrokovali su veliku 

interspecijalnu varijabilnost. 

Mišljenje je da se bijeli bor počeo razvijati u Istočnoj 

Aziji i otuda se širio u Europu, gdje se javlja od tercijara. 

Ponavljane promjene areala u razdoblju glacijala i 

interglcijala uzrokovale su pojavu mnogih novih populacija 

s porastom varijabilnosti i genetske raznolikosti. 

Važnost ove vrste za šumarstvo srednje Europe i 

Skandinavije povod je intenzivnih istraživačkih aktivnosti 

na genetskoj strukturi populacija uz uporabu biokemijskih 

genetičkih markatora (u novije vrijeme i 

molekularnih). 

Rasprostranjenost bijelog bora na talijanskom arealu 

ograničena je na Alpsko područje te Apenine Ligurije 

i Emilije, gdje su ostale samo reliktne jezgre malih 

površina. Ova je vrsta nekada zauzimala velike površine 

Italije, ali je zbog klimatskih promjena njen areal 

sužen, osim Alpa, gdje klimatski uvjeti osiguravaju 

njen opstanak. Kako je bijeli bor heliofilna i pionirska 

vrsta, obilježava je otpornost i ekološka prilagodljivost, 

što joj daje važnost u talijanskom šumarstvu glede 

naseljavanja terena ogoljelih od nepovoljnih i katastrofalnih 

poremećaja. 

Kada se govori o biološkoj raznolikosti, obično se u 

razmatranje uzimaju tri kategorije raznolikosti: 

genetska raznolikost - nasljedna raznolikost unutar 

vrste, 

raznolikost vrsta - koja se sastoji od količine vrsta u 

jednoj biocenozi, 

raznolikost ekosistema - koji se razlikuje od prethodnih 

jer uključuje i abiotsku komponentu te vodi 

računa o broju vrsta, ali i o njihovoj pojedinačnoj 

učestalosti. 

Radi objašnjenja genetske strukture uzeti su u razmatranje 

osam prirodnih populacija bijelog bora i to 7 iz 

Alpa i 1 iz Emilijanskih Alpa. Sve populacije su autohtone 

(od kojih su 4 sjemenske baze). U tim je populacijama 

bijeli bor uglavnom u čistoj jednodobnoj populaciji. 

Istraživanja su obavljena uzimanjem češera tijekom 

1988. i 1989. g. Zatim su vršene izoenzimatske analize 

pomoću horizontalne elektroforeze na embrijima 12 sjemenki 

svakog matičnog stabla. Upotrebljavano je 6 enzimatskih 

sustava. Tehnički detalji svakog enzimatskog 

sustava numerirani su te elaborirani pomoću programa 

BIOSYS-1. Na bazi frekvencija karakterističnih gena 

računata je serija parametara genetske raznolikosti unutar 

populacije i različitost populacije. Usporedbom frekvencija 

gena uočen je niz osobina koje razlikuju apeninsku 

populaciju od ostalih, što se može objasniti činjenicom 

da je to izolirana reliktna populacija. Ostale 

populacije su u biti međusobno slične. 

Apeninska populacija ima unutar sebe neznatno 

nižu genetsku raznolikost od alpskih populacija unatoč 

svoje izoliranosti, jer se tu radi o maloj površini koja je 

zajedno s nestalim jezgrama bora na Apeninima svjedok 

migracije koje su se dogodile u interglacijalnom i 

postglacijalnom razdoblju. 

Rezultati postignuti u ovim istraživanjima ne mogu 

sa sigurnošću potvrditi da obje talijanske populacije bijelog 

bora potječu iz istog glacijalnog ishodišta. 

Davide Travaglini: Konferencija IUFRO 

U studenom (12-15) održana je u Firenci važna 

konferencija IUFRO o monitoringu i pokazateljima 

šumske biološke raznolikosti Europe. Konferencija je 

organizirana u suradnji zajednice IUFRO, Europskog 

šumarskog instituta, Ministarstva poljoprivrede i 

šumarstva, Državnih šuma, Talijanske šumarske akademije, 

Sveučilišta iz Firence i drugih. Sudjelovalo je 

150 predstavnika iz 15 europskih i 5 izvaneuropskih 

zemalja. Konferencija je predstavila veliku važnost 

susreta i rasprava medu predstavnicima šumarske i ambijentalne 

znanosti o načinu učinkovite primjene sustava 

monitoringa biološke raznolikosti u šumarstvu koja 

se odnosi na vrste, populacije i krajolik. 

349

Za vrijeme odvijanja manifestacije predstavljeno je 

5 glavnih tema tijekom 11 zasjedanja, od kojih je jedna 

posvećena izvaneuropskim iskustvima. Na kraju konferencije 

su doneseni zaključci koji su proizašli iz širokih 

rasprava, a koji bi trebali osigurati da sustav monitoringa 

mogu pratiti sve promjene u vremenu i prostoru, 

te da se šume shvate kao kompleksan biološki sustav. 

Također je naglašeno da se relativno skromna sredstva, 

trebaju koristiti racionalno za korištenje ključnih 

problema. 

Na kraju programa velika skupina znanstvenika, 

predvođena profesorom O. Cianciom i S. Nocentini 

(Sveučilište Firenca), posjetila su poznatu šumu 

Vallombrosa. 

Frane Grospić 

GIS U GAZDOVANJU PRIRODNIM RESURSIMA 

Ovih dana se u Bosni i Hercegovini u izdavaštvu 

Gauss d.o.o. Tuzla pojavila knjiga GIS U GAZDOVA 

NJU PRIRODNIM RESURSIMA. Autori knjige su: 

mr. Ahmet L o j o dipl. ing. šumarstva i Mirza P o n j a - 

vić dipl. ing. geodezije, a recenzirali su je prof. dr. 

Hamid Čustović i mr. Fahrudin Đuzo, dilp. ing. 

geodezije. Knjiga je zamišljena i napisana sa željom da 

popuni nedostatak publikacija ove tematike na našem 

jeziku, te zadovolji stalnu i naglašenu potrebu za znanjem 

u korišćenju GIS tehnologije, koja sve više nalazi 

svoju primjenu u gospodarenju prirodnim resursima u 

suvremenome društvu. 

A. Lojo & M. I'onjavić 

GIS U GAZDOVANJU 

PRIRODNIM RESURSIMA 

WinGIS 2000 

profesionalni GIS za 

MS Windows OS 

Tuzla, 2004. 

Publikacija je ponajprije namijenjena stručnjacima 

šumarstva i poljoprivrede, ali je mogu koristiti i svi 

ostali stručnjaci čija je djelatnost vezana uz prostor, 

prostorne informacije i prirodne resurse: rudarstvo, 

geologija, hortikultura ... Svi primjeri, upute i vježbe 

korišteni u ovoj knjizi, prikazani su kroz programski 

paket WinGIS, jer je isti korišten za razvoj GI sustava 

u šumarstvu Bosne i Hercegovine. 

Knjiga je podijeljena na sedam tematskih cjelina 

(uvod i šest poglavlja), ima 205 stranica, a ilustrirana 

je s 279 grafičkih prikaza. 

U prvom poglavlju autori objašnjavaju što je to 

geoinformacijski sustav općenito, izvore i točnost podataka, 

kartografske projekcije i geodetske datume, 

koordinatne sustave, modele transformacije, prikaz i 

organizaciju podataka u GIS-u. 

U okviru drugoga poglavlja govori se o načinu korištenja 

rasterskih podataka s kojima se najčešće susrećemo 

na početku izrade nekoga GIS projekta. U ovome 

poglavlju upoznaje se sa: skeniranjem rasterskoga prikaza, 

otvaranjem i pozicioniranjem rastera, podešavanjem 

osobina rastera, izrezivanjem i snimanjem dijela 

rastera, organiziranjem rasterskih prikaza, georeferensiranjem 

rasterskih prikaza. Na kraju je dana vježba 

"Georeferensiranje topografske karte 1 : 25 000". 

Treće poglavlje obuhvaća rad s vektorskim podacima: 

rad s organizatorom slojeva, selekcija objekata, crtanje 

i editiranje objekata, rad sa simbolima, upisivanje 

teksta, korištenje snap funkcije, alate za konstruiranje, 

mjerenje i dimenzioniranje, generiranje objekata, 

digitalizacija i rad s digitajzerom, unos i iznos podataka. 

Ovo poglavlje završava se sa vježbom "digitalizacija 

kartografskog sadržaja". 

Četvrto poglavlje obraduje rad sa tabličnim podacima 

odnosno unos i korištenje atributivnih podataka i 

njihovu grafičku prezentaciju i tematiziranje vektorskog 

sadržaja. Također se unutar ovoga poglavlja upo- 

350

znaje s radom na tablicama, kreiranjem i primjenom 

upita, primjenom filtera, radom sa zapisima, anotiranjem, 

izradom dijagrama, tematskim prikazima. 

Na primjeru planiranja gospodarenja šumama u Bosni 

i Hercegovini, odnosno na konkretnom primjeru dan 

je slijed aktivnosti prilikom izrade jednog GIS projekta, 

a koji može biti primijenjen na bilo koji drugi GIS projekat, 

što je tematski sadržaj petoga poglavlja. U ovome 

poglavlju također se govori o podešavanju projektnih i 

globalnih postavki, integraciji prostornih podataka, 

analizi podataka, postavljanju prostornih upita, prikazu 

podataka u GIS projektu, objavi podataka. 

U šestome poglavlju prikazane su funkcionalnost i 

osobine VVinGIS paketa, te dane upute za instaliranje, 

odnosno skraćenice za pozivanje komandi ovog programskog 

paketa. 

Iako se visoko sofisticirana tehnologija još nažalost 

ne koristi u dovoljnoj mjeri u šumarstvu kao vrlo značajnoj 

gospodarskoj grani, ova knjiga ima cilj približi 

tehnologiju navedenoj korisničkoj grupi, ali i stručnjacima 

dragih profila. Također ona otvara vrata mladoj 

studentskoj populaciji da prihvate i koriste ovu tehnologiju 

u svome budućem radu te daljem usavršavanju 

na postdiplomskom studiju kod izrade magisterija i 

doktorata. 

Možemo zaključiti da knjiga GIS U GAZDOVA- 

NJU PRIRODNIM RESURSIMA autora mr. Ahmeta 

Loje, dipl. ing. šumarstva i Mirze Ponjavića, dipl. ing. 

geodezije, predstavlja izuzetan literaturni doprinos 

ovoj tematici, pa je stoga treba preporučiti za uporabu 

pri gospodarenju prirodnim resursima. 

Mr. Sead Vojniković 

SVI HRVATSKI ŠUMARI U JEDNOJ EDICIJI 

Poduzeće TUTIZ LEKSIKA d.o.o. Zagreb, u suradnji 

s Hrvatskim šumama d.o.o. Zagreb, Ministarstvom 

znanosti i šumarskim djelatnicima, objavilo je i šestu 

knjigu Hrvatskoga šumarskog životopisnog leksikona, 

podnaslova ŠUMARSKI TEHNIČARI I ČUVARI 

ŠUMA-LUGARI. 

Kako je leksikon tiskan u maloj tiraži, nakladnik je 

svih šest knjiga Hrvatskoga šumarskog životopisnog 

leksikona snimio na CD-ROM, a dodan je i Imenik lugara 

aktivnih 1905., 1918. i 1933. godine. Tako se na 

jednom mjestu nalazi blizu 12.000 imena stručnih hrvatskih 

šumarskih djelatnika: akademika, sveuč. profesora, 

doktora i magistara šum. znanosti, dipl. inženjera 

šumarstva te šumara na razini više, srednje i niže stručne 

spreme. Na taj će način biografski i bibliografski 

podaci do kojih su urednici i suradnici uspjeli doći, 

ostati trajno sačuvani i pohranjeni ne samo u knjigama, 

nego i na elektronskom mediju dostupnom svakom šumaru, 

obitelji i široj hrvatskoj i svjetskoj javnosti 

Kako je malo tko mogao kupiti svih šest knjiga 

Leksikona, nakladnik na ovaj način omogućava svim 

zainteresiranima da prigodno naruče CD-ROM (100 kuna) 

te tako umjesto knjige uzmu isti, što im omogućava 

čuvanje i trajno pregledavanje sadržaja cijelog HŠŽ 

Leksikona. 

J. Biskup 

NAKLADNIK: 

TUTIZ LEKSIKA d.o.o. 

Javorovac 9 

10 000 Zagreb 

tel: 01 468 4608 

351

MEĐUNARODNA SURADNJA 

2. SVJETSKA KONFERENCIJA I IZLOŽBA TEHNOLOGIJE 

BIOMASA ZA ENERGIJU, INDUSTRIJU I ZAŠTITU KLIME 

Od 10. do 14. svibnja 2004. g. u Rimuje održana 

druga svjetska konferencija o održivom korištenju biomase 

pod nazivom Biomasa za energiju, industriju i 

zaštitu klime (slika 1). Skup je okupio preko 1100 vodećih 

stručnjaka različitih struka iz ovog područja, a 

predstavljeno je ukupno preko 90 zemalja. Pokrovitelji 

skupa bili su Europska komisija, Ministarstva okoliša i 

prostora te poljoprivrede i šumarstva Republike Italije, 

Ministarstvo energetike SAD-a (U.S. Department of 

Energy), Ministarstvo za okoliš Kanade {Natural Resources 

Canada), UNEP, Svjetska Banka, 1EA Bioenergy, 

FAO i EUBIA {European Biomass Industry 

Association). 

**^* 

izvora energije u današnjem svijetu (slika 2). Teme 

konferencije obuhvaćale su: 

• Izvori biomase (poljoprivreda, šumarstvo, otpad i 

procesna industrija); 

• Obrada i logistika sakupljanja biomase; 

• Tehnologije za konverziju biomase u energiju; 

• Demonstracija i tržište za biomasu u toplinarstvu i 

proizvodnji električne energije; 

• Demonstracija i tržište za biomasu u prometu; 

• Korištenje biomase u industriji za zaštitu klime; 

• Gospodarski aspekti i prednosti; 

• Međunarodna trgovina biogorivima; 

• Strategije i politika za poticanje; 

• Međunarodna suradnja za potporu razvoja korištenja 

biomase; 

• Biomasa u zemljama u razvoju. 

2nd World Conference and 

Technology Exhibition on 

Biomass for Energy, Industry 

and Climate Protection 

a joint global event of the 13th European Conference on 

Biomass for Energy, Industry and Climate Protection and 

the Biomass Conference of the Americas 

Palazzo dei Congressi 

Rome, Italy 

10-14 May 2004 

Supported by 

The European Commission 

The Italian Ministry for the Environment and Territory 

The Italian Ministry for Agriculture and Forestry Policies 

DOE U.S. Department of Energy 

Natural Resources Canada 

UNEP - United Nations Environment Programme 

World Bank RPTES Program 

IEA Bioenergy 

FAO Food and Agriculture Organisation of the United Nations 

EUBIA European Biomass Industry Association 

Jointly organised by ETA-Florence and WIP-Munich 

Slika l. Logo, organizatori i pokrovitelji konferencije 

Na konferenciji i usporednom poslovnom sajmu 

prikazane su sve tehnologije, ali i sva brojna gledišta 

održivog korištenja energije biomase, tog najstarijeg, 

ali i po energetskom udjelu najznačajnijeg obnovljivog 

Slika 2. Udio pojedinih obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji primarne 

energije u EU u 2003. (Izvor: EurObserv'ER 2003) 

Opisana konferencija nije poslužila samo kao mjesto 

susreta i forum za prezentaciju rezultata znanstvenika 

i istraživača iz svih dijelova svijeta. Posebno je 

bilo zanimljivo slušati izlaganja i programe predstavnika 

vlada i financijskih institucija. Prema njima, biomasa 

je obnovljivi izvor energije od kojega se u bližoj 

352

udućnosti najviše očekuje, a sve više europskih država 

udio biomase u ukupnoj opskrbi energijom mjeri 

dvoznamenkastim postotnim udjelima. Većina nedavnih, 

ali i budućih direktiva Europske komisije koje se 

tiču energetskog sektora, posebnu pozornost pridaje 

biomasi (Direktiva o promociji proizvodnje električne 

energije iz obnovljivih izvora, Direktiva o promociji 

biogoriva, Direktiva o kogeneraciji i dr.), Vlada Japana 

donijela je dugo pripremanu Nippon Biomass Strategy, 

a biomasa se u SAD-u potiče državnim programom 

Biopower for Strong America. Nisu samo vlade 

prepoznale prednosti i mogućnosti biomase - zapažene 

prezentacije održali su i predstavnici različitih industrijskih 

proizvođača, ali i multinacionalnih kompanija. 

Uz tradicionalnu prisutnost proizvođača strojarske i 

elektroenergetske opreme kao što su Siemens, Babcock 

& Wilcox ili Timberjack, zapažena su izlaganja predstavnika 

tvrtki automobilske industrije kao što su 

FORD i Volkswagen, koji su predstavili svoje programe 

razvoja koji uključuju biogoriva, ali i multinacionalnih 

naftnih kompanija kao što su Shell, Total i 

British Petroleum. Zanimljiv je i podatak daje operator 

tržišta električnom energijom u Sloveniji putem 

Internet portala počeo uspostavu organiziranog tržišta 

biomase za proizvodnju energije. 

Na konferenciji su bili prisutni i hrvatski stručnjaci 

- ukupno sedam radova predstavili su razni autori sa 

Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Energetskog 

instituta Hrvoje Požar, Fakulteta elektrotehnike, 

strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, Ekonerga 

i Splitsko-dalmatinske županije, što u usporedbi 

s drugim sudionicima, ali i uzimajući u obzir sve okolnosti 

koje prate razvoj korištenja energije biomase u 

Hrvatskoj, i nije tako loše (slika 3). 

Poseban trenutak za Hrvatsku nastupio je tijekom 

ceremonije zatvaranja konferencije. Već tradicionalno, 

u toj se prilici dodjeljuju tri vrlo posebne nagrade i to: 

David Hall World Prize for Biomass (prema jednom 

od svjetskih pionira suvremenog korištenja energije 

biomase, britanskom profesoru Davidu Hallu) - nagrada 

za životno djelo, EU BI A Award - nagrada za industrijska 

postignuća te Biomass World Junior Award. 

Neočekivano, iako potpuno zasluženo, ova posljednja 

nagrada dodijeljena je dr. se. Juliju Domcu iz Energetskog 

instituta Hrvoje Požar. Nagrada Biomass World 

Junior Award (slika 4.) dodjeljuje se mladom stručnjaku 

(do 36 godina) koji postigne posebno istaknute rezultate 

na nacionalnoj i svjetskoj razini na području 

održivog korištenja energije biomase. U obrazloženju 

nagrade između ostalog stoji, da se dodjeljuje za "predan 

rad na poticanju razvoj bioenergetskog sektora u 

Hrvatskoj, za brojne uspješne projekte međunarodne 

suradnje i obrazovanja, za ključnu ulogu u pridruživanju 

Hrvatske tako uglednoj međunarodnoj organizaciji 

kao stoje IEA Bioenergy, te za izrazito uspješne rezultate 

međunarodno prepoznatog 

projekta IEA Bioenergy Task 29: 

Socio-economic Drivers for Bioenergy 

Projects". 

Na ovaj se način Hrvatska još 

jednom kvalitetom dostignuća svojih 

stručnjaka svrstala uz bok industrijski 

najrazvijenijih zemalja svijeta 

te pokazala koje su njene prave 

mogućnosti. Nadajmo se da ćemo 

ih znati i prepoznati i iskoristiti! 

Mr. se. Velimir Šegon 

Energetski institut Hrvoje Požar 

Savska 163, 10000 Zagreb 

353

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

POSJET HSD OGRANAK DALMACIJA SPLIT 

HŠD OGRANCIMA VINKOVCI I OSIJEK* 

Bilo je zadovoljstvo uputiti se i uzvratiti posjet 

HŠD ograncima Vinkovci i Osijek, nakon njihovih 

stalnih poziva i velike želje ugostiti nas i upoznati s područjima 

na kojima djeluju ti ogranci. 

Marom našeg predsjednika HŠD ogranka Dalmacija 

Split dr. se. Vlade Topic a i tajnika dipl. ing. Ivana 

Me Ivan a, spoznali smo kolegijalnu širokogrudnost, 

dobrotu predsjednika HŠD ogranka Vinkovci 

dipl. ing. Ilije Gregorovića, u radnoj funkciji zamjenika 

upravitelja Uprave šuma podružnice Vinkovci 

te predsjednika HŠD ogranka Osijek dipl. ing. Berislava 

V i n a j a. 

Dana 15. svibnja 2003. krenuo je u 9 sati HŠD ogranak 

Dalmacija Split na dugi put s jednog kraja Hrvatske 

na drugi, najistočniji dio Lijepe naše, znakovitog u najnovijoj 

povijesnici samostalne i suverene nam Domovine. 

Prevozio nas je isluženi prastari autobus sinjskog 

autoprijevoznika "Litre tours" kojega sam prozvao Pink 

Panther - karoca, čiju je razavalinu prikrio bojom 

Cyclamen europaeum i uresio na bokovima iscrtanim 

božičnim kuglicama. Prozore karoce resile su "koltrine" 

- zavjese, dakako istovjetnog uzorka, a šofer-šajba za 

putnu sreću imala je napukline slične paukovoj mreži. 

Stekao sam dojam da je to bila "osveta" vlasnika za 

novi autobus kojim smo se vozili kroz aleju crnike u 

šumi "Dundo" na Rabu, prilikom posjete HŠD ogranku 

Senj. Naše kolege Vinkovčani i Osječani iz pristojnosti 

nisu to ni primijetili, a sretna okolnost bila je što je 

cirkus-karocu vozio mladi, staloženi, samozatajni vozač, 

kojemu dugujemo što nas je žive vratio u Split, našim 

obiteljima, roditeljima, ženama, muževima,... 

Pozdravni govori HŠD Karlovac i HŠD Split 

dać". Na tom šumskom putu prisjetili smo se zakona 

"spojenih posuda" jer koliko je prašine bilo na putu 

toliko je bilo i u karoci Pink Panther-a, za što svakako 

ne krivimo kolege Karlovčane. No, nevolje smo brzo 

zaboravili pod strehom "Srndaća", ugošćeni srnećim 

paprikašom i zlatnom hladnom graševinom naših 

domaćina. No, ubrzo smo napustiti odmorište i izmjenom 

zdravica oprostili se s "doviđenja" u Dalmaciji, 

od kolega Karlovčana te nastavili put, prepuštajući se 

band-u "Garig" i vokalnoj pratnji nazočnih u karoci. 

Oko 21 sat "Garig" je zamuko i dotakli smo tlo Slavonije 

te odmah upoznali široku dušu ravnice naših 

kolega HŠD ogranka Vinkovci, predsjednika društva 

No, unatoč tomu, u unutrašnjosti karoce zabavljao 

nas je band (čitaj bend) "GARIG", duo gitara Zorana i 

Zvonimira, uz pratnju solo havajske gitare našeg 

umirovljenog člana, nekada Vašeg kolege iz Uprave 

Vinkovci, Šumarije Otok, veselog i društvenog Ede 

Kržanića. 

Na putu, malo prije Karlovca, naišli smo na "balvane" 

koje su nam "podmetnuli" naše kolege iz HŠD 

Ogranak Karlovac, predsjednik dipl. ing. Oliver 

Vlainić i tajnik dipl. ing. Zoran Sablj arić, te smo 

bili "prisiljeni " skrenuti u lovište i lovačku kuću "Srn- 

* Ispričavamo se kolegama iz HSD-a ogranak Dalmacija - Split 

što ovaj tekst nismo mogli uvrstiti u prošlogodišnje brojeve 

Šum. lista 

Dobrodošlica dipl. ing Luke Vukovca u HŠD Vinkovci 

(hotel Admiral) 

354

dipl. ing. Iliju Gregorovića, koji nas nije ispuštao 

"iz svojih ruku" sve do rastanka. Uveo nas je i smjestio 

u novi i djelom obnovljeni hotel "Admiral" u Vinkovcima, 

i uz prigodnu večeru i govor upoznao sa svojim 

suradnicima, tajnikom dipl. ing. Ilijom Kristić, 

Upraviteljem Uprave šuma podružnice Vinkovci, dipl. 

ing. Lukom Vukovac te izvornim podacima o djelatnosti 

Uprave Vinkovci. Prijateljstvo i druženje nastavilo 

se do kasnih večernjih sati, a upoznati smo i sa sutrašnjim 

planom posjeta. 

Dana 16. svibnja, uz predsjednika Gregorovića 

dočekao nas je kolega, predsjednik HŠD ogranak Osijek 

dipl. ing. Berislav Vinaj, požurujući nas prema 

Erdutu. Kako u prvim slogovima prezimena ima simbolike, 

upoznao nas je s najvećim vinogorjem u jednom 

kompleksu u Europi, od 365 ha u Erdutu, pa 

doveo do granice Hrvatske na Dunavu na rub desne 

obale vidikovca Vinarije Erdut blizu kule povijesnih 

obitelji Ebanovića i Cehova. S nje se vide vojvođanske 

obale Dunava, cestovne i željezničke prometnice koje 

nas tim "ćuprijama" povezuju s "komšijama", a Dunav 

razdvaja, Bogu hvala. 

Nakon podrobnijih objašnjenja o okolišu, značajkama 

kraja, povijesnim poslijeratnim događanjima i zbivanjima, 

kolega Berislav spušta nas u podzemlje 

Erduta, u veličanstvene podrume Erdutskih vinograda 

d.o.o. Predaje nas u ruke enologinje gospođe Bošković, 

koja nam otkriva tajne iz riznice zlatnih kapljica 

zaštićenih antičkim bogom Bacchus-om, bogom uživanja 

opojnosti i vina. Impresionirala nas je rukotvorina 

slavonskih meštara, bačve od 75 000 litara, od 

koje je svaka druga izrađena od jednog debla hrasta. 

Šumari s krša na obalama Kopačkog rita 

zweigelt, zahvaljujući gđi Bošković i upravi podruma 

uz preporuku kolege Berislava, a butelje su imale oblik 

lijepe ženske potkoljenice (7 del), godina 2001. Teško 

se bilo rastati s erdutskim podzemljem, ali program 

posjete predviđao je posjet Kopačkom ritu. Berislav 

nas napušta i "Pink Panther" s Dalmošima predaje u si- 

Ostaci Našega broda, nakon četniče agresije ... 

Pred bačvom za Guimess-ovu knjigu ... 

Ista je izrađena 1990. u DIK-u Đurđenovac, a ubilježena 

je u Guiness-ovu knjigu rekorda i posebnosti, 

kojoj je "Garig" uz pridruženo članstvo bučno zapjevao 

podoknicu "In vino Veritas". Istinu u vinu otkrili 

smo degustirajući chardonnay, rizling, graševinu i crni 

Ljepotice s krša na obalama Kopačkog rita ... 

355

gume ruke upravitelja najveće šumarije Uprave šuma 

Osijek - Šumarije Darda, dipl. ing. Dragomiru Pfeiferu, 

koja gospodari s 12 000 ha površine. O pojedinostima 

i značajkama šumarije upoznao nas je upravitelj 

te ubrzo stižemo u rajsko podneblje, ptica i šuma, u 

Parka prirode "Kopački rit". 

Iako je vodostaj jezera bio nizak, uživali smo u prekrasnoj 

flori i fauni tj. u krajobrazu iznimnog dara prirode, 

u području kojem gospodare šumarija Darda i 

Tikveš. Napuštajući Kopački rit, proputovali smo kroz 

prvo mjesto u Baranji, Bilje, zatim kroz Kneževe Vinograde, 

Suza, Zmajevac, uz napomenu da su vinogradi 

toga područja ponajviše u privatnom vlasništvu, a 

vino se čuva u ukopanim podrumima u pješčanim okomitim 

visokim zasjecima, iza svake slikovite baranjske 

obiteljske kuće. 

Ubrzo smo dospjeli do mjesta Batina, gdje Dunav 

nešto sjevernije ulazi na teritorij Republike Hrvatske, a 

napušta kod Iloka, kojega ćemo tek sutradan vidjeti. S 

mjesta spomenika ruskim vojnim žrtvama širok je pogled 

na vojvođansku lijevu obalu Dunava, a preko puta 

naziru se mjesta Bezdan, Bački Monoštar, južnije Apatin. 

Pred nama se vidi ulaz u kanal Dunav-Tisa-Dunav, 

a nešto južnije Dunavom koji nas razdvaja je Batinski 

most, koji nas opet povezuje s "komšijama". 

Nakon kraćeg odmora ostavili smo Dunav i krenuli 

preko Belog Manastira i Baranjskog Petrovog Sela prema 

Osijeku. S nama je ponovno kolega Berislav i izvješćuje 

nas kako smo mi prvo HSD koje je prešlo preko 

novog mosta na Dravi i ušli preko Belišća u Slavoniju, 

u području gospodarenja najmanje šumarije Uprave 

Osijek - Šumarije Valpovo, ali zato s najstarijim 

upraviteljem dipl. ing. Stjepanom Vid ako vicem. 

Odmoriše u lugarnici "Jarčevac" 

Pod nadzorom Berislava stigli smo do lugarnice 

"Jarčevac". Ing. Vidaković ukratkom je opisao povijest 

lugarnice, koja je nekada bila lovačka kuća i odmorište 

vlasnika grofa Normana. To nam je bilo odmorište, 

nakon programa po Baranji. Upravitelj Vidaković 

predstavio nam je mladog kolegu "drvarca" direktora 

Belišća, dipl. ing. Mira Špoljarića, koji nam 

je bio ugodno društvo za slasnim objedom. Nakon 

primjerenog odmora, zbog programa i želja da što više 

vidimo, krenuli smo pod vodstvom upravitelja na plantažu 

topola i vrba, za koje su Dalmoši pokazali iznimnu 

znatiželju, "dosađujući" čak kolegi Vidakoviću 

brojnim pitanjima u području G.J. Valpovačko-podravske 

šume u predjelu "Topolje", gdje se nalazi i rasadnik 

topola "Topolje" površine 15 ha. Saznali smo 

da posjeduju i najveći rasadnik u Hrvatskim šumama 

"Višnjevac", površine od 40 ha. Oprostili smo se s valpovačkim 

kolegamai krenuli prema Osijeku. Predsjednik 

Berislav uvodi nas kroz predgrađe Retfalu u Osijek. 

S Osijekom, s njegovom poviješću, kulturom i 

spomenicima, upoznao nas je kolega Berislav. 

Sastavljač ovih putnih crtica, nakon šezdeset godina, 

doživio je ponovni susret s Osijekom, gradom svog 

dječaštva od 1941.-1944. Napuštajući Stari grad i 

Tvrđu s nama su u punom sastavu kolege Berislav Vinaj, 

Ilija Gregorović i Miro Špoljarić. Preko Nemetina, 

putujemo u pitoreskno mjesto Aljmaš, poznato iz vremena 

srpske okupacije. Pristigli smo u sumrak, a u odmorištu 

pojeli najbolji fiš-paprikaš na svijetu, u krčmi 

"Kod Daneta". Bilo je i drugih delicija, predjelo kulen 

itd, no paprikaš je bio povijesni kao i slasni zalogaji 

pečenog smuđa i šarana. Napustili smo ubrzo Baranju 

te slavonskom ravnicom, karocom produžili put Vinkovaca 

u naš "Admiral". 

Dana 17. svibnja, nakon više-manje kraćeg noćnog 

odmora u "Pinkaču", ponovno nas uzima pod svoje 

predsjednik Gregorović. Usputnom vožnjom upoznaje 

nas sa značajkama i podacima Uprave šuma Vinkovci, 

koja gospodari sa 72 000 ha šuma i šumskog zemljišta, 

sa 12 šumarija i 850 uposlenih, 20 milijuna m 3 drvne 

zalihe lužnjaka te ostalih vrijednih vrsta: jasena, graba 

356

i dr., od čega "zlatni" lužnjak čini 68 % sastava šuma. 

Dolaskom u G.J. "Dubrave" upoznaje nas s upraviteljem 

Šumarije Vukovar dipl. ing. Brankom T r i f u n o - 

vicem, koji nas vodi do sjemenske sastojine crnog 

oraha, za nas vrlo zanimljivih sastojina, kojih ima oko 

1 000 ha i 200.000 m 3 drvne zalihe. Na brojna pitanja 

dao nam je odgovore, posebice glede obnove orahovih 

šuma. 

Nakon Dubrave, nastavljamo put prema Vukovaru. 

Sa zebnjom u duši i srcu očekujemo susret s gradom 

viteške žrtve u obrani jedine nam domovine Hrvatske. 

Naviru sjećanja Nuštra, Marinaca, Borova Sela, baroknih 

svodova zgrada u središtu grada, vodosprema, 

Mitnice, Ovčare... Ulaskom u grad, svjedoci smo napora 

države u obnovi, kojom se pokušava zacijeliti 

rane ... Imena nekih ulica ponovno nam ranjavaju hrvatsku 

dušu. 

U Vukovaru na obalama Dunava ... 

Posjećujemo s pijetetom spomen-križ na rubu obale 

uz Dunav, križ i križni put palima za slobodu i istinu o 

gradu mučeniku, Vukovaru. Kolege Ilija i Branko vode 

nas do kultnih mjesta. Hvala im za posjet viteškom 

gradu. Napuštamo grad Mitnicom, pod vodospremom, 

simbolom stradanja Vukovara, zastajemo i za sjećanje 

se slikamo, pa krećemo našom karocom ravno prema 

najistočnijem gradu Hrvatske, Iloku. 

U Iloku nas dočekuje širokim i dobroćudnim osmijehom 

upravitelj Šumarije Ilok dipl. ing. Žarko Lončar, 

znajući za naš program posjete, uvodi nas u središte 

starog povijesnog grada, medu utvrde koje su branile 

neprijateljima pristup gradu. Na istočnom rubu 

utvrde podignuta je župna crkva posvećena Sv. Ivanu 

Kapistranu, povijesnom zaštitniku grada u obrani od 

osmanlija. Kolega Lončar prepušta nas simpatičnom 

župniku fra. Maloviću, eruditu i svećeniku široke kulture, 

koji nas uvodi u crkvu i velik samostan pun povijesnih 

izložaka, posebno očuvane knjižnice-biblioteke, 

koja je samo njegovim samoprijegorom i oštroumnošću 

očuvana od primitivnih osvajača 1991. godine. Samostan 

se izdiže na brežuljku, neposredno nad obalama, 

s prekrasnim pogledom na Dunav i susjedni grad 

Bačku Palanku. Jugozapadno s prozora naziremo Široki 

Srijem. 

Fra Malović upoznao nas je s činjenicama o spašavanju 

pučanstva i grada od razaranja srpske agresije 

JNA. Mudrim vođenjem pregovora gradske uprave, 

kojoj je bio i član i pregovarač u političkom nadmudrivanju, 

spašeno je cjelokupno pučanstvo i grad od razaranja. 

Fra. Maloviću iskreno zahvaljujemo za sve što 

smo saznali, kao i na ručku te s kolegom Žarkom Lončarom 

odlazimo u podzemlje Iloka, podrume Iločkih 

vinograda d.o.o. koji mogu pohraniti 7,5 milijuna litara 

vina. Prije degustacije, upoznati smo s djelatnošću 

Šumarije Ilok, kojoj je prva djelatnost vinogradarstvo, 

a sporedna gospodarenje šumama, glede površine 

upravljanja. Prije Domovinskog rata gospodarili su sa 

84 ha vinograda, od kojih je danas u obradi tek 10 ha, 

preostalih 74 ha je razoreno i pretežito pod minama. 

Posjedovali su vlastiti vinogradarski podrum od 40 va- 

Kod vodotornja na Mitnici 

U podzemlju Iloka 

357

gona, kojega su Srbi razorili. U prigodnoj dvorani priređena 

nam je degustacija najboljih Iločkih vina u buteljama 

od 7 del, traminac prekrasnog bukea i rajskog 

okusa, chardonnay, rajnski rizling, pinot, graševina te 

crna frankovka. Teško nas je bilo izvući iz dvorane, ali 

čekao nas je nastavak programa obilaska. Izmjenom 

prigodnih darova, srdačno smo se oprostili od kolege 

Lončara, uz "Dovidenja, navratite nam ponovno"! 

Napuštamo Ilok, Srijem preko Tovarnika, a 

"Garig" i dalje prebire po žicama instrumenata, uz 

pratnju brojnih vokala iz zadnjeg dijela karoce. Žurimo 

ponovno Slavonijom u područje gospodarenja Šumarije 

Otok, u glasovitoj Spačvi. Predsjednik Gregorović 

dovodi nas do G.J. Slavir, u šumski predjel 

"Lože" te prepušta upravitelju Šumarije Otok, dipl. 

ing. Ivici Popiću, a naš član Edo Kržanić, našao se 

među svojima gdje je dočekao zasluženu mirovinu. 

Upravitelj nas uvodi u prekrasnu sjemensku sastojinu 

lužnjakovih orijaša, te zastajemo kod najjačeg i najkvalitetnijeg: 

visine je 43 m, promjera 62 cm i starosti 

143 godine. Ostavio je snažan dojam na nas "krševite 

šumare". 

Rekao nam je sve važne podatke o šumariji kojom 

upravlja: ista gospodari s 11 250 ha, s godišnjim etatom 

od 70.000 m 3 te 30 ha sjemenskih sastojina lužnjaka 

s 2 vagona ubranog žira za obnovu šuma, a ima 112 

uposlenika. Znajući da nas očekuje dug put, kolega 

Ivica žurno je odgovarao na brojna pitanja o bogatstvu 

spačvanskih šuma, bogatstvu šumarije Otok, Vinkovci. 

Nedaleko od "Lože" iskrcao nas je iz karoce pred 

gospodarskom zgradom Šumarije, uz obale jezerca u 

prekrasnom okolišu lužnjakovih šuma. 

Pod strehom sjenice priredio nam je toplinom svog 

šumarskog srca odličan slavonski ručak. 

Za vrijeme ručka uveseljavao nas je "Garig" uz 

snažnu podršku ljupkih soprana. Uz zdravice i birane 

riječi predsjednika dr. se. Vlade To p i ć a i predsjedni- 

U lužnjakovim orijašima ... 

ka HŠD Vinkovci i Osijeka dipl. ing. Ilije Gregorovića 

te dipl. ing. Berislava Vinaja, naš predsjednik mogao je 

samo pokušati zahvaliti na srdačnoj dobrodošlici i 

odličnom programu posjeta kojom smo obogatili naše 

spoznaje o Slavonskim, Baranjskim i Srijemskim šumama. 

No, ponajprije razdragala nas je iskrenost i bogatstvo 

duša naših kolega. Još jednom uz podignute 

čašice zlatnih slavonskih kapljica, na rastanku zahvaljujući, 

zagledali smo se u lica Ilije Gregorovića, Ilije 

Kristića, Luke Vukovca, Berislava Vinaja, Dragomira 

Pfeifera, Stjepana Vidakovića, Mire Špoljarića, Zorana 

Šparca, Branka Trifunovića, Žarka Lončara i Ivice Popića, 

naših kolega šumara. 

Porin Schreiber, dipl. ing. šum. 

358

IN MEMORIAM 

Prije nepunih šest mjeseci, u 

prometnoj nesreći poginuo je naš 

kolega Rade R aj n o v i ć dipl. ing. 

šum., zaposlenik UŠP Delnice, a na 

radnom mjestu upravitelja šumarije 

Gomirje. 

Svojim kolegama i prijateljima 

i danas nedostaje, jer je bio čovjek 

kojega su krasile izuzetne vrline, 

radišnost, stručnost, poštenje, a nadasve 

ljubav i prijateljstvo prema 

ljudima. 

Rođenje u Moravicama u Gorskom 

kotaru 1956., gdje 1971. završava 

Osnovnu školu, a gimnaziju u 

Ogulinu 1975. god. Kako mu je 

otac po zanimanju bio lugar, već u 

ranoj mladosti zavolio je šumu, pa 

je bilo i normalno da za svoj budući 

životni poziv izabere šumarstvo. 

Šumarski fakultet završava 1984. 

diplomiravši na Šumsko-gospodarskom 

odsjeku iz područja uređivanja 

šuma - dendrometrija. 

Nakon završetka studija zapošljava 

se u Šumskom gospodarstvu 

Vrbovsko kao pripravnik, a onda 

RADE RAJNOVIĆ (1956 - 2003) 

zasniva stalni radni odnos. Uz pripravnički 

staž uključuje se i u radove 

na snimanju i obradi podataka za 

izradu jedinstvenih normativa sječe 

i izrade za preborne šume, u organizaciji 

Katedre za organizaciju rada 

Šumarskog fakulteta u Zagrebu. 

Osnutkom Primorsko-goranskog 

šumskog gospodarstva prelazi 

na radno mjesto rukovoditelja RJ 

Šumarstvo OOUR-a za iskorišćivanje 

šuma Vrbovsko 1985., a osnivanjem 

Uprave šuma podružnice 

Delnice postaje 1991. revirnikom u 

Šumariji Vrbovsko. Od 1. veljače 

1992. pa sve do svoje prerane smrti 

na mjestu je upravitelja šumarije 

Gomirje. 

Uz radne obveze i obitelj koju je 

izuzetno volio, bio je vrlo aktivan u 

športskim društvima, bio je predsjednik 

Nogometnog kluba "Željezničar" 

Moravice, član Poglavarstva 

općine Vrbovsko i Mjesnog odbora 

Moravice. Bio je član Hrvatskoga 

šumarskog društva i član 

Upravnog odbora HŠD-a ogranak 

Delnice. 

Za sve njegove doprinose razvoju 

i unaprjeđenju šumarstva, uz 

zahvalnost što je zajedno s nama 

radio i pokazao se kao odličan šumarski 

stručnjak, veliki čovjek i 

kolega, zaslužuje dužno priznanje. 

Vječno će nam ostati u sjećanju. 

HŠD - ogranak Delnice 

359

Obavijest 

Posebni broj - suplement 127. godištu Šumarskoga lista, odnosno Zbornik radova s obilježavanja 125. obljetnice 

Kr. Nadzorništva - Inspektorata, tiskan je u ograničenom broju primjeraka. Osim nazočnima na Skupštini 

HŠD-a, određeni broj primjeraka štavljenje na raspolaganje Šumarskom fakultetu, Šumarskom institutu i Hrvatskim 

šumama d.o.o. No, iz preostale količine možemo izdvojiti određeni broj primjeraka posebno zainteresiranima, 

pozivajući ih da nam se jave u Uredništvo. 

U DC 630* 

ISSN 

0373-1332 

CODEN 

SULIAB 

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 

POSEBNI BROJ ŠUMARSKOG LISTA 

GODINA CXXVII- Zagreb, 2003. 

360

UPUTE AUTORIMA 

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja 

šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, 

lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, 

savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz 

domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje 

iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje 

šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se 

odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i 

crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, 

te radove Hrvatskoga šumarskog društva. 

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju 

zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i 

sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni 

članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) 

na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih 

razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke 

razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba 

biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom 

na papiru formata A4. 

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: 

- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi 

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 

stranice napisane s proredom na papiru formata A4. 

- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati 

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što 

omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene 

spoznaje iz određenog područja šumarske struke i 

prakse. 

- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih 

stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, 

crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom 

na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima 

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove 

nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost 

opravdavaju. 

- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati 

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi 

o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) 

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. 

Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, 

metodološkim napomenama, raspravom, 

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika 

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom 

jeziku. 

- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, 

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom 

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice 

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju 

se malim slovima i navode se odmah iza tablica. 

- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih 

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine 

treba posebno objasniti u jednadžbama i si. 

- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu 

razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima 

kako slijede. 

- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno 

od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora 

i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu 

biti u omjeru 2:1. 

- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i 

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake 

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne 

i kontrastne. 

- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost 

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. 

- Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu 

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski 

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 

2. Prpić, B., N. Komlenović,Z. Seletković 

1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski 

list 112, (5-6): 195-215, Zagreb. 

- Pored punog imena i prezimena autora treba 

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., 

mn, dipl. ing....). 

- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s 

pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom 

računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni 

rukopis predati na disketi 3.5". 

- Potpuno završene i kompletne članke (disketu, 

tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. 

Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani 

jezik. 

- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg 

područja na mišljenje u zemlji, a za 

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. 

-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih 

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. 

Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne 

može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se 

može naručiti 20 separata. 

- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz 

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, 

JMBG, adresu i općinu stanovanja. 

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Telefon: 48 28 477,48 28 359 

Telefax: 48 28 477 

E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.htnet.hr 

WEB stranica: http://www.hrsume.hr/hsd/sumarski/sumarski.html

Å UMARSKI LIST 5-6/2004 - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?