You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Na primjeru uspijevanja ove kulture razmotrit ćemo proizvodnu sposobnost<br />
jedne lesivirane crvenice složene građe profila i jednog smedeg ilimeriziranog<br />
tla na srednje jurskim naslagama vapnovitog dolomita.<br />
Istraživanja u ovom pravcu koliko nam je poznato nisu na ovom području<br />
vršena.<br />
ZADATAK ISTRAŽIVANJA I METODE RADA<br />
Na osnovu dosadašnjih pretežno pedološko sistematskih radova raznih<br />
autora (M. Gračanin 1931, 1951, P. Kovačević 1958, M. Kurtagić i suradnici<br />
1959 i Z Racz 1962) kao i vlastitih istraživanja došli smo do konstatacije da<br />
najzastupljenija tla, koja na Ogulinskom području dolaze u obzir za intenzivnu<br />
proizvodnju četinjača, spadaju u grupu lesiviranih tala. To su u prvom redu<br />
lesivirane crvenice i lesivirana smeđa tla na vapnencima i dolomitima. Ova<br />
se tla po svojim fiziografskim osobinama bitno razlikuju što upućuje na mogućnost<br />
postojanja razlika i u pogledu njihovih proizvodnih kapaciteta s gledišta<br />
uzgoja spomenutih vrsta četinjača.<br />
Upravo je osnovni zadatak istraživanja koja u ovom radu prikazujemo bio<br />
utvrditi razlike u proizvodnoj sposobnosti obzirom na o. bor jedne lesivirane<br />
crvenice složene građe profila i jednog smeđeg slabo ilimeriziranog tla na vap.<br />
dolomitu pomoću proizvedene drvne mase u kulturi Radošić.<br />
Produkcije drvne mase (prinosi) mogu se prema M. Ćiriću (1962) i J. Pelišeku<br />
(1964) uzeti kao kriterij i mjerilo za ocjenu proizvodne sposobnosti tala<br />
uz pretpostavku da su ostali proizvodni faktori podjednaki (homogeni klimatski<br />
uslovi, jednaka tehnika uzgoja i dr.). Obzirom da su zahtjevi šumskog<br />
drveća prema edafskim prilikama specifični i razlike u zahtjevima između<br />
vrsta veoma velike to se proizvodna sposobnost šumskih tala i staništa mora<br />
za svaku vrstu posebno ocjenjivati. Te su ocjene pouzdanije što je vremenski<br />
period promatrane proizvodnje duži.<br />
Kultura ob. bora, c. bora i a. borovca Radošić u velikoj mjeri ispunjava<br />
navedene uslove. Ona ima površinu 40 ha, jednim se dijelom nalazi na smeđem<br />
lesiviranom tlu na vapnovitom dolomitu a drugim dijelom na lesiviranoj<br />
crvenici složene građe profila, dok su ostali stanišni faktori u velikoj mjeri<br />
podjednaki.<br />
U toku istraživanja postavili smo u kulturi Radošić četiri primjerne plohe<br />
veličine 0.16 do 0.4 ha i to po jednu plohu o. bora, crnog bora i američkog borovca<br />
na lesiviranoj crvenici složene građe i jednu plohu o. bora na smeđem<br />
lesiviranom tlu. Primjerne plohe izabrane su tako da omogućuju proučavanje<br />
navedenih vrsta drveća pri jednakim pedološkim i ostalim stanišnim uslovima<br />
kao i proučavanje uspijevanja o. bora na dva različita tipa tla.<br />
Primjerne plohe I, II i III nalaze se u neposrednoj blizini na površini<br />
manjoj od 1 ha. Ploha IV udaljena je od nijh 1 km i nalazi se na oko 70 m<br />
višoj nadmorskoj visini. Istraživanu kulturu čine mjestimično mješovite sastojine<br />
običnog i crnog bora. Kod postavljanja naših ploha vodili smo računa da<br />
promatrana vrsta drveća bude zastupljena najmanje sa 90%.<br />
Na primjernoj plohi izmjereni su prsni promjeri i visine svih stabala.<br />
Drvna masa po jedinici površine je utvrđena svrstavanjem izmjerenih stabala<br />
u visinske stepene od 100 cm, te određivanjem volumena reprezentativnih stabala<br />
sekcionom metodom.<br />
362
Change language