Å UMARSKI LIST 11-12/2001 - HÅ D

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA 

NA KRAJU GODINE 

Evo i kraja prve godine 21. stoljeća, a istovremeno i 125. godišnjice neprekidnog izlaženja 

Šumarskoga lista. Ova godina bila je za šumarstvo osobito burna i radna. Puno je 

zbivanja u nedavnoj prošlosti naše mlade Države, čije smo rađanje tako dugo čekali. 

Prošao je Domovinski rat, a stradanja u Vukovaru, Dubrovniku, Osijeku, Gospiću, Pakracu, 

Petrinji ostavila su duboke rane i označila početak dugačkog i trnovitog puta Hrvatske 

u Europu. 

Velik dio toga puta šumarstvo je već prošlo. Potrebno je, naime, naše šumarsko zakonodavstvo 

uskladiti s europskim zakonodavstvom uz oprez da se dobar trend razvoja šumarstva 

ne vrati u prošlost. 

Zakon o šumama na kojemu se upravo radi, potrebno je jednostavno i jasno protkati i to 

suvremenim ekološkim spoznajama u smislu održanja i daljnjega unapređenja šumskih 

ekosustava i svih općekorisnih funkcija šume, zatim načelom potrajnosti i biološke raznolikosti 

hrvatskih prirodnih šuma, s odrednicama o strogoj primjeni suvremenih postavki 

uzgajanja šuma s osiguranjem biološke reprodukcije prirodnom obnovom s ciljem stabilnosti 

šumskoga ekosustava. Potrebno je naglasiti da samo aktivno šumarstvo može 

održati šumu u stabilnome stanju. 

U šumarskoj politici valja osobito paziti da se ne prihvati krivo mišljenje konzervativnih 

ekonomista, kako šuma vrijedi samo onoliko koliko se za nju može dobiti na tržištu. 

Ne treba podleći ni krivom mišljenju kako je u nas premalo privatnih šuma, jer će šuma u 

državnim rukama, odnosno u rukama struke zasigurno i dalje povećavati vrijednost biološkog 

kapitala koji je u Hrvatskoj kao turističkoj zemlji od velikog značenja. 

Ova godina bila je zaista iznimno radna. Započelo se s primjenom odrednica Vlade Republike 

Hrvatske o restrukturiranju "Hrvatskih šuma", izrađen je prijedlog Strategije razvoja 

Republike Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću", područje šumarstva, lovstva i drvne 

industrije, o kojemu se upravo raspravlja u ograncima Hrvatskoga šumarskog društva. S 

ostalim udrugama Podravine osnovali smo "Dravsku ligu", započelo se s izradom prijedloga 

Zakona o šumama, tiskana je Monografija o jeli, održano je Savjetovanje u okviru 

godišnje skupštine Hrvatskoga šumarskog društva o suvremenom ekološkom pristupu uzgajanju 

šuma i značenju šume za civiliziranog čovjeka, održano je više međunarodnih 

skupova na kojima su hrvatski šumari razmjenili stručna mišljenja s kolegama iz zemalja 

članica Europske unije (Njemačka, Austrija). 

I na kraju, kao i svake godine, koristim priliku da svim čitateljima Šumarskoga lista u 

ime Uređivačkoga savjeta i Uređivačkog obora, u ime predsjednika prof dr. sc. Slavka 

Matica, tehničkoga urednika ing. Hranislava Jakovcaiu svoje osobno, zaželim čestit 

Božić i uspješnu novu 2002. godinu 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Naslovna stranica - Front page: 

Zimska bajka 

Winter's Fairy-tale 

(Foto: M. Harapin) 

Naklada 1750 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 

CODEN SULIAB 

Š UM ARSKI 

LIST 

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva 

Journal of the Forestry Society of Croatia - Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins - Revue de la Societe forcstiere croate 

Uređivački savjet: 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

Branko Belčić, dipl. ing. 

Mr. sc. Vladimir Bogati 

Damir Delač, dipl. ing. 

Ivan Đukić, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Mladen Figurić 

Ivica Fliszar, dipl. ing. 

Dr. se. Joso Gračan 

Ilija Gregorović, dipl. ing. 

Zvonko Kranjc, dipl. ing. 

10. 

11. 


13. 

14. 

15. 

16. 

17. 

Herbert Krauthacker, dipl. ing. 

Dr. se. Vice Ivančević 

Željko Marman, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, 

predsjednik 

Damir Matošević, dipl. ing. 

Dujo Pavelić, dipl. ing. 

Mr. sc. Ivan Pentek 

Milan Prcsečan, dipl.ing. 

18. 

19. 

20. 

21. 

22. 

23. 

24. 

25. 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Luka Radošcvić, dipl. ing. 

Zvonko Rožić, dipl. ing. 

Tomislav Starčević, dipl. ing. 

Mario Stipetić, dipl. ing. 

Dr. se. Vlado Topić 

Berislav Vinaj, dipl. ing. 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić 

Uređivački odbor po znanstveno-stručnim područjima: 

/. Šumski ekosustavi 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja 

Urednici znanstvenih grana: 

Prof. dr. se. Zvonko Seletković, ekologija i 

biologija šuma 

Prof. dr. sc. Branimir Prpić, fiziologija i prehrana 

šumskog drveća 

Dr. se. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje 

šumskog drveća 

Doc. dr. se. Nikola Pernar, šumarska pedologija 

Izv. prof. dr. sc. Dominik Raguž, lovstvo 

2. Uzgajanje šuma i hortikultura 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, urednik područja 


Dr. se. Stevo Orlić, šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo 

Dr. se. Vlado Topić, krške šume 

Doc. dr. se. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode 

3. Iskorišćivanje šuma 

Prof. dr. sc. Ante B. P. Krpan, urednik područja 


Doc. dr. se. Dragutin Pičman, šumske prometnice 

Doc. dr. se. Dubravko Horvat, mahanizacija šumarstva 

Doc. dr. se. Slavko Govorčin, nauka o drvu i pilanska 

prerada drva 

Glavni i odgovorni urednik prof dr. sc. Branimir Prpić 

Tehnički urednik- Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. 

Lektor - Dijana Sekulić-Blažina 

4. Zaštita šuma 

Dr. se. Miroslav Harapin, urednik područja 


Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija 

Doc. dr. se. Boris Hrašovcc, šumarska entomologija 

Mr. se. Petar Jurjević, šumski požari 

5. Izmjera šuma i šumarska biometrika 

Izv. prof. dr. Nikola Lukić, urednik područja 


Doc. dr. se. Vladimir Kušan, geodezija 

6. Uređivanje šuma 

Mr. se. Gašpar Fabijanić, urednik područja 


Doc. dr. se. Ivan Martinić, organizacija rada i 

šumarska ekonomika 

Branko Meštrić, dipl. ing. šum., informatika u 

šumarstvu 

7. Šumarska politika 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., povijest šumarstva, 

bibliografija, staleške vijesti 

Prof. dr. se. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, 

općekorisne funkcije šuma 

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. 

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, 

Slovačkoj i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim zemljama 

zavisno o odluci uredništva. 

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. 

Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske, »Šumarski list« 

smatra se znanstvenim časopisom te je oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost

SADRŽAJ - CONTENTS 

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 

UDK 630* 189 + 269 + 41 : 907.1 (001) 

Matić, S., tRauš, Đ., Scletković, Z., Španjol, Ž., Anić, I., Oršanić, M., 

Tikvić, I., Baričević, D.: Prilog poznavanju šuma i šumske vegetacije Nacionalnog parka 

Kornati i parka prirode Telašćica 

A Contribution to Knowing the Forests and Forest Vegetation in Kornati National Park 

and Telašćica Nature Park 583 

UDK 630* 156 + 262 (001) 

Krapinec, K.: Značaj i uloga biljnih vrsta svjetlih pruga u području eumediterana kao 

prehrambenog potencijala za uzgoj krupne divljači 

The Importance and Role of Plant Species from Open Strips in the Eu-Meditcrranean as 

a Nutritive Potential for the Growth of Big Game 599 

UDK 630* 652 + 909 (001) 

Posavcc, S.: Rasprava o metodama za procjenu vrijednosti šume 

A Discussion on the Methods of Assessing Forest Values 611 

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS 

UDK 630* 369 + 37 

Krpan, A. P. B., Porsinsky, T: Harvester Timberjack 1070 u Hrvatskoj 

Harvester Timberjack 1070 in Croatia 619 

UDK 630* 156 (Lynx lynx L.) 

Frković, A.: RIS (Lynx lynx L.) U Hrvatskoj - naseljavanje, odlov i brojnost (1974-2000) 

The Lynx (Lynx lynx L.) in Croatia - Reintroduction, Catch and Population 625 

STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS 

UDK 630* 567 

Bezak, K.: Parametri Špirančevih drvnogromadnih tablica za krupno drvo hrasta lužnjaka 

(Quercus robur L.), hrasta kitnjaka (Quercus petraea L.) i bukve (Fagus sylvatica L.) 

Parameters of Volume Tables by Špiranec for Usable Timber of Pedunculate Oak 

(Quercus Robur L.), Sessile Oak (Quercus Petraea L.) and Common Beech (Fagus sylvatica L.) 635 

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA 

Starčević, T: Jalova vremena 641 

AKTUALNO 

Pernek, M.: "Zvjezdano nebo" bliže no ikada 642 

KNIGE I ČASOPISI 

Matić, S.: Hrvatski ban Josip Šokčević, Zbornik radova, Zagreb - Vinkovci 2000. 644 

Dundović, J: Promjene s finim brušenjem, iz Österreichische Forst Zeitung, 6/2001. (112. godište) 649 

Grospić, F.: L' Italia Forestale e Montana 651 

Mikloš, I.: Nestajanje šuma u Venezueli 657 

Harapin, M.: Prof dr. Josip Barčić: Priručnik za rad s prskalicama i orošivačima 659 

OBLJETNICE 

Harapin, M.: 50. obljetnica upisa na Šumarski fakultet (šk. god. 1949/50 - 2000) 661 

ZAŠTITA PRIRODE 

Arač, K.: Bregunica (Riparia riparia L.) 662 

Nodilo, M.: Rijetke i ugrožene vrste otoka Mljeta 663 

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI 

t Prka, T: Josip Ištvanić, dipl. ing. drvne industrije 664 

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

Delač, D.: Nastup hrvatskih šumara na sjekačkom pentatlonu u Trentu 668 

Šušnjar, M.: Radionica o novim trendovima primjene žičare pri iskorištavanju planinskih šuma 

s ciljem potrajnosti gospodarenja (Ossiach, Austrija, 18-24. lipanj 2001) 670 

Be lan, M.: INTERFORST 2002. 672 

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

Jako vac, H.: ZAPISNIK 10. sjednice Upravnog odbora HŠD-a održane 675 

IN MEMORIAM 

Tonković, M.: Josip Mikan, dipl. ing. šum. (1945 - 2001.) 682 

Uredništvo: Errata corrige 659 

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 583-598 

UDK 630* 189 + 269 + 41 : 907.1 (001) 

PRILOG POZNAVANJU SUMA I ŠUMSKE VEGETACIJE NACIONALNOG 

PARKA KORNATI I PARKA PRIRODE TELAŠĆICA 

A CONTRIBUTION TO KNOWING THE FORESTS AND FOREST VEGETATION IN 

KORNATI NATIONAL PARK AND TELAŠĆICA NATURE PARK 

Slavko MATIĆ, f Đuro RAUŠ, Zvonko SELETKOVIĆ, Željko ŠPANJOL, 

Igor ANIĆ, Milan ORŠANIĆ, Ivica TIKVIĆ, Dario BARIČEVIĆ* 

SAŽETAK: U raduje dan prilog poznavanju šumske vegetacije Nacionalnog 

Parka Kornati i parka prirode Telašćica. Stoljetni odnosi čovjeka i prirode 

(vegetacije) te gospodarske aktivnosti (poljodjeljstvo, stočarstvo) učinili 

su Kornate jedinstvenima i neponovljivima. To je rezultiralo proglašenjem većeg 

dijela kornatskog otočja nacionalnim parkom. Kornati i Telašćica nalaze 

se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni gdje je klimatskozonska zajednica 

Myrto-Quercetum ilicis. Kornatsko je otočje samo naizgled goli kamenjar. 

Uočava se daje biljni pokrov na svim otocima razvijen u obliku različitih degradacijskih 

stadija autohtone klimatskozonske vegetacije. Smanjenjem gospodarskih 

aktivnosti na otocima je omogućen spontani, progresivni razvoj 

pašnjaka i kamenjara, gariga, makije, sastojina alepskog bora i pinije te crnikovih 

punjača. Takav je razvoj vegetacije upitan glede definicije nacionalnog 

parka i njegove zakonske zaštite te gospodarskog interesa vlasnika Kornata, 

koji su gotovo potpuno u privatnome vlasništvu. Njihova zaštita znači postupno 

obrašćivanje i progresivnu sukcesiju vegetacije, zbog čega Kornati prestaju 

biti ono zbog čega su zaštićeni i jedinstveni. Rješenje može proizaći jedino 

iz integralnoga valoriziranja i zaštite, čime će se zadovoljiti sve zainteresirane 

strane — zaštita prirode, domaće stanovništvo i njegov gospodarski interes 

te svi željni užitka u jedinstvenosti kornatskog otočja. 

Ključne r ij e č i: Nacionalni park Kornati, park prirode Telašćica, zaštita 

prirode, šumska vegetacija, sukcesija vegetacije, hrast crnika fQuercus 

ilex), alepski bor (Pinus halepensis), pinija (Pinus pinea). 

Malo gdje je vegetacijski pokrov bolji pokazatelj 

antropogenih utjecaja i ekoloških prilika kao na kornat- 

skim otocima. Najveći dio kornatskog otočja zauzimaju 

kamenjare, pašnjaci, garizi i ostali degradacijski stadiji 

crnikovh šuma. Kornati i Telašćica nalaze se u prostoru 

eumediteranske klimatskozonske zajednice hrasta crni- 

ke s mirtom (Myrto-Quercetum ilicis). To su čiste sastojine, 

panjače i makije, izgrađene ponajprije od vazdaze- 

lenih elemenata. Od svih oblika crnikovih šuma u na- 

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 

(1995) šume i šumsko zemljište na prostoru 

hrvatskog Mediterana (otoci i priobalje) obuhvaćaju 

površinu od 1 042 081 ha, što iznosi 43 % svih šuma i 

šumskih zemljišta Hrvatske. Ova površina sama za sebe 

govori kolika je potencijalna moć šumarstva toga 

područja. Isto tako važno je napomenuti da se šume u 

Mediteranu pretežito nalaze u nekom od degradacijskih 

stadija šuma hrastova crnike i medunca. 

UVOD - Introduction 

Prof. dr. se. S. Matic, f prof. dr. sc. Đ. Rauš, prof. dr. sc. Z. Seletković, doc. dr. se. Ž. Španjol, mr. sc. I. Anić, mr. sc. M. Oršanić, mr. sc. 

I. Tikvić, mr. sc. D. Baričević, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za uzgajanje šuma, Svctošimunska 25, HR-10000 

Zagreb, Referat održan na simpoziju: "NP Kornati, općina Tisno u županiji Šibenskoj - Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko 

valoriziranje". Murter, Tisno, Kornati, Šibenik, 2.-7. listopada 1995. 

583

S. Malić. B. Raušt. /. Sclctkmić, Ž. Spanjol. I. Anić. M. Oršanić. I. Tikvić, D. Barićc\ic: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. II 12. CXXV (2001), 583-598 

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ 

Broj otoka i otočića te površinu Kornata, mnogi autori 

pišu drukčije, već prema različitim polazištima pojedinih 

pisaca. Kako navodi Friganović (1996) broj 

i površina Kornata međusobno su zavisne veličine. U 

širem bi smislu kornatska otočna skupina obuhvaćala 

149 otoka, otočića i grebena s oko 320 km 2 otočnomorske 

površine. Na same otoke otpada 69,5 km 2 (K u - 

lušić, 1996). Današnji Nacionalni park Kornati čini 

101 otok, otočić i hrid s ukupno 224 knf otočno-morske 

površine. Radi se, kako piše Friganović (1996), 

o polinezijskom prostoru (brojem) i mikronezijskom 

prostoru (prosječnom jediničnom površinom). 

šem primorju, sastojine crnike s mirtom najtermofilnije 

su zajednice. S obzirom na višestoljetni antropogeni 

utjecaj (požare, ispaše, sječe i si.), a na temelju poznatih 

povijesnih podataka, teško je sa sigurnošću govoriti o 

šumovitosti kornatskog otočja u povijesti. 

Kornati samo na prvi pogled izgledaju kao goli kamenjar. 

Biljni pokrov na otočju razvijen je u nekom od 

degradacijskih stadija klimatskozonske vegetacije: kamenjar, 

pašnjak, garig, makija, panjača. Smanjenjem 

gospodarskih aktivnosti (krčenje, pašarenje stoke) počeo 

je proces progresivne sukcesije vegetacije i u elementima 

autohtone vegetacije, i u osvajanju novih površina 

pionirskim vrstama: alepskim borom {Pinus halepensis) 

i pinijom (Pinus pined). Upravo taj prirodni 

proces predstavlja veliko pitanje u kojem smjeru razvijati 

Kornatsko otočje, poglavito nacionalni park, s obzirom 

na njegovu definiciju i zakonsku regulativu 

(gospodarske i sve ostale aktivnosti, čuvanje prirodnosti 

i izvornosti, valorizacija i si.). 

Region of investigation 

Od svog proglašenja 24. srpnja 1980. godine, pa do 

1988. godine, Nacionalni park Kornati obuhvaćao je i 

dio Dugoga otoka - uvalu Felašćica koja je zbog nemogućnosti 

suradnje tada dviju postojećih uprava parka, 

jedne za područje tadašnje šibenske, a druga za područje 

tadašnje zadarske općine, odlukom Sabora isključena 

iz nacionalnog parka i proglašena Parkom prirode 

24. ožujka 1988. godine na površini od 6 706 ha. 

Kornati su sa sjeverozapada omeđeni Dugim otokom, 

na jugoistoku otocima ispred Žirja, prema kopnu 

otocima Pašmanom, Vrgadom i Murterom, dok su prema 

jugozapadu svom duljinom od 35 km izloženi otvorenom 

moru. Najveća širina Kornata je 13 km u smjeru 

sjeveroistok-jugozapad (Riđanović & Simunov 

i ć, 1996). Pružaju se u četiri usporedna otočna niza i 

tri kanala: sitski otočni niz i sitski kanal, žutski otočni 

niz i žutski kanal, kornatski otočni niz i piškerski otočni 

niz. 

Između kornatskog i piškerskog otočnog niza Kornatski 

je kanal. Stanovnici naselja Murter i Betine sitski 

i žutski otočni niz nazivaju Donji Kornat, a kornatski 

i piškerski otočni niz Gornji Kornat (Riđanović 

&Simunović, 1996). 

VEGETACIJSKA OBILJEŽJA 

Vegetacija i flora Kornatskog otočja istražuje se već 

gotovo 200 godina. Prema novijim istraživanjima 

(Frinajstić, 1996) u vegetacijsko-fitogeografskom 

smislu svi Kornatski otoci pripadaju eumediteranskoj 

vegetacijskoj zoni mediteransko-litoralnog pojasa mediteranske 

regije, a fitogeografski pripadaju istočnojadranskom 

sektoru jadranske provincije. Prema tome, 

osnovicu klimazonalne šumske vegetacije tvori zajednica 

Myrto-Quercetum ilicis, vegetaciju stjenjača 

Phagnalo-Centaureetum ragusinae, a priobalnih grebenjača 

Plantagini-Limonietum cancellati. 

U realnom biljnom pokrovu svi su veći i za ispašu 

ovaca i koza prikladni otoci bez šumskog pokrova, dok 

su maleni otočići, posebice oni u vanjskom nizu i 

danas više-manje šumoviti. Na nekima od njih susreću 

se i elementi stenomediteranske vegetacijske zone sveze 

Oleo-Ceratonium (zajednica Oleo-Euphorbietum 

dendroidis). 

Veći otoci obrasli su pašnjačkim oblicima vegetacije, 

jer su tijekom dugog povijesnog razdoblja (usp. P e - 

valek, 1930, Kulušić, 1965; Filipi, 1972) šume 

584 

Vegetation 

sustavno paljene, kako bi se na taj način dobile površine 

za ispašu ovaca i koza. Međutim, zanimljivo je naglasiti 

da pašnjaci Kornatskih otoka u fitocenološkom 

smislu ne pripadaju eumediteranskim vegetacijskim 

oblicima, što bi bilo logično, već submediteranskim 

vegetacijskim oblicima, što je prividno nelogično. 

Razlog tomu prividnomu neskladu između primarnih i 

sekundarnih vegetacijskih oblika treba tražiti u činjenici 

da su Kornati praktički od davnine vlasništvo Murterana, 

koji su stoku, ovce i koze prebacivali iz kopnenog 

zaleđa na Kornate, te runom, sijenom i nečistim sjemenom 

prenijeli niz submediteranskih pašnjačkih vrsta i 

najrazličitijih korova. Kako se sve vrste pašnjačkih 

oblika vegetacije ne šire epizookorno, to su Kornatski 

pašnjaci izrazito siromašni vrstama. U povremenim 

naseljima na pojedinim kornatskim otocima, oko staja, 

po poljima, vinogradima i maslinicima susreće se mnoštvo 

vrsta različitih oblika korovne i ruralne vegetacije, 

što posebno obogaćuje njihovu floru, pa možemo smatrati 

da je čovjek sveukupnom svojom aktivnošću u 

znatnome pridonio sastavu i bogatstvu flore Kornatskih 

otoka (Frinaj stić, 1996).

S. Matić. Đ. Raušt, Z. Seletković. Ž. Španjol. 1. Anić. M. Oršanić, 1. Tikvić. D. Barićcvić: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 583-598 

Trinajstić (1996) navodi na osnovi svih dosadašnjih 

istraživanja, da vaskularna flora Kornata broji zasada 

537 taksona, od kojih 515 samoniklih i 22 uzgojena. 

Kornatsko otočje samo naizgled izgleda kao pusti 

kamenjar. Može se uočiti da je biljni pokrov na svim 

otocima razvijen u određenom tipu vegetacije, u nekome 

od degradacijskih stadija klimazonalne asocijacije. 

Smanjenjem pašarenja na otocima primjetno je nadiranje 

drvenastih vrsta, što predstavlja sukcesiju prema 

prvotnoj šumi crnike npr. Pistacia terebinthus, Rubus 

ulmifolius, Paliuretum adviaticum, Cisto-Ericetum 

arboreae, Pistacia lentiscus, Myrtus communis i dr. 

(Gazi -Boskova &Bedalov, 1983). 

Jedini nešto veći kompleks crnikovih šuma, u uzgojnom 

obliku panjače, nalazimo na sjevernim padinama 

Kornata, a fragmentarno nalazimo manje ostatke 

devastiranih crnikovih šuma i na otocima Vodenjak, 

Lavsa, Piškera, Veli Rašip, Žut (Gazi -Boskova & 

B e d a 1 o v, 1983), te na otocima Balun i Levrnaka. 

Osim ostataka crnikovih šuma značajne su i kulture 

alepskog bora (Pinus halepensis) i pinije (Pinuspined) 

na otoku Levrnaka. Značajno je to da alepski bor kao 

pionirska vrsta postupno osvaja okolne površine, te se 

zamijećuje njegovo širenje i na drugim otocima npr. 

Žut, Provarse, Katina. 

VLASTITA ISTRAŽIVANJA - Investigation results 

Polovicom mjeseca lipnja 1995. godine, boraveći na su obavili vegetacijska, ekološka i strukturna istraživapodručju 

N.P. Kornati te Parka prirode Telašćica, autori nja. Rezultati istraživanja dani su prema lokalitetima. 

N. P. Kornati, otok Balun - Kornati National Park, Island Balun 

Na otoku Balunu istraživanja su obavljena na degradiranoj 

panjači, koja je na sjeverozapadnoj ekspoziciji 

ipak donekle razvijena, dok na zapadnoj ekspoziciji 

izostaju i takvi oblici. Iz grmova crnike visokih 

5-6 m izbija po koje ljepše stablo, a između grmova 

javlja se Pistacia lentiscus u obliku jastučastog grma 

koja zauzima prostore između većih grupa hrasta crnike. 

Dominira na plješinama i na nju treba računati kod 

stvaranja mikroklime kako tla tako i zraka. Javlja se po 

koji grm Juniperus macrocarpa i to je uglavnom sve 

od raslinstva. Na pokusnoj plohi površine 100 irr 

izmjereno je 20 izbojaka crnike u debljinskom stupnju 

2 cm, 24 izbojka u debljinskom stupnju 4 cm i 4 izbojka 

u debljinskom stupnju 6 cm. To je ukupno 48 izbojaka 

odnosno 4800 crnikovih izbojaka po hektaru. 

Slika 2. Sječa šuma za potrebe ogtijeva, otok Balun 

Figure 2 Felling a forest for fuelwood, the island of Balun 

Slika 1. Panjača hrasta crnike {Quercus ilex), otok Balun 

Figure 1 Coppice of holm oak (Quercus ilex), the island of Balun 

Nagibi su različiti, uz samo more su strmiji sa blažim 

prijelazima na drugu stranu otoka. Naglašeni oblici 

vapnenca dominiraju u profilu, a između oštrih ka- 

Slika 3. Prirodna sukcesija alepskog bora (Pinus halepensis) 

Figure 3 Natural succession of Aleppo pine (Pinus halepensis) 

menih blokova nađe se ponešto tla. Relativno užitno 

svjetlo ispod grmova crnike iznosilo je 9,61 %. 

585

S. Matić. B. Raušt. Z. Selelković. Ž. Spanjol. 1. Anić. M. Oršanić. I. Tikvić. D. Barićević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski liši br. 11-12. CXXV (2001). 583-598 

Fitocenološka snimka ovog lokaliteta pokazuje sljedeće stanje: 

I Sloj drveća - Tree Layer 

Quercus ilex 

Juniperus 

II Sloj grmlja - Shrub Layer 

Pistacia lentiscus 

Juniperus macrocarpa 

Lonicera implexa 

Rhamnus alaternus 

Phillvrea latiolia 

Myrtus communis 

3 

1 

1 

I 

1 

+ 

+ 

+ 

III Sloj niskog rašća - Ground Vegetation Layer 

Brachypodium pinatum 1 

Asparagus acutifolius + 

Sedum acre 

Geranium robertianum 

Ruscus aculeatus 

Helichrysum italicum 

Smi lax aspera 

Euphorbia Wulfenii 

Cyclamen repandum 

Argyrolobium zanonii 

Scolymus hispanicus 

Euphorbia peplis 

Rubia peregrina 

Teuerium flavum 

Osyris alba 

Cle m at is flam mula 

+ 

+ 

+ 

Na istome otoku postavljena je druga pokusna ploha, 

ali na južnoj do jugozapadnoj ekspoziciji. Rastresiti 

kamen na površini uprskan je u još postojeće tlo. Ispod 

pločastih komada kamena nalazimo veće zalihe tla. 

Koso uslojeno temeljno kamenje u prugama povremeno 

izlazi na površinu zemljišta. Od vegetacije dominira 

Pistacia lentiscus koja prekriva oko 50 % površine u 

obliku niskih, jastučastih tepiha (do 0,6 m visine) koji 

su vrlo gusti. 

Fitocenološka snimka učinjena na ovom lokalitetu daje sljedeću vegetacijsku sliku: 

II Sloj grmlja (rjeđi garig) Shrub Layer 

Pistacia lentiscus 3 


Teucrium polium + 

Marrubium vulgare + 

Helychrysum italicum 

Smilax aspera 

Brachypodium ramosum 

Asparagus acutifolius 


+ 

t- 

N. P. Kornati, otok Levrnaka - Kornati National Park, Island Levernaka 

Stanište se odlikuje jakim nagibima, a kameni blokovi 

su obrasli pretežito vrstama iz roda Poaceae i grmovima 

u jastucima Pistacia lentiscus. Pokusna ploha 

smještena je na sjeveroistočnoj ekspoziciji, u kulturi 

alepskog bora sa stablima visine do 11 m. Pod vegetacijom 

tlo je dublje, smeđe, kiselo (edifikator Myrtus 

communis). Na rubovima tlo je nezaštićeno, s time i 

pliće i u manjim količinama ga ima, dosta pomlatka 

vjerojatno od prije unešenog alepskog bora. 

Pojava ponika i pomlatka alepskog bora u samoj 

sastojini svedena je na minimum (razlog izostanka je 

premala količina svjetla). Izostanak ponika autohtone 

. . , . , . • j • • i Slika 4. Alepski bor (Pinus ha/epensis) na otoku Levmaka 

vegetacije (crnike) govori o tome da pionirska vrsta c. , ,, , D . , , ' .. . , , f1 . 

b J \ ' b f Figure 4 Aleppo pine (Pinus halepensis) on the island ot Levrnaka 

alepski bor nije do kraja učinila stanište spremnim za 

prihvat autohtonih vrsta. Plješine i površine nezaštiće- u obliku grmova jastučastog oblika. Relativno užitno 

ne krošnjama alepskog bora osvaja i Pistacia lentiscus svjetlo iznosilo je 12,63 %. 

Vegetacijska istraživanja pokazala su slijedeći floristički sastav: 

586 

I Sloj drveća - Tree Layer Myrtus communis 

Pinus halepensis 





Bromus erectus 3 

+ 

-i

S. Malic, Đ. Raušt. Z. Seletković, Ž. Spanjol. I. Anić, M. Oršanić, 1. Tikvić, D. Barićević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski lisl br. II 12, CXXV [2001). 583-598 

Brachypodium pinatum 

Galium aparine 


Rubus dalmatinus 

Helichiysum italicum 

1 

I 

+ 


Micromeria juliana 

Eryngium amethystinum 

Tablica 1. Razdioba stabala u kulturi alepskog bora na lokalitetu Levrnaka, površina plohe 900 m 2 

Table 1 Tree selection in the culture of Alepo Pine in the Locality Levrnaka, Area 900 m 2 

Debljinski razredi (d, 30 -cm) 

Diamctar Classes (d, 30 -cm) 

2 

4 

6 

8 

10 

12 

14 

16 

18 

20 

22 

24 

26 

28 

30 

42 

54 

Ukupno - Total 

Po ha - Per ha 

Pinus 

halepensis 

1 

8 

5 


6 

10 

4 

8 

6 

3 

2 

1 

3 

1 

1 

1 

72 

800 

Pistacia 

8 

8 

89 

lentiscus 

Na istome otoku postavljena je još jedna pokusna 

ploha, ali na sjevernoj ekspoziciji, u sastojini pinije dobi 

50 godina. Sastojina se pomlađuje, a pinija se postepeno 

širi i osvaja u procesu sukcesije vegetacije površine 

oko sastojine. Vegetacijski sastav istovjetan je kao 

i u sastojini alepskog bora. Strukturne osobine sastojine 

ocjenjivane su pomoću razdiobe stabala po debljinskim 

stupnjevima, a pomladenje je utvrđeno izmjerom 

ponika i pomlatka (Tablice 2 i 3). 

Tablica 2. Razdioba stabala u kulturi pinije na lokalitetu Levrnaka, 

površina 500 m 2 

Table 2 Tree Selection in the Culture of Stone Pine in the 

Locality Levrnaka, Area 500 m 2 

Debljinski razredi (d 130 -cm) 

Diametar Classes (d, , 0 -cm) 

2 

4 

6 

8 

10 


14 

16 

64 



Pinus pinea 

1 

2 

2 

2 

1 

1 

9 

180 

Tablica 3. Struktura ponika i pomlatka u kulturi pinije, lokalitet 

Levrnaka, površina 500 nr 

Table 3 The Structure of Seedlings and Young Growth in 

the Culture of Stone Pine in the Locality Levrnaka, 

Area 500 nr 

Visinska klasa (cm) 

Height Class (cm) 

1-25 

26-50 

51-75 

76-100 

101-125 

126-150 

151-175 



Pinus pinea 

8 

14 

6 

6 

6 

4 

44 

880 

587

S. Malić. Đ. Raušt, Z. Sclclković. Ž. Španjol, I. Anić, M. Oršanić. I. Tikvić, D. Barićević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11 12. CXXV (2001), 583-598 

N. P. Kornati, otok Kornat - Kornati National Park, Island Kornat 

Najveći kompleks šume hrasta cinike prostire se na 

50 ha, na sjeveroistočnoj ekspoziciji otoka Kornati. To 

je panjača obrasta oko 0,5. Udio crnike je 0,9, dok ostatak 

od 0,1 otpada na crni jasen (Fraxinus ornus), zeleniku 

(Phillyrea), smrdljiku (Pistacia terebinthus) i 

dr.. Prostire se od mora pa do oko 150 m n.v., odnosno 

kosini isključivo SI ekspozicije. Nalazi se između mora, 

vrha Stražnica i Magazinove škrilje. Ova šuma se 

svojedobno, prije Drugog svjetskog rata koristila za 

opskrbu domaćih stanovnika na Murteru drvetom 

(Bogdanić, 1989). 

Prvo dolazi garig crnike dolazeći od Telašćice, a zatim 

prelazi u makiju i nisku šumu crnike. Uvala je suvislo 

obrasla lošom crnikovom panjačom. Skoro svi 

vrhovi crnike su suhi. Visine su također male, što govori 

daje sastojina razvijena na nepovoljnim stanišnim 

prilikama, kao i tlo ispod nje koje je plitko i razvijeno 

samo u džepovima zbog čestog i intenzivnog sječenja i 

to mladih panjeva. Ponik crnike prisutan je u značajnom 

broju, koji se u sklopu održava dobro, ali izvan 

njega na rubovima i plješinama se suši, što ukazuje na 

njegovu nemoć da podnese izravan utjecaj nepovoljnih 

stanišnih prilika. Jača stabla iz panja i veće grupe crnike 

jezgra su buduće sastojine. Ekosustav treba okrenuti 

na progresivnu sukcesiju, njegom. 

Slika 5. Progresija autohtone vegetacije na kornatskim otocima 

Figure 5 Progression of autochthonous vegetation on Kornati 

Islands 

Slika 6. Grmovi Pistacia lentiscus na kornatskim otocima 

Figure 6 Shrubs of Pistacia lentiscus on Kornati Islands 

Slika 7. Zelene oaze uz naselja na otocima NP Kornati 

Fifure 7 Green oases along the settlements on the island of Kornati 

National Park 

Slika 8. Jedinstvenost u ljepoti, more-kamen-vegetacija 

Figure 8 Unique beauty, the sea-stone-vegetation 

Fitocenološke snimke pokazuju slijedeći floristički sastav ove sastojine: 


Quercus ilex 




4 

I 

Pistacia terebinthus 



Pirus amvgdaliformis 

Crataegus transalpine! 

1 

1 

I 

+ 

+ 

588

S. Matić, Đ. Raušt. Z. Selelković, Ž. Spanjol. I. Anić. M. Oršanić. I. Tikvić, D. Barićević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 583-598 

Rubus dalmatinus + 

Phillvrea latifolia + 

Coronilla emeroides + 

Myrtus communis + 


Brachipodium ramosum 3 

Helichrysum italicum 1 

Salvia officinalis 1 

Asphodelus microcarpus + 

Rubia peregrina + 

Dorycnium hirsutum + 

Qnercus ilex + 

Bromus erectus + 

Cyclamen repandum 

Plantago major 

Origanum vulgare 

Arum italicum 

Teucrium flavum 


Viola odorata 

Tamus communis 

Scolymus hispanicus 

Rubus dalmatinus 


Onosma Visianii 

+ 

+ 

+ 

+ 

l 

Tablica 4. Razdioba stabala po debljinskim stupnjevima, lokalitet Kornat, površina 625 trr 

Table 4 Tree Selection per Diameter Classes, in the Locality Kornat, Area 625 m 2 

Debljinski razredi 

Diameter Classes 

4 

6 

8 

10 



Qnercus ilex 

80 

51 

22 

1 

154 

2464 

Pistacia 

25 

13 

38 

608 

lentiscus 

Juniperus 

3 

2 

5 

80 

macrocarpa 

Phillvrea 

3 

3 

48 

latifolia 

Tablica 5. Struktura ponika i pomlatka, lokalitet Kornat, površina 625 m 2 

Table 5 The Structure of Seedlings and Young Growth in the Locality Kornat, Area 625 m 2 

Visinska klasa (cm) 

Height Class (cm) 

76-100 



151-175 

176-200 

201-225 

226-250 

251-275 

276-300 

301-325 

326-350 

351-375 

376-400 



Quercus ilex 

1 

17 

1 

44 

44 

1 

31 

9 

6 

163 

2608 

Pistacia 

3 



1 

6 

4 

2 

42 

672 

lentiscus 

Juniperus 

3 

2 

5 

80 

macrocarpa 

Phillvrea 

3 

3 

462 

latifolia 

Na onim mjestima gdje je autohtona vegetacija tj. 

šuma hrasta crnike sačuvana u nekom od degradacijskih 

stadija (makija ili garig), kao npr. na otoku Kornatu, 

mjerama njege (čišćenje i prorjeđivanje) uz obveznu 

zaštitu od nekontroliranih sječa i brštenja, prevesti 

u viši uzgojni oblik. Nikako ne bi smjeli izvršiti čistu 

sječu, te vršiti sadnju borova, jer bi to bilo vraćanje 

procesa progresije korak unazad. 

589

S. Matić. ». Raus!-, Z. Sclctković. /. Španjol. 1. Anić. M. Oršanić. I. Tikvic, D. Banćević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski lisl br. -12, CXXV (2001). 583-598 

Park prirode Telašćica, Uvala Mir - Telašćica Nature Park, Uvala Mir 

Mlada sastojina alepskog bora nastala na požarištu. 

Požar se dogodio 1979. godine. Visine stabala danas 

su do 7 m. 

Tablica 6. Razdioba stabala po debljinskim stupnjevima, lokalitet 

Uvala Mir, površina 150 m : 

Table 6 Tree Selection per Diametar Classes in the Locality 

Uvala Mir, Area 150 m 2 

Debljinski razredi (cm) 

Diametar Classes (cm) 

2 

4 

6 

8 

10 




10 

28 

14 

10 

1 

63 

4200 

Slika 9. Borove šume u parku prirode Telašćica 

Figure 9 Pine forests in Telašćica Nature Park 

Vegetacijska slika je sljedeća: 





Erica arborea 

Cistus salviaefolius 

Cistus incanus 

Olea oleaster 

Rhamnus olaternus 

Quercus ilex 

Coronilla emeroides 

2 

1 

1 

1 

+ 

+ 

+ 

+ 


Brachipodium ramosum 3 

Bromus erectus 2 

Rubia peregrina + 

Doricnium hirsutum + 

Helichrysum italicum 

l 

Smilax aspera + 

Galium aparine + 

I na ovom primjeru sukcesije vegetacije nakon požara 

u staroj sastojini alepskog bora potvrđena su dosadašnja 

istraživanja (Trinajstić, 1993; Matić i dr., 

1995; Španj ol, 1996) da sukcesija vegetacije na požarištima 

starih sastojina alepskog bora teče vrlo intezivno. 

Dok gori staro stablo alepskog bora sjeme je u 

češeru dobro zaštićeno od visoke temperature. Prilikom 

hlađenja, češer se naglo otvara i razbacuje sjeme. 

Ono pada na ohlađeno tlo prekrito pepelom i nakon 

prve kiše počinje nicati. Ako su pedološki uvjeti povoljni, 

nikne vrlo gust ponik, te već nakon par godina 

pomladak u potpunosti prekriva tlo. lako je takav razvoj 

sukcesija vegetacije, to se ne može smatrati sukcesijom 

u fitocenološkom smislu. Mnogo teži slučaj za 

šumarsku praksu je kada požar zahvati i uništi mladu 

borovu sastojinu koja još ne fruktificira, te se površina 

ne može naploditi poslije požara. Tada sukcesija vegetacije 

kreće ili u smjeru razvoja travne vegetacije (pašnjaci) 

ili počinju dominirati drvenasti elementi, izbojcima 

iz panjeva (Erico-Arbutetum). 

Park prirode Telašćica, Grapašćak 

Ovo je 80 godina stara sastojina unešenog ili naseljenog 

alepskog bora u blizini obrađivanih vrtova. Na 

samoj plohi prisutni su također suhozidi, koji su podignuti 

vjerojatno radi ispaše. Dugačka padina sa koje se 

ispire tlo, ali na koju se u nižim položajima donosi 

dosta tla s viših položaja. Kameni blokovi naziru se na 

površini, ali su prostori oko njih zapunjeni tlom. Kamenje 

je vertikalno uslojeno, tlo je smeđe karbonatno. 

- Telašćica Nature Park, Grapašćak 

U dominantnoj etaži nalazi se alepski bor ispod kojega 

se javila autohtona vegetacija (Quercus ilex, Erica 

arborea, Phillyrea latifolia, Pistacia lentiscus, Olea 

oleaster), pojedinačni grmovi Cistus monspeliensis i 

Cistus salvifolius, Pistacia lentiscus, manji grmovi 

Erica arborea iz sjemena. 

Na cijelom prostoru nedavno je bio prizemni požar 

(što se još može vidjeti na kori starih stabala koja je 

590

S. Matič. Đ. Raušt. Z. Seletković. Ž. Spanjol. I. Anić. M. Oršanić. I. likvić. D. Barićević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski lisl br. II 12. CXXV (2001). 583-598 

crna), poslije čega su se pojavili navedeni autohtoni 

elementi. Alepski bor je zasigurno obavio svoju pionirsku 

ulogu i dobro pripremio stanište za povrat autohtone 

vegetacije. Na borovima su prisutni češeri i urod 

sjemena je dobar, ali nigdje nismo pronašli pomladak 

alepskog bora. 

Relativno visoka i svakako gusta travna vegetacija 

stvara teškoće kod proklijavanja i razvoja mladih biljaka, 

što treba uzeti u obzir kod pripreme staništa. Postupno 

treba uklanjati stabla alepskog bora i stvarati prostor 

autohtonoj vegetaciji, u prvom redu hrastu crniki, a 

na plješinama bi trebalo unijeti sadnice alepskog bora 

da obavi svoju pionirsku ulogu. 

Ovo je dosta dobar primjer osvajanja i privođenja 

ovakvih terena autohtonoj vegetaciji. 

U starijim borovim kulturama u kojima su se pojavili 

elementi crnikovih šuma (tablica 2.), dakle, u fazi 

progresije borova šuma s makijom. Treba izvršiti obnovu 

šume na taj način da sada u tu pripremljenu sastojinu 

unosimo žir ili sadnice hrasta crnike, po načelima 

Slika 10. Šuma alepskog bora (Pinus halepensis) predio Grapašćak 

Figure 10 The forest of Aleppo pine (Pinus halepensis) in the Grapašćak 

region 

oplodnih sječa. Za očekivati je da će u sljedećoj ophodnji 

još uvijek biti dosta bora u takvim sastojinama, ali 

puno manje nego hrasta crnike i njegovih pratilica. 

Slika 12. Sukcesija alepskog bora (Pinus halepensis) u parku pri- 

rode Telašćica 

Figure 12 Succession of Aleppo pine (Pinus halepensis) in Telaš- 

cica Nature Park 

Slika 11. Raznolikost vegetacijskog pokrova u parku prirode, pejzažna 

osobitost 

Figure 11 Diverse vegetation cover in the Nature Park, a landscape 

feature 

Slika 13. Zelene oaze u kršu parka prirode 

Figure 13 Green oases in the karst of the Nature Park 

Slika 14. Ulazak u park prirode Telašćica 

Figure 14 Entrance into Telašćica Nature Park 

591

S. Malic. O. Raušt. Z. Selctković. Ž. Spanjol. I. Anić. M. Oršanić. 1. Tikvič. D. Barićević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. II 12. C.XXV (2001). 583-598 

Tablica 7. Razdioba stabala po debljinskim stupnjevima, lokalitet Grapašćak, površina 400 nr 

Table 7 Tree Selection per Diametar Classes in the Locality Grapašćak, area 400 nf 

Debljinski razredi (cm) 

Diametar Classes (cm) 

2 

4 

6 

8 

10 


14 

28 

30 

32 

34 

36 

50 



Pinus 

halepensis 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

2 

1 

2 

1 

1 

1 

8 

200 

Quercus ilex 

1 


10 


5 

2 

2 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

44 

1100 

Phillyrea 

- 

4 

1 

1 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

6 

150 

laüfolia 

Erica arborea 

- 

8 

3 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 


275 

Pistacia 

1 

10 

3 

2 

3 

4 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

23 

575 

lentiscus 

Tablica 8. Struktura ponika i pomlatka, lokalitet Grapašćak, površina 400 m 2 

Table 8 The Structure of Seedlings and Young Growth in the Locality Grapašćak, Area 400 i 

Visinska klasa - 

Height Class 

(cm) 

0-25 

26-50 

51-75 

76-100 



151-175 

176-200 

201-225 

226-250 

251-275 

276-300 

301-325 

326-350 

351-375 

376-400 



Quercus 

ilex 

4 

5 

- 

- 

- 

- 

- 

8 

- 

3 

- 

18 

- 

3 

6 

25 

72 

1800 

Pistacia 

lentiscus 

- 

1 

- 

10 

3 

- 

- 

3 

- 

3 

- 

3 

- 

- 

- 

- 

23 

575 

Phillyrea 

laüfolia 

- 

- 

2 

1 

- 

2 

- 

7 

- 

10 

1 

3 

- 

- 

- 

8 

34 

850 

Olea 

oleaster 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

3 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

3 

75 

Erica 

arborea 

- 

- 

- 

- 

- 

10 

1 

2 

9 

- 

19 

- 

4 

- 

4 

- 

49 


Rhamnus 

alaternus 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

1 

- 

- 

6 

- 

2 

- 

- 

1 

- 

10 

250 

Pinus 

halepensis 

- 

- 

4 

3 

2 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

9 

225 

Vegetacijska snimka pokazuje sljedeći sastav u ovoj 80-godišnjoj sastojini alepskog bora: 

I Sloj drveća (80 %) Tree Layer 

Pinus halepensis 4 

Quercus ilex 2 

Phillyrea l at i folia 1 

Arbutus unedo 1 

Erica arborea 1 

II Sloj grmlja (85 %) - Shrub Layer 

Quercus ilex 2 

Pistacia lentiscus 2 

Erica arborea 

Phillyrea latifolia 

Rhamnus alaternus 

Cistus incanus 

Cistus salvifolius 

Olea oleaster 


Coronilla emeroides 

Arbutus unedo 

2 

I 

1 

1 

+ 

+ 

+ 

t- 

592

S. Matić, Đ. Raušt. Z. Seletković. Z. Spunjol. 1. Anić, M. Oršanić. 1. Tikvić. D. Barićević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 583-598 

Viburnum tinus 


III Sloj niskog rašća (100 %) 

Ground Vegetation Layer 

Brachypodium ramosum 

Srni lax asp er a 

Clem a tis flam m u la 

4 

2 

1 


Quercus ilex 


Phillyrea latifolia 

Tamus communis 

Ciclamen repandum 


+ 

l 

+ 

i 

+ 

RASPRAVA - Discussion 

Područje Mediterana nosi obilježje vrlo rane naseljenosti 

i intenzivnog razvoja stanovništva. Pritisci na 

šumu bili su veliki, i to je glavni razlog što je ovo područje 

gotovo ostalo bez šume, a kao posljedica toga 

bez tla i vode, s lošom poljoprivrednom proizvodnjom, 

ekstremnim klimatskim uvjetima, intenzivnim erozijskim 

procesima i dr. Uništavanje šuma očituje se danas 

i u smanjenju općekorisnih funkcija šume (ekoloških i 

društvenih funkcija) kao i gospodarskih funkcija (proizvodnja 

drvne mase). 

Proces devastacije ovih šuma nastupio je onog trenutka 

kada je čovjek naselio otoke, a to je već u neolitiku 

(4 000 - 7 000 godina prije Krista), preko ilirskih i 

rimskih stanovnika, preko srednjeg vijeka do danas. 

Glavni su uzroci nestanka ovih šuma požari izazvani 

za dobivanje pašnjaka. Kornati su uglavnom služili za 

pašarenje ovaca i to dosta ekstezivno. Nažalost, to je i 

danas prisutno na nekim otocima. Bolje šume koristile 

su se za brodove, dok su se tanji komadi drveta koristili 

za ogrijev. U razgovoru sa starijim otočanima utvrđeno 

je kako se nijedan Murteranin nebi vraćao s Kornata a 

da nije nosio teret drva crnike. Daje na Kornatima ne 

tako davno bilo više šume govori i podatak daje za vrijeme 

Drugog svjetskog rata talijanska vojska palila šume 

na Kornatima u kojima se skrivalo domaće stanovništvo. 

Proces devastacije i danas je prisutan s nekontroliranim 

sječama u preostalim skupinama crnike i 

njenim pratilicama (Balun, Kornat, Žut i dr.) kao i pašarenjem. 

U zadnje vrijeme primijećeno je na pojedinim 

otocima prirodno širenje alepskog bora (otoci Žut, 

Provarse i Katina), što predstavlja prvu stepenicu u dugotrajnoj 

prirodnoj sukcesiji šumske vegetacije i postepenom 

stvaranju uvjeta za budući povratak klimatskozonske 

šumske zajednice hrasta crnike. 

Jedino veći kompleks šumske vegetacije nalazi se 

na sjevernoj strani otoka Kornat. Samo s velikim ulaganjem 

i stručnim radom ovaj proces degradacije šuma 

može se zaustaviti i krenuti u smjeru progresije. Prema 

općim šumsko-uzgojnim pravilima da bi se poboljšalo 

stanje šuma, a i općekorisnih funkcija koje šuma daje 

(proizvodna, društvena i ekološka) neophodna je stalna 

aktivnost šumarskih stručnjaka koju možemo podijeliti 

u četiri osnovne grupe prema Maticu (1990) i to: 

1. Podizanje šuma na golome kršu (pošumljavanje). 

2. Uzgajanje postojećih autoktonih sastojina hrasta crnike 

i drugih vrsta drveća i njihova pretvorba u viši 

uzgojni oblik, kao i obnova (prirodna ili umjetna) 

postojećih nekih sastojina autohtonih i alohtonih 

listača i četinjača. 

3. Zaštita sastojina od požara. 

4. Progresivna sukcesija autohtone sastojine na degradiranim 

staništima te usmjeravanje i ubrzavanje 

sukcesije koja obično ide od golog krša, kulture borova 

od autohtone klimatogene sastojine crnike. 

Međutim govoriti o šumi i ulozi šumara u N. P. Kornati 

i Parku prirode Telašćica vrlo je osjetljivo pitanje 

iz više razloga. Ponajprije zbog toga što su to prema 

Zakonu o zaštiti prirode zaštićeni dijelovi prirode u 

najvišim nacionalnim i svjetskim kategorijama zaštite. 

Drugi značajni specifikum ovog jedinstvenog predjela 

je vjekovni odnos čovjeka i prirode, stoje učinilo Kornate 

jedinstvenima po prirodnom fenomenu i ljepoti. 

Da bi bolje spoznali današnji izgled i stanje vegetacije 

na Kornatima treba dakle dobro poznavati povijest 

na ovim prostorima. Jer kako navodi K u 1 u š i ć 

(1996): " Vjerujem daje pejzaž Kornata kakvog vidimo 

danas, star koliko i prisutnost čovjeka u Kornatima, jer 

je način gospodarenja bitno utjecao daje izgled pejzaža 

Kornata, ovakav kakav danas vidimo ". 

Isti autor, detaljno izučujući povijest, navodi niz zanimljivih 

i značajnih podataka. Tako stoji daje prema 

stanju u Kornatima, prilikom prvog austrijskog katastarskog 

premjera 1824-1830. godine, od 69,4 km 2 

Kornatskog otočja, bilo oko 732 100 m 2 obrađene površine. 

Dakle, u to je vrijeme bilo obrađeno oko 1,05 % 

površine i to uglavnom pod kulturom vinove loze, a 

manje maslinom. Stočetrdeset godina kasnije površina 

obradivog zemljišta iznosi 2,54 % od ukupne površine. 

Posljednja petina zemljišta iskrčenaje do 1926. godine 

i time prestaje agrarna groznica Kornata, a počinje stagnacija 

tradicionalnog gospodarenja. 

Kako navodi Kulušić (1996), obradive površine do 

1824. godine nalazimo uglavnom na tlu pogodnijem za 

obrađivanje, poljima u kršu i dolomitnim zonama. Minimalne 

su promjene u povećanju agrarnog zemljišta 

593

S. Matić, ». Raušt. Z. Seletković. Ž. Španjol. 1. Anić, M. Oršanić. I. Tikvić, D. Bariccvić: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 583-598 

do predaje Kornata Murteranima. Situacija se bitno mijenja 

poslije kupnje 1859. godine, 1864. godine (SI dijela), 

1877. godine (SZ dijela) i Žuta 1885. godine. 

Tada dolazi do najintenzivnijeg agrarnog djelovanja i 

kada krš-pašnjak, bivša osnovna baza gospodarske 

eksploatacije, postaje sekundarna. Krči se gotovo u 

agoniji, posebno prvih 20 godina poslije otkupa Žuta i 

SI Kornata. Počinje se krčiti prostor blagih nagiba u 

udolinama i na prirodno nepovoljnoj podlozi, U to 

kratko vrijeme obradiva površina zemljišta je udvostručena. 

Više nego za cijele prijašnje povijesti Kornata. 

Težak je i dug bio proces kroz koji je Murterski seljak-kolon-najamnik 

prolazio do slobodnog seljakagospodara 

Kornata. Sva ta povijesna zbivanja oslikala 

su se na vegetaciju i pejzaž Kornatskog otočja. 

Vjekovno je trvenje interesnih sfera "starih" kornatara 

s Dugog otoka više orijentiranih korištenjem mora 

i "novih" iz Murtera, željnih zemlje i pašnjaka, koji su 

danas vlasnici preko 95 % površine Kornatskog otočja 

(Kulušić, 1996). 

Veći dio Kornatskog otočja je od 1980. godine nacionalni 

park. Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati 

donesen je 1990. godine i temeljni je dokument kojim 

su određene smjernice razvoja, upravljanja i valorizacije 

nacionalnog parka. Prema Zakonu o zaštiti prirode 

(NN br. 30/94 i NN br. 72/94) "Nacionalni park je 

prostorno, pretežno neizmijenjeno područje iznimnih i 

višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili 

više sačivanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. 

Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu 

i rekreativnu namjenu. U nacionalnom 

parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih 

dobara. Turističko-rekreacijske djelatnosti moraju biti 

u ulozi posjećivanja i razgledavanja koje je dozvoljeno 

svima pod istim uvjetima'. 

Postavlja se temeljno ekološko pitanje kako dalje 

valorizirati ovaj prirodni dragulj. Opravdano Kulušić 

(1996) ustvrduje da proglašenjem Kornata nacionalnim 

parkom, provođenjem aktivne zaštite prirode na 

ovim prostorima dolazi do "zamrzavanja" jednog procesa 

koji je učinio Kornate ovim što oni jesu, što ih čini 

jedinstvenima u svijetu i zbog čega su, ustvari, proglašeni 

nacionalnim parkom. Zaštitom otočja dogoditi će 

se "paradoks kojeg je nemoguće izbjeći". Zaštita prirode 

rezultirat će ozelenjavanjem Kornata. 

Sto se tiče tvrdnje nekih autora daje Kornatsko otočje 

bilo gusto obraslo šumama, Kulušić (1996) to ne 

smatra točnim. Isti autor navodi, prema svojim povijesnim 

istraživanjima i analizama, daje šuma na Kornatima 

uvijek bila u kombinaciji s pašnjakom. "Mediteranska 

»gusta« šuma i ovčarstvo kao osnovna gospodarska 

djelatnost od Ilira do polovice prošlog stoljeća 

nisu i ne mogu biti u skladu. »Krpa« šume koja je ostala 

sačuvana dokaz je svjesno planirane stočarske djelatnosti... 

ustaljena praksa i kontrolirani proces vođenja 

gospodarstva". Isti autor se isto tako ne slaže s autorima 

koji iznose da su se šumski kompleksi palili u 

požarima koji su trajali "četrdesetak dana". Velikih požara 

je bilo, npr. 1948. godine na otoku Kornatu. 

Danas Kornati predstavljaju vrlo značajnu i atraktivnu 

turističku destinaciju (u nautičkom turizmu vjerojatno 

i najatraktivniju na našem Jadranu). Pejzaž 

Kornatskog otočja koji danas imamo posljedica je tisućljetnog 

životnog odnosa čovjeka i prirode, njegovog 

gospodarenja njome. To je rezultiralo ovakvim, 

drukčijim i jedinstvenim prirodnim obilježjima: pejzažnim, 

geološko-pedološkim, morfološkim, vegetacijskim, 

faunističkim, povijesno-arhitektonskim, antropološkim 

i dr. 

Sagledavajući problematiku u odnosu na definiciju 

nacionalnog parka prema Zakonu o zaštiti prirode, 

koju smo naveli, ili pak međunarodno usvojenu definiciju 

(New Delhi, 1969) da je nacionalni park 

"...uglavnom neznatno ili nikako izmijenjen eksploatacijom 

i ljudskim naseljima...", dolazimo do paradoksalnih 

i kontradiktornih spoznaja. Dakle, Kornati, prema 

tome, ne bi ni mogli biti nacionalni park, budući daje 

sadašnji izgled apsolutno uvjetovan antropogenim djelovanjem. 

Ali, on je baš zbog toga jedinstven i s ekološko-biološkog 

i zaštitarskog aspekta vrijedan, i kao 

takav zaštićen najvišom kategorijom zaštite. Definicija 

dalje zabranjuje svaku djelatnost koja ugrožava izvornost 

prirode. Stoje u ovom slučaju izvornost? Zabraniti 

gospodarsku djelatnost vlasnika Kornata, držanje 

stoke i "ozelenjavanje" Kornata ili sačuvati "današnju 

izvornost" i pejzaž poticanjem vjekovne gospodarske 

aktivnosti na ovome prostoru?! 

Odgovori na ova pitanja znače i donošenje radikalnih 

odluka za budućnost. Česti je slučaj gdje ekolozi i 

zaštitari prirode moraju odlučiti o nečemu što, ustvari, 

u prirodi kao problem ne postoji, već postoji samo u 

čovjekovoj težnji i željama. Sjetimo se samo stoljetnog 

znanstvenog sučeljavanja "za" i "protiv" gašenja prirodnih 

požara u američkim nacionalnim parkovima, požara 

nastalih udarom groma. Požari će uništiti stoljetne 

šume i ljepotu krajolika i "temeljni fenomen" nacionalnog 

parka, govorili su jedni. Da, ali oni su karika prirodnog 

ciklusa i života šumskog ekosustava koji je u odnosu 

na naš kratki život mnogostruko duži, ali čest, bio 

je argument drugih. I jedni i drugi "drže čvrste argumente". 

U prilog ovoj raspravi idu i istraživanja provedena 

među Murteranima, vlasnicima Kornata o njihovom 

viđenju cjelokupnog problema valorizacije "njihovih 

Kornata". Jer kako navodi autor istraživanje u svom 

radu "Murterani su Kornate primili u baštinu, smatraju 

ih svojima i kao takve ih žele predati svojim potomcima. 

Stoga im nije svjedno što se na njima događa i 

kako se s njima upravlja" (S i k i ć, 1996). 

594

S. Malic. Đ. Raušt, Z. Sdctković. Ž. Spanjol. I. Anić, M. Oršanić. 1. Tikvić, D. Barićević: PRILOÜ POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001), 583-598 

Prema njihovim stavovima, žele da Kornati opet 

gospodarski zazive (maslinarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo 

i specifični oblici turizma vezani uz tradicionalni 

način života ), da im u tome pomogne društvo 

(povoljni krediti), žele da budu i oni na jedan određeni 

način, kao vlasnici, zaštićeni. Žele zaštitu otočja, mora 

i podmorja. Kao vlasnici Kornata žele sudjelovati u 

procesu odlučivanja o budućnosti Kornata i njih samih. 

Oni sebe vide kao najbolje jamstvo zaštite i razvoja 

Kornata, kako je to bilo i u prošlosti. 

Kako kaže Trinajstić (1996): "Taj je biljni pokrov 

isto tako značajan jer predstavlja kulturno-uljudbeno 

nasljeđe ovog prostora". 

Što se tiče gospodarske, a time i šumarske aktivnosti 

izvan granica Nacionalnog parka Kornati i u Parku 

prirode Telaščice, tu je problem manje složen. Izvan 

granica nacionalnog parka aktivnosti na pošumljavanju 

i "ubrzanom" ozelenjavanju nemaju zakonske prepreke. 

Park prirode kao slobodnija kategorija zaštite 

prirodnog predjela predstavlja "prostorno ili dijelom 

kultivirano područje s naglašenim estetskim, ekološkim, 

odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreativnim 

vrijednostima". U parku prirode 

dopuštene su djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju 

njegove bitne značajke i uloge. "Smatra se da za 

ovu kategotiju zaštite važi pravilo da ekologija kroz 

ekonomiju nije utopija, a kada bi i bila, trebalo bi pokušati 

utopiju ostvariti" (dr. Offner iz: Sobat, 1979). 

Dva su osnovna nedjeljiva čimbenika koje u planiranju 

prostora moramo uzeti u obzir. Jedan je kako osposobiti 

prostor za prihvat posjetitelja, a drugi je kako 

u isto vrijeme sačuvati kvalitetu prostora koji je najčešće 

jedan od osnovnih razloga dolaska turista. 

"Turizam je privredna grana koja se oslanja, razvija, 

opredjeljuje i ostvaruje na primarnim vrijednostima 

prirodne sredine. On je izvanredna mogućnost da se 

zaštićeni oblici prirode ekonomski valoriziraju, posebno 

s usklađivanjem ciljeva zaštite sa stanjem i oblikom 

turističkog razvoja. Zaštićeni prirodni prostori pružaju 

šansu aktivne zaštite, korištenja i napređivanja prirodnog 

okoliša u tom prostoru. Zbog masovnosti turizam 

je izvanredna prilika da se preko turista, kao medija, 

širi propaganda o potrebi zaštite prirode" 

1993). 

(Spanjol, 

Obično se tvrdi da turizam pretvara prirodni okoliš 

u "turistički raj". Time ga čuva i poboljšava. Zato se 

često turizam koristi kao politički argument zaštite 

prostora. Turizam za svoj razvoj i korištenje treba prostor 

i to najčešće onaj najprivlačniji i najljepši. Penetrirajući 

se tako u najosjetljivije prirodne zone predstavlja 

veliku opasnost u neracionalnom i nekontroliranom 

korištenju prostora. 

Moramo biti svjesni da turizam nosi u sebi opasnost 

od razaranja svoje vlastite baze, a to je prirodna sredina. 

Na taj način on može postati sam sebi negacijom, 

razara li do te mjere okoliš da on postane bespredmetnim 

kao povodom turističkog posjeta ili boravka. Generirajući 

tako određene ekološke krize i probleme, 

učinilo je razlogom stvaranje novih rješenja u alternativnim 

oblicima turizma. 

S obzirom na ograničene mogućnosti korištenja zaštićenih 

djelova prirode, kao i na opću, odnosno, specifičnu 

zaštitu tih dijelova prirode, proizlazi da se i zaštićeni 

dijelovi prirode mogu koristiti na strogo kontrolirani 

i usmjereni način. U tom smislu sve se više preferiraju 

i razvijaju novi (alternativni) oblici turizma. 

Karakteristika posebno zaštićenih objekata prirode 

znači organiziranje oblika korištenja, odnosno, svođenje 

svih oblika korištenja na ekološke dopuštene, a 

ograničeni su ekonomski oblici korištenja (S p anj o 1, 

1993). 

Većina suvremenih programa zaštite prirode daje 

prednost prirodnoznanstvenoj (ekološkoj) valorizaciji 

prirode. Potencijalno ekološki najvrednija područja 

potrebno je nakon temeljitih istraživanja i utvrđivanja 

bitnih kriterija ekološki valorizirati i nakon toga ovisno 

o rezultatima valorizacije napraviti program zaštite i 

upravljanja tim područjem (Ružanović, 1996). 

Valorizaciju stoga mogu jedino sprovoditi znanstvenici 

i stručnjaci zaštite prirode, a nikako nestručnjaci 

koji vodeni moguće nekim drugim motivima (turistički 

ili neki drugi gospodarski razvoj i stjecanje 

profita) mogu dovesti do ekoloških i prostornih onečišćenja, 

oštećenja i devastacije. 

Da li ima smisla potpuna zaštita prirode u N. P. Kornati? 

Ako su oni zaštićeni, a jesu, onda je i svaka aktivnost 

ograničena i sputana. Kako riješiti ovaj problem? 

Nije jednostavno podvući i odlučiti. Posebice zbog toga 

stoje gotovo sav prostor N. P. Kornati privatan posjed. 

Jedino rješenje leži u zajedničkoj odluci znanstvenika, 

onih koji upravljaju Kornatima, te vlasnika posjeda, 

a sve to prema nacionalnim interesima. Sve to 

uključiti u prostorni plan nacionalnog parka. Jedino 

ZAKLJUCAK - Conclusion 

jedna složena i integralna valorizacija može pomiriti 

sve zainteresirane strane, a sve u cilju sačuvanja prirodnih 

specifičnosti i jedinstvenosti ovog arhipelaga, 

te održivog razvoja gospodarskih djelatnosti na korist 

autohtonog stanovništva i mnogobrojnih posjetitelja. 

Šumarstvo će svoje mjesto pronaći svakako na 

onim predjelima gdje će se neminovno morati uređivati 

prostor radi turističkog valoriziranja, kako u nacionalnom 

parku, a još više u parku prirode. To će se oči- 

595

S. Matić. O. Raušt. Z. Seletković, Ž. Spanjol. I. Anić, M. Oršanić. 1. Tikvić. D. Baricević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. II 12. CXXV (2001). 583-598 

tovati u smislu manjih pošumljavanja, pejzažnog parkiranja 

i oblikovanja prostora, biološko-tehničkog saniranja 

određenih predjela i površina i si. To će proizaći 

iz valorizacije prostora prema Prostornom planu zoniranjem 

područja nacionalnog parka, na prirodne zone, 

zone mješovite namjene i kulturne zone. Isto vrijedi 

i za Park prirode Telašćicu. 

Sto se tiče većih pošumljavanja unutar nacionalnog 

parka to se ne može dozvoliti. Šumarska će struka svakako 

naći svoje mjesto na Kornatima. Nemoguće je 

očekivati da će se svi otoci u sklopu nacionalnog parka 

Bogdanić, M., 1989: Problematika zaštite prirode 

N. P. Kornati (diplomski rad). Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu. 

F i 1 i p i, A. R., 1972: Kornati. Zadar, 80 str. 

Friganović, M. A., 1996: Kornati - gospodarsko 

promišljanje. Priopćenja sa simpozija "Prirodna 

podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje", 

15-21, Zagreb. 

Gaži-Boskova, V. & M. Bedalov, 1983: Biljni 

pokrov Kornatskog otočja. Zbornik Roberta Visianija 

Šibenčanina, 455-462, Šibenik. 

Kulušić, S., 1996: Prostorni pojam i kolonizacija 

Kornata. Priopćenja sa simpozija "Prirodna podloga, 

zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje", 

511-535, Zagreb. 

Kulušić, S., 1965: Kornatska otočna skupina. Geogr. 

Gl. 27: 215-239, Zagreb. 

Matić, S., 1990: Šume i šumarstvo Hrvatske-jučer, 

danas, sutra. Glas. šum. pokuse 26: 33-56, Zagreb. 

Matić, S., M. Oršanić & I. Anić, 1995: Strukturne 

osobine šuma otoka Mljeta. Priopćenje sa 

simpozija "Prirodne značajke i društvena valorizacija 

otoka Mljeta", 297-303, Zagreb. 

Pevalek, I., 1930: Vaskularna flora. U: Prirodoslovna 

istraživanja sjevernodalmatinskog otočja 

Dugi i Kornati. Prir. Istraž. Jugoslav. Akad. 16, 

119-158, Zagreb. 

Popis posebno zaštićenih objekata prirode. 

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog 

uređenja i stambeno-komunalne djelatnosti, 

Zagreb, 1991. 

Projekt: "Obnova i zaštita obalnih šuma", Ministarstvo 

poljoprivrede i šumarstva, Zagreb, 1995. 

Prostorni plan N. P. Kornati - prijedlog. Urbanistički 

institut SR Hrvatske, Zagreb, 1988. 

Riđanović,J.&V. Šimunović, 1996: Hidrografske 

specifičnosti Kornata. Priopćenja sa simpozija 

"Prirodna podloga, zaštita, društveno i gosgospodarski 

valorizirati u poljodjeljstvu i stočarskom 

smislu. Sukcesija vegetacije teći će i dalje (što se već 

uočava na puno otoka) bilo preko pionirskih vrsta četinjača 

(borovi), bilo putem autohtonih elemenata unutar 

degradacijskih stadija crnikovih šuma: garig, makija. A 

tu će se morati uključiti šumarski stručnjaci i znanstvenici 

da ostatak šuma prvo sačuvaju, a kasnije da ih čuvaju, 

njeguju i privode kvalitetnijem i trajnom stadiju 

(sjemenjači). Bez obzira na zaštitarsku ulogu nacionalnog 

parka, prisutnost šumarskog znanstvenika i stručnjaka 

kao biologa-ekologa mora biti stalna. 

LITERATURA 

596 

- References 

podarsko valoriziranje", 24-38, Zagreb. 

Ružanović,Z., 1996: Potreba valorizacije prirode u 

njenoj praktičnoj zaštiti. Priopćenja sa simpozija 

"Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko 

valoriziranje", 441 -444, Zagreb. 

Š i k i ć, M., 1996: Kornati - sociološki osvrt. Priopćenje 

sa simpozija "Prirodna podloga, zaštita, društveno 

i gospodarsko valoriziranje", 537-544, 

Zagreb. 

Šobot, A., 1979: Istorijat i smisao definicija nacionalnih 

parkova i parkova prirode. Nacionalni regionalni 

parkovi Jugoslavije - Informativni pregled 

6: 14-17, Beograd. 

Španjol,Ž., 1996: Prilog poznavanju šumskih požara 

u sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis 

Mili.). Unapređenje proizvodnje biomase 

šumskih ekosustava, Šumarski fakultet Sveučilišta 

u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, 

391-412,zagreb. 

Spanjol, :Ž., 1993: Uloga posebno zaštićenih objekata 

prirode u turizmu. Glas. šum. pokuse, pos. 

izd., 4: 231-242, Zagreb. 

Trinajstić, I., 1996: Pregled flore Kornatskog otočja. 

Priopćenja sa simpozija "Prirodna podloga, 

zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje", 

161-179, Zagreb. 

Trinajstić, I., 1993: Problem sukcesije vegetacije 

na požarištima alepskog bora (Pinus halepensis 

Mili.) u Hrvatskom primorju. Šumarski list 

CXVII(3-5): 131-137, Zagreb. 

Zakon o zaštiti prirode. Narodne novine br. 30/1994 i 

br. 72/1994, Zagreb.

S. Malić. Đ. Raušt, Z. Seletković, Ž. Spanjul, I. Anić. M. Oršanić, 1. Tikvić, D. Barićević: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 583-598 

SUMMARY: The Kornati Archipelago encompasses 149 island, islets and 

reefs with about 320 km 2 of island-maritime surface area. The islands themselves 

cover about 69.5 km 2 . The present National Park of Kornati is made up 

of 101 islands, islets and reefs totalling 224 km2 of the sea-island surface 

area. 

The Kornati Islands have had the status of a national park since July 24"' 

1980. At the start, a part of Dugi Otok - the Bay of Telašćica were also part of 

the Park. However, lack of co-operation between the two Park administrations 

of that time (one for the area of the Šibenik commune and one for that of 

the Zadar commune), led to the exclusion of the 6,706 ha of the mentioned 

area from the National Park and their proclamation into a park of nature on 

March 24 ,h 1988. 

Kornati and Telašćica are located in the eu-mediterranean vegetation belt 

where the climatic zoned vegetation consists o/'Myrto-Quercetum ilicis. 

The Kornati Archipelago may seemingly give an impression of a bare 

stone area. The plant cover on all the islands consists of a given vegetation 

type in some of the degradation stages of the climato-zonal vegetation. 

The relationship of many centuries between man and nature (vegetation) 

in the form of everyday living and agricultural activities (farming, cattlebreeding) 

have made Kornati into a unique and inimitable region, resulting in 

proclaiming the larger share of the Kornati Archipelago into a national park. 

Reduced agricultural activities on the islands has enabled a spontaneous 

progressive development of both holm oak forests ranging from pastures, garrigues, 

maquis to coppices, and the successinon of pioneering pine species: 

aleppo pine (Pinus halepensis) and stone pine (Pinus pinea/ 

The only larger complex of holm oak forests in the coppice development 

stage is found on the northern slopes of the island of'Kornat (about 50 ha). 

Smaller remains of devastated holm oak forests can also be sporadically 

found on the islands of Vođenja, Lovsa, Piškera, Veli Rašip, Žut, Balun and 

Levrnak. Apartfrom the remains of holm oak forests, the cultures of aleppo 

pine (Pinus halepensis) and stone pine (Pinus pineaj on the island of Levrnak 

are also of importance. Aleppo pine as a pioneering species is gradually conquering 

the surrounding area, so that its expansion onto other islands, such 

as Zut, Provarsa and Katina, can be noted. 

The Telašćica Park of Nature is characterised by the complexes of pine 

cultures (Pinus halepensis) and partly by the forest of holm oak (Quercus 

ilex/ 

There is a fundamental "ecological" question of how to valorise this jewel 

of nature. Proclaiming the Kornati Archipelago a national park, as well as 

the nature protection activities in this area, have in fact "frozen" a century 

long process which has made the Kornati into such a unique world phenomenon 

and for which it has been proclaimed a national park in the first place. 

The protection of the islands may in fact give rise to "an unavoidable paradox 

". It may result in turning the Kornati into green islands. 

The answer to this question involves passing radical decisions for the 

future. The only solution entails a joint decision by scientists, the Kornati 

managers and private landowners (95 % of the area is privately owned) and 

the observation of national interests. This should be included into the 

National Park spatial plan. Only a complex and integral evaluation can bring 

together all interested parties with the aim of reserving the natural peculiarities 

and uniqueness of the " cultural-civilised heritage of the area " within sustainable 

development of agricultural activities to the benefit of autochthonous 

population and numerous visitors.

S. Viatic. Đ. Raušt. Z. Sclclkovic. /. Spanjoi. I. Anić, VI. Oršanić. I. Tikvić. D. Barićevič: PRILOG POZNAVANJU ... Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 583-598 

Since a major share of the Kornati Archipelago is protected under the 

national park category, the Nature Protection Act defines what a national 

park is and what activities can be undertaken in it. Afforestation over larger 

arces is therefore out of the question. With regard to spatial evaluation of the 

National Park, there are locations and zones where afforestation is permissible- 

and even desirable. These are the zones of specific protection, that is, 

multi-purpose zones with tourist and other agricultural locations and infrastructure. 

The primary goal in the Kornati Archipelago is to preserve and protect the 

natural aspect of the existing forest vegetation and prevent any devastation 

and destruction (grazing, uncontroled fellings, fires). Not all islands within 

the National Park are expected to be economically evaluated in terms of agriculture 

and cattle-breeding. The succession of the vegetation will continue 

with pioneering conifer species (pines) either through autochthonous elements 

within the degradation stages of holm oak forests, such as garrigues, 

maquis and coppices. The first task of the forestry profession is to preserve the 

remains of the forests, and then to protect, tend and lead them to a better quality 

and permanent stage (seed forests). Regardless of the protective nature of 

the National Park, foresty scientists and experts, as well as biologists-ekologists, 

should constantly be present there. 

A#«g.,.. :::: 

598

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 599-610 

UDK 630* 156 I 262 (001) 

ZNAČAJ I ULOGA BILJNIH VRSTA SVJETLIH PRUGA U PODRUČJU 

EUMEDITERANA KAO PREHRAMBENOG POTENCIJALA 

ZA UZGOJ KRUPNE DIVLJAČI' 

THE IMPORTANCE AND ROLE OF PLANT SPECIES FROM OPEN STRIPS 

IN THE EU-MEDITERRANEAN AS A NUTRITIVE POTENTIAL 

FOR THE GROWTH OF BIG GAME 

Krešimir KRAPINEC* 

SADRŽAJ: U radnje dana analiza oštećenosti biljnih vrsta na svijetlim prugama 

od muflona (Ovis ammon musimon Pal.) i jelena aksisa (Axis axis Erx). 

Ukupno je zabilježeno 70 biljnih vrsta, od kojih je divljač konzumirala njih 35. 

Zeljanice su bile zastupljene sa 37 vrsta, trave i šaševi sa 14, a drvenaste vrste 

s 19 vrsta. Preferabilnost vrsta određena je primjenom preference ratio indexa. 

Dio za divljač palatabilnih biljnih vrsta za stoku je škodljiv ili loše kvalitete pa 

bi stoga uzgoj divljači u ovim uvjetima predstavljao rentabilnu proizvodnju jer 

nije potrebna znatnija melioracija staništa. Pet najpreferabilnijih vrsta bile su: 

Raphanus raphanistrum, Picris hieracioides, Senecio erraticus, Verbena officinalis 

i Daucus major. Za razliku od krmnih površina, za divljač na svijetlim 

prugama je tijekom cijele godine moguće naći biljne vrste koje su više ili manje 

zelene i tako pogodne za pašu, što je u sušnom dijelu godine bitan čimbenik 

prirodne prehrane divljači u eumediteranskim uvjetima. 

Ključne riječi: svjetlepruge, prosjeke, muflon (Ovis ammon musimon 

Pal.), jelen aksis (Axis axis Erx.), drvenaste vrste, zeljanice, trave, paša, 

preferabilnost, preference ratio index. 

Razvoj znanosti o ishrani životinja seže daleko u 

prošlost, odnosno prati razvoj čovjeka. Naši su daleki 

preci, orjentirani isključivo na lov, ribolov i sakupljanje 

plodova, veliku pozornost posvećivali hranidbenim 

navikama pojedinih vrsta živih organizama koje 

su rabili u prehrani, kako bi ista znanja mogli iskoristiti 

pri stavljanju mamaca u svrhu primamljivanja istih. 

Sistematski pristup istraživanju prehrane divljih životinja 

počinje u drugoj polovici 19. stoljeća (Adamič, 

1990 cit. Medin 1970, te cit. Robbins 

1983:1), no pravi su uspon ova istraživanja doživjela 

nakon Drugog svjetskog rata. U to vrijeme počinju ve- 

Članak je sažetak magistarskog rada obranjenog 8. veljače 2001. 

na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Magistarski rad je izrađen u 

Zavodu za zaštitu šuma i lovstvo pod mentorstvom Doc. dr. se. 

Marijana Grubešića. 

Mr. sc. Krešimir Krapinec, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 

Svetošimunska 25. 

UVOD - Introduction 

liki projekti zaštite rijetkih i ugroženih životinjskih vrsta, 

gospodarenje populacijama divljih biljojeda u Sjevernoj 

Americi i Africi. Uspjehu poludivljeg uzgoja 

divljih biljojeda u Skandinaviji, bivšem Sovjetskom 

Savezu, Sjevernoj Americi te na Novom Zelandu, upravo 

su doprinijela znanja proizašla iz ovih istraživanja. 

Traženje hrane dominantna je aktivnost divljih životinja. 

Samo na traženje hrane životinje utroše 40 do 

60 % vremena tijekom dana (Adamič, 1990 cit. 

Wick ström et al. 1984). Iz toga proizlazi da je prehrambena 

strategija determinanta ekologije divljih biljoždera. 

Stanište divljači nalazi se u stalnoj promjeni. 

Na velikom prostoru čovjek ima male mogućnosti 

utjecaja na interakciju između životinja. Upravo iz tog 

razloga za gospodarenje populacijama divljih biljojeda 

potrebno je puno više temeljnih spoznaja koje omogućavaju 

razumijevanje, predviđanje te korištenje istih 

interakcija u procesu gospodarenja. 

599

K. Krapincc: ZNAČAJ 1 ULOGA BILJNIH VRSTA SV.ICTL1H PRUGA U PODRUČJU HUMHD1TERANA ... Šumarski list br. 11-12. ČXXV (2001). 599-610 

Znanje o prehrani divljači zadire a područje ostalih 

bioloških i biotehničkih znanosti (ekologija, šumarstvo, 

bilinogojstvo, stočarsvo itd.) pri čemu svaka zasebno 

poboljšava ili pogoršava prehrambene uvjete 

(često puta slučajno). Ukoliko lovac-uzgajivač posjeduje 

dovoljnu količinu osnovnih znanja, moguće je izbjeći 

konflikte s ostalim privrednim granama na terenu. 

Isto je tako pomoću ovih znanja moguće riješiti temeljna 

pitanja lovnog gospodarenja kao što su: pomanjkanje 

hrane, pravilna ishrana divljači, upravljanje 

staništima, procjena gospodarskih kapaciteta. Dakle, 

znanje o prehrani divljači je elementarna komponenta 

ekologije divljači, strategije gospodarenja divljači te 

temelj poznavnja produkcijskog potencijala staništa i 

dinamike populacije u slobodnoj prirodi ili u umjetnom 

uzgoju. 

Istraživanja hranidbenog ponašanja životinja trebala 

bi dati sljedeće odgovore: 

• Čime se životinje sve hrane 

• Koja se životinja čime hrani 

• Kako se izbor hrane mijenja tijekom sezone 

• Zašto životinje koriste za hranu samo određene biljne 

ili životinjske vrste (ili njihove dijelove). 

MATERIJAL I METODE - Materials and methods 

Istraživanja interakcije divlji biljojed-stanište u sredozemnom 

području Hrvatske započela su u ograđenom 

dijelu Državnog lovišta VIII/6 "Kalifront" površine 

1351,22 ha (Slika 1). Navedeno lovište smješteno je 

na otoku Rabu. Od krupne divljači u lovištu obitavaju 

muflon (Ovis amnion musimon Pall.) i jelen axis (Axis 

axis Erx.). Obzirom da se radi o lovištu koje je u biti u 

cijelosti smješteno na poluotoku, izvršeno je pregrađivanje 

u središnjem dijelu lovišta pregradom (duljine 

3,4 km). Time je sjeverozapadni dio lovišta (840 ha) i 

divljači ostao izoliran od domaće stoke koja je do tada 

na čitavoj površini lovišta "Kalifront" nekontrolirano 

brstila u šumi. Učinak ovakve pregrade jednak je učinku 

potpunog ograđivanja ovog dijela lovišta, jer su 

ostale tri strane okružene morem. Zbog toga će se u daljem 

tekstu više koristiti termin ograđeni dio lovišta. 

Dakle, stečeni su temeljni preduvjeti za istraživanja 

prirodnog uzgoja divljači. 

U ograđenom dijelu lovišta tijekom uzimanja podataka 

za ovaj rad ukupno je bilo 45 grla muflonske divljači 

i 22 grla jelena aksisa. Ukupno gledano to čini gustoću 

populacije sve krupne divljači od 8 grla na 100 ha 

ukupne površine. Razlika u lovnoproduktivnoj površini 

nastala je pregrađivanjem lovišta ogradom na dva dijela. 

Pregrađeni dio u kome su vršena istraživanja ima površinu 

od 840 ha, pa se tako stvarni broj grla odnosi na 

prebrojavanje u tome dijelu lovišta. 

Pregrađivanjem lovišta iz korijena se promijenio 

udio zemljišta po kategorijama. Od ukupno 840 ha 

ograđene površine oko 825 ha (98 %) otpada na šume, a 

ostalih 15 ha na puteve (8,8 ha), svijetle pruge (5,9 ha) i 

travnjačke površine (1,5 ha - rasadnik Topolje i rasadnik 

A. Petračić). Upravo iz toga razloga bilo je nužno 

osnovati krmne površine za ishranu divljači u lovištu, 

jer se pretpostavljalo da divljač neće moći zadovoljiti 

dovoljne hranidbene potrebe isključivo na šumskim površinama. 

Budući daje primijećeno kako se divljač zadržava i 

hrani uz prometnice, u lovištu je bilo potrebno istražiti 

koje biljne vrste uz šumske ceste i puteve divljač koristi 

za ishranu. Navedena istraživanja načinjena su 13., 

14., 15., i 16. listopada 1999 godine, i to sljedećim redoslijedom: 

• Ubrzo nakon pregrađivanja dijela lovišta i ispuštanja 

muflonske divljači u lovište (ožujak 1998. - 28 

grla porijeklom iz Slovačke, Šumarija Rimavska 

Sobota, lovni revir Tepli vrh te studeni 1998. - 11 

grla iz Republike Češke, Šumarija Židlohovice) uočeno 

je da se divljač intenzivnije hrani uz glavnu 

cestu (odmah nakon ulaska u ograđeni dio lovišta - 

odjeli 18, 20a, 20c, 22b) te kraj glavne ceste koja 

vodi prema rtu Kalifront, a uz koju se nalaze odjeli 

1, 2, 3, 4. Kako bi se doznalo koje biljne vrste tamo 

rastu i koje divljač koristi za hranu, iskolčeno je 50 

ploha dimenzija 1 x 1 m (ploštine 1 m 2 ) odmah nakon 

ulaza u lovište, te još 50 ploha u drugom dijelu 

lovišta (cesta prema rtu Kalifront). Plohe su iskolčene 

naizmjenično (u cik-cak rasporedu) sjedne i s 

druge strane ceste tako daje donji rub plohe bio naslonjen 

na bankinu (Slika 1.), a razmak između 

dvije susjedne plohe na istoj strani ceste bio je 3 m. 

• Nakon toga prebrajane su sve biljke na plohi i razvrstane 

po vrsti (taksonu) i oštećenosti. 

Preferabilnost od divljači oštećenih biljaka izračunata 

je primjenom Preference ratio indexa (P,), prema 

obrascu: 

Ni 

Sty 

gdje su: 

N = broj konzumiranih jedinki vrste i u uzorku; 

£Nj = ukupan broj konzumiranih vrsta u uzorku; 

E, = broj jedinki vrste i u uzorku; 

ZEj = ukupan broj jedinki svih vrsta u uzorku. 

600

%M 

yut :% v^;- 

«• -4» V"«-- '•..- • *' Z'Jfk < ?-;* • ' 'VAT » ' *—.^."/ 

A 

Vlastito otvoreno lovište 

broj: Vm/6 

"KALIFRONT" 

! 

Ovlaštenik prava lova: 

Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu 

LEGENDA 

X"X Ograda 

Granica lovišta 

Osmatračnica 

Primjerne plohe 

Stanje 01.04.1999. 

1 

-Si >£ ,

K. Krapinec : ZNAČAJ 1 ULOGA BILJNIH VRSTA SVJETLIH PRUGA U PODRUČJU EUMEDIIKRANA Šumarski list br. II 12, CXXV (2001), 599-610 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results 

Brojnost i udio biljnih vrsta - The number and proportion of plant species 

Na primjernim plohama svijetlih pruga ukupno je 

bilo zabilježeno 190 700 biljaka/ha. Najbrojnija biljka 

bila je Rubus dalmaticus s ukupno 20 600 biljaka/ha, a 

to je ujedno vrsta s najvišom pojavnošću (87 %). Zatim 

slijede Daucus major s 14 800 jedinki/ha (f = 52 %) te 

Picris hieracioides s 11 900 jedinki/ha (f = 38 %). Od 

drvenastih vrsta zabilježene su još Viburnum tinus 

(3500 jedinki/ha), Erica arborea (3400 jedinki/ha), 

Fraximis ornus (1400 jedinki/ha), Myrtus communis 

(1200 jedinki/ha), Clematis flammula (1100 jedinki/ha), 

Spartium junceum (1300 jedinki/ha), Coronilla 

emeroides (1000 jedinki/ha), Cistus salviefolius (800 

jedinki/ha), Arbutus unedo (700 jedinki/ha), Pinus pinaster 

(700 jedinki/ha), Cistus villosus (600 jedinki/ha), 

Ligustrum vulgare (400 jedinki/ha), Prunus domestica 

(400 jedinki/ha), Quercus ilex (400 jedinki/ha), 

Clematis vitalba (300 jedinki/ha), Crataegus transalpina 

(200 jedinki/ha) i Phillyrea latifolia (100 jedinki/ha). 

Zajedno s Rubus dalmaticus to čini 19 drvenastih 

vrsta. (Grafikon 1. i 3.) 

Drvenaste vrste 

27% 

Zeljanice 

53% 

Na prosjekama je ukupno registrirano 70 biljnih 

vrsta (Tablica 1). Divljač je za ishranu koristila njih 35 

(50 %). Gledano po broju vrsta i oblika na primjernim 

plohama bilo je 53 % zeljanica, 27 % drvenastih vrsta 

te 20 % trava i šaševa. Promatra li se udio vrsta u konzumiranim 

vrstama, odnos je nešto drukčiji. Zeljanice 

čine 60 %, drvenaste vrste čine 29 %, a trave i šaševi 

11 % (Grafikon 2. i 3.). 

Trave i šaševi 

Zeljanice 

11% 60% 


29% 

Graf. 2. Udio konzumiranih drvenastih vrsta, trave i zeljanica s 

obzirom na broj vrsta na primjernim plohama 

Fig. 2 The proportion of consumed woody species, grasses and 

herbaceous species with regard to the number of species in 

experimental plots 

• nekonzumirano 

D konzumirano 

• ukupno 


20% 

Graf. I. Udio drvenastih vrsta, trava i zeljanica s obzirom na broj 

vrsta u primjernim plohama 

Fig. 1 The proportion of woody species, grasses and herbaceous 

species with regard to the number of species in experimental 

plots 

Tablica 1. Udio biljnih vrsta, na primjernim plohama 

Table 1 The proportion of plant species in experimental plots 

R. B. 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

SPECIES 

Rubus dalmaticus 

Daucus major 

Picris hieracioides 

Imula viscosa 

Carex sp. 

Trifolium ohroleucum 

O b 

2500 



0 

700 

0 

Broj biljaka po hektaru 

N c UKUPNO 

18100 20600 

2400 14800 

700 11900 

9200 9200 

8300 9000 

8800 8800 

zeljanice trave i šaševi drvenaste vrste 

Graf. 3. Ukupni broj vrsta te broj konzumiranih i nekonzumiranih 

vrsta na primjernim plohama 

Fig. 3 A total number of species and the number of consumed 

and non-consumed species in experimental plots 

UDIO 

%) 

10,80 

7,76 

6,24 

4,82 

4,72 

4,61 

Frekvencija, 

. / • % 

87 

52 

38 

31 

18 

24 

Pi a 

0,51 

3,55 

3,99 

0,00 

0,33 

0,00 

a 

b 

L 

P] = preference ratio index 

O = oštećene biljke 

N = neoštećene biljke 

602

K. Krapina.-: ZNAČAJ I ULOGA BILJNIH VRSTA SVJETLU! PRUGA U PODRUČJU EUMEDITHRANA ... Šumarski list br. II 12, CXXV (2001). 599-610 

7 

8 

9 

10 



13 

14 

15 

16 

17 

18 

19 

20 

21 

22 

23 

24 

25 

26 

27 

28 

29 

30 

31 

32 

33 

34 

35 

36 

37 

38 

39 

40 

41 

42 

43 

44 

45 

46 

47 

48 

49 

50 

51 

52 

53 

54 

55 

56 

57 

58 

59 

60 

61 

Bronuts erectus 

Dactylis 

hispanica 

Lotus 

corniculatus 

Brachypodium 

sylvaticiim 

Festiica heterophvUa 

Centaurea 

tomasinii 

Rosa 

sempervirens 

Vikturnum tinus 

Erica arborea 

Poa sylvicola 

Trifolium 

angustifolium 

Senecio 

erraticus 

Štipa hromoides 

Viola sylvestris 

Verbena officinalis 

Dorycnium 

hirsuttum 

Agrimonia 

eupatoria 

Holcus lanaius 

C\damintha 

vulgaris 

Ruhia peregrina 

Setaria glanca 

Hypericum 

perforatum 

Pulicaria 

dysenterica 

Smilax aspera 

Fraxinus ornus 

Trifolium rubens 

Spartium 

junceum 

Agrostis alba 

Galium mollugo 

Mvrtus 

communis 

Clematis 

fiammula 

Cichorium 

pumi/um 

Hieracium 

racemosum 

Plantago 

intermedia 

Coronilla 

emeroides 

Dorycnium 

germanicum 

Filago 

germanica 

Plantago 

lanceolata 

Solanum nigrum 

Cistus 

salviefolius 

Arbutus uncdo 

Pinus pinaster 

Poa trivialis 

Cistus villosus 

Eupatorium 

cannabinum 

Prunela 

vulgaris 

Plantago major 

Asparagus 

acutifolius 

Cvnodon 

dactylon 

Foeniculum 

vulgare 

Ligustrum 

vulgare 

Lolium 

multiflorum 

Prunus 

domestica 

Quercus ilex 

Clematis vitalba 

0 

600 

400 

500 

0 

1600 

0 


300 

0 

0 

2900 

0 

200 

2500 

600 

1000 

400 

0 

500 

0 

0 

300 

100 

100 

0 

400 

0 

600 

0 

400 

700 

300 

0 

800 

300 

0 

100 

0 

0 

0 

0 

0 

0 

200 

0 

0 

100 

0 

300 

300 

0 

300 

0 

0 

8600 

7700 

7400 

6700 

6700 

3400 

3500 

2300 

3100 

3400 

3400 

300 

3000 

2700 

300 

1900 

1400 

2000 

1700 


1600 

1500 


1400 

1300 

1400 

900 


600 


700 

400 

800 


200 

600 

900 

800 

900 

800 

700 

700 

700 

600 

400 

600 

500 

300 

400 

100 

100 

400 

100 

400 

300 

8600 

8300 

7800 

7200 

6700 

5000 

35txc 

3500 

3400 

3400 

3400 

3200 

3000 

2900 

2800 

2500 

2400 

2400 

1700 

1700 

1600 

1500 

1500 

1500 

1400 

1400 

1300 








1000 

900 

900 

900 

900 

800 

700 

700 

700 

600 

600 

600 

500 

400 

400 

400 

400 

400 

400 

400 

300 

4,51 

4,35 

4,09 

3,78 

3,5 1 

2,62 

1,84 

1,84 

1,78 

1,78 

1,78 

1,68 

1,57 

1,52 

1,47 

1,31 

1,26 

1,26 

0,89 

0,89 

0,84 

0,79 

0,79 

0.79 

0,73 

0,73 

0.68 

0.63 

0,63 

0,63 

0,58 

0,58 

0,58 

0,58 

0,52 

0,47 

0,47 

0,47 

0,47 

0,42 

0,37 

0.37 

0,37 

0.31 

0.3 1 

0,31 

0,26 

0,21 

0,21 

0,21 

0,21 

0,21 

0,21 

0,21 

0,16 

17 

31 

30 

16 

1 

24 

18 

25 

18 

13 

16 

16 

9 



7 

10 

7 

4 

13 

2 

6 

3 

13 

13 

7 

10 

5 

9 

9 

8 

3 

6 

7 

1 


29 

5 

2 

4 

5 

4 

4 

9 

4 

4 

2 

4 

3 

7 

2 

2 

2 

4 

5 

0,00 

0,31 

0,22 

0,29 

0,00 

1,36 

0,00 

1,45 

0.37 

0,00 

0,00 

3,84 

0,00 

0,29 

3,78 

1,02 

1,77 

0,71 

0,00 

1,25 

0,00 

0,00 

0,85 

0,28 

0,30 

0,00 

1,30 

0,00 

2,12 

0,00 

1,54 

2,70 

1,16 

0,00 

3.39 

1.41 

0.00 

0,47 

0.00 

0.00 

0,00 

0,00 

0,00 

0,00 

1,41 

0,00 

0,00 

1,06 

0,00 

3,18 

3,18 

0.00 

3,18 

0,00 

0,00 

603

K. Krapincc: ZNAČAJ I ULOÜA BILJNIH VRSTA SVJKTUH PRUGA U PODRUČJU KUMI-.13I [HRANA Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 599-610 

62 

63 

64 

65 

66 

67 

68 

69 

70 

Erigeron canadensis 

Galega officinalis 

Poa annua 

Taraxacum officinale 

Crataegus Iransalpina 

Stenactis annua 

Phyllirea lalifolia 

Raphanus raphanistrum 

Rumex sanguineus 

UKUPNO 

0 

0 

0 

0 

100 

0 

0 

100 

0 

45000 

300 

300 

300 

300 

100 

200 

100 

0 

100 

145700 

300 

300 

300 

300 

200 

200 

100 

100 

100 

190700 

0,16 

0,16 

0,16 

0,16 

0,10 

0,10 

0,05 

0,05 

0,05 

100,00 

3 

1 

1 

1 

9 

1 

1 

1 

1 

0,00 

0,00 

0.00 

0,00 


0,00 

0,00 

4,24 

0,00 

Preferabilnost biljnih vrsta - 

Promatrajući odnose konzumiranih i nekonzumiranih 

vrsta po kategorijama: zeljanice, trave i šaševi te drvenaste 

vrste, vidljivo je da od ukupno 37 zeljanica divljač 

za ishranu koristi njih 21 (57 %), od 19 drvenastih 

vrsta divljač za ishranu koristi 10 (53 %), a od ukupno 

14 vrsta trava divljač konzumira samo njih 4 (29 %). 

Najpreferabilmja vrsta (Grafikon 4.) bila je Raphanus 

raphanistrum - Pi = 4,24, zatim Picris hieracioi- 

The preferability of plant species 

des - Pi = 3,99, Senecio erraticus - Pi=3,84, Verbena 

officinalis - Pi=3,78 te Daucus major - Pi = 3,54. Sve 

ove vrste spadaju u zeljanice. Najpreferabilmja drvenasta 

vrsta bila je Coronilla emeroides, koja se po preferabilnosti 

nalazi na šestom mjestu (Pi = 3,39), dok je 

najpreferabilmja trava bila Holcus lanatus, a po preferabilnosti 

se nalazi na 25 mjestu (Pi = 0,71). 

4,50 

Species 

Graf. 4. Preferabilnost biljnih vrsta na svjetlim prugama u lovištu VIII/I "KALIFRONT" tijekom ljeta 1999 godine 

Fig. 4 The preferability of plant species in the open strips in the hunting ground VIII/I "KALIFRONT" in the course of summer 1999 

604

K. Krapinec: ZNAČAJ 1 ULOGA BILJNIH VRSIA SVJKTLIII PRUGA U PODRUČJU EUMEDITERANA ... Sumaiski liši hr. 1 I 12. ( \\\ CODI). 5'W-dlO 

RASPRAVA 

Prosjeke su nastale isključivo za potrebe lovnog 

gospodarenja u Novom dobu u Francuskoj. Njihova 

funkcija je u lovnom gospodarenju višestruka te služe: 

• kao prometne površine; 

• za promatranje i zaštitu divljači; 

• za vršenje različitih tehnika lova na divljač; 

• za proizvodnju hrane za divljač, 

• za sprječavanja širenja šumskih požara. 

Važnost svijetlih pruga, odnosno održavanja svijetlih 

pruga u sredozemnom području od velikog je značaja 

ne samo za ishranu divljači, nego i za obranu od 

eventulanih požara. Održavanje svijetlih pruga pogotovo 

dobiva na značenju sa stajališta lovnog gospodarstva, 

jer se njihovom košnjom dobije relativno kvalitetna 

paša te nije potrebno dodatno krčiti i zatravnjivati 

šumske površine da bi se divljači osigurala dovoljna 

prehrana. 

U stočarskoj je literaturi zabilježeno da navedene 

biljne vrste imaju lošu krmnu vrijednost bilo zbog kemijskog 

sastava ili različitih izraslina koje ih štite od 

zuba biljojeda (Tablica 2.). Vrijednosti Kompleksne 

metode za utvrđivanje kvalitete i sumarne vrijednosti 

travnjaka i djetelišta (Šoštarić-Pisačić, 

K., Kovače vi ć, J., 1974) bazirane su na zahtjevima 

intenzivnih rasa goveda. Pri tomu korištene oznake 

imaju sljedeće značenje: 

• Kvalitetna klasa 

Odi = odlična kvaliteta 

Vd = vrlo dobra kvaliteta 

D = dobra kvaliteta 

S = slabija do osrednja kvaliteta 

L = loša kvalitata (niska krmna vrijednost) 

B = bezvrijedna biljka 

dp = depresivna biljka - pod ovime se misli na depresivno 

djelovanje pri iskorištenju krme uslijed oštrih 

zubaca, jake dlakavosti i ostalih nepovoljnih morfoloških 

svojstava, nepodesnog kemijskog sastava, kao visokog 

sadržaja balasta, laksativnog djelovanja i si. 

šk = škodljiva biljka - izazivanje jačih probavnih 

smetnji i oboljenja, koja ipak ne dovode do uginuća. 

Všk = vrlo škodljiva - teška oboljenje i opasnost 

uginuća zbog jake otrovnosti te ozljede i infekcije uslijed 

vrlo oštrih bodlji. 

• Oznake uz kvalitetnu klasifikaciju 

x = kod neznatnog težinskog udjela, do 3 % 

xx = kod znatnog težinskog udjela, tj. 3 do 10 % 

xxx = kod visokog težinskog udjela, tj, preko 10 % 

Neke palatabilne vrste (Tablica 1.) Forenbacher 

(1997) opisuje kao otrovne te je stoga nužno osvrnuti 

se na toksičnost istih. 

Discussion 

-Tablica 2. Kvaliteta nekih biljaka zabilježenih na primjernim 

plohama (prema Soštarić-Pisačić K., i Kovačcvić, 

J., 1974) 

Table 2 The quality of some plants recorded in experimental 

plots (according to Šoštarić-Pisačić K., 

and Kovačević, J., 1974) 

R.B. 

1 

2 

3 

4 

5 

6 

7 

8 

9 

10 



13 

14 

15 

16 

17 

18 

19 

20 

21 

22 

23 

24 

VRSTA BILJKE 

Raphanus 

raphanistrum 

Picris hieracioides 

Senecio erraticus 

Verbena officinalis 

Daucus major (carota) 

Coronilla 

emeroides 

Cichorium pumilum 

Galium mollugo 

(intybus) 

Agrimonia eupatoria 

Clematis flammula 

Dorycnium germanucum" 

Eupatorium canabinum 

Centaurea tomasinii 

Hieracium racemosum 

Dorycnium hirsutum" 

Pulicaria dysenterica 

Holcus lanatus 

Plantago lanceolata 

Erica arborea 

Larex sp. 

Dactylis 

Brachypodium 

hispanica 

sylvaticum 

Viola sylvestris 

Lotus corniculatus (ssp. ciliatus) 

" Škodljiv za ovce - Harmful for sheep 

KVALITETA U 

ZELENOM STANJU 

S30 %- 

L x - B>3 % 

Sk x - Všk>3 % 

B x - DP>3 % 

S x -L3-5 % 

B5-10-10% 

Dp>10% 

Dp x -šk>3 % 

D x -S xx 

L 10-20% 

Dp>20 % 

S - I 

J .x "-XX 

dp 10-20% 

šk>20 % 

B (za ovce i koze S) 

Sk x -Všk xx >30 % 

B 

Sk 

L x -B xx -dp xxx 

B 

B

K. Krapina:: ZNAČAJ I ULOGA BILJNIH VRSTA SVJITI III PRUĆA U PODRUČJU KUMLDITHRANA Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 599-610 

sjemenki, pogotovo janjad prilikom paše na polju koje 

je potpuno prerasla livadna rotkva u cvatnji. U stadu 

od 50 janjadi smrtnost iznosi oko 3 %. 

Solanum nigrum - crna pomoćnica je više ili manje 

otrovna ili tek uvjetno otrovna biljka. Sadržaj otrova u 

biljci manji je u područjima s mnogo padalina, veći u 

sunčanim predjelima, a različit je čak ujutro i uvečer. 

Zreli plodovi praktično su neotrovni. Pri otrovanju 

često sudjeluje velik sadržaj nitrata u biljci koja raste 

na ruderalnim površinama. 

Senecio sp. - sve vrste ovog roda sadrže pirolizidinske 

alkaloide žestokih hepatotoksičnih svojstava: 

laiokarpin, senecionin, jakobin, jakonin, senecifilin i 

dr. Ima životinja kod kojih je upravo razvijena pohlepa 

za dragušcima. Pojedine vrste životinja su otporne na 

dragušce tako da su otrovanja dragušcem većinom 

kroničnog toka i duge latencije. Konzumiranje dragušaca 

izaziva bolest seneciozu. 

Lotus corniculatus - sadrži cijanogene glikozide, 

vjerojatno linamarin. 

Ligustrum vulgare - zabilježeno je trovanje mlade 

srneće divljači od ove biljke. 

Očito je da divljač ima svoje kriterije pri izboru 

hrane. Za ostale palatabilne biljke u uzorku u gore navedenoj 

metodi nije bilo podataka. Pri tomu je bitno 

napomenuti da nigdje u lovištu okularnom pretragom 

fecesa nisu ustanovljene probavne smetnje, što će reći 

da divljač navedene depresivne, škodljive i vrlo otrovne 

biljke iskoristi na optimalan način. 

Ovo ukazuje kako je divljač ekonomičniji korisnik 

zapuštenog prostora, od domaćih životinja, odnosno, 

glede korištenja prirodnih hranidbenih resursa obavlja 

ekonomičniju konverziju biljaka u meso, trofej, kožu i 

si., te nije potrebno puno ulagati a intenzivnu melioraciju 

staništa. 

Interesantna je i preferabilnost šaševa (Pi = 0,33) 

koji se nalaze na 29. mjestu. Pasenje šaševa primijeće- 


22% 


27% 

Graf. 5. Udio konzumiranih vrsta na svjetlim prugama prema 

brojujedinki 

Fig. 5 The proportion of consumed species in open strips in relation 

to the number of individuals 

no je i dublje u sastojini i to tijekom ljeta. Razlog tomu 

mogao bi biti da pod zastorom krošanja ove vrste sadrže 

više vode i sirovih bjelančevina od trava ili zeljanica 

koje u isto vrijeme rastu uz prosjeke, ceste pa čak i 

na travnjacima (a inače su probavljivije od šaševa). 

Iz Grafikona 5. vidljivo je da su po broju jedinki 

najbrojnije zeljanice (64 700 biljaka/ha), zatim drvenaste 

vrste (33 300 biljaka/ha) te trave (26 900 biljaka/ha). 

Ovo je i u skladu s neodržavanjem svijetlih 

pruga na kojima bi u slučaju pravovremene kosidbe 

trebalo biti najviše trava, daleko manje zeljanica, a drvenaste 

bi vrste trebale potpuno izostati iz dva razloga: 

• Prostor svjetlih pruga trebao bi biti rezerviran isključivo 

za trave i zeljanice, dok divljač brst može 

namiriti i u šumskim sastojinama; 

• Zapuštene svijetle pruge otežavaju motrenje i lov. 

S druge strane iz Grafikona 3. vidi se da divljač koristi 

veći udio drvenastih vrsta i vrsta zeljanca, dok je 

relativno malo trava uključeno u prehranu. Razlog nedvojbeno 

leži i u napasivanju na rasadnicima Andrija 

Petračić i Topolje, a na kojima su 1998. godine formirane 

djetelinsko travne smjese, tako da su prirodne tra- 

f 

i 

i 

• 

«"V 

s 

s 

s 

y 

1 

PRIMJERNA PLOHA 

• — > 

k 

! 

-X 

3 

CEST\ 

RT 

K^LIFRONT 

-• 

• 

• 

i 

±«± 

Slika 2. Shematski prikaz rasporeda primjernih ploha pri snimanju oštećenosti vegetacije na svijetlim prugama 

Figure 2 The scheme of experimental plots 

606

K. Kmpincc: ZNAČAJ I U1.0GA BILJNIH VRSTA SVJETLIH PRUGA U PODRUČJU EUMEDITERANA ... Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 599-610 

ve koje rastu uz ceste bile izbjegavane zbog lošije prehrambene 

kakvoće. Iste su površine osnovane na 

bivšim šumskim rasadnicima, gdje je tlo kvalitetno. 

Međutim, tlo svijetlih pruga je skeletoidno ili čak 

skeletno, te se na njemu ne može osigurati kvalitetna 

poizvodnja krmnih biljaka. Redovitom kosidbom 

ovdje bi se dobila relativno kvalitetna krma. Naime, 

proizvodnja prirodne krme na svijetlim prugama ima 

svoje opravdanje i u tome da zbog većeg broja vrsta 

uvijek ima neka palatabilna vrsta koja je u suho doba 

godine više ili manje sočna (Picris hieracioides, Verbena 

officinalis, Carex sp., Coronilla emeroides itd.) te 

se divljač može napasivati tokom cijele godine (Slika 

2. i 3.). Kod krmnih površina, budući da se radi o manjem 

broju selekcioniranih biljaka nije moguće osigurati 

zelenu fazu kroz cijelu godinu. 

Velik udio šumskih površina, te ceste kod kojih se 

redovito ne čiste svjetle pruge, jedan su od razloga otežanog 

motrenja divljači, ali i otežanog odstrela. Ovakav 

problem uočen je još u Velikoj Britaniji u velikim 

kompleksima kultura četinjača (Adamič, 1990 cit. 

Rate 1 iff, 1985, 1987), a isti autor preporuča rješenje 

Slika 3. Svijetle pruge u punoj vegetaciji prije suhog razdoblja 

Figure 3 Open strips in full vegetation before the dry period 

problema na način da se predvidi raspored, broj i veličina 

otvorenih površina koje se ne bi trebale pošumiti, 

na istima bi se vršila kosidba i gnojenje. Najidealnijeje 

da na svakih 100 ha šumskih površina dolazi od dvije 

do pet površina veličine 0,2 do 1 ha. 

Slika 4. Svjetle pruge u suhom razdoblju 

Figure 4 Open strips in the dry period 

ZAKLJUČCI 

Na temelju provedenih analiza može se zaključiti 

sljedeće: 

1. Vegetacija uz ceste predstavlja značajan izvor hrane 

za divljač. Od ukupno 70 biljnih vrsta divljač za ishranu 

koristi njih 35 (50 %). 

2. Gledano po broju jedinki, na svjetlim prugama raste 

velik broj biljaka (190 700 biljaka/ha) od čega su 

konzumne vrste bile zastupljene s 124 900 biljaka/ha. 

3. Usprkos bogatstvu vrsta, svjetle pruge nisu dovoljno 

iskorištene za potrebe hranidbe divljači. Zbog 

toga je nužno svjetle pruge održavati kosidbom, 

kako bi s njih iščezle drvenaste vrste, a povećao se 

udio trava i zeljanica. 

Topolju 

Figure 5 Grazed plants of elder (Sambucus ebulus L.) in Topolje 

Conclusions 

4. Divljač na svjetlim prugama konzumira one biljne 

vrste koje su za intenzivan uzgoj stoke neprikladne, 

pa čak i otrovne. Ovo je značajan pokazatelj rentabilnosti 

prostora, gdje bi uslijed napuštanja stočarstva 

lovstvo moglo dobiti na vrijednasti upravo konverzijom 

loših krmnih biljaka od strane divljači u 

meso, trofeje i ostale dobrobiti lovnog gospodarstva. 

5. Tlo svjetlih pruga u ovom lovištu je lošije kvalitete, 

pa stoga nije pogodno za neku intenzivniju proizvodnju 

krme. 

6. Palatabilne biljne vrste svjetlih pruga redom preferabilnosti 

su: Raphanus raphanistrum, Picris hieratioides, 

Senecio erraticus, Verbena officinalis, Daucus 

major, Coronilla emeroides, Feniculum vulga- 

607

K. Krapiinic: ZNAČAJ 1 ULOGA BILJNIH VRSTA SVJETLIH PRUGA U PODRUČJU EUMEDITERANA ... Šumarski list hr. II 12. CXXV {2001), 599-610 

re, Ligustrum vulgare, Prunus domestica, Cychorium 

pumilum, Galium mollugo, Crataegus transalpina, 

Agrimonia eupatoria, Clematis flammula, Viburnum 

tinus, Dorycnium pentaphyllum, Eupatorium 

canubinum, Centaurea tomasinii, Spartium 

junceum, Rubia peregrina, Hieracium racemosum, 

Asparagus acutifolius, Dorycnium hirsutum, Pulicaria 

dysenterica, Holcus lanatus, Rubus dalmaticus, 

Plantago lanceolata, Erica arborea, Carex sp., 

Dactylis hispanica, Fraxinus ornus, Brachypodium 

sylvaticum, Viola sylvestris, Smilax aspera i Lotus 

corniculatus. 

7. Nepalatabilne biljne vrste zeljanica i trava na svjetlim 

prugama, ali i na ostalim površinama u lovištu 

bile su: Inula viscosa, Trifolium ohroleucum, Bromus 

erectus, Festuca heterophylla, Poa sylvicola, 

Trifolium angustifoium, Štipa bromoides, Calamintha 

vulgaris, Agrostis alba, Plantago intermedia, 

Filago germanica, Cistus salviefolius, Prunela vulgaris, 

Cistus vilosus, Galega officinalis, Poa annua, 

Taraxacum officinalis, Artemisia vulgaris i 

Rumex sanguineus. Ostale vrste koje nisu bile oštećene 

od divljači na svjetlim prugama divljač je konzumirala 

ili u sastojinama ili na travnjačkim površinama 

u lovištu. 

1. Adamič, M., 1990: Prehranske značilnosti kot ele- 10. Grubešić, M., 1996: Utjecaj prirodnih i gospodarskih 

čimbenika na kvalitetu stojbine divljači; 

ment načrtovanja varstva, gojitve in lova parkljaste 

divjadi s odudarkom na jelenjadi (Cervus Disertacija; Zagreb; 157 pp. 

elaphus L.); Universa Edvarda Kardelja v Lju- 11. ] i Grupa autora, 1967: Lovački priručnik; Lovačka 

bljani - VDO Biotehniška fakulteta, Institut za knjiga; Zagreb; 704 pp. 

gozdno in lesno gospodarstvo VTOZD za goz- 


^2 

Havranek, D., 1998: Istraživanje palatabilnosti 

darstvo; Strokovna in znanstvena dela 105; 

nekih vrsta trava ispašom ovaca; Disertacija; 

Doktorska disertacija na Univerzi v Beogradu; 

Zagreb; 97 pp. 

Ljubljana; 203 pp. 

. _ 

2. A1 c oc k, J., 1998: Animal Behavior: An Evolutionary 

Approach, Sixt Edition; Sinauer Associates, 

Inc. Publishers Sunderland, Massachusetts; 

718 pp. 14 

3. Andrašić, D., 1984: Zoologija divljači i lovna tehnologija; 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 

Zagreb; 392 pp ,e 

15. Knežević, ML, 1989: Istraživanje selektivne ispaše 

4. BI on del, J., Aronson, J., 1999: Biology and 

četiri vrste trava; Disertacija; Zagreb; 66 pp. 

Wildlife of the Mediterranean Region; Oxford 

16. 

] ^ 

Kovačević, J., 1963: Fitocenologija travnjaka; 

University Press; New York; 328 pp. 

Zagreb; 232 pp. 

5. Bouchner, M., 1990: Animal Tracks; Aventinum 17. jy Kovačević, J., 1979: Poljoprivredna fitocenologija; 

Nakladatelstvi; Prague; 264 pp. 

SNL, Zagreb; 269 pp. 

6. Danell, K. & Bergstrom, R., 1987: Studies on ig_ 18. Krapinec, K., Vukelić, J., Grubešić, M., 

Interactions Between Moose and Two Species of 2000: Prilog poznavanju brštenja širokolisne zelenike 

Birch in Sweden, A Review; Proceedings-Symposium 

(Phillyrea latifolia L.) divljih preživača 

on Plant Herbivore Interactions; na otoku Rabu; Šumarski list; broj 5-6; CXXIV; 

Snowbird, Utah, August 7-9, 1985; Intermountain 

285-292 pp. 

Research Station, Forest Service, U. S. De- 

,Q 

partment of Agriculture, Ogden; Utah; 48-57 pp. 

per & Row, Publishers; New York. 654 pp. 

7. Domac, R., 1994: Flora Hrvatske: priručnik za 

20. 

20 

Manning, A., Dawkins, M. S. 1998: An Introduction 

to Animal Behavior; Cambridge: Cam 

određivanje bilja; Školska knjiga; Zagreb; 503 

pp. 

bridge unoversity Press; 450 pp. 

8. Forenbacher, S., 1998: Otrovne biljke i biljna 21 

otrovanja životinja; Školska knjiga; Zagreb; 436 

pp. 

9. Grlić, Lj., 1986: Enciklopedija samoniklog jestivog 

bilja; August Cesarec; Zagreb; 328-329 pp. 

608 

LITERATURA - References 

13. Horvatić, S., 1938: Pregled vegetacije otoka Raba 

sa gledišta biljne sociologije; Znanstvene rasprave 

Botaničkog instituta Universe Kralja 

Aleksandra v Ljubljana; Ljubljana; 96 pp. 

14. Jävorka, S., Csapody, V., 1975: Iconographia 

florae partis austro-orientalis Europae centralis; 

Akademiai Kiado; Budapest; 555. tab. 

19. Krebs, C. J., 1989: Ecological Metodology; Har 

21.Pentek,T, 1998: Šumske protupožarne ceste kao 

posebna kategorija šumskih cesta i čimbenici 

koji utječu na njihov razmještaja prostoru; Magistarski 

rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; 

119 pp.

K. Krapinec: ZNAČAJ I ULOCiA BILJNIH VRSTA SVJETL1H PRUGA U PODRUČJU BUMEDITERANA . Šumarski liši br. 11-12. CXXV (2001). 599-610 

22. Piegert, H., 1999: Muffelwild - Von Korzika 

zum Oberhartz; Wild and Hund Eksklusiv; Paul 

Parey Zeitscriftverlag GmbH & Co. KG; Singhofen; 

14; 8-57 pp. 

23. Pranj ić, A., 1990: ŠumarskaBiometrika; Sveučilišna 

naklada Liber; Zagreb; 204 pp. 

24 

25 

26 

Raguž, D., Alegro, A., Frković, A., Tomp 

a k, M., 1994: Stručna podloga za bonitiranje i 

utvrđivanje lovnoproduktivnih površina u lovištima 

Republike Hrvatske, Zagreb, 29 pp. 

Raguž, D., Grubešić, M., 1996: Istraživanja 

mogućnosti gospodarenja na prostoru Mediterana; 

Hrvatsko šumarsko društvo, Skrb za hrvatske 

šume od 1846. Do 1996., Unapređenje proizvodnje 

biomase šumskih ekosustava; Zagreb; 

187-193 pp. 

Raguž, D., Grubešić, M., 1997: Revizija 

lovnogospodarske osnove za Državno lovište 

VIII/6 "Kalifront" za razdoblje 1997-2005; Zagreb; 

90 pp. 

27. Ri sehoo ver, K. L., 1987: Intraspecific Variation 

in Moose Preference for Willows; Proceedings- 

Symposium on Plant -Herbivore Interactions; 

Snowbird, Utah, August 7-9, 1985; Intermoun- 

tain Research Station, Forest Service, U. S. Department 

of Agriculture, Ogden; Utah; 48-57 pp. 

28. Scalet, C. G., Flake, L. D., Willis, D. W., 

1996: Introduction to Wildlife and Fisheries: An 

Integrated Approach; W. H. Freeman Company; 

New York; 512 pp. 

29. Soštarić-Pisačić, K, Kovačević, J., 1968: 

Travnjačka flora i njena poljoprivredna vrijednost; 

Nakladni zavod Znanje, Zagreb; 443 pp. 

30. Soštarić-Pisačić, K, Kovačević, J., 1974: 

Kompleksna metoda za utvrđivanje kvalitete i sumarne 

vrijednosti travnjaka i djetclišta; Poljoprivredna 

znanstvena smotra; Naučne edicije Poljoprivrednog 

fakulteta u Zagrebu; Zagreb; 102 pp. 

31. Spanjol, Ž., 1995: Prirodna obilježja otoka Raba; 

Rab, Zagreb; 440 pp. 

32. Trinaj stić, I., 1986: Fitogeografsko raščlanjenje 

šumske vegetacije istočnojadranskog sredozemnog 

područja - polazna osnovica; Glasnik za 

šumske pokuse - posebno izdanje, 2. Dio; Zagreb; 

53-65 pp. 

33. Vukelić, J., Rauš, Đ., 1998: Šumarska fitocenologija 

i Šumske zajednice u Hrvatskoj; Zagreb; 

310 pp. 

SUMMA R Y: The paper analyses the damage of plant species in open strips 

by moufflon (Ovis amnion musimon Pal.) and axis deer (Axis axis Erx.). The 

research was done in an enclosed part of the State Hunting Ground VIII/6 

"Kalifront" covering an area of1351.22 ha. The hunting ground is located on 

the island of Rab. Since virtually the entire area of the hunting ground is situated 

on the peninsula, the central part was fenced off with a barrier (in the 

length of 3.4 km). In the enclosed part of the hunting ground, there were a 

total of 45 moufflon species and 22 of axis deer in the course of research. 

Taken as a whole, the density of all big game population came to 8 heads per 

100 ha in the total hunting area (Table J). The reconstruction of the hunting 

ground has thoroughly changed the participation of the land per categories. 

Of a total of 840 ha of the enclosed area, forests account for about 825 ha 

(98 %), while paths (8.8 ha), open strips (5.9 ha) and grassland- the Topolje 

nursery and the A. Petračić nursery (1.5 ha) - account for the remaining 

15 ha. It was for this reason that forage crop areas had to be established to 

feed the game in the hunting ground, because it was estimated that the game 

would not be able to satisfy their nutritional needs exclusively in the forest 

areas. The research was done on the 13th, 14"', 15"' and 16"' October 1999. 

The preferability of the game-damaged plants was calculated using the 

Preference ratio index (Pf 

In the experimental plots with open strips a total of 190,700 plants/ha 

were recorded. The most abundant was Rubus dalmaticus with as many as 

20,600 plants/ha. This species also had the highest frequency (87 %). It is followed 

by Daucus major with 14,800 individuals/ha (f = 52 %) and Picris 

hieracioides with 11,900 individuals/has (f= 38 %). The following woody 

species were recorded: Rubus dalmaticus, Viburnum tinus (3,500 individuals/ha), 

Erica arborea (3,400 individuals/ha), Fraxinus ornus (1,400 individu- 

609

K. Krapinec: ZNAČAJ I ULOGA BILJNIH VRSTA SVJETLIH PRUGA U PODRUČJU EUMED1TERANA ... Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 599-610 

als/ha), Myrtus communis (1,200 individuals/ha), Clematis flammula (1,100 

individuals/ha), Spartium junceum (1,300 individuals/ha), Coronilla emeroides 

(1,000 individuals/ha), Cistus salviefolius (800 individuals/ha), Arbutus 

unedo (700 individuals/ha), Pinus pinaster (700 individuals/ha), Cistus villosus 

(600 individuals/ha), Ligustrum vulgare (400 individuals/ha), Prunus 

domesticus (400 individuals/ha), Quercus ilex (400 individuals/ha), Clematis 

vitalba (300 individuals/ha), Crataegus transalpina (200 individuals/ha) and 

Phillyrea latifolia (100 individuals/ha). Together with Rubus dalmaticus, 

these make up 19 woody species (Figure 1). A total of 70 plant species were 

registered in the open strips (Table 1). The game made use of 35 of them for 

their feed (50 %). In terms of the number of species and forms in the experimental 

plots, there were 53 % of herbaceous plants, 27 % of woody plants and 

20 % of grasses and sedges. However, in terms of the proportion of the species 

within the consumed species, the ratio is somewhat different. Herbaceous 

plants account for 60 %, woody plants for 29 % and grasses and sedges for 

11 % (Figure 2). With regard to the ratio of consumed and non-consumed species 

in the categories of herbaceous plants, grasses and sedges and woody 

plants, the situation is as follows: of a total of 37 herbaceous plants, 21 are 

consumed by the game (57 %), of 19 woody plant species, 10 (53 %) are used 

by game, while of 14 kinds of grasses only 4 (29 %) are consumed. The most 

preferred species (Table 3) was Raphanus raphanistrum - Pi = 4.24, followed 

by Picris hieracioides - Pi = 3.99, Senecio erraticus - Pi = 3.84, Verbena officinalis 

- Pi = 3.78, and Daucus major - Pi = 3.54. The most preferred woody 

species was Coronilla emeroides, which took the sixth place (Pi = 3.39), 

while among the grasses, the most preferred was Holcus lanatus, taking the 

25 th place (Pi = 0.71). The importance of open strips, that is, their maintenance 

in the Mediterranean area is highly significant not only as a source of 

game food, but also as a defence against possible fires. The maintenance of 

open strips is gaining increasing importance from the standpoint of hunting 

economy, because their mowing provides relatively good quality pasture. 

Thus, it is not necessary to clear and cover forest areas with grass in order to 

ensure sufficient forage for the game. All consumed plants in the sample had 

poor nutritional value, which ranged from poor to very harmful (for example, 

Senecio erraticus,). It is important to point out that oculary inspection of the 

faeces in the hunting ground did not reveal any digestive disorders, which 

means that the game uses the depressive, harmful and very poisonous plants 

in the optimal manner. Accordingly, game is a more economic consumer of 

the neglected area than domestic animals. In order words, in terms of using 

natural nutritive resources, game converts plants into meat, trophies, hide 

etc, more economically, and therefore, not much investment is required to 

improve the sites. 

Key words: open strips, openings, moufflon (Ovis ammon musimon 

Pal.) axis deer (Axis axis Erx.), woody plants, herbaceous plants, grasses, 

pasture, preferability, preference ratio index. 

610

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 11- 12. CXXV (2001), 611-617 

UDK 630* 652 + 909 (001) 

RASPRAVA O METODAMA ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI ŠUME 2 

A DISCUSSION ON THE METHODS OF ASSESSING FOREST VALUES 

Stjepan POSAVEC 

SAŽETAK: Današnji načini utvrđivanja vrijednosti šume kao obnovljivog 

prirodnog kapitala, njegova prirasta i načina njegova korištenja nisu prilagođeni 

suvremenim ekonomskim, ekološkim i razvojnim spoznajama i potrebama, 

i ne omogućuju ostvarenje koncepta održivog ekonomskog i ekološkog 

razvoja te potrajnog gospodarenja šumama. S druge strane razumljiv je i 

oprezan pristup uvođenju novih metoda utvrđivanja vrijednosti obnovljivog 

prirodnog kapitala, jer znatan dio pretpostavljenih promjena tako dobivenih 

vrijednosti, zahtijevale bi u realizaciji promjene koje je teško procijeniti. 

U radu su opisani različiti načini kojima se ekonomisti prirodnih resursa 

koriste kako bi izračunali cijenu prirodnih resursa ili prirodnih procesa koji 

imaju društvenu vrijednost. Navedena su i dosadašnja istraživanja i dostignuća 

na ovom području. Cilj rada je postavljanje znanstvenog pristupa procjeni 

vrijednosti šuma s primjenom na području jedne gospodarske jedinice, 

te izrada metode koja će imati praktičnu primjenu. Kombiniranom metodom 

obračuna utvrđena je ukupna vrijednost drvne zalihe, šumskog zemljišta, 

općekorisnih funkcija šuma, lovnog gospodarenja, šumskih cesta i sporednih 

šumskih proizvoda. 

Prodaja šuma, dakle zemljišta zajedno sa sastojinom, rijetka je pojava, pa 

se o tržištu šuma i šumskog zemljišta jedva može govoriti u našim uvjetima. 

Zato će ovo područje biti izrazito zanimljivo u idućem razdoblju u nas. 

Na osnovi utvrđenog, ovaj rad prilog je raspravi o poznatim klasičnim i 

neoklasičnim metodama utvrđivanja vrijednosti obnovljivog prirodnog kapitala 

i stvaranja znanstvenih podloga za izradu odgovarajuće metode za utvrđivanje 

vrijednosti šume. 

Ključne r ij e č i: prirodni resursi, šume, metode, vrijednost šuma, procjena 

vrijednosti šuma. 

Današnji načini utvrđivanja vrijednosti šume kao 

obnovljivoga prirodnog kapitala, njegova prirasta i načina 

njegova korištenja nisu prilagođeni suvremenim 

ekonomskim, ekološkim ni razvojnim spoznajama i 

potrebama, i ne omogućuju ostvarenje koncepta održivoga 

ekonomskog i ekološkog razvoja te potraj noga 

gospodarenja šumama i davanja realnih podloga za ku- 

2 

Mr. se. Stjepan Posavcc, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet, 

Zagreb 

Članak je sažetak magistarskog rada obranjenog 2001. god. na 

Šumarskom fakultetu u Zagrebu, izrađen u Zavodu za organizaciju 

proizvodnje u drvnoj industriji 

1. UVOD - Introduction 

poprodaju. Nasuprot tomu, razumljiv je i oprez pri 

uvođenju novih metoda utvrđivanja vrijednosti obnovljivoga 

prirodnog kapitala, jer bi znatan dio pretpostavljenih 

promjena tako dobivenih vrijednosti u realizaciji 

zahtijevao promjene koje je teško procijeniti. 

Šumarski popisi (inventure) služe općenito poradi 

dobivanja za šumarstvo relevantnih podataka o prirodnim 

resursima, njihovoj prostornoj raspodjeli i korisnosti. 

Djelotvornost šumarstva postoji i pada s pouzdanošću 

tih temeljnih informacija. Mjerenje spomenute 

uspješnosti je promjena stanja imovine. Tu nema razlike 

između šumarskog i nekog drugog poduzeća, poj- 

611

S. Posavec: RASPRAVA O METODAMA ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI ŠUME Šumarski list br. II 12. CXXV (2001), 611-617 

movno naravno. Imovina nekog poduzeća obuhvaća 

zgrade, strojeve, gotovinu, zalihe, te znanje i iskustvo, 

sadržano u tehnologiji proizvodnje konkretnih proizvoda. 

U šumarstvu je dakako pojam imovine mnogo širi, 

što je razumljivo, jer se radi o prirodnom resursu, čiji 

bitak nije samo proizvodnja drveta i uz drveće vezanih 

tzv. sporednih proizvoda, već je to širok kompleks konkretne 

proizvodnje utrživih proizvoda (šumski drvni 

sortimenti, sporedni šumski proizvodi, naplata za pašarenje, 

listinac itd.) te čitav niz neutrživih učinaka: zaštita 

tla, klime, okoliša, krajobraza, flore i faune itd., te rekreativnih 

učinaka, koji mogu, ali ne moraju, biti utrživi 

(npr. plaćanje ulaznica za posjet nacionalnim parkovima 

itd.). Obuhvaćena je vrijednost sastojina, što obuhvaća 

cjelokupnu tržišnu vrijednost drveta i tzv. sporednih 

šumskih proizvoda te njihov biološki, ekološki, 

zaštitni, općekorisni i klimatski potencijal. 

Budući da je šuma osnovom za ispunjavanje niza 

funkcija, potrebno je poznavanje stanja šume kako bi 

se ona mogla vrednovati. Popis šuma služio je u nas u 

prvom redu (a služi pretežito još i danas) ustanovljenju 

količine drva koja se u njoj nalazi, njezine strukture po 

vrstama, obrastu te prosječnom godišnjem i tečajnom 

godišnjem prirastu sastojine po vrstama drveća. Kako 

se vidi, u popisuje mnogo toga uglavnom bilo usmjereno 

na utvrđivanje robne sastavnice šumarske proizvodnje. 

U popisivanju, posebice pak pri izradi šumskogospodarskih 

osnova, uredivači šuma su od najranijih 

vremena obraćali veliku pozornost i na ustanovljenje i 

Budući daje sustav vrijednosti karakteristika određenog 

društva, a pojedinci su socijalizirani i prilagođerazvrstavanje 

određenih čimbenika bitnih i za pokrivanje 

ostalih funkcija šume (npr. opisivanje tala, opisivanje 

šumskih sastojina kao biljnih zajednica, orografija, 

ekspozicija, klimatski čimbenici itd.). Za razliku od 

Austrije i Njemačke, gdje danas permanentne inventure 

šuma sve više obuhvaćaju inventarizaciju svih relevantnih 

vrijednosti, učinaka i funkcija šuma, bez obzira 

radi li se o monetarnim ili nemonetarnim vrijednostima 

učinaka ili roba. 

Iz iznesenoga izlazi daje popis šuma snimljeno stanje 

šuma glede obujma, obrasta, smjese vladajućih vrsta 

drveće, dobi, prirasta i drugih relevantnih činjenica 

koje služe podlogom za iskazivanje vrijednosti šuma. 

Popis obuhvaća, kao i u drugim područjima gospodarskog 

života, imovinu različitih oblika. Ono stoje proizvodni 

program proizvodnoga poduzeća, to je u šumarstvu 

struktura sastojine. Stoje struktura bolja, to je vrednije 

drvo, više je potencijala za proizvodnju usluga 

općekorisnih funkcija šume, to je imovina sadržana u 

šumi veća i vrednija. 

Popis šuma, kao stoje rečeno, služi kao podloga za 

procjenu vrijednosti imovine šumskoga poduzeća, ali 

isto tako, na nacionalnoj ili regionalnoj osnovi, kao 

podloga za procjenu ukupne vrijednosti imovine u šumarstvu 

nacije ili regije. Ona je, kao takva, ne samo 

podlogom utvrđivanju vrijednosti imovine već i podlogom 

za donošenje i primjenu mjera unapređivanja gospodarenja 

šumama vezano uz šumarsku politiku te planiranje, 

stoje već posebno naglašeno. 

Postoji mnogo pokušaja u proučavanju vrijednosti. 

Iz njih su se razvila razna usmjerenja. 

1. Vrijednosti se shvaćaju kao viša razina stava u smislu 

Eysenckove hijerarhijske strukture. U tom značenje 

one bi bile svojevrstan svjetonazor, opći pogled 

na život i svijet i to bi bilo usko pojmu "meta 

stavova" kako ih naziva Allport (1958). 

2. Neki autori smatraju da su vrijednosti izraz potreba, 

pa tako M a s 1 o w (1959) razlikuje: više vrijednosti, 

koje su izraz potreba za rastom, razvojem, samoaktualizacijom; 

i niže vrijednosti, koje su izraz nekog 

nedostatka, na primjer fizioloških potreba. 

3. Pod vrijednostima se podrazumijevaju temeljna područja 

interesa, kao stoje to učinjeno u Allport-Vernonovoj 

ljestvici za mjerenje vrijednosti, gdje se 

razlikuje šest temeljnih vrijednosti: teorijske, ekonomske, 

estetske, socijalne, političke i religijske. 

4. Pod vrijednošću se prije svega podrazumijeva preferencija, 

odnosno poželjnost nekog objekta, situacije 

ili ponašanja, ili koncepti ispravnog i neispravnog, 

dobrog i lošeg, poželjnog i nepoželjnog. 

612 

2. PROBLEMATIKA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA - Problem and area 

ni društvu, ljudi se međusobno ne razlikuju po tome 

posjeduju li ili ne neke vrijednosti, već prije svega po 

tome kako su te vrijednosti organizirane u vrijednosni 

sustav, odnosno u svojevrsnu hijerarhiju s obzirom na 

percipiranu važnost. Vrijednosti, kao temeljni referentni 

okvir, omogućuju pojedincu da opravda, objasni i 

racionalizira sve ono što radi, odnosno da interpretira u 

pojmovima poželjnih oblika ponašanja i egzistencije, 

koji su osobno i socijalno vrijedni da se za njih pojedinac 

zalaže. Prema tome, vrijednosti su svojevrsni internalizirani 

koncepti poželjnog s obzirom na globalna 

društvena opredjeljenja. 

Predmet koji zadovoljava neku našu potrebu može 

biti i poklon prirode, koji nas ništa nije stajao - kao 

zrak, voćke što rastu u prirodi, šumska bujica koju 

ćemo iskoristiti za rad vodenice i si., a može biti rezultat 

našeg rada, više ili manje napornog (kao cipele, pokućstvo 

i si.). Dakle, razlike postoje u tome kakvu potrebu 

zadovoljava neki proizvod (fizičku ili duhovnu), 

kako je zadovoljava (posredno ili neposredno), i na koji 

način smo do tog proizvoda došli (radom ili prisvajanjem 

onoga što nam pruža priroda).

S. Posavec: RASPRAVA 0 METODAMA ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI ŠUME Šumarski list br. II 12, CXXV (2001). 611-617 

Ali, bez obzira na te razlike svojstvo neke stvari da 

zadovoljava ma kakvu čovjekovu potrebu naziva se 

uporabnom vrijednošću. Uporabna vrijednost je dakle 

korisnost stvari. 

Klasična ekonomika šumarstva uglavnom se bavila 

problemima tzv. ekonomske vrijednosti šuma i šumskog 

zemljišta na osnovi resursa - drvne sirovine i to 

zasnovanoj na procjeni vrijednosti drvnih sortimenata, 

zanemarujući pritom ekonomske vrijednosti ostalih 

šumskih resursa te općekorisnih i asimilacijskih funkcija 

šume. Takva gledanja, posebno u nas, zaustavila su 

razvoj ekonomike šumarstva, ali i šumarstva kao djelatnosti. 

Valja napomenuti da su se zahtjevi i vrijednosti 

pojedinih šumskih resursa bitno promijenili (i zbog 

normi i zbog promjena u tehnologiji), pa npr. vrednovanje 

šuma i šumskih sastojina samo na osnovi sortimenata 

potpuno istisnulo utjecaj razvoja tehnologije i 

korištenja ostalih dijelova biomase (kore, granja, lišća, 

iverja, panjeva...) koji s razvojem tehnologije preradbe, 

a i sve veće oskudice drvnih resursa, postaju ravnopravni 

šumski resurs u ekonomskom vrednovanju. 

Unatoč vrlo pomnoj analizi, u povijesti šumarske 

ekonomske misli, nije moguće pronaći pokušaj integralnog 

vrednovanja ekonomskoga i prirodnog sustava. 

Na osnovi navedene problematike postavljeni su 

osnovni ciljevi rada. 

1. Identificirati postojeće metode vrednovanja šuma, 

2. Identificirati vrijednosti i vrijednosne stavove o prirodnim 

resursima, 

3. Analizirati identificirane metode i izabrati određenu 

metodu koja obuhvaća najveći broj identificiranih 

vrijednosti, 

4. Na osnovi rasprave o metodama izraditi moguće 

pravce razvoja na području vrednovanja šuma. 

Prema tome, cilj ovoga rada je načiniti kritičku analizu 

postojećih metoda utvrđivanja vrijednosti šuma i 

izraditi mogući prijedlog procjene vrijednosti šuma, i 

uz to prikazati pregled poznatih metoda utvrđivanja 

vrijednosti šuma u cilju postizanja ukupnog vrednovanja 

šume. 

Za računanje vrijednosti šuma poznato je niz tradicionalnih 

metoda. Međutim, mora se napomenuti da su 

sve navedene metode nastale prije Drugog svjetskog 

rata. Zbog tih se razloga u našoj šumarskoj praksi osjeća 

određen vakuum i traženje novih rješenja. Taj je zastoj 

nastao zato stoje nakon Drugog svjetskog rata u nas 

3. PRETHODNA ISTRAŽIVANJA - Past research 

stvorena tzv. kategorija društvenog vlasništva, te po 

pravilu nije postojala nikakva trgovina šumom ni šumskim 

zemljištem. Danas se u svijetu i u nas razvijaju 

nove metode za objektivizaciju vrijednosti šuma i šumskog 

zemljišta. 

3.1. Istraživanja metoda utvrđivanja vrijednosti suma u svijetu 

Methods of forest value assessment in the world 

Početak i prvi razvoj šumarske znanosti vezanje za 

Francusku, ali je ubrzo Njemačka preuzela vodstvo. 

Temelj šumarske ekonomske discipline računanja vrijednosti 

šuma postavili su Nördlinger i Hossfeld. 

Metode računanja vrijednosti šuma obrađuju Cotta, G. 

L. Hartig (1812.), Linz (1817.), Mosheim, König, 

Hundeshagen, Pfeil. Kasnije autori Breymann, Pressler, 

G. Heyer, Albert i dr. 

3.1.1. Metode utvrđivanja vrijednosti suma u socijalizmu 

Methods of forest value assessment in the world 

U godinama između dva rata razvio se u bivšem 

SSSR-u poseban model gospodarskog rukovođenja - 

administrativni model državnog planiranja gospodarstva. 

Teoretičari političke ekonomije pokušavali su otkriti 

zakonitosti političke ekonomije socijalizma. U tadašnjim 

uvjetima "smatrali" su daje sustav planiranja, 

kakav je bio tada u primjeni, ekonomski zakon socijalističke 

reprodukcije, i da taj zakon zamjenjuje ekonomske 

zakone robne proizvodnje koji su vladali u 

zemljama tržišne privrede (u prvom redu zakon ponude 

i potražnje kao zakon o slobodnom formiranju cijena). 

Cijene su trebale biti vjeran odraz uloženog ljudskog 

rada i prema tome što dosljednija praktična potvrda 

radne teorije vrijednosti. 

U uvjetima socijalizma, osim teorijskih rješenja 

(Kraljić) nema potpuno ispravne metodike za praktično 

izračunavanje vrijednosne cijene šumskih sastojima 

(Melzer u bivšem DDR-u, "Pravilnik o utvrđivanju 

vrijednosti šuma", pa i odnosima "Uputstva" u bivšoj 

SFRJ). Uostalom, po nekima, ako u njima i nema plaćenog 

minulog rada (Kraljić), one imaju reprodukcijsku 

vrijednost (u nas Plavšić, Kraljić i dr.), po drugima 

nemaju ni vrijednosti ni cijene; po trećima imaju vrijednost, 

a nemaju cijene, po četvrtima nemaju vrijednost, 

a imaju cijenu, tj. šumsku taksu kao "rentovnu cijenu" 

drva na panju. Uopće, neki smatraju da se šumska 

sastojina u ekonomskom pogledu može, a po nekima 

ne može odvojiti od šumskog zemljišta. 

613

S. Posavec: RASPRAVA O METODAMA ZA PR0C.IKNU VRIJEDNOSTI SUME Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 611-617 

3.1.2. Metode tržišnog gospodarstva - Methods of market economy 

U suvremenom šumarstvu postoje i drugi troškovi: 

za njegu i melioraciju šuma, za zaštitu šume i dr., a obično 

i rashodi za proširenu biološku reprodukciju. Uz to 

većina se šuma manje - više razlikuju od normalnih, a 

isto tako obično se i sječni prinosi (prihodi) razlikuju 

od šumskouredajnih etata, a pogotovu prirasta. U uvjetima 

tržišnog gospodarstva o godišnjem bilanciranju 

uspjeha u šumskom gospodarenju postoji obilna literatura 

i ograničen broj pokušaja primjene predloženih 

rješenja. Neka od njih su: Metoda upotrebne vrijednost 

(Eberbach), Metoda upotrebno-troškovne vrijednost 

(Godbersen-Spiegel-Abetz), Metoda troškovno-prihodne 

i upotrebne vrijednosti (Trebeljahr-Reinhold), i 

Metoda prihodne vrijednosti (Ostwald-Krieger). Protivnici 

bilanciranja su: Liefman, Dietrich, A.W. Weber 

i Walb. Prvi je postavio ispravnu formulu prihodne vrijednosti 

sastojine Georg Oetzl u "Allg. Forst und Jagdzeitung" 

1854. godine, iako je o tome već ranije pisao 

König. Odnos između prihodne vrijednosti i sječivog 

prihoda prvijejasno razvio Bose u "Beiträge zur Waldbewertberechnung" 

1863. godine. 

Zahtjev za potrajnošću gospodarenja šumom, nastao 

je početkom XVIII. stoljeća zbog prekomjernih sječa 

u blizini naselja. U to vrijeme lov se smatrao važnijim 

od dobivanja drva. Od polovice 18. stoljeća do prijelaza 

18. u 19. st. šumarstvo se nalazi pod utjecajem 

kameralista kao što su: von Moser, Cramer, Jung idr. 

Tada su ujedno i postavljeni temelji knjigovodstva i 

određivanja uspjeha gospodarenja. Prestankom utjecaja 

kameralista u Njemačkoj se stvaraju smjernice budućeg 

šumskog gospodarstva i proizvodnje 19. stoljeća. 

To su bili: G. L. Hartig, H. Cotta, J. C. Hundeshagen, 

G. König, L. Pfeil i K. J. Heyer. 

U Francuskoj su poznati Puton, Melard i osobito 

Huffel, čija se knjiga Economie forestiere ubraja u 

standardna djela. 

Poslije Prvog svjetskog rata pojavljuju se šumarski 

ekonomski pisci i u drugim zemljama. Koriste se 

uglavnom razrađenom teorijom prilagođujući je prilikama 

u zemlji. U SAD najpoznatiji su: Buttrick, Chapman, 

Marquis. L. Schaffen U Finskoj Hagfors, E. Saari, 

Ilvessalo. Švedski predstavnik je Streyffert, a Česi 

su Fritsch, Haša, Papanek, Weingartl. 

Pod utjecajem tržišnog gospodarstva i nazora Adama 

Smitha, u Francuskoj, Austriji i Njemačkoj dolazi 

do prodaje državnih šuma privatnicima. Tako poslije 

Drugog svjetskog rata velik dio šumarskih ekonomista 

piše u duhu marginalističke ekonomske škole, koja ne 

priznaje objektivnu internu vrijednost robe po radu, 

nego cijenu robe određuje subjektivno shvaćanje (vrijednost) 

vezana s marginalnom (graničnom) korisnošću. 

Predstavnici su Duerr, Worrel, Speidel i dr. 

U ovom je poglavlju dan opis različitih načina kojima 

se ekonomisti prirodnih resursa koriste kako bi izračunali 

cijenu prirodnih resursa ili prirodnih procesa koji 

imaju društvenu vrijednost. Postoje doduše i kritičari 

koji ne vole određivati cijenu prirode. Oni tvrde daje to 

samo nastavak tržišnog sustava što je stvorio ekološke 

probleme u kojima se sada svijet nalazi. Iskreno vjeruju 

daje novčano mjerenje vrijednosti okoliša samo jedan 

korak prema globalnom uništenju prirode. U radu su 

analizirane sljedeće metode vrednovanja šuma: 

1. Prihodna vrijednost šuma 

2. Troškovna vrijednost šuma 

3. Uporabno-troškovna metoda utvrđivanja 

4. 

5. 

6. 

vrijednosti šuma 

Rentna vrijednost šume 

Amortizacijska vrijednost šume 

Kombinirana metoda 

7. Metoda sječive vrijednosti 

8. Tržišna vrijednost šume 

9. Metoda analize troškova i koristi (CBA) 

10 



13 

614 

Monetarne metode evaluacije krivulje potražnje 

Vrednovanje općekorisnih funkcija šuma 

Studija utjecaja na okoliš 

Metoda putnih troškova -The Travel Cost Method 

4. PREGLED METODA - Review of methods 

14. Metoda procjene hedonističkih cijena 

15. Metoda vrednovanja zdravstvenih i krajobraznih 

usluga 

16. Metode vrednovanja šumskog ekosustava kao 

okolišnog kapitala 

17. Vrijednost neuporabe - Contingent 

valuation method 

18. Ekonomsko-ekološki model upravljanja 

ekosustavom 

19. Ukupna gospodarska vrijednost - Total Economie 

Value 

20. Rumunjski model ukupnog gospodarskog 

vrednovanja. 

Potrebno je učiniti jasnu distinkciju između monetarnog 

vrednovanja mjerljivih učinaka šuma i izvedenih 

učinaka (tzv. općekorisnih funkcija šuma), nemjerljivih 

neposredno. 

Dok je prva grupa utemeljena na mjerenjima fizičkih 

veličina ili učinaka i njihove multiplikacije s jediničnom 

cijenom (u pravilu određenih odnosom ponude 

i potražnje - bez obzira na tržišne strukture, tj. monopol, 

perfektna konkurencija, monopson, monopolistička 

konkurencija ili u kombinacijama). Za određeno 

vrijeme te evokacije (vezanje na cijene iz prošlosti) i

S. Posavec: RASPRAVA O METODAMA ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI ŠUME Šumarski list br. II 12. CXXV (21)01). 611-617 

anticipacije, druga grupa u potpunosti je zavisna i izvedena 

iz datih evociranih i anticipiranih makro- i mikroekonomskih 

veličina (varijabla). Zbrajanje monetarnih 

vrijednosti s nemonetarnim dopustivo je, teži li se vjerodostojnosti 

samo u datom trenutku. Interpolacija modela 

u prošlosti i ekstrapolacija iz takvih modela na 

neki budući trenutak vrlo je rizična. Razlog tomu je, 

što je kretanje makro- i mikroekonomskih varijabla 

uvjetovano potpuno drukčijim nezavisnim varijablama 

od onih mjerljivih. Vrijednost i potražnja drveta zavisi 

npr. i o ponudi supstituta (kao i u drugim oblastima), 

dok je vrijednost krajobraza ili zaštite od erozije uvjetovana 

nizom drugih varijabla koje su vezane uz pojavu 

i djelotvornost supstituta vrlo slabom ili zanemarivom 

vezom. 

Tako npr. procjena rekreativnih vrijednosti šuma, 

kao i vrijednost zaštite krajobraza, daleko više zavisi o 

općoj razini civilizacije, veličini bruto domaćeg proizvoda 

po stanovniku, navika, cikličkih gospodarskih 

zbivanja (uspon, pad, recesija, kriza, gospodarski 

boom, i dr.), o infrastrukturi, gustoći naseljenosti, nego 

od cijena za drvo izvedenih iz ponude i potražnje, gdje 

djeluju i druge sile sasvim različitim intenzitetom. 

Metodologije za izračun vrijednosti općekorisnih 

funkcija šuma poznate su i komplicirane. Izračun vrijednosti 

sasvim je drukčiji tamo gdje je ocjenjivanje 

subjektivno. Subjektivnost je do te mjere arbitrarna, da 

se neda uspoređivati s npr. degustacijom vina ili mješavinom 

čaja, kave i dr. kao senzornom operacijom, gdje 

također ima velik dio subjektivnosti degustatora. Taje 

ocjena ipak podložna prihvatu ili odbacivanju očitovanog 

kod potražnje određenog vina (kave ili si.), dok u 

slučaju ocjene neke od funkcija ili čak usluga koje proistječu 

iz samog postojanja šume, ne postoji objektivni 

korektiv. Tradicionalne metode uglavnom se bave vrijednošću 

sastojine i vrijednošću prvog dobnog razreda, 

dok su moderne metode koncentrirane na ekološke, turističke 

i socijalne vrijednosti šuma. 

Metoda ukupne gospodarske vrijednosti, obuhvaća 

najviše parametara, ali upravo ova metoda ima više 

teorijsku nego praktičnu primjenu. Analiza Svjetske 

banke, na primjeru Rumunjske, nastojala je uključiti 

što više vrijednosti. Iako je većina podataka procjena 

svjetskih stručnjaka, postavljena formula osnova je za 

daljnja istraživanja. 

5. RASPRAVA O MOGUĆEM IZBORU METODE RADA 

A discussion on a choice of a working method 

Na osnovi analize metode rada, pokušano je različite 

vrijednosti šume uvrstiti u jednu novu kombiniranu 

metodu. Primjena ove metode trebala bi rezultirati izračunom 

ukupne vrijednosti šume na primjeru ove gospodarske 

jedinice. Iskazana je novčana vrijednost na 

osnovu postavljene formule izračuna: 

V, = V s + t u/g + Vi* + V sp + V 2 + V h + V, + v 0 

V, = gospodarska vrijednost šume, V s = vrijednost 

šumske sastojine, t u/g = troškovi uzgoja, V jbr = vrijednost 

jednostavne biloške reprodukcije, V sp = vrijednost 

sporednih šumskih proizvoda, V z = vrijednost zemljišta, 

V h = hidrološka vrijednost, V, = vrijednost lovnog 

gospodarenja, V 0 = vrijednost objekata (umanjena za 

amortizaciju). 

Nakon dobivenih rezultata za gospodarsku vrijednost 

šume, uvrštena je i obračunata vrijednost općekorisnih 

funkcija šuma prema formuli: 

V U = V, + V 0KF 

V„ = ukupna gospodarska vrijednost šume, 

V 0Kr = vrijednost općekorisnih funkcija šuma 

Osim ovih vrijednosti postoji i realna tržišna cijena 

koja se postiže za određenu šumu i šumsko zemljište 

(V UI = tržišna vrijednost). Ova vrijednost različita je od 

prikazane knjigovodstvene vrijednosti. 

Ukupno gospodarsko vrednovanje šumskog resursa 

je vrijednost svih dobrobiti izvedenih iz njega. Vrednujući 

ekosustav u promatranom objektu, nastojalo se 

uključiti što više uporabnih i neuporabnih vrijednosti. 

Vrijednost primarne uporabe koja uključuje drvnu zalihu, 

obračunata je množenjem postojeće drvne zalihe s 

trenutnim tržišnim cijenama. Uzeti su u obzir svi debljinski 

razredi. Nije pretpostavljena metoda potrajnog 

gospodarenja šumom. Tada bi se godišnja proizvodnja 

(etat), množila s tržišnim cijenama, a oduzimanjem 

troškova gospodarenja dobiva se neto vrijednost šumske 

proizvodnje. 

Pod primarnu uporabu uključenje i prihod od lovnog 

gospodarenja. Planirani odstrel za jednu godinu podrazumijeva 

puni gospodarski kapacitet na lovno produktivnim 

površinama ove gospodarske jedinice. Pribrojene 

su vrijednosti lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, 

te vrijednost biotehničkih mjera na prehrani i prihrani 

divljači. Lovnogospodarski i lovnotehnički objekti 

prikazani su u postojećem stanju. Ovdje se također može 

dodati i vrijednost izgradnje budućih planiranih objekata 

što bi uvećalo vrijednost ove stavke. Cijene za planirani 

odstrel su bez dodatnih usluga, kao stoje vodič ili smještaj 

lovaca. Navedena je prosječna masa očišćenog mesa 

odstrijeljenog grla, a nije uračunata mogućnost pojedinih 

trofejnih vrijednosti divljači. Vrijednost prehrane i 

prihrane nije prikazana kao trošak kao što se čini, nego 

kao ulaganje u lovište, koje će omogućiti planirani odstrel, 

a samim time i prihod. 

Samoniklo bilje, ljekovito bilje, turizam, znanost i 

obrazovanje, kao dio primarne uporabe, uvršteni su u 

izračunu pod općekorisne funkcije šuma. 

615

S. Posavcc: RASPRAVA O METODAMA ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI ŠUME Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001), 611-617 

Zaštita tla, zaštita od poplava, kruženje hranjiva i 

ekološke funkcije dio su sekundarne uporabe. Vrijednosti 

sekundarne uporabe teže se procijenjuju od primarne, 

jer se ovim vrijednostima obično ne trguje. Vrednovanje 

funkcije zaštite tla od erozije može uključiti učinke erozije 

i depozicije mulja, te troškove građevinskih zahvata 

za sprječavanje klizišta i uništavanje mostova. Hidrološka 

vrijednost šume obračunata je pomoću vodoprivredne 

naknade. Zbog pozitivne uloge šume i njezinog 

utjecaja na vodne odnose, sadašnja zakonska rješenja 

trebalo bi mijenjati u korist šuma, te šumovlasnike osloboditi 

plaćanja slivne naknade, kako je to učinjeno u zapadnoeuropskim 

državama. Tako oslobođena sredstva 

usmjeriti na sanaciju oštećenih šumskih sastojina. Razmotriti 

mogućnost sudjelovanja vodnog gospodarstva u 

financiranju radova uzgoja i zaštite šuma. 

Opcijska uporaba šume nije vrednovana. Ona podrazumijeva 

vrijednost koju su primarni potrošači 

spremni platiti za očuvanje neiskorištene imovine za 

buduću uporabu. Bilo bi potrebno provesti anketu i 

utvrditi cijenu koju su zainteresirani građani spremni 

platiti kako bi očuvali šumu od prenamjene i sačuvali 

drvnu zalihu, kao i eventualno buduće korištenje sporednih 

šumskih proizvoda. 

Neuporabna vrijednost sadrži egzistencijsku i kvaziopcijsku 

vrijednost. Egzistencijska vrijednost sadrži 

biološku raznolikost, stanište i pojedine ugrožene vrste. 

Trenutačno smo svjesni biološke vrijednosti staništa, 

iako se to teško može ekonomski vrednovati. Pojedine 

ugrožene biljne i životinjske vrste nalaze ne se na području 

ove gospodarske jedinice, ali to treba predvidjeti 

i znati vrednovati. Egzistencijske vrijednosti su dijelom 

uvrštene u vrijednosti općekorisnih funkcija šuma. 

Kvaziopcijska uporaba, kao dio neuporabne vrijednosti 

koja sadrži neotkrivene buduće uporabe ljekovitog 

bilja ili genetskog materijala, mogla bi se u budućnosti 

vrednovati. Ovdje se može uvrstiti vrijednost proizvoda 

za obnovu šuma i uzgoj drveća, kao stoje šumsko 

sjeme. 

Ekonomska istraživanja o monetarnoj (novčanoj) 

procjenjivosti proizvoda iz prirodnog okoliša još uvijek 

su kolebljiva, iako je i na tom području učinjen značajan 

napredak. Pozitivna ekonomija opisuje činjenice i ponašanje 

u gospodarstvu, a normativna ekonomija uključuje 

etičke propise i sudove o vrijednosti. Glavna neslaganja 

medu ekonomistima leže u normativnom području, 

upravo zbog togajer uključuju etiku i vrijednosne sudove 

umjesto činjenica. Ovaj rad sa svrhom procjene metoda 

za utvrđivanje vrijednosti šuma, potvrdio je činjenicu 

da u R. Hrvatskoj ne postoji u primjeni moderna i 

egzaktna metoda vrednovanja prirodnih resursa. Rezultati 

analize na izvedenom primjeru, ukazuju da najveći 

udio vrijednosti pripada općekorisnim vrijednostima šuma, 

koje je ujedno i najteže konkretno ekonomski vrednovati. 

Nepostojanje tržišta, odnosno ponude i potražnje 

za ove proizvode šume, otežava novčano vrednovanje 

resursa i prelazi u fazu osobne procjene. Naravno, svaka 

procjena je bolja od toga da zanemarimo ove vrijednosti. 

U ekonomskom smislu, općekorisne funkcije šuma 

trebale bi predstavljati poziciju aktive u bilanci, u okviru 

onog što se zove "nematerijalna imovina" (naravno, 

ako se prihvati teza daje općekorisna funkcija bilančna 

stavka). Za sve ovdje navedene čimbenike koji određuju 

vrijednost nematerijalne imovine, teško je utvrditi vrijednost, 

jer troškovi njegovog stvaranja nisu knjigovodstveno 

evidentirani. Prema tome, ulaganja u općekorisne 

funkcije bitno se razlikuju od ulaganja u druga osnovna 

sredstva. 

616 

7. ZAKLJUČAK - Conclusion 

Potrebno je načiniti jasnu distinkciju tipa resursa, 

kao obnovljivog ili neobnovljivog, te opasnosti da jedan 

obnovljivi resurs postane neobnovljiv. Da ovo 

upozorenje ima smisao, postoji pouzdan primjer uništenja 

šuma u rudogorju sjeverne Češke i jugu bivše 

DDR, gdje je obnova uništenih šuma vrlo dvojbena. 

Štete su ogromne, a poremećen je režim voda, retencija, 

otjecanje, apsorpcija. 

Također je potrebno prikazati razliku između monetarnog 

vrednovanja mjerljivih učinaka šuma i izvedenih 

učinaka (tzv. općekorisnih funkcija šuma), nemjerljivih 

neposredno. Dok je prva grupa utemeljena na 

mjerenjima fizičkih veličina ili učinaka i njihove multiplikacije 

s jediničnom cijenom (u pravilu određenih 

odnosom ponude i potražnje), druga grupa u potpunosti 

je zavisna i izvedena iz datih makro- i mikroekonomskih 

veličina (varijabla). Zbrajanje monetarnih vrijednosti 

s nemonetarnim dopustivo je, teži li se vjerodostojnosti 

samo u datom trenutku. Vrijednost i potražnja 

drveta zavisi npr. i o ponudi supstituta (kao i u drugim 

oblastima), dok je vrijednost krajobraza ili zaštite od 

erozije uvjetovana nizom drugih varijabla, koje su 

vezane uz pojavu i djelotvornost supstituta vrlo slabom 

ili zanemarivom vezom. Tako npr. procjena rekreativnih 

vrijednosti šuma, kao i vrijednost zaštite krajobraza 

daleko više zavisi o općoj razini civilizacije, veličini 

bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, navika, 

cikličkih gospodarskih zbivanja (uspon, pad, recesija, 

kriza, gospodarski boom, i dr.), o infrastrukturi, gustoći 

naseljenosti, nego od cijena za drvo izvedenih iz ponude 

i potražnje, gdje djeluju i druge sile, sasvim različitim 

intenzitetom (Sabadi). 

Metodologije za izračun vrijednosti općekorisnih 

funkcija šuma su poznate i komplicirane. Izračun vrijednosti 

sasvim je drukčiji tamo gdje je ocjenjivanje 

subjektivno. Analizom vrijednosti ove gospodarske jedinice 

potvrđeno je koliko je teško pojedini ekosustav

S. Posavec: RASPRAVA O METODAMA ZA PROCJENU VRIJEDNOSTI ŠUME Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001), 611-617 

uklopiti u neki model. Još uvijek nije moguće egzaktno 

vrednovati sve šumske outpute. Jedinica vrijednosti ne 

mora biti iskazana u novčanim jedinicama. Vrijednost 

se može svesti npr. na dogovoreni zajednički indeks. 

Pojedini ekosustavi su dinamični te se teško može unaprijed, 

bez određene nesigurnosti, predvidjeti njihova 

vrijednost. 

Pravilno vrednovanje zahtijeva suradnju svih razina 

vlasti na mjestima gdje se donose odluke, kao i onih koji 

gospodare resursima šuma, zemlje, vode i životinja. 

Ovakav multidisciplinarni pristup donijet će novi 

pogled na ukupno gospodarsko vrednovanje prirodnih 

resursa, te prihvaćanje nove paradigme gospodarenja. 

Možda je za ovo potreban preduvjet bogatijeg gospodarskog 

okruženja koje će moći višak kapitala pretočiti 

u očuvanje vlastitog životnog prostora. 

1. A d a m o w i c z, W. L. i dr. 1996: Forestry, economics 

and the environment, CAB International, 

Wallingford, UK. 

2. Figurić, M. 1996: Uvod u ekonomiku šumskih 

resursa, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 

Zagreb. 

3. Figurić, M., Posavec, S. 1998: Procjena vrijednosti 

obnovljivog prirodnog resursa-šume, 5. 

Međunarodni znanstveni skup, Društvo i tehnologija 

98, Opatija. 

4. Johansson, P. O. 1944: The economic theory and 

measurement of environmental benefits, Cambridge 

University Press, Cambridge. 

5. Klemperer, W. D. 1996: Forest resource economics 

and finance, McGraw-Hill Book Comp., 

New York. 

6. O'Riordan, T. 1995: Environmental science for 

environmental managemment, Longman Group 

Limited, Singapore. 

LITERATURA (izbor) - References (selection) 

7 Pearce, D. W., Turner, R. K. 1990: Economics 

of natural resources and the environment, 

Harvester Wheatsheat, New York. 

8 Price, C. 1989: The theory and application of forest 

economics, Basil Blackwell Ltd., 402 str., 

Oxford. 

9. Sabadi, R. 1997: Vrednovanje šuma u njihovoj 

ukupnosti, Hrvatske šume, Zagreb, 

10. Samuel son, P. A. 1995: Economics of forestry 

in an evolving society, Journal of Forest Economics 

1:1, Umea Forest University Press. 

11. Siber, I. 1998: Osnove političke psihologije, Politička 

kultura nakladno istraživački zavod, 

Zagreb. 

SUMMARY: Current methods of estimating the values of a forest as a 

renewable natural capital, its increment and ways of use do not conform to 

modern economic, ecological and developmental insights and needs. Neither 

do they enable the realisation of a concept of sustainable economic and ecological 

development, nor sustainable forest management. On the other hand, a 

cautious approach to introducing new methods of assessing the values of a 

renewable natural capital is understandable, since a considerable proportion 

of the predicted changes would also require changes in the realisation that are 

difficult to assess. The paper deals with a variety of ways used by natural resource 

economists to calculate the cost of natural resources or natural processes 

possessing a social value. Past research and achievements in this field are 

also given. This paper is aimed at setting a scientific approach to evaluating 

forest values applicable in the field of one management unit, as well as formulating 

a practical method of use. The total value of the growing stock, forestland, 

multiple-use forest functions, hunting management, forest roads and 

secondary forest products has been achieved with a combined method. The 

paper is a contribution to the debate on the known classical and neo-classical 

methods of assessing the values of a renewable natural capital and of setting 

scientific bases for a suitable method of determining forest values. 

Key words: natural resources, forests, methods, forest value, forest 

value assessment 

617

S> GeoTeha 

Prodaja geodetskih instrumenata 

Prodaja fotogrametrijske opreme 

Prodaja GPS-sustava 

Servis 

Uredska oprema, 

crtaći pribor "Rotring" •" i 

Dalekozori i povećala 

ZEISS 

MJERNE VRPCE 

MJERNI KOTAČI 

LASERSKE LIBELE 

NIVELIRI 

TEODOLITI 

MJERNE STANICE 

LASERSKI NIVELIRI 

S TAMA/A 

PLANIMETRI 

- klasični 

- digitalni 

GeoFENNEL 

NIVELIRI 

OPREMA 

"GEOTEHA" 

PRODAVAONICA I SERVIS 

Milivoja Matošeca 3, 10090 ZAGREB 

tel/fax 01/3735-178, tel 3730-036 

J

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 619-624 

UDK 630* 369 + 37 

HARVESTER TIMBERJACK 1070 U HRVATSKOJ 

HARVESTER TIMBERJACK 1070 IN CROATIA 

Ante P. B. KRPAN*, Tomislav PORSINSKY** 

SAŽETAK: U raduje opisan jednozahvatni harvester, njegov način rada, 

čimbenici koji ograničavaju njegovu uporabu, kao i čimbenici koji utječu na 

njegovu proizvodnost i jedinične troškove rada. Posebna je pozornost dana 

procjeni mogućnosti primjene harvestera u hrvatskom šumarstvu. 

K Ij u č n e r ij e č i: sječa i izradba drva, harvester, Timber jack 10 70 

U lipnju 2001. zbila su se dva prikaza novih strojeva 

na ispitivalištima u Hrvatskoj. Po prvi puta ispod 

krošanja hrvatskih šuma pojavili su se češka pokretna 

žičara Larix 3T ijedan harvester. Razne je tipove žičara 

hrvatska stručna šumarska javnost imala prilike vidjeti 

i provjeriti u praktičnom radu, ali je pojava harvestera 

nesumnjivo povjesni događaj. Po prvi se puta, 

naime, u našim šumama radno prikazao i u kraćem 

vremenu znanstveno ispitao ključni stroj iz skupa stro- 

1. UVOD - Introduction 

jeva vrhunskih tehnologija (harvester + forvarder —> 

"no man on the forest ground technology"). 

Tijekom održavanja "Dana hrvatskog šumarstva", u 

organizaciji JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Zavoda 

za iskorištavanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta 

u Zagrebu i vodećeg proizvođača šumarskih strojeva 

i opreme Timberjack, prikazana je hrvatskoj šumarskoj 

struci, ali i ostaloj javnosti, strojna sječa i izradba 

četinjača harvesterom Timberjack 1070. 

Četverodnevni (od 11. do 14. lipnja 2001) prikaz 

rada harvestera održanje na području šumarije Ogulin 

u gospodarskoj jedinici Zalije - Međuvođe i to u odsjeku 

70a. Potom su harvester (i forvarder) prebačeni 

na zagrebački Jarun, središnje mjesto obilježavanja 

spomenutih Dana, na kojem je bilo uspostavljeno glavno 

borilište šumskih radnika te mnogi drugi za brojno 

građanstvo zanimljivi sadržaji. 

Slika 1. Harvester Timberjack 1070 

Figure 1 Harvester Timberjack 1070 

* Prof. dr. sc. Ante P.B. Krpan 

** Mr. sc. Tomislav Porsinsky 

Zavod za iskorištavanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u 

Zagrebu, Svctošimunska 25, 10000 Zagreb 

ante.krpan@zg.tcl.hr 

tomislav.porsinsky@zg. hinet.hr 

Slika 2. Forvarder Timberjack 810 

Figure 2 Forwarder Timberjack 810 

619

A.P.B. Krpan. T. Poršinskv: HARVKSTKR TIMBI.R.IACK 1070 U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11 12. CXXV (2001). 619-624 

Sastojina u odsjeku 70a je 37-godišnja kultura četinjača 

u kojoj se je provodila proreda. Drvna je zaliha 

odsjeka 155 mVha, obrast 0,71, temeljnica 18,2 mVha 

uz 433 stabla po hektaru. U omjeru smjese prednjači 

bijeli bor sa 67 % drvnog obujma, a ostatak otpada na 

američki borovac (24 %) te europski ariš (9 %). Zbog 

velikog udjela sušaca i suhovrhih stabala (ledolom 

1997. god.) u strukturi doznake, proreda je velikim dijelom 

imala značajke sanitarne sječe. 

Slika 3. Studenti Šumarskog fakulteta na prikazu rada harvestera 

Figure 3 Students of Forestry Faculty on demonstration of harvester 

work 

2. ŠTO JE HARVESTER 

Harvesteri su vozila za kretanje po bespuću, čija je 

osnovna namjena obaranje stabala i izradba kratkog 

drva kraj panja (Drushka i Konttinen 1997). 

Kellog i dr. (1993) određuju harvester kao stroj za 

sječu, kresanje grana, prevršivanje te trupljenje stabala 

na mjestu sječe. Konstrukcijski se proizvode kao jednozahvatni 

i višezahvatni strojevi. U današnje doba, 

proizvode se i višenamjenski harvesteri, tzv. harvarderi 

koji pored sječe i izradbe stabala vrše privlačenje drva 

do pomoćnog stovarišta. 

Naziv harvester engleske je etiologije te prema Filipovićevom 

(1991) i Oxsfordovom (Hornby 1993) rječniku 

znači žetelac, žetelica ili stroj za žetvu. 

Šasija se harvestera sastoji od dva odvojena okvira. 

Prednji dio vozila (kabina, hidraulična dizalica sa sječnom 

glavom) i stražnji (pogonski motor) spojeni su 

zglobno, s mogućnošću gibanja u vodoravnoj i uspravnoj 

ravnini. Harvesterom se upravlja preko zgloba, 

promjenom kuta prednjeg i stražnjeg dijela vozila u 

vodoravnoj ravnini, što omogućavaju najčešće dva hidraulična 

cilindra. Kod harvestera s više od 4 kotača, 

Slika 4. Proizvodnost strojne i ručno strojne sječe i izradbe 

Figure 4 Productivity of felling and processing by harvester and 

chain saw 

- What is the harvester ? 

na prednju osovinu se ugrađuje bogi most, kod kojega 

su po dva kotača smještena jedan blizu drugoga, u tzv. 

tandem rasporedu. Primjena bogi mosta omogućava 

amortiziranje vozila pri kretanju po površinskim preprekama 

bespuća, ali i povećanu stabilnost prilikom 

obaranja stabla. 

Strojna sječa i izradba drva harvesterom, zamjenjuje 

teški ljudski i za život opasan ručno-strojni rad motornom 

pilom. Osim navedenoga, ciljevi mehaniziranja 

ove sastavnice eksploatacije šuma su: podizanje 

proizvodnosti (slika 4), sniženje troškova proizvodnje, 

uljudivanje rada te izbjegavanje krize ponude radne 

snage za rad u iskorištavanju šuma (Krpan 2000). 

Pri sječi stabala harvesterom provodi se kontrolirano 

obaranje kod čega dolazi do izražaja smanjivanje oštećivanja 

preostalih stabala u sastojini. Kod čistih sječa, 

harvester se kreće slobodno po sječini, dok druge vrste 

sječa (prorede, preborne) zahtijevaju infrastrukturu. 

Vlake širine 3,5 do 4 metra harvester si tijekom rada 

prosijeca na određenim međusobnim razmacima 

(Sambo 1999). Najjednostavniji međusobni razmak je 

20 m, pri kojem harvesteri s hidrauličnom rukom dohvata 

10 m, krećući se po vlaki, mogu dosegnuti i oboriti 

sva stabla. Kod ovakvog načina rada, harvester okresane 

grane polaže pred kotače vozila čime si poboljšava 

uvjete nosivosti podloge, odnosno smanjuje oštećenje 

tla na vlakama. Ukoliko je razmak vlaka veći tada se rad 

harvestera kombinira s ručno-strojnom sječom (slika 5). 

Stabla s debelim i pod malim kutom u odnosu na 

deblo položenim granama, koje ometaju rad harvestera 

oborit će se i okresati motornom pilom. Takav način 

rada kao i ograničenje čistih sječa na manjim ploštinama 

(od 0,5 do 3 ha u Austriji, do 4 ha u Poljskoj) ne 

ograničava primjenu harvestera, ali značajno utječe na 

organizaciju i rentabilnost rada kao i na veličinu šteta u 

sastojini (Mos kali k i Paschal is 1999). 

Izvoženje drva izvodi se forvarderom. Određen 

sortimentnom metodom izradbe drva (cut to length), 

skupni rad harvestera i forvardera, predstavlja zaokruženu 

cjelinu kojom se rješava proizvodnja kratke oblo- 

620

A.P.B. Krpan, I". Porsinsky: HARVESTER TIMBERJACK 1070 U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001). 614-624 

\JMjesto rada 

RadnK Vtorko 

perač i je\P lace 

Wor£\ 

operations^ 

Sječa 

Felling 

Izradba 

Processing 

Privlačenje i 

sortiranje 

Extraction and 

sorting 

Sastojina - Stand 

Među- Površina 

i loš ti na dosega krana 

fnter- 

area 

Crane reach 

Vlaka 

Skid trail 

•"A&o 

to#o 

& 

Šumska 

cesta - 

Forest road 

, Doseg dizalice "..v Motorna pila -v. Doseg dizalice_ 

Cr^ne reach area Chain saw Crane reach area " \ 

Slika 5. Shematski prikaz rada harvestera i forvardera 

Figure 5 Review of harvester and forwarder work 

vine od sječe i izradbe do privlačenja, te u određenim 

slučajevima daljinskog transporta drva. U odnosu na 

ručno-strojnu sječu i izradbu stabala te privlačenje 

drva zglobnim traktorima vučom drva po tlu, rad harvesterom 

i forvarderom spada u okolišno prihvatljivije 

tehnologije proizvodnje obloga drva (Andersson 

1994, Richardson iMakkonen 1994). 

Učinkovitost harvestera kreće se u širokom rasponu 

od 5,5 do 30 m 3 po pogonskom satu rada (Bensch i 

Urbaniak 2001). Na učinak harvestera djeluje sječna 

gustoća tj. broj doznačenih stabala po jedinici površine. 

Osim sječne gustoće na njegov učinak i troškove 

snažno djeluje zakon obujma komada, jer se njegov 

učinak s porastom prsnog promjera sječnoga stabla, 

odnosno obujma stabla povećava (slika 4) uz istodobno 

smanjivanje troškova rada. Za učinke i troškove 

harvestera također je odlučan zakon proizvodnje, tj. 

količina raspoloživog drva za sječu i izradbu tijekom 

godine. Najbolje će rezultate davati u čistim sječama 

crnogoričnih sastojina, a prema skandinavskim podacima 

godišnji je učinak u takvim uvjetima do 40 000 m 3 

(VVasterlund 1996). 

Najveći promjer zahvatanja sječne glave (70 cm) 

ograničava uporabu harvestera pri obaranju stabala većih 

dimenzija (B r u č i ć 1997), dok grada stabala listača 

te reljefne prilike djeluju na smanjenje učinkovitosti 

(Krpan 2000). 

U srednjoj Europi, harvester se koristi u proredama 

listača, ali mu je učinkovitost u odnosu na rad u četinjačama 

manja za oko 25 % (P a u s c h 1999). Smatra 

se, kako je primjena harvestera u bjelogoričnim sastojinama 

vezana samo za zimsko razdoblje. To se povezuje 

s mogućim povećanim oštećenjima sastojine koja 

nastaju pri primicanju krošnatih oborenih bukovih stabala. 

U pravilu potrebni su nešto teži strojevi za sječu i 

izradbu relativno tanjih stabala listača. 

Tablica 1. Proizvodnost i troškovi rada harvestera i forvardera u proredi bukve 

Table 1 Productivity and costs of harvester and forwarder in thinning of beech 

Prsni promjer stabla - BHD, cm 


Obujam stabla (bez kore), m 3 

Volume of tree (bark free), m 3 

0,10 

Učinak po pogonskom satu - P •oductivit) 

Harvester, stablo/p.h. - Harvester, tree/h 52 

Harvester, mVp.h. - Harvester, mVh 

5,2 

Forvarder, mVp.h. - Forwarder, mVh 10,0 

Troškovi - Costs 

Harvester, DEM/m"' - Harvester, DEM/m ! 47.3 1 

Forvarder, DEM/m ! - Forwarder, DEM/m ! 13,80 

Ukupno, DEM/m 3 - Total, DEM/m 3 61,11 

15 

0,17 

' per oper 

42 

7,2 

10,0 

34,17 

13,80 

47,47 

18 

0,26 

.iting hou 

34 

9,00 

10,0 

27,33 

13,80 

41,13 

r 

21 

0,35 

29 

10,2 

10,0 


13,80 

37,92 

24 

0,40 

28 

11,5 

10,0 

21,39 

13,80 

35,19 

Godine 1996. u okviru terenskog dijela 12. KWF 

dana, pripremljen je i ispitan rad harvestera u bukovoj 

prorednoj sastojini starosti 86 godina. Prsni je promjer 

srednjeg stabla u sastojini 31 cm, a srednji sječivi promjer 

22 cm. Podaci o učincima i troškovima prikazani 

su u tablici l(ForbrigiEnche,l 996). Ova su strana 

iskustva za nas posebno dragocjena, jer u Hrvatskoj 

pretežu sastojine bjelogorice. 

Iz podataka se u tablici 1 prepoznaje djelovanje zakona 

obujma komada. Pogonski sat je dobro odabrana 

vremenska jedinica za iskazivanje učinka harvestera, 

jer se radi o visokoproizvodnom stroju. Na učinak for- 

621

A.P.B. Krpan. T. Poriinsky: HARVESTER TIMBERJACK 1070 U HRVATSKOJ Šumarski list br. I 1 12, CXXV (2001), 619-624 

vardera obujam oborenih stabala, odnosno dimenzije 

izrađenih sortimenata ne djeluje u značajnoj mjeri, jer 

su u ovoj tehnologiji sortimenti izrađeni odviše stabala 

složeni u jednu hrpu (Bulley 1999, Porsinsky 

2000). Tako složeno drvo čak i malih pojedinačnih dimenzija 

omogućuju veću učinkovitost dizalice (Krpan, 

1992). 

Drugi val mehaniziranja šumskih radova u austrijskom 

šumarstvu nastupio je 1990., uvođenjem harvestera. 

Danas u Austriji radi oko 110 harvestera s godišnjim 

prosječnim učinkom od 1,5 do 2,0 mil. m 3 drva 

(bez kore). U 1998. godini harvesterima je obrađeno 

14 % godišnjeg etata Austrije (Dürrstein, 1999). 

Jednozahvatni harvester Timberjack 1070 je šesterokotačno 

vozilo finske proizvodnje, formule pogona 

6 x 6 s bogi sustavom na prednjoj osovini. Harvester 

1070 je srednje veliki harvester, koji je svestrana dopuna 

u Timberjackovom proizvodnom programu između 

harvestera 770 namijenjenog za rad u ranim proredama 

te harvestera 1270 i 1470 namijenjenih za rad u dovršnim 

sječama. Osnovne tehničke značajke harvestera 

Timberjack 1070 su: 

=> Masa neopterećenog vozila je 13 800 kg. 

=> Motor Cummins 6BTA je vodom hlađeni linijski 

šestocilindarski, diesel motor s prednabijanjem, 

zapremine 5900 cm\ nazivne snage 123 kW pri 

2200 okr. min" 1 te najvećeg zakretnog momenta od 

694 Nm pri 1500 okr. min 1 . Zapremina spremnika 

goriva je 300 L. 

=> Dimenzije su harvestera dane u skici koju prikazuje 

slika 6. 

3. HARVESTER TIMBERJACK 1070 

Sječna glava Timberjack 745 ima širok raspon primjene, 

od proreda do dovršnih sječa. Najveći sječni 

promjer iznosi 55 cm, dok najbolje učinke postiže 

pri sječi stabala obujma od 0,2 do 0,7 m\ Masa sječne 

glave s rotatorom iznosi 850 kg. Posmik stabla 

kroz sječnu glavu ostvaruju četiri čelična (ili gumena) 

valjka, sa silom u rasponu od 16 do 20 kN uz 

posmičnu brzinu od 0 do 5 m/s. Kresanje grana 

obavljaju tri pokretna te jedan fiksni nož. Vodilica 

lančane pile dugačka je 64 cm, a brzina kretanja 

lanca je 41 m/s. 

Timberjack 1070 ima mogućnost korištenja sječnih 

glava nove generacije i to Timberjack 742 i 752, 

opremljenih sa sustavom za označavanje sortimenata 

te poboljšanim sustavom kresanja grana. 

Paralelna hidrauli ica je model TJ 180 H 97, na kojoj 

je ugrađena sječna glava. Dizalica ima deklarirani 

podizni moment od 135 kNm te zakretni moment od 

38 kNm, s najvećim dosegom od 10 m. Kut zakretanja 

dizalice iznosi 220°, a zahvatni kut sječne 

glave ± 15°. 

• Upravljanje se i kontrola rada harvesterom izvodi 

preko dva sustava (slika 8). Timberjackov TMC (7btal 

Machine Control) brine se za pouzdano i optimalno 

upravljanje pogonskim motorom, transmisi- 

Slika 6. Osnovne dimenzije harvestera Timberjack 1070 

Figure 6 Basic dimensions of harvester Timberjack 1070 

=> Upravljanje je zglobno s najvećim kutom od ± 40°, 

proporcijskom tehnikom. 

=> Transmisija je hidrostatsko-mehanička, sa sporim i 

brzim hodom koja omogućuje pokretanje i promjenu 

brzine kretanja vozila bez prekida tijeka zakretnog 

momenta. Brzina kretanja vozila dosiže do 

25 km/h, a najveća obodna sila je 150 kN. Mehanički 

se diferencijali uključuju hidraulički, a u brzom 

hodu temeljni je pogon na stražnijm kotačima kada 

se automatski uključuje prednji most. U bogiju je 

zupčanička transmisija. 

=> Hidraulički je sustav s radnim tlakom od 24 MPa. 

Radna hidraulika ima protok od 230 L/min pri 1800 

okr. min 1 . Spremnik ulja sadrži 170 L. 

Slika 7. Sječna glava Timberjack 745 

Figure 7 1 larvester head Timberjack 745 

622

A.P.B. Krpan, T, Poršinskv: HARVKSTHR TIMBER.IACK 1070 U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11 12. CXXV (2001), 619-624 

jom, radom dizalice te stabilnošću vozila. Računalni 

sustav Timberjack 3000 kontrolira rad sječne glave, 

izmjeru stabla, donošenje odluke o mjestu trupljenja 

u svrhu polučenja najveće financijske iskoristivosti 

debla, odnosno o izradi sortimenata zadanih dimenzija 

(slika 9) te pohranjuje podatke o izrađenoj oblovini. 

Podaci se o izrađenim sortimentima mogu isprintati 

na pisaču, prenijeti u obliku datoteke na osobno 

računalo ili poslati korisniku e-mailom. 

% 

% 

Slika 8. Upravljanje i nadzor rada harvestera 

Figure 8 Steering and control of harvester work 

=> Prednje gume dimenzija su 700/45 - 22,5, a stražnje 

650/65 - 26,5. 

=> Kočnice su hidraulički upravljane, uljne s disk djelovanjem 

na oba mosta. 

Slika 9. Računalni sustav Timberjack 3000 

Figure 9 Computer system Timberjack 3000 

=> Električni sustav je napona 24 V, s kapacitetom 

akumulatora 2-140 Ah. Alternator napaja sustav s 

100 A. Radnu rasvjetu čini 14 Twin-Power farova 

te 4 halogenska svijetla na dizalici, koja osiguravaju 

svjetlost od 30 luxa, potrebnih za nesmetan rad 

harvestera u gustoj šumi, odnosno po noći ili 

oblačnom vremenu. 

=> Kabina je lagana, komforna s dobrim pregledom, 

za koju proizvođač navodi daje u skladu s međunarodnim 

normama ISO i BC. 

4. MOGUĆNOST PRIMJENE 

Possibility of using 

U hrvatskom šumarstvu sječa i izradba obavlja se 

ručno-strojnim radom. Motornim se pilama lančanicama 

obaraju stabla, krešu grane, prerezuju debla u trupce 

te izrađuje prostorno drvo. Strojevi za sječu i izradbu 

drva na našim prostorima nisu u primjeni, a njihova 

je uporaba u našim uvjetima ograničena: pretežito prirodnim 

podrijetlom naših šuma, vrstom drveća i dimenzijama 

stabala, makro i mikroreljefom, metodama 

uzgajanja i uređivanja šuma i drugim. Skupoća harvestera 

i viši jedinični troškovi u odnosu na ručno strojni 

rad (jeftina radna snaga!?) još i danas odgađa neotklonjivi 

priklon strojnoj sječi i izradbi stabala. 

Potpuno je jasno da se harvesteri uspješno mogu 

primijeniti pri proredama i čistim sječama u kulturama 

četinjača te plantažama brzorastućih vrsta listača, kojih 

u Hrvatskoj ima oko 5 % od ukupne šumske ploštine. 

U čistim se johovim i jasenovim sastojinama, s obzirom 

na njihove morfološke značajke, harvester može 

primjenjivati jednako učinkovito kao u sastojinama 

smreke. U ostalim će jednodobnim listopadnim šumama 

granični faktori primjene biti dimenzije stabala, njihova 

granatost, vrsta i intenzitet sječe te ekstremni te- 

HARVESTERA U HRVATSKOJ 

harvesters in Croatia 

renski uvjeti. U prebornim je šumama uz sadašnji način 

gospodarenja i sječne dimenzije stabala uporaba 

harvestera upitna. Drugim riječima, osim kultura i 

plantaža, područje primjene harvestera su proredne 

bjelogorične sastojine. Njemačka iskustva govore o 

uspješnoj primjeni harvestera u prorednim bjelogoričnim 

sastojinama, gdje su se obrađivala bukova stabla 

do 25 cm prsnoga promjera. 

Na temelju podataka o razvoju hrastovih i bukovih 

sastojina Boj an in i Krpan (1997) donose procjenu 

o mogućnosti mehanizirane sječe i izradbe drva harvesterom 

za 54 % godišnjeg etata Hrvatske. Navedeni 

se zaključci odnose samo na razmatranje debljine stabala 

u sastojini kao graničnog čimbenika uporabe harvestera. 

Uključivanjem ostalih graničnih faktora, na 

primjer nagiba terena, područje bi se rada harvestera u 

prorednim bjelogoričnim sastojinama smanjilo. Operativnom 

(funkcionalnom) razredbom terena izlučile bi 

se sastojine pogodne za rad harvestera (Mellgren 

1980, Berg 1992). Na taj bi se način moglo konačno 

ocijeniti u kojoj su mjeri opravdani zahtjevi da se u hrvatsko 

šumarstvo uvedu harvesteri. 

623

A.I'.B. Krpan. T. Porsinsky: HARVESTER TIMBERJACK 1070 U HRVATSKOJ Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001), 619-624 

Andersson,B., 1994: Cut-to-lenght and tree-lenght harvesting 

systems in central Alberta: a comparison. 

For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, 

Que. Tech. Rep. TR-108. 1-32. 

Berg, S., 1992: Terrain Classification System For Forestry 

Work. Forest Operations Institute "Skogsarbeten", 

1-28. 

Bcnsch, P., Urbaniak, W., 2001: Timberjack today 

and for ever. Sammelbuch "Stand und Entwicklung 

der Forstlichen Verfahrenstechnik an der Wende des 

Jahrhunderts", 34. Internationales Symposium 

"Mechanisierung Der Waldarbeit" Forstliche Fakultät 

Varschau, Polen, 10.-13. Juli 2000, 15-21. 

Boj an in, S., Krpan, A.P.B., 1997: Mogućnost tzv. visokoga 

i potpunog mehaniziranja sječe i izrade te 

mehaniziran)a privlačenja drva u šumama Hrvatske 

(Möglichkeit der Hoch- und Vollmechanisierung 

der Einschlagsarbeiten, und Mechanisierung des 

Holzrückens in Wäldern Kroatiens). Šumarski list 

121(7-8): 135-150. 

Bručić, G., 1997: Morfološka prosudba nekih značajki 

harvesterskih glava. Diplomski rad, Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, 1-31. 

Bulley, B., 1999: Effect of tree size and stand density on 

harvester and forwarder productivity in commercial 

thinning. For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe- 

Claire, Que. Tech. Note TN-292. 1 -8. 

Dürrstein, H., 1999: Zukünftige Aufgaben der Forsttechnik 

in Qstcrcich. Sammelbuch 33. Internationales 

Symposium "Mechanisierung der Waldarbeit", 

Zalcsina - Delnice - Senj, Forstliche Fakultät Zagreb, 

Kroatien, 1.-6. Juli 1999, 141-151. 

Drushka, K., Konttinen, H., 1997: Tracks in the Forests 

- The Evoluation of Logging Machinery. Timberjack 

Group Oy, Helsinki, Finland, 1-254. 

Forbrig,A., Encke,B.G., 1996: 12. KWF Tagung, Tagungsfuehrer, 

KWF e. V. & AFZ/Der Wald, Gross 

Umstadt 1996,1-136. 

Fi lipo vie, R., 1991: Englesko-hrvatski riječnik. Školska 

knjiga i Grafički zavod Hrvatske, 1-1435. 

Hornby, A.S., 1993: Oxford Advanced Learner's Dictionary 

of Current English. Oxford University Press, 

Waltonton Street, Oxford OX2 6DP, 1579p. 

Ho rvat, D., 2000: Neke značajke šumarskih strojeva 

nove generacije (Some characteristics of new generation 

of forestry machines). Znanstveni skup "Vrhunske 

tehnologije u uporabi šuma", Zagreb, 11. 

travnja 2000., HAZU, Znanstveno vijeće za poljoprivredu 

i šumarstvo, 65-84. 

5. LITERATURA - References 

Kellog,L.D., Bettingcr,R, Studier, D., 1993: Terminology 

of Ground-Based Mechanized Logging in 

the Pacific Northwest. Forest Research Laboratory, 

Oregon State University, Corvalis. Research Contribution 

1, 1-12. 

Krpan, A.P.B., 1992: Analiza čimbenika daljinskog transporta 

drva. Doktorska disertacija, Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, 1-264. 

Krpan, A.P.B., 2000: Mogućnosti primjene vrhunskih tehnologija 

pri iskorištavanju šuma u Hrvatskoj (Possibilities 

of implementation of high tcchnolologies 

in forest harvesting in Croatia). Znanstveni skup 

"Vrhunske tehnologije u uporabi šuma", Zagreb, 

11. travnja 2000., HAZU, Znanstveno vijeće za poljoprivredu 

i šumarstvo, 45-63. 

Mellgren, P.G., 1980: Terrain Classification for Canadian 

Forestry. Canadian Pulp and Paper Association, 

1-13. 

Moskalik,T.,Paschalis,R, 1999: Probleme dermachinellen 

Holzernte in Polen. Sammelbuch 33. Internationales 

Symposium "Mechanisierung der Waldarbeit", 

Zalesina - Delnice - Senj, Forstliche Fakultät 

Zagreb, Kroatien, 1.-6. Juli 1999, 173-179. 

Pausch, R., 1999: Versuchsergebnisse zu Produktivitaet 

und Pfleglichkeit hochmechanisierter Starkholzernte. 

33. Internationales Symposium "Mechanisierung 

der Waldarbeit", Zalesina - Delnice - Senj, 

Forstliche Fakultät Zagreb, Kroatien, 1.-6. Juli 

1999, Vortrag, 1-18. 

Porsinsky, T., 2000: Čimbenici učinkovitosti forvardera 

Timberjack 1210 pri izvoženju oblog drva glavnog 

prihoda nizinskih šuma Hrvatske (Efficiency 

factors of Timberjack 1210 at forwarding the main 

felling roundwood in Croatian lowland forests). 

Magistarski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 

1-140. 

Richardson, R., Makkonen, L, 1994: The performance 

of cut-to-length systems in eastern Canada. 

For. Eng. Res. Inst. Can. (FERIC), Pointe-Claire, 

Que. Tech. Rep. TR-109. 1-16. 

Sambo, S.M., 1999: Reduction of trail density in a partial 

cut with a cut-to-length system. For. Eng. Res. Inst. 

Can. (FERIC), Pointe-Claire, Que. Tech. Note TN- 

293. 1-12. 

Wasterlund, I., 1996: Environgentle forestry operations 

- possible or must. Proceedings of the seminar 

Progresses in Forest Operations, 8 May 1996, Ljubljana, 

Slowenia, 9-14. 

www.timberjack.com 

SUMMARY: The paper gives a description of single-grip, together with its working methods and limiting 

factors of harvester use, as well as factors which have influencing on productivity and working costs. 

Special attention has been given to the estimation of harvester usage abilities in Croatian forestry. 

Key w o rd s: felling and processing, harvester, Timberjack /070 

624

PREGLKDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11 12. CXXV (2001). 625-634 

UDK 630* 156 (Lynx lynx L.) 

RIS {Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, 

ODLOV I BROJNOST (1974-2000)* 

THE LYNX {Lynx lynx L.) IN CROATIA - REINTRODUCTION, 

CATCH AND POPULATION 

Alojzije FRKOVIĆ** 

SAŽETAK: Ispuštanjem triju parova euroazijskih riseva (Lynx lynx L.) 

slovačke provenijencije iz karantene u Kočevskoj (Slovenija) 2. ožujka 1973. 

ova je krupna zvijer spontanim premještanjem nakon tričetvrt stoljeća (posljednji 

izvorni ris ulovljen je 1903) ponovno pristigla u Hrvatsku. Prvi odrasli 

primjerak osmotren je u NP Risnjak, Općina Čabar, 16. lipnja 1974, od 

kada se redovno prikupljaju podaci o tijeku naseljavanja, brojnosti, štetama i 

odlovu. S čabarskog dijela Gorskog kotara risevi se postupno šire prema jugoistoku. 

Krajem 70-tih godina naselili su cijeli Gorski kotar i veći dio Hrvatskog 

primorja, počevši pričinjati prve veće redukcijske zahvate na populacijama 

parnoprstaša (srna, divokoza, muflon). Od odlova prvog dokaznog 

primjerka novonastanjenog risa (lovište "Snježnik", 27. 9. 1978) u porastu je 

nekontrolirani odlov. Da bi se to spriječilo 1982.godine temeljem Zakona o 

zaštiti prirode ris je stavljen pod zaštitu. Ris se od tada lovi na osnovi odobrenih 

odstrjelnih kvota resornih institucija. Sveukupno je u razdoblju od 1978. 

do 2000. (23 godine) u Hrvatskoj odstrijeljeno ili na druge načine odlovljeno/stradalo 

211 riseva. Najveći broj odlovljen je u Primorsko-goranskoj županiji 

- 135 (64 %), slijedi Ličko-senjska s 56 (26 %) i Karlovačka županija s 

11 (5 %) riseva. Ris je danas zastupljen u gotovo svim gorskim šumama i drugim 

odgovarajućim staništima. Brojnost mu se procjenjuje na 70 do 90 jedinki. 

Neke novije analize raspoloživog plijena pokazuju da populacija risa u 

Hrvatskoj ne prelazi 50 jedinki. 

Budući daje ris zakonski zaštićena vrsta legalnost odstrjela je upitna, ali 

iz prikazanih istraživanja dosadašnja smrtnost nije onemogućila njegovo širenje 

na odgovarajuća staništa u Hrvatskoj, odnosno Bosnu i Hercegovinu. 

To ne znači daje budućnost risa u Hrvatskoj sigurna brez promišljenog gospodarenja. 

Ključne riječi: Hrvatska, euroazijski ris, Lynx lynx, reintrodukcija, 

mortalitet, odstrjel, brojnost, plan upravljanja risom. 

UVOD 

Izvorni euroazijski ris (Lynx lynx L.) u Hrvatskoj 

najduže se zadržao u Gorskom kotaru i Velebitu. Smatra 

se daje posljednji autohtoni ris u Hrvatskoj odlov- 

* Ovaj je rad u obliku postera predstavljen na Sedmom hrvatskom 

biološkom kongresu održanom u Hvaru od 24. do 29. rujna 

2000. 

** Alojzije Frković, dipl. ing. šum., umirovljeni savjetnik za lovstvo 

Direkcije "Hrvatskih šuma Zagreb. 

Introduction 

Ijen na području Primorsko-goranske županije, u Općini 

Čabar, nedaleko slovenske granice, 1903. godine 

(Koritnik 1974). 

Na primjeru Njemačke i Švicarske, koje su zemlje 

prve u Europi provele 1969. i 1971. reintrodukciju riseva 

(Čop 1973), na taj se korak odlučila i Slovenija 

(Štrumbelj 1973). Sredinom siječnja 1973. iz Slovačke 

su dopremljena tri para riseva, 3 mužjaka i 3 

625

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 625-634 

ženke, koji su nakon jednoipo mjesečne karantene 2. 

ožujka 1973. ispušteni na slobodu u reviru Trnovec, 

Kočevska (Slovenija), oko 10 km sjeverno od granice s 

Gorskim kotarom u Hrvatskoj (Frković 1974). Ispušteni 

risevi bili su uhvaćeni u Slovenskom Rudogorju 

(Slovačka) i za razliku od našeg drevnog tjelesno slabijeg 

dinarskog soja risa, pripadaju krupnijem istočnokarpatskom 

soju euroazijskog risa (Mikulić iTvrtković 

1982, Mirić 1987, Grubač 2000). Iste godine 

po ispuštanju sve su tri ženke risa donijele potom- 

PODRUČJE ISTRA; 

Hrvatska je (56.538 km 2 , 4,6 mil. stanovnika) pretežito 

gorovita zemlja. Oblika nalik "kifli" svojim sjevernim 

krakom zalazi u Panonsku nizinu, a južnim, koji se 

poklapa s dinarskim vapnenačkim gorjem, izbija u širokoj 

fronti na Jadransko more. Nizine prevladavaju na 

sjeveru i u kotlinskim zavalama ostalog dijela. U dinarskom 

području razvila su se kraška polja. Prema Potočiću 

(1983) u Hrvatskoj razlikujemo tri klimatska 

područja. Kontinentalno (panonsko) područje leži na 

nadm. visini od 80 do 170 m s pros. god. temp, zraka od 

12 °C i 800 mm oborina/god. Prekrivaju ga šume hrasta 

i bukve. Drugo klimatsko područje je područje Visokog 

krša, Lika i Gorski kotar, kao središnji prostor kojeg je 

naselio i stani reintroducirani ris. Klima je oštra gorska 

(prosj. temp, zraka 7 °C, 1800-2900 mm oborina). Ono 

obuhvaća masiv Dinarida od Risnjaka i Snježnika na 

sjeveru, pružajući se prema jugoistoku u dva smjera: 

Velebit (1758 m) na zapadu i Plješevica (1657 m) na istoku 

s kršnom visoravni Like u sredini (500-700 m). U 

svom sjeverozapadnom dijelu to je područje prebornih 

šuma jele i bukve. U treće klimatsko područje ulazi južni 

dio Dinarida, obalno područje Jadranskoga mora i 

otoci. Klima je tu mediteranska, s razvijenim degradacijskim 

stadijima vegetacije i tla. 

U hidrografskom smislu Hrvatska se nalazi u prirodnim 

oblastima crnomorskog i jadranskog sliva. Najveća 

je rijeka Sava s pritocima. Rijeke jadranskog sliva 

su kratkog toka, pretežito ponornice. 

METODE RJ 

Prve informacije o upravo provedenom ispuštanju 

riseva u šume Kočevske te očekivanju da ova krupna 

zvijer spontanim širenjem pristigne u Gorski kotar, autor 

je dobio od predstavnika Odjela za lovstvo Instituta 

za gozdno in lesno gospodarstvo Ljubljana (IGLG), Janeza 

Copa, koji je u ime instituta od Gojitvenog lovišča 

"Medved" Kočevje preuzeo sve poslove oko praćenja 

tijeka reintrodukcije riseva u Sloveniju. Na njegovu 

zamolbu u Delnicamaje 21. ožujka 1973. organiziran 

susret predstavnika IGLG-a sa šumarskim i lovnim 

stručnjacima Šumskog gospodarstva Delnice i Saveza 

lovačkih društava općine Delnice (Frković 

stvo. U osvajanju novih područja najprije su krenula 

dva odrasla risa, od kojih se jedan odrastao mužjak 

uhvatio u gvozda u reviru Mala gora, Ribnica 5. veljače 

1974, a drugi se vjerojatno spontanim premještanjem, 

prešavši rječicu Čabranku, odselio u Gorski kotar 

(Štrumbelj 1974,Čop 1995). 

Svrha ovog rada je prikazati tijek spontanog širenja 

risa, njegov status i intenzitet odi ova (mortalitet) u Hrvatskoj 

u razdoblju od 1974. do 2000. godine s osvrtom 

na stanje risa danas i perspektivu opstanka populacije. 

/ANJA - Study area 

Mogućnost uzgoja i zaštite divljači postoji na površini 

od oko 5,3 milijuna hektara (94 %). Većinu lovišta 

(80 %) zakupila su lovačka društva s ukupno 55.000 

članova-lovaca. Od 8 hrvatskih nacionalnih parkova 

njih 4 (Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit i Paklenica), 

ukupne površine 57.000 ha, smješteno je na 

području rasprostranjenosti riseva. Tu su sve životinje 

zaštićene. Krajem 1990. procijenjeno brojno stanje 

lovnih parnoprstaša kao glavnog risevog plijena u Hrvatskoj 

iznosilo je: jelena (Cervus elaphus) 12.500, 

srna (Capreolus capreolus) 57.600 (68 % mogućeg kapaciteta) 

i divlja svinja (Sus scrofa) 16.900 grla. U minulom 

domovinskom ratu (1991 -1995) i prvim godinama 

poraća brojnost ovih vrsta znatno je smanjena. Uz 

reintroduciranog risa od krupne zvjeradi u gorskim područjima 

na Visokom kršu dolazi smeđi medvjed (Ursus 

arctos), čija brojnost odgovara raspoloživom kapacitetu 

staništa i zaštićeni vuk (Canis lupus). Zec (Lepus 

europaeus), poljske i šumske koke u stalnom su brojčanom 

nazadovanju.Za dobrog uroda bukvice brojan je 

sivi ili veliki puh (Myoxus glis), kao osnovna hrana riseva 

tijekom jesensko-zimskog razdoblja godine. 

Uzgoj ovaca u gorskim krajevima (Lika, Gorski kotar) 

odvija se na prostranim pašnjacima ekstenzivnim 

načinom proizvodnje. Godine 1992. u Hrvatskoj se uzgajalo 

oko 540.000 ovaca (Caput 1997). 

- Methods 

1973). Zamoljen za suradnju, autor se od prvog dana 

uključuje u praćenja riseva, koje se vodi pod radnim 

imenom "Projekt ris", uključujući u njega sve terenske 

lovne djelatnike i lovce područnih šumarija i/ili lovačkih 

društava. 

Kako je to dijelom izneseno u ranijem radu (Frkov 

i ć 1998) prva saznanja o pristiglim risevima u Gorski 

kotar datiraju od lipnja 1974., od kada se broj nalaza 

osmotrenih riseva, slijeđenja njihovih tragova, nalaza 

ostataka plijena i si. stalno povećava. Od posebnog značenja 

bila je zima 1974/75. i 1975/76. kad je po tragovima 

na snijegu nedvojbeno utvrđeno prisuće risovice s 

626

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE. ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 625-634 

mladima (lovište "Bjelolasica") te specifičnosti u načinu 

kradanja plijenu i njegova hvatanja. Tih se godina po 

prvi puta čulo i glasanje riseva. Sve te podatke autor je 

unašao u posebne pregledne karte i kao godišnja izvješća 

slao Odjelu za lovstvo IGLG-a u Ljubljanu. 

Od 1978. godine kada je u Gorskom kotaru odlovljen 

prvi dokazni primjerak risa u Hrvatskoj, od IGLG-a 

je preuzet obrazac "Zapisnik o ulovljenom risu", koji 

se obvezno ispunjavao pri svakom pregledu ulovljenog/stradalog 

risa. Ovo se posebno odnosi na razdoblje 

od sredine 1982, kada je Savjet za zaštitu prirode Republičkog 

zavoda za zaštitu prirode osnovao stalnu 

Komisiju za praćenje populacije risa (Mikulić 1982). 

Uz nadležne hrvatske stručnjake, medu kojima je od 

prvog dana bio i autor, u komisiju je bio uključen i 

predstavnik IGLG-a. Zadaća komisije, od 1992. Povjerenstva 

za praćenje populacija velikih zvijeri, bila je 

praćenje novonastale populacije risa u Hrvatskoj, sagledavanje 

utjecaja na gospodarske vrste divljači i 

obavljanje regulacije brojnog stanja ovog predatora izdavanjem 

svakogodišnjih odobrenja za odstrjel, sukladno 

rezultatima analize ankete-izvješća i zahtjeva s terena 

(H u b e r i sur. 2000). Obrazac zapisnika o pregledu 

ulovljenog/stradalog risa sadržavao je ove podatke: 

Prisutnost prvog risa u Gorskom kotaru (Hrvatska) 

utvrđena je neposrednim osmatranjem (lovočuvar Marijan 

S t i m a c iz Gerova) u gorskoj livadi Lazac u Nacionalnom 

parku Risnjak (općina Čabar), Primorskogoranska 

županija, 15. lipnja 1974. ili jednu godinu i 

nešto više od tri mjeseca od dana ispuštanja riseva u 

šume Kočevske. Prvi dokazni primjerak novonaseljenog 

risa u Hrvatskoj stečen je također u Gorskom kotaru, 

u lovištu "Snježnik", lokalitet Kašljevac, 27. rujna 

1978 (Slika 1). Radilo se o dvije godine staroj ženki 

mase (bez utrobe) 16 kg. Godinu dana kasnije, neutvrđenog 

datuma 1979, uz dva risa odstrijeljena u Gorskom 

kotaru (lokalitet Škurina) i Hrvatskom primorju 

(Križišće), jedan je ris odstrijeljen u žumberačkom 

gorju, lokalitet Blaževo brdo, Zagrebačka županija. 

S čabarskog dijela Gorskog kotara risevi se postupno 

šire prema jugoistoku. Godine 1975. i 1976. naselili 

su cijeli Gorski kotar (125.000 ha) i veći dio Hrvatskog 

primorja (80.000 ha), staneći pričinjati prve osjetljivije 

redukcijske zahvate na populacijama lovnih vrsta parnoprstaša 

(srna, divokoza, novonaseljeni muflon na 

Grobinšćini) i štete na stoci (ovce u Suhoj Rječini, Starom 

lazu i Brodmoravačkom kraju). Krajem sedamdesetih 

godina prisuće riseva zabilježeno je u Velikoj Kapeli, 

1980. u Vinodolskoj kotlini i Ričićkom bilu, 1981. 

u Javornici kod Jasenka, drežničkom kraju i Miškovici 

(Otočac), a 1983. na području Sjevernog Velebita. Usporedo 

s proširenjem područja rasprostanjenosti raste i 

odlov. Godine 1980. na području današnjih općina Vrvrijeme 

(datum, sat) i mjesto (općina, lovište, uži lokalitet) 

odlova, uzrok smrti (odstrjel, otrov, stupica, promet...), 

spol, procijenjena dob i masa (vagana, procijenjena) 

te podaci o mjerama tijela odnosno trofeje (krzno, 

lubanja). Obrazac je sadržavao rubriku za upis broja 

osmotrenih riseva te podatke o lovcu odstrelitelju 

odnosno nalazniku ostataka stradale zvijeri. Odstrelitelj/nalaznik 

ili njegova matična organizacija (šumarija, 

lovačko društvo) bili su dužni lešinu risa poslati na 

pregled Veterinarskom zavodu Rijeka ili Veterinarskom 

institutu Zagreb. 

Kako je autor kao član Komisije za praćenje populacije 

risa i stručni lovni djelatnik Šumskog gospodarstva 

Delnice (od 1991. Uprave šuma Delnice, odnosno 

od 1993. Direkcije "Hrvatskih šuma" Zagreb) kroz svo 

izvještajno razdoblje pokrivao cijelo područje Gorske 

Hrvatske pa i šire, rješenjima resornih institucija o 

odobrenju odstrjela riseva redovno je određivan kao 

stručna osoba za pregled odlovljenih/stradalih riseva te 

izradu zapisnika, a kao ovlašteni vještak bio nazočan 

procjeni šteta i ocjenjivanju risevih trofeja. Sve je to 

doprinijelo da se podaci izneseni u ovom radu, posebno 

oni o intenzitetu i strukturi odlova riseva, mogu 

smatrati vjerodostojnima. 

REZULTATI - Results 

Fig. 1 The first lynx killed in Croatia; Gorski kotar, hunting 

ground "Snjeznik" on 27. September 1978. Lynx is held by 

forestry Tršće game warden Josip Malnar Sen. 

Photo: A. Frković 

627

A. l-i-kovic: RIS {Lynx lynx I..) U HRVATSKOJ NASELJAVANJE. ODLOV I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 625-634 

bovsko, Ravna Gora, Crikvenica, Bribir i Brod na 

Kupi odstrijeljeno je 5 riseva, 1981. - 9, od kojih prva 

tri risa u ogulinskom kraju i sjeverozapadnoj Lici, i 

1982.-11 riseva. 

Da bi spriječio daljnji nekontrolirani odlov riseva 

tadašnji Republički zavod za zaštitu prirode godine 

1982. na osnovi Zakona o zaštiti prirode donosi Odluku 

o posebnoj zaštiti risa. Ris se od tada u Hrvatskoj 

tretira kao zaštićena vrsta, a taj će status zadržati sve 

do danas temeljem odredbi Pravilnika o zaštiti pojedinih 

vrsta sisavaca (Mammalia) iz 1995. godine. Iako je 

zaštićenu životinju pa tako i risa bilo zabranjeno hvatati, 

rastjerivati, ubijati, preparirati... izdavanje dozvola 

za regulaciju brojnog stanja, a otud i smanjivanja šteta, 

zasnivalo se na odredbi istog zakona po kojem je bilo 

dopušteno izuzetno odobriti odstrjel određenog broja 

riseva samo za znanstveno-istraživačke svrhe, a uz 

prethodno pribavljeno dopuštenje resornog ministarstva 

(danas Ministarstva zaštite okoliša i prostornog 

uređenja). Ris se dakle od 1982. godine lovi temeljem 

odobrenih odstrjelnih kvota (posebnih dozvola) spo- 

N=211 

Primorsko-goranska (135) 

Zagrebačka (2) 

Zadarska (3) 

Vukovarsko-srijemska (1) ; 

Splitsko-dalmatinska (1) 

Istarska (2) 

Karlovačka (11) 

Llčko-senjska (56) 

Slika 2. Smrtnost riseva po županijama u Hrvatskoj u razdoblju od 

1974-2000. 

Fig.2 Lynx mortality by County in Croatia in the period 1974- 

2000. 

menutog zavoda, odnosno od 1993. njegova pravnog 

slijednika Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša. 

Posljednja lovna dozvola za odstrjel riseva izdana je za 

lovnu sezonu 1997/98., da bi se u 1998. godini prestalo 

sa slanjem anketnih listova odnosno s odobrenjem odstrjelnih 

kvota. Nije poznato je li ta mjera pogodovala 

populaciji risa, njenom razvoju, porastu brojnosti i ši- 

Slika 3. Prostorni raspored mjesta stradanja riseva u Hrvatskoj u razdoblju 1974-2000. 

Fig. 3 Spatial distribution of lynx mortality in Croatia in the period 1974-2000. 

628

A. Frković: RIS (Livu- lynx L.) U HRVATSKOJ NASELJAVANJA. 0FJL0V I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 625-634 

renju na nove prostore. Za pretpostaviti je daje ilegalni 

ulov nadomjestio legalni (Huber i sur. 2000). 

Na temelju Pravilnika o visini naknade štete počinjene 

nad zaštićenom vrstom, kazna za ubijenog risa 

iznosi 40.000 kn. 

Sveukupno u razdoblju od 1978, kada je odstrijeljen 

prvi ris, do 2000. (23 godina) u Hrvatskoj je odstrijeljeno 

ili na druge načine odlovljeno 211 riseva. Najveći 

broj dokumentiranih riseva odlovljen je u Primorsko-goranskoj 

županiji (253.800 ha kopnenog dijela) 

- 135 (64 %), slijede županija Ličko-senjska 

(374.600 ha) s 56 (26 %) i Karlovačka (331.100 ha) s 

11 (5 %) odlovljenih riseva. Tri su risa odstrijeljena u 

Zadarskoj županiji, po dva u Istarskoj i Zagrebačkoj te 

po jedan ris u Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj 

županiji (Slika 2). 

Prostorni raspored mjesta stradanja riseva u Hrvatskoj 

prikazanje na Slici 3. 

Godišnji mortalitet kretao se od 1-17 risova, sa 

srednjom vrijednošću od 9,2 risa godišnje. Najveći odlovi 

zabilježeni su u 1986, 1990. i 1993. godini, po 17, 

premašujući tako odobrene odstrjelne kontigente. 

Samo u prvoj godini izvještajnog razdoblja (1978.) 

odlovljen je jedan ris. Po tri su risa odlovljena u 1979. i 

1992., po 5 u 1980, 1991. i 1999.godini te po 6 i više 

u preostalim godinama izvještajnog razdoblja. Do 

stavljanja risa pod zaštitu (1982.) u prvih 5 godina 

(1978-1982) ukupno su odlovljena 23 risa (Slika 4). 

18 

17 

16 

15 

14 

13 



10 

EL 

1978 19 

1979 

1982 19 

1981 1983 

1988 1990 1992 19 

1987 1989 1991 1993 

Godina - Years 

Slika 4. Smrtnost riseva po godinama u Hrvatskoj u razdoblju 1974-2000. 

Fig.4 Lynx mortality by years in Croatia in the period 1974-2000. 

Stupanjem na snagu Odluke o posebnoj zaštiti risa 

(1982) daleko najveći broj riseva stjecanje u, posebnim 

odobrenjima za odstrjel, dozvoljenom terminu lova, 

tj. od 1. odnosno 15. studenog jedne kalendarske 

godine do 28/29. veljače druge kalendarske godine. 

Pored odstrijela koji su zaredali u prvih 5 godina 

(1978-1982) te u posljednje tri godine (1998-2000), 

kad je nadležna institucija uskratila izdavanje odstrjelnih 

dozvola, risevi odlovljeni izvan dozvoljenog termina 

lovidbe odnosili su se poglavito na primjerke stradale 

u prometu, na zatrovanim mekama ili uhvaćene u 

stupice, ulovljene u ili tik ljudskih naselja te stradale 

od nepoznatih čimbenika. 

Uz dominantan jesensko-zimski mortalitet riseva, u 

vrijeme trajanja tzv. glavne sezone lova kada se u lovištima 

odvija glavnina lovova na lovne vrste divljači, 

odlov riseva zabilježen je u svim mjesecima promatranog 

razdoblja (Slika 5). 

U odnosu na dob ukupno je odlovljeno 147 (70 %) 

riseva starijih odjedne godine i 63 (30 %) riseva mladih 

odjedne godine. Zajednog risa nije utvrđena dob (Slika 

6). Za 210 (98 %) riseva utvrđene starosti dob se kretala 

u rasponu od 0,2 do 8,0 godina ili u prosjeku 2,2 godine. 

Od ukupnog broja odlovljenih riseva 83 (39 %) su 

bila muškog spola i 105 (50 %) ženskog spola. Za 23 

629

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE. ODLOV I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001), 625-634 

40 

38 

38 

34 

32 

30 

28 

26 

24 

22 

220 

16 

16 

14 


10 

8 

6 

4 

2 

0 

Mjeseci - Months 

Slika 5. Smrtnost riseva po mjesecima u Hrvatskoj u razdoblju 1974-2000. 

Fig. 5 Lynx mortality by months of the year in Croatia in the period 1974-2000. 

10 11 12 


nepoznato - unknown (1) 



do 1 god. - to 1 yr. (63) 

ženski -female (105) 

muški - male (83) 

preko 1 god - over 1 yr. (147) 

Slika 6. Smrtnost riseva po dobi u Hrvatskoj u razdoblju I974- Slika 7. Smrtnost riseva po spolu u-Hrvatskoj u razdoblju 1974- 

2000. 2000. 

Fig. 6 Lynx mortality by age in Croatia in the period 1974-2000. Fig. 7 Lynx mortality by sex in Croatia in the period 1974-2000. 

(11 %) odlovljenih riseva nije bilo moguće utvrditi 

spol (Slika 7). 

Za 207 (98,1 %) riseva zapisnicima je zabilježena 

masa. Odlovljenih 48 (23,1 %)) riseva bilo je ispod 10 

kg, 103 (49,7 % ) mase od 10 do 20 kg i 56 (27,0 % ) 

preko 20 kg (Slika 8). 

Za 79 (38,1 % ) riseva masa je bila procijenjena, a za 

128 (61,9 % ) riseva određena vaganjem. Mase riseva 

određene procjenom kretale su se u rasponu od 2,0 do 

30,0 kg, prosjek 15,9 kg, a mase riseva određene vaganjem 

bile su od 1,2 do 31,0 kg, prosjek 16,3 kg. Prosječna 

masa ženki bila je oko 15 kg, a mužjaka oko 19 kg. 

Risevi su lovljeni različitim načinima i sredstvima 

lova. Daleko ispred ostalih načina/sredstava prednjači 

odstrjel lovačkim puškama i lovačkim streljivom kojima 

je odstrijeljeno 157 (74,4 % ) riseva, dok na druge 

načine otpada 54 (25,6 % ) riseva (Slika 9). 


• 20 kg (56) 

10 -20 kg (103) 

< 10 kg (48) 

Slika 8. Smrtnost riseva po masi u Hrvatskoj u razdoblju 

1974-2000. 

Fig. 8 Lynx mortality by mass in Croatia in the period 1974-2000. 

630

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ NASKL.IAVAN.IE, ODLOV I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 625-634 

željezna motka - iron pole (1) 

vlak - train (4) 

utapljanje - drowning (1) 

uhvaćen živ - caught alive (1) 

ugušen - sufooated (3) 

štap - wooden pole (3) i i 

sjekira - axe (1) \\_\ 

puška-gun (157) 

N-211 

auto-car(13) 

gvožđa-steel trap (10) 

kamenom -rock(1) 

mina - land mine(1) 


otrov - poison (2) 

pištolj - pistol (3) 

Slika 9. Smrtnost riseva u Hrvatskoj prema sredstvima lova u razdoblju 

1974-2000. 

Fig. 9 Lynx mortality by the causes of death in Croatia in the 

period 1974-2000. 

Kao jedan od najuspješnijih načina lova pokazao se 

slučajni susret lovca s risom pri lovu na druge vrste 

divljači kojim je načinom odstrijeljeno 78 (49,7 %) riseva. 

Na drugo mjesto po uspješnosti dolaze skupni lovovi 

prigonom, obično vodeni na divlje svinje i/ili nezaštićene 

grabežljivce (lisica), u kojima je odstrijeljen 

31 (19,7 % ) ris. Dočekom na visokoj čeki noću za 

mjesečine uz postavljeni mamac odstrijeljeno je 19 

(12,1 % ) riseva, u lovu vrebanjem 12 (7,6 % ) a u lovu 

s psima goničima (brakadama) 10 (6,3% ) (Slika 10). 

Kao drugi načini stradanja riseva vode se promet, 

gvozda, otrov i ostalo. Od prometala ukupno je usmrćeno 

17 (8,0 %) riseva, od čega u sudaru s automobilom 

13 i od vlaka na pruzi 4. U gvožđa (stupice) se 

uhvatilo 10 riseva, a na zatrovanim mekama otrovana 

2. U 17 (8,0%) slučajeva radilo se o ilegalnom odstrijelu 

za koje ulove nije bilo ni prijava ni presuda, pa 

tako ni sankcioniranja prekršitelja. 

Od 25 (12 %) usmrćenih riseva koji se vode pod 

"ostalo", za 10 (6,3 %) riseva nije utvrđen uzrok smrti. 

Pri bliskom susretu, obično s jedinkama ispod godine 

dana starosti, štapom su usmrćena 3 risa, a željeznom 

motkom, sjekirom i kamenom po jedan ris.Tri su risa 

udavljena, a jedan uhvaćen živ (i naknadno ubijen). Jedan 

se ris utopio u moru (Ulika, Červar kod Poreča, 5. 

lipnja 1989) a jedan stradao od minsko-eksplozivne naprave 

(Bjela kosa kod Vrbovskog, 10. prosinca 1991). 

Kako je većina lešina riseva slana na preglede nadležnim 

veterinarskim ustanovama, u dva risa, odrasla 

mužjaka, ubijena u samom naselju (Kuželj, Gorski kotar, 

6. 7. 1984; Podkilavac, Grobnik, 29. 1. 1994), nalazi 

na bjesnoću bili su pozitivni (Frković 1994). Za 

risa iz Kuželja to je naknadno opovrgnuto (K a r 1 o v i ć 

i sur. 1988). Za potrebe istraživanja proširenosti leptospiroze 

u divljači u razdoblju od 1985. do 1998. iz 

Gorskog kotara je poslano 46 uzoraka krvi od odlovljenih 

riseva (K o v a č i ć i sur. 2001). Rezultati istraživanja 

bit će objavljeni naknadno u posebnom radu. 

Krajem 2000. godine risevi su zastupljeni na svom 

području Gorske Hrvatske, poglavito u kontinentalnom 

dijelu Primorsko-goranske, Ličko-senjske i jugozapadnom 

dijelu Karlovačke županije, kao središnjem 

dijelu njihove stalne naseljenosti, na površini od oko 

750.000 ha. Preko Učke i Ćićarije risevi se povremeno 

pojavljuju u Istri, a preko Gorjanci zalaze u Žumberačko 

gorje. Registrirani su u Dalmatinskoj zagori i nekim 

južnodalmatinskim planinama (Moseč, Biokovo). Pojedini 

skitajući primjerci osmotreni su u Spačvi (Vukovarsko-srijemska 

županija), na zapadnoj obali Istre i u 

Splitsko-dalmatinskoj županiji (Slika 3). 

Brojnost riseva u Hrvatskoj procjenjuje se na 70-90 

jedinki. Neke novije analize raspoloživog plijena pokazuju 

da populacija risa u Hrvatskoj ne prelazi 50 jedinki, 

jer zbog niske gustoće parnoprstaša njihov priplod 

ne omogućuje prehranu većeg broja risova. Godine 

1995. u Gorskom kotaru kao središnjem prostoru ri- 

N=211 vrebanjem - by prowling (12) 

vabljeniem - by alluring (1) 

_L.~ 

i doček uz mamac - at bait (19) 

ilegalni lov - illegal hunt (17) 

i lov sa psima - hunt with dogs (10) 

slučajni susret - random encounter (78) 


slijeđenjem po tragu - by following tracks (1) 

nesretni slučaj - accident (18) 

ostalo - other (2) 

pri hvataniu plijena - while capturing prey (1) 

ratno stradanje - war casualty (1) 

skupni lov prigonom - group chase hunt (31) 

Slika 10. Smrtnost riseva u Hrvatskoj prema načinima lova u razdoblju 1974-2000. 

Fig. 10 Lynx mortality by the way of hunting in Croatia in the period 1974-2000. 

631

A. Frković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV 1 BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 625-634 

seva naseljavanja, visina populacije bila je procijenjena 

na 35-40 jedinki (Frković 1998) s tendencijom 

laganog pada gustoće naseljenosti. Ukupna brojnost riseva 

na tom je području usko povezana s njihovim prelaženjima 

granice prema Sloveniji, stoje potvrđeno telemetrijskim 

praćenjima obilježenih riseva na Kočevskom(Čop 

1995). 

Na cijelom području Gorske Hrvatske reintroducirani 

ris, zajedno sa druga dva krupna predatora, smeđeg 

medvjeda i vuka, obavlja određenu do sada nedovoljno 

utvrđenu ulogu regulatora i selektora parnoprstaša, poglavito 

u srneće divljači. Prvih godina po naseljavanju 

risa bilo je uočljivo da su ti utjecaji neusporedivo veći 

nego danas kada su zasigurno manji od gubitaka koje 

populacijama Cervida pričinjaju vuk, promet i krivolov 

zajedno. Najnovija istraživanja pokazala su da lovni 

parnoprstaši (srna, jelen) predstavljaju glavni plijen risa 

(80 %), osobito u odraslih mužjaka i ljeti (100 %), dok 

su ujesen i zimi važan plijen odraslih ženki i mladih riseva 

činili puhovi (R aj k o v i ć i sur. 2000). 

RASPRAVA I ZAKLJUČCI - Discussion and Conclusions 

Od kada je na području Nacionalnog parka Risnjak 

lipnja 1974. osmotren prvi primjerak navonaseljenog 

risa iz Kočevske (Slovenija) kroz idućih desetak godina, 

ovaj je krupni predator naselio svo područje Gorske 

Hrvatske. Nakon prvog dokaznog primjerka ulovljenog 

risa na krajnjem sjeverozapadnom području Gorskog 

kotara ujesen 1978. već sljedeće godine (1979) prvi 

odlovi riseva registrirani su u Hrvatskom primorju i 

Žumberačkom gorju, a početkom osamdesetih godina 

u Velikoj i Maloj kapeli, Velebitu, Plješivici te Grmeču 

u Bosni i Hercegovini (Soldo 2001). Iz tog proizlazi 

daje to do sada, uz Sloveniju, najuspješnije provedena 

reintrodukcija euroazijskog risa od svih istovrsnih zahvata 

u Europi. Dok su u Sloveniji (do 1994.) bila izručena 

123 risa (Čop 1995) te u razdoblju 1995-2000. 

još je 14 riseva (usmeni podatak C. Staniše), a u 

Bosni i Hercegovini (do 2000) 25 riseva (Soldo 

2000), u Hrvatskoj je tijekom proteklog razdoblja od 

23 godine (1978-2000) odlovljeno ili na druge načine 

stečeno 211 riseva ili 9,2 riseva godišnje. Imajući na 

umu sadašnju procijenjenu brojnost (nešto manje od 

100 jedinki) to jasno daje do znanja da je populacija 

risa u Hrvatskoj stabilna i da je dosadašnje "gubitke" 

uspješno podnosila. 

Kako se ris u Hrvatskoj tretira kao zaštićena životinjska 

vrsta (Štahan 1994) donošenjem Strategije i 

akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti 

Republike Hrvatske (1999) definirana je potreba 

izrade akcijskog plana zaštite i plana upravljanja risom. 

Iako je Dodatkom III Bernske konvencije (koju je 

Hrvatska potvrdila u 2000. godini) populacijama zaštićene 

vrste dopušteno upravljati i razborito iskorišćivati 

s ciljem njena održanja izvan opasnosti ugroženosti, 

pred sastavljačima Plana upravljanja risom u Hrvatskoj 

stoje brojna neriješena pitanja. Jedno od njih je određivanje 

minimalne brojnosti populacije risa sposobne 

za opstanak, a s tim u vezi i prava saznanja koliko plijena 

godišnje eliminira ris, odnosno drugi predatori 

(vuk), a koliko čovjek. Stoga prevladava mišljenje da 

za sada ne bi trebalo zadirati u populaciju risa, već da 

ona i dalje ima status strogo zaštićene vrste. 

Zaštita velikih zvijeri, stoji u nacrtu Plana upravljanja 

risom u Hrvatskoj, jedno je od delikatnih problema 

zaštite prirode. Iako one predstavljaju ne malu vrijednost 

biološke raznolikosti neke zemlje, pokazatelj njena 

bogatstva i očuvanosti, ostaje činjenica da one često 

dolaze u sukob s interesima ljudi. Posebno se to odnosi 

na sukobe sa stočarima i lovcima, zbog napada na stoku 

i utjecaja na lovnu divljač. Cilj je stoga izrade akcijskog 

plana zaštite i upravljanja rišem planiranje aktivnosti 

koje će dugoročno osigurati opstanak populacije 

risa sposobnih za održanje uz što harmoničniji suživot 

s ljudima. 

Činjenica da novo naseljenu populaciju risa "dijelimo" 

sa susjednim državama, za sada Slovenijom i Bosnom 

i Hercegovinom, obvezuje nas da plan upravljanja 

rišem u Hrvatskoj bude donesen u skladu s istovrsnim 

planovima tih država i postojećim zakonodavstvom, 

posebice u skladu s međunarodnim obvezama Hrvatske 

kao potpisnice ili stranke većine međunarodnih 

ugovora s područja zaštite prirode. 

ZAHVALA - Acknowledgements 

Zahvaljujem JP "Hrvatske šume" Zagreb koje su mi 

pomogle pri ovim istraživanjima. Hvalu dugujem brojnim 

lovcima i šumarnicima Gorske Hrvatske na prikupljanju 

podataka, a dipl.biologu Janezu Čopu iz Ljubljane 

voditelju "Programa ris" na uspješnoj suradnji. 

Posebno zahvaljujem prof. dr. sc. Đuri Huberu na 

korisnim sugestijama i poticajnim savjetima te mr. se. 

Josipu Kusaku na izrađenim slikovnim prilozima. 

632

A. Krković: RIS (Lynx lynx L.) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE, ODLOV I BROJNOST (1974-2000) Šumarski list br. 11-12, CXXV (2001). 625-634 

Caput, P., 1997: Ovčarstvo. Hrvatski leksikon, II sv. 

L-Ž. Leksikon d.o.o. Zagreb:218. 

Čop, J., 1988: Ris (Lynx lynx Linnaeus, 1758.). In: 

Varićak, V. (ed.), Zveri - medved, psi, mačke: 

233-292. 

Cop, J., 1988: Spas od istrebljenja (Naseljavanje risa 

u Europu). Lovački vjesnik 97:56-57; 97: 

104-106; 97;152-153. 

Čop, J., 1995: Po dveh desetletjih od naselitve risov u 

Sloveniji. Lovec 88:231-238. 

Čop, J., A., Frković, 1998: The re-introduction od 

the lynx in Slovenia and its presents status in 

Slovenia and Croatia. Hystrix 10:65-76. 

Frković,A., 1973: Ali je ris dobrodošel v Gorskem 

kotarju? Lovec 66:238-240. 

Frković, A., 1974: Potkarpatski ris uspješno naseljen 

u Sloveniju. Lovački vjesnik 98:137-138. 

Frković, A., 1978: Unatoč zaštićenosti odstreljen 

prvi ris. Drvosječa 82:23. 

Frković, A., 1994: Rekordan ulov i prve žrtve bijesnog 

risa. Lovački vjesnik 103(6):24-25. 

Frković, A., 1998: Ponovno naseljavanje i ulov risa 

(Lynx lynx L.) u županiji Primorsko-goranskoj u 

razdoblju od 1974.-1996.godine. Prirodoslovna 

istraživanja riječkog područja. Prirodoslovni 

muzej Rijeka 493-499. 

F rk o v i ć, A., 2000: O zaštiti balkanskog risa. Šumarski 

list 124:234-236. 

Grubač, B. R., 2000: The Lynx, Lynx lynx (Linnaeus, 

1758) in Serbia. Protection of Nature 52/1: 

151-173. 

Huber, Đ., A. Frković, Ž. Stahan, J. Kusak, A. 

M aj i ć, 2000: Stanje in nacrti v gospodarjenju z 

velikim zvermi na Hrvaškem. Zbornik referatov 

LITERATURA - References 

s strokovnega posveta Človek in velike zveri v 

Kočevju 123-149. 

Karlović, M., M. Lojkić,1988: Ris iz Kuželja nije 

bio bijesan. Lovački vjesnik 95:413. 

Koritnik, M., 1974: Še nekaj o risu. Lovec 67: 

198-199. 

Kovačić, H., M. Karlović, A. Frković, 2001: 

Istraživanje proširenosti protutijela za Leptospira 

interrogans u divljači na području Gorskog 

kotara. Veterinarska stanica 32(2):69-77. 

Kusak, J., D. Huber, A. Frković, 2000: The effects 

of traffic on large carnivore populations in 

Croatia. Biosphere Conservation 3:35-39. 

Mikulić, Z., 1982: Ris zaštićen u Hrvatskoj. Lovački 

vjesnik 91:219. 

Mikulić, Z., N. Tvrtković, 1982: Život s prirodom. 

Ris. Priroda 2:60-61. 

Mirić, Đ., 1987: Ris (Lynx lynx). In: Simić, Ž. (ed.), 

Velika ilustrovana enciklopedija lovstva. 1 nd 

ed.:126-129. 

Potočić, Z., 1983: Hrvatska, opći prikaz. Šumarska 

enciklopedija, knj.2:81. 

Rajković, J., J. Čop, Z. Kozarić, Đ. Huber, 

2000: Analiza prehrane risa u Hrvatskoj i Sloveniji. 

Sedmi kongres biologa Hrvatske. Hvar. 

Soldo, V, 2001: The lynx in Bosnia and Herzegovina. 

Kora Bericht 7:6-7. 

Štahan,Ž., 1994: Ris (Lynx lynx Linnaeus 1758). In: 

Draganović, E. (ed.), Crvena knjiga životinjskih 

svojti Republike Hrvatske - Sisavci: 57-58. 

Štrumbelj, C, 1973: Risom smo odprli karanteno. 

Lovec 66:43. 

Štrumbelj, C, 1974: Ris zopet na Slovenskem -prve 

ugotovitve. Lovec 67:200-201. 

SUMMARY: Eurasian lynx (T.ynx lynx L.) was reintroduced into Croatia 

by releasing three pairs of animals ofSlovakian urigin from the quarantine in 

Kočevsko (Slovenia) on 2 March 1973. (The last autochthonous lynx in 

Croatia was killed in 1903.). The first adult specimen was seen in Risnjak 

National Park on 16 June 1974. Since then the data on the course of reintroduction, 

abundance, damages and mortality have been continually collected. 

From the Čabar section of Gorski kotar the lynx gradually spread in direction 

southeast. By the end of 1970s they inhabited the whole Gorski kotar and 

greater part of Hrvatsko primorje, beginning to exhibit the first bigger reduction 

effects on the populations of hoofed game (roe deer, chamois, moufflon). 

Since the first individual was killed in the hunting area "Snježnik " on 27 September 

1978 the illegal hunting has been on rise. To prevent in the lynx was 

protected in 1982 by the Law of nature protection. However, the yearly hunting 

quotas have been regularly assigned to local authorities. In total the mor- 

633

A. Fi-ković: RIS (Lynx Aviv I..) U HRVATSKOJ - NASELJAVANJE. ODLOV I BROJNOST (1974-201)0) Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 625-634 

tality of 211 lynxes over 23 years (1978 to 2000) has been recorded. Most 

lynxes died in Primorsko-goranska county; 135 (64 %), followed by Ličkosenjska 

county with 56 (26 %) and Karlovac county with 11 (5 %) lynxes. 

Lynx is today present in almost all mountainous forest and other adequate 

habitats above 600 meters above sea level. The population size is estimated 

between 70 and 90 individuals. However, some recent analyses based on prey 

availability indicate the lynx population below 50 specimens. Although the 

system of quota hunting has been questionable for the legally protected animal 

species, this survey shows that the recorded mortality did not prevent the 

spreading of lynx to adequate habitats in Croatia and its dispersal to Bosnia 

and Herzegovina. However, the future of lynx might not be safe without a 

sound management. 

Key words: Croatia, Eurasion lynx, Lynx lynx, reintroduction, mortality, 

population size, hunting, management plan. 

Tko ljubi samoću, tko voli mir: neka ga potraži u šumi 

crnogorice, koju je naš narod sgodno ozvao čamovinom. 

U istinu je u crnogorici nešto čudna, jer uz javor ili bukvić, 

kao starac uz mladića, izgleda drevna, pak i jest uz papradi, 

najstarije bilje svieta. 

I životinje su u takovoj šumi riedke, i njima kao da ona 

samoća ne prija. Kadkad zabludi u njezinu dubljinu medjed, 

lisica, divlja mačka, vuk ili srna, daju za kratko vrieme ostavi. 

Nekoć bijaše u tim šumama i risova, od kojih i Risnjaku 

ime.* 

Da bijaše na Risnjaku risova, potvrdio je i lugar Filip 

Osbolt iz Vršca kod Crnoga luga, koji je godine 1854. na 

iztočnom podnožju Risnjaka ulovio risa na željeza i krzno mu 

odnio šumarskom uredu u Čabru. Prije 20 i više godina, ubio je 

risa na Risnjaku Mate Wolf iz Okruga. U Lazcu i Segini, 

pripovjedahu mi godine 1885., da ga u zabitnim šumama čuju 

i sada, kako se dere. Godine 1865. zaglavilo je za mjesec dana 

pod ovim vrhom 17 mula i više konja i svakom bijaše razkrenut 

vrat i krv izsisana. 

* Sto nije točno 

Dragutin Hirtz, iz knjige Gorski kotar, 1891. 

634

STRUČNI ČLANCI 

UDK 630* 567 

PROFESSIONAL PAPERS 

Šumarski lisl br. 11 12, CXXV (2001), 635-640 

PARAMETRI SPIRANCEVIH DRVNOGROMADNIH TABLICA ZA 

KRUPNO DRVO HRASTA LUŽNJAKA {Querem robur L.), 

HRASTA KITNJAKA (Quercus petraea L.) I BUKVE {Fagus sylvatica L.) 

PARAMETERS OF VOLUME TABLES BY ŠPIRANEC FOR USABLE TIMBER OF 

PEDUNCULATE OAK (Quercus Robur L.), SESSILE OAK {Quercus Petraea L.) 

AND COMMON BEECH (Fagus sylvatica L.) 

Karlo BEZAK* 

SAŽETAK: U radu su prikazani parametri Schumacher - Hall-ove funkcije 

krupnog drva iznad 7 cm promjera, dvoulaznih volumnih tablica za hrast 

lužnjak ("Quercus robur L.) t hrast kitnjak ("Quercus petraea L) i bukvu (Tagus 

sylvatica L.). 

Parametri volumena krupnog drva (iznad 7 cm) hrasta lužnjaka 

v= 0.000042655 d 2M29283 h (l9 ' 45 * 76 

Aritmetička sredina obličnog broja modelnih stabala hrasta lužnjaka je 

0,51527, a vrijednosti se kreću od 0.49774 do 0.52960 

Parametri volumena krupnog drva (iznad 7 cm) hrasta kitnjaka 

v= 0.000033469 d 20735774 h 09783m 

Aritmetička sredina obličnog broja modelnih stabala hrasta kitnjaka je 

0,51987, a vrijednosti se kreću od 0.42743 do 0.54132. 

Parametri volumena krupnog drva (iznad 7 cm) bukve 

v= 0.000026285 d 205W706 h 1M5m 

Aritmetička sredina obličnog broja modelnih stabala bukve je 0,51507, a 

vrijednosti se kreću od 0.40506 do 0.53061. 

Regresijska analiza dvoulaznih volumnih tablica rađena je na osnovi modelnih 

stabalaDrvnogromadnih tablica (Spiranec, 1975). 

Ključn e riječi: hrast lužnjak ("Quercus robur L), hrast kitnjak ("Quercus 

petraea L), obična bukva (Tagus sylvatica L), dvoulazne volumne tablice, 

krupno drvo. 

Šumarski institut, Jastrebarsko objavio je "Drvnogromadne 

tablice" (Spi ranec, 1975) za hrast lužnjak, 

hrast kitnjak, bukvu, obični grab, kesten iz panja 

i iz sjemena te brezu na Papuku. 

Tablice su izrađene za modelna stabla uzimana iz 

redovnih sječina ili trasa na čitavom području Republike 

Hrvatske. Uzorci za lužnjak počeli su se uzimati već 

Dr. se. Karlo Bczak, dipl. ing. šum., "Hrvatske šume", Direkcija, 

Lj. F. Vukotinovića 2, 10000 Zagreb 

1. PROBLEM - Problem 

od 1947. do 1956., kada se počelo prikupljanjem podataka 

za tablice pitomog kestena, zatim običnog graba, 

hrasta kitnjaka, te bukve. Primijenjena je računska metoda 

po modelu Schumacher - Halla. 

Za krupno drvo nije provedeno izjednačenje po 

spomenutom modelu, jer ne daje pouzdane rezultate 

volumena stabala tanja od 20. cm prsnog promjera. Za 

hrast lužnjak i kitnjak te bukvu sekcionirana su stabla 

do 3 cm na tanjem kraju, te su računskom obradom dobiveni 

parametri Schumacher - Hallove funkcije za 

ukupni volumen stabla. Za sastav volumnih tablica 

635

K. Bivak: PARAMETRI ŠPIRANĆEVIH DRVNOGR0MADN1H TABLICA ZA KRUPNO DRVO HRASTA ... Šumarski list br. 11-12. CXXV (2001). 635-640 

krupnog drva, na određenom broju modelnih stabala 

izračunat je postotak krupnog drva u ukupnom volumenu. 

Množenjem tih postotaka s kubaturama iz tablica 

za ukupni volumen, dobivene su tablice krupnog drva 

iznad 7 cm debljine. Na temelju tih tablica konstruirane 

su jednoulazne volumne tablice - tarife koje su se 

primjenjivale u šumarskoj praksi sve do donošenja 

Pravilnika o uređivanju šuma ("Narodne novine" br. 

52/94). Istim Pravilnikom propisuje se konstrukcija tarifnih 

nizova posebice za svaki odsjek na temelju visinskih 

krivulja i dvoulaznih volumnih tablica. Drvna 

zaliha se obračunava primjenom istih tarifnih nizova 

kompjutorskim programom "UREL", JP "Hrvatske šume" 

p.o. Zagreb. U bazu podataka "UREL" ugrađeni 

su podaci dvoulaznih volumnih tablica za krupno drvo, 

volumen do 7 cm, hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka i bukve. 

Konstrukcijom visinskih krivulja i interpolacijom 

dvoulaznih tablica dobivaju se tarifni nizovi za obračun 

drvne zalihe. Takav način obrade podataka tijekom 

uređivanja šuma izvor je čestih pogrešaka. U uređivanju 

šuma sve se više koriste modeli koji se uvrštavaju 

u određene aplikacijske programe. Stoga sam izvršio 

regresijsku analizu modelnih stabala Špirančevih 

drvnogromadnih tablica volumena krupnog drva (iznad 

7 cm), za hrast lužnjak, hrast kitnjak i bukvu. 

Izrada tablica i istraživanja u tom smjeru su kontinuiran 

rad, a posebice ako se koriste za konstrukciju 

sortimentnih tablica. Tijekom vremena, gospodarskim 

i uzgojnim radovima mijenja se oblični broj, a s njime i 

ostali parametri. Stoga i parametri za krupno drvo 

obračunati na temelju modelnih stabala prikupljenih 

pred 25 do 50 godina imaju ista ograničenja kao i 

drvnogromadne tablice. 

2. NAČIN RADA I MATERIJAL - Working method and material 

Za regresijsku analizu modelnih stabala i njehovih 

sekcija te sastav i konstrukciju dvoulaznih tablica i tarifa 

izrađen je cjelovit kompjutorski program B e z a k, 

S 1 u n j s k i (1990). U bazi podataka nalaze se parametri 

Schumacher - Hallove funkcije za glavne vrste drveća. 

Istim je programom moguća ugodna obrada i reprint 

svih dvoulaznih volumnih tablica obrađene modelom 

Schumacher- Hall-a. 

Za izračun parametara krupnog drva Schumacher - 

Hallove funkcije korišteni su volumeni stabala Špirančevih 

drvnogromadnih tablica. Umjesto sekcija izvršen 

Parametri krupnog drva po vrstama drveća, dobiveni 

su izjednačenjem metodom najmanjih kvadrata uporabom 

Schumacher - Hall-ove funkcije. Ti parametri, 

Tablica 

Table 1 

3. REZULTATI - Results 

Parametri linije izjednačenja za krupno drvo 

Parameters of equalisation line for usable timber 

Parametri i oblični broj 

Parameters and form factor 

log a od parametra A 

parametar b 

parametar c 

varijanca 

varijanca a 

varijanca b 

varijanca c 

Meyerov korekcioni faktor f 

logf 

oblični broj 

varijanca 

standardna devijacija 

C.V. % 

lužnjak 

pedunculate oak 

- 4.3700270 

2.0629283 

0.9145876 

0.0001432 

0.1221992 

0.2413017 

0.5190687 

1.0000001 

0,0000000 

0,5152750 

0.0000032 

0,0005619 

0,1090379 

je unos stabala, prsni promjer, visina i volumen krupnog 

drva do 7 cm. 

Za hrast lužnjak uzet je uzorak od 199 modelnih 

stabala, hrast kitnjak 84, a bukvu 85. 

Model Schumacher-Hall-a glasi: 

v =A ct ti 

gdje je v volumen stabla, d prsni promjer, h visina 

stabla, A, b i c nepoznati parametri koji se procjenjuju 

na osnovi eksperimentalnih podataka. 

njihove varijance te oblični broj sa standardnom devijacijom 

prikazani su u Tablici 1. 

Vrsta drveća - Tree species 

kitnjak 

sessile oak 

-4.4753524 

2.0735774 

0.9783376 

0.0034328 

0.0141572 

0,0157851 

0.0367363 

1.0000003 

0,0000001 

0.5198669 

0.0001220 

0,0110449 

2.1245626 

bukva 

common beech 

-4.5802929 

2.0500706 

1.0655305 

0,0001277 

0.1574115 

0.0109493 

0.0508198 

1.0000001 

0,0000000 

0.5150684 

0.0000054 

0.0023158 

0.4493998 

636

K. Bezak: PARAMETRI SPIRANČEVIH DRVNOGROMADNIH TABLICA ZA KRUPNO DRVO HRASTA Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001). 635-640 

3.1. Regresijski model hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) 

3.1 Regression model of pedunculate oak (Quercus robur L.) 

Za hrast lužnjak regresijski model izjednačenja volumena 

Schumacher- Hall-ovom funkcijom glasi: 

v = 0.000042655 J 20629283 /z 0 - 9145876 

Aritmetička sredina obličnog broja modelnih stabala 

hrasta lužnjaka je 0,51527, a vrijednosti se kreću od 

0.49774 do 0.52960. 

Regresijska analiza pokazuje signifikantne razlike 

sredina modelnih stabala ukupnog volumena (iznad 

3 cm) i krupnog drva (iznad 7 cm). 

t= 18.882386 

Usporedba Spirančevih tablica i regresijskog modela 

(Tablica 2.) pokazuje najveće razlike u najtanjim 

debljinskim stupnjevima, regresijski model daje niže 

podatke do 10 %. Međutim, počevši već od 15-og debljinskog 

stupnja te su razlike beznačajne, regresijski 

model daje nešto više podatke od drvnogomadnih do 

1 %. Najveće su razlike u graničnim stablima normalne 

debljinske i visinske distribucije. 

Tablica 2. Usporedba Spirančevih drvnogromadnih tablica i tablica u regresijskom modelu Schumacher - Hall-a za krupno 

drvo hrasta lužnjaka 

Table 2 Comparison of volume tables by Špiranec and the tables in the regression model by Schumaher - Hall for usable 

timber of pedunculate oak 

Visina 

stabla 

Tree 

height 

m 

15 

20 

25 

30 

35 

40 

Način 

obrade 

Processing 

method 

Spiranec 

Sch.-Hall 

razlika - diff. 

Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Prsni promjeri u cm 

Breast diameter in cm 

10 20 30 40 50 60 70 80 

Volumen krupnog drva iznad 7 cm u m 3 - Volume of usable timber over 7 cm in m"' 

0.058 0,243 

0.052 0.245 

-0.006 +0,002 

0,077 0,319 

0,072 0,319 

-0.005 0,000 

0,391 

0,391 

0,000 

0,562 

0,566 

+0,004 

0,735 

0,736 

+0,001 

0,903 

0,903 

0,000 

1,066 

1,067 

+0,001 

1,016 

1,025 

+0,009 

1,331 

1,333 

+0,002 

1,634 

1,635 

+0,001 

1,931 

1,931 

0,000 

2,220 

2.224 

+0,004 

2,109 

2,112 

+0,003 

2,592 

2,590 

-0,002 

3,065 

3,060 

-0,005 

3,521 

3,524 

+0,003 

3,972 

3,982 

+0,010 

3,070 

3,077 

+0,007 

3,773 

3,773 

0,000 

4,467 

4,458 

-0,009 

5,136 

5,133 

-0,003 

5,798 

5,800 

+0,002 

4,215 

4,228 

+0,013 

5,185 

5,186 

+0,001 

6,144 


-0,017 

7,065 

7,054 

-0,011 

7,983 

7,971 

-0,012 

6,824 . 

6,830 

+0,006 

8,094 

8,070 

-0,024 

9,306 

9,292 

-0,014 

10,515 

10,499 

-0,016 

Visina 

stabla 

Tree 

height 

m 

15 

20 

25 

30 

35 

40 

3.2. Regresijski model hrasta kitnjaka (Quercuspetraea L.) 

3.2. Regression model of sessile oak (Quercus petraea L.) 

Za hrast kitnjak regresijski model izjednačenja volumena 

Schumacher-Hall-ovom funkcijom glasi: 

v = 0.000033469 f-* ho.

K. Bivak: PARAMF.TR1 SPIRANČEVIH DRVNOGROMADNIH TABLICA ZA KRUPNO DRVO HRAS1A ... Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 635-640 

Tablica 3. Usporedba Spirančevih dvoulaznih volumnih tablica i tablica u regresijskom modelu Schumacher- Hall-a za 

krupno drvo hrasta kitnjaka: 

Table 3 Comparison of two-parameter volume tables by Špiranec with the tables in the regression model by Schumacher - 

Hall for usable timber of sessile oak: 

Visina 

stabla 

Tree 

height 

m 

15 

20 

25 

30 

35 

Način 

obrade 

Processing 

method 

Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Prsni promjeri u em 


10 20 30 40 50 60 70 80 

Volumen krupnog drva iznad 7 cm u m 3 - Volume of usable timber over 7 cm in irr 

0.052 

0.056 

+0.004 

0,228 

0,236 

+0,023 

0,308 

0,313 

+0,005 

0,387 

0,389 

+0,002 

0,538 

0,547 

+0,009 

0,720 

0,725 

+0,005 

0,908 

0,902 

-0,006 

1,077 

1,078 

+0,001 

1,313 

1,317 

+0,004 

1,639 

1,638 

-0,001 

1,958 

1,958 

0,000 

2,087 

2,091 

+0,004 

2,602 

2,602 

0,000 

3,109 

3,109 

0,000 

3,614 

3,616 

+0,002 

3,043 

3,052 

+0,009 

3,791 

3,797 

+0,006 

4,533 

4,538 

+0,005 

5,266 

5,277 

+0,011 

5,204 

5,227 

+0,023 

6,219 

6,248 

+0,029 

7,229 

7,265 

+0,036 

8.172 

8.241 

+0.069 

9.494 

9.582 

+0.088 

Visina 

stabla 

Tree 

height 

m 

15 

20 

25 

30 

35 

Tablica 4 Usporedba Spirančevih dvoulaznih volumnih tablica i tablica u regresijskom modelu Schumacher - Hall-a za 

krupno drvo bukve: 

Table 4 Comparison of two-parameter volume tables by Spiranec and the tables in the regression model by Schumacher - 

Hall for usable timber of beech: 

Visina 

stabla 

Tree 

height 

m 

15 

20 

25 

30 

35 

40 

Način 

obrade 

Processing 

method 

Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Spiranec 

Sch.-Hall 


Prsni promjeri u cm 


10 20 30 40 50 60 70 80 

Volumen krupnog drva iznad 7 cm u m 3 - Volume of usable timber over 7 cm in m 3 

0,047 

0,052 

+0.005 

0.068 

0.072 

+0.004 

0,205 

0,219 

+0,014 

0,289 

0,297 

+0,008 

0,371 

0,377 

+0,006 

0,670 

0,683 

+0,013 

0,860 

0,866 

+0,006 

1,047 

1,052 

+0,005 

1,217 

1,231 

+0,014 

1,558 

1,562 

+0,004 

1,895 

1,897 

+0,002 

2,234 

2,235 

+0,001 

2,464 

2,468 

+0,004 

2,999 

2,997 

-0,002 

3,535 

3,532 

-0,003 

3,579 

3,586 

+0,007 

4,354 

4,355 

+0,001 

5,133 

5,132 

0,000 

5,913 

5,917 

+0,004 

4,903 

4,919 

+0,016 

5,964 

5,973 

+0,009 

7,031 

7,039 

+0,008 

8,099 


+0,017 

7,823 

7,854 

+0,031 

9,223 

9,256 

+0,033 

10,635 

10,671 

+0,033 

Visina 

stabla 

Tree 

height 

m 

15 

20 

25 

30 

35 

40 

638

K. Bezak: PARAMETRI SPIRANČEVIH DRVNOGROMADNIH TABLICA ZA KRUPNO DRVO HRASTA . Šumarski list br. 1 I- 12, CXXV (2001), 635-640 

3.3. Regresijski model bukve (Fagus sylvatica L.) 

3.3. Regression model of common beech (Fagus sylvatica L.) 

Za bukvu regresijski model izjednačenja volumena 

Schumacher-Hall-ovom funkcijom glasi: 

v = 0.000026285 rf 20500706 A 10655305 


bukve je 0,51507, a vrijednosti se kreću od 0.40506 

do 0.53061. 

Regresijska analiza pokazuje signifikantne razlike 

sredina obličnog broja modelnih stabala ukupnog volumena 

(iznad 3 cm) i krupnog drva (iznad 7 cm). 

/'=33.6153846 

Usporedba špirančevih tablica i regresijskog modela 

(Tablica 2.) pokazuje najveće razlike u najtanjim 

debljinskim stupnjevima, regresijski model daje više 

podatke do 10 %. Međutim, počevši već od 20-og debljinskog 

stupnja te su razlike manje, regresijski model 

daje nešto više podatke od drvnogomadnih do 2 %. 

Najveće su razlike u graničnim stablima normalne debljinske 

i visinske distribucije. 

4. ZAKLJUČAK - Conclusion 

Regresijskom analizom modelnih stabala Drvnogromadnih 

tablica (Spiranec, 1975) Schumacher- bala hrasta kitnjaka je 0,51987, a vrijednosti se kreću 

Aritmetička sredina obličnog broja modelnih sta 

Hall-ovom funkcijom dobiveni su parametri krupnog od 0.42743 do 0.54132. 

drva iznad 7 cm promjera, za hrast lužnjak (Quercus 3. Parametri volumena krupnog drva (iznad 7 cm) 

robur L.), hrast kitnjak (Quercus petraea L) i bukvu bukve: 

(Fagus sylvatica L.). Iz obavljene regresijske analize 

v = 0.000026285 Y/ 20500706 -A 10655305 

proizlaze slijedeći zaključci: 


bukve je 0,51507, a vrijednosti se kreću od 0.40506 

1. Parametri volumena krupnog drva (iznad 7 cm) hrasta 

lužnjaka: 

do 0.53061. 

v = 0.000042655 V 0629283 -A 09145876 

4. Za procjenu volumena krupnog drva (iznad 7 cm) 


hrasta lužnjaka je 0,51527, a vrijednosti se kreću ma i to u regresijskom obliku. 

prednost treba dati dvoulaznim volumnim tablica 

od 0.49774 do 0.52960 

5. Ukazuje se na potrebitost daljnjih istraživanja, 

2. Parametri volumena krupnog drva (iznad 7 cm) hrasta 

kitnjaka: 

s posebnim osvrtom na način gospodarenja i pro 

opravdanost provjere dvoulaznih volumnih tablica 

0.000033469 • đ 

2.0735774 . /0.9783376 mjenu obličnog broja. 

Bezak, K., Slunjski, M., 1990: Aplikacijski program 

za kompjutersku obradu drvnogromadnih 

tablica i tarifa, Zagreb. 

Pranj ić, A., Lukić, N., 1997: Izmjera šuma. Sveučilište 

u Zagrebu, Šumarski fakultet, 410, Zagreb. 

5. LITERATURA - References 

Spiranec, M., 1975: Drvnogromadne tablice, Rad. 

Šumar, inst 22: 1-262, Jastrebarsko, Zagreb. 

SUMMARY: The parameters of usable timber over 7 cm in diameter for 

pedunculate oak (Quercus robur L.), sessile oak fQuercus petraea L.), and 

common beech (Fagus sylvatica L.) were obtained using regression analysis 

of volume tables of model trees (Spiranec, 1975) with Schumacher - Halls 

function. 

Volume parameters of usable timber (above 7 cm) of pedunculate 

v= 0.000042655 d 2M2928i h M,45m 

The arithmetic mean of the form factor of model trees of pedunculate 

is 0,515727, and the value ranges from 0.49774 to 0.52960. 

Volume parameters of usable timber (above 7 cm) of sessile oak: 

oak: 

oak 

v= 0.000033469 d 20735774 h 09783376 639

K. Bezak: I'ARAMhTRI SPIRANCKVIH DRVNOGROMADNIH TABLICA ZA KRUPNO DRVO HRASTA Šumarski list br. 11 12, CXXV (2001), 635-640 

The arithmetic mean of the form factor of model trees of sessile oak is 

0,51987, and the value ranges from 0.42743 to 0.54132. 

Volume parameters of usable timber (above 7 cm) of common beech: 

v= 0.000026285 d 20500706 h' M " m 

The arithmetic mean of the form factor of model trees of common beech is 

0,51507, and the value ranges from 0.40506 to 0.53061. 

The paper highlights the need for further research, the justification of 

testing two-parameter volume tables with a special stress on management 

methods and the change of form factor. 

Key words: pedunculate oak (Quercus robur L.), sessile oak (Quercus 

petraea L.), common beech (Fagus sylvatica L.), two-parameter volume 

tables, usable timber 

PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2002. GODINI: 

- za zaposlene članove 120 kn 

- za studente, đake i umirovljenike 30 kn 

- za poduzeća 500 kn + PDV 

ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Žiro račun br: 30102-678-6249 

PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 $ 

DEVIZNI ŽIRO RAČUN br: 70313-280-3206475 

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb 

ZAGREBAČKA BANKA Zagreb 

(Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) 

Uredništvo 

640

IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA 

JALOVA VREMENA 

Od tako dugo očekivanih, pa onda i 1991. dočekanih 

promjena, nada i vjerovanja u brži i prepoznatljivo 

kvalitetniji hod prema našoj budućnosti, sada bilježimo 

stanja koja jasno upućuju na zaključak daje riječ o 

vremenima koja stoje, vremenima koja skoro ništa ne 

obećavaju i ne rađaju, kao da su jalova. 

Sasvim je jasno kuda treba ići. Politička volja dobila 

je podršku biračkoga tijela, pa ipak, na sceni je mirovanje, 

nemoć i stagnacija. 

Dugo sam sebe uvjeravao kako vjerojatno imam na 

očima urođene cme naočale, kako sam po shvaćanju 

pesimist, kako u svemu vidim bezizlaznost. Poticao 

sam akcije, predlagao sadržaje, pokretao ljude i sam 

bio aktivan, u uvjerenju da su iskoraci tu, pred nama i 

da se moraju dogoditi. 

Sada, nakon bezbrojnih ustajanja, borbi, ranjavanja 

i padanja ustvrđujem dijagnozu; riječ je o vrlo ozbiljnoj 

i bojim se trajnoj krizi, urušavanju moralnih i stručnih 

temelja, riječ je o dominantno jalovim vremenima. 

Život nam poručuje da ne smijemo šutjeti, moramo 

znati kako se ni jedna promjena neće dogoditi ako 

u njoj ne budemo sami sudjelovali, jer pred generacijama 

koje dolaze bit ćemo odgovorni i za sve ono što nismo 

učinili. 

Tko to sve sudjeluje u obilježavanju, tih jalovih vremena 

? 

Politika, koja neovisno o tome iz kojeg je vremena, 

uvijek, pouzdano i trajno nosi obilježje svih onih aktivnosti 

koje otvaraju puteve ka osvajanju vlasti, predizbornim 

obećanjima i olakom proricanju bolje budućnosti. 

Isto tako i najčešće, svaka analiza onoga stoje od 

tih obećanja u životu stvarno svjedočeno i ostvareno, 

dobiva prolaznu ocjenu biračkoga tijela iz samo jednog 

razloga a to je izostanak memorije. Nema političke 

stranke koja se osim u obećanjima odrekla rukovodnih 

funkcija, neovisno od stvarne stručnosti ili rezultata 

potvrđenih u praksi. 

Kako inače objasniti da od 1991. do danas šumarstvom 

ispred države upravljah nadzire ga šesti pomoćnik 

ministra za šumarstvo, a u "Hrvatskim šumama" 

poslovođi peti direktor. Uz te i tako dinamične promjene, 

stoji još jedna istina; država sporo ustrojava operativne 

i zakonodavne institucije koje bi kompetentno 

vodile igru i arbitrirale u tako nužnim promjenama i 

iskoracima prema tržišnom gospodarstvu. 

Organ upravljanja Poduzećem, Upravni odbor, sa 

svakim je izborima i on bio mijenjan. Nije li površina 

šuma, ustavne odredbe, ali i stvarni značaj šumskih 

ekosustava, dostatan razlog da njime dugoročno, s primjereno 

plaćenom, i rekao bih profesionalnom odgovornošću, 

upravljaju osvjedočeni i najkompetentniji 

šumarski stručnjaci. 

Ovakvo stanje u šumarstvu, zasigurno je ostvarilo 

značajan utjecaj na ukupnu jalovost ovog vremena. 

Popriličan utjecaj već dugo, i nažalost sve više, ima 

poremećen moral po kojemu možemo propovijedati 

post, a da nam bradom teče mast. O problematici zapošljavanja, 

ključnom političkom problemu Hrvatske, 

dopuštamo si raspravljati na način kako treba izrađivati 

programe smanjenja broja zaposlenih umjesto da inteziviranjem 

proizvodnje, proširenjem asortimana proizvoda 

i usluga osiguravamo povećanje prihoda i dakako 

zapošljavanja. Na kraju takvog puta, srest ćemo se sami 

sa sobom, tragati za dostojanstvom, hrabrošću, odlučnošću 

i budućnošću naše djece, a zapravo plutati u 

ustajaloj baruštini svoje bivše savjesti. 

Odjednom, sve slabije kontrolirani, prihvaćamo da 

ponašanja i "snalaženja" koja bi u svakom normalnom 

vremenu i sustavu imala obilježje nepoštcnja, nemorala 

ili čak kriminala, počnu dobivati prava građanstva, 

čak štoviše, prave podjelu medu ljudima na "sposobne" 

i one druge. Jedan je sociolog te odnose obilježio 

konstatacijom o takozvanoj devijantnoj većini. 

Postavlja se pitanje, posjedujemo li političku volju i 

odlučnost za sve nužne promjene, i znamo li što hoćemo 

i kuda želimo stići? 

Nakon desetgodišnjeg mirovanja, sada odjednom i 

na brzinu, pokrećemo izradu Nacionalne šumarske politike 

i strategije. Hvala Bogu, nužno potrebno i očekivano. 

Istovremeno, ulazimo u proces restrukturiranja, gdje 

Vlada Republike Hrvatske odlukom nalaže preoblikovanje 

u jedinstveno poduzeće (trgovačko društvo), s organizacijskom 

i financijskom odgovornošću proširenom 

i na najniže organizacijske jedinice (šumarije), te 

privatizacijom djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj 

na gospodarenje šumama. Projekt restrukturiranja rade 

nam Irci za kreditni novac Svjetske banke. U istom vremenu, 

bojim se bez dovoljno sinhronizirane suradnje i 

suglasja, događa se izrada novog Zakona o šumama. 

Ako smo kao država i struka odlučni učiniti te tako 

nužne promjene u šumarstvu Hrvatske, onda one moraju 

poštivati ozbiljnost i temeljitost u pristupu i izradi, te 

kao logiku stvari, izrazito važan redoslijed poslova. 

641

Pojava "Zvjezdanog neba" u Austriji 

Strizibuba, koja je habitusom usporediva s domaćom 

Monochamus spp., pronađena je u Braunau am 

Inn (Oberösterreich), gradiću (17.000 stanovnika) koji 

leži 60 km sjeverno od Salzburga. Kada na web-stranicama 

grada kliknete na "news" velikim crvenim slovi- 

Ovako, ne bude li logičan redoslijed poslova poštivan i moraju sastojinama hrasta lužnjaka zahvaćenim sušei 

njem osigurati sanaciju i obnovu te posebice potrajnost, 

od usuglašavanja politike, strategije, restrukturiranja konačno Zakona o šumama koji sve to mora podržati i izostao je konačni učinak. 

osigurati provedbu, i ovim zahvatima "osigurat" ćemo > Vratimo se na početnu misao. Hoćemo tržište, hoćemo 

profitabilnost, hoćemo širiti djelatnost, hoćemo 

jalovost i za buduća vremena. 

Neovisno o ovim radikalnim i nužnim promjenama, investirati, hoćemo moderno - tržišno poslovanje. Tražimo 

i predlažemo hitnu izmjenu propisa koji te proce 

proteklih smo godina stalno zahtijevali i pokretali izmjene 

onih akata koji evidentno koče normalan posao, se hoće. Očekujemo razumijevanje i podršku, tražimo 

tržišno poslovanje, izazivaju nepotrebne troškove i slično, 

no naši poticaji nisu nailazili na plodno tlo. 

U svim tim aktivnostima i naporima, nedostaju 

odgovore. 

Istaknuo bih na primjer ozbiljne i temeljito argumentirane 

terenske kolokvije koji su morali rezultirati izm 

moraju biti potvrdni prema inicijativi, odlučni smo u 

odgovori. Ne pretendirajući na to da ti odgovori uvijek 

jenama i dopunama Pravilnika o uređivanju šuma, jer su i zahtijevu da se odgovori moraju dogoditi. Ne odgovarai 

jući na te inicijative sve stane, ništa se ne događa, netko 

imali podršku znanosti i struke. Svim tim aktivnostima 

u vremenu od 1998. godine, (Rovinj, Split, Sinj, Kutjevo, 

Ogulin, Perušić) i zadnjeg terenskog kolokvija odr 

prihvaća sudioništvo u krizi. 

mora za to snositi odgovornost. Šutnja odobrava stanje i 

žanog 14. studenoga 2001. u Šumariji Jasenovac, gdje 

smo ustali s prijedlogom o nužnim promjenama koje : Tomislav Starčević dipl. ing. 

AKTUALNO 

"ZVJEZDANO NEBO" BLIZE NO IKADA 

Konačno bezazleni potkom jaci -problemi! Ovako 

je prof. Erwin Donaubauer naslovio svoj članak iz 

1993. godine (Forstschutz Aktuell 1993) nakon što su 

smrekini potkornjaci u Austriji uništili preko milijun 

kubičnih metara smreke na panju. U članku se dalje 

govori kako "konačno bezazleni potkornjaci" nije usklik 

veselja šumarskog entomologa, već karakteriziranje 

kako su se uz sve opomene, po načelu bolje spriječiti 

nego liječiti, mogli, odnosno trebali očekivati 

ovakvi napadi širih razmjera. Strizibuba Anoplophora 

glabripennis Motsch. (Coleoptera: Cerambicidae) - 

"Asian Longhorn beetle", "Zvjezdano nebo" (Šumarski 

list 3-4/2000; 216-218) karantenski je štetnik. 

Američki i kanadski entomolozi sa sigurnošću bi 

potvrdili kako je ovaj kukac razorniji od potkornjaka. 

Njihovo "konačno" pojavljivanje u Europi nije nimalo 

vesela vijest, a još manje kada se pojavila u blizoj nam 

Austriji!!! 

ma stanovništvo se moli za pomoć u pronalaženju 

ovog opasnog štetnika. 

Slika 1. Imaga "Zvjezdanog neba" 

642

Kao stoje poznato, izvan svog prirodnog areala A. 

glabripennis pronađena je prvi puta u New Yorku 

1996. godine, gdje je uzrokovala strahovite probleme i 

materijalne štete u milijunskim iznosima. Proširila se 

na Chicago i u Kanadu. Poučeni ondašnjim problemima, 

te saznanjem kako su kukci najvjerojatnije importirani 

u ambalažnom drvu, postojao je opravdan strah 

da se "Zvjezdano nebo" pojavi u Europi. 

U Braunau su 30. srpnja 2001. godine na 15-20 stabala 

javora mliječa {Acer platanoides L.) pronađeni tipični 

simptomi napada, a oko podneva mogli su se vidjeti 

upadljivi, veliki, crno-sjajni odrasli oblici (Slika 1). 

Slika 3. Jača oštećenja na kori 

Slika 2. Simptomi napada na kori 

Zaključeno je da su izvrsni letači, a kako su poznati problemi 

u suzbijanju, ovo je još jedna otežavajuća okolnost. 

Na vrhovima još zelene krošnje primijećena su venuća. 

Uzduž čitavog stabla nalazile su se prilično velike 

rupe promjera 10-12 mm (Slika 2), a u pridanku tragovi 

piljevine. Kora je jače oštećena tamo gdje su larve razorile 

tkivo (Slika 3). Ovi simptomi djelomično su usporedivi 

s onima koje izaziva napad velike topolove cvilidrete 

- Saperda carcharias L. Oštećenja na krošnji posljedica 

su regeneracijskog žderanja imaga (Slika 4). 

Zasada su napadnuti samo javori, a na ponekoj gledičiji 

pronađena su odložena jaja. Dobra je vijest da se bukva 

i hrast ne smatraju ugroženim vrstama. 

643

Kako je došlo do napada? 

Napadnuta stabla nalaze se u neposrednoj blizini 

marketa koji uvozi robu iz područja prirodnog rasprostiranja 

"Zvjezdanog neba" (Kina, Japan, Tajvan). Ambalažno 

drvo odgovorno za pojavljivanje ovog opasnog 

štetnika, vjerojatno je uvezeno još prije 2-3 godine 

(razvoj A. glabripennis traje 1-2 godine), a posebne 

mjere prevencije uvedene su prije nešto manje od 2 

godine. 

Provedeno suzbijanje 

U kolovozu ove godine u okolici Braunaua pretražena 

su sva listopadna stabla. Putem medija pučanstvo je 

obavješteno o ozbiljnosti problema i zamoljeno za suradnju 

u otkrivanju štetnika. Ministarstvo poljoprivrede, 

šumarstva, okoliša i vodoprivrede 1. rujna 2001. godine 

izdaje Odredbu kojom se propisuje pregled svakog drvenog 

proizvoda (od ambalaža do dasaka) koji napušta 

općinu Braunau i izdavanja posebnih propusnica koje su 

jamstvo da se ne odvozi zaražen materijal. 

Do sredine kolovoza pronađeno je 16 napadnutih 

stabala, od čega je 10 javora mliječa, 5 gorskih javora 

(Acer pseudoplatanusl,.) 1 srebrolisni javor (Acer saccharinum 

L.). Ta stabla su oborena, a uz njih još 27 susjednih 

na posebno pripremljene plastične folije, što je 

omogućilo spaljvanje i uništavanje kompletnih stabala 

od debla do listova. Tako je onemogućeno zaostajanje 

zaraženog materijala na tlu. Do kraja kolovoza provjerena 

su sva stabla koja je prijavilo pučanstavo i pronađeno 

Veličina knjige 16,7 x 23,5 cm, tvrdo ukoričena, s 

naslovom i slikom bana Josipa Šokčevića. U knjizi su 

prikazani radovi i ostale aktivnost sa znanstvenog skuje 

i uništeno još 4 stabla. U široj zoni žarišta (1.000 m) 

svako se listopadano stablo pretražuje na imptome, a 

granična se područja povremeno pregledavaju. 

Na čitavom području Austrije podijeljene su kratke 

informacije o štetniku i simptomima napada. Uz tvrtke 

koje uvoze robu iz područja prirodnog rasprostriranja 

A. glabripennis uvedene su posebne mjere opreza. 

Zaključne napomene 

Kao što se vidi, naslov prof. Donaubauera srećom 

nije primjenljiv u slučaju pojavljivanja A. glabripennis, 

jer je reakcija austrijskih entomologa bila brza, a u 

svezi time i učinkovita. 

Iako ne valja paničariti, mogućnost da se "Zvjezdano 

nebo" pojavi u Hrvatskoj više nije tako mala, pa je 

dobro zapamtiti simptome, kako bi se informacije o napadu 

dobile rano. Iskustva iz Austrije pokazuju kako je 

rano otkrivanje i reagiranje jedina mogućnost da se 

spriječe razaranja kakva su se dogodila u američkim 

parkovima. 

Izvori: 

Forstschutz Aktuell, FBVA-Wien 

www.braunau.at 

Fotografije: 

USDA Forest Servise, James E. Apple 

University of Illinois, FB VA Wien 

Milan Pernek, dipl. ing. šum. 

Šumarski institut Jastrebarsko 

KNJIGE I ČASOPISI 

HRVATSKI BAN JOSIP SOKCEVIC 

ZBORNIK RADOVA, Zagreb - Vinkovci 2000. 

Izdavač: 

Hrvatska akademija znanosti i 

umjetnosti 

Centar za znanstveni rad Vinkovci 

Za nakladnika: akademik Andrija Kaštelan 

Uredničko vijeće: akademik Dušan K1 e p a c 

akademik Dragutin Tadijanović 

akademik Mirko Vi d a ko v i ć 

dr. se. Katica Corkalo 

Urednici: akademikDušan Klepac 

dr.se. Katica Corkalo 

pa povodom obilježavanja 185. obljetnice rođenja i 

100. obljetnice smrti hrvatskog bana Josipa Šokčevića. 

Znanstveni skup; Zagreb -Vinkovci, 16. i 17. prosinca 

1996., str. 533. Radovi su pisani na hrvatskom, a 

sažetci prevedeni na engleski i njemački jezik. 

Sadržaj: Pozdravne riječi 

I. U središtu hrvatske državne politike 

šezdesetih godina XIX. stoljeća 

II. Gospodarska postignuća i osnutak ustanova u 

Sokčevićevu banskome razdoblju 

III. Životopisni prilozi o zavičajnim, rodbinskim i 

obiteljskim korijenima i odnsima 

Prilozi 

644

Šokčevićevi su podrijetlom iz stare seljačke graničarske 

obitelji u Gunji. Graničarskoj vojsci Austrijske 

monarhije dali su veći broj časnika i dočasnika. 

Prvi se znatnije izdignuo Marko Sokčević, natporučnik 

Brodske graničarske pukovnije, koji je godine 

1777. dobio austrijsko plemstvo. 

Njegov pranećak Josip Sokčević služio je kao časnik 

u raznim austrijskim vojnim jedinicama. Vrlo brzo 

napredovao je u službi, te je već s 39 godina postao general 

bojnik. 

Godine 1858. imenovanje zamjenikom oboljelog 

bana Jelačića, a 1860. banom Hrvatske i Slavonije. 

Predsjedao je Banskoj konferenciji (1860-1861) i 

Hrvatskim saborima godine 1861. i 1865. 

Uveo u službenu uporabu hrvatski jezik. 

U hrvatskom političkom životu Sokčević zastupa 

proaustrijsko, tj. protuugarsko usmjerenje. Kada je Hrvatski 

sabor godine 1867. zbog neriješenih hrvatskougarskih 

odnosa odbio poslati svoje predstavnike na 

krunidbu u Peštu, Josip Sokčević se odrekao banske 

časti. (Tekst s izložbe HRVATSKI BAN JOSIP SOK 

ČEVIĆ, priređene prilikom znanstvenog skupa). 

HRVATSKI BAN 

v 

\JC9LMT tj\JJWJ>Et v *VJ 

JOSIP SOKCEVIC 

Barun, general i hrvatski ban 

Vinkovci, 1811 - Beč, 1896. 

U pozdravnoj riječi predsjednika Hrvatske akademije 

znanosti i umjetnosti akademika Ivana Supeka 

je, pored ostalog, posebno istaknuto daje Sokčević uz 

Jelačića bio odan Bečkome dvoru, ali to nije značilo 

anuliranje i poništavanje hrvatstva. On je shvatio već 

1867. godine da stvaranje Austro-ugarske ruši stari 

ideal Habsburgovaca, a to je načelo univerzalnosti u 

odnosu na nacije, a tim činom uvodi se načelo nacionalnosti 

te istovremeno stavlja u inferioran položaj sve 

slavenske narode. 

Sokčević, koji je bio ban od 1860. do 1867, dao je 

ostavku u trenutku kada je stvorena Austro-ugarska, u 

znak protesta, kao što je taj protest izrazio i Sabor 

1867. godine. 

U pozdravnoj riječi voditelja Centra za znanstveni 

rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, 

akademika Dušana Klepca, posebno je istaknuto 

daje Josip Sokčević, nakon imenovanja hrvatskim 

banom (19. lipnja 1860.) prilikom svog dolaska u 

Zagreb (12. prosinca 1860.) izjavio, da se ima u škole i 

urede uvesti hrvatski umjesto njemačkog jezika. Iste 

godine (19. studenoga 1860.) počelo je s radom Kr. 

gospodarsko-šumarsko učilište u Križevcima, prvo 

takvo učilište u Austrijskoj monarhiji, gdje se predavalo 

na hrvatskom jeziku. 

Za vrijeme sedmogodišnjeg Sokčevićevog banovanja 

utemeljena je i oživotvorena Hrvatska akademija 

znanosti i umjetnosti. Sve to i mnogi drugi vrijedni događaji 

daju hrvatskom banu Josipu Šokčeviću značajno 

mjesto u hrvatskoj povijesti, poglavito u povijesti 

hrvatske znanosti i umjetnosti i narodnog gospodarstva. 

Pozdravna riječ biskupa đakovačkog i srijemskog 

Msgr. Cirila Kosa, temeljila se na zadovoljstvu što se 

zaslužni ljudi iz naše prošlosti otimaju iz zaborava i 

postavljaju na zasluženo postolje. 

U pozdravnoj riječi župana Vukovarsko-srijemske 

županije Vlade O š u s t a, ističe se da mlađe generacije, 

iz dostupne literature nisu mogle ništa saznati o liku i 

djelu Josipa Šokčevića. Zbog toga shvaća i pozdravlja 

odluku o održavanju ovoga skupa. 

U pozdravnoj riječi gradonačelnika Vinkovaca dr. 

Dražena Š v a g e 1 j a, ističe se da će ovaj skup napokon 

odrediti mjesto i značaj ovog hrvatskog velikana. 

U prvom dijelu (str. 19-138) "U središtu hrvatske 

državne politike šezdesetih godina XIX stoljeća" pet 

autora (Dubravko J e 1 č i ć, Mirko Va 1 e n t i ć, Agneza 

Szabo, Jelena Borošak-Marijanović, Stanislav 

Marijanović i Katica Čorka 1 o) pišu o odnosima 

bana Šokčevića i Hrvatskog sabora 1861., političkim 

pogledima bana Josipa Šokčevića, politici Samostalne 

645

narodne stranke toga doba, povijesti banske vlasti i prikaz 

uvođenja Sokčevića u bansku čast baruna, odnosima 

bana Sokčevića i biskupa Strossmayera i povijesti 

uvođenja hrvatskog jezika u službenu i redovitu uporabu 

u vrijeme bana Josipa Sokčevića. 

Akademik Dubravko Jelčić u radu "Hrvatski sabor 

1861. i ban Sokčević" osvjetljava složene odnose 

onoga doba, kada je general Josip Sokčević izabran za 

bana, a koji je generalno prihvaćen kao dostojan nasljednik 

Jelačićev. Odnos Kraljevine Ugarske prema 

Kraljevini Hrvatskoj, sjedinjene Dalmacije s Hrvatskom 

i Slavonijom, razvojačenje Vojne granice i njeno 

pripajanje matici hrvatskoj, samo su neka od pitanja 

koja su dominirala u radu sabora 1861. godine. S osobitim 

se naglaskom raspravljalo o "srpskom pitanju", jednom 

o tzv. bijelih, neistraženih mjesta u hrvatskoj povijesti, 

koji će svojom neriješenošću opterećivati hrvatsku 

politiku do današnjih dana. Eugen Kvaternik 

ima jasne stavove o tom pitanju, te u Saboru iznosi osnivanje 

autokefalne Hrvatske pravoslavne crkve. To pitanje 

i rješenje odgađalo se unedogled, a Sabor 1861. je 

aktualizirao srpsko pitanje, koje će znatno utjecati na 

povijest hrvatskoga naroda do današnjih dana. 

Znanstveni savjetnik dr. Mrko Valentić u radu 

"Politički pogledi bana Josipa Sokčevića", ističe da su 

Šokčevićevi pogledi tijesno vezani uz pitanje hrvatskog 

suvereniteta i samobitnosti. Sokčević se zalaže za 

Kraljevinu Hrvatsku kao treću zemlju Monarhije, no u 

tome ne uspijeva jer je Austrija izabrala rješenje gore 

za Hrvatsku, dijeleći Monarhiju na austrijski i ugarski 

dio, s tim da će se Hrvatska nalaziti u interesnom dijelu 

Ugarske. Upravo zbog toga ban Sokčević daje ostavku, 

stoje značilo kraj njegove vojne i političke karijere. 

Dr. Agneza Szabo u svom radu "Politika Samostalne 

narodne stranke u doba bana Josipa Sokčevića 

(1860-1867.)" posebno ističe da je Hrvatski sabor u 

tom vremenu ustrajao u odluci da modernu hrvatsku 

politiku nastavi graditi na državnopravnoj individualnosti 

Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 

među zemljama koje su priznavale Habsburšku 

krunu. Bila je to i politika Samostalne narodne stranke, 

koja je vjerovala da će uz pomoć Beča lakše postići teritorijalnu 

cjelovitost hrvatskih zemalja. Samostalna 

narodna stranka, koju su vodili ban J. Sokčević, hrvatski 

kancelar u Beču I. Mažuranić, kao i zagrebački nadbiskup 

J. Haulik, užurbano je radila i postigla određene 

rezultate na modernizaciji zemlje, podizanju gospodarstva, 

osnivanju novčanih zavoda, izgradnji prometnica 

i usmjerenosti zemlje prema moru te urbanoj 

izgradnji, razvoju prosvjete, kulture i znanosti. 

Jelena Borošak-Marijanović, prof., u radu 

"Prilog o povijesti banske vlasti, njezinih simbola i prikaz 

svečanoga uvođenja u bansku čast baruna Josipa 

Sokčevića 1861. godine", donosi povijesni pregled 

uloge i značenja banske vlasti i njihovih simbola u ceremonijalu 

ustoličenja u feudalnoj Hrvatskoj. Hrvatsku 

trobojnicu stavlja u 1848. te utječe na oblikovanje banske 

zastave Josipa Jelačića. Ta se zastava smatra pretečom 

hrvatske državne zastave. Zastava bana Josipa 

Sokčevića u svim elementima predstavlja kopiju instalacijske 

zastave bana Jelačića. Za vrijeme banovanja 

Sokčevića vraćena je zabranjena trobojnica i vraćena 

su narodna odijela. Provodio je program "ponarođenja" 

i uklanjao sve oblike germanizacije. 

Prof. dr. Stanislav Marijanović u radu "Hrvatski 

ban Sokčević i Biskup Strossmayer" raščlanjuje 

odnose dvojice velikana hrvatske političke i kulturne 

povijesti. Dokazuje doticanje i prožimanje njihovih 

političkih pogleda. Po mišljenu autora s današnjeg motrišta 

razvidno je da bi Sokčevićev i Mažuranićev politički 

program donio Hrvatskoj, a s tim i srednjoeuropskom 

prostoru, više dobra u proteklome stoljeću od 

Strossmayerovog narodnjačkog puta, uz uvjet da je u 

Beču bilo više sluha za hrvatska pitanja i posebnosti. 

Znanstvena savjetnica dr. Katica Č o r k a 1 o u svom 

radu "Povijest uvođenja hrvatskog jezika u službenu i 

uredovnu uporabu u vrijeme bana Josipa Sokčevića" 

naglašava da je proglašenje hrvatskog jezika službenim 

i diplomatskim najuže skopčano s povijesnim i političkim 

djelovanjem i odlukama Hrvatskog sabora godine 

1861. i razdobljem banovanja bana Josipa Sokčevića, 

koji je predsjedao sjednicom navedenog Sabora. 

Dobivši zakonsku podlogu, hrvatski je jezik postupno, 

ali sigurno osvojio sva područja državnog, institucionalnog 

i javnoga života zahvaljujući djelotvornosti Hrvatskoga 

sabora godine 1861. i Šokčevićevoj banskoj 

politici. 

U drugom dijelu (str. 143-376) "Gospodarska postignuća 

i osnutak ustanova u Sokčevićevu banskom razdoblju", 

sedam autora (Mira Kolar, Dušan Klepac, 

Rudolf Sab ad i, Dragutin Pavličević, Biserka 

B e 1 i c z a, Anica B i 1 i ć i Đuro Va n đ u r a) piše o gospodarskoj 

politici tog vremena, hrvatskom šumarstvu u 

drugoj polovici XIX stoljeća, šumarskoj politici u Hrvatskoj 

toga vremena, počecima hrvatskoga zadružnog 

zakonodavstva, pripremama za reorganizaciju zdravstva 

i osnivanje Medicinskog fakulteta u Zagrebu, hrvatskom 

glumištu i o romantizmu ili o likovnoj umjetnosti 

toga doba. 

Prof. dr. Mira Kolar-Dimitrrjević u radu 

"Gospodarska politika u Hrvatskoj za vrijeme Bana Josipa 

Sokčevića" navodi da se Šokčevićevo vrijeme u 

našoj historiografiji nazivalo prednagodbenjačkim i 

vrlo pozitivnim glede razvoja gospodarstva, prometa, 

školstva, osnivanja i rada gospodarskih i kulturnih zavoda 

i novina, ali se unatoč tome uvijek izbjegavalo 

spominjati Šokčevićevo ime. Bio je principijelan i nije 

odustajao od svoje protumađarske politike, a proaustrijsku 

politiku koristio je u borbi za cjelovitost i autonomiju 

Hrvatske. Zbog svojih stavova zamjerio se 

646

svima, a nakon njega car više nije imenovao banom čovjeka 

koji je kao Šokčević imao vojnu i građansku 

vlast. Organizirao je 1864. veliku gospodarsku izložbu 

u Zagrebu, želio je da dođe do izgradnje željezničke 

pruge vlastitim sredstvima te 1862. organizira željezničku 

konferenciju. Sustavno radi na rješavanju gospodarskih 

pitanja smatrajući Hrvatima i Srbe u Hrvatskoj. 

U katalogu izložbe 1864. koju je otvorio Srbi se politički 

uvrštavaju u Hrvate, ali im se priznaje posebna vjera. 

Tu politiku već 1865. i 1866. nije moguće provoditi, 

jer Srbi traže status naroda u Hrvatskoj. Nesloga Hrvata 

i Srba ide u prilog Mađarima, koji Hrvatsko-ugarskom 

nagodbom preuzimaju gospodarska pitanja u 

svoje ruke. 

Akademik Dušan K1 e p a c u svom radu "Hrvatsko 

šumarstvo u drugoj polovici XIX. stoljeća" ističe daje 

to vrijeme vrlo značajno za hrvatsko šumarstvo. Osnivanjem 

Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva 

1846. godine, hrvatsko šumarstvo dobiva zamah u razvoju. 

To se vidi po Zakonu o šumama 1852., koji je u 

Hrvatskoj stupio na snagu 1858. godine. Dvije godine 

kasnije, tj. 1860. osniva se u Križevcima Gospodarsko 

i šumarsko učilište. U to je vrijeme Josip Šokčević 

imenovan hrvatskim banom. Za njegovo vrijeme utemeljena 

je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 

Hrvatsko Sveučilište osnovano je 1874. i djelovalo je s 

tri fakulteta - Pravnim, Bogoslovnim i Mudroslovnim. 

Nakon pripojenja Vojne Krajine banskoj Hrvatskoj 

(1881), površina Hrvatske iznosi 45.532 km 2 s 15.325 

km 2 šuma. Znanstveni i stručni časopis Šumarski list 

počinje izlaziti 1877. godine i neprekidno izlazi do danas. 

Godine 1894. zakonom se uređuje šumarska služba 

kod političke uprave, a 1898. godine osnovana je 

šumarska akademija koja je bila prislonjena na Mudroslovni 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

Prof. dr. Rudolf Sab ad i u radu "Šumarska politika 

u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na vrijeme bana 

baruna Josipa Šokčevića (1860-1867)" piše da je u vrijeme 

Kossuthova ustanka Hrvatska već doživjela preporod 

nacionalne svijesti. Za vrijeme bana Josipa Šokčevića 

dolazi do razvojačenja Vojne granice te su postavljeni 

imovinsko-pravni temelji razvojačenja. Po 

navodu autora, podjela između vlastele i kmetova te 

države i graničara u osnovi je bila poštena. Godinu dana 

nakon Šokčevićevog preuzimanja banske dužnosti, 

u Hrvatskoj postaje važećim Zakon o šumama iz 1852. 

kojim je zajamčena potrajnost šuma i prihoda. Sedamdesetih 

godina prošloga stoljeća dolazi do odredaba o 

šumarskom osoblju, školskoj izobrazbi, stručnim ispitima, 

časnom obavljanju poslova te o odgovornosti i 

napredovanju u službi. Osniva se Hrvatska šumarska 

akademija, a hrvatski stručnjaci stječu znanja na fakultetima 

u Münchenu, Beču i drugdje. Oni se bore za 

održavanje naših šuma prirodnim te su s pravom zaslužili 

naziv nositelja ideje Zagrebačke šumarske škole. 

Znanstveni savjetnik dr. Dragutin Pavličević u 

radu "Počeci hrvatskoga zadružnog zakonodavstva u 

doba bana Josipa Šokčevića (1861-1867)"» ističe da se 

pitanje kućnih zadruga nametnulo u Hrvatskoj nakon 

ukinuća kmetstva 1848. Značenje tog pitanja prvi je 

uočio ban Jelačić, ali klima tog vremena nije bila pogodna 

za rješavanje bilo kojeg nacionalnog pitanja pa 

tako ni zadružnog. Temelje tog pitanja postaviti će povijesni 

Hrvatski sabor iz godine 1861. pod predsjedanjem 

bana Josipa Šokčevića. U dugotrajnoj saborskoj 

raspravi do izražaja su došli brojni nagomilani problemi 

hrvatskog sela, s temeljnim pitanjem o diobi zadruga 

i zadružne imovine. Tijekom rasprave iskristalizirao 

se kompromisni prijedlog usvojen većinom glasova, 

ali nikad prihvaćen od Dvorske kancelarije u Beču. 

Član suradnik HAZU dr. Biserka Belicza piše 

rad "Pripreme za reorganizaciju zdravstva u Hrvatskoj 

i osnivanje Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1861/62" 

u kojem ističe daje stanje zdravstva i pokušaj osnivanja 

medicinskog fakulteta, veterinarskog i primaljskog 

učilišta u doba bana Josipa Šokčevića samo djelomično 

proučeno. Za ova istraživanja autorica je koristila 

vrlo obilnu prepisku između prof. dr. Josipa Zlatarevića, 

baruna Metela Ožegovića i bana Josipa Šokčevića, 

nastala u razdoblju između 12. prosinca 1861. i 14. 

ožujka 1862. Iz pisama je razvidna velika želja navedenih 

da se reorganizira i unaprijedi zdravstvena zaštita u 

Hrvatskoj, s posebnim naglaskom o potrebi osnivanja 

medicinskog fakulteta u Zagrebu, do čijeg je osnivanja 

i otvaranja došlo, na žalost, tek 1917. godine. 

Mr. Ana Bilić, asistent, piše rad pod naslovom 

"Hrvatsko glumište u vrijeme Bana Josipa Šokčevića". 

U radu iznosi podatak daje za vrijeme pojave i ostavke 

bana Josipa Šokčevića na političkoj sceni, hrvatsko 

glumište, iako u znaku političkih i kulturnih previranja, 

obilježeno značajnim teatarskim zbivanjima. Protjerivanjem 

njemačkih glumaca od strane zagrebačke publike 

i njezine scene, 24. studenoga 1860. uveden je hrvatski 

jezik na hrvatsku pozornicu, a Hrvatski sabor 

donošenjem prvog kazališnog zakona to potvrđuje 

1861. U hrvatskom glumištu toga razdoblja prikazuju 

se domaća i prevedena dramska ostvarenja, a po prvi 

puta se izvodi Shakespeare, Molicre, Schiler, Goethe, 

Goldoni, čime hrvatsko glumište prati najveće domete 

europske kazališne scene. 

Đuro Vanđura, prof, piše "O romantizmu ili o likovnoj 

umjetnosti u doba bana Šokčevića" te ističe da 

je u radu predočeno vrlo zanimljivo razdoblje hrvatske 

kulture i umjetnosti, s posebnim naglaskom na likovnu 

kulturu obilježenu estetikom romantizma. Autor ističe 

da su u Šokčevićevom banskom razdoblju svoju djelatnost 

započela značajna likovna imena (Kršnjavi i Quiquerez), 

osnivaju se crtačke škole po hrvatskim gradovima, 

javljaju se putujući slikari i dr. 

647

U trećem djelu (str. 379-483) "Životopisni prilozi o 

zavičajnim, rodbinskim i obiteljskim korjenima i odnosima", 

šest autora (Josip Kljajić, Ružica Kolare 

vić-Kovačić, Zlatko Vire, Stjepan Sršan, 

Martin Grgurovac i Damir Fi lipo vi ć) pišu o životopisu, 

plemstvu, podrijetlu i grbu bana Sokčevića, o 

Vinkovcima za banovanja Sokčevića i njegovim posjetima 

rodnom gradu i majci, 78. Šokčevićevoj pukovniji 

i Osijeku, senjskoj i slavonsko-privlačkoj lozi od 

koje potječe Sokčević te o prostorno-povijesnom razvoju 

i arhitekturi Vinkovaca onog vremena. 

Mr. Josip K1 j aj i ć piše "Životopis bana Josipa Sokčevića", 

navodi njegovo porijeklo iz Gunje iz graničarske 

obitelji, u kojoj je bilo više časnika i podčasnika. 

Sokčević završava vojnu akademiju u Bečkom Novom 

Mjestu i odmah počinje s uspješnom vojnom karijerom. 

Relativno brzo napreduje, prima odlikovanja, sudjeluje 

u ratovima, a car Franjo Josip 1858. g. imenovao gaje 

zamjenikom bana J. Jelačića. Nakon izbora za bana, 

Šokčevićevo pozivanje na nastavak politike bana Jelačića 

te uvođenje hrvatskoga jezika kao službenog uz odstranjivanje 

svih oblika germanizacije, izazvalo je u hrvatskoj 

javnosti velike simpatije. Isključivanjem Hrvata 

iz političkog razgovora o novom ustrojstvu Monarhije 

te Austro-Ugarskom nagodbom, vodeće političke struje 

(Samostalna narodna stranka s oslonom na Beč i Liberalna 

narodna stranka s oslonom na Budim-Peštu) doživjele 

su neuspjeh. Tim činom srušeni su politički temelji 

Samostalne narodne stranke i bana Sokčevića. Ban podnosi 

ostavku i razrješava se banske dužnosti. Umro je u 

86. godini života 16. studenog 1896 i pokopan uz sve 

vojne počasti na bečkom groblju. 

Mr. Ružica Kolarević-Kovačić piše rad "Plemstvo, 

podrijetlo i grb bana Josipa Sokčevića". Autorica 

ističe daje broj civilnog plemstva u vrijeme bana Sokčevića 

bio u neprestanom opadanju, ponajprije zbog migracija 

uvjetovanih turskim napadom. Brojna ratna odlikovanja 

svrstali su ga u red ratnog plemstva te mu omogućili 

uzvišenje u stalež austrijskih baruna. Nakon odlaska 

s banske dužnosti odlikovanje križem Leopoldovog 

reda, a kako nije imao nasljednika, plemstvo je prestalo 

s njim. U radu su doneseni opisi grbovnice, grba, čuvara 

grba, nakit i plašt baruna Sokčevića. 

Mr. Zlatko Vire, arhivist piše "Vinkovci za banovanja 

Josipa Sokčevića, njegovi posjeti rodnome gradu 

i majci" u kojemu prikazuje Vinkovce u prvoj polovici 

XIX. stoljeća gdje je u to vrijeme 37 % stanovništva 

uključeno u vojnu službu. O Šokčeviću kao đaku brinuli 

su se njegovi ujaci iz poznate časničke obitelji Colic. 

Prigodom posjeta majci i rodnom gradu, posjećivao 

je Gimnaziju i interesirao se za njezin rad. Autor 

smatra daje Sokčević jedna od najvažnijih povijesnih 

ličnosti što su ih Vinkovci dali Hrvatskoj. 

Dr. Stjepan Sršan piše rad "78. Šokčevićeva pukovnija 

i Osijek" u kojem prikazuje povijest 78. pješačke 

pukovnije baruna J. Sokčevića od osnutka 1859., 

do podignuća spomenika Hrvatski domobran u Osijeku 

1898. Pukovnija je bila sastavni dio obrane Hrvatske, 

posebice nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868. godine. 

Martin Grgurovac piše rad "Senjska i Slavonsko-privlačka 

loza obitelji Čolić, s osvrtom na podrijetlo 

banove majke Elize Sokčević, rođene Čolić" u kojem 

ističe daje to visokoobrazovana i bogata plemićka 

obitelj Čolić, koja seže još u 15. stoljeće. Jedan ogranak 

seli u Dubrovnik, zatim u Veneciju, a potom u 16. 

stoljeću u Senj. Njena privlačka loza je u okvirima Austrijske 

Monarhije izgradila uspješene vojne karijere. 

Kapetan Kuzma Čolić sa svojih pet sinova s uspješnom 

vojnom karijerom predstavlja temeljnu obitelj iz kojih 

majka baruna J. Sokčevića Eliza Sokčević, rođena Čolić 

vuče svoje podrijetlo. 

Damir Filipović, dipl. ing. arh. piše rad "Prostorno-povijesni 

razvoj i arhitektura Vinkovaca u drugoj 

polovici XIX. stoljeća" u kojem ističe da su Vinkovci 

jedan od najstarijih europskih naselja. Današnji 

izgled dobivaju u 18. stoljeću, u vrijeme osnivanja Vojne 

granice. Godine 1766. Vinkovci dobivaju status vojnog 

komuniteta s pravnim i ekonomskim povlasticama. 

Prostorno-povijesni razvoj grada sredinom i krajem 

XIX. stoljeća može se dobro pratiti na detaljnim 

katastarskim kartama toga vremena. 

Prilozi (str. 487-511) sadrže "Pozdravnu riječ akademika 

Dušana Klepca prigodom otvaranja izložbe 

Hrvatski ban Josip Sokčević u Vinkovcima", zatim 

"Katalog izložbe ban Josip Sokčević" urednice Kataloga 

dr. Katice Čorkalo i autora izložbe dr. Vladimira 

Horvata te "Kazalo osoba". 

Knjiga "Hrvatski ban josip Sokčević" predstavlja 

vrijedan znanstveni doprinos boljem poznavanju za Hrvatsku 

vrlo značajnog vremena i osoba u drugoj polovici 

XIX. stoljeća. Središnja politička, vojna i rodoljubna 

ličnost toga vremena je ban Josip Sokčević, koji je 

dao veliki prinos svekolikom razvoju ondašnje Hrvatske 

i njenom značajnom približavanju razvijenim zemljama 

Središnje Europe. Upravo za vrijeme sedmogodišnjeg 

Šokčevićevog banovanja mnoga pozitivna događanja na 

polju hrvatske znanosti, umjetnosti i gospodarstva svrstavaju 

ga među uspješne i povijesne ličnosti. 

Šumarstvo Hrvatske za vrijeme Sokčevića dobiva 

zaslužno mjesto u obrazovanju, znanosti i gospodarstvu, 

upravo ono mjesto kojemu po svim europskim 

kriterijima i pripada. O tome najbolje svjedoče radovi 

uvaženih šumarskih stručnjaka koji su objavljeni u 

ovoj vrijednoj knjizi. 

Prof. dr. se. dr. h. c. Slavko Matić 

648

Iz OSTERREICHISCHE FORST ZEITUNG 

6/2001. (112. godište) 

PROMJENE S FINIM BRUŠENJEM 

Običaj je da političari dobiju 100 dana "vrijeme poštede" 

da ih se ne kritizira, kako bi se uveli u poslovna 

područja. Međutim, kod novog predsjednika Uprave 

dipl. ing. Georg Erlachera, kako doznajemo u razgovoru 

za Šumarski list, taj će rok biti skraćen s 

obzirom na entuzijazam novog predsjednika Uprave. 

Slika 1. Dipl. ing. Georg Erlacher, novi predsjednik Uprave ÖBf 

d.d. Visoka očekivanja predsjednika Uprave Austrijskih 

saveznih šuma 

Preuzimanjem funkcije s 1. ožujkom 2001. godine 

gospodin Erlacher preuzeo je jedno "carstvo" od 

860 000 ha ukupne površine (oko 10 % površine države), 

gotovo 1400 zaposlenika, oko 1,85 mil. m 3 etata u 

gospodarskim šumama koje imaju površinu od 

524 000 ha i sa dobiti od 145 mil. ATS (nakon oporezivanja). 

Prije nego je preuzeo tu funkciju bilo je jasno 

da će 2001. godina opet biti godina puna promjena. Važno 

je "održati kurs Austrijskih saveznih šuma" (u 

daljnjem tekstu: ASŠ) tako izjavljuje Erlacher. 

Novi predsjednik Uprave pratio je proces promjena 

Poduzeća od 1997. godine sa zanimanjem i s određenom 

skepsom. Prije svega, kod zaposlenika se osjeća 

"radikalni tretman" sve do danas. Erlacher misli daje 

restrukturiranje gledajući unazad bio "potpuno ispravan 

put", ali je sretan da nije trebao nešto slično sam 

provoditi, već može graditi na onome što su uspješno 

započeli njegovi prethodnici dipl. ing. šum. Richard 

Ramsauer i dr. Thomas U her. 

Međutim, u pojedinim područjima vidi daje potrebno 

fino brušenje. Pri tome želi se koristiti bogatim iskustvom 

koje je stekao na ključnoj poziciji u svojoj 

bivšoj tvrtki "Stora - Enso Timber". Želi pokrenuti pozitivne 

impulse i inovacije. Nakon završenja još "otvorenih 

gradilišta", Erlacher navještava poboljšanja i ideje 

orijentirane prema budućnosti, i to kroz projekte i 

različite radne grupe. 

Novim strukturama osposobiti šumsku 

mehanizaciju 

Za Erlachera težište je uz uzgajanja šuma, i na šumskoj 

mehanizaciji, koja mu posebno leži na srcu. Sa tri 

pogona šumske mehanizacije ASŠ najveći su poduzetnik 

na području iskorištavanja šuma i gradnje šumskih 

prometnica u Austriji i u bližem inozemstvu, međutim 

i tu još postoje određene slabe točke. Kao prva mjera, u 

stvaranju prikladnih struktura za bolje obavljanje predstojećih 

zadataka, Uprava je donijela odluku o spajanju 

pogona šumske mehanizacije Wien - Hütteldorf i 

Steinkogl na lokaciju Steinkogl. 

Vodstvo tehnologijama i upravljanju troškovima 

na specijalnim područjima 

Savezne šume trebaju dokazati da su vodeće na području 

tehnologija i upravljanja troškovima i postaviti 

Benchmarks (tržišne cijene), smatra Erlacher. Kod 

toga je potrebno njihove postojeće kompentencije izgraditi 

i na pitanju žičara i gradnje prometnica. U to 

područje pripada i potpuno mehanizirano iskorištavanje 

šuma pomoću harvestera i forvardera, kod kojih su, 

dodaje Erlacher, mali poduzetnici trenutno još 

djelomično fleksibilniji u prilagodbi (adaptaciji). 

Sačuvati kapacitet, te povećati servis i kompentenciju, 

to su načela nove Uprave. Potrebno je obnoviti 

vozni park. Daljnje investicije i razvoj odnose se na 

primjenu suradnje (zajednički rad) s privatnim poduzećem 

Wolf, Scharnstein. Na temelju te kooperacije 

treba se uvesti novi kombinirani agregat žičara KMP- 

12. Suradnja na području istraživanja postoji sa 

Sveučilištem za Bodenkultur, Saveznim šumarskim 

institutom, kao i sa drugim strateškim partnerima. 

Problem na području pilana 

Pilana ASŠ u Gusswerku s planiranim rezom od 

75 000 m 3 za 2001. godinu (pretežno ariš) nalazi se u 

teškoj situaciji. Odluka o novom konceptu treba biti 

donesena krajem lipnja. Baš na ovom području trebaju 

biti donesena rješenja kroz dijalog. 

Jaki partner za prodaju drva 

Prodaja drva treba biti osigurana sjedne strane kroz 

dugogodišnje ugovore s velikim partnerima i veli- 

649

kim količinama, međutim s druge strane Erlacher ne 

želi zanemariti važna mala i srednja poduzeća. Čak 

40 % etata koji će se ove godine realizirati, a iznosi 

1,85 mil. m 3 (+ 9 % u usporedbi sa 2000. godinom), 

gledajući ukupne drvne Sortimente vezanje kroz fiksne 

ugovore! 

Strateška ulaganja u drvnu industriju "Mayr- 

Melnhof', Leoben - Göss, u kojima ASŠ drže dionice - 

udjele kod Systemholz, Gaishorn i Schaffer, Eppenstein, 

prema Erlacheru dokazala su se kao ispravan put. 

Debelo drvo kao šansa (drvo > 50 cm promjera 

koje ne mogu preraditi gateri) 

ASŠ d.d. žele ponuditi svoje drvo komfornom i 

fleksibilnom tržištu, pritom se ne isključuje maksimiranje 

vrijednosti drvnog sortimenta i stabilnost partnera 

bez izuzetka. Tržište oblovine za ovu godinu 

uglavnom je rješeno, no rezerve još postoje misli 

Erlacher. Smanjit će se iskorištenje debelog drva. Ali 

baš ovdje rade ASŠ na inovacijskim rješenjima, kako 

poboljšati tehnologiju prereza debelog drva i poboljšati 

marketing. 

Stanje prihoda 2000. bolje od očekivanog 

Stanje prihoda ASŠ u protekloj godini unatoč smanjenju 

proizvodnje drvnih sortimenata odvijalo se bolje 

od očekivanja. Posebno je bio velik rast na području 

poslovanja u consaltingu (savjetodavnoj funkciji). U 

okviru šumskopoduzetničkog savjetovanja i optimiranja 

resursima otišlo se dalje s iskustvima i znanjima, 

tako daje šansa ASŠ d.d. u timskom radu menadžmenta 

nakon restrukturiranja državne uprave za šume u 

moderno gospodarsko poduzeće. 

Pozornost zaposlenika okreće se međunarodnom 

tržištu, gdje timski rad raste tako brzo kao i trenutna 

potražnja. Konkretna ponuda ovisi ne samo o zapadnim, 

nego i o istočnim zemljama. Prava, pojedinačna 

rješenja, kao i podjela kompleksnijih poslova, nisu bila 

upitna. 

Njihalo u poslovanju s nekretninama 

Novom zemljišnom strategijom, koja je usvojena 

već 1999. zaključkom Nadzornog odbora, trebaju ASŠ 

sudjelovati u konsolidiranju saveznog budžeta, osim 

uplate dobiti po ZR - 2000 s dodatnim sredstvima. Država 

zato daje deset koruških jezera i gornjoaustrijsko 

jezero Attersee ASŠ na korištenje - u protuvrijednosti 

očekivanih tri milijarde ATS, koje šumari trebaju uplatiti 

2001. godine. 

Cijena kojom se ASŠ povjeravaju na gospodarenje 

jezera bit će pravovremeno ispitana s dva stručna mišljenja 

(ekspertize). ASŠ trebale bi ove godine zaključiti 

interni koncept obale jezera. Erlacher naglašava da 

zbog toga ASŠ trebaju prodati 27 500 ha državnih šuma 

privatnicima, kako bi osigurali financijska sredstva za 

državni proračun koje traži Ministarstvo financija. 

U tijeku je i priprema prodaje revira (4 200 ha Autal, 

Polsen) HZM Upravi za nekretnine GesmbH bivšeg 

AT. Ovoj odluci protive se lovozakupnici, koji žele 

zadržati svoje lovozakupno pravo na ovom reviru. 

Lov nosi veći dobitak 

Nove zakupnine lovišta u Donjoj Austriji za 2002. 

godine mogle bi ove godine biti zaključene sa 75 %. 

Pritom bi se mogle povećati zakupnine za oko 10 %, 

veseli se Erlacher. Za ekološki opravdano gospodare- 

Ambiciozni ciljevi budžeta 2001. kao i gospodarenje šumom u usporedbi s rezultatom protekle godine 

Ukupni prihod 

Ukupni rashod 

Dobit 

Budžet 2001. 

Dobit od poslovne djelatnosti 

Ciljevi 2001. 

Ukupna sječa i izrada 

Glavni prihod 

Prethodni prihod 

U vlastitoj režiji 

Na panju 

Servituti 

Njega šume (uzgoj) 

Iskorištavanje šuma 

Ciljani troškovi 

u mil. ATS 

2219 

1 995 

223 

228 

u 1000 m 3 

1 850 

1315 

535 

1 500 

155 

192 

ATS/m 3 

52 

326 

Usporedba sa 2000. godinom 

+ 10% 

+ 8% 

+ 39% 

+ 57% 

+ 9% 

+ 17% 

-5% 

+ 14% 

-9% 

-7% 

+ 1% 

-3% 

650

nje divljači nadležan je istovremeno s Erlacherom i voditelj 

Službe za lov dr. Friedrich Volk, dipl. ing. Ekologiju 

divljači treba ubuduće u prostornom planirnaju 

organizirati u okviru šumskog poduzeća. 

Unapređivati timski duh 

"ASŠ d.d. trebaju više nego do sada biti otvorene i 

prema unutra i prema van", objašnjava predsjednik 

Uprave. Posebno je važna javna komunikacija s mušterijama, 

nositeljima servitutskih prava i zaštitarima prirode. 

Kolegijalnost i timski duh bit će ojačani potpisom 

novih Kolektivnih ugovora (2000. godine za namještenike 

i 2001. godine za radnike). "Uspjehu orijentirane 

plaće i naknada na bonusnom sustavu, pridonosi 

boljoj identifikaciji u radu i poslovnom uspjehu 

poduzeća. Zaposlenici će biti motivirani na poslu kao 

poduzetnik u poduzeću". 

Šumsko poduzeće budućnosti 

"Šumsko poduzeće budućnosti ne mora povećavati 

prihod isključivo prosječnom cijenom drva, nego treba 

svoje troškove držati pod kontrolom, te osim prodaje 

drva koristiti i druge mogućnosti na povećanju rasta 

vrijednosti". Erlacher ističe korištenje uprave poduzeća 

u Beču kao servisnog mjesta u postizanju veće koristi 

logističkog lanca. 

Pripremio: 

mr. se. Josip Dundović 

Iz broja 2. ožujak-travanj izdvajamo: 

L' ITALIA FORESTALE E MONTANA 

(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima - izdanje 

Talijanske Akademije šumarskih znanosti - Firenze) 

Raffaele C aval li, Francesco Penigotto Čega, 

Franco Piegai: Odnosi između morfoloških obilježja 

smreke i potrebnog vremena za kresanje grana 

u području istočnog Trentina 

U ovom članku autori su obradili rezultate istraživanja 

koja su vršena u državnim šumama Cavalese i Priniero, 

u vezi s trajanjem vremena potrebnog za kresanje 

grana prilikom sječe i izrade u šumama smreke (P. abies). 

Proučavani podaci omogućuju definiranje uloge 

dvaju važnih parametara: prsnog promjera i visine stabala. 

Ustanovljenje korelacije između tih elemenata i 

vremena potrebnog za kresanje grana mogu poslužiti 

kao baza za izračunavanje troškova sječe i izrade. 

Već više godina traže se novi oblici plaćanja radnika 

zaposlenih u raznim fazama šumske proizvodnje, 

nastojeći ustanoviti kriterije plaćanja naknada na bazi 

učinka za svakog pojedinog radnika i za grupe radnika. 

U tim nastojanjim vodilo se računa i o nekim elementima 

koji su važni na učinak, a to su: vrijeme premiještanja 

radnika, nagib i pristupačnost terena, granatost 

stabla i dimenzije grana, prisutnost snijega, greške 

drveta i uporaba posebnih pribora kao pozitivan utjecaj. 

U negativnom smislu važno je spomenuti utjecaj 

na prirodnu obnovu, štete na drvetu i radnim sredstvima, 

nedostatak uporabe osobnih zaštitnih sredstava i 

općenito nedostatak brige za sigurnost rada. 

Među raznim čimbenicima koji utječu na produktivnost 

rada prilikom sječe i izrade granatost stabala 

je osnovni element. Piegai (1990), Zoni (1997) i 

M a r c o 1 i n i (1998) obznanili su da vrijeme utrošeno 

na kresanje grana najviše utječe na neto utrošeno vrijeme 

u sječi i izradi. Nedostajali su podaci koji se odnose 

na utjecaj oblika granatosti, broj grana, dužinu krošnje, 

na vrijeme potrebno za izradu, a radi se o važnim elementima 

koji utječu na uzajamni odnos između morfoloških 

karakteristika uzrokovanih granatošću debla i 

produktivnosti rada. Zbog toga su vršena istraživanja u 

suradnji sa šumskom upravom pokrajne Trento s ciljem 

da se ustanovi postojanje odnosa između morfološkog 

obilježja stabla i vremena izrade, kako bi se 

mogla definirati podjela stabala na bazi granatosti i ustanoviti 

pokazatelji za izračunavanje elemenata za 

obračun zarada. 

Izabrane su 4 smrekove sastojine na približno ravnom 

terenu, a da bi se izbjegle eventualne raznolikosti 

tijekom cijelog istraživanja radio je isti radnik s istom 

opremom (profesionalna motorna pila i propisana zaštitna 

oprema). Vrijeme izrade je precizno evidentirano, a 

fazi kresanja grana posvećena je posebna pozornost. 

Prilikom evidentiranja vremena izrade na radnika nije 

utjecala pozornost u svezi s učinkom i iskorištenjem, da 

se ne bi poremetio ritam rada. Sva su vremena snimljena 

i tabelirana, kao i prsni promjer, srednji promjer, dužina 

svakog sortimenta, dužina ovršine, broj zelenih i suhih 

grana te udaljenost početka suhih i zelenih grana od 

podnožja stabla. Učinkovito radno vrijeme trajalo je 8' 1 

plus stanka za ručak u 12 h , u trajanju od l h . Početak rada 

varirao je od 7 do 8 1 ', a završetak od 16 do 17\ 

Prilikom rada snimljene su sljedeće faze: 

- vrijeme pripreme - vrijeme potrebno radniku da 

pripremi pilu i osobnu opremu te da odredi smjer 

pada stabla i očisti teren oko stabla 

- prijelazno vrijeme - tj. vrijeme utrošeno na prelazak 

radnika od dovršenog stabla do idućeg 

651

vrijeme izrade zasjeka za smjer padanja stabla 

vrijeme izvršenja reza za obaranje stabla 

vrijeme postavljanja klinova i njihovo udaranje za 

obaranje stabala 

vrijeme za uređenje čela trupca 

vrijeme za uređenje panja posije obaranja 

vrijeme za uređenje drugog kraja sortimenta 

vrijeme kresanja grana koje uključuje odnošenje 

grana i okretanje sortimenata 

vrijeme potrebno za sekcioniranje stabla t.j. rezanje 

debla u Sortimente određenih dužina sa nadmjerom 

mrtvo vrijeme - vrijeme u kojemu radnik ne obavlja 

faze rada. 

Zbroj svih vremena omogućuje da se dođe do podataka 

za utrošeno vrijeme za svako stablo ukupno, kao i 

za pojedine faze rada. U daljnjoj obradi podataka načinjeni 

su grafikoni da bi se mogli vidjeti odnosi između 

raznih parametara, a posebice provjera odnosa između 

morfoloških karakteristika smreke i potrebnog vremena 

za kresanje grana. Promatrani su sljedeći odnosi: 

promjer na 1,30 m i vrijeme kresanja 

dužina zelene krošnje i vrijeme kresanja 

promjer na 1,30 m i dužina zelene krošnje 

visina stabla i vrijeme kresanja 

promjer na 1,30 m i visina stabla. 

Ustanovljeno je da veća dužina krošnje djeluje izravno 

na trajanje vremena kresanja grana. Također je 

promjer stabla na prsnoj visini u izravnom odnosu s visinom 

stabla, koja opet izravno djeluje na dužinu trajanja 

ove faze rada. Promjer je u izravnoj vezi s debljinom 

grana, što opet djeluje na trajanje ove faze rada. 

Izvršeni radovi na istraživanju odnosa između morfoloških 

obilježja stabala smreke i trajanja vremena 

potrebnog za kresanje grana, osigurali su parametre za 

klasifikaciju stabala na bazi granatosti i trajanja potrebnog 

rada. 

Ustvari važna su dva osnovna parametra za tu svrhu: 

promjer na 1,30 m i relativna visina stabla. Evidentno 

je da ova istraživanja mogu dati pokazatelje za slične 

terene, dok bi bilo korisno obavljati istraživanja i 

na drugim područjima. 

Obzirom da se visine mogu mjeriti prilikom doznake, 

ili se mogu koristiti srednje visine iz uređajnog elaborata, 

a stupanj granatosti se procijeni, ova istraživanja 

imaju praktičnu vrijednost prilikom obračuna učinka 

zaposlenih radnika u određenim uvjetima. 

Raffaele Spinel 1 i, Enrico de Capua, Piergiorgio 

Fabri, Ricardo Spinell i: Mehanička izrada 

Pinus radiata D. Don u Sardiniji 

U članku je analizirana mogućnost primjene mehanizacije 

u izvođenju radova na sječi i izradi u plantažama 

bora Pinus radiata D. Don (Pino insigne). Istraživanja 

su vršena u Sardiniji na lokaciji Badde Maltosa, općina 

Orgosolo (Nuoro). Upotrjebljen je Harvester sastavljen 

od "bagera" FIAT-Hitachi 330,3 kompletiran s 

glavom za rušenje i obradu stabala AFM Magnum. 

Kombinacija AFM Magnum/FH 330,3 može uspješno 

obrađivati stabla s minimalnom masom od 

0,20-0,25 kubika, s učinkom od 10-30 kubika na sat i 

troškovima obrade koji ne prelaze 20 DM po kubiku. 

U Italiji je nekoliko desetljeća unatrag započela velika 

aktivnost oko šumskih produktivnih kapaciteta za 

podmirenje potreba u industrijskoj proizvodnji. Iako se 

to u početku smatralo utopijom, danas u Italiji postoji 

oko 70 000 ha eukaliptusa, 40 000 ha P. laricio, 25 000 ha 

P. radiata i 10 000 ha duglazije i dosta manjih površina 

ostalih vrsta. 

Ovakve plantaže namijenjene industrijskoj proizvodnji 

stvorile su potrebu za primjenu mehanizacije radi 

smanjenja traškova sječe i izrade, i zbog proizvodnje 

velikih količina drveta homogenih karakteristika koje 

traži industrija. Uvođenje ove tehnologije inicirano je 

od strane Nacionalne institucije za celulozu i papir. Već 

u tom razdoblju bilo je jasno da je teško mehanizirati 

sječu i izradu tih plantaža, posebice plantaža P. radiata 

zbog izuzetne granatosti. Danas kad su mnoge od tih 

plantaža postale zrele za sječu problem je postao aktualan. 

Ručna izrada primjenom klasičnih metoda sječe 

i izrade je preskupa, a dobiveni sortimenti su neujednačene 

kvalitete. Granatost ovog bora se s vremenom 

povećava proporcionalno razvoju debla, te je danas 

uz razvoj šumske tehnologije opravdana primjena 

mehanizacije ovoga tipa. Plantaže bora P. radiata u 

svijetu prekrivaju površinu preko 2 mil. ha i predstavljaju 

važnu industrijsku sirovinu. 

U Sardiniji više od godinu dana radi jedan Harvester 

i rezultati njegovog rada obrađeni su u ovom članku. 

Promatranja su obavljena na sastojini staroj 28 godina, 

gdje je trebalo izvršiti posljednju intenzivnu proredu 

sa zahvatom od 263 kubika po ha, s tim da od 

1150 stabala po ha ostane samo 250 stabala po ha. Radove 

je izvodio kvalitetan i motiviran radnik. Stroj je 

konstruiran tako da se montaža dodatne opreme obavlja 

vrlo brzo, pa je stroj po potrebi mogao raditi i zemljane 

radove. 

Priključna glava AFM proizvedena je u Finskoj i 

specializirana je za radove na sječi i izradi, a može se 

priključiti na mnoge radne strojeve, jer ta firma ne 

proizvodi kompletne "Harvester" strojeve. U daljnjem 

tekstu članka date su detaljne karakteristike kompleta 

FH 330,3/AFM Magnum. 

Iako Harvester može obavljati sve faze rada od sječe, 

vuče i izrade, ovdje se primijenilo rušenje stabala s 

motornom pilom, vuča s dva traktora, a Harvester je radio 

samo Sortimente (skidanje grana i rezanje po 

652

dužinama). Ocijenjeno je daje ovakav način rada najbrži 

i najekonomičniji. Tom prilikom Harvester je svrstavao 

već obrađene Sortimente (grede, pilana 1, pilana 

2, ovršci i grane). Snimanje je trajalo 4 dana, utrošeno 

je bruto 34,4 h ili neto 26,6 \ Postotak iskorištenja na 

1464 stabla je 76,7 % ili 427,5 kubika drvne mase. Za 

obradu stabala troši se 2/3 radnog vremena, stoje uzrokovano 

velikom granatošću, uz napomenu da se i dio 

grana treba obraditi u Sortimente. Produktivnost Harvestera 

je velika i oscilira između 10 i 30 kubika na sat 

neto stoje proporcionalno dimenzijama debla. 

Izrada se odvija bez posebnih problema i kod najgranatijih 

stabala. Zbog male vrijednosti i velikih troškova 

krajnji vrhovi stabala nisu do kraja obrađeni. 

Kvaliteta rada je zadovoljavajuća, a po prvim rezultatima 

izgleda da je i sa stajališta ekonomičnosti ovaj 

oblik mehanizacije opravdao sve veću primjenu, kao 

stoje to već postignuto u zemljama sjeverne Europe. 

Claudio Fagarazzi: Analiza tržišta poljoprivredno 

šumskih biomasa za energetsku upotrebu 

Posljednjih godina značajno je povećan interes na 

nacionalnoj i svjetskoj razini za problematiku vezanu uz 

kvalitetu okoliša, što rezultira sve većom orijentacijom 

prema uporabi energetskih resursa biološkog porijekla. 

U ovom članku je obrađen potencijal razvoja tržišta 

za energetske izvore poljoprivredno-šumskog porijekla 

u usporedbi s klasičnim fosilnim gorivima. Tržišnim 

je istraživanjem uspoređena vrijednost proizvoda 

biološkog porijekla za proizvodnju toplinske energije 

kao što su briketi i klasično ogrijevno drvo. Definirani 

su faktori rizika i nedostataka koji utječu na određen 

način na ovo područje, kao na primjer: institucionalni, 

ekonomski, socijal-kulturološki te tehnički. Sigurno je 

daje opravdano već sad predvidjeti dobru perspektivu 

za tradicionalna goriva biološkog porijekla i postepen 

pozitivan razvoj tržišta za duže razdoblje. 

U ovom članku je prikazana metodologija osnovana 

na bazi marketinške analize tržišta i procjene 

čimbenika koji utječu na njegov razvoj, vodeći računa 

o "prednostima" i "slabostima" poduzetništva koje želi 

naći svoje mjesto na tržištu, kao i o "rizicima" i 

"povoljnostima" za okoliš u kojemu se razvija tržište. 

Radi identifikacije čimbenika koji utječu na tržište 

goriva za zagrijavanje, primijenjene su tri analitičke 

metode od kojih ćemo navesti samo prvu PEST analizu 

autora Kotier i dr. 1996 g. 

PEST analiza tržišta biomase poljoprivredno-šumskog 

porijekla za energetsku upotrebu sadrži: 

procjenu normativnih čimbenika - tj. okvirni normativ 

obnovljih resursa na nacionalnoj i regionalnoj 

razini, te normativi postrojenja koji upotrebljavaju 

biomasu 

ekonomsku procjenu - povoljnost ulaganja u obiteljska 

postrojenja za grijanje, lokacija proizvođača 

biomase i njenih krajnjih korisnika te troškovi transporta 

socijalno-kulturalnu procjenu - spremnost društva 

na promjenu tradicionalnog načina grijanja s novim 

sustavima 

- tehnološku procjenu - potencijal ponude biomase u 

Italiji, broj, položaj i proizvodnja goriva na bazi 

biomase (čips, briketi itd.) te mogućnost zamjene 

postrojenja na klasično gorivo s postrojenjima za 

uporabu biomase (posebno postrojenja manjih od 

200 kwh). 

Svaka od ovih komponenti detaljno je analizirana, s 

usporedbama u odnosu na vrste goriva, načine loženja, 

zakonska ograničenja te tehnološke prednosti i nedostatke. 

U zaključcima članka autor ističe da rezultati istraživanja 

daju optimističke izglede za primjenu goriva 

vegetativnog porijekla sa stajališta tehnološke upotrebljivosti 

i sa stajališta povoljnosti cijena u odnosu na 

klasična fosilna goriva. 

Paolo Casanova, Anna Memol i: Organizacija 

lova u Njemačkoj 

Posljednjih dvadesetak godina lov je postao važna 

tema javnog mnijenja i sredstava informiranja na regionalnoj, 

nacionalnoj i međunarodnoj razini. Lov je 

nadvisio svoju proizvodnu ulogu, ali nije kod sljedbenika 

promijenio sklonost da lov smatraju nezamjenjivim 

prirodnim pravom čovjeka. 

U ovom članku autori su prikazali organizaciju lovstva 

u Njemačkoj, gdje je lovna kultura već od davnina 

imala drukčije osnove od one u latinskim zemljama. 

Poslije ujedinjenja, površina Njemačke iznosi 

357 042 km 2 sa oko 30 % šumskih površina, koje čine 

velike komplekse: Bavarske Alpe, Schwarzwald, Bayerischer 

Wald, Oberpfälzer Wald, Erzgelirge i dr. Na tim 

površinama obitavaju mnogobrojni jeleni, jeleni lopatari, 

srneća divljač i divlje svinje, koji su glavni predstavnici 

njemačke lovne faune. Osobito je rasprostranjen jelen 

u gotovo svim šumama, a uglavnom se lovi s visokih 

čeka. U planinskim krajevima, a posebice u Bavarskim 

Alpama lovi se tetrijeb gluhan i tetrijeb ruševac, i to isključivo 

za vrijeme svadbenog pjeva, što bi po talijanskim 

propisima bilo strogo zabranjeno. U sjevernim 

predjelima nalaze se jarebice, a u središnjem fazani. 

Njemačka broji oko 80 mil. stanovnika, a broj lovaca 

je oko 320 000 ili oko 1,1 lovac po kvadratnom kilometru 

ili 4 lovca na 1000 stanovnika. Prvi zakon o lovu 

donesen je 1870. g. i regulirao je lovostaje pojedinih 

vrsta, vodeći računa o intenzitetu šteta. Drugi zakon iz 

1891. g. regulira naknadu za štete od divljači vlasnicima 

ili korisnicima poljoprivrednih zemljišta. 

653

Danas je u Njemačkoj na snazi Zakon o lovu od 29. 

rujna 1976. g. Za obavljanje lova potrebno je posjedovati 

lovačku dozvolu, koja je uvjetovana lovačkim ispitom 

i životnim osiguranjem. Dozvoljena je uporaba automatskog 

oružja, ali sa samo dva naboja u spremniku. 

Pravo lova obuhvaća potpunu obvezu za brigu o 

divljači na određenom prostoru, a zatim pravo na lovljenje 

a cilj je sačuvati i održati fond divljači u što optimalnijem 

stanju, poduzimajući potrebne mjere za osiguranje 

povoljnih životnih uvjeta divljači. 

Preko 130 g. na snazi je podjela lovnih površina na 

lovna područja (distrikte), koji mogu biti individualni i 

kolektivni. Prvi moraju imati površinu od najmanje 75 

ha lovno produktivne površine. U tom lovnom području 

pravo lova ima vlasnik ili osoba koju je on ovlastio. Kolektivna 

lovna područja moraju imati minimalnu površinu 

od 150 ha lovno produktivne površine i njihovi vlasnici 

se mogu udruživati u lovačke organizacije, kojima 

upravljaju administrativni savjeti izabrani iz članova lovačke 

organizacije. Tu se radi o modernoj formi dobrovoljnog 

samoupravljanja, gdje dolazi do izražaja briga 

za divljač, selektivni odstrel i biološka ravnoteža medu 

vrstama lovne divljači i zaštićene faune. Također se vodi 

računa o štetama koje bi divljač mogla učiniti na šumskim 

i poljoprivrednim kulturama. 

Pravo lova može biti i zakup fizičkim osobama, pod 

uvjetom da se očuvaju minimalno propisane površine. 

Osoba koja zakupljuje lovište mora posjedovati lovačku 

dozvolu za razdoblje od najmanje 3 g. i mora preuzeti 

odgovornost da će sačuvati fond lovne divljači i 

ostale faune. 

Ukupna površina kolektivnih lovnih područja iznosi 

17,1 mil. ha, koja je zakupljena po prosječnoj cijeni od 

22,5 DM/ha što iznosi 384,8 mil. DM. Od tog iznosa država 

uzima oko 15 %, što iznosi 57,7 mil. DM. Iz prihoda 

koji idu vlasnicima financiraju se troškovi gospodarenja 

lovištem, tako daje teško izračunati njihovu zaradu. 

Lovačku dozvolu trebaju imati sve osobe koje se 

bave lovom, a nju izdaje kompetentna ustanova za 

određeno područje nakon položenog lovačkog ispita, 

koji se sastoji od pismenog, usmenog i praktičnog dijela, 

koji uključuje uporabu oružja (gađanje). Dozvola za 

sokolarenje traži dodatni ispit. Dozvola za lov može 

biti izdana i maloljetnoj osobi (16-18 g.) koja može loviti 

samo uz nazočnost svog mentora, ali ne u zajedničkim 

lovovima. 

Njemački zakoni o lovu predviđaju mnoga ograničenja 

koja se moraju strogo poštivati. Popis takvih 

ograničenja vrlo je dug, a bazira se na lovačkoj etici. Tu 

spadaju ograničenja u korištenju oružja i streljiva, uporaba 

umjetnog svijetla, mreža, omča, vrijeme lova i dr. 

Planovi odstrela trebaju voditi računa o mogućnosti 

šteta od divljači na poljoprivrednim, šumskim i vodenim 

površinama, jer lovčke udruge trebaju nadoknaditi 

štete vlasnicima. Također postoji obveza naknade štete 

koja se dogodi prilikom obavljanja lova. Zabranjeni su 

pogoni i prigoni na poljoprivrednim površinama s kojih 

usjevi nisu još pobrani. Primjena zakonskih odredaba 

vrlo je stroga, tako da je predviđena kazna od 5 g. 

zatvora plus odšteta za odstrel zaštićene divljači ili za 

lov za vrijeme lovostaja. Za prekršaj je predviđena 

kazna zatvora od 6 mjeseci i dnevna globa od 180 DM. 

Ovisno o veličini prekršaja, predviđena je pljenidba 

sredstava za lov i oduzimanje lovačke dozvole za razdoblje 

od 1 do 5 g. ili zabrana lovljenja u trajanju od 

1 do 6 mjeseci. 

Njemački lovci svake godine potroše oko milijardu 

DM za lov i zaštitu divljači. Taj iznos ne sadrži troškove 

zakupa lovišta, pristojbe, naknade štete, osiguranje, 

opremu, troškove dozvola te troškove za eventualnu 

dohranu divljači. Nije uračunat ni faktor vremena 

koje lovci utroše u razne aktivnosti, a koje bi predstavljalo 

značajan iznos. 

Angažiranje njemačkih lovaca ne temelji se na ekonomskoj 

računici, ali je važno spomenuti da se ekonomska 

vrijednost lova očituje u proizvodnji divljači 

u vrijednosti od 200 mil. DM, te osiguranja mnogih 

radnih mjesta u industriji, zanatstvu i trgovini 

koje su usko vezane za lovačku aktivnost. 

Na kraju članka autori daju poredbenu tablicu osnovnih 

podataka o lovu Njemačke i Italije zbog usporedbe, 

ali bez posebnih komentara: 

Njemačka Italija 

Ukupan broj lovaca 320 000 901006 

Površina u km 2 35 704 301 262 

Broj stanovnika 79 500 000 5 6250 000 

Broj lovaca na km 2 1,1 4,8 

Broj lovaca na 1000 st. 4 25,4 

Lov u Njemačkoj može se definirati kao oblik zaštite 

okoliša kojemu je cilj sačuvati ekosustave bogate 

životinjskim i biljnim vrstama. Bez angažiranja 

lovaca Njemačka bi država trebala svake godine 

investirati milijune maraka da bi ostvarila te ciljeve. 

Temelj na kojem se zasniva lovačko pravo u Njemačkoj 

čini dio nacionalne kulture od starih vremena. 

Način organizacije lovstva u Njemačkoj može korisno 

poslužiti Italiji (i drugima) za uspostavu korektnog odnosa 

između lovaca i vlasnika lovnih površina. 

Iz broja 3, svibanj-lipanj izdvajamo: 

Inauguracija 50. godišnjice Talijanske Akademije 

šumarskih znanosti 

Dana 18. svibnja održana je u Firenci svečanost u 

povodu 50-godišnjice aktivnosti Talijanske Akademije 

šumarskih znanosti. Svečanost je održana u nazočnosti 

autoriteta šumarskog, znanstvenog i društvenog života 

u dvorani Luča Giordano palače Medici Riccardi. 

654

Svečanost je otvorio predsjednik prof. Fiorenzo 

Manzini, koji je u uvodnom izlaganju iznio prikaz 

aktivnosti Akademije u proteklom razdoblju. Rad Akademije 

pozdravio je dr. Giuseppe di Croce, šef Državne 

zajednice šumarstva. Predavanje na temu šumski 

resursi i razvoj planinskih područja održao je prof. 

Augusto Marine Ili, podpredsjednik Akademije i 

rektor Sveučilišta u Firenci. 

Predsjednik Akademije prof. Fiorenzo M a n z i n i je 

nakon upućenih pozdrava gostima i zahvale za organizaciju 

svečanosti iznio kronološkim redom aktivnosti 

koje su se odvijale od prošlogodišnje svečanosti, koja je 

održana prije godinu dana (19. 5. 2000) u istoj dvorani. 

Aktivnosti su se odvijale sljedećim redom: 

10. veljače održanje seminar u Vili Favorita na temu: 

Obnova šumskih sustava-sredstva i način. 

Tijekom seminara prezentirani su rezultati istraživanja 

grupe istraživača u sklopu programa Ministarstva 

znanstvenog i tehnološkog istraživanja. 

4. listopada je u sjedištu Akademije prezentirana 

studija "Plan gospodarenja i prirodna obnova pošumljenih 

površina Monte Morello" koju je realizirala 

grupa stručnjaka s fakulteta u Firenci. 

19. listopada održan je kongres u Vallombrosi na 

temu: Sačuvati znanja prošlosti - šumski muzej u 

Vallombrosi. Pokrovitelji kongresa bili su Državna 

zajednica šumarstva i Fakultet, a cilj muzeja je sačuvati 

staru tradiciju poznate jelove šume. 

31. listopada u Sieni je publicirano izdanje "Poljoprivreda 

i razvoj pokrajne Chianti" 

5. prosinca u sjedištu Akademije održan je seminar 

pod nazivom "Metoda uzoraka u procjeni i snimanju 

prirodnih resursa", pod pokroviteljstvom Akademije, 

Instituta za šumarska istraživanja iz Trenta i 

škole za kontrolu, procjenu i dijagnozu šumskih 

ekosustava. 

Osim ovih aktivnosti Akademija je pomagala i sudjelovala 

u sljedećim kongresima: 

- kongres "Biološka raznolikost i pokazatelji u 

šumskim tipovima pokrajne Veneto" koji je održan 

u Veneciji 3. ožujka 2000 g. 

kongres "Talijanske šume i konvencije o klimi" - 

prilog smanjenju emisije plinova koji uzrokuju 

efekt staklenika u odnosu na protokol iz Kvota, 

održan u Rimu 27. i 28. ožujka 2000. g. 

kongres održan 20-24. rujna u Firenci u sklopu 

Europske akcije - Eurosilva, 

studijski dan na temu "Zelena putovanja za otkrivanje 

i vrednovanje ruralnih površina" koji je organizirala 

Akademija georgofila iz Firance u svom 

sjedištu 6. prosinca. 

Akademija je pomogla održavanju tečaja "Svijet 

gljiva", koji se svake godine održava u organizaciji 

Udruženja gljivara i ljubitelja prirode iz Abruzza. 

- Akademija je također pomogla regionalno takmičenje 

za više škole 1. i 2. stupnja na temu "Zemlja i 

stablo", koje je organizirao Institut za istraživanje, 

pokuse i unapređenje obrazovanja. 

Tijekom ove godine Akademija je zajedno s Regionalnom 

agencijom za razvoj i unapređenje poljoprivredno-šumarskog 

kompleksa 19. siječnja nastavila 

trogodišnji seminar na temu: Analiza, upravljanje 

i vrednovanje resursa toskanskog okruženja. 

- 23. travnja održan je seminar na temu "Bilanca C0 2 

u šumskom sklopu", koju je organizirao prof. 

Marco Fioravanti. 

- 30. travnja u Veneciji na otoku San Giorgio održan 

je dan "Parkovi i povjesni vrtovi - problematika i 

budućnost" 

- 4. svibnja u prostorijama Akademije svečano je 

promovirana knjiga "Povijest i šumske vrijednosti", 

koju je publicirao dr. Mauro A g n o 1 e 11 i. 

Sto se tiče izdavačke aktivnosti u 2000 g. publicirana 

je knjiga "Rasprostranjenost hrasta u Italiji - problematika 

i perspektive" autora prof. Alessandra R a g a z z i i 

prof. Irene Delia Valle, a časopis, L'Italia forestale e 

montana, izlazio je redovito. Tijekom godine publicirani 

su 48. Annali koji se odnose na 1999. g., a sada je u tijeku 

tiskanje jedinstvenog broja za 2000. i 2001. g. 

Od osobite je važnosti knjiga "Okvirni prijedlog 

zakona o šumarstvu", koja je podijeljena sudionicima 

svečanosti, a čiji su autori prof. Orazio Ciancio i 

prof. Susanna No centin i i mnogobrojni suradnici. 

U nastavku svog izlaganja prof. Fiorenzo Manzini 

prezentirao je ostale aktivnosti Akademije koje 

su obavljene ili su u tijeku, kao i programe koje je inicirala 

Akademija ili ih pomagala. 

Predsjednik je odao zahvalu i počast članovima 

Akademije koji su umrli tijekom godine, a među kojima 

su mnoga poznata imena talijanskih stručnjaka i 

znanstvenika. 

Posebno nadahnuti pozdrav predsjednik je uputio 

mladima, zaželivši im da zavole šumu, da otkriju njene 

tajne putem knjiga, starih dokumenata i karta, pa i 

kompjutera, ali da odu u šumu gdje će naći veličanstvene 

stvari. Obratio se zatim svima nazočnima, kao i 

građanima Italije i pozvao ih da nastave čuvati talijanske 

šume koje postaju sve ljepše što je vidljivo u 

promjenama posljednjih 20-30 g. 

Nakon svog izlaganja Predsjednik je proglasio pedesetu 

akademsku godinu otvorenom. 

Augusto Marinelli: Šumski resursi i razvoj 

planinskih područja 

U sklopu svečanosti inauguracije 50-te obljetnice 

Akademije šumarskih znanosti rektor Sveučilišta u Firenci 

prof. Augusto Marinelli održao je predavanje, 

koje je u cijelosti objavljeno u ovom broju časopisa. 

655

Problematika vezana za ulogu šumskih zaliha na 

razvoj planinskih područja je vrlo složena, pogotovo u 

odnosu na značajne socijalekonomske promjene posljednjih 

godina, koje nevjerojatnom brzinom mijenjaju 

značaj šumskih resursa i njihov utjecaj na ruralne 

sredine. Zbog toga i upravljanje šumskim resursima 

treba biti usmjereno razvoju tih sredina na lokalnoj 

razini, gdje je vrlo važno ohrabriti tržišne tendencije 

poboljšanjem kvalitete proizvoda. 

Sve češće se nameće zabrinutost na koji način šumarstvo 

može održati korak s brzom evolucijom svjetske 

ekonomije. Pored potrebe za održanjem razine proizvodnje 

drvne mase sve više je naglašena potreba za 

održanjem ravnoteže između te proizvodnje i socijalekonomskog 

gledišta vezanog za očuvanje ekoloških 

vrijednosti. Do danas su samo neke slučajne tendencije 

išle u korist planinskih područja i to u glavnom poslije 

štetnih događaja koji bi mogli ugroziti šire zone. 

Odnos između urbanih i ruralnih područja tj. planine i 

ravnice ne bi trebao biti važan samo za one koji su 

ostali živjeti u planini, već bi trebao biti interes cijeloga 

društva. 

Po ekonomskim načelima razvoj konkurentskog 

tržišta ovisi o porastu potražnje za proizvodima određenog 

područja. Očito je da glavne prizvode koje 

može ponuditi planinsko područje treba vidjeti u 

razvoju planinskog (naturalističkog) turizma, drvne 

industrije i zanatstva. 

Planinski turizam može biti izvor prihoda i zaposlenosti, 

ali može i negativno djelovati na ravnotežu unutar 

regije. Potrebno je turističke aktivnosti uključivati s 

posebnom pozornošću, radi socijalnog i kulturnog odnosa, 

lokalnog stanovništva i očuvanja raznolikosti i 

više funkcionalnosti ekonomske aktivnosti. 

Drvna industrija i zanatstvo u planinskim područjima 

ne može se usporediti s velikim drvnoindustrijskim 

kompleksima koji se nalaze u ostalim dijelovima 

Italije. Proizvodi te lokalne industrije i zanatstva nisu 

visokog stupnja obrade i orijentirani su uglavnom na 

lokalno tržište. Drvo kao izvor energije nalazi primjenu 

u lokalnim kućanstvima, a također je još uvijek 

razvijena uporaba drveta u vinogradarstvu i poljodijeljstvu, 

ali je već česta zamjena betonskim proizvodima. 

Posljednjih godina glavni instrumenti politike razvoja 

ruralnih sredina posebno su orijentirani na planinska 

područja, a obuhvaćeni su u dva programa: zajednički 

program "LEADER+" i projekt "Apenini - park 

Europe". 

"LEADER+" je integralni program usmjeren razvoju 

ruralnih sredina, koji promovira strategiju razvoja 

na lokalnoj razini preko planova razvoja na bazi resursa 

koji su specifični za određeno područje. U tom programu 

ključnu ulogu imaju šumski resursi planinskog 

područja. 

Projekat "Apenini park Europe" koncipiran je na 

očuvanju prirode u planinskim zonama gdje se nalazi 

najviše zaštićenih predjela. Stvarni cilj je uspjeti uskladiti 

politiku sprovođenja zaštite parka i okoliša s lokalnim 

razvojem. Ovaj program u prvoj fazi predviđa 

niz pilot projekata s raznim sadržajima kao što su 

razvoj turističkog sektora, zatim zanatstva, malog 

poduzetništva i raznih servisnih služba za domaće 

stanovništvo i turiste. 

Svaki od ovih modela razvoja treba imati za cilj 

poboljšanje uvijeta života, što će ubrzati revitalizaciju 

tih područja, a to je više stvar politike nego tehničke i 

ekonomske povoljnosti. 

Paolo Casanova, Anna Memo 1 i: Šljuka - korištenje 

šumskog staništa u području Apenina 

Toskane i Romanje 

U Italiji (kao i u mnogim drugim zemljama) ne postoje 

precizne informacije o dinamici seljenja i gustoći 

populacije ptica selica. Tome je uzrok heterogenost njihove 

rasprostranjenosti u predjelima gnježđenja i zimovanja. 

Razna dosadašnja istraživanja nisu dala realne 

procjene o gustoći promatranih populacija, već se 

zaključci o brojnom stanju donose na bazi broja odstreljenih 

jedinka. 

Među pticama selicama svakako najvažnije mjesto 

zauzima šljuka (Scolpax rusticola L. 1758) koja pripada 

porodici Scolopacideae, red Caradriiforme. Italija 

predstavlja posebno važnu zonu za prelet i zimovanje 

šljuka, ali je posljednjih stoljeća registrirano smanjenje 

njihove prisutnosti. To smanjenje ne bi trebalo pripisati 

pretjeranom izlovu već prije svega velikim promjenama 

ambijenta koje uzrokuju sve kraće zadržavanje 

šljuka prilikom selidbenih zaustavljanja. Napuštanje 

poljoprivrednih površina i prestanak njihovog gnojenja, 

nedovoljni šumsko-uzgojni radovi koji uzrokuju 

starenje panjača i rast nekorisnih vrsta (razni grmovi u 

šumi i Brachipodiumpinnatum na napuštenim pašnjacima) 

nepovoljno djeluju na trajanje zaustavljanja 

šljuka prilikom selidbe, jer nalaze sve manje hrane u 

izmjenjenim uvjetima. 

Šljuke dolaze u Italiju u širokoj fronti i nakon prelaza 

središnjih Apenina jedan dio leti prema južnim obalama 

Tirenskog mora a drugi dio prema Sardiniji, Korzici 

i Alžiru. Trajanje zaustavljanja ovisi o klimatskim 

uvjetima (vjetar, temperatura i kiša) i prikladnosti terena 

za traženje hrane. 

Istraživanja vršena u trogodišnjem razdoblju od 

1998. do 2000. g. nastavak su istraživanja koje je vršio 

Casanova i dr. 1991 -1993. g. i imaju za cilj da prošire 

saznanja o ulozi staništa na trajanje preleta poslije 

gnježđenja (jesenski prelet) i prije gnježđenja (proljetni 

prelet). 

656

Zona gnježdenja šljuka proteže se od Artičkog 

polarnog kruga do južnog Mediterana (Madera, Kanarski 

otoci, Azori, Kavkaz i Himalaje). Zone prezimljavanja 

nalaze se uzduž atlanskih obala u mediteranskom 

bazenu na obalama Crnog mora, južnoj Aziji do 10. 

paralele i u sjevernoj Africi do oko 30. paralele. Italija 

se nalazi na južnoj granici gnježdenja (alpski predjel) i 

predstavlja važnu zonu preleta i zimovanja. 

Staništa za gnježđenje šljuka pretežito su listopadne 

šume, na nadmorskoj visini koja ovisi o geografskoj 

širini. Gustoća donjeg sloja, prisutnost glista i ostale 

mikrofaune u tlu predstavljaju važne čimbenike za 

izbor mjesta za gnježđenje. U Italiji su pronađena 

gnjezda na nadmorskoj visini od 300 do 1600 m, posebice 

u vlažnim listopadnim šumama. 

Staništa za prezimljavanje u Italiji su područja 

obale i otoci gdje prevladavaju mediteranske makije. 

Manje su interesantna područja s visokim podrastom 

jer sprječavaju kretanje šljuka i ograničavaju razvoj 

mikrofaune. 

Teže je definirati optimalna staništa za zaustavljanje 

šljuka prilikom preleta. To su uglavnom niže i vlažne 

šume s otvorenim područjima ili blizinom pašnjaka 

zbog prisutnosti glista i ostale mikrofaune. Važno je da 

se u tom razdoblju tlo ne zamrzava. 

Šljuke radi svog specifičnog metabolizma moraju 

uzimatu hranu danju i noću, izuzev ženke za vrijeme 

leženja na jajima. Pored glista, šljuke se hrane insekti- 

ma, larvama, stonogama, paucima i moljcima te u manjoj 

mjeri sjemenkama, bobicama i korjenčićima. 

Jesenski prelet u Italiji počinje krajem listopada i 

traje cijeli studeni. Šljuke koje lete preko Italije gnijezde 

se uglavnom u Finskoj i Rusiji, stoje dokazano 

prstenovanjem. Šljuke su vjerne svojim selidbenim 

pravcima i mjestima zimovanja. Proljetni prelet počinje 

polovicom veljače i traje do kraja travnja, ovisno o 

vremenskim prilikama. 

Istraživanja su vršena u toku tri godine pomoću talijanskog 

psa ptičara (Spinone) metodom poentiranja 

njihove prisutnosti (markiranje šljuke, izmetine, tragovi 

i rupice od uboda kljuna u tlo). 

Pomoću dobivenih podataka ustanovljeno je da šljuke 

gotovo dvostruko preferiraju područje gdje se vrši 

ispaša, zbog glista i drugih životinjica, zatim doline potoka 

i vlažne šume listača s otvorenim površinama. Najmanji 

broj šljuka nađen je u šumi crnog bora, gdje one 

ne mogu naći hranu zbog debelog sloja suhih iglica. 

Ova istraživanja potvrdila su rezultate koji su ustanovljeni 

u prethodnom istraživaju i sigurno upućuju na 

to da bi bilo potrebno povećati pašarenje i dozvoliti ga 

na do sada zabranjenim površinama da se zaustavi širenje 

Brachipodium pinnatum koji negativno djeluje na 

mikrofaunu tla. 

Frane Grospić, dipl. ing. 

Unatoč mnogobrojnim upozorenjima znanstvenika 

i prosvjedima raznih organizacija za zaštitu prirode širom 

svijeta, šume se i dalje nekontrolirano i prekomjerno 

sijeku u nekim dijelovima svijeta, posebno u 

tropskim krajevima Južne Amerike. 

O nestajanju šuma u Venezueli nedavno je objavljen 

članak u ediciji BIODIVERSITY; THE JOUR 

NAL OF LIFE ON EARTH 2 (2) 2001. Autor je Julio 

Cesar C e n t e n o, profesor na sveučilištu Universidad 

de los Andes u Meridi (Venezuela). Članak preveden 

s engleskog donosimo u cijelosti. 

Uništavanje šuma u Venezueli nastavlja se u alarmantnom 

opsegu. U sedamdesetim godinama 20. stoljeća 

venezuelske su se šume sjekle prosječno na površini 

od 245.000 ha godišnje (FAO, 1988). U osamdesetim 

godinama uništavanje se dramatično pojačalo, dosegnuvši 

prosjek od 600.000 ha godišnje (FAO; 1993). 

Samo u tom desetljeću uništeno je je 6 milijuna hektara 

šuma, koliko iznosi površina Kostarike. 

NESTAJANJE SUMA U VENEZUELI 

U svojoj posljednjoj procjeni stanja svjetskih šuma 

(FAO, 1977) organizacija Ujedinjenih nacija FAO potvrdila 

je da su između 1990. i 1995. godine šume Venezuele 

nestajale brzinom od 500.000 ha godišnje - 

svake minute po jedan hektar. Venezuela je tako postala 

jednom od zemalja s najvećim uništavanjem šuma u 

Latinskoj Americi. Stupanj deforestacije od 1990. do 

1995. godine (1,1 %) bio je dvostruko veći od onog u 

Brazilu i Kolumbiji ili trostruko veći od onog u Peruu 

(FAO, 1997). 

Prema podacima Ministarstva okoliša sadašnje nestajanje 

šuma u Venezueli prelazi 2,8 % godišnje (Hoja 

AmbientalNo 5 - March 1997, Department of Environmental 

Education). To bi bilo jednako gubitku od 1,3 

milijuna hektara godišnje. Venezuela bi prema tome 

spadala među zemlje s najvišim stupnjem deforestacije 

u svijetu, što bi za naciju trebao biti znak za uzbunu. 

657

Ako se deforestacija nastavi onako kako ju je prikazalo 

Ministarstvo za okoliš, Venezuela će se pretvoriti 

u pustinju za manje od jednog stoljeća. Taje slika odraz 

velikih nedostataka u upravljanju Venezuelskog šumarskog 

sektora i teškoća koje stoje pred Ministarstvom 

okoliša u pribavljanju pouzdanih informacija o 

ključnim nacionalnim resursima, povjerenim njezinoj 

administraciji. 

Konverzija šuma u poljoprivredno zemljište 

Statički podaci o deforestaciji koje su objavile Ujedinjene 

nacije u skladu su s nacionalnom statistikom o 

proširenju poljoprivrednog zemljišta. Ono se povećalo 

od 24 milijuna hektara u 1980. na gotovo 32 milijuna u 

1998. godini (Agricultural Census OCEI 1999). Približno 

60 % tog povećanja čini konverzija šuma u njive i 

pašnjake. Unatoč znatnoj ekspanziji poljoprivrednog 

zemljišta Venezuela i dalje zadržava jednu od najvećih 

koncetracija zemljišnog vlasništva u Latinskoj Americi. 

Prema poljoprivrednom cenzusu iz 1998. godine 

75 % zemljišta posjedovalo je 5% vlasnika, većinom 

veleposjednika, dok 75% vlasnika mora djeliti tek 6 % 

zemljišta (OCEI 1999). 

Četrdeset godina nakon proglašenja agrarna je reforma 

danas više mit nego stvarnost. Na početku je zamišljeno 

da se osigura pravedna raspodjela poljoprivrednog 

zemljišta medu ruralnom populacijom i osigura 

prehrana. U međuvremenu od ukupno potrošene 

hrane zemlja uvozi polovicu, stvarajući tako opasnu 

ovisnost od ogromne ekonomske i strategijske važnosti. 

Preostale šume ugrožene su nastojanjem da se poveća 

proizvodnja hrane uglavnom povećanjem poljoprivrednih 

površina, umjesto da se unapređuje produktivnost 

po jedinici površine već postojećeg poljoprivrednog 

zemljišta. 

Posljedice 

Iako šume pokrivaju gotovo polovicu države, 80 % 

ih se nalazi južno od rijeke Orinoco. U sjevernoj polovici 

zemlje, s 90 % venezuelanskog stanovništva, samo 

je 20 % pod šumom. One su rasparčane i ozbiljno degradirane. 

Oko dvije trećine prvotnog šumskog pokrova 

Venezuele sjeverno od Orinoca već je uništeno. 

Jedna od posljedica toga je nestašica vode, koja 

pogađa velik dio Venezuelskog stanovništva, a koristi 

se za navodnjavanje polja i proizvodnju električne 

energije. Najveći manjak vode osjeća se u gusto naseljenom 

središnjem priobalju, koje obuhvaća glavni 

grad Caracas te industrijska središta Valenciju i Maracay. 

Na tom području živi više od polovice venezuelskog 

stanovništva. 

Ostale posljedice uključuju:postupni i nepovratni 

gubitak nacionalne biološke baštine; znatan porast učestalosti 

i intenziteta suša i poplava sa štetama za poljoprivrednu 

proizvodnju, hidroelektrične brane, navodnjavanje, 

prometne sustave, radove i naselja; erozije i 

gubitak plodnosti tla i sve većih teškoća u opskrbi hranom, 

ljekovitim biljem, ogrjevnim drvetom, građevnim 

materijalom i ostalim proizvodima koje domorodačke i 

seljačke zajednice tradicionalno pribavljaju iz šuma. 

Visoki stupanj deforestacije znači i to daje Venezuela 

jedna od zemalja s najviše emisija ugljičnog dioksida 

po stanovniku u Latinskoj Americi. Venezuela je 1995. 

godine ispustila u atmosferu oko 240 milijuna tona 

ugljičnog dioksida (C0 2 ), što odgovara količini od 65 

milijuna tona ugljika svake godine. Polovica od toga odnosi 

se na potrošnju energije, a druga polovica nastaje 

zbog uništavanja prirodnih šuma (Centeno, 2000). Te su 

emisije puno veće nego u drugim zemljama regije sa sličnim 

stupnjem razvoja. Godine 1995. emisije po stanovniku 

bile su jednake onima u Njemačkoj, jednoj od 

najviše industrijaliziranih zemalja na planeti i tri puta 

veće nego u Kolumbiji, Brazilu i Argentini. 

Gubitak i degradacija šuma znači ujedno i postupni 

i nepovratni gubitak nacionalne biološke baštine. Venezuela 

se nalazi među osam najbogatijih zemalja svijeta 

u pogledu biološke raznovrsnosti. Velik dio toga 

neizmjernog obilja biljaka i životinja nađen je u venezuelskim 

prirodnim šumama. Deforestacija dovodi do 

iskorjenjivanja tisuća vrsta. 

Uništavanje šuma postalo je prijetnja ekološkoj stabilnosti 

zemlje, a time i njezinom gospodarskom i društvenom 

napretku. Kako šume nestaju, Venezuela gubi 

jednu od ključnih komponenata efektivnih modela potrajnog 

razvoja. 

Venezuelska raznolikost 

Biljke cvjetnice: približno 20.000 vrsta 

(na 7. mjestu u svijetu) 

Ribe u rijeci Orinoco: 320 vrsta 

(na 5. mjestu u svijetu) 

Ptice: 1.310 vrsta (na 6. mjestu u svijetu) 

Sisavci: 300 vrsta (na 10. mjestu u svijetu) 

Endemske vrste viših kralješnjaka: 140 

(na 14. mjestu u svijetu, 

Vodozemci: 197 (na 10. mjestu u svijetu) 

Kritosjemenjače: 20.000 vrsta (na 8. mjestu u svijetu) 

Ukupna bilanca vrsta: na 8. mjestu u svijetu po bogatstvu 

vrstama. 

Izvori: W.C.M.C, I.U.C.N. i U.N.E.P. 1992. The 

World Bank, I.U.C.N. i W.R.I. 1990. 

S engleskog preveo: I. Mikloš 

658

Prof. dr. Josip B a r č i ć : 

PRIRUČNIK ZA RAD S PRSKALICAMA I OROŠIVAČIMA 

Iz tiska je izašao izuzetno interesantan Priručnik 

za rad s prskalicama i orošivačima. Autor priručnika 

je naš poznati stručnjak iz područja mehanizacije prof, 

dr. Josip B a r č i ć na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. 

Izdavač je Zadružna štampa. Priručnik ima 62 stranice 

formata B5. 

Prof. dr. Josip Barčić 

priručnik za rad 

prskalice i 

orošivači 

Prskalicama su posvećena sljedeća poglavlja: Namjena 

prskalica; Izvedbe prskalica (ručne, leđne, 

motorne, traktorske, samokretne, sa zračnom potporom, 

s elektrostatičkim nabojem); Dijelovi prskalica (noseći 

okvir, 10 vrsti crpki, spremnik za škropivo, tlakomjer, 

mlaznice, elektronička oprema); Priprava prskalica za 

rad (priprema i miješanje škropiva, utrošak tekućine, 

odabir mlaznica, određivanja brzine rada); Provjera 

prskalica; Održavanje prskalica. 

Orošivači se obrađuju u sljedećim poglavljima: Namjena 

orošivača; Izvedba orošivača (leđni, traktorski 

vučeni i nošeni, samokretni); Dijelovi orošivača 

(krug tekućine: crpka, mješalica, mlaznice i krug struje 

zraka: radijalni, aksijalni i tangencijalni ventilatori); 

Priprava orošivača za rad; Prednosti i nedostaci 

orošivača; Ušteda tekućine; Provjera i održavanje 

orošivača. 

Na kraju je popis od 29 izvornika (literature), zatim 

su u Prilogu dane opće formule u zaštiti bilja: utrošak 

škropiva, kapacitet, brzina rada, izračunavanje koncentracije 

(koncentracija, količina i doza pesticida po 

cijeloj površini i u trake). Na kraju su dane upute za 

upotrebu mlaznica iz kataloga 10 proizvođača. 

Budući da se u šumarstvu, manje nego u poljoprivrednoj 

proizvodnji rabe prskalice i orošivači, za sve 

one koji se njima služe to je dragocjeni suvremeni priručnik. 

Pravilnim korištenjem prskalica i orošivača, a 

posebno mlaznica, mogu se uštedjeti znatne količine 

pripravaka i vode, kvantitativno i kvalitativno poboljšati 

tretiranja, racionalizirati primjenu pesticida s ekonomskog 

i ekološkog gledišta. Priručnik se može 

nabaviti po cijeni od 90,00 kn na adresi: Zadružna 

štampa d.d., Savska 11, tel. (01) 49 22 93 1; 48 29 070 

M. Harapin 

ERRATA CORRIGE 

Na prvoj stranici članka Šporčić, M, Vondra, V.: 

MAGISTARSKI RADOVI, OBRANJENI NA ŠUMARSKOM FAKULTETU U ZAGREBU, 

UNAPREĐUJU ŠUMARSTVO! 

MASTER'S THESES, DEFENDED AT THE FACULTY OF FORESTRY IN ZAGREB, 

UPGRADE FORESTRY! 

objavljeni u Š. L. br. 7-8/2001.(str. 391), tehničkom grješkom izostavljena je kategorizacija članka: 

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS 

UDK 630* 945 

U Sadržaju je u redu. Uredništvo se ispričava autorima zbog ove nenamjerne grješke. 

659

% • t 

\ 

\ * 

i 

i 

• 

, 4 

/ 

I 

mr-H 

' :~* 

n I 

(Foto: M. Harapin)

OBLJETNICE 

50. OBLJETNICA UPISA NA ŠUMARSKI FAKULTET 

(šk. god. 1949/50 - 2000) 

Jedna generacija inženjera šumarstva proslavila je 

50. godišnjicu upisa na Šumarski fakultet. Upis je bio 

1949/50. god. Organizacijski odbor bio je u sastavu: 

Josip Crvenković, Miroslav Harapin, Slavko 

Horvatinović, Miljenko Komorčec i Ivica M i- 

linović. Na susret i druženje pozvani su naši dragi 

eminentni akademici, profesori Dušan Klepac i Mirko 

Vidaković. Nažalost, nisu se mogli odazvati našem 

pozivu. 

Program obilježavanja 50. obljetnice upisa odvijao 

se prema sljedećem rasporedu: Sastanak sudionika bio 

je u predvorju Šumarskog fakulteta 26. listopada u 10 

sati. U 11 sati bio je prijem kod dekana, a u 13 sati zajednički 

ručak i druženje u restoranu Stari fijaker, 

Mesnička 6. Organizacijski odbor bio je i Odbor za 

doček. 

Doček, susreti i prepoznavanje bili su najuzbudljiviji 

dijelovi proslave. Za kolegice (došle su tri od upisanih 

osam) i većinu kolega nije bilo problema kod 

prepoznavanja, ali u općoj gužvi i buci moglo se čuti: 

''Ja sam taj, a ti, tko si ti ili kako je tebi ime (prezime)"? 

Kratko je trajala "stvarnost" koja je bila na 

početku, nakon upisa i na prvim predavanjima. 

je počast onima koji su zajedno s nama studirali, a kasnije 

surađivali, a sada nisu medu nama. Prodekan nas 

je srdačno pozdravio i izrazio nam u ime dekana i Šumarskog 

fakulteta dobrodošlicu. Zatim nas je upoznao 

sa sadašnjom organizacijom fakulteta i nastavnim programom 

na oba smjera na dodiplomskom i poslijediplomskom 

studiju. Interesantno je bilo čuti nešto o današnjoj 

organizaciji fakulteta, načinu financiranja i novim 

projektima. Iznenadila nas je uskoro useljiva nova 

zgrada, koju su vidjeli oni koji su na fakultet došli 

tramvajem. To je proširenje u suvremeno opremljene 

prostore za neke Katedre. Nakon izlaganja prodekana 

bilo je mnogo pitanja na koja smo dobili odgovore o 

sadašnjem stanju na Šumarskom fakultetu. 

Na prijemu kod prodekana 

U 11 sati bio je prijem kod dekana. Budući daje dekan 

prof. dr. Ivica Grbac bio odsutan, u njegovo nas 

je ime pozdravio prodekan doc. dr. Andrija Bogner. 

Prijem je bio u dvorani šumarske knjižnice uz piće i 

kavu. Sjeli smo kao nekad kad smo bili brucoši. Nastala 

je neka smirujuća tišina. U ime Organizacijskog odbora 

sve nas i prodekana, s nekoliko riječi pozdravio je 

kolega Miljenko Komorčec. Minutom šutnje odana 

Nakon završetka stručnog dijela programa oko 13 

sati nastavljeno je druženje svih sudionika na ručku u 

restauraciji Stari fijaker. 

Ukupan broj pozvanih bio je 61. Odazvalo ih se 38. 

Na susretu su bili sljedeći: 

Marija Kalajdžić-Benaković, Boris Brdarić, Ante 

Bušljeta, Josip Crvenković, Bozo Cigrovski, Gojko Cupić, 

Berta Dietinger-Spudić, Mirko Frčo, Đuro Geršak, 

Miroslav Harapin, Nikola Herljević, Tomislav 

Hesky, Tomislav Horvat, Slavko Horvatinović; Edo 

Kalajdžić, Ivo Kalođera, Miljenko Komorčec, Ivica 

Korbar, Ivan Kuzmanić, Vlaho Ljubišić, Jakob Martinović, 

Inoslav Mesarov, Stjepan Mikuc, Ivica Milinović, 

Aleksandar Pauer, Zivko Petković, Božidar Petrić, 

Zvonko Podlesak, Edo Pulko, Stanko Sabolić; Ivo 

Sambolek, Ivan Stimac, Ivica Tometić, Zdravko Tot, 

Dražen Vidi, Vjekoslav Vasung, Zeljko Višnjevec i Marija 

Vukašinović-Jakovac. 

661

Druženje je proteklo u veselom raspoloženju uz gitaru 

i pjesmu do smiraja dana, a za one "prave dečke" 

do kasno u noć. Oživjela su sjećanja na "davne dane" 

mladosti, upisa, vrijeme brucoša, naših dragih profesora, 

predavanja, vježbi, terenske nastave, kolokvija, ispita, 

šaputanja i šalabahtera. Neki su se sjećali prve ljubavi, 

a neki i tuge, jer je kolegica već odlučila. No bilo 

kako bilo, studentski dani bili su lijepi, a život je išao i 

ide dalje. Jednoglasno je donesena odluka da sljedeći 

susret neće biti za 50 godina, već krajem listopada 

sljedeće godine. 

Najviše se razgovaralo s lijevim i desnim susjedom 

ili preko stola. U općem žamoru nije bio potreban šalabahter, 

a često se čulo: "Tko je onaj tamo"? Svi su bili 

srdačni i veseli, jer biti nakon pola stoljeća života i rada 

opet zajedno u zasluženoj mirovini ispunja zadovoljstvom 

i nadom za dane koji su još pred nama. 

M. Harapin 

ZAŠTITA PRIRODE 

U Hrvatskoj su zabilježena 4 roda lastavica s 5 vrsta. 

Zajednička obilježja su im duga krila, ravan rašljast 

rep, kratki široki kljun, čiji rub seže gotovo do ispod 

BREGUNICA (Riparia riparia L.) 

prednjeg ruba očiju. Glava je plosnata s kratkim vratom, 

noge su malene, kratke i neprikladne za hodanje. 

Hrane se kukcima, uglavnom muhama i komarcima 

koje hvataju u letu. Zbog male veličine i dugačkih krila 

let im je brz i elegantan, pa u letu osim hranjenja obavljaju 

kupanje i pijenje vode. Spolovi su im vrlo slični. 

Prije selidbe okupljaju se u jata i odlaze na zimovanje 

u unutrašnju podsaharsku Afriku, pa čak i južnu 

Afriku. 

Brcgunica je najmanja europska lastavica dužine 

12 cm i raspona krila 27-29 cm. Odozgo je smeđa, preko 

bijelog donjeg dijela proteže se smeđa prsna traka, 

dok na plitkom rašljastom repu nema bijeloga perja. 

Gnijezdi se kolonijalno po rupama u strmim odronjenim 

riječnim obalama. Iza rupe slijedi tunel dužine 

60-160 cm, promjera 4-6 cm koji na kraju ima proširenje 

s gnijezdom od trave, dijelova stabljika i perja. 

Mužjak i ženka uz pomoć kljuna i nogu iskopaju takvo 

gnjezdište za 2-3 dana. Zabilježene su velike kolonije 

na odlagalištima jalovine (zemlje) kod iskopa na šljunčarama. 

Gnijezdi se od svibnja do kolovoza, nese 3-7 

bijelih jaja. Nakon 12-16 dana izlegu se mladi ptići čučavci, 

koji napuštaju gnijezdo sa 16-24 dana. U Hrvatskoj 

bregunice borave od travnja do rujna uz rijeku 

Dravu i Savu. Zabilježeni su i pokušaj i gniježđenja uz 

rijeke u Dalmaciji, ali su te kolonije propale. Prstenima 

Zavoda za ornitologiju u Zagrebu prstenovano je od 

1910. godine više od 35 000 ovih ptica, na osnovi kojih 

su utvrđeni smjerovi selidbe. 

Pred ulazak u gnijezdo s hranom u kljunu. 

Bregunica je zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj. 

Tekst i fotografija 

Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. 

662

RIJETKE I UGROŽENE VRSTE 

OTOKA MLJETA 

Anthyllis barba-jovis L., jupitcrova brada 

Porodica: Fabaceae 

Rijetka, reliktna 

vrsta ima nekoliko 

nalazišta na Mljetu 

i to u predjelu Biskup 

i vrh Debela 

glavica. Pronađen 

na južnoj izloženosti, 

u makiji, u grupama, 

na rubu šume 


Karakteristike: 

Grm sa srebrnastosvilenim, 

rasperanim 

listovima, cvjetovi 

žućkastobijeli, 

cvjeta u travnju, dekorativan. 

Ephedra campylopoda C. 

kositernica, krhka kositernica 

Porodica: Ephedraceae 

Osjetljiva, reliktna 

vrsta koju možemo 

vidljeti na 

Mljetu, u predjelu 

Mali most, i vrh 

Mali Sladin Gradac, 

u makiji i šumi 



viseći grmovi, grane 

su im gipke i lako 

salomljive. Dvodomna 

vrsta, razmnožava 

se sjemenjem 

ornitohorno. 

A. Mey., vlasasta 

Cyclamen repandum Sibth. et Sm., primorska ciklama 

Porodica: Primulaceae 

Osjetljiva vrsta koju susrećemo posvuda na otoku 

Mljetu, rubom šume, uz puteve, u makiji gdje ima više 

svjetla. 

Karakteristike: višegodišnja biljka, cvjeta u proljeće, 

cvjetovi bez mirisa, grimizno crveni. Razmnožava 

se sjemenkama i gomoljem. Masovno branje cvjetova i 

gomolja za presađivanje u vrtove uzrok je njezine 

osjetljivosti u prirodi. 

Ophrys sphegodes Mili., zelenosmeđa kokica 

Porodica: Orchidaceae 

Osjetljiva vrsta 

koju možemo na 

Mljetu vidjeti posvuda, 

u šumi, uz 

puteve, u docima 

koji se ne obrađuju. 

Raste pojedinačno 

ili u malim skupinama. 


zelen s lukovicom, 

listovi ocvjeća sastavljeni 

kao kaciga 

ili zvono, cvjeta u 

ožujku u travnju, za 

vrijeme ljeta u stanju 

je vegetacijskog 

mirovanja. 

663

Pancratium maritimum L., primorski žilj 

Porodica: Amaryllidaceae 

Ugrožena i rijetka 

vrsta rasprostranjena 

na pijescima 

u uvalama Saplunara 

i Blace u maloj 

populaciji. 


trajnica s podzemnom 

lukovicom, 

razmnožava se sjemenom 

i adventivnom 

lukovicom. 

Cvjeta u ljeto, ima 

velike, bijele, mirisne 

cvjetove. Biljka 

je dekorativna, 

cvjetovi su ugodna 

mirisa pa biljku 

prenose u vrtove. 

Phlomis fruticosa L., gostanka, veliki pelin 

Porodica: Lamiaceae 

Osjetljiva vrsta 

rasprostranjena 

svuda na Mljetu na 

kamenjaru, većinom 

u blizini naselja. 


grm sa sivkasto pustenastim 

granama, 

listovi sivo pustenasti, 

cvjetovi žuti, 

cvjeta u kasno proljeće. 

Nestaje radi 

nestanka specifičnog 

staništa. 

mr. se. Marija Nodilo, dipl. ing. šum. 

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI 

JOSIP ISTVANIC, dipl. ing. drvne industrije 

Josip Ištvan ić, dipl. ing. drvne industrije, uspješno je obranio 10. srpnja 2001. godine svoj magistarski rad 

pod naslovom "Pilanska preradba divlje trešnje (Prunus avuim L.). Obrana je održana na Šumarskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu. U povjerenstvu za javnu obranu bili su: 

Prof, emeritus, dr.se. Marijan B režnj ak, predsjednik 

Prof, dr. sc. Ramiz Z u b č e v i ć , Mašinski fakultet u Sarajevu, član 

Naslovni docent, dr. se. Tomislav Prka (mentor), član. 

Josip Ištvanić rođen je 28. travnja 1965. godine 

u Maloj Trnovitici, općina Garešnica. Osnovnu, kao i 

Srednju drvodjeljsku školu pohađao je u Zagrebu. Maturirao 

je 1984. godine i stekao zvanje "Drvodjeljski 

stručni radnik finalnog smjera". Po završetku srednje 

škole zapošljava se u tadašnjoj tvornici građevne stolarije 

"Andrija Žaja". Nakon 18 mjeseci odlazi iz tog poduzeća 

i upisuje se školske godine 1987/88. na Drvnotehnološki 

odjel Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom 

apsolventskog staža 1991/92. godine 10 mjeseci 

664 

ŽIVOTOPIS 

sudjeluje u Domovinskom ratu. U rujnu 1993. godine 

završava studij na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i 

stječe zvanje "Diplomirani inženjer drvne industrije". 

Početkom 1994. godine zapošljava se u poduzeću "Elgrad 

promet" u Maloj Gorici, kao tehnolog pilanske 

obrade drva. U tom poduzeću radi do 30. travnja 1995. 

godine. Od studenog 1995. godine zapošljava se u 

"DIP-u Turopolje" kao tehnolog pilanske preradbe 

drva. Tamo ostaje do rujna 1997. godine. Godine 1997. 

izabranje na Šumarskom Fakultetu u Zagrebu u zvanje

mlađeg asistenta na predmetu "Pilanska preradba drva". 

Iste godine upisuje na istom fakultetu poslijediplomski 

znanstveni studij iz usmjerenja "Vođenje procesa 

u preradbi drva" s izbornim predmetima iz skupine 

"Pilanska preradba drva". Položivši sve programom 

predviđene ispite, uspješno je 2001. godine završio poslijediplomski 

studij. 

Pored vrijednog rada, kao mlađi asistent na predmetu 

"Pilanska preradba drva" angažiranje i kao ispitivač 

u Laboratoriju za atestiranje ploča iverica na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu. Član je i Tehničkog odbora 

55 (oblo drvo i piljena građa), Državnog zavoda 

za norme i mjeriteljstvo. 

Do izrade magistarskog rada objavio je u suautorstvu 

jedan stručni rad ijedno prethodno priopćenje. 

Magistarski rad mr. se. Josipa Ištvanića, dipl. ing. 

sadrži 6 uvodnih stranica te daljnjih 170 stranica u kojima 

je uključeno 58 slika, crteža i grafikona; 96 tablica 

te 120 naslova literature, sažetak na hrvatskom i engleskom 

jeziku; popis slika i tablica, pregled korištenih 

znakova, ključnu dokumentacijsku informaciju na hrvatskom 

i engleskom jeziku, životopis autora te priloge 

s odgovarajućim podacima o svim proizvedenim piljenicama 

u pokusnim piljenjima trupaca divlje trešnje.Magistarski 

je rad podijeljen na sljedeća poglavlja: 

MAGISTARSKI RAD 

• Uvod 

• Cilj i objekti istraživanja 

• Dosadašnja istraživanja 

• Metode istraživanja 

• Rezultati istraživanja 

• Diskusija 

• Zaključci 

Nadalje donosimo najvažniji sadržaj naprijed spomenutih 

poglavlja, uz odgovarajuće komentare. 

U uvodnom dijelu magistarskog rada autor daje iscrpne 

podatke o drvnim zalihama svih vrsta drva u Hrvatskoj, 

o zastupljenosti pojedinih vrsta glede sječe te 

proizvodnje piljene građe naših najvažnijih vrsta drva, 

a i neke druge korisne statističke pokazatelje. Izneseni 

su i podaci o pilanskim kapacitetima u Hrvatskoj, iz 

1. UVOD 

kojih se vidi da ti kapaciteti za oko polovicu premašuju 

količine proizvedenih pilanskih trupaca. Službeni statistički 

podaci pokazuju daje u 1995. godini proizvedeno 

tek oko 770 m 3 oblog drva voćkarica. Autor s pravom 

obrazlaže, kako ovaj podatak treba uzeti s dosta 

rezerve. 

2. CILJ I OBJEKTI ISTRAŽIVANJA 

Kao cilj rada autor postavlja istraživanje uspješnosti 

pilanske preradbe trupaca divlje trešnje. Ta se uspješnost 

istražuje kroz tehnološke pokazatelje kvantitativnog, 

kvalitativnog i vrijednosnog iskorištenja trupaca 

divlje trešnje. Spomenuta se iskorištenja analiziraju 

glede obradbe trupaca u piljenice, obradbe piljenica 

u drvne elemente i popruge te obradbe trupaca u odnosu 

na krajnje proizvode, tj. drvne elemente i popruge. 

Objekt istraživanja su standardni pilanski trupci 

divlje trešnje, određenih promjera i određene klase kakvoće. 

3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA 

U ovom poglavlju autor daje podatke - na temelju 

podataka iz literature - o anatomskim i fizikalno-mehaničkim 

karakteristikama drva divlje trešnje, o karakteristikama 

pilanskih trupaca te pilanskim sortimentima 

koji se iz divlje trešnje izrađuju. Nadalje su nave- 

dene sadašnje cijene pojedinih proizvoda trešnje, s obzirom 

na njihove dimenzije i klasu kakvoće. Te su cijene 

kasnije korištene kod izračunavanja kvalitativnog 

i vrijednosnog iskorištenja piljenica i trupaca. 

665

i nekih vrsta drva voćkarica. Rezultati spomenutih is- 

traživanja služili su kasnije autoru za uspoređivanje s 

vlastitim spoznajama o iskorištenju divlje trešnje. 

U tom je poglavlju mnogo prostora dano rezultatima 

istraživanja brojnih naših i stranih znanstvenika, koja se 

odnose na iskorištenje za nas značajnijih vrsta drva, ali 

Autor se za istraživanja svih navedenih načina iskorištenja 

koristio provjerenom metodom eksperimentalnog 

piljenja. Pri tomu navodi da za eventualnu primjenu 

i metode simuliranog piljenja nije imao dovoljno 

prethodnih potrebnih istraživanja, a ni raspoloživih 

specifičnih računalnih programa. Za očekivati je, da će 

autor- ukoliko nastavi s daljnjim istraživanjima-ubuduće 

pokušati odgovarajuća istraživanja proširiti i uz 

korištenje metode simuliranog piljenja 

Treba posebno naglasiti, daje autor prije glavnih istraživanja 

proveo ograničena prethodna istraživanja iskorištenja. 

Tim je prethodnim istraživanjima izvršio 

provjeru ispravnosti metodike planiranih glavnih istraživanja. 

Eksperimentalna piljenja autor je obavljao u relativno 

novom i najvećim dijelom suvremeno opremljenom 

drvnoindustrijskom kompleksu "ARENA". U pilani 

tog poduzeća primarno se raspiljivanje vrši klasičnim 

tračnim pilama. Sekundarno raspiljivanje piljenica 

u elemente i popruge vrši se u doradnoj pilani na suvremenoj, 

dijelom kompjuteriziranoj proizvodnoj liniji. 

Autor je u tom poglavlju dao sve relevantne podatke 

o strojevima i uređajima koje je koristio u eksperimentalnom 

piljenju. 

Izbor trupaca za istraživanja obavljen je prema propisima 

odgovarajućih Hrvatskih normi. Eksperimentalno 

piljeni trupci bili su podijeljeni u četiri dimenzionalno 

i kvalitetno različite grupe. To su bili trupci 

I. klase srednjeg promjera 25-39 cm te 40 cm i više, 

zatim trupci II. klase srednjeg promjera 20-39 cm te 

40 cm i više. U svakoj je kvalitetno-dimenzionalnoj 

grupi bilo po 30 trupaca. 

Trupci su u primarnoj pilani raspiljivani tehnikom 

ucijelo, na tračnoj trupčari. Iz središnjeg su dijela piljene 

piljenice nominalne debljine s nadmjerom 57 mm. 

Iz bočne zone piljene su piljenice od 27 mm, također 

uključivši tu i nadmjeru. Za obračun volumena piljenica 

koristile su se uobičajene nominalne debljine od 50, 

odnosno 25 mm. 

Proizvedene primarne piljenice (sve su bile neokrajčene), 

kako one koje su odgovarale za komercijal- 

666 

4. METODE ISTRAŽIVANJA 

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 

U ovom poglavlju autor je preglednim tablicama i 

vrlo dobrimh grafičkimh prikazima, najprije dao detaljne 

podatke za sve četiri grupe istraživanih trupaca. 

Tu su prikazani i rezultati statističkog testiranja signifikantnosti 

razlika srednjih promjera, dužine i pada pronu 

gradu, tako i one namijenjene za daljnju doradu, odmah 

su po ispiljivanju podvrgnute procesu parenja u 

suvremenim parnim komorama, prema postojećem 

provjerenom režimu. Sve su piljenice, komercijalne i 

doradne, uzdužno-poprečnim načinom obrađene u popruge 

ili elemente. 

Proračun kvantitativnog, kvalitativnog i vrijednosnog 

iskorištenja trupaca u odnosu na primarne piljenice, 

primarnih piljenica u elemente i popruge te trupaca 

u odnosu na elemente i popruge, izvršen je korektno, 

poznatim i uobičajenim načinom. Kao što je već rečeno 

ranije, za obračun volumena svih proizvedenih piljenica 

te specificiranih finalnih proizvoda korištene su 

nominalne dimenzije tih proizvoda bez nadmjera, što 

odgovara postupku naše pilanske prakse. Autor je ipak 

radi usporedbe korištenih nominalnih dimenzija svih 

proizvoda (bez nadmjera) izvršio i teoretski proračun 

stvarno potrebnih nadmjera na nominalne dimenzije uz 

sadržaj vode u drvu od 22 %, uzevši pritom u obzir i 

netočnost piljenja. Tim je postupkom pokazao da mu je 

poznata problematika davanja stvarno potrebnih nadmjera 

na ispiljene sirove piljenice. Autor s razlogom 

nije dalje proširivao svoju radnju s ovim specifičnim i 

složenim područjem nadmjera. 

U ovom je poglavlju dao i sažeti prikaz metoda statističke 

obrade pokazatelja koje je smatrao relevantnima 

za rezultate istraživanja. Tako je statistički testirao 

razlike srednjih promjera istraživanih grupa trupaca, 

razlike dužine između grupa te razlike pada 

promjera između grupa istraživanih trupaca. 

Određenim statističkim postupcima testirao je i signifikantnost 

razlika između svih oblika iskorištenja 

primarnih piljenica iz određene grupe trupaca. 

Zbog nemogućnosti da u praksi dođe do potrebnih 

podataka, autor nije bio u mogućnosti izvršiti i adekvatno 

statističko testiranje signifikantnosti razlika 

kod daljnje obrade primarnih piljenica u elemente i 

popruge. Nažalost, to je česta pojava kada se slična istraživanja 

moraju vršiti uz što manju intervenciju u 

svakodnevne praktične proizvodne uvjete komercijalnih 

pilana! 

mjera između pokusnih grupa trupaca. Također su izneseni 

i podaci o svim proizvedenim primarnim piljenicama, 

kao i o strukturi ukupne proizvodnje (komercijalne 

piljenice, elementi i popruge) za sve četiri grupe 

istraživanih trupaca.

Nadalje, dani su rezultati svih vrsta iskorištenja, u 

primarnoj pilani - s obzirom na komercijalne i doradne 

piljenice - te statistički obrađeni podaci o signifikantnosti 

razlika odgovarajućih iskorištenja, s obzirom na 

ispiljene četiri grupe trupaca. 

Tablicama i grafičkim prikazima, autor je vrlo detaljno 

izložio podatke o svim načinima iskorištenja u 

specificirane elemente i popruge, kako s obzirom na 

probne grupe trupaca, tako i obzirom na ukupni volumen 

ispiljenih piljenica. 

Potrebna objašnjenja i tumačenja, inače temeljito 

iznesenih rezultata istraživanja, autor je ostavio za posebno 

i opsežno poglavlje ("Diskusija"), u kojem se rezultati 

istraživanja pomno analiziraju. 

Autor zaključuje - na temelju prethodnih rezultata 

istraživanja - daje najčešće postojala statistički signifikantna 

neujednačenost promjera, dužina i pada promjera 

istraživanih grupa trupaca. To vrijedi i unutar pokusnih 

grupa trupaca, i između njih. Ta se neujednačenost 

pripisuje nemogućnosti da se sakupi dovoljan broj 

trupaca statistički ujednačenijih karakteristika. Stoga 

je autor vrlo oprezan u generaliziranju dobivenih rezultata 

istraživanja. Nadalje kritički zaključuje da 

rezultati istraživanja mogu, uz određenu dozu 

opreznosti, služiti kao korisna orijentacija tehnološke 

uspješnosti pilanske obrade trupaca divlje trešnje. 

Sigurniji su rezultati koji se odnose na Vrijednosno iskorištenje 

trupaca. Baš te pokazatelje smatramo u 

ovom radu najvrjednijima i najkorisnijima! Što se tiče 

kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, autor pravilno 

zaključuje da se oni od slučaja do slučaja mogu i 

znatnije razlikovati od rezultata dobivenih u sprovedenim 

istraživanja - ovisno o različitim uvjetima pilanske 

obrade. 

6. DISKUSIJA 

Uspoređujući dobivena iskorištenja divlje trešnje s 

iskorištenjima koja se u literaturi navode za naše najvažnije 

vrste drva (gdje su ta uspoređenja moguća), autor 

zaključuje da su tendencije tih iskorištenja slične. 

Pritom su kvantitativna iskorištenja za hrastove trupce 

uglavnom nešto veća, dok su kod bukovih trupca najčešće 

nešto manja. No, ni te se tendencije ne mogu iz 

više razloga generalizirati. 

U diskusiji se napominje da su sadašnje cijene kvalitetnijih 

trupaca divlje trešnje nešto veće od cijena naših 

najvažnijih tvrdih vrsta. Međutim, i cijene finalnih 

pilanskih proizvoda divlje trešnje, koji su se u ovim istraživanjima 

proizvodili, također su veće od odgovarajućih 

proizvoda drugih tvrdih vrsta drva. Ovaj je zaključak 

itekako važan za pilansku obradu trupaca divlje 

trešnje. 

• Vrijednosno iskorištenje pilanskih trupaca poznato 

je kao najvažniji pokazatelj uspješnosti pilanske 

obrade glede drugih načina iskorištenja, čemu je 

autor dao posebnu pozornost. 

• Najveće vrijednosno iskorištenje kod obrade trupaca 

divlje trešnje u piljenice pokazuju trupci I. 

klase kakvoće i promjera 40 cm pa naviše. 

• Isto to vrijedi i kod daljnje obrade piljenica iz naprijed 

navedenih trupaca u elemente i popruge. 

• Autor nije u literaturi našao slična istraživanja, ni 

kod nas ni u inozemstvu, pa je stoga bilo nemoguće 

vršiti odgovarajuća uspoređenja iskorištenja divlje 

trešnje. 

• Uspoređenja sa svim načinima iskorištenja između 

Tema koju je autor izabrao za svoj magistarski rad 

prilično je nezahvalna iz više razloga, i u našim uvjetima 

vrlo složena i teška za sprovodenje, posebno zbog 

nepostojanja eksperimentalnog pilanskog pogona. Posebnu 

teškoću u sprovođenju postavljenih istraživačkih 

7. ZAKLJUČCI 

MIŠLJENJE O MAGISTARSKOM RADU 

trupaca divlje trešnje i trupaca naših značajnijih 

vrsta drva, teško su usporediva zbog niza različitih 

uvjeta pilanske obrade trupaca pojedinih vrsta drva. 

• Autor smatra, da bi se i drugim načinima finalizacije 

piljenica divlje trešnje (npr. izradom gotovih 

podnih obloga, zidnih obloga pa izradom lameliranih 

ploča itd.) mogli postići još bolji ekonomski rezultati 

od onih koji se postižu danas. 

• Autor zaključuje da sprovedena istraživanja - iako 

u dosta ograničenim uvjetima - ukazuju na mogućnost 

uspješne pilanske obrade divlje trešnje. 

• Sigurno bi bila korisna daljnja istraživanja na području 

pilanske obrade divlje trešnje, ali i drugih 

značajnijih voćkarica. 

ciljeva predstavljao je i nedostatak domaće i strane literature 

koja se odnosi na pilansku obradu trupaca voćkarica, 

pa tako i divlje trešnje. Problem u istraživanjima 

predstavljala je i činjenica da se trupci divlje trešnje 

obrađuju u manjim količinama na većem broju pilana. 

667

Kvalitetniji se pak trupci izvoze na strana tržišta (o 

tome nemamo sigurnih statističkih podataka). Iz svih 

navedenih razloga, magistarski rad dipl. ing. Josipa 

Ištvanića predstavlja jedan težak i pionirski znanstveni 

poduhvat na području istraživanja uspješnosti 

pilanske obrade divlje trešnje, gdje je naglasak dan 

na sve načine iskorištenja trupaca u primarnoj i doradnoj 

tehnologiji. Ovaj je rad - prvi takve vrste 

kod nas i među malobrojnima u svijetu - od izuzetnog 

značenja za našu i svjetsku znanost o pilanskoj 

obradi divlje trešnje i voćkarica uopće. Rezultati tog 

rada su značajni i za našu pilansku praksu ali, smijemo 

to reći, i za finalnu obradu drva. Sve je to itekako 

važno kada želimo obogatiti našu drvnu industriju korištenjem 

u obradi i preradi sa do sada zanemarivim ili 

nedovoljnim količinama naših vrijednih vrsta drva. 

Svakako je potrebno naglasiti da je autor svjestan 

objektivne ograničenosti svojih istraživanja glede nji- 

hovog širokog uopćavanja. Time je autor pokazao već 

sada, na početku svoje znanstvene karijere, karakteristike 

jednog ozbiljnog, studioznog i samokritičkog 

znanstvenika. Na tom mukotrpnom znanstvenom putu 

tako često s različitih stajališta nedovoljno vrednovanom 

- upućujemo mr. se. Josipu Ištvaniću, dipl. 

ing. iskrene čestitke na obranjenom magistarskom 

radu, sa željom da ustraje na daljnjim znanstvenim i 

stručnim istraživanjima na području pilanske tehnologije. 

Takva su istraživanja jedini ispravan put i za uspješnu 

nastavničku djelatnost - za odgoj novih mladih 

kadrova, koji bi trebali ponovno oživjeti, zaostalu nam 

industriju pilanske obrade drva. 

t Tomislav Prka 

(preminuo 4. studenoga 2001.) 

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

NASTUP HRVATSKIH ŠUMARA NA 

SJEKAČKOM PENTATLONU U TRENTU 

Tragom suradnje koju je HŠD - ogranak Delnice 

uspostavilo sa šumarima iz susjedne Italije, posebno s 

kolegama iz Corpo forestale Trieste, stigao je poziv za 

nastup hrvatske ekipe šumarskih radnika na pentatlonu 

sjekača Italije. Natjecanje se odvijalo 22. i 23. rujna 

2001. godine u Trentu, pokrajina Trentino (Južni Tirol). 

Poziv je odaslao predsjednik Šumarskog društva 

Pokrajine Trentino dott. Alviso Vittorio i direktor 

natjecanja dott. Alessandro I a n e s c 11 i. 

Hrvatska ekipa sastavljena je od predstavnika 

Uprave šuma Delnice na ovogodišnjem nacionalnom 

natjecanju sjekača koje se održalo na Jarunu i to: 

Tomislav R u ž e v i ć - šumarija Lokve 

Damir Jedriško - šumarija Mrkopalj 

Ivica Krulić -šumarija Gerovo 

Stručno vodstvo sačinjavali su : 

Herman Sušnik, dipl. ing. - upravitelj Uprave šuma 

Delnice 

Damir Del ač, dipl. ing. -predsjednik HŠD-ogranak 

Delnice 

Denis Štimac, dipl. ing. stručni suradnik u 

Direkciji 

Boris Č e r n e k a, dipl. ing. - stručni suradnik u Upravi 

šuma Buzet 

Na sjekačkom pentatlonu nastupilo je 130 natjecatelja 

iz Italije podijeljenih u timove od po tri člana, te 

ekipe gostiju iz Austrije, Francuske, Švicarske, Slovenije 

i Hrvatske. 

Pentatlon je sadržavao sljedeće discipline: 

1. Presijecanje rudničkog drva (20 cm promjera) sjekirom 

2. Kombinirani prerez trupca 

3. Kresanje grana 

Vodstvo hrvatske ekipe s direktorom natjecanja 

dott. Allessandrom Iancselliem 

668

Kresanje grana motornom pilom. 

Presijecanjc drva sjekirom 

Demonstracija izrade šindre. 

4. Obaranje stabla na balon 

5. Okretanje vodilice i izmjena lanca motorne pile 

Gledateljima je najzanimljivija bila prva disciplina, 

presijecanje drva sjekirom, gdje su paralelno nastupala 

po dva natjecatelja. Glede našeg natjecanja, razlika je 

uočena kod kresanja grana motornom pilom gdje se radnja 

odvijala u terminu od 15 sekundi, a nije se mjerilo 

vrijeme za koje radnik okreše cijelo deblo. Po broju 

grana preostalih na deblu gledatelji su mogli procijeniti 

i rezultat natjecatelja. 

Motorne pile osigurao je organizator, a natjecatelji 

su mogli izabrati pile marke STIHL ili Jonserad. 

Hrvatska ekipa postigla je zapaženi rezultat. U 

ukupnom plasmanu zauzela je 5. mjesto, dok je od gostujućih 

timova bila najbolja. 

Osim natjecateljskog dijela u gradu Trentu odvijalo 

se više šumarskih manifestacija. Jedan od brojnih trgova 

ovog lijepog grada, preuređenje kao izložbeni pros- 

Umjetnički radovi izrađeni od drva 

tor gdje su prikazani radovi izrađeni od drva. Bilo je tu 

drvenih igračaka, drvenih maski i kiparskih umjetničkih 

radova. Prigodnim panoima prikazane su šume i 

šumarstvo Autonomne pokrajine Trentino. Uočeno je 

izuzetno zalaganje šumara za rad s djecom, a izloženo 

je dosta literature koja približava šumarsku struku najmlađim 

stanovnicima. 

Hrvatska ekipa uživala je u gostoprimstvu domaćina, 

od smještaja i prehrane, prezentacije šumarstva do 

dobro organiziranog natjecanja, koje je usprkos lošem 

vremenu uspješno završeno. 

Zahvalivši se na kraju predstavnicima domaćina, 

pozvali smo ih na izborno natjecanje sjekača Uprave 

šuma Delnice koje se održava u prelijepom ambijentu 

Park šume Golubinjak. 

Damir Delač, dipl. ing. šum. 

669

RADIONICA O NOVIM TRENDOVIMA I RIMJENE ŽIČARE PRI ISKORIŠTAVANJU 

PLANINSKIH ŠUMA S CILJEM POTRAJNOSTI GOSPODARENJA 

(Ossiach, Austrija, 18-24. lipanj 2001) 

Radionica o novim trendovima primjene žičare pri 

iskorištavanju planinskih šuma s ciljem potrajnosti 

gospodarenja održana je od 18. do 24. lipnja 2001. godine 

u šumarsko-obučnom centru Ossiach u Austriji, a 

organizirao ju je Združeni FAO/ECE/ILO povjerenstvo 

za šumske tehnologije, gospodarenje i obuku te 

suorganizator Međunarodna zajednica šumarskoznanstvenih 

organizacija IUFRO i pod pokroviteljstvom 

Vlade Republike Austrije. Na skupu je bilo 

nazočno 83 sudionika iz 24 zemlje, i to: Austrije, 

Bolivije, Češke, Ekvatorijalne Gvineje, Francuske, 

Grčke, Irske, Italije, Japana, Kine, Maroka, Nizozemske, 

Njemačke, Perua, Rusije, Sjedinjenih 

Američkih Država, Slovačke, Slovenije, Sri Lanke, 

Švicarske, Turske, Ukrajine, Velike Britanije i 

Hrvatske. 

Slika 1. Sudionici radionice 

Na početku skupa sudionike su pozdravili Paul N. 

E f t h y m i o u, predsjednik Združenog FAO/ECE/ILO 

povjerenstva za šumske tehnologije, gospodarenje i 

obuku, Joachim L o r b a c h, voditelj FAO Odjela za iskorištavanje 

šuma, trgovinu, marketing i šumske proizvode, 

Hans Rudolph Heinimann, predstavnik 

lUFRO-a, Gerhard Mannsberger, direktor Odjela 

za šumarstvo pri Vladi Republike Austrije. 

Tijekom rada skupa održana su 43 izlaganja, podijeljena 

u pet tematskih cjelina: 

• Uvod u austrijsko šumarstvo 

• Novi razvojni pomaci u primjeni žičara 

• Primjena žičara s ciljem potrajnosti gospodarenja 

šumama 

• Norme zaštite na radu pri primjeni žičara 

• Rad privatnih poduzeča u iznošenju drva žičarom. 

Na početnim izlaganjima sudionici su upoznati s 

organizacijom šumarstva u Austriji, načinima 

gospodarenja šumama, proizvodnjom i primarnom 

preradom drvnih proizvoda. 

U sklopu izlaganja o razvojnim pomacima u primjeni 

žičara razmatrane su teme planiranja i organizacije 

670 

rada pri različitim terenskim i sastojinskim uvjetima, 

učinkovitosti i troškova rada žičare pri određenim radnim 

sustavima, procjene utjecaja rada žičare na okoliš 

te zahvati uređenja sastojina nakon iznošenja drva. 

Primjena žičara s ciljem potrajnosti šumskog gospodarenja 

obrađena je kroz izlaganja o zahtjevima o 

otvorenosti šuma mrežom šumskih prometnica, primjeni 

žičara uz rad drugih sredstava za privlačenje drva 

ili šumskih strojeva za sječu i izradu stabala (procesori, 

harvesteri, iverači). 

Zaštita šumskih radnika pri radu žičare opisana je 

kroz izlaganja o sigurnosnim mjerama s ciljem sprječavanja 

nezgoda i očuvanja zdravstvenog stanja radnika 

te obrazovanje i obuku radnika. 

U posljednjoj tematskoj cjelini izneseni su podaci o 

radu privatnih poduzeća pri iznošenju drva žičarom, 

ugovornim obvezama između privatnih poduzeća i šumovlasnika, 

načinima kontrole i inspekcije rada privatnika 

te odnosu između privatnika i stručno-znanstvenih 

institucija u svrhu pružanja savjeta i pomoći 

pri izvođenju šumskih radova. 

Na radionici su u okviru navedenih tema sudjelovali 

članovi Zavoda za iskorištavanje šuma Šumarskog fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu: mr. se. Tibor Pentek, 

mr. se. Tomislav Porsinsky i Marijan Šušnjar, 

dipl. ing. šum., gdje su prikazali sljedeća istraživanja: 

Krpan, A. P. B., Porsinsky, T, Šušnjar, M.: 

Tehnologije privlačenja drva u planinskim prebornim 

šumama Hrvatske 

Pičman, D., Pentek, T, Porsinsky, T: Odnos 

između šumskih prometnica i sredstava za 

privlačenje drva u potrajnom šumskom gospodarenju 

Tijekom održavanja radionice prikazana je šumarska 

oprema i tehnička sredstva proizvođača sustava žičara 

Slika 2. Certifikat o sudjelovanju na radionici

kao što su: Wolf Systems, SEIK, Koller Gmbh, Gantner, 

Greifenberg s.n.c, Maxwald, Heinz Stuefer, Reinhold 

Hinteregger, ÖBF Bau- und Maschinenhof, Mayr-Melnhof-Saurau, 

Tröstl i Konrad Forstechnick Gmbh. 

Također su organizirane tri terenske ekskurzije na 

kojima je predstavljen rad žičara na iznošenju drva. 

Prikazane su sljedeće radne metode i šumarski strojevi: 

• sječa i izrada stabala s motornim pilama u sječini, 

iznošenje sortimenata uzbrdo (Gantner HSW 80, 

Koller K 300 i Koller K 501). Koler K 501 ugrađen 

je na kamionski tovarni prostor s prihvatnom platformom, 

opremljen dizalicom za razvrstavanje sortimenata 

u složajeve. 

• sječa i izrada stabala s motornim pilama u sječini, 

iznošenje sortimenata nizbrdo sa žičarom Konrad 

Forsttechnik Woodliner s jednim uzetom i kolicima 

sa samostalnim motorom 

• sječa i izrada stabala s harvesterom Valmct 911 

Snake, iznošenje sortimenata uzbrdo s žičarom 

Mayr-Melnhof Syncrofalke 

• sječa stabla motornim pilama, iznošenje cijelih stabla 

uzbrdo, žičara (Konrad Forsttechnick Mounty 

500, Mayr-Melnhof Syncofalke, PKM 6, PKM 10) 

ugrađena na kamionski tovami prostor s prihvatnom 

platformom opremljena dizalicom s harvesterskom 

glavom (Woody 50, Woody 60, KP 50, Strenab 

60), izrada sortimenta nakon privlačenja stabla 

i razvrstavanje sortimenata u složajeve. 

• tehnologije rada žičare imaju široki opseg primjene 

te su prikladne za šumarstvo razvijenih zemalja isto 

kao i zemalja u razvoju. 

• zemljama u razvoju treba ponuditi tehnologije rada 

žičare na malim površinama uz pripadajuću obuku 

radnika 

• žičare su ekološki prihvatljive tehnologije s ciljem 

potrajnosti gospodarenja u planinskim šumama 

• rad žičara i tehničke sastavnice sustava žičara trebaju 

biti normirane 

• iako su žičare složenije i skuplje u odnosu na ostala 

sredstva privlačenja drva, predstavljaju prihvatljivo 

rješenje na strmim i nepristupačnim terenima 

• potrebno je istraživati učinkovitosti i troškove novo 

razvijenih tehnologija rada žičare na strmim terenima 

• nastaviti istraživanja primjene žičara i drugih sredstava 

privlačenja i prijevoza drva na strmim terenima 

i tlima slabe nosivosti. 

Slika 3. Žičara Koller K 501 

Kod rada žičare Mayr-Melnhof Syncrofalke vršena 

su mjerenja opterećenja nosivog užeta pomoću mjerne 

naprave MEMO FORCE 2000, konstruktora dr. Heinricha 

Paara. 

Zaključci radionice odnose se na mogućnost primjene 

žičare te potrebe daljnih istraživanja rada žičare 

s ciljem poboljšanja učinkovitosti i postizanjem ekološki 

prihvatljivih tehnologija rada. Prihvaćeni su sljedeći 

zaključci: 

Slika 4. Žičara PKM 10 opremljena liarvesterskom glavom 

Strenab 60 

Također su iznesene preporuke Združenom 

FAO/ECE/ILO povjerenstvu za šumske tehnologije, 

gospodarenje i obuku te zemljama članicama o navedenoj 

problematici, koje se odnose na: 

• potrebu tehničkog razvoja, razmjene informacija i 

obrazovanja iz područja iznošenja drva žičarom 

671

da te istraživanje tovara žičare, opterećenja užeta i iznošenja 

kratkog drva žičarom u planinskim područjima. 

Uporaba žičara pri privlačenju obloga drva u planinskom 

dijelu Hrvatske nije uobičajena. Ova ekološki 

prihvatljiva metoda pridobivanja drva ima svoju budućnost 

u Hrvatskoj, pogotovo u sastojinama koje 

zbog nagiba terena ili nekih drugih značajki isključuju 

bilo koje drugo sredstvo rada. Iznošenje drva žičarama 

spada u okolišno prihvatljive tehnologije pridobivanja 

drva, zbog izostanka gaženja i sabijanja tla te oštećenja 

preostalih stabala u sastojini. Uvođenje novih sredstava 

rada pretpostavlja i drukčiji pristup otvaranju neotvorenih 

područja i poboljšanju otvorenosti nedovoljno 

otvorenih šuma. 

Marijan Šušnjar 

• neophodnu suradnju znanstvenika, gospodarstvenika, 

privatnih poduzetnika i radnika 

• upoznavanje zemalja u tranziciji i zemalja u razvoju 

o iznošenju drva žičarom kroz održavanje regionalnih 

znanstvenih skupova 

• stvaranje partnerskog odnosa između zemalja s razvijenom 

primjenom žičara, proizvođača sustava žičara 

i zemalja s potrebom uporabe žičara 

• podržanje centara izvrsnosti u primjeni žičara kao 

nacionalni prioritet s međunarodnom suradnjom 

• prilagodbu ograničenja izvlačenja drva sa strmih terena 

u svrhu primjene ekološki prihvatljivih tehnologija. 

Isto tako, Međunarodnoj zajednici šumarsko-znanstvenih 

organizacija IUFRO predloženo je u budućim 

istraživačkim projektima poboljšanje statističkih metoo 

Zahvaljujući direktoru firme "Belimpex" d.o.o. Zagreb 

- zastupstvu Miinchenskog sajma u Hrvatskoj, 

gosp. Marijanu Be lan u, koji nam se ljubazno ponudio 

prevesti promidžbeni materijal i pomoći organizaciju 

posjete, predstavljamo čitateljstvu sljedeći: 

INTERFORST 2002. 

Novi sajam München, 3-7. srpnja, 2002. 

9. međunarodni sajam šumskog gospodarstva i 

šumarske tehnike, sa znanstveno-stručnim predavanjima 

i posebnim izložbama 


Međunarodni sajam šumskog gospodarstva namijenjen 

onima koji odlučuju 

1 Izuzetno važan događaj za vodeće stručnjake s 

područja šumskog gospodarstva i šumarske tehnike. 

Svake četiri godine održava se a Münchenu jedan 

od najvažnijih međunarodnih stručnih sajmova šumarstva 

i šumskog gospodarstva. Za stručnjake s 

područja šumarstva i šumarske tehnike to je najveća 

burza informacija o svim stručno relevantnim pitanjima. 

2 Izuzetan rast broja posjetitelja i izložbenog prostora. 

Sa 44.000 stručnih posjetitelja - preko 10 % više 

nego na prethodnom sajmu - INTERFORST 1998 

još je jednom potvrdio svoj značaj. Gotovo 30 % 

veći izložbeni prostor ukazuje na snažan rast potražnje 

za kvalitetnim stručnim informacijama. 

9. Internationale Messe für 

Forstwirtschaft und Forsttechnik 

\ mit wissenschaftlichen 

\ / Fachveranstartungen und 

l 

Sonderschauen 

3 Izuzetno široka međunarodna ponuda. 

1998. godine 417 izlagača iz 17 zemalja prikazalo 

je najmodernije tehnologije vezane za traženi priro- 

672

dni proizvod - drvo. To je ponuda koju vrijedi barem 

ponoviti. 

4 Izuzetna popratna događanja privlače brojne 

posjetitelje. 

Brojna stručna predavanja i posebne izložbe čine 

INTERFORST 2002. još privlačnijim, doprinose 

međusobnom povezivanju izložbenih područja i 

mame nove posjetitelje. 

5 Izuzetna stručnost u pripremi programa konferencija 

orijentiranih na budućnost. 

Opsežan program konferencija nudi praktična znanja 

i informacije iz prve ruke. Sklopite vrijedne 

kontakte s predstavnicima industrije, uslužnih djelatnosti, 

upravnih tijela u šumarstvu, te znanosti. 

6 Izuzetno okruženje - Novi sajam München. 

Opsežna ponuda usluga Novog sajma München 

jamstvo je Vašeg uspješnog nastupa na sajmu. 

München kao sajamski centar nudi izlagačima i posjetiteljima 

jedinstvenu mješavinu srdačne tradicionalnosti 

i otvorene suvremenosti koja svaki posjet 

čini jedinstvenim doživljajem. 


Međunarodni sajam šumskog gospodarstva namijenjen 

onima koji odlučuju 

Međunarodna orijentacija i opsežna ponuda jamče 

posjetiteljima punu informiranost o svim inovacijama, 

tematskim područjima, te ekološkim i gospodarskim 

izazovima. 

1. Obnavljanje i održavanje šuma 

1.1. Priprema površina 

1.1.1. Strojevi za iskapanje panjeva, grmlja i šipražja 

1.1.2. Strojevi i uređaji za obradu tragova udaraca 

1.1.3. Strojevi, uređaji i materijali za odvodnjavanje 

1.2. Strojevi i sprave za obradu tla 

1.3. Materijal za pošumljivanje, sjetva i sadnja 

1.3.1. Strojevi i uređaji za proizvodnju sjemena i uzgoj 

sadnica 

1.3.2. Sjeme i sadnice za pošumljivanje 

1.3.3. Strojevi i uređaji za sjetvu, priprema površina za 

sadnju i sadnja 

1.4. Melioracija i gnojenje zemljišta 

1.4.1. Strojevi i uređaji za melioraciju zemljišta 

1.4.2. Strojevi i uređaji za kalcifikaciju i gnojenje tla 

1.4.3. Gnojiva 

1.5. Kultiviranje, njega mladih nasada i postojećeg 

šumskog fonda 

1.5.1. Strojevi i uređaji za kultiviranje i njegu mladih 

nasada 

1.5.2. Strojevi i uređaji za rezanje grana 

1.5.3. Održavanje mladih šuma 

1.5.4. Orezivanje grana 

2. Zaštita šuma 

2.1. Strojevi, uređaji, materijali i sustavi za zaštitu 

šuma 

2.1.1. Zaštita od divljači 

2.1.2. Zaštita od ostalih životinjskih štetnika 

2.1.3. Zaštita protiv gljiva i ostalih biljnih štetnika 

2.1.4. Sprječavanje šteta nastalih tijekom iskorištavanja 

(zaštita tla i stabala) 

2.2. Kontrola i borba protiv šumskih požara 

2.3. Utvrđivanje zagađenosti šuma 

2.4. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta 

3. Sječa i iznošenje drveta 

3.1. Sječa i izradba 

3.1.1. Šumarski alati 

3.1.2. Motorne pile 

3.1.3. Strojevi za sječu drva i procesori 

3.1.4. Pokretni strojevi za skidanje kore 

3.2. Privlačenje drveta i iznošenje uzetima 

3.2.1. Šumski traktori, posebni šumski traktori, traktori 

za iznošenje i traktori sa škripcem; oprema 

3.2.2. Vitla za privlačenje, kliješta za privlačenje, dizalice 

i ostala šumarska oprema za poljoprivredne 

traktore 

3.2.3. Prikolice za izvoženje za šumske traktore 

3.2.4. Pneumatici za šumu i terenski lanci 

3.2.5. Užad za privlačenje, lanci za privlačenje, remeni 

i pribor 

3.2.6. Naprave za prijenos uzetima, lojte 

3.2.7. Radijsko upravljanje vitlima za namatanje užadi 

i napravama za prijenos uzetima 

3.2.8. Mala vozila za privlačenje i uhrpavanje 

3.2.9. Iznošenje helikopterima 

3.3. Goriva i maziva, tekućine za hidrauličke sustave 

šumarskih strojeva 

3.4. Posebna hidraulika i pneumatika za šumarske 

strojeve 

3.5. Motori i rezervni dijelovi za vozila 

4. Skladištenje oblovine 

4.1. Tehnička oprema za skladištenje oblovine 

4.2. Aparati, sustavi i kemijska sredstva za zaštitu 

drva 

4.3. Postrojenja za škropljenje sredstvima za konzerviranje 

drveta 

4.4. Uređaji za lociranje metalnih objekata 

5. Gradnja i održavanje šumskih putova 

5.1. Strojevi i uređaji za kopanje zemlje i prijevoz 

materijala 

5.2. Strojevi, uređaji i elementi za odvodnju 

5.3. Strojevi i uređaji za gradnja voznih traka 

5.4. Strojevi, uređaji i materijali za osiguranje kosina 

5.5. Strojevi i uređaji za održavanje puteva 

5.6. Strojevi i uređaji za zimsku službu 

5.7. Označavanje i markiranje puteva i upravljanje 

putevima 

6. Vozila za prijevoz drva 

6.1. Teretna vozila za prijevoz dugog drveta 

6.2. Teretna vozila za prijevoz kratkog drveta 

673

6.3. Samoupravljajuće prikolice, fiksne prikolice 

6.4. Vozila koja sjede na podlozi (vozila sa sedlom) 

6.5. Prikolice za prijevoz kratkog drva 

6.6. Dizalice za utovar drveta, grabilice 

6.7. Pribor za prijevoz drveta 

6.8. Pribor za šumarske strojeve i vozila 

6.9. Posebna vozila za prijevoz drvnog otpada 

7. Obrada oblovine na stovarištima 

7.1. Strojevi za odstranjivanje grana 

7.2. Strojevi za skidanje kore 

7.3. Tehničke naprave za mjerenje, upravljanje i 

optimizaciju 

7.4. Strojevi za čeljenje, prerezivanje i reduciranje 

7.5. Strojevi za dizanje 

8. Obrada drva u grijanje na drva 

8.1. Pokretne pilane i ostali strojevi za obradu drva 

8.2. Strojevi za sječenje 

8.3. Strojevi za cijepanje 

8.4. Sušare za drvo 

8.5. Postrojenja za loženja na drva 

8.6. Postrojenja za proizvodnju briketa 

8.7. Tehnička oprema za recikliranje 

8.8. Izrada drvenih paleta 

9. Zaštitne šume i šume za oporavak, njega stabala, 

održavanje okoliša i tehnika kultiviranja 

9.1. Strojevi, uređaji i sustavi za sadnju i njegu 

zaštitnih šuma 

9.2. Strojevi i uređaji za njegu stabala 

9.3. Strojevi, uređaji i sustavi za održavanje okoliša 

i tehniku kultiviranja 

9.4. Uređaji za oporavak smješteni u šumi 

9.5. Strojevi i sprave za izradu uređaja za oporavak 

9.6. Rasadnici drveća 

9.6.1. Sadnice iz kontejnera 

9.6.2. Materijal za pošumljivanje 

9.6.3. Šumske sadnice 

9.6.4. Sjetva i sadnja 

9.6.5. Divlje grmlje 

10. AOP*, Mjerenje, upravljanje i telekomunikacije 

a šumarstvu 

10.1. Sustavi za AOP 

10.2. Uređaji i sustavi za terestričko mjerenje i izradu 

šumskih karata 

10.3. Uređaji i sustavi za izmjeru pomoću fotografija 

iz zraka 

10.4. Uređaji i sustavi za izviđanje položaja i analizu 

tla 

10.5. Uređaji i sustavi za uređenje šuma, ispitivanje 

drvnih pričuva i mjerenje drveta 

10.6. Obilježavanje drva, obrojčavanje drva, pomoćna 

sredstva za obilježavanje i boje za označavanje 

10.7. Uređaji i sustavi za radna istraživanja i mjerenje 

učinka 

10.8. Radiovalovi a šumi, telekomunikacije 

10.9. Obujmljivanje trupaca, utvrđivanje volumena i 

težine 

11 Sigurnost na radu i zaštita zdravlja, prva pomoć 

11.1. Osobna zaštitna oprema, zaštitna i radna odjeća 

11.2. Vozila za prijevoz radnika, pribor, kolibe, sanitarna 

i higijenska oprema 

11.3. Prva pomoć, spašavanje, sustav uzbunjivanja 

11.4. Telekomunikacije 

11.5. Sigurnosni elementi za strojeve i uređaje 

11.6. Savjetovanje i informiranje 

12. Informiranje i savjetovanje 

12.1. Izobrazba i stručno usavršavanje a šumarstvu; 

informiranje i savjetovanje 

12.2. Ustanove i sredstva za izobrazbu i stručno 

usavršavanje 

12.3. Ustanove i sredstva za stručno informiranje i 

savjetovanje 

12.4. Stručni tisak i stručna literatura 

13. 

13.1. 

13.2. 

13.3. 

13.4. 

13.5. 

13.6. 

13.7. 

Usluge/Usluge sječe drva 

Priprema rada 

Sječa drva 

Sječa drva na nizbrdici 

Ručni postupak 

Strojni postupak 

Logistika oblovine 

Trgovina drvom 

Prijevod s njemačkog M. Belan 

*Automatska obrada podataka 

674

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA 

ZAPISNIK 

10. sjednice Upravnog odbora HŠD-a 

održane 15. studenoga 2001. u lovačkoj kući Brezovica - UŠ Sisak 

Nazočni: Branko Belčić, dipl. ing., mr. se. Vladimir 

Bogati, Damir Delač, dipl. ing., Ivan Đukić, dipl. ing., 

Ivica Fliszar, dipl. ing., Herbert Krauthacker, dipl. ing., 

Branko Sitaš, dipl. ing. (umjesto mr. se. Ž. Marmana), 

prof. dr. sc. Slavko Matić, Damir Matošević, dipl. ing., 

Dujo Pavelić, dipl. ing., Milan Presečan, dipl. ing., 

Zvonko Rožić, dipl. ing., Mario Stipetić, dipl. ing., dr. 

se. Vlado Topic, Berislav Vinaj, dipl. ing., prof. dr. sc. 

Joso Vukelič, Hranislav Jakovac, dipl. ing. i Vlatka 

Antonie. 

Otsutni, ispričani: prof, dr.se. Mladen Figurić, Ilija 

Gregorović, dipl. ing., mr. se. Ivan Pentek, prof. dr. sc. 

Branimir Prpić, Luka Radošević, dipl. ing., Tomislav 

Starčević, dipl. ing. i Slavko Šarčević, dipl. ing. 

Nakon što je predsjednik HSD-a Slavko Matić 

pozdravio sve nazočne, zahvalio se na odazivu članovima 

U.O. (od 25 nazočno 19) i domaćinu ove sjednice 

UŠ Sisak, na čelu s upraviteljem Uprave Z. Rožićem, 

jednoglasno je usvojen ovaj 

Dnevni 

red: 

1. Obavijesti (s raspravom i zaključicima po pojedinim 

točkama) 

2. Izvješće o poslovanju HŠD-a, stanje 30. rujna 2001. 

godine 

3. Pripreme za sastavljanje izvješća o poslovanju za 

2001. godinu 

4. Izbor Povjerenstva za popis imovine 

5. Program rada za 2002. godinu - prijedlog 

6. Nacrt financijskog plana za 2002. godinu - prijedlog 

7. Šumarskilist i ostale publikacije 

8. Razno 

Ad. 1. Tajnik HŠD-a H. Jakovac, prateći događanja 

u svezi sa šumarstvom od protekle sjednice do danas, 

izvješćuje o aktualnostima, te potiče rasprave i donošenje 

zaključaka po pojedinim podtočkama. 

1.1. Donesen je novi Zakon o udrugama (N.N. br. 88 

od 11. listopada 2001.) pa gaje potrebno usporediti sa 

starim (N.N. br.70 od 7. srpnja 1997) i utvrditi da li će 

slijedom promjene pojedinih članaka odnosnoga Zakona 

biti potrebno nešto mijenjati u Statutu HŠD-a. Gledajući 

novi Zakon, uočavamo neke izmjene kao što su: 

čl. 7., u kojemu se pored ostalog kaže da i ustrojstveni 

oblici mogu imati svojstvo pravne osobe 

(prije ne) 

čl. 10. (1) udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača 

(prije deset) 

čl. 43. (1) imovina na kojoj je udruga imala pravo 

raspolaganja ili pravo korištenja do donošenja Zakona 

o udrugama (N.N. br. 70/97., 106/97. i 20/00.) 

danom primjene ovog Zakona postaje vlasništvom 

udruge koja je njezin pravni sljednik. 

Analizirajući promjene u Zakonu, mišljenja smo da 

on ništa ne mijenja u našem dosadašnjem radu, jer su 

ogranci HŠD-a toliko samostalni da im i ova promjena 

u čl. 7. ništa posebno ne donosi. Svejedno pozivamo 

članstvo da usporedi Zakone i pripremi primjedbe i 

prijedloge za eventualnu promjenu nekih članaka 

Statuta, što bi onda trebalo raspraviti i donijeti o tome 

odluku na idućoj skupštini HŠD-a. 

1.2. Svim ograncima HŠD-a uputili smo preslik dopisa 

i sažetak prijedloga Strategije razvoja RH "Hrvatska 

u 21. stoljeću", upućene iz Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva sa zamolbom, da za područje šumarstvo, 

lovstvo i drvna industrija damo svoje primjedbe. 

Iako je bio kratak rok za dostavu primjedbi (od 16. 10. 

kada smo dobili spomenuti dopis i proslijedili ga ograncima, 

do 23. 10.) ogranci su zamoljeni da prema mogućnostima 

daju svoje prijedloge, kako bi mogli sačiniti 

zajedničke primjedbe na ponuđenu Strategiju. Zbog 

kratkoće roka za širu raspravu, kao što je izvijestio S. 

Matić, oformljeno je Povjerenstvo HŠD-a i Akademije 

šumarskih znanosti, koje je raspravilo predloženi tekst 

Strategije i dalo kritički osvrt te prijedloge (na pet 

stranica) koje je predsjednik HŠD-a S. Matić iznio na 

javnoj raspravi održanoj 23. 10. 2001. u Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva. Kako se istodobno radi i na 

Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji, dakle istom, 

samo detaljnijem dokumentu, nema razloga da odnosne 

primjedbe HŠD-a na Strategiju RH "Hrvatska u 21. 

stoljeću" - područje šumarstvo, lovstvo i drvna industrija, 

ne budu i naš doprinos u izradi Nacionalne šumarske 

politike i strategije. Svoje primjedbe uputilo nanije 

do sada samo nekoliko ogranaka (N. Gradiška, Varaždin, 

Split), no one su obuhvaćene prijedlogom Povjerenstva, 

osim što je ogranak Split detaljnije razradio 

svoj prijedlog glede šuma na kršu, pa smo taj prijedlog 

u cijelosti proslijedili u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. 

U.O. HŠD-a zaključuje da se pričeka novi 

tekst Strategija s ugrađenim primjedbama upućenih Ministarstvu 

na temelju izravnog poziva ili po objavlje- 

675

nom javnom natječaju, očekujući mogućnost daljnje 

javne rasprave po odnosnim dokumentima. 

Treći za šumarstvo značajan dokument koji je u izradi 

je Zakon o šumama. U kojoj se fazi izrade nalazi, 

doznajemo od članova U.O. HŠD-a koji u Povjerenstvu 

za izradu predstavljaju institucije gdje su zaposleni, dok 

HŠD, unatoč prosvjedu koji je po odluci U.O. HŠD-a 

upućen ministru poljoprivrede i šumarstva radi nezastupljenosti 

HŠD-a kao institucije u odnosnom Povjerenstvu, 

nije primio nikakvu obavijest o eventualnoj 

ispravci odluke o izboru tog Povjerenstva, iako je činjenica 

da su svi članovi Povjerenstva članovi HŠD-a. 

Na prijedlog HŠD-a koje je nakon rasprave na godišnjoj 

skupštini uputilo prijedlog zastupnicima Hrvatskog 

sabora i članovima Vlade da ne raspravljaju o ZOŠ-u po 

hitnom postupku, rasprava o ZOŠ-u odgođena je za 

jesen. Jedno je izmjena postojećeg ZOŠ-a, a drugo izrada 

novog ZOŠ-a, treće strategija i četvrto restruktuiranje 

"Hrvatskih šuma". To je ono što se radi na različitim kolosjecima. 

Što se tiče ZOŠ-a određeno je Povjerenstvo 

(doministar ing. Rendulić, mr. Jurjević, ing. Dodan i dr. 

Čavlović) koje mora napraviti prijedlog novog ZOŠ-a, 

koji će zatim biti upućen na raspravu u HŠD, Akademiju 

šumarskih znanosti, Fakultet i Šumarski institut, a nakon 

toga vraćen u Ministarstvo na prihvaćanje. To je 

ono što se očekuje, samo nije precizirano da li prije ili 

nakon reorganizacije "Hrvatskih šuma". 

Naznačeno je u raspravi kako članovi irske ekipe za 

restrukturiranje HŠ smatraju da i dosadašnji ZOŠ u ničemu 

ne sprječava rad na restrukturiranju, što još jedna 

potvrda ispravnosti stava ovog U.O. i HŠD-a, da postojeći 

Zakon treba samo osuvremeniti. 

Pod ovom točkom (1.2.) posebnu raspravu izazvalo 

je izvješće Nacrta prijedloga Zakona o Fondu zaštite 

okoliša, kojega je pripremilo Ministarstvo zaštite okoliša 

i prostornog uređenja, a kojeg smo dobili posredstvom 

Šumarskog insstituta. Tko je i da li je netko od 

šumara sudjelovao u pripremi tog Zakona nije nam 

poznato, no on je pripremljen i navodno usuglašen 

(tako piše), a o njemu su raspravljala i mjerodavna tijela 

državne uprave. Načelno je usuglašen tekst glede 

vrste i visine naknade odnosne stope (do 3 %), obveznika 

plaćanja, nastanka obveze, obračunavanja nadkada, 

načina obračunavanja i plaćanja, određivanja korisnih 

sredstava, utvrđivanja povlastica, odnosno oslobađanja 

i davanja olakšica. Nije postignuta suglasnost s 

Državnom upravom za vode i Ministarstvom poljoprivrede 

i šumarstva da se prihodi od naknada iz njihovih 

upravnih područja, utvrđenih Nacrtom prijedloga zakona, 

utvrde kao izvor prihoda Fonda. 

No, ne gledajući na to protivljenje u popratnom dopisu 

Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, 

dalje se kaže da se imajući u vidu da sva mjerodavna 

tijela državne uprave i Hrvatska gospodarska komora u 

načelu podržavaju donošenje Zakona, te daje u cijelosti 

prihvaćena inicijativa Ministarstva gospodarstva da 

se Zakonom uredi osnivanje zajedničkog fonda za zaštitu 

okoliša i energetsku učinkovitost, može zaključiti 

da su se stekle pretpostavke da se predmetni Nacrt prijedloga 

Zakona uputi u zakonodavni postupak. 

U tekstu Zakona o Fondu, članovima U.O. HŠD-a 

ukazano je posebno na neke članke: 

članak 5.(2) Fond je neprofitna pravna osoba 

članak 12.(2) Upravni odbor ima 9 članova (4) među 

9 članova 1 je predstavnik ministarstva nadležnog 

za poslove poljoprivrede i šumarstva u poglavlju 

X FINANCIRANJE - Izvori sredstava (navodimo 

samo za nas interesantne stavke), članak 16. 

Grupa 1.: naknade korisnika okoliša, Grupa 2.: naknada 

za koncesiju prava lova, naknada za koncesiju 

na vodama i javnom vodnom dobru; Grupa 4.: 

naknada za korištenje voda, naknada za zaštitu voda, 

naknada za vađenje pijeska i šljunka, naknada 

za prenesena i ograničena prava na šumi i šumskom 

zemljištu, naknada za korištenje opće korisnih funkcija 

šume, lovozakupnina koja je prihod državnog 

proračuna itd. 

Zakon sadrži 44. članka, od kojih 34. do 38. sadrže 

kaznene odredbe, a od 39. do 44. prijelazne i završne 

odredbe koje u čl 43. sadrže popis odredbi ili zakona i 

njihovih provedbenih propisa koji određuju namjenu 

naknada i drugih sredstava i izvora utvrđenih gore navedenim 

člankom 16. grupa 2., 3., 4. i 5. ovog Zakona, 

a ne primjenjuju se u dijelu u kojemu su u suprotnosti s 

odredbama ovog Zakona, počevši od siječnja 2003. 

Iz obrazloženja članaka 16., 17., i 18. proizlazi daje 

šumarstvo koncesionar koji u Fond treba uplaćivati na 

ime navedenih djelatnosti po stopi kako Zakon predlaže 

ne većoj od 3 % od pojedinačne naknade. 

U raspravi (Matić, Gračan, Vukelić, Ivančević, Topic, 

Presečan, Pavelić, Belčić) istaknuto je: 

kako jedna državna institucija na račun druge želi 

doći do određenih financijskih sredstava koja imaju 

određenu namjenu kao što su sredstva OKFŠ-a i to 

institucija bez stručne i kadrovske podloge za izvođenje 

radova kojima su ta sredstva namjenjena, to 

su sredstva za reprodukciju koje šumari znaju kako 

i gdje utrošiti. 

kako se moramo ozbiljno pozabaviti Zakonom o zaštiti 

prirode, jer je on temelj iz kojeg proizlaze i ovaj 

Zakon o fondu i drugi propisi glede zaštite okoliša, 

mi se moramo s jakom stručnom ekipom nametnuti 

i odrediti svoje mjesto u zaštiti okoliša; također moramo 

promijeniti svoj odnos glede "sporednih šumskih 

proizvoda", jer mnogi naši kolege nikako ili 

samo deklarativno o tome razgovaraju, a kamo li da 

rade po tom pitanju; no ako nećemo mi onda će to 

raditi netko drugi; moramo se drukčije organizirati, 

jer je prošlo vrijeme življenja samo na trupcu; 

676

HŠD je strukovna udruga i nema pravnu službu kao 

Hrvatske šume", koje bi sa 60 pravnika u svojim 

službama trebale pratiti ove pravne dokumente i 

jače reagirati, jer je to izravan napad i na zaposlenost 

u HS; HŠD-a je pak stručna baza za kristaliziranje 

stavova struke kao temelja za istup prema 

Vladi i institucijama koje ozakonjuju dokumente; 

ako postojeći ZOS ne sprječava "moderniji" pristup 

šumarstvu, onda netko spava, vjerojatno oni kojima 

je dobro i ovako; ljudi pričaju jedno, a kada dođu na 

položaj uljuljaju se i prihvaćaju stanje jer je njima 

dobro; 

bez lobiranja i nazočnosti kod donošenja prijedloga 

prolaze tuđi prijedlozi; 

prema izvješćima direktora HŠ, već sada je postignuto 

da u ukupnom prihodu uvjetno rečeno nedrvni 

proizvodi sudjeluju s 10 %; znači novo rukovodstvo 

HŠ je prihvatilo i sprovodi u djelo proklamirane 

zaključke sljedeći i u ovom dijelu posla Europu.To 

je ono o čemu smo bezbroj puta u HŠD raspravljali 

i ukazivali da prestanemo gledati samo trupac; 

treba raščistiti tko gospodari šumama i koje Ministarstvo 

je odgovorno, a tko su samo suradnici u 

gospodarenju, da se ne događa da se bez šumara 

raspravlja i donose zakoni koji zadiru u područje 

šumarstva; 

nesporana je činjenica da šumarstvo neprestano 

stvara plodove, a drugi ih ubiru (primjer NP Krka) - 

tako je to u turizmu, u vodoprivredi (iako o šumovitosti 

ovisi vodni režim) i drugdje; i ne samo to, nego 

država još očekuje od šumarstva i dodatni prihod, 

pa se slijedom toga i mi trebamo odgovarajuće postaviti 

prema državi, dajući joj na znanje da smo mi 

ti koji su najkvalificiraniji i prema tomu najpozvaniji 

da upravljamo šumskim resursima; 

neki članovi U.O. HŠD-a mišljenja su da "Hrvatske 

šume" nedovoljno reagiraju i da na terenu nedostaju 

informacije o problemima; 

bez obzira na naše nezadovljstvo ipak možemo zaključiti 

kako nakon rasprava po pojedinim pitanjima, 

zaključci koje HŠD upućuje Vladi, Hrvatskom 

saboru ili drugim institucijama, imaju utjecaja, ne 

toliko kao što bismo željeli, no savjest nam je mirna 

jer nismo propustili reagirati na probleme; 

i dalje treba podržavati dosadašnju praksu da 

glavne primjedbe proslijedimo na odgovarajuće 

adrese, kada nema svrhe govoriti samome sebi; 

koristiti posebno sredstva javnog informiranja; 

iskazano je mišljenje daje HŠD sučeljeno Ministarstvu 

poljoprivrede i šumarstva, koje baš i ne respektira 

dovoljno mišljenje struke, pa to još manje možemo 

očekivati i od javnosti; stoga bi se možda moglo 

pripremiti javno priopćenje glede stava šumarske 

struke; zapravo na svakoj skupštini HŠD-a raspravljalo 

se o raznim temama i davalo o tome u 

neku ruku javno priopćenje; 

s drvnom industrijom treba ići u partnerstvo, no ona 

je gotovo sva privatizirana pa treba stvoriti stvarni 

partnerski odnos, a ne povlašteni; 

- iz svih prijedloga Zakona koje daje Ministarstvo zaštite 

okoliša, očita je samo želja kako doći do novaca, 

a ne što će biti s Čambinom, sutra s Kopačkim 

ritom, s eutrofikacijom Plitvica, cilj je samozaposliti 

u NP i PP čim više ljudi (NP Sjeverni Velebit, 11 

ljudi, a na čemu je NP stvoren?); naša je zadaća u 

okviru Programa rada za 2002. pripremiti i na godišnjoj 

skupštini HŠD-a raspraviti temu "Mjesto 

šume i šumarstva u prijedlogu Zakona o zaštiti 

prirode"; imamo članove HŠD-a koji su povezani s 

problemom i imaju podlogu na temelju koje mogu 

' raspravljati i davati prijedloge glede odnosnog 

Zakona; 

- HŠD ima ingerenciju zatražiti od mjerodavnih raspravu 

o zakonskoj regulativi koja se sada događa i 

dobiti odgovore na pitanja; zašto ne staviti Zakon o 

zaštiti prirode na U.O. "Hrvaskih šuma" i zajedno s 

predstavnicima HŠD-a raspraviti o njemu; 

Zaključeno je kako treba formirati zajedno s Hrvatskim 

šumama Povjerenstvo koje će sačiniti prijedlog i 

očitovati se glede ovog Nacrta prijedloga Zakona, Strategija, 

Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o šumama, kao 

i općeg stava šumarstva o miješanju nadležnosti. 

1.3. Kratko upoznavanje sa stanjem restrukturiranja 

"Hrvaskih šuma" temeljimo na programu rada koji je 

sačinila odabrana irska firma Coilte, a iz kojeg čitamo 

faze projekta i planirano vrijeme rada na pojedinom zadatku 

te strukturu radnog tima: 

79 % članova su šumarski stručnjaci 

- 54 % su stručnjaci firme Coilte, a ostalo suradnici iz 

raznih zemalja 

53 % od 85 tjedana rada pripada području ekonomike 

(26) organizacijske strukkture (12), ljudskih resursa 

(15) 

Rad je započet i obavljeni su brojni razgovori s 

hrvatskim šumarskim stručnjacima. 

Predloženo je i prihvaćeno, da se od odnosne ekipe 

zatraže razgovori o restrukturiranju i s predstavnicima 

HŠD-a, kako središnjice tako i ogranaka. 

1.4. članovima U.O. HŠD-a skrenuta je pozornost 

na Uredbe o unutrašnjem ustrojstvu: 

a) Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (N.N. br. 70 

od 3.08. 2001.) iz kojih je vidljivo daje unutar odnosnog 

Ministarstva šumarstvo zastupljeno samo u 

Upravi šumarstva i lovstva (s Odjelom za gospodarenje 

šumama i lovištima i Odjelom zaštite šuma, 

očuvanja genofonda, šumskog sjemena i sadnica), 

dok je to s poljoprivredom drukčije, 

b) Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja 

(N.N. br. 70 od 3. 08. 2001) gdje je šumarstvo zastupljeno 

samo u Upravi za zaštitu prirode (s Odjelom 

za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti 

677

i Odjelom za zaštitu prirodnih vrijednosti). Kadrovi 

su i u prvom Ministarstvu, a posebice ovdje posebno 

pitanje. 

Možda i tu leži odgovor na pitanje zašto šumarstvo 

nije tretirano na pravi način. 

1.5. Iz N.N. br. 80 od rujna 2001. vidimo daje na 

mjesto prof. dr. Jose Vukelića, koji se zahvalio na članstvu, 

u U.O. "Hrvatskih šuma", imenovan sadašnji dekan 

Šumarskog fakulteta prof. dr. Ivica Grbac - (na 

znanje članstvu HŠD-a), 

1.6. Iduće, 2002. godine održava se u Münchenu 

INTERFORST - u Šumarskom listu 11-12/2001. predstavljamo 

program ove izložbe i predlažemo u okviru 

Programa rada za 2002. predvidjeti stručne ekskurzije 

članova HŠD-a, kao što je učinjeno i prije četiri 

godine. 

1.7. Kolega Ivan Matasin, dipl. ing. šum. zatražio je 

mišljenje HŠD-a o njegovoj inovaciji za gašenje požara 

"MATA 2001 A" dostavivši pismenu dokumentaciju 

i video snimku. Cijeli materijal Tajništvo HŠD-a proslijedilo 

je Klubu izumitelja, koji djeluje unutar HŠD-a 

i od predsjednika Kluba dr. se. Juraja Medvedovića dobilo 

pozitivno mišljenje o odnosnom predmetu. U.O. 

HŠD-a prihvaća mišljenje koje će biti proslijeđeno autoru 

inovacije. 

1.8. Iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja 

dobili smo poziv za sastanak ministra s predstavnicima 

udruga, gdje je predviđeno izvješće ministra o 

najvažnijim aktivnostima i pripreme za konferenciju 

UN o oklišu i razvoju u Johanesburgu pod radnim naslovom 

"Rio + 10". Tajnik HŠD-a bit će nazočan na sastanku 

u Ministarstvu 23. 11. 2001. 

1.9. Iz aktivnosti HŠD-a ove jeseni izvješćujemo u 

Šumarskom listu 9-10/2001.: o 60 skupštini Saveza Njemačkih 

šumarskih društava (Dresden 20-23. 9. 2001), 

Međunarodnom danu Drave (Koprivnica 28.9. 2001) i o 

stručnoj ekskurziji hrvatskih šumara u Austriju (Pro Silsva 

Austria 3-7. 10.2001) 

1.10. U Ramsau, Austrija 27-28. 10. 2001. održan je 

sastanak Europskog komiteta EFNS na kojemu je kao 

678 

član sudjelovao H. Jakovac te kolege iz HSD-a ogranak 

Delnice, predsjednik D. Delač i tajnik H. Sušnik. 

Raspravljano je o natjecanju u Austriji 3-8. ožujka 

2002., određeni su domaćini do 2006. godine (2003. 

god. Švicarska, 2004. Francuska, 2005. Švedska 2006. 

Bjelorusija) te o domaćinima nakon toga, medu njima 

je i Hrvatska (možda 2008.). 

1.11. Kao obavijest čitamo iz N.N. br. 68 od 27. 

srpnja 2001. da je za ravnatelja NP Sjeverni Velebit 

imenovan kolega Milan Krmpotić, dipl. ing., a za ravnatelja 

PP Papuk kolega mr. se. Ivica Samardžić, što 

pozdravljamo. 

Ad. 2. Analizirajući izvršenje financijskog plana 

HŠD-a s ograncima i bez ogranaka za razdoblje od 

1. 1. do 30. 9. 2001. (izvješće je poslano članovima 

U.O. HŠD-a u privitku poziva za 10. sjednicu) vidi se: 

da su prihodi u odnosu na planirano ostvareni s indeksom 

87,08 (bez ogranaka 85,69), no kada bi se 

tome dodalo potraživano za rujan a plaćeno u listopadu, 

indeks bi se bitno poboljšao; 

da su troškovi ostvareni s indeksom 69,77 (bez 

ogranaka 77,76) što znači da smo bili štedljivi, no 

kako je HŠD neprofitna udruga koja posluje bez dobiti, 

što će reći da troši upravo koliko i privređuje, 

za očekivati je da do kraja godine slijede izdaci prema 

financijskom planu, uz naravno određenu rezervu 

kao kod svakog dobrog gospodara. Analizirajući 

posebno neke troškove, uočljivi su nešto veći troškovi 

reprezentacije, no to nije čudno kada znamo da 

se oni odnose na sredstva utrošena prilikom prihvata 

ekskurzija u ograncima. Mali indeks (8,31) kod 

planiranih i ostvarenih troškova stručnih ekskurzija 

ukazuje da su troškovi putovanja pokriveni na druge 

načine (sponzorstvo i si.). 

Od većih stavki kao i uvijek do sada detaljnije su 

prikazana i stavljena na odobravanje U.O. HŠD-a sredstva 

utrošena na usluge održavanja (u zgradi HŠD-a) i 

povećanje vrijednosti osnovnih sredstava. Tako je po 

prethodnom odobrenju trošenja stvarno utrošeno za: 

Elektroinstalaterske radove 

(montaža - dovršni poslovi iz U. br. 6/99. za Šumarski klub u podrumu zgrade 25.975,00 kn 

elektroinstalacije vezane uz izvođenje novog jačeg glavnog voda iz podruma u poslovni 

prostor HŠD-a; promjena razvodnog ormara (RO) vezano uz elektroenergetsku 

suglasnost HE te električni vodovi za klima uređaje 19.492,00 kn 

vod i razvodna kutija za ventilaciju u Šumarskom klubu 2.948,00 kn 

dobivanje elektroenergertske suglasnosti od HE za jaču snagu i 

novi RO + brojilo te taksu 11.638,51 kn 

elektroinstalacije u stubištu glavnog ulaza vezane za elektronsko otvaranje i 

zatvaranje staklenih vrata 2.721,08 kn 

i održavaje elektroinstalacija i uređaja 3.840,00 kn) 

Građevinske radove 

(nabavka granita za stepenice ulaza u Šumarski klub 14.980,96 kn 

cement, ljepilo i protuklizna traka 15.057,25 kn 

66.614,59 kn 

80.650,66 kn

nabavka dijela keramičkih pločica te ugradnja prethodno nabavljanih keramičkih pločica 

i navedenog materijala, prema Ugovoru i Aneksu br. 4/2001.) 50.872,00 kn 

- Soboslikarske radove 36.872,58 kn 

(prema U. br. 3/2001. i manjim naknadno dogovorenim radovima 33. 394,06 kn 

i održavanje posl. prostora HŠD-a 3.478,52 kn) 

- Održavanje i popravak vodovodnih instalacija 10.480,00 kn 

- Održavanje centralnog grijanja 6.649,60 kn 

- Nadzor stručnog arhitekta 15.200,00 kn 

- Protupožarnu zaštitu 9.127,11 kn 

- Čišćenje dvorišta i podrumskog prostora 7.394,72 kn 

- Više manjih stavki kod održavanja zgrade 8.099,20 kn 

Ukupno: 

241.088,46 kn 

- Nabavka i ugradnja osnovnih sredstava 54.195,53 kn 

(nabavka klima uređaja za dvorane i poslovni prostor HŠD-a 39.147,83 kn 

ugradnja 11.800,00 kn, vatrogasni aparati 2.147,00 kn 

i bojler 777,70 kn) 

Sveukupno: 

295.283,99 kn 

U tijeku je nabavka stolova i stolica, te izrada i 

ugradnja pulta za Šumarski klub (predviđeni trošak do 

150.000,00 kn bez PDV) uz mogućnost da Šumarski 

klub formalno otvorimo uoči ovogodišnjeg Božića ili 

početkom nove godine. Od troškova za zaposlene u 

HŠD-u predložena je isplata Božićnice do prema Zakonu 

neoporezivog iznosa. 

Nakon rasprave U.O. HŠD-a jednoglasno prihvaća 

izvješće i prijedloge u svezi s ovom točkom dnevnog 

reda. 

Ad. 3. Pozivaju se rukovodstva ogranaka da tijekom 

siječnja 2002. dostave sve financijske dokumente 

kako bismo na vrijeme mogli sačiniti završni račun za 

2001. godinu. 

Ad. 4. Izabrano je Povjerenstvo za popis imovine u 

sastavu: Mr. sc. Mladen Stojković, predsjednik, Đurđica 

Belić, članica i Ana Žnidarec, članica. 

Ad. 5. Nakon dopune jednoglasno je prihvaćen 

1. Sljedeću, 2002. godinu ocijenjujemo posebno značajnom 

za hrvatsko šumarstvo i preradu drva. 

U izradi su: 

Strategija razvitka Republike Hrvatske "Hrvatska u 

21. stoljeću", VI - šumarstvo, lovstvo i drvna industrija 

Nacionalna šumarska strategija i politika 

Izmjene i dopune Zakona o šumama (ili novi Zakon?). 

U tijeku je i rekonstruiranje "Hrvatskih šuma" p.o. 

Zagreb. 

Stoga mislimo, da nam je glavna zadaća svojim prijedlozima, 

raspravama i zaključcima, pripomoći izradi 

kvalitetnih odnosnih strategija i Zakona o šumama. 

Kako je započeo rad odabrane irske tvrtke 

Coillte na programu restruktuiranja "Hrvatskih 

šuma" i najavljena izrada programa u roku od šest 

mjeseci, očekujemo o tome raspravu do Dana ili u 

okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva u 

lipnju 2002. godine, kada održavamo i redovitu godišnju 

skupštinu HŠD-a. 

2. U okviru godišnje skupštine (ili posebno) trebalo bi 

organizirati raspravu na danas posebno aktualnu 

Program rada za 2002. godinu 

temu "Gdje je mjesto hrvatskoga šumarstva u Zakonu 

o zaštiti prirode" 

3. Potrebno je raditi na ostvarenju zaključaka po obrađenim 

temama, posebice glede ostvarivanja prihoda 

od općekorisnih funkcija šume, što je rečeno u zaključku 

br. 7 tematske rasprave 104. skupštine 

HŠD-a održane 2000. god. na temu "Hrvatsko šumarstvo 

za 21. stoljeće": "Između svih djelatnosti 

šumarstva, nužno je obaviti odabir onih koje mogu 

trajno povećati prihode i osiguravati zaposlenost". 

Borbu za povećanje prihoda potrebno je ostvariti 

kroz programirano povećanje vrsta takozvanih 

"ostalih šumskih proizvoda" i djelatnosti u održivom 

korištenju općekorisnih funkcija šume na razini 

svake osnove gospodarenja gospodarskom jedinicom. 

4. Nadamo se da će izradom "Strategija" biti usklađeni 

Zakoni (Zakon o šumama, Zakon o zaštiti prirode, 

Zakon o vodama, Zakon o rudarstvu, Zakon o 

cestama i dr.). Potrebna je stalna i javna aktivnost 

kod izmjena i usklađivanja zakona koji reguliraju 

odnose u okolišu i prirodi, na osiguranju integralnog, 

zaštitarskog i održivo-gospodarskog pristupa 

679

8. 

šumskim ekosustavima Hrvatske (voda, tlo, flora i 

fauna) unutar djelatnosti šumarstva. 

Prihvaćamo ideju "Hrvatskih šuma" da 2002. godinu 

naznačimo kao godinu "Sume i faune", te da na 

tu temu također usmjerimo naše aktivnosti. 

Predlaže se održavanje javnih interdisciplinarnih 

terenskih kolokvija (dva puta godišnej) o bitnim događajima 

u šumarstvu (sušenje, problematika sanacija 

i obnove, štete od stoke u šumi i si.) uz nazočnost 

medija (HTV, HR). 

Obilježavanje Dana hrvatskoga šumarstva treba organizirati 

na primjerenoj razini, s posebnim naglaskom 

na aktivnosti ogranaka HŠD-a, u godini kada 

nema natjecanja šumarskih radnika pa je samim tim 

program oskudniji. 

U okviru središnjeg događaja treba pripremiti godišnju, 

ovaj puta izbornu skupštinu HŠD-a. 

Glavna tema za raspravu trebala bi biti ona navedena 

pod 2. ovog Programa. 

Nastaviti s potporom i osiguranjem sudjelovanja 

ekipe HŠD-a na 34. EFNS natjecanju šumara biatlonaca 

u Austriji (Ramsau) od 3. do 8. ožujka 2002. 

god., ALPE - ADRIA također u Austriji, te organizaciji 

državnog prvenstva šumara. 

1 dalje širiti domaću interdisciplinarnu suradnju te 

međunarodnu šumarsku suradnju, kako razmjenom 

stručne literature, pojedinnačnih kontakata, tako i 

stručnih ekskurzija dogovorenih na razini središnjice 

(kao što je to s Njemačkom - Bavarskom i Švicarskom 

- dogovoreno prigodom 60. skupštine saveza 

njemačkih šumarskih društava u Dresdenu 20-23. 

rujna 2001., planirati stručnu ekskurziju na Interforst 

2002. u München) i na razini ogranaka HŠD-a. 

10. Stručnom i moralnom liku članstva posvetiti veću 

pozornost, jer je nedopustivo da pojedinci nestručnim 

i nečasnim radom utječu na loše mišljenje javnosti 

o šumarstvu i šumarskoj struci. 

11.Nastaviti s redovitim tiskanjem Šumarskog lista, 

prema mogućnostima pokušati napraviti reprint fotomonografije 

Silvae nostrae Croatiae (jer je sve 

traženija) te konačno bar započeti izradu Šumarskog 

priručnika. 

12.Nastaviti održavati i uređivati Hrvatski šumarski 

dom u skladu s financijskim mogućnostima: 

staviti u funkciju Šumarski klub, 

- nastaviti hiđrološku zaštitu podorumskog prostora i 

zamjenu dotrajalih prozora u dvorišnom dijelu 

zgrade, 

pripremiti obnovu fasade i ličenje vanjskih krila 

prozora, te prići uređenju dvorišnog prostora. 

Ad. 6. Uz korekcije koje su na prijedlog Financijskog 

plana za 2002. godinu dali predsjednici ogranaka 

glede očekivanog prihoda ogranaka u 2002. godini, jednoglasno 

je prihvaćen Financijski plan HŠD-a (s o- 

grancima i bez ogranaka) za 2002. godinu i utvrđen 

blagajnički makshnim u iznosu od 2.000,00 kn. Pretplata 

Šumarskog lista za 2002. godinu kao i iznosi zakupa 

poslovnog prostora ostaju isti kao do sada. 

Nacrt financijskog plana (s ograncima) za 2002. godinu 

A 

B 

I 

II 

SADRŽAJ 

PRIHODI 

1. Prihodi od prodaje i pretplate Šumarskog lista, separata i oglasa 

2. Prihodi od dotacija 

3. Prihodi od zakupnina 

4. Ostali prihodi 

5. Prihodi od članarina i naknada 

UKUPNO PRIHODI 

TROŠKOVI 

MATERIJALNI TROŠKOVI 

1. Potrošen materijal za redovitu djelatnost 

2. Potrošena energija 

TROŠKOVI USLUGA 

3. Prijevozne usluge 

4. Usluge održavanja 

5. Intelektualne i osobne usluge 

6. Komunalne usluge 

7. Grafičke usluge (Šumarski list i dr.) 

III TROŠKOVI ZA ZAPOSLENE 

8. Plaće, naknade, porezi, prirezi i doprinosi 

9. Ostali izdaci za zaposlene 

Planirano 

500.000,00 

90.000,00 

1.350.000,00 

40.000,00 

578.000,00 

2.558.000,00 

80.000,00 

25.000,00 

68.000,00 

400.000,00 

79.500,00 

35.000,00 

552.000,00 

637.000,00 

17.000,00 

680

IV TROŠKOVI POSLOVANJA-NEMATERIJALNI 

10. Dnevnice za službena putovanja i putni troškovi 

11.Dnevnice i troškovi vanjskim suradnicima 

12.Troškovi reprezentacije 

13.Premije osiguranja 

14. Bankovne usluge i troškovi ZAP-a 

V 

OSTALI TROŠKOVI POSLOVANJA 

15.Troškovi za stručno obrazovanje, savjetovanje i 

16.Troškovi za stručnu literaturu i stručna glasila 

17.Ostali nematerijalni troškovi 

UKUPNO TROŠKOVI 

41.000,00 

15.000,00 

175.000,00 

20.000,00 

40.000,00 

stručne ekskurzije 163.500,00 

55.000,00 

155.000,00 

2.558.000,00 

Ad. 7. Tijekom 2001. godine Šumarski list tiskanje do 

danas u pet dvobroja na 579 stranica. U godini 2001. 

tiska se 125. godište časopisa, koje svjedoči o tradiciji 

struke te uspješnosti njezine udruge na znanstvenom, 

društvenom i stučnom planu, a što se odnosi na 

šumarsrtvo, hortikulturu, lovstvo, zaštitu prirode i preradu 

drva. Godišnjicu smo skromno obilježili vizualnom 

napomenom u prvom dvobroju. 

Pet dosadašnjih dvobroja sadrži 34 autorska članka, 

od kojih je osam izvornih znanstvenih. Iz područja 

šumskih ekosustava koje obuhvaća stanište, ekologiju 

šuma, biologiju drveća, i oplemenjivanje šumskoga drveća 

objavljeno je 12 članaka, iz područja uzgajanja 

šuma pet, iskorišćivanja četiri, zaštite šuma i lovstva 

dva, uređivanja šuma tri i šumarske politike osam. 

Prema prijedlozima recenzenata članci su razvrstani po 

kategorijama no ponovo moramo ustvrditi daje premalo 

stručnih radova iz prakse. 

U stručnome dijelu tekućih rasprava zabilježen je 

Okrugli stol o žirenju, pašarenju i brstu u prirodnim 

šumskim ekosustavima koji je izazvao dosta rasprave 

izvan šumarskih krugova uz neargumentirane izjave 

protiv zaključaka okrugloga stola. 

Dvobroj 5-6 časopisa zabilježio je tijek obilježavanja 

Dana hrvatskoga šumarstva od 11-16. lipnja. Opisana 

je tada održana 105. redovita skupština Hrvatskoga 

šumarskoga društva s tematskim savjetovanjem o 

današnjoj ulozi šume u našem prostoru. Isto tako dano 

je izvješće i vrlo značajan dio obilježavanja dana šumarstva 

koji se odnosi na kulturne manifestacije i šumarska 

natjecanja. Zabilježen je stav struke u svezi s 

prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona 

o šumama, koji je poslan svim zastupnicima Hrvatskoga 

sabora. 

U pet navedenih dvobroja tiskana su 72 napisa koji 

se odnose na rubrike: Međunarodna suradnja. Zaštita 

prirode, Aktualno, Knjige i časiopisi, Znanstveni i stručni 

skupovi, Izložbe, Obljetnice, Novi doktori i magistri 

znanosti, Iz Hrvatskoga šumarskog društva, Izazovi 

i suprotstavljanja, Priznanje šumarskim stručnjacima 

i In memoriam. 

Apeliramo na ogranke Hrvatskoga šumarskog društva 

da na svojim sastancima potaknu članstvo na pisanje 

o stručnim problemima i iskustvima, posebice iz 

područja obnove šuma oštećenih propadanjem, zatim 

iz područja hortikulture, zaštite prirode, suradnje s 

ekološkim udrugama, korištenja sporednih šumskih 

proizvoda te iz područja korištenja općekorisnih funkcija 

šuma, posebice vodozaštitne i rekreacijske i turističke. 

Vaši prilozi ne podliježu strogo uputama autorima, 

napišite ih slobodno Vašim stilom, a mi ćemo ih prilagoditi 

tisku. 

U raspravi V. Ivančević predlaže da se ako je 

moguće tiskaju dva Kaudersova rada, jedan Povijest 

krša na području Vojne krajine, a drugi na području 

provincijala (civilne Hrvatske). Zaključeno je da se o 

tome raspravi u okviru tiskanja Šumaarskog lista i da 

se po mogućnosti predvidi možda jedan posebni broj. 

Ad. 8. Pod ovo točkom nije bilo posebne rasprave, 

osim stoje izvješćeno o mogućnosti sastanka - formalnog 

otvaranja Šumarskog kluba u zgradi HŠD-a, o čemu 

se već govorilo u točci 2. 

Zapisnik sastavio Tajnik HŠD-a 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. 

Predsjednik HŠD-a 

Prof. dr. sc. Slavko Matić, v.r. 

681

IN MEMORIAM 

JOSIP MIKAN, dipl. ing. šum. (1945 - 2001.) 

Dana 18. rujna 2001. godine u 

56 godini života prerano i nenadano 

zauvijek nas je napustio naš dragi 

kolega Josip Mikan dipl. ing. 

šum. Otišao je nečujno i tiho kao 

stoje tiho i nenametljivo živio. Tog 

izuzetnog čovjeka i kolegu bilo je 

vrijedno upoznati, s njim raditi i 

družiti se. Mi njegovi kolege iz 

Uprave šuma Karlovac imali smo 

tu sreću i zadovoljstvo. 

Josip Mikan dipl. ing. šum. rodio 

se 19. 3. 1945. godine u Draganiću, 

nadomak Karlovca. Osnovnu 

školu završio je u Draganiću 1960. 

godine, a Srednju šumarsku školu u 

Karlovcu 1964. godine. Na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu diplomirao 

je 1969. godine. Zaposlio se u 

Šumarskom Institutu Jastrebarsko, 

gdje se posvetio rasadnicima i rasadničkoj 

proizvodnji sve do 1979. 

godine, kada dolazi u Šumsko gospodarstvo 

Karlovac Šumarija 

Krašić. Kao dijete prirode volio je 

šumu, tako je prošao sva radna mjesta 

od revirnika, upravitelja šumarije 

pa do referenta za uzgoj i zaštitu 

šuma u Šumskom gospodarstvu 

Karlovac. 

Na žalost, 1996. godine morao je 

radi bolesti napustiti aktivnu službu 

i otići u invalidsku mirovinu. Iako je 

dugo bio teško bolestan, nije se dao, 

bio je hrabar, pun života, nikad nismo 

čuli da se tužio na opaku bolest. 

U mirovini je također bio aktivan, 

bavio se voćarstvom i vinogradarstvom 

koliko mu je to dozvoljavalo 

njegovo zdravstveno stanje. 

U duši je Josip bio dijete prirode, 

bio je ponajprije šumar a u mirovini 

vrstan voćar i vinogradar. 

Svi mi koji smo ga bolje poznavali 

znamo daje u privatnom životu bio 

uzoran suprug, otac i svekar. Volio 

je svoju obiteij, o svojim sinovima 

često je s ponosom govorio. Od tog 

čovjeka i kolege nažalost morali 

smo se rastati 19. 9. 2001. godine 

na mjesnom groblju i u crkvi Sv. 

Jurja, na vrhu brdašca sa kojega se 

pruža pogled na selo gdje se Josip 

rodio, gdje je živio i gdje nas je 

napustio. 

Ostat će nam u dragoj i trajnoj 

uspomeni, a za sve što je za života 

činio neka mu je vječna hvala. 

Laka mu bila hrvatska gruda. 

Mladen Tonković, 

dipl. ing. šum. 

682

' • . ' * • 

•"SÄi»"'^ 

^$K 

>>. %&> 

- -H, 

• • ' ' • . , , - • • • ' 

' Vi .iL' 

i 'JK' 

*«>' 

.*«S"- 

: 

. - . 

i 

"V - 

' 'S! -:* 

j&^:-;- 

NM> 

VI- "i V» 

2#i 

irjw * «•* *X— 

•r"': : 

wma 

unikomerc-uvoz 

Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569

%i 

IT! I OP mass» 

: 

. 

>.,. 

Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) 

Spiegel Relascop i 

Telerelascop Fob 

Promjerke: digitalne, 

drvene i aluminijske, 

taksac, crn, mm 

P. svrdla (boreri) za 

tvrdo ili meko drvo + 

rezervni djelovi 

(boreri i igle) 

Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12, III plus) Vrpce, niveliri, stanice, 

geodetski pribor 

• dalekozori, snajperi 

• ormari za nacrte 

• stolovi sa svjetlom za čitanje karata 

• crtaći pribor 

• ploteri, fotokopirni aparati 

• Majzekovi trokuti, razmjernici 

• planimetri, kurvimetri 

• trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve 

CO m MUNI CAT] Qpß 

KOMT 

-vi TEC HNO iC 

KOMTEH-GEO 

10000 ZAGREB, Trg športova 11 

tel. 01/3650-451; fax. 01/3091-027 

e-mail: komtehßzg. tel. hr 

http://www.recro.hr/komteh

UPUTE AUTORIMA 

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz područja 

šumarstva, primarne prerade drva, zaštite prirode, 

lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, 

savjetovanja, kongresa, proslava i si., prikaze iz 

domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje 

iz drugih područja koje su važne za razvoj i unapređenje 

šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što se 

odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i 

crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe drva, 

te radove Hrvatskoga šumarskog društva. 

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju 

zbog objavljivanja, moraju biti napisani jasno i 

sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i stručni 

članci u prilogu trebaju imati sadržaj (sažetak) 

na engleskom ili njemačkom jeziku (iz posebnih 

razloga na nekom drugom jeziku), podatke i zaključke 

razmatranja. Sažetak na stranom jeziku treba 

biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom 

na papiru formata A4. 

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: 

- Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi 

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 

stranice napisane s proredom na papiru formata A4. 

- U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati 

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono što 

omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene 

spoznaje iz određenog područja šumarske struke i 

prakse. 

- Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih 

stranica Šumarskog lista, zajedno s prilozima (tablice, 

crteži, slike...), što znači do 16 stranica s proredom 

na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima 

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti radove 

nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta tu opsežnost 

opravdavaju. 

- Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati 

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se radi 

o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) 

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. 

- Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, 

metodološkim napomenama, raspravom, 

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika 

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom 

jeziku. 

- Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, 

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom 

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice 

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju 

se malim slovima i navode se odmah iza tablica. 

- Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih 

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine 

treba posebno objasniti u jednadžbama i si. 

- Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu 

razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima 

kuko slijede. 

- Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti odvojeno 

od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora 

i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu 

biti u omjeru 2:1. 

- Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i 

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake 

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne 

i kontrastne. 

- Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost 

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. 

-Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu 

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski 

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 

2. Prpić, B., Komlenović, N., Seletković, 

Z. 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski 

list 5-6, str. 195-215. 

- Pored punog imena i prezimena autora treba 

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., 

mr., dipl. ing....). 

- Tekst članka treba (osim izuzetno), pripremiti s 

pomoću nekog od tzv. wordprocesora na osobnom 

računalu sukladnom s IBM, te tako uređeni 

rukopis predati na disketi 3.5". 

- Potpuno završene i kompletne članke (disketu, 

tekst u dva primjerka) slati na adresu Uredništva. 

Autori su odgovorni za točnost prijevoda na strani 

jezik. 

- Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg 

područja na mišljenje u zemlji, a za 

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. 

-Autori koji žele separate - posebne pretiske svojih 

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem rukopisa. 

Separati se posebno naplaćuju, a trošak se ne 

može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se 

može naručiti 20 separata. 

- Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz 

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, 

JMBG, adresu i općinu stanovanja. 

Uredništvo ŠUMARSKOG LISTA 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Telefon: 48 28 477, 48 28 359 

Telefax: 48 28 477 

E-mail: hrvatsko-sumarsko-drustvo@zg.tel.hr 

WEB stranica: www.hrsumc.hr/sumlist

Å UMARSKI LIST 11-12/2001 - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?