Å UMARSKI LIST 11-12/1956

Konačno ćemo iznijeti jedan prijedlog praktične upotrebe
frekvencijskih krivulja pri izradi uređajnih elaborata (treći
dio članka).
OPĆENITO
Krivulja (1) na slici 1 predočuje frekvenciju stabala u mladoj, jednodobnoj
sastojini; krivulja (2) prikazuje frekvenciju stabala u srednjedobnoj,
a krivulja (3) u odrasloj jednodobnoj sastojini. Sve tri krivulje
imaju zvonoliki oblik te su poznate pod imenom Gaussovih krivulja.
Iz tih se krivulja vidi, da u jednodobnim sastojinama ima uvijek
najviše srednjedebelih, a najmanje najtanjih i najdebljih stabala.
U mladim jednodobnim sastojinama disperzija stabala (otklon od srednjaka)
je manja nego u starijim; za mlađe jednodobne sastojine frekvencijske
su krivulje šiljaste, za starije su sploštene i to više, što je sastojina
odraslija. Disperzija stabala definirana je standardnom devijacijom (o).
FREKVENCIJSKA KRIVULJE
BROJA STABALA U JEDMODOLWin SASTOJINAMA
ISO
J
I
3
1
100 **
SD
rs ai a x 4c v ro i čo %> 100
fißS/U PROMJSH Cm
JZ 1
Na slici 2 (a) prikazali smo normalnu frekvencijsku distribuciju (N)
po stepenima (d) kako slijedi:
d 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
N 1 9 36 84 126 126 84 36 9 1
Gdjekad je interesantno promatrati kumulativnu frekvenciju,
što će reći ukupni broj do prvog ,do drugog, do trećeg, do četvrtog i konačno
do zadnjeg stepena.
Ako svakom broju naprijed navedenog niza dodamo sve prethodne
članove, dobivamo kumulativnu frekvenciju:
d 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
N 1 10 46 130 256 382 466 502 511 512
F (°/o) 0,2 2,0 lB,9 25,4 50,0 74,6 91,0 98,0 99,8 100
358