Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
± 0.007 mm. Prosječna je širina zone kasnog drveta jelovine sa silikata<br />
veća za 0.32 mm ili 76% od one sa vapnenca (vidi si. 2).<br />
3. Između jelovine sa silikatne i vapnene podloge u Gorskom Kotaru<br />
,koja je uzrasla u istim klimatskim uslovima (Zalesina) nema signifikantnih<br />
razlika u širini odnosno učešću zone kasnog drveta u godu kod<br />
godova istih širina. Neznatne razlike koje postoje statistički se mogu zanemariti<br />
jer mjera signifikantnosti razlika iznosi samo<br />
t = 0.7455<br />
4. Odnos između širine goda i širine zone kasnog drveta u godu<br />
može se prikazati pravcem jednadžbe y = 0.2789 • x i slobodno povučenom<br />
empiričkom krivuljom. Ova empirička krivulja potpunije predstavlja<br />
taj odnos, jer kod nje korelacioni koeficijent iznosi f— 0992 ± 0.0003,<br />
a kod pravca r = 0.976 ± 0.0008.<br />
5. Učešće zone kasnog drveta u godu postiže maksimum kod godova<br />
širine oko 1.5 mm (interval između 1.20 i 2.40 mm). (Vidi si. 4). Prema<br />
tome, ako se želi proizvoditi jelovina sa najvećim učešćem kasnog drveta,<br />
đebljinski prirast ne bi smio suviše prelaziti 3.00 mm.<br />
, Literatura:<br />
1. Ugrenović A., Tehnologija drveta, Zagreb 1950.<br />
2. Y1 i n e n A., Über den Einf luss des Spätholzanteils und der Jahringbreite auf<br />
die Rohwichte beim finnischen Kiefernholz; Holz als Roh- und Werkstoff<br />
1951, str. 449—156.<br />
3. B e n i ć R., Istraživanja o odnosu između širine goda i zone kasnog drveta kod<br />
poljskog i običnog jasena; Glasnik za šumske pokuse br. <strong>11</strong>, str. 53-72, —<br />
Zagreb 1953.<br />
4. Trendelenberg R. — Mayer-Wegelin H., Das Holz als Rohstoff,<br />
München 1955.<br />
5. Benić R., Istraživanja o ueescu i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži<br />
poljskog jasena — Glasnik za šumske pokuse br. <strong>12</strong>, Zagreb <strong>1956</strong>.<br />
A<br />
SADRŽAJ VODE U SIROVOJ BUKOVINI<br />
Dr. Juraj Krpan — Zagreb<br />
1. UVOD<br />
ko se sadržaj vode u stablu određuje odmah nakon obaran ja dobiva<br />
se sadržaj vode sirovog drveta, koji odgovara sadržaju vode živog<br />
stabla. Sadržaj vode u živom stablu važan je za fiziologiju što ovdje nije<br />
predmet istraživanja, a kod sirovog drveta za iskorišćavanje i preradu.<br />
Sadržaj vode sirovog drveta važan je za iskorišćavanje i preradu iz ovih<br />
razloga:<br />
a) Sadržaj vode sirovog drveta utječe na troškove iznošenja u iskorišćavanju<br />
šuma.<br />
b) Zadovoljavajuća promjena boje drveta postiže se ako mu je sadržaj<br />
vode na početku parenja veći od točke zasićenosti (30%).<br />
386
Change language