Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
štice. U zoni sladuna i cera i čitavom litoralnom<br />
pojasu srednje su temperature zraka<br />
najhladnijeg mjeseca pozitivne. Srednja<br />
godišnja kolebanja (amplitude) temperature<br />
zraka kreću se od 14,6»C (Palagruža)<br />
u kserofilnom otočnom području do 21,7°C<br />
u prijelaznom stepskom području (Brestovac-Belje).<br />
Pravilnosti u odnosu klimazonalnih zajednica<br />
i srednjih temperatura atmosfere<br />
lijepo ilustriraju karte klimatogenih vegetacijskih<br />
područja i srednje temperature<br />
zraka (godišnje i u vegetacijskom periodu)<br />
što ih donosi autor na str. 178, a odnose se<br />
na okolinu gornjeg toka Kupe.<br />
Za definiciju i karakterizaciju makroklime<br />
u pojedinim klimatskozonskim vegetacijskim<br />
područjima i njihovim varijantama<br />
(podpodručjima) na teritoriju Hrvatske,<br />
autor smatra najpogodnijim »srednjake<br />
vegetacijskog područja i srednjake ve-<br />
getacijskog podpodručja«, koje iznosi u<br />
tab. 24.<br />
Zakonitosti odnosa klime i vegetacije<br />
utvrđene u ovoj studiji pružaju ne samo<br />
dragocjen uvid u značenje klimatskih faktora<br />
za život fitocenoza odnosno ekosistema,<br />
već nas dovode do vrlo važnoga saznanja<br />
da prirodnavegetacij a, odnosno<br />
fitocenoze, mogu biti indikatori<br />
klimatskh prilika (od makro-<br />
do mikro-klimatskih). Kako je poznato<br />
broj meteoroloških stanica je razmjerno<br />
malen pa su stoga meteorološko-klimatološke<br />
karte još uvijek prilično grube. Klimatološko-vegetacijske<br />
karte izrađene na osnovi<br />
detaljnih snimanja terena mogu nasuprot<br />
tome pružiti dobar uvid u klimatske<br />
prilike istraživanog područja, ako su<br />
prethodno utvrđeni kauzalni odnosi između<br />
klimatskih i vegetacijskih faktora.<br />
M. Gračanin<br />
Mirko Špiranec: DRVNOGROMADNE TA<br />
BLICE. Izdavač: Poslovno udruženje šumsko<br />
privrednih organizacija, Zagreb 1975.<br />
Autor je izradio dvoulazne i jednoulazne<br />
drvnogromadne tablice za hrast lužnjak<br />
(Quercus robur L.), hrast kitnjak<br />
(Quercus petraea Liebl.), bukvu (Fagus<br />
silvatica L.), obični grab (Carpinus betulus<br />
L.), pitomi kesten (Castanea sativa<br />
Mili.) i običnu brezu (Betula verrucosa<br />
Ehrh.).<br />
Rad se sastoji iz uvodnog dijela i tabelarnog<br />
dijela.<br />
U uvodnom dijelu autor daje kratak<br />
prikaz u nas primjenjivanih stranih (dvoulaznih)<br />
tablica. Ističe potrebu izrade domaćih<br />
tablica te navodi postojeće dvoulazne<br />
tablice naših autora. Posebno za svaku<br />
vrstu drveta obrazlaže način izmjere stabala<br />
na terenu, metodu izrade tablica i<br />
vrši usporedbu s primjenivanjem stranim<br />
tablicama.<br />
A) Dvoulazne drvnogromadne tablice<br />
Tablice su izrađene računski uz primjenu<br />
Schumacher-Hallove funkcije izjednačenja.<br />
Za svaku vrstu drveta tabelirana je<br />
ukupna masa stabla (s granama do uključivo<br />
3 cm debljine na tanjem kraju) i masa<br />
krupnog drveta (s granama do 7 cm debljine<br />
na tanjem kraju), pri tome su uzeti<br />
debljinski stepeni po 1 cm i njemački debljinski<br />
stepeni po 5 cm.<br />
B) Jednoulazne drvnogromadne tablice<br />
Tarife su također izrađene računski,<br />
prikazana je metoda izrade kao i način<br />
upotrebe. Jednoulazne tablice su tabelarne<br />
za njemačke i francuske debljinske stepene.<br />
Za hrast, bukvu i grab tabelirana je<br />
masa krupnog drveta i za debljinske stupnjeve<br />
po 2 cm.<br />
Ove DRVOGROMADNE TABLICE su<br />
izrađene na bazi domaćih primjernih stabala,<br />
modernim računskim putem te će za<br />
spomenute vrste drveća davati sigurno<br />
bolje rezultate (naročito dvoulazne tablice)<br />
od ranije primjenivanih tablica. Primjenjena<br />
metoda konstrukcije jednoulaznih tablica<br />
više odgovara za preborne sastojine<br />
nego za jednodobne, te će i njihova upotrebljivost<br />
u skladu s tim varirati. U svakom<br />
slučaju ovo su naše tablice, koje će u<br />
praksi naići na široku primjenu.<br />
Dr. A. Pranjić<br />
183
Change language