Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
vlažan imao je 100 biljaka i to po 50 biljaka iz svakog biotopa. Pokus je<br />
postavljen u proljeće 1971. godine i trajao je do konca vegetacijskog razdoblja<br />
1972. godine.<br />
Biljke su tada izvađene iz vegetacijskih posuda, obavljeno je ispiranje<br />
korijenja te su utvrđene:<br />
— visine nadzemnog dijela,<br />
— broj korijenovih vršaka,<br />
— težina suhe tvari nadzemnog dijela i<br />
— težina suhe tvari korijenja.<br />
— razgranjenja korijenja<br />
REZULTATI ISTRAŽIVANJA<br />
Rezultati istraživanja prikazani su histerogramski u priloženim grafikokonima<br />
1—4, te u tabelama 112. Kako vidimo visine prirodno vlaženih biljaka<br />
su bile podjednake kod biljaka hrasta lužnjaka iz oba biotopa, a visine<br />
prirodno vlaženih biljaka iz oba biotopa veće su od visina prekomjerno<br />
vlaženih biljaka (tabela 1 i 2).**<br />
Prekomjerno vlažene biljke iz barskog biotopa su signifikantno više<br />
od jednako tretiranih biljaka koje su potjecale iz šume hrasta lužnjaka i<br />
običnog graba u terestičnom tlu (tabela 2).<br />
Broj korijenovih vršaka biljaka hrasta lužnjaka koje su uspijevale u<br />
prirodnim uvjetima vlažnosti je signifikantno veći kod onih iz barskog biotopa<br />
(tabela 2). Broj korjenovih vršaka biljaka koje su bile prekomjerno<br />
vlažene bio je podjednak za biljke koje su potjecale iz oba biotopa, a prosječno<br />
znatno manji od prirodno vlaženih biljaka (tabela 1).<br />
Težina suhe tvari nadzemnog dijela prirodno vlaženih biljaka bila je<br />
podjednaka za biljke iz oba biotopa, a to isto se ponovilo kod prekomjerno<br />
vlaženih biljaka (tabela 1 i 2).<br />
Težina suhe tvari korijenove mreže prirodno vlaženih biljaka nešto je<br />
veća kod onih koje potječu iz barskog biotopa, a težina suhe tvari korjenove<br />
mreže prekomjerno vlaženih biljaka signifikantno je veća kod onih<br />
biljaka koje su potjecali iz barskog biotopa (tabela 2).<br />
Težina suhe tvari kako nadzemnog dijela tako i korjenove mreže značajno<br />
je veća kod prirodno vlaženih biljaka iz oba biotopa od težine suhe<br />
tvari biljaka koje su prekomjerno vlažene (tabela 1).<br />
DISKUSIJA I ZAKLJUČCI<br />
Iz rezultata ovih istraživanja vidimo da se u području lipovljanskih<br />
nizinskih šuma, a najvjerojatnije i u drugim područjima nizinskih šumskih<br />
ekosistema javlja jedna fiziološka rasa hrasta lužnjaka koja je<br />
prilagođene na barske prilike.<br />
120<br />
*•* Kod utvrđivanja signifikantnosti razlika primjenjen je t-test.
Change language