Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
— 115 —<br />
Željezne i drvene podvlake na željeznicama. Od strane industrijalaca<br />
željeza napose u Njemačkoj kuša se dokazati, da željezne podvlake<br />
imaju u financijalnom i gospodarskom pogledu mnogo veću prednost od<br />
drvenih. Dosadašnja praksa dokazuje upravno protivno, jer valjano impregnirane<br />
podvlake traju mnogo dulje od željeznih, ma da su tečajem vremena<br />
na željeznim podvlakama razna poboljšanja izvedena.<br />
Željezne podvlate na pruskim željeznicama traju oko 20 godina,<br />
dočim su se katranom impregnirane bukove podvlake na francuskoj istoč.<br />
željeznici i nakon 25 do 35 godina pokazale još uvijek dobrim dijelom<br />
uporabivima. Nakon porabe od 27 godina nadjeno je samo 11 ^/o impregniranih<br />
bukovih podvlaka, da su za dalnju porabu nesposobne.<br />
Uslijed novijeg poboljšanog načina impregniranja uz tlak, pokojemu<br />
može dobro osušena bukova podvlaka upiti 37 do 38 kg tekućine, još<br />
će se više trajnost drvenih podvlaka povećati.<br />
Uprava belgijskih državnih željeznica počela je u novije doba ponovno<br />
rabiti drvene podvlake akoprem se je od god. 1886 služila isključivo<br />
sa željeznima. Isto tako su u tunelu St. Gotthard, u novije doba izmijenjene<br />
željezne podvlake sa drvenima, jer su se željezne pokazele kao<br />
neshodne. Američke francuske i engleske željeznice rabe skoro isključivo<br />
drvene podvlake, akoprem bi barem u Engleskoj željezne podvlake bile<br />
znatno jeftinije od drvenih.<br />
Zavod za istraživanje tla. Kr. zemaljski zavod za istraživanje tla<br />
u Zagrebu ustrojen je u prosincu g. 1910. sa zadatkom, da služi praktičnim<br />
svrhama i potrebama domaćih gospodara. On imade proučavati<br />
osebujnosti tla u Hrvatskoj i Slavoniji, da se stvori sigurna podloga i za<br />
tehničke melioracije tla i za gospodarsku i šumarsku kulturu Hrvatske i<br />
Slavonije u obće. U prošloj godini bavio se je zavod, zajedno s vinogradarskim<br />
stručnjacima kr. zem. vlade, ispitivanjem vinogradarskog tla, pa<br />
je započeto sustavno ampelogeoložko kartiranje naših vinogorja u svrhe<br />
sustavne regeneracije i rekonstrukcije naših vinograda.<br />
Nadalje je započeto istraživanje srijemskih »slanjača«, koje će se<br />
nastaviti uz pomoć zadruge za izsušivanje jugo iztočnoga Srijema. Tim će<br />
se točno upoznati karakter tih, za sada neplodnih površina i pristupiti<br />
odredjivanju načina njihove kultivacije.<br />
U zavodu je g. 1911. izradjeno: po nalogu kr. zem vlade 131 iztraživanje,<br />
za ampelogeoložko kartiranje 140, na zahtjev kotarskih oblasti<br />
23, na zahtjev gospodarskih družtava 15, na zahtjev privatnika 44, za<br />
agrogeol. sekciju geoložkoga povjerenstva 30 istraživanja, ukupno svega<br />
383 istraživanja sa 3071 istražnih operacija.<br />
Upozoruju se na zavod naši domači gospodari, a osobito vinogradari,<br />
koji žele svoje vinograde zasaditi američkom lozom. Američka je<br />
loza osjetljivija na pojedine sastavine tla: vapno, vlagu itd., nego li do<br />
maca loza. Regeniranje krivim podlogama uzslijedilo je na žalost na mnogim<br />
mjestima, a to se može izbjeći, ako se zemlja dade prije sadnje istražiti.<br />
Isto tako upozorujemo one gospodare, kod kojih u vinogradima vlada<br />
kloroza, da dadu iztražiti zemlju.<br />
Gospodari pako, koji žele privesti kulturi za sada nekultivirane<br />
površine, neka dadu te površine na licu mjesta prije pregledati i iztražiti<br />
pa će se onda zajedno s gospodarskim stručnjacima odrediti, kojim bi se<br />
načinom te plohe imale kultivirati.