Å UMARSKI LIST 5-6/2008 - HÅ D

sumari.hr

Å UMARSKI LIST 5-6/2008 - HÅ D

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA

KOMU PRIPADA VODA KOJU OPLEMENI I OČUVA ŠUMA

Šuma ne može uspijevati bez dovoljno oborina, kao niti u vrlo hladnim područjima. U

tundri, stepi, pustinji i močvari, šuma ne može uspijevati. Poznato je kako šuma vrlo ekonomično

raspolaže s vodom.

U šumovitome krajobrazu gdje šume ima preko 40 % ona sprječava eroziju tla i bujice,

uravnotežuje raspored vode u prostoru, ravnomjerno opskrbljuje vodotoke i ublažava

pojavu visokih vodnih valova, utječe na čistoću vode i broj izvorišta. Niti jedan drugi vegetacijski

oblik ne utječe tako djelotvorno na vodu kao šuma.

Vrlo značajna uloga šume je mehaničko, biološko i djelomično kemijsko pročišćavanje

oborinske i poplavne vode. Pročišćavanje se događa njezinim procjedivanjem kroz živo i

rahlo šumsko tlo, pa ona u podzemne tokove ulazi pitka. Od sveukupne količine vode koja

oborinama padne na šumu, količina procjedne vode iznosi u europskim prilikama njegovane

šume od 30 - 40 % tijekom vegetacije i 70 - 80 % za njezina mirovanja. Ostatak vode

potroši šuma u procesu transpiracije te intercepcijom i evaporacijom.

Uzmemo li kao prosječnu godišnju vrijednost oborina u arealu šuma u Hrvatskoj od

1 200 mm te površinu sklopljenih šuma od 2 mil. ha, iz šume isteče oko 13 milijardi tona

pitke vode . Ovisno o stručnom postupku, dio te količine može se iskoristiti, što daje golem

financijski učinak, bilo kroz vodovodne mreže ili u bocama na tržištu (Prp ić, Jurj ević,

Jako vac, Š.L. 2005, posebni broj).

Da bi šuma tako učinkovito djelovala kao pročistač i skladište vode, mora biti znalački

i učinkovito njegovana. Hrvatske državne šume njegovane su preko 200 godina. Za razliku

od ostalih europskih šuma one su 98 % prirodne i u pravilu predstavljaju prvu ili drugu generaciju

šumskih sastojina poslije prirodne obnove hrvatskih prašuma. Takvim postupcima

šumom, očuvana su iskonska šumska staništa sa živim tlom i zasigurno optimalnom

sposobnošću za pročišćavanje vode.

Tijekom sušnih razdoblja šuma postupično ispušta vodu u izvorišta i vodotoke, a tijekom

kišnoga razdoblja i topljenja snijega zadržava je i usporava njezino površinsko otjecanje.

Svi naši vodotoci, uključujući oba sijeva crnomorski i jadranski, pod golemim su utjecajem

šume. Izvori Kupe, Kupice, Mrežnice, Dobre i njihovih pritoka, Zrmanje, Krke,

Cetine i drugih te njihovih pritoka, dobivaju pročišćenu vodu od šuma a Hrvatskih Dinarida

uz njegovanje šumarske struke, koja održava njihov porirodni sastav te vodozaštitnu kao i

ostale općekorisne funkcije.

I postavlja se pitanje, zašto Hrvatske šume d.o.o. ne koriste komercijalno pitku vodu

koju su osigurali uzgojnim postupcima podržavajući gospodarsku prirodnu šumu, a posebice

njezinu vodozaštitnu, kao i ostale općekorisne fiankcije. Bilo bi dobro o tome javno

raspraviti i uključiti u podjelu i privatne šume, koje po svome sastavu zadovoljavaju vodozaštitnu

fiankciju.

Prof. em. dr. se. Branimir Prpić

Naslovna stranica – Front page:

Kaskade u kanjonu Donjih jezera u rano proljeće u Nacionalnom parku Plitvička jezera

Cascades in the canyon of the Lower Lakes in Plitvice Lakes National Park in early spring

(Foto – Photo: Alojzije Frković)

Naklada 1880 primjeraka


UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332

CODEN SULIAB

ŠUMARSKI LIST

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva

Journal of the Forestry Society of Croatia

1. Dalibor Bakran, dipl. ing.

2. Davor Beljan, dipl. ing.

3. Dr. sc. Miroslav Benko

4. Stjepan Blažičević, dipl. ing.

5. Mr. sc. Miroslav Brnica

6. Davor Butorac, dipl. ing.

7. Mr. sc. Zoran Đurđević

8. Prof. dr. sc. Ivica Grbac

9. Dubravko Hodak, dipl. ing.

.Šumski ekosustavi

Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja

Šumarska fitocenologija

Urednici znanstvenih grana:

Prof. dr. sc. Jozo Franjić, šumarska botanika

i fiziologija šumskoga drveća

Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, dendrologija

Dr. sc. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje

šumskoga drveća

Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologija

i ishrana šumskoga drveća

Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, lovstvo

.Uzgajanje šuma i hortikultura

Akademik Slavko Matić, urednik područja

Silvikultura

Urednici znanstvenih grana:

Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma,

bioklimatologija

Dr. sc. Stevo Orlić, šumske kulture

Dr. sc. Vlado Topić, melioracije krša, šume na kršu

Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, uzgajanje prirodnih šuma,

urbane šume

Izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, mikoriza i alelopatija

Izv. prof. dr. sc. Milan Oršanić, sjemenarstvo i rasadničarstvo,

Izv. prof. dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode,

hortikultura

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika,

općekorisne funkcije šuma

.Iskorištavanje šuma

Prof. dr. sc. Ante Krpan, urednik područja

Iskorištavanje šuma

Urednici znanstvenih grana:

Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins

Uređivački savjet:

Hranislav Jakovac, dipl. ing.

Mr. sc. Petar Jurjević,

predsjednik

Čedomir Križmanić, dipl. ing.

Mr. sc. Josip Malnar

Dr. sc. Josip Margaletić

Ivan Matasin, dipl. ing.

Akademik Slavko Matić

Vlatko Petrović, dipl. ing.

Urednički odbor po znastveno-stručnim područjima

Revue de la Société forestière croate

18. Dragomir Pfeifer, dipl. ing.

19. Prof. dr. sc. Branimir Prpić

20. Emilija Seidl, dipl. ing.

21. Krunoslav Szabo, dipl. ing.

22. Dražen Štrković, dipl. ing.

23. Branko Trifunović, dipl. ing.

24. Oliver Vlainić, dipl. ing.

25. Zdravko Vukelić, dipl. ing.

Doc. dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice

Prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija

u šumarstvu

Prof. em. dr. sc. Marijan Brežnjak, pilanska prerada drva

Doc. dr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu, tehnologija drva

4.Zaštita šuma

Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik područja

Fitoterapeutska sredstva zaštite šuma

Urednici znanstvenih grana:

Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija,

integralna zaštita šuma

Izv. prof. dr. sc. Boris Hrašovec, šumarska entomologija

Izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić, zaštita od sisavaca

(mammalia)

Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari

5.Izmjera i kartiranje šuma

Izv. prof. dr. sc. Renata Pernar, urednik područja

Daljinska istraživanja i GIS u šumarstvu

Urednici znanstvenih grana:

Doc. dr. sc. Mario Božić, izmjera šuma

Dr. sc. Vlado Kušan, izmjera terena s kartografijom

Doc. dr. sc. Anamarija Jazbec, biometrika u šumarstvu

6.Uređivanje šuma i šumarska politika

Izv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, urednik područja

Uređivanje šuma

Urednici znanstvenih grana:

Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi, marketing u šumarstvu

Dr. sc. Stjepan Posavec, šumarska ekonomika

Prof. dr. sc. Ivan Martinić, organizacija u šumarstvu

Branko Meštrić, dipl. ing. šum. informatika u šumarstvu

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., staleške vijesti,

bibliografija, šumarsko zakonodavstvo, povijest šumarstva

Članovi Uređivačkog odbora iz inozemstva

Prof. dr. se. Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina

Dr. se. Konrad Pintarić, prof. em., Bosna i Hercegovina

Prof dr. se. Vjekoslav Glavač, Njemačka

Prof dr. se. Milan Saniga, Slovačka

Prof dr. se. Emil Klimo, Češka

Dr. se. Martin Schneider-Jaeoby, Njemačka

Doc. dr. se. Boštjan Kosir, Slovenija

Prof dr. se. Iztok Winkler, Slovenija

Glavni i odgovorni urednik – prof. dr. sc. Branimir Prpić

Tehnički urednik – Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum.

Lektor – Dijana Sekulić-Blažina

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji.

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj

i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim

zemljama zavisno o odluci uredništva.

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr.

Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, »Šumarski list«

smatra se znanstvenim časopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (članak 57. g.)


SADRŽAJ – CONTENTS

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS

UDK 630* 525 (001)

Prka, M.: Određivanje sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina

primjenom norme HRN EN 1316-1:1999

Defining Assortment Structure of Even-Aged Beech Stands According

to Standard HRN EN 1316-1:1999 223

UDK 630* 304 + 964 (001)

Goglia , V., J. Žgela, I. Đukić: Učinkovitost antivibracijskih rukavica: II dio

The Effectiveness of Anti-Vibration Gloves: Part II 239

PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWS

UDK 630* 156

Degmečić, D., M. Bi ćanić: Značaj tjelesne težine kod vrste europska srna

(Capreolus capreolus L.) u istočnoj Slavoniji i Baranji

Body Weight and Development of Roe Deer (Capreolus capreolus L.)

in Eastern Slavonia and Baranja 245

STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS

UDK 630* 181.1

Naj vi rt , Ž., A. Mil i čević, Š. Meštrov ić: Areal hrasta oštrike (Quercus coccifera L.)

u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca

Area of the Kermes Oak (Quercus coccifera L.) on the Western Part of Peninsula Pelješac 253

UDK 630* 432

Španjol, Ž., K. Bilja k ovi ć , R. Rosa v ec, D. D o minko, D. B arčić, D. Starešinić:

Šumski požari i fizikalni modeli

Forest Fires and Physical Models 259

ZAŠTITA PRIRODE: Arač, K.: Zeba (Fringilla coelebs L.) 269

Kranjčev, R.: Jadranska perunika, Na izvoru Krke, Veli slap na Grdoselskom potoku,

Montegarganska kokica, Brusnica, Patuljasta zvončika, Iz šume Repaš 269

AKTUALNO:

Delač, D.: Zapisnik 112. redovite sjednice skupštine Hrvatskoga šumarskog društva 273

Jakovac, H.: Stručna tema skupštine: “Obnovljivi izvori energije u RH – Energetska uporaba šumske biomase” 281

To mić, F., T. Krička , S. Matić : Raspoložive poljoprivredne i šumske površine

za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj 282

Dundović, J.: Energija iz Šumske biomase potencijal i perspektive u Hrvatskoj 283

Stanić, Z.: Suradnja Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih šuma u korištenju šumske biomase

kao obnovljivog energenta 286

Sučić, Ž. : Profil šumske biomase 287

Jakovac, H.: 10. Obljetnica nastupa ekipe hrvatskih šumara na EFNS-u 290

Jurjević, P.: 110 godina od izgradnje Hrvatskoga šumarskog doma 293

Frković, A.: Pozdrav iz Hrvatske – Plitvička jezera 296

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI:

Dekanić, S., T. Dubravac: Multifunkcionalno gospodarenja panjačama jugoistočne Europe – CForSee 298

KNJIGE I ČASOPISI:

Glavaš, M.: Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić: Dabar u Hrvatskoj 300

Grospić, F.: L’Italia forestale e montana 302

PRIZNANJA:

Glavaš, M.: Veliko priznanje šumarima 304

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA:

Grospić, F.: HŠD – Ogranak Zagreb u posjeti UŠP – Sisak i PPS Majur 306

IZ SVIJETA GLJIVA:

Kranjčev, R.: Gljiva ganoderma, Na brezovim resama 309

IN MEMORIAM:

Figurić, M.: Rudolf Sabadi (1928 – 2008) 311

Brežnjak, M. V. Rajković: Milan Blažević (1925 – 2008) 319

Lončar, D.: Anton Polić (1938 – 2008) 320

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI

UDK 630* 525 (001)

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238

ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH

SASTOJINA PRIMJENOM NORME HRN EN 1316-1:1999

DEFINING ASSORTMENT STRUCTURE OF EVEN-AGED BEECH STANDS

ACCORDING TO STANDARD HRN EN 1316-1:1999

Marinko PRKA*

SAŽETAK: U radu je istraživana vjerojatnost pojave drvnih sortimenata

tehničke oblovine u bukovim stablima s obzirom na vrstu sijeka, kao i tijek

postotnih udjela drvnih sortimenata tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima

i vrsti sijeka. Istraživanja su provedena na uzorku koji obuhvaća 787

stabala u proredama, 788 stabala u pripremnim, 862 stabla u naplodnim i

645 stabala u dovršnim sjekovima. Sveukupno je istraživanjima obuhvaćeno

3082 primjerno stablo. Starost istraživanih sječina iznosila je od 59 do 91 godinu

kod prethodnog prihoda (proreda), od 94 do 110 godina kod pripremnog

sijeka, od 100 do 112 godina kod naplodnog sijeka, te od 98 do 114 godina

kod dovršnog sijeka. Na temelju rezultata istraživanja izrađene su nove sortimentne

tablice prema hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999.

Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju vrstu sijeka kao jedan

od ulaza, omogućuju pouzdaniju procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije

planiranje sječivog etata. Pri tomu su kao čimbenici razdvajanja uzeti

kriteriji selekcije prilikom doznake stabala za sječu koji se primjenjuju do

uključivo pripremnog sijeka. Iz tih su razloga tablice šumskih drvnih sortimenata

izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek, a zasebno za naplodni i

dovršni sijek.

Ključne riječi: obična bukva, sortimentna struktura, jednodobne bukove

sastojine, Hrvatska norma HRN EN 1316-1:1999

1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem

Svjetsko tržište počiva na sustavu slobodnog i javnog

nadmetanja te stoga prisutnost proizvoda na tržištu zahtijeva

prihvaćene međunarodne norme proizvoda ili nacionalne

norme proizvoda usklađene s međunarodnim

normama. Sadržaji europskih normi razlikuju se od važećih

hrvatskih normi, te će njihovo prihvaćanje uvjetovati

promjenu načina rada. Promjene će se očitovati u radovima

prikrajanja, preuzimanja i evidencije šumskih

proizvoda te trgovini drvom (Krpan i Šušnjar 1999).

U novije su vrijeme brojni autori (Vondra 1995,

Štefančić 1998, Prka 2001, Krpan i Prka 2002,

Pa la d in i ć 2005, Pa l a d ini ć i Vu l e t i ć 2006, P r-

k a i K r p a n 2007) istraživali sortimentnu strukturu

Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. šum. Hrvatske šume

Direkcija, Zagreb

marinko.prkaŽhrsume.hr

bukovih sastojina određenu prema Hrvatskim normama

proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine. Rezultati

ovih istraživanja (većim dijelom) nisu primijenjeni

u šumarskoj operativi. Istraživanja strukture drvnih sortimenata

glavnih vrsta drveća hrvatskog šumarstva uz

primjenu međunarodnih (“europskih” HRN-EN) normi,

znatno su rjeđa (Prka 2005) iako su neke od tih normi

postale dio hrvatske propisnosti.

Cilj je ovoga rada bio istražiti vjerojatnost pojave

drvnih sortimenata bukove tehničke oblovine u stablima

s obzirom na debljinski stupanj i vrstu sijeka te istražiti

tijek postotnih udjela drvnih sortimenata tehničke

oblovine po debljinskim stupnjevima i prema vrsti

sijeka. Na temelju rezultata istraživanja, cilj je bio izraditi

nove sortimentne tablice prema Hrvatskoj normi

HRN EN 1316-1:1999 Oblo drvo listača – razvrstavanje

po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva.

223


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238

Problematiku istraživanja strukture bukovih drvnih

sortimenata, kao i čimbenike koji utječu na strukturu

sortimenata jednodobnih bukovih sječina i izradu sortimentnih

tablica, prikazali smo u našim ranijim radovima

(Prka 2001, Krpan i Prka 2002, Prka 2003,

2005, 2006, P rka i Krpan 2 0 0 7 ). Rezultate ranijih istraživanja,

teoretske postavke promišljanja o strukturi

drvnih sortimenata te pristup izradi sortimentnih tablica,

zbog njihove opsežnosti, nećemo ovdje detaljnije elaborirati,

već čitatelje upućujemo na navedene radove.

2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research

Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici

“Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bjelovar.

Prikupljanje podataka izmjerom primjernih bukovih

stabala izvršeno je na 30 objekata u 41 navratu (sijeku).

Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom

tipu II-D-11 i uređajnom razredu bukva s ophodnjom

od 100 godina, koji u površini gospodarske jedinice

sudjeluje sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %.

Uzorak izmjerenih primjernih bukovih stabala obuhvaća

787 stabala u proredama, 788 stabala u pripremnim,

862 stabala u naplodnim i 645 stabala u dovršnim

sjekovima. Sveukupno su terenskim istraživanjima

obuhvaćena 3082 primjerna stabla u razdoblju od

2002. do 2007. godine. Starost je istraživanih sječina

prethodnog prihoda (proreda) iznosila od 59 do 91 godinu,

od 94 do 110 godina kod pripremnog sijeka, od

100 do 112 godina kod naplodnog sijeka, te od 98 do

114 godina kod sječina dovršnog sijeka.

Tablica 1. Distribucija broja izmjerenih stabala po objektima istraživanja i vrsti sijeka

Table 1 Distribution of the number of measured trees according to the object of research and type of felling

Odjel

odsjek

Forest

block

7c

13a

13b

20e

29a

29b

37a

37c

39b

65b

66b

69b

80b

82a

162e

162c

Ukupno

Total

Prorede - Thinning

Broj

doznačenih

stabala

Number of

marked

trees

292

665

285

569

368

229

631

335

368

164

163

515

46

159

371

282

5442

Broj

stabala u

uzorku

Number of

trees in

a sample

59

65

51

66

46

34

83

48

56

24

31

67

17

50

45

45

787

%

20,2

9,8

17,9

11,6

12,5

14,8

13,2

14,3

15,2

14,6

19,0

13,0

37,0

31,4

12,1

16,0

14,5

Pripremni sjekovi - Preparatory felling

Odjel

odsjek

Forest

block

9a

11a

17a

19b

38a

60a

66a

73a

94b

95b

-

-

-

-

-

-

Ukupno

Total

Broj

doznačenih

stabala

Number of

marked

trees

1198

683

865

490

1164

862

577

888

343

306

-

-

-

-

-

-

7376

Wrste sjeka - Type of felling

Broj

stabala u

uzorku

Number of

trees in

a sample

102

78

91

58

102

97

64

100

54

42

-

-

-

-

-

-

788

%

8,5

11,4

10,5

11,8

8,8

11,3

11,1

11,3

15,7

13,7

-

-

-

-

-

-

10,7

Naplodni sjekovi - Seeding felling

Odjel

odsjek

Forest

block

11a

38a

59c

66a

73a

94b

95b

124a

-

-

-

-

-

-

-

-

Ukupno

Total

Broj

doznačenih

stabala

Number of

marked

trees

1667

1308

409

953

1077

650

439

1134

-

-

-

-

-

-

-

-

7637

Broj

stabala u

uzorku

Number of

trees in

a sample

174

109

41

138

155

76

64

105

-

-

-

-

-

-

-

-

862

%

10,4

8,3

10,0

14,5

14,4

11,7

14,6

9,3

-

-

-

-

-

-

-

-

11,3

Odjel

odsjek

Forest

block

11a

38a

42a

42c

59c

94b

95b

-

-

-

-

-

-

-

-

-

Ukupno

Total

Dovršni sjekovi - Final felling

Broj

doznačenih

stabala

Number of

marked

trees

721

879

1239

876

438

711

378

-

-

-

-

-

-

-

-

-

5242

Broj

stabala u

uzorku

Number of

trees in

a sample

76

102

118

104

44

133

68

-

-

-

-

-

-

-

-

-

645

%

10,5

11,6

9,5

11,9

10,0

18,7

18,0

-

-

-

-

-

-

-

-

-

12,3

Uzorak je primjernih stabala oblikovan slučajnim

odabirom približno 10 % doznačenih stabala. U uzorak

su uvrštena sva doznačena stabla bukve koja su se nalazila

na smjeru kretanja po unaprijed određenim azimutima.

Intenzitet uzimanja uzorka po objektima istraživanja

i vrsti sijeka vidi se iz tablice 1.

Prikrajanje i razvrstavanje drvnih sortimenata tehničke

oblovine u razrede kakvoće izvršili smo prema

Hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999 Oblo drvo listača

– razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva.

Tehničku oblovinu prema ovom standardu čine trupci

A do D razreda kakvoće. Dimenzije izrađene oblovine

i greške drva mjerene su sukladno odredbama normi

HRN EN 1309-2:1999, HRN EN 1310:1999 i HRN EN

1311:1999. Uz tehničku oblovinu u radu su razmatrani

i udjeli prostornoga drva koje sadrži ogrjev u “komercijalnom”

smislu (jednometarsko i višemetarsko ogrjevno

drvo) te ostalo prostorno drvo (gule i krupni otpad).

Šumski drvni sortimenti primjernih stabala iskazani

su u relativnom iznosu, kao postotni udjeli u obujmu

krupnoga drva do 7 cm promjera, a cjelokupna matematičko-statistička

obrada izvršena je uz pomoć računalnog

programa Microsoft Excel 2003.

224


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results

Prikrajanjem i izradbom primjernih stabala uzorka

pridobiveno je 13.507 komada tehničke oblovine, čiji

je ukupni obujam bez kore iznosio 6.010 m3. Ukupni je

izrađeni i izmjereni neto obujam svih primjernih staba-

la uzorka iznosio 8.931 m3. Izrađeni drvni obujam tehničke

oblovine i ukupni neto obujam primjernih stabala

po vrsti sijeka vidi se iz tablice 2.

Tablica 2. Obujam tehničke oblovine i ukupni neto obujam primjernih stabala po vrsti sijeka

Table 2 Volume of technical roundwood and total net tree volume according to type of felling

Vrsta sijeka

Type of feling

Prorede - Thinning

Pripremni sjekovi - Preparatory felling

Naplodni sjekovi - Seeding felling

Dovrni sjekovi - Final felling

Ukupno - Total

Broj trupaca tehničke oblovine

Number of technical

roundlwood

kom.

2161

3.237

4.347

3.762

13.507

Obujam tehničke oblovine

Number of technical

roundlwood

m3

639,45

1.245 ,92

1.890,60

2.233,95

6.010,11

Neto obujam

Neto volume

m3

999,55

1.832,66

2.778,45

3.320,39

8.931,25

3.1 Vjerojatnost pojave sortimenata tehničke oblovine u stablima obzirom na vrstu sijeka

Probability of appearance of technical roundwood assortments in trees according to type of felling

Vjerojatnost pojave stabla koje sadrži određeni sortiment

tehničke oblovine obzirom na vrstu sijeka vidi

se iz tablice 3.

Vidljivo je da se zastupljenost stabala s udjelom trupaca

A razreda kakvoće bitno razlikuje za prorede i pripremni

sijek (gdje ne prelazi 10 %) u odnosu na naplodni

i dovršni sijek (gdje iznosi više od 40 %). Može se

zaključiti, obzirom na vjerojatnost pojave stabala koja

sadrže trupce A razreda kakvoće po vrsti sijeka, da radi

o dva odvojena skupa istraživanih veličina koje, s jedne

strane, sačinjavaju stabla proreda i pripremnog sijeka,

a s druge strane stabla naplodnog i dovršnog sijeka.

Vjerojatnost pojave stabala s udjelom trupaca B

razreda kakvoće gotovo je dvostruko veća kod naplodnog

i dovršnog sijeka, u kojima iznosi oko 80 %, nego

kod proreda i pripremnog sijeka gdje je ta vjerojatnost

oko 40 % (tablica 3). I ovdje, kao i kod postotnih udjela

A trupaca, možemo govoriti o grupiranju izmjerenih

Tablica 3. Vjerojatnost pojave drvnih sortimenata u stablima o na vrstu sijeka

Table 3 Probability of appearance of timber assortments in the trees according to type of felling

Drvni

sortiment

Timber

assortment

A

B

C

D

Broj

stabala

u uzorku

Number of

trees in

a sample

248

504

658

762

Prorede - Thinning

Broj

stabala

koja

sadrže drv.

sortiment

Number

of trees

containing

timber

assortment

8

174

585

744

Vjerojatnost

pojave

Probabitty

of

appearance

3,2%

34,5%

88,9%

97,6%

Pripremni sjekovi - Preparatory felling

Broj

stabala

u uzorku

Number of

trees in

a sample

586

708

769

787

Broj

stabala

koja

sadrže drv.

sortiment

Number

of trees

containing

timber

assortment

47

313

705

776

Vrsta sjeka - Type of felling

Vjerojatnost

pojave

Probabitty

of

appearance

8,0%

44,2%

97,7%

98,6%

Naplodni sjekovi - Seeding felling

Broj

stabala

u uzorku

Number of

trees in

a sample

761

811

848

861

Broj

stabala

koja

sadrže drv.

sortiment

Number

of trees

containing

timber

assortment

307

642

809

852

Vjerojatnost

pojave

Probabitty

of

appearance

40,3%

79,2%

95,4%

99,0%

Do vršni sjekovi - Final felling

Broj

stabala

u uzorku

Number of

trees in

a sample

624

631

636

641

Broj

stabala

koja

sadrže drv.

sortiment

Number

of trees

containing

timber

assortment

331

547

600

639

Vjerojatnost

pojave

Probabitty

of

appearance

53,0%

86,7%

94 ,3%

99,7%

veličina postotnih udjela trupaca B razreda kakvoće u

proredama i pripremnom sijeku s jedne te naplodnom i

dovršnom sijeku s druge strane. Razdvajanje vrijednosti

postotnih udjela najkvalitetnijih trupaca (A i B

razreda kakvoće) posljedica je primjene kriterija selekcije

prilikom doznake stabala u proredama i pripremnom

sijeku. Pri odabiru stabala u naplodnom sijeku dotadašnji

se kriteriji selekcije više ne primjenjuju, što

pogotovo vrijedi za dovršni sijek.

Vjerojatnost pojave stabala koja sadrže trupce C i D

razreda kakvoće pokazuje isti trend kod svih vrsta sjekova.

Vjerojatnost pojave stabala s trupcima C razreda

kakvoće kreće se od 90 % do 95 %, a vjerojatnost pojave

stabala s trupcima D razreda kakvoće je gotovo 100 %

kod svih vrsta sjekova (tablica 3).

Postotak stabala s pojavom trupaca određenog razreda

kakvoće (vjerojatnost pojave određenog razreda

kakvoće u stablu) po debljinskim stupnjevima i vrsti

225


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238

> ŠMAI

»jČ LMJ>.Š>,r1.Jt.-.

Slika 1-2. Vjerojatnost pojave stabala s trupcima A i B razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka

Figure 1-2 Probability of appearance of timber with A and B class logs according to diameter class and type of felling

Slika 3-4. Vjerojatnost pojave stabala s trupcima C i D razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka

Figure 3-4 Probability of appearance of timber with C and D class logs according to diameter class and type of felling

sijeka vidi se iz slika 1 do 4. Iz slika je vidljivo da se

zastupljenost stabala s udjelom trupaca A razreda kakvoće

svih debljinskih stupnjeva razlikuje za prorede i

pripremni te naplodni i dovršni sijek. Vjerojatnost pojave

stabala s trupcima B razreda kakvoće po debljinskim

stupnjevima ističe se kod naplodnih i do vršnih

sjekova, a prorede i pripremni sjekovi pokazuju približno

iste vrijednosti po debljinskim stupnjevima.

Vjerojatnosti pojave stabala s trupcima C i D razreda

kakvoće podjednake su kod svih vrsta sjekova i debljinskih

stupnjeva.

3.2. Srednji postotni udjeli drvnih sortimenata tehničke oblovine

po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka

Average share of technical roundwood timber assortments according

to diameter class and type of felling

Postotni udjeli ukupne tehničke oblovine stabla, po

vrsti sijeka i ukupno za cijeli uzorak primjernih stabala,

mogu se regresijskom analizom izjednačiti jednadžbama

parabola oblika y= a+ hx+ cxČ, uz srednju

do jaku korelaciju (Prka 2005). Varijabilnost vrijednosti

postotnih udjela drvnih sortimenata po razredima

kakvoće i posebno, izostanak pojedinih sortimenata

tehničke oblovine koje bi stablo s obzirom na prsni

promjer moglo sadržavati, prisiljava nas da postotne

udjele sortimentnih tablica i dalje određujemo preko

srednjih vrijednosti debljinskih stupnjeva. To je povezano

s većim brojem stabala uzorka, što produljuje i

poskupljuje istraživanja (Prka i Krpan 2007).

3.2.1. Srednji postotni udjeli trupaca A razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka

Average share of A class logs according to diameter class and type of felling

Postotak stabala s pojavom trupaca A xsaiQ&a kak-

voće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz

slike 1. Vidljivo je da se zastupljenost stabala s udjelom

Tijekom istraživanja izrađeno je i izmjereno ukupno

745 komada trupaca A razreda kakvoće ukupnog

obujma 683,66 m .

226


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238

A trupaca svih debljinskih stupnjeva

značajno razhkuje za prorede i

pripremni sijek te za naplodni i dovršni

sijek. Na sve ovo ukazuju i

srednje vrijednosti postotnih udjela

trupaca A razreda kakvoće u obujmu

krupnoga drva stabla po debljinskim

stupnjevima i vrsti sijeka, te

pripadajuće hnije trenda koje se vide

na slici 5.

Iz tih razloga možemo zapravo

govoriti o dva odvojena skupa (uzorka)

istraživanih veličina koje s

jedne strane sačinjavaju stabla proreda

i pripremnog sijeka, a s druge

strane stabla naplodnog i dovršnog

sijeka. Ovakvo grupiranje vrijednosti

postotnih udjela najkvalitetnijih

drvnih sortimenata, kao što je već

navedeno, posljedica je naših odluka

prilikom odabira stabala za sječu.

Zbog svega navedenog, objedinili

smo uzorke primjernih stabala

za prorede i pripremni sijek, te za

naplodni i do vršni sijek, a srednje

postotne vrijednosti trupaca A razreda

kakvoće po debljinskim stupnjevima

i linije trenda vide se na slici

6. Na to su nas naveli i slični odnosi

vjerojatnosti pojave stabala i linija

trenda srednjih postotnih udjela

tehničke oblo vine u neto obujmu

stabla ostalih razreda kakvoće određene

prema normi HRN EN 1316-

1:1999, koje smo obradili i prikazali

u idućim poglavljima.

HP*

Srednje postotne udjele drvnih sortimenata tehničke

oblovine po razredima kakvoće i debljinskim stupnjevima

kod ovako grupiranih vrsta sijeka (prorede i pripremni-PiP,

naplodni i dovršni-NiD) usporedili smo t-

testom. Rezultati testiranja vide se u Prilogu 1. Rezulta-

Slika 5. Srednji postotni udjeli trupaca A razreda kakvoće i linije trenda po vrsti sijeka

Figure 5 Average share of A class logs and trend lines according to type of felling

Slika 6. Srednji postotni udjeli trupaca A razreda kakvoće i linije trenda po vrstama sijeka

Figure 6 Average share of A class logs and trend lines according to types of felling

ti t-testa: Srednje vrijednosti tehničke oblovine po razredima

kakvoće kod grupiranih vrsta sijeka, a iz njih se

vidi značajno manja čvrstoća veze između uspoređenih

sredina po debljinskim stupnjevima kod A, B i C razreda

kakvoće tehničke oblovine.

Prilog 1. Rezultati t-testa: Srednje vrijednosti tehničke oblovine po razredima kakvoće kod grupiranih vrsta sijeka

t-Test: Paired Two Sample for Means

PiP/NiD-sredine

Variable 1

Mean 0.023108123

Variance 0.000571617

Observations 9

Pearson Correlation 0.190120781

Hypothesized Mean Difference 0

df 8

tStat -6.02693301

P(T


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238

t-Test: Paired Two Sample for Means

PiP/NiD-sredine

Variable 1

Mean 0.282543345

Variance 0.004696528

Observations 11

Pearson Correlation 0.473456074

Hypothesized Mean Difference 0

df 10

tStat 3.730245996

P(T


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238

3.2.3. Srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka

Average share of C class logs according to diameter class and type of felling

Ukupno je tijekom istraživanja izrađeno i izmjereno

4.220 komada trupaca C razreda kakvoće, čiji je

ukupni obujam iznosio 2.067,74 mČ.

Slika 9. Srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće i linije trenda po vrsti sijeka

Figure 9 Average share of C class logs and trend lines according to type of felling

Postotak stabala s pojavom trupaca C razreda kakvoće

po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz

slike 3. Vidljivo je da, osim najtanjeg debljinskog stupnja,

nema razlike u zastupljenosti

(vjerojatnosti pojave) stabala s C

trupcima po debljinskim stupnjevima

i vrsti sijeka. Bez obzira na

sličnosti (koje se vide iz tablice 3 i

slike 3) srednji postotni udjeli trupaca

C razreda kakvoće po debljinskim

stupnjevima i vrsti sijeka koji

se vide na slici 9 i rezultati t-testa iz

Priloga 1, upućuju na grupiranje istraživanih

veličina na naplodni i dovršni

sijek s jedne, te prorede i pripremni

sijek s druge strane. Slično

kao kod trupaca B razreda kakvoće

gdje se linije trenda srednjih postotnih

udjela proreda i pripremnih sjekova

poklapaju, ovdje se gotovo

poklapaju linije trenda naplodnih i

dovršnih sjekova. Uz to, po prvi puta

linije trenda srednjih postotnih

udjela naplodnih i dovršnih sjekova

za trupce C razreda kakvoće zauzimaju

niže vrijednosti od linija trenda

proreda i pripremnih sjekova.

Srednje vrijednosti postotnih

udjela trupaca C razreda kakvoće

za prorede i pripremni sijek te naplodni

i dovršni sijek po debljinskim

stupnjevima uz linije trenda,

vide se na slici 10.

Slika 10. Srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće i linije trenda po vrstama sijeka

Figure 10 Average share of C class logs and trend lines according to types of felling

3.2.4. Srednji postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka

Average share of D class logs according to diameter class and type of felling

Ukupno je izrađeno i izmjereno 6.501 komada trupaca

D razreda kakvoće, čiji je ukupni obujam iznosio

1820,40 ml

Postotak stabala koja sadrže trupce D razreda kakvoće

po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz

slike 4. Vidljivo je da nema razlike u zastupljenosti stabala

s D trupcima po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka,

odnosno da vjerojatnost pojave stabala s takvim trupcima

iznosi približno 100 % za sve debljinske stupnjeve i

vrste sijeka.

Srednji postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće u

neto obujmu stabala i pripadajuće linije trenda po debljinskim

stupnjevima i vrsti sijeka, koji se vide na slici

11, upućuju na to da nema razhke između udjela D trupaca

obzirom na vrstu sijeka. S porastom debljinskog

stupnja postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće pada-

229


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238

ju, a Čini se da je trend smanjenja

udjela D trupaca s porastom prsnog

promjera stabla manje izražen kod

proreda i pripremnog sijeka. Posebno

se to odnosi na veće debljinske

stupnjeve prorednih sječina. Isto se

može zaključiti iz srednjih postotnih

udjela trupaca D razreda kakvoće

za prorede i pripremni sijek s

jedne, te naplodni i dovršni sijek s

druge strane, koji se zajedno s huljama

trenda vide na slici 12. Linije

trenda do debljinskog stupnja od

52, 5 cm pokazuju shčne vrijednosti,

no sredine debljinskih stupnjeva

upućuju na veće razhke.

Slika 11. Srednji postotni udjeli trupaca D

razreda kakvoće i linije trenda

po vrsti sijeka

Figure 11 Average share of D class logs

and trend lines according to type

offelling

Slika 12. Srednji postotni udjeli trupaca D

razreda kakvoće i linije trenda

po vrstama sijeka

Figure 12 Average share of D class logs

and trend lines according to

types offelling

3.3. Srednji postotni udjeli prostornog drva po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka

Average share offuelwood according to diameter class and type offelling

Pod prostornim drvom u ovome

radu podrazumijevamo ogrjev u

komercijalnom i konvencionalnom

smislu (jednometarsko i višemetarsko

ogrjevno drvo) te gule i krupni

otpad u neto obujmu stabla do 7 cm

promjera. Postotni udjeli ogrjeva s

obzirom na vrstu sijeka mogu se,

slično kao i ukupni udjeli tehničke

oblo vine, regresijskom analizom

izjednačiti jednadžbama parabole

drugoga reda uz srednju ili jaku korelaciju

(Prka 2005). Razvojem

primjene biomase za energiju podjela

između ogrjeva i "ostalog prostornog

drva" trebala bi imati sve

manje značenje, a termin otpada

pri sječi i izradi stabla trebalo bi

znatno redefinirati.

230

Slika 13. Srednji postotni udjeli prostornog drva i linije trenda po vrsti sijeka

Figure 13 Average share offuelwood and trend lines according to type offelling


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238

Srednji postotni udjeh prostornog

drva po debljinskim stupnjevima

i vrsti sijeka i pripadajuće linije

trenda vide se na slici 13. Do deb-

Ijinskog stupnja od 37,5 cm srednji

postotni udjeh prostornog drva iskazuju

približno iste vrijednosti, a nakon

toga veće srednje vrijednosti

poprimaju prorede i pripremni sijek.

Srednje vrijednosti postotnih

udjela prostornog drva grupirane na

već opisani način (prorede-pripremni,

naplodni-dovršni) s pripadajućim

linijama trenda vide se na

slici 14. Iz slike je vidljivo da nakon

debljinskog stupnja od 37,5 cm

veće srednje vrijednosti (očekivano)

pokazuju prorede i pripremni

sjekovi.

Srednje vrijednosti postotnih

udjela gula i krupnoga otpada izrađene

prema Hrvatskim normama

proizvoda iskorištavanja šuma

(1995) pokazuju linearnu ovisnost i

gotovo istovjetne vrijednosti kod

svih vrsta sijeka, što smo utvrdili

ranijim istraživanjima (Prka 2001,

2005). S druge strane, srednje vrijednosti

istih tih kategorija prostornoga

drva (gula i krupnog otpada)

izrađene prema hrvatskoj normi

HRN EN 1316-1:1999, iskazuju

razlike (do 3 %) između naplodnih i

do vršnih sjekova, kao što se vidi na

slici 15. Kao linije trenda bolje odgovaraju

parabole drugoga reda, što

se posebno odnosi na do vršni sijek i

ukupni uzorak primjernih stabala.

Slika 14. Srednji postotni udjeli prostornog drva i linije trenda po vrstama sijeka

Figure 14 Average share offuelwood and trend lines according to types of felling

Slika 15. Srednji postotni udjeli gula i krupnog otpada i linije trenda po vrsti sijeka

Figure 15 Average share of massive waste and trend lines according to type of felling

3.3 Tablice drvnih sortimenata - Timber assortment tables

Tablice postotnih udjela drvnih sortimenata određenih

prema Hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999

Oblo drvo listača - razvrstavanje po kakvoći 1. dio:

Hrast i bukva odlučili smo izraditi posebno za prorede

i pripremni sijek, a posebno za naplodni i do vršni sijek.

To smo učinili zbog brojnih razloga navedenih i obrazloženih

u ovome radu, kao i rezultata naših ranije objavljenih

istraživanja. Razloge koji su nas naveli na izdvajanje

stabala proreda i pripremnog sijeka u posebne

sortimentne tablice nalazimo u sljedećem:

> Proredne sječine i sječine pripremnoga sijeka ističu

se većom zastupljenošću neoštećenih stabala nenormalnog

uzrasta i općenito većim postotnim udjelom

stabala s negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu

sječine u ukupnom broju doznačenih stabala u

odnosu na naplodne i dovršne sječine (Prka 2006).

> Doznačena stabla proreda i pripremnoga sijeka

imaju prosječno manju visinu debla i u vezi s time

manji udio tehničke oblovine koja potječe iz debla

stabala u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog

sijeka (Prka 2005, 2006).

> Vrijednosna analiza stabala po vrsti sijeka ukazuje

da stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju manje

indeksne vrijednosti u usporedbi sa stablima dovršnog

i naplodnog sijeka (Prka 2003, 2005).

> Ukupni postotni udio tehničke oblovine u neto obujmu

stabla manji je kod prorednih sječina u odnosu

na ostale vrste sijeka (Prka 2005).

231


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238

> U proredama i pripremnim sjekovima manja je vjerojatnost

pojave stabala s najkvalitetnijim sortimentima

tehničke oblovine (A, B razred kakvoće) i s tim

u vezi manji postotni udio najkvalitetnijih drvnih

SOrtimenata u obujmu krupnoga drva u usporedbi sa

stablima naplodnog i do vršnog sijeka (Prka 2005).

> Pojava neprave srži nema većeg značenja u sječinama

do približno 90 godina starosti, zbog činjenice da

u starijim proredama možemo očekivati oko 15 %

stabala s nepravom srži. S druge strane u sječinama

starosti 100 do 110 godina neprava srž ima veliko

značenje s obzirom na to daje možemo očekivati kod

približno 50 % doznačenih stabala (Prka 2003).

Slika 16. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca A razreda kakvoće u

neto obujmu stabla po vrstama sijeka

Figure 16 Leveled values of average share of A class logs in the net tree volume according

to types of felling

Slika 17. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca B razreda kakvoće u

neto obujmu stabla po vrstama sijeka

Figure 17 Leveled values of average share ofB class logs in the net tree volume according

to types of felling

232

> Postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima

kakvoće zadržavaju iste odnose bez obzira na primijenjenu

normu (Prka 2005).

Zbog svega navedenog objedinili smo uzorke primjernih

stabala za prorede i pripremni sijek, te za naplodni

i do vršni sijek. Nakon toga odredili smo konačne

vrijednosti srednjih postotnih udjela tehničke

oblovine prema razredima kakvoće za prorede i pripremne

sjekove te za naplodne i dovršne sjekove koji

se vide iz slika od 16 do 20.

To smo učinih uz pomoć srednjih vrijednosti po deb-

Ijinskim stupnjevima i linija trenda iz slika 6, 8, 10, 12,

14115. Odnose srednjih i konačnih vrijednosti postotnih

udjela drvnih sortimenata kod ovako

grupiranih vrsta sijeka provjerili

smo t-testom, a rezultati se nalaze u

prilogu ovog rada (Prilog 2. Rezultati

t-testa: Izjednačene vrijednosti

drvnih sortimenata). Oni ukazuju da

nema značajnih razlika između uspoređenih

srednjih vrijednosti postotnih

udjela drvnih sortimenata.

Iz slike 16 se vidi da su vrijednosti

trupaca A razreda kakvoće naplodnih

i dovršnih sjekova od 1,7

do 6,7 % veće od vrijednosti kod

proreda i pripremnih sjekova, što

ovisi o debljinskom stupnju. Prosječna

razlika za sve debljinske stupnjeve

iznosi 5,2 % trupaca A razreda

kakvoće više u naplodnom i dovršnom

sijeku u odnosu na prorede i

pripremne sjekove. Iz slike 17 vidi

se da su vrijednosti trupaca B razreda

kakvoće po debljinskim stupnjevima

naplodnih i dovršnih sjekova

od 2,7 do 9,2 % veće od vrijednosti

kod proreda i pripremnih sjekova.

Prosječno za sve debljinske stupnjeve

naplodni i dovršni sjekovi iskazuju

5,9 % veće vrijednosti trupaca

B razreda kakvoće u odnosu na

prorede i pripremne sjekove.

Vrijednosti su postotnih udjela

najkvalitetnijih drvnih sortimenata

(A i B razred kakvoće) kod naplodnih

i dovršnih sjekova od 10,5 do

12,8 % veće od vrijednosti proreda

i pripremnog sijeka, što ovisi o

debljinskom stupnju. Prosječno za

sve debljinske stupnjeve naplodni i

dovršni sjekovi iskazuju približno

11 % veće udjele najkvalitetnijih

drvnih sortimenata od proreda i

pripremnih sjekova.


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238

Prilog 2. Rezultati t-testa: Izjednačene vrijednosti drvnih sortimenata

t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni

Mean

Variance

Observations

Pearson Correlation

Hypothesized Mean Difference

df

t Stat

P(T


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238

t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni Prostorno

Mean

Variance

Observations

Pearson Correlation

Hypothesized Mean Difference

df

t Stat

P(T


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238

Slika 18. Izjednačene vrijednosti srednjih

postotnih udjela trupaca C razreda

kakvoće u neto obujmu stabla

po vrstama sijeka

Figure 18 Leveled values of average share

ofC class logs in the net tree volume

according to types of felling

Ijinske stupnjeve iznosi 5,6 % trupaca

C razreda kakvoće manje u naplodnom

i dovršnom sijeku u odnosu

na prorede i pripremne sjekove.

Iz slike 19 vidi se da su vrijednosti

trupaca D razreda kakvoće po

debljinskim stupnjevima naplodnih

i dovršnih sjekova, od debljinskog

stupnja 37,5 cm, za 3,4 do 5,4 %

manje od vrijednosti kod proreda i

pripremnih sjekova. Prosječno za

sve debljinske stupnjeve naplodni i

dovršni sjekovi iskazuju 4,7 % manje

vrijednosti trupaca D razreda kakvoće

u odnosu na prorede i pripremne

sjekove.

Do debljinskog stupnja od 37,5

cm veće vrijednosti postotnog udjela

trupaca D razreda kakvoće iskazuju

naplodni i dovršni sjekovi, a

nakon toga prorede i pripremni sjekovi.

Kako debljinski stupanj 37,5

cm zapravo predstavlja vrijednost

prsnog promjera stabla od koje započinje

značajnija pojava najkvalitetnijih

SOrtimenata tehničke oblovine

(trupaca A i B razreda kakvoće),

izgleda da se na taj način dijelom

ujednačava (kompenzira) veća

zastupljenost kvalitetnijih drvnih

SOrtimenata kod naplodnih i dovršnih

sjekova. Drugi dio ujednačavanja

razlika postotnih udjela

vidi se iz većeg postotnog udjela

trupaca C razreda kakvoće kod proreda

i pripremnog sijeka u odnosu

na naplodni i dovršni sijek.

Vrijednosti su postotnih udjela

manje kvalitetnih drvnih SOrtimenata

(C i D razred kakvoće) kod naplodnih

i dovršnih sjekova od 6,8

do 13 % manje od vrijednosti proreda

i pripremnog sijeka, što ovisi o

debljinskom stupnju. Prosječno za

sve debljinske stupnjeve naplodni i

dovršni sjekovi iskazuju približno

11 % niže udjele manje kvalitetnih

drvnih SOrtimenata od proreda i pripremnih

sjekova.

Slika 19. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca D razreda kakvoće u

neto obujmu stabla po vrstama sijeka

Figure 19 Leveled values of average share ofD class logs in the net tree volume according to

types of felling

Slika 20. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela gula i krupnog otpada u neto

obujmu stabla po debljinskim stupnjevima

Figure 20 Leveled values of average share of massive waste in the net tree volume according

to diameter class

235


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238

Slika 20 prikazuje konačne

srednje vrijednosti gula i krupnoga

otpada kod svih vrsta sjekova.

Svi su naprijed navedeni razlozi

razdvajanja iKorka primjernih stabala

i razlika između ove dvije grupe

vrsta sjekova posljedica naših

odluka. Zajedničko doznačenim

stablima proreda i pripremnog sijeka

je da su odabrana kriterijem selekcije

koji se po završetku pripremnoga

sijeka više ne primjenjuje,

jer odlučujuću ulogu kod odabiranja

stabala za sječu tada ima naplodenje

i stanje pomlatka. Zbog

toga je nužno razlučiti sortimentnu

strukturu sastojine od sortimentne

stridcture sječine (određene vrste

sijeka). Sortimentna stridctura sastojine

varira u širokom i nama nepoznatom

rasponu, a njezina kvaliteta

posljedica je uspješnosti našega

gospodarenja u prošlosti. Samo

u tom smislu sortimentna struktura

sastojine utječe na sortimentnu

stridcturu sječine. Primami je interes

šumarske operative spoznaja o

količini i kakvoći drvnih sortimenata

koji se mogu ostvariti provođenjem

određene vrste sijeka, odnosno

sortimentna struktiffa sječine.

Udio drvnih sortimenata pojedine

vrste sijeka u velikoj je mjeri

posljedica naših odluka prilikom

odabiranja stabala za sječu, kojima

provodimo cilj i smjernice gospodarenja

sastojinom.

Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma

(1995), nastale iz bivšeg JUS-a, još uvijek se koriste u

šumarskoj praksi i pri trgovini šumskim drvnim sortimentima,

iako su usvojene i propisane Europske norme

(HRN EN). Kao rezultat naših ranijih istraživanja

(Prka 2005) ističemo stalnost odnosa postotnih udjela

drvnih sortimenata po razredima kakvoće s obzirom na

vrstu sijeka, bez obzira na primijenjeni standard (HRN

ili HRN EN).

Sortimentna struktura sastojine varira u širokom

rasponu. Primami je interes šumarske operative spoznaja

0 sortimentnoj strukturi koja se može ostvariti

provođenjem određene vrste sijeka po šumskouzgojnim

načelima. Takva sortimentna struktura sječine u

značajnoj je mjeri pod utjecajem naših odluka prilikom

doznake stabala za sječu, kojima provodimo cilj i

236

Slika 21. Tablice šumskih drvnih sortimenata - prorede i pripremni sjekovi

Figure 21 Timber assortment tables of thinning and preparatory felling

•nil UmriK elite lual

Slika 22. Tablice šumskih drvnih sortimenata - naplodni i dovršni sjekovi

Figure 22 Timber assortment tables of seeding and final felling

4. ZAKLJUČAK - Conclusion

Konačni postotni udjeli šumskih drvnih sortimenata

(sortimentne tablice) u obujmu krupnoga drva stabla za

prorede i pripremni sijek te za naplodni i dovršni sijek

koje predlažemo za praktičnu primjenu vide se iz slika

21 i 22. Mišljenja smo da će sortimentne tablice koje

kao jedan od ulaza uvažavaju vrstu sijeka, odnosno primjenu

kriterija selekcije, dati pouzdanije procjene sortimentne

strukture jednodobnih bukovih sječina.

smjernice gospodarenja sastojinom. Zbog toga je nužno

razlučiti sortimentnu stmktum sastojine od sortimentne

stmkture sječine (određene vrste sijeka).

Na temelju rezultata istraživanja utvrđena je sortimentna

stmktura jednodobnih bukovih sječina i izrađene

su tablice šumskih drvnih sortimenata. Naplodni i dovršni

sjekovi u odnosu na prorede i pripremne sjekove


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238

iskazuju približno od 10,5 do 12,8 % (prosječno 11 %)

veće udjele najkvalitetnijih drvnih sortimenata (A i B

razred kakvoće), što ovisi o debljinskom stupnju. S druge

strane, prorede i pripremni sjekovi imaju približno od

6,8 do 13 % (prosječno 11%) veće udjele manje kvalitetnih

sortimenata tehničke oblovine (C i D razred kakvoće)

po debljinskom stupnju od naplodnih i dovršnih

sjekova.

Srednji postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima

kakvoće zadržavaju iste odnose (naravno ne i iste

postotne vrijednosti) bez obzira na primijenjeni standard

(HRN ili HRN EN) odnosno normu. Norma HRN

EN 1316-1:1999 razlikuje se od Hrvatskih normi proizvoda

iskorištavanja šuma (1995) u pogledu minimalnih

dimenzija, dozvoljenih grešaka, načinu izmjera

tehničke oblovine, broju razreda kakvoće i drugom.

Ipak, bitnu razliku između ova dva standarda nalazimo

u činjenici da tehničku oblovinu “stare” hrvatske norme

(HRN) razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a “nove”

hrvatske norme (HRN EN) tehničku oblovinu razvrstavaju

prema kakvoći, ne prejudicirajući njezinu

buduću namjenu. Imajući to u vidu nije teško zaključiti

da nedostatak (ili potpuni izostanak) tržišta šumskih

5. LITERATURA – References

Krpan, A. P. B., M. Šušnjar 1999: Normizacija

šumskih drvnih proizvoda u Republici Hrvatskoj,

“Šumarski list” 5–6/1999, Zagreb, 241–245.

Krpan, A. P. B., M. Prka 2002: Kakvoća bukovih

stabala iz oplodnih sječa Bilogorskog područja,

“Drvna industrija”, 4/01, Zagreb, 173–180.

Krpan, A. P. B., M. Prka, Ž. Zečić 2006: Pojava i

značajke neprave srži u bukovim prorednim i

oplodnim sječama gospodarske jedinice “Bjelovarska

Bilogora”, Glasnik za šumske pokuse,

Posebno izdanje 5, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski

fakultet, 529–541.

Paladinić, E. 2005: Redizajniranje modela procjene

drvnih sortimenata bukve iz prethodnog prihoda,

Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski

fakultet, 1–138.

P a l a d i n i ć , E., D. Vuletić 2006: Modeliranje sortimentne

strukture dubećih stabala bukve, “Radovi”

Izvanredno izdanje 9, Šumarski institut Jastrebarsko,

Jastrebarsko, 279–296.

Prka, M. 2001: Udio i kakvoća šumskih drvnih sortimenata

u oplodnim sječama bukovih sastojina

Bjelovarske Bilogore, Sveučilište u Zagrebu,

Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb,

45–47.

Prka, M. 2003: Vrijednosne značajke bukovih stabala

prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore,

“Šumarski list” 1–2/2003., Zagreb, 35–44.

drvnih sortimenata u Republici Hrvatskoj predstavlja

glavnu prepreku “prihvaćanju” međunarodnih normi

od strane operative.

Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju

vrstu sijeka kao jedan od ulaza, omogućuju pouzdaniju

procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije planiranje

sječivog etata. Pri tome je kao čimbenik razdvajanja

uzet kriterij selekcije prilikom doznake stabala

za sječu koji se primjenjuje do uključivo pripremnog

sijeka. Zbog toga su tablice šumskih drvnih sortimenata

izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek te zasebno

za naplodni i dovršni sijek. Rezultate ovih istraživanja

moguće i potrebno operativno primijeniti pri

uspostavi europskog sustava normiranja obloga drva.

Zahvala: Zahvaljujem svima koji su mi u proteklih

10-ak godina pomogli pri istraživanju sortimentne

strukture jednodobnih bukovih sastojina, prije svih

profesoru Anti P.B. Krpanu, djelatnicima Zavoda za

šumarske tehnike i tehnologije Šumarskog fakulteta u

Zagrebu, zaposlenicima U.Š.P. Bjelovar i Šumarije

Bjelovar, a ponajprije šumarskom tehničaru Siniši

Čuiću, na velikom doprinosu kod provođenja terenskog

dijela istraživanja.

Prka, M. 2003: Pojavnost neprave srži kod bukovih

stabala i tehničke bukove oblovine iz prorednih i

pripremnih sječa na području Bjelovarske Bilogore,

“Šumarski list” 9–10/2003., Zagreb,

467–474.

Prka, M. 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala i

struktura sortimenata iz prorednih i oplodnih

sječina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, Šumarski

fakultet sveučilišta u Zagrebu, 42–62.

Prka, M. 2006: Značajke doznačenih bukovih stabala

po vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore

i utjecaj na strukturu sortimenata, “Šumarski

list” 7–8/2006., Zagreb, 319–329.

Prka, M. 2006: Visina i čistoća debla bukovih stabala

po vrsti sijeka i postotak tehničke oblovine u deblima

i krošnjama stabala s obzirom na primijenjeni

standard, “Šumarski list” 11–12/2006., Zagreb,

511–522.

Prka, M., A. P. B. Krpan 2007: Problem određivanja

sortimentne strukture jednodobnih bukovih

sastojina, “Šumarski List” 5–6/2007., Zagreb,

219–236.

Štefančić, A. 1998: Udio drvnih sortimenata u volumenu

krupnog drva do 7 cm promjera za običnu

bukvu u jednodobnim sastojinama, “Šumarski

list” 7–8/1998., Zagreb, 329–337.

Vondra, V. 1995: Usporedne analize postojećih modela

za procjenu očekivanih obujmova sječivog

237


M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238

etata u jednodobnim šumama u Hrvatskoj – di- 1316-1:1997); I izdanje, Državni zavod za norjagnostička

studija, ZIŠ, Šumarski fakultet mizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1–4.

sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1–47.

Anon, 2003: Osnova gospodarenja “Bjelovarska Bilo-

Anon, 1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja

gora”. Važeća od 01. 01. 2003. – 31. 12. 2012.,

šuma. II izdanje, Državni zavod za za normizaciju i i Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Bjemjeriteljstvo,

Zagreb.

lovar.

Anon, 1999: Hrvatska norma. Oblo drvo listača – Razvrstavanje

po kakvoći – 1 dio: Hrast i bukva (EN

SUMMARY: The subject of research was probability of appearance of

technical roundwood timber assortments in trees according to type of felling,

as well as the difference between shares of technical roundwood timber assortments

according to diameter class and type of felling. On the basis of the

research results, new assortment tables were made according to Croatian

Standards HRN EN 1316-1:1999. Research was carried out on a sample consisting

of 787 trees in thinning felling, 788 trees in preparatory felling, and

862 trees in seeding felling and 645 trees in final felling. An overall number of

3082 exemplary trees were included in the research. The age of the felling

areas studied was between 59 and 91 years in the preliminary yield (thinning),

94 to 110 years in preparatory felling, 100 to 112 years in seeding felling,

and 98 to 114 years in final felling areas.

Timber assortment tables that take into consideration the type of felling as

one of the inputs, enable a more reliable estimate of assortment structure of

the felling area and more precise planning of timber mass marked for felling.

In this case, as a distinguishing factor, we took the selection criterion for marking

trees for felling which is applied for the types up to, and including, the

preparatory felling. For that reason, timber assortment tables were made separately

for thinning and preparatory felling, and separately for seeding and

final felling.

Seeding and final felling show by ca 11 % higher shares of top quality timber

assortment (A and B class) than thinning and preparatory felling. On the

other side, thinning and preparatory felling show by ca 11 % higher shares of

technical roundwood assortment of lower quality (C and D class) than seeding

and final felling.

Key words: common beech, assortment structure, even-aged beech

stands, Croatian Standard HRN EN 1316-1:1999

238


IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI

UDK 630* 304 + 964 (001)

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 239-244

UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: II DIO

THE EFFECTIVENESS OF ANTI-VIBRATION GLOVES: PART II

Vlado GOGLIA*, Josip ŽGELA**, Igor ĐUKIĆ*

SAŽETAK: Zaštita rukovatelja mehaniziranim sredstvima rada od izlaganja

vibracijama provodi se na različite načine. Jedna od mjera zaštite koja se

primjenjuje je korištenje antivibracijskih rukavica. Različiti su stavovi o učinkovitosti

primjene te zaštitne mjere. O tome se i danas vode mnoge rasprave.

Mnogi stručnjaci s područja vibracija koje se prenose na tijelo osporavaju

učinkovitost antivibracijskih rukavica. Ispitivanje prigušnih svojstava rukavica

propisano je međunarodnim normama ISO 10819-1996 i EN ISO 10819-1996

te nacionalnom normom HRN ISO 10819-2000. Na postupak ispitivanja propisan

spomenutim normama ima velik broj primjedbi, pa se mnogi istraživači

pri ocjeni prigušnih svojstava rukavica priklanjaju ispitivanjima u pogonskim

uvjetima. Takva su ispitivanja obavljena i na Šumarskom fakultetu u Zagrebu

u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. Rezultati ispitivanja iznose se u

ovome radu.

K l j u č n e ri j e či : ergonomija, vibracije, antivibracijske rukavice, ispitivanje

UVOD – Introduction

Problem mjerenja i vrednovanja vibracija koje se

prenose na tijelo rukovatelja te na temelju toga procjena

rizika, problem je s kojim se stručna javnost imala priliku

često susretati (G ogl i a 1997, G o g li a et al. 2002,

Dong et al. 2006). Ograničavanje dnevnog izlaganja

vibracijama na dopustivu razinu nastoji se provesti ponajprije

prigušenjem intenziteta vibracija. Korištenje

antivibracijskih rukavica jedan je od takvih pokušaja.

Međutim, učinkovitost primjene antivibracijskih rukavica

je dvojbena i još je uvijek predmet rasprave u znanstvenoj

i stručnoj javnosti (G r iff in 1998). Metoda

Učinkovitu zaštitu od prekomjernog izlaganja vibracijama,

moguće je provesti tako da se priguši izvor

vibracija. To podrazumijeva postavljanje prigušnih elemenata

u lancu prijenosa vibracija na ruke rukovatelja.

Prigušivači se u obliku tzv. amortizera redovito ugrađu-

* Prof. dr. sc. dr. h. c. Vlado Goglia, mr. sc. Igor Đukić,

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Svetošimunska 25, pp. 422, HR-10000 Zagreb

** Mr. sp. Josip Žgela, Hrvatske šume d.o.o.

Lj. F. Vukotinovića 2, HR-10000 Zagreb

DEFINICIJA PROBLEMA – Problem definition

mjerenja prigušnih svojstava također je predmet rasprave

(D o n g et al. 2003). Poznato je da se učinkovitost

antivibracijskih rukavica ispituje ili prema proceduri

propisanoj u međunarodnim normama ISO 10819-1996.

i EN ISO 10819-1996, ili tzv. ispitivanjima u pogonskim

uvjetima izravno na ruci rukovatelja tijekom rukovanja

onim mehaniziranim sredstvom rada na kojemu

treba osigurati zaštitu. U ovome se radu iznose rezultati

istraživanja prigušnih svojstava pet različitih tipova antivibracijskih

rukavica u pogonskim uvjetima.

ju u samom mehaniziranom sredstvu rada. Na taj se način

razina vibracija koje se pojavljuju na prihvatnim

ručkama značajno smanjuje. Smatralo se da bi uporaba

antivibracijskih rukavica s ugrađenim prigušnim umetcima

mogla polučiti daljnja prigušenja. Pojavio se velik

broj proizvođača rukavica koji su svoje proizvode nudili

pod nazivom “antivibracijske rukavice”, a da nikada

nije provedeno mjerenje i ocjena njihove učinkovitosti.

Pojedini tipovi rukavica nude se po prilično visokim

cjenama te predstavljaju značajni izdatak. Stoga se

239


V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTTVIBJIACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 239-244

pristupilo razvoju takve metode mjerenja prigušnih

svojstava rukavice koja bi bila primjenjiva u našim

uvjetima, a mogla bi dati ocjenu učinkovitosti antivibracijskih

rukavica. Smatralo se da prigušna svojstva

rukavica koje se koriste kao zaštita pri rukovanju određenim

mehaniziranim sredstvima rada moraju odgovarati

frekvenciskoj karakteristici izvora vibracija. Najbolja

bi prigušna svojstva rukavice trebale pokazati u

onom frekvencijskom području u kojemu je intenzitet

vibracija najveći. Istovjetan se pristup primjenjuje i kod

odabira osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu od buke.

Stoga je prevladao stav da će se mjerenjima u stvarnim

- pogonskim uvjetima, dobiti objektivan uvid u kvalitetu

pojedinih tipova antivibracijskih rukavica.

METODA MJERENJA I MJERNI INSTRUMENTARIJ

Measuring method and measuring equipment

Mjerenje vibracija izravno na prihvatnoj ručki te

potom mjerenje istih na ruci rukovatelja nakon što se

između ručke i ruke postavio prigušni sloj rukavica,

omogućuje uvid u učinkovitost prigušenja koje se rukavicama

postiže. To se prigušenje može iskazati na

razne načine:

1. Odnosom rezultantnih vektora vrednovanih ubrzanja

izmjerenih na ručki i onih izravno na ruci rukovatelja:


WAS,

(1)

gdje je: (Xp - faktor prigušenja za kojeg se očekuje

da bude


V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 239-244

Slika 3. Prihvat prednje ručke motorne pile s rukavicom i akcelerometrom

Figure 3 Holding the motor chain saw front handle with the glove

and accelerometer

Slika 4. Shematski prikaz mj emog lanca

Figure 4 Measuring chain schematick representation

Režimi rada pri kojima su mjerenja

obavljena s ciljem da se ocjene

prigušna svojstva rukavica odabrani

su u skladu ponajprije s onim

režimima rada koji se očekuju tijekom

rada motorne pile, a isto tako i

u skladu s preporukama međunarodne

norme ISO 7505.

Već je ranije spomenuto da je za mjerenja korišten

troosni akcelerometar, što podrazumijeva da su se ubrzanja

vibracija mjerila istodobno u sve tri koordinatne

osi. Položaj akcelerometra bio je usklađen s biodinamičkim

koordinatnim sustavom propisanim međunarodnom

normom ISO 8725-1985. Tijekom mjerenja

korištenje mjerni sustav prikazan na si. 4. Za svaki režim

rada uzimanje reprezentativni vremenski uzorak

Tablica 1. Komponente mjernoga lanca

Table 1 Measuring chain components

No.

1.

Oprema

Troosni akcelerometar

Proizvođač

Kistler

2.

Mjerno pojačalo

National Instruments

s pred obradom signala

3. Prijenosno računalo Toshiba

Tip

8762A10

NI USB 9233

Tecra S3

SN

2042134

1232101

na osnovi kojega je bilo moguće iskazati više rezultata.

Vremena usrednjavanja su uzimana u skladu s preporukama.

Za svaki se rezultat provodila i frekvencijska

analiza ubrzanja vibracija po srednjim frekvencijama

terci, izračunavane su vrijednosti vrednovanih ubrzanja

po osima, te na kraju, izračunavani rezultantni vektori

vrednovanih ubrzanja. Karakteristike pojedinih

elemenata mjernoga lanca sadržane su u tablici 1.

MJERENJA I REZULTATI MJERENJA - Measurements and measurement results

Sva su mjerenja obavljena u krugu mehaničke radionice

Šumarije Lepavina 14. studenog 2006. godine,

po djelomično oblačnom vremenu. Vanjska je temperatura

tijekom mjerenja bila 6 °C, relativna vlaga 65 %, a

barometarski tlak iznosio je 1019 hPa. Za potrebe mjerenja

pripremljena je prizma svježe posječene bukovine.

Širina prizme bila je u skladu s preporukama međunarodne

norme ISO 7505 (si. 5). Prije mjerenja na

svim su rukavicama napravljeni prorezi kako bi se nosač

akcelerometra mogao smjestiti izravno na ruku.

Prigušni se sloj pritom nalazio između podnožja nosača

troosnog akcelerometra i ručke. Mjerenja su obavljena

u sva tri smjera koordinatnih osi istodobno za tri

režima rada i za svaki tip rukavica, te bez rukavica na

1 . . . . . . ,Č1 . , -1 r-, 1 • Slika 5. Svježe posječen trupac tvrdoga drva pripremljen za mieprednjoj

pnhvatnoj rucki motorne pile. Za svako je

JČ-J

mj erenj e uzimano po pet uzoraka na osnovi kojih j e iz-

pČgČČČ 5 Preshfy-felled hardwood test log shape prepared for mearačunavana

aritmetička sredina. Frekvencijska analiza

surement

241


V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTTVIBJIACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 239-244

obavljena je za sva mjerenja. Zbog ograničenosti prostora

na ovome mjestu nije moguće iznijeti i rezultate

frekvencijske analize. Za svaku je os pri svim režimima

rada izračunavana vrijednost vrednovanog ubrzanja

vibracija, te je na temelju tih vrijednosti potom izračunavan

rezultantni vektor vrednovanog ubrzanja.

Rezultati su prikazani u tablicama 2. do 4.

Tablica 2. Vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija za osi

x,y,zi WAS vrijednosti u praznome hodu, m/sČ

Table 2 Frequency-weighted acceleration values in all

three axes and WAS values at idling, m/sČ

Tip zaštitnih

rukavica

Bez rukavica

Decade

Husqvarna

Santini

Venitex

Vibra Guard

X

3,02

3,31

2,57

2,90

1,85

3,25

Os

y

3,48

1,18

3,20

1,93

4,63

1,22

z

1,69

1,81

1,81

1,83

1,73

1,23

WAS

4,91

3,95

4,49

3,93

5,27

2,92

Tablica 3. Vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija za osi

x,y,zi WAS vrijednosti u punome gasu, m/sČ

Table 3 Frequency-weighted acceleration values in all

three axes and WAS values at full load, m/sČ

Tip zaštitnih

rukavica

Bez rukavica

Decade

Husqvarna

Santini

Venitex

Vibra Guard

X

3,02

3,31

2,57

2,90

1,85

3,25

Os

y

3,48

1,18

3,20

1,93

4,63

1,22

z

1,69

1,81

1,81

1,83

1,73

1,23

WAS

4,91

3,95

4,49

3,93

5,27

2,92

Tablica 4. Vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija za osi

x,y,zĐ WAS vrijednosti pri rezanju, m/sČ

Table 4 Frequency-weighted acceleration values in all

three axes and WAS values at cutting, m/s

Tip zaštitnih

rukavica

Bez rukavica

Decade

Husqvarna

Santini

Venitex

Vibra Guard

X

4,26

3,63

3,42

3,35

3,63

3,76

Os

y

3,05

1,97

2,61

3,02

3,25

2,90

z

2,92

4,10

3,64

2,87

2,95

3,57

WAS

6,00

5,82

5,64

5,35

5,69

5,94

Vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija po osima

te WAS vrijednosti sadržane u tablicama 2-4, grafički

su prikazane u dijagramima na si. 6 do 9. Kako je

jasno vidljivo na si. 6, mjerenja u praznome hodu pokazala

su da samo jedan tip ispitivanih rukavica pokazuje

relativno dobra prigušna svojstva. Kod dva tipa

rukavica gotovo da nema nikakve razlike, dok je kod

dva tipa rukavica došlo do povećanja razine vibracija.

Razmatranja se odnose na vrijednosti rezultantnih vektora

vrednovanih ubrzanja. Slična su svojstva rukavice

pokazale i u pojedinim osima, stoje također jasno vidljivo

na si. 6.

Slika 6. Grafički prikaz vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija

za sve tri osi i WAS vrijednosti u praznome hodu

Figure 6 Graphical representation of the frequency-weighted acceleration

values in all three axes and WAS values at idling

U punome gasu rukavice su pokazale puno bolja prigušna

svojstva. To je vidljivo iz grafičkog prikaza WAS

vrijednosti na si. 7. Od pet ispitanih rukavica četiri su tipa

pokazala dobra prigušna svojstva kod najvećeg broja

okretaja, dok je kod jednog tipa rukavica izmjeren neznatni

porast razine vibracija. Ovi su rezultati u skladu s

rezultatima drugih istraživanja istog problema. Ona su,

naime, utvrdila da antivibracijske rukavice dobra prigušna

svojstva pokazuju jedino kod viših frekvencija.

Slika 7. Grafički prikaz vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija

za sve tri osi i WAS vrijednosti u punom gasu

Figure 7 Graphical representation of the frequency-weighted acceleration

values in all three axes and WAS values at full load

Na si. 8 grafički su prikazane razine vibracija po

osima, kao i WAS vrijednosti dobivene mjerenjima tijekom

rezanja. Iz grafičkog je prikaza vidljivo daje od

pet ispitanih tipova rukavica jedan pokazao dobra

svojstva, dva tipa neznatna te dva tipa zanemariva prigušna

svojstva. Kod rezanja nije ni najednom tipu ru-

242


V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 239-244

Slika 8. Grafički prikaz vrij ednosti vrednovanih ubrzanj a vibracija

za sve tri osi i WAS vrijednosti pri rezanju

Figure 8 Graphical representation of the frequency-weighted acceleration

values in all three axes and WAS values at cutting

Slika 9. Ukupan grafički prikaz WAS vrijednosti

Fifure 9 Graphical representationof cumulative WAS values

kavica uočen porast WAS vrijednosti u odnosu na razinu

vibracija izmjerenu bez uporabe rukavica.

Zbirni grafički prikaz WAS vrijednosti za sva tri

režima rada prikazanje na si. 9. Iz slike je očito da su

kod rezanja izmjerene zanemarive razlike razina vibracija

bez rukavica i uz njihovu uporabu. Te su razlike

takve da mogu biti i posljedica uobičajenih i prihvatljivih

pogrešaka mjerenja. Nasuprot tomu, na istoj se slici

vidi da su tijekom punoga gasa svi tipovi rukavica

pokazali dobra prigušna svojstva. Posebno je dobra

svojstva prigušenja pokazao jedan tip rukavica. Za razliku

od rezultata mjerenja dobivenih pri rezanju i kod

punoga gasa, u praznome hodu dva tipa rukavica ne samo

da ne pokazuju svojstva prigušenja, već naprotiv,

povećavaju ukupnu razinu vibracija.

Mjerenjima je pokazano da postoje značajne razlike

u prigušnim karakteristikama pojedinih tipova antivibracijskih

rukavica. U praznome hodu neke od ispitanih

rukavica ne samo da ne prigušuju vibracije, već i

povećavaju njihovu ukupnu razinu. Iz tabličnih i grafičkih

prikaza vidi se da su vrijednosti vrednovanih

ubrzanja vibracija u praznome hodu znatno većeg intenziteta

od onih u punome gasu i tijekom rezanja. Uz

to, vrijeme rada pile u praznome hodu dostaje zastupljeno

tijekom rukovanja pilom, pa su prigušna svojstva

rukavica u tom režimu rada itekako značajna. Tijekom

rezanja mjerenja nisu pokazala značajne razlike sveukupne

razine vibracija sa zaštitnim rukavicama i bez

njih. Najbolja su prigušna svojstva rukavice pokazale

ZAKLJUČAK - Conclusion

kod najvećeg broja okretaja. To je ujedno i režim u kojemu

pila najmanje radi tijekom korištenja, pa su nam

u usporedbi s prethodna dva, prigušna svojstva u tom

režimu rada i manje važna. Ovi rezultati ne predstavljaju

usamljeni slučaj. Slični su rezultati dobiveni i u

drugim nezavisnim istraživanjima. Na temelju svega

ranije navedenog, može se zaključiti da postoje značajne

razlike u prigušnim karakteristikama pojedinih tipova

antivibracijskih rukavica. Stoga je za ispravan odabir

rukavica nužno provesti prethodna mjerenja njihovih

prigušnih svojstava.

Goglia, V. 1997. Ergonomske značajke šumarske

mehanizacije - problemi njihova mjerenja i

vrednovanja. Mehanizacija šumarstva, 22(4),

209-217

Goglia, V., Z. Gospodarić,R. Beljo, I. Đukić,

I. Kovačev, 2004. Izloženost vozača malog

poljoprivrednog traktora vibracijama. Zbornik

radova Actual tasks on agricultural engineering.

Opatija

LITERATURA - References

Dong,R. G.,D.E. Welcome, T.W McDowell,

Y. Z. Wu, 2006. Measiffement of biodynamic

response of human Hand-arm system. Journal of

Sound and Vibration, 294, 807-827

Griffn, M. J. 1998. Evaluating the effectiveness of

gloves in reducing the hazards of hand-transmitted

vibration. Ocupational and Environmental

Medicine, 55, 340-348

243


V. Goglia, J. Žgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 239-244

Dong, R. G., T. W. McDowell, D. E. Welkome,

W. P. Smutz, A. W. Schopper, C. Warren,

J. Z. Wu, S. Rakheja, 2003. On-the hand measurement

methods for assessing effectiveness

of anti-vibration gloves. International Journal of

Industrial Ergonomics, 32, 283–298.

ISO 10819-1996. Mechanical vibration and shock –

Hand-arm vibration – Method for the measurement

and evaluation of the vibration transmissibility

of gloves at the palm of the hand. International

Standard Organization, Geneva.

ISO 7505-1986. Forestry machinery – Chain saws –

Measurement of hand-transmitted vibration. International

Standard Organization, Geneva.

ISO 8727-1985. Mechanical vibration and schock – Human

exposure – Biodinamic coordinate system.

International Standard Organization, Geneva.

SUMMARY: There are various ways of reducing the health-hazards of

hand-transmitted vibration. One of the possible protective measures is the use

of the anti-vibration gloves, but their efectiveness is still subject to discussion

and many experts are questioning it. The procedure for measurement and evaluation

of the vibration transmissibility of the anti-vibration gloves is given in

ISO 10819-1996 and EN ISO 10819-1996 as well as in the National Standard

HRN ISO 10819-2000. Due to the numerous objections on the testing procedure

recommended by the above standards many researchers prefer field- testing.

In order to assess the efectiveness of anti-vibration gloves of five different

manufactureres the Faculty of Forestry – University of Zagreb in co-operation

with the public enterprise Hrvatske šume Ltd. carried out a field-testing.

The paper reports on the testing results.

Key w o rd s : ergonomics, vibration, anti-vibration gloves, testing

244


PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS

UDK 630* 156

Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252

ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA

šCapreolus capreolus L.) U ISTOČNOJ SLAVONIJI I BARANJI

BODY WEIGHT AND DEVELOPMENT OF ROE DEER

šCapreolus capreolus L.) IN EASTERN SLAVONIA AND BARANJA

Dražen DEGMEČIĆ*, Milan BIĆANIĆ**

SAŽETAK: Regionalne razlike u rastu, veličini tijela te dnevnom tjelesnom

prirastu kod lanadi su uočene i evidentirane na mnogim područjima Europe. S

obzirom kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o selekcijsko-uzgojnim

mjerama vezani na poznavanje tih karakteristika ( tjelesnia težina prilikom

lanjenja, brzina rasta i razvoja tjela), upravo ti podaci su vrlo važni za

poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje uzgoja srne. Bez podataka

o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije srna i njenog spolnog

i dobnog sastava, u jednom lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima

propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja srna, a

jednako tako nije moguće niti dati smjernice gospodarenja čijim provođenjem

bi se mogla osigurati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači.

Ovaj rad će ukazati na postojeće vrijednosti tjelesnih težina i razvoja srneće

divljaći na području istočne Slavonoije i Baranje. Jednako tako, želja je ukazati

na važnost praćenja tih vrijednosti i prikazati kakav utjecaj imaju tjelesne

težine na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji (broj zametaka), uspjeh u rastu

lanadi te kakvo značenje imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera.

Tjelesna težina lanadi na leglu je praćena u šumi Haljevo, kao i dnevni prirast

tjelesne težine lanadi. Izmjerena tjelesna težina lanadi na leglu se prema

podacima Nikolandića, za Baranju kreće od 1020 g. do 2680 g., dok dnevni

prirast lanadi iznosi122 g. Tjelesne težine lanadi, mladih i rasplodnih grla su

praćena tijekom izvršavanja odstrela u tipično šumskom staništu srne u Spačvi

te u tipično poljskom staništu Baranjsko Podunavlje. Lanad u jesen (za vrijeme

odstrijela) dosegne u šumskom staništu 65 % srednje ostvarene tjelesne

težine rasplodnih grla, a u poljskom staništu 69 %. Jednako tako mlada grla u

šumskom i u poljskom staništu dostižu prosječnu težinu od oko 20 kg, što mladim

ženkama omogućuje ulaz u parenje. Kod rasplodnih mužjaka se dostizanje

24–25 kg pokazalo značajnim za daljnji razvoj trofeja, a kod rasplodnih ženki

za srednji broj zametaka. Istraživanja na ta tri lokaliteta su potvrdila nekoliko

važnih stvari za gospodarenje srnećom divljači: tjelesna težina lanadi pri porodu,

brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života, tjelesna

težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje, tjelesna težina

rasplodnih ženki, plodnost ženki, tjelesna težina rasplodnih mužjaka, trofejna

struktura mužjaka.

K lj u č n e r i j e č i: Tjelesna težina lanadi na leglu, dnevna stopa prirasta

lanadi, produktivnost srna, srednja vrijednost tjelesnih težina rasplodnih

mužjaka i ženki

* Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum.; “Hrvatske šume”, UŠP Osijek – šumarija Tikveš,

Š. Petefija 35, 31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr

** Milan Bićanić, dipl. ing. šum.; “Hrvatske šume”, UŠP Vinkovci; Trg B. Šokčevića 20;

32 000 Vinkovci; milan.bicanicŽhrsume.hr

245


D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252

1. UVOD – Introduction

Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku

Republike Hrvatske za 2005. godinu, na području istočne

Slavonije i Baranje, na 416 964 ha lovne površine

ima 6 151 grlo srneće divljači u proljetnom fondu. Ovu

brojnost srna treba uzimati s rezervom, jer je znanstvenim

istraživanjima, putem totalnog odstrjela, markiranja

i uz pomoć lovne statistike dokazano kako je stvarna

brojnost srna uvijek veća od one koja se dobije pomoću

uobičajenih načina prebrojavanja. Ta odstupanja

kod procjene brojnosti na niže, kreću se kao najmanja

za oko 30 %, pa čak i do 300 %, što ponajprije ovisi od

stupnja preglednosti i prohodnosti terena (A n d e r -

sen, 1953; Strandgaard, 1967; Flemberg, 1975;

Kurt, 1987). U pravilu u poljskim lovištima moguće

je točnije ustanoviti brojnost i spolno/dobnu strukturu

populacije srna nego u tipu šumsko-poljskih ili pak čisto

šumskih staništa srna. Dobra procjena brojnosti i

dobno-spolne strukture populacije je preduvjet za sastav

kvalitetnog lovno-gospodarskog plana. Bez podataka

o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije

srna i njenog spolnog i dobnog sastava, u jednom

lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima

propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja

srna, a jednako tako nije moguće dati smjernice

gospodarenja, čijim provođenjem bi se mogla osigurati

trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači

(Nikolandić, 1968).

Regionalne razlike u rastu, veličini tijela (K le in,

1972; Andersen i dr. 1998) te dnevnom tjelesnom

prirastu kod lanadi (A n de r s e n i dr. 1998) uočene su i

evidentirane na mnogim područjima Europe. S obzirom

kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o

selekcijsko-uzgojnim mjerama vezani na poznavanje tih

karakteristika (tjelesnih težina, brzine rasta i razvoja tijela

ili njegovih djelova), upravo ti podaci vrlo su važni

za poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje

uzgoja srne. Istraživanja provedena u Danskoj (Kl ei n i

St ra n dgaa r d 1972), pokazala su da su tjelesno najveća

grla i grla sa najvećim indeksima brzine rasta i razvoja

tijela nalazili na područjima manje gustoće naseljenosti

populacije i s većim udjelom šumskog zemljišta u

odnosu na poljoprivredno zemljište. Nasuprot tomu, u

većim gustoćama naseljenosti i s većim udjelom poljoprivrednog

zemljišta, nađena su tjelesno manja grla.

Cilj ovog rada je ukazati na važnost praćenja tjelesnih

težina i prikazati kakav utjecaj imaju vrijednosti tjelesnih

težina na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji

(broj zametaka), uspjeh u rastu lanadi te kakvo značenje

imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera.

2. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA – Area and research methods

1) “Haljevo – Baranja”

Šumu Haljevo čine ravničarske šume tvrdih listopadnih

vrsta drveća: hrasta lužnjaka (Quercus robur),

graba (Carpinus betulus), bagrema (Robinia pseudacacia),

crnog oraha (Juglans nigra), brijesta (Ulmus campestris),

cera (Quercus cerris), klena (Acer campestre)

površine 1.900 ha, okružene na oko 200 m od šume ratarskim

kulturama (pšenica, kukuruz, šećerna repa i lucerka).

Od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno,

a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po

lovištu mjesta lanjenja srna i lanad na leglu, koja još ne

prate majku. Posebno pažljivo pretraživana su pogodna

mjesta za lanjenje, kao što su zakorovljene šumske

čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa i razvijeno prizemno

raslinje, mlade šumske kulture i ratarske kulture

oko šume, lucerka i pšenica. U terenski obrazac upisani

su podaci: datum nađene lanadi, broj mladih u leglu i

međusobna udaljenost lanadi iz istog legla i izmjerena

težina lanadi (Nikolandić, 1968–1970; Nikolandić

& Degmečić, 2007).

246

2) “Podunavlje – Baranja”

Tipično nizinsko stanište u kojemu dominiraju poljoprivredne

površine. Stanište je ispresijecano depresijama

u kojoj se razvila močvarna vegetacija, šaš i trska.

Osim obraslih depresija na staništu nalazimo i zapuštenu

mrežu melioracijskih kanala koja svojim obalama

također pruža mjesta za zaklon, ali i za brst i ogriz

prirodnog raslinja. Velike parcele obrasle jednom ratarskom

vrstom dobar su zaklon samo tijekom jednoga

dijela godine, te je velika važnost upravo takvih parcela

u doba lanjenja i odrastanja lanadi. Ukupna tjelesna

težina srneće divljači vagana je neposredno po odstrelu,

mjerenjem neotvorene čitave divljači, s glavom i

unutrašnjim organima (Degmečić, 2006).

3) “Spačva – istočna Slavonija”

Nizinski tip lovišta. Tipično šumsko stanište srne s

mozaično raspoređenim manjim i većim depresijama i

barama. Glavna vrste hrast lužnjak (Q. robur) i poljski

jasen (F. angustifolia) s bogatim slojem grmlja i prizemnog

rašća. Ukupna tjelesna težina srneće divljači

vagana je neposredno po odstrelu, mjerenjem neotvorene

čitave divljači, s glavom i unutrašnjim organima

(Degmečić, 2006).


D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252

3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion

1. Lanad na leglu

Tablica 1. Usporedba intervalnih vrijednosti tjelesnih težina lanadi na leglu u Hrvatskoj i u Europskim zemljama

(izvor: Andersen i dr. 1998; Nikolandić, 1970).

Table 1. Liveweight of fawns in litter in Croatia and in a few European countries (from: Andersen et all 1998;

Nikolandić, 1970).

Područje – Area

Francuska – Trois Fontaine France

Danska – Kalo Denmark

Njemačka Germany

Hrvatska – Baranja Croatia

d e rsen n i dr.

1998). Polazeći od općeg pravila, povećanja

tjelesne težine idući od juga ka sjeveru, kod srna nailazimo

na još jednu posebnost. Na sjeveru npr. u Norveškoj

i Švedskoj gdje je srneća divljač krupnija, srednja

tjelesna težina rasplodnih grla dostiže čak 30 kilograma

(A n d e r s en i dr. 1998). To bi značilo da bi i težina tek

olanjene lanadi trebala biti veća. No, u Norveškoj izmjerene

tjelesne težine neposredno olanjene lanadi iznose

od 1 360 do 1 560 grama (Linnel, 1997), ali jednako

tako je u populacijama Skandinavskih zemalja prijav-

Iz tablice 1. možemo vidjeti kako su utvrđene i prijavljene

težine lanadi na leglu od 900 grama do 2680

grama. Razvidno je kako su po navedenim područjima

utvrđeni različiti intervali u kojima se kreće tjelesna težina

lanadi na leglu neposredno po lanjenju (do 10 dana

starosti). Kod vrsta iz porodice Cervidae na tjelesnu

težinu tek okoćenog mladunčeta najveći utjecaj ima tjelesna

težina ženke koja je mladunče donijela na svijet

(Clutton-Brock i dr. 1982). Dakle, povećavanjem

tjelesnih težina ženki povećava se i tjelesna težina tek

okoćene mladunčadi i obrnuto. Kod vrsta kod kojih su

blizanci (dva mladunčeta) uobičajena pojava (npr. srna),

tjelesna težina tek okoćene mladunčadi iznosi 4,5 % do

7 % težine ž ženki (Robins & Robins, 1979., An-

Težina lanadi na leglu (u gramima)/

Liveweight of fawns in litter (grams)

1000 - 2100

900 - 1200

1450 - 2050

1020 - 2680

Izvor – Autor

Gaillard – 1993. g.

Strandgaard – 1972. g.

Ellenberg 1978. g.

Nikolandić, 1970. g.

ljen veći broj slučajeva gdje je nađeno po tri laneta u istom

leglu, nego što je nađeno jedno lane po leglu. Dakle

povećanje tjelesne težine kod rasplodnih srna/ženki povećava

produktivnost, odnosno povećava srednji broj

lanadi po srni u populaciji (And er s e n i dr. 1998).

Kao što je važna tjelesna težina lanadi pri porodu,

važna je i stopa dnevnog težinskog prirasta tijela laneta.

U tablici 2., prikazana je stopa dnevnog težinskog

prirasta za neke Europske zemlje, koja je prilično ujednačena.

Podaci koji navode dnevne težinske stope prirasta

za Norvešku 155 g/dan i za Švedsku 150 g/dan,

otkrivaju nam još jednu vrijednost većih srednjih tjelesnih

težina ženki. Dakle, iako se ženke na sjeveru nalaze

u oskudnijim stanišnim uvjetima (kraće trajanje

vegetacijskog, a time i hranidbenog izobilja), one svojim

većim tjelesnim težinama osiguravaju i zadržavaju

kvalitetu mlijeka, što dalje rezultira visokim dnevnim

težinskim prirastom lanadi (Andersen i dr. 1998).

Veća tjelesna težina olanjene lanadi i veća stopa dnevnog

težinskog prirasta tijela laneta u lovnom gospodar

arstvu

je značajna za višu stopu preživljavanja lanadi, a

zatim i njihovog r ranijeg spolnog sazrijevanja, te učešća

u razmnožavanju

Tablica 2. Stopa rasta tjelesne težine lanadi od proljeća (lanjenje) do jeseni iste godine (početak lovne sezone)

u Hrvatskoj i u Europskim zemljama (izvor: Andersen i dr. 1998; Nikolandić, 1970).

Table 2. Growth rates of roe deer fawns from spring (fawning) till autumn the same year (start of hunting season)

in Croatia and in a few European countries (from: Andersen et all 1998; Nikolandić, 1970).

tries

Područje – Area

tjelesne težine (grama/dan)

Rast

Izvor – Autor

Growth rate (g/day)

Francuska – Trois Fontaine France 139 Gaillard – 1993. g.

Engleska – Dorset England 113 Johnson 1982. g.

Švicarska Switzerland

120 Sagesser and Kurt 1966. g.

Hrvatska – Baranja Croatia

122 Nikolandić, 1970. g.

2. Rast tjelesne težine

Veličina tijela i tjelesna težina dva su izrazito važna

parametra, ne samo zbog planiranja moguće količine

iskoristivog mesa divljih životinja, već zbog činjenice

kako su ta dva parametra indikatori fiziološkog stanja

jedinki u populaciji. Naravno, to je povezano uz

preživljavanje zime i uspješnog reprodukcijskog ciklusa

(Langbein i dr. 2003). Čimbenici koji utječu na

tjelesnu težinu su: gustoća populacije, izvori hrane u

staništu, kvaliteta i kvantiteta jesenske i zimske prihra-

247


D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 245-252

Graf 1. Prikaz rasta tjelesne težine od laneta do rasplodnih grla (lanad n = 104; mlada grla n = 39;

rasplodna grla n = 57) (Degmečić, 2006).

Graph 1 Body weight growth of roe deer fawn to adult roe deer (fawns n = 104; young n = 39; mature n= 57)

(Degmečić, 2006).

ne, klimatski uvjeti, zdravstveno stanje jedinki. Graf 1.

prikazuje projekciju rasta tjelesne težine lanadi od legla

do razvojnog stupnja rasplodnog grla. Vidljiv je

prosjek srednjih tjelesnih težina lanadi nakon četiri do

pet mjeseci razvoja, zatim tjelesne težine mladih grla

starosti oko 16 mjeseci te tjelesne težine rasplodnih grla

24 i više mjeseci starosti. Jednako tako paralelno možemo

uspoređivati dostignute rezultate u tipično šumskom

staništu i u tipično poljskom staništu. Vrijednosti

tjelesnih težina između šumskog i poljskog tipa staništa,

kod lanadi te mladih grla ne pokazuju bitne razlike.

To je i razumljivo, jer intenzivni rast i razvoj tijela i

kostura smeće divljači završava upravo s 24 do 26 mjeseci

starosti (Gaillard, 1998; Danilkin, 1996).

Trend rasta tjelesne težine od lanjenja do razvijenog

kostura (24 do 26 mjeseci) je linearan. Bez obzira na

sve čimbenike rast tjelesnih težina ima približno istu

dinamiku, jer je to proces koji se za oba tipa staništa

odvija ujednačeno. Bitno je primijetiti vrlo dinamičan

rast tjelesnih težina od legla u proljeće (kraj svibnja i

lipanj) do jeseni i početka zime (studeni i prosinac),

dakle u prvih šest mjeseci. Za gospodarenje srnećom

divljači, a što se tiče lanadi, važne su tri stvari: brzi rani

rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života

i tjelesna težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo

zimsko razdoblje (Gaillard i dr 1998). Iz grafikona

1. razvidno je kako lanad starosti 6 do 8 mjeseci u šumskom

staništu predmetnog istraživanja dostiže 65 %

srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih

grla, dok je u poljskom staništu taj postotak nešto veći,

te iznosi 69 % srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih

grla (tablica 3). Nadalje u dobnom razredu

mladih grla kada je intenzivni rast i razvoj tijela pri

kraju, postotak grla koja su ostvarila prosječnu tjelesnu

masu zrelih grla iznosi 73 % u šumskom i 85 % u poljskom

staništu. Možemo ustvrditi da smeća divljač nakon

što je u 18 - 20 mjeseci izgradila oko 3/4 tjelesne težine,

za preostalu 1/4 treba tri puta duže razdoblje (sljedećih

pet godina života). Istraživanja u Francuskoj pokazala

su slične vrijednosti npr. u području Trois Fontaines

ostvarene su tjelesne težine lanadi s osam mjeseci

starosti iznosile 68 % do 70 % od srednje ostvarene tjelesne

težine odraslih/rasplodnih grla na istom području

istraživanja, a u području Chize ti su se postoci kretali

od 59 % do 63 % (Andersen i dr. 1998). Promatrajući

i uspoređujući vrijednosti tjelesnih težina u šumskom i

poljskom staništu, uviđamo daje hitnija razlika ostvarena

jedino u dobnom razredu mlađa grla. Taj brzi rast i

razvoj tijela ima veliku ulogu u produktivnosti srna kao

vrste, što će se podrobnije objasniti u dijelovima članka

gdje će se govoriti odvojeno o ženkama i mužjacima.

Kako bi istakli važnost srednje tjelesne težine s kojim

lanad ulazi u zimu, spomenut ćemo podatke skupljene

tijekom istraživanja Kleina & Strandgaarda

(1972), Ellenberga (1978) i Gaillarda (1988).

Tijekom svog istraživačkog rađa došli su do spoznaje

kako postoji povezanost između ukupne tjelesne težine

lanadi i preživljavanja prve zime u životu lanadi. Jednako

tako postavili su svojevrstan prag tjelesne težine lanadi

koji bi osiguravao preživljavanje prve zime i on bi

iznosio 13 kg, iznad te granice, preživljavanje zime više

ne ovisi o tjelesnoj težini. Kod odraslih/rasplodnih grla

zabilježeno je da oko 85 % mužjaka i oko 95 % ženki

uspješno prežive zimski razdoblje. Jedan od uzroka

248


D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 245-252

smrtnosti kod odraslih srna jednako tako može biti mala

tjelesna težina s kojom grlo ulazi u zimu (tablica 3).

Granica tjelesne težine koja kod odraslih srna omogućuje

preživljavanje zime kod mužjaka iznosi 60 % od

srednje ukupne tjelesne težine, a kod ženki 65 %. Nakon

dostizanja tih vrijednosti možemo isključiti tjelesnu

težinu kao uzrok smrtnosti kod odraslih/rasplodnih grla

srne (Gaillard, 1998).

Tablica 3. Srednje tjelesne težine rasplodnih smjaka i srna u Hrvatskoj i u nekim Europskim zemljama

(izvor: Andersen i dr., 1998; Degmečić, 2006).

Table 3. Average body weight of adult roe deer bucks and does in Croatia and in a few European countries

from: Andersen at all, 1998; Degmečić, 2006).

Područje - Area

Srednja Italija Central Italy

Dourdan - Francuska France

Storfosna - Norveška Norway

Njemačka Germany

Podunavlje - Hrvatska Croatia

Spačva - Hrvatska Croatia

Smjak - Buck (kg)

24,8

23,4

29,4

23,6

25,1

26,9

Srna - Doe (kg)

22,2

21,4

28,8

21,0

25,2

25,6

Izvor - Autor

Lovari et al, 1998.

Vincent et al.,1995.

Andersen et al. 1995.

Stube, 1997.

Degmečić, 2006. n = 32

Degmečić, 2006. n = 50

3. Tjelesna težina - mužjaci

Rogovi su tzv. sekundama oznaka spola, služe kao

oružje za napad ili obranu, kao organ za skretanje pažnje

na sebe pri unutarvrsnom natjecanju, kao simbol dominantnosti

i statusa ili kao vizualna smjernica ženkama

pri odabiru partnera prilikom parenja. Uopćeno možemo

zaključiti kako veći rogovi čine mužjake poželjnijim

ženkama koje su u parenju. Ženka odabirući mužjaka s

relativno velikim rogovima odabire gensko nasljeđe koje

je u mogućnosti preusmjeriti hranidbene elemente i

energiju iz smjera za rast tijela u smjer proizvodnje rogova.

Utvrđena je ovisnost veličine rogova o veličini

tijela, veće tijelo omogućava i veće rogove (Clutton-

Brock iđr. 1982; Bubenik, 1983).

Graf 2. Ovisnost vrijednosti trofeja (CIC-točke) i težine trofeja o tjelesnoj težini kod smjaka (Degmečić, 2006)

Graph 2 Trophy value (ClC-points) and trophy weight dependence against body weight roe deer buck

(Degmečić, 2006)

Rogove smjaka možemo okarakterizirati više kao

štitove koji imaju za cilj zaštititi suparnike od ozbiljnijih

povreda nego što imaju za cilj usmrtiti protivnika. S obzirom

da je srna teritorijalan i distancijski tip životinje,

upravo rogovi uz tjelesnu vehčinu, imaju glavnu ulogu

u osvajanju i zadržavanju teritorija. Susret dva susjeda

249


D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 245-252

držača teritorija djeluje poput rituala uvjeravanja i demonstracija

snage, kako bi jedan od sukobljenih odustao

i povukao se(Nikolandić, 1968; D anil kin, 1996).

Grafom 2. pokazana je ovisnost tjelesne težine prema

težini trofeja, te odnos tjelesne težine prema vrijednosti

trofeja (CIC - točke). Vidljiva je visoka ovisnost težine

trofeja i trofejne vrijednosti prema ukupnoj tjelesnoj

težini smjaka. Može se ustvrditi da što su smjaci

teži, to će i trofej imati veću vrijednost. Kada promatramo

graf 2., vidimo daje ovisnost težine trofeja i tjelesne

težine gotovo linearna, dok je kod trofejne vrijednosti

i tjelesne težine krivulja konkavna i tek kod tjelesne

težine 24 - 25 kg, ona naglo počinje rasti (Degmečić,

2006). Moramo znati da intenzivni rast i razvoj

tijela i kostura kod srna završava sa starosti 24 do

26 mjeseci (Car, 1967) i da su rogovi sekundama oznaka

spola, tzv. luksuzni organi, te da tek kada se izgradi

tijelo dolazi do preusmjeravanja hranjivih tvari i

energije sa taloženja u tijelo na rast i razvoj rogova

(Geist, 1998). Vidljivo je iz srednjih tjelesnih težina

koje dostižu mlada grla na lokalitetima Spačva i Podunavlje,

da će se intenzivniji rast i razvoj rogova dogoditi

nakon treće godine života. Rast i razvoj rogova dovest

će smjaka u mogućnost da se bori za teritorij, a time

i osiguravanje pristupa ženkama, tj. parenje i prijenos

svojih nasljednih osobina.

4. Tjelesna težina - ženke

Biološki uspjeh, opstanak srne kao vrste usko je vezan

za sposobnost prilagodbe različitim ekološkim

uvjetima staništa, stoje i vidljivo iz njihovog areala rasprostranjenosti

(Panzacchi i dr, 2007). Opstanak

ovisi ponajprije o uspješnosti života ženki. Kada govo-

Slika 1. Srna i tri laneta

Figure 1 Roe deer doe and tree fawns

rimo 0 uspješnosti ženke promatramo: fekunditet (produktivnost,

broj mladunčadi donesenih na svijet tijekom

života ženke), postotak mortaliteta mladunčadi i

broj godina tijekom kojih je ženka fiziološki spremna

za oplodnju (S emp ere i dr 1998). Dokazano je kako

fekunditet kod porodice jeleni (Cervidae), izravno zavisi

0 tjelesnoj težini ženke (Glutton-Brock i dr.,

1982). Dostaje čimbenika koji utječu na tjelesnu težinu

ženki, a samim tim i sposobnost oplodnje, no možemo

istaći kvalitetu izvora hrane prisutnih u podmčju kretanja

ženki i gustoću naseljenosti po jedinici površine

(Duncan i dr., 1998).

U slučaju mnogih istraživanih populacija, sma ulazi

u parenje tijekom svoje druge godine života, a prvu lanad

donosi na svijet kada ude u treću godinu života (svibanj/hpanj),

no u populacijama gdje ženke u drugoj godini

života imaju male tjelesne težine (manje od 20 kg),

ta prva oplodnja se događa u trećoj ili četvrtoj godini

života (Gaillard i dr., 1998). Iz grafa 1. vidljivo je da

istraživane populacije (Spačva - šumski tip i Podunavlje

- poljski tip) upravo dostižu potrebne vrijednosti kako

bi se prva oplodnja dogodila tijekom druge godine

života. Kao što je kod mužjaka dostizanje vrijednosti

tjelesne težine od 24 - 25 kg važno za brži rast i razvoj

trofeja, jednako tako je i kod ženki dostizanje vrijednosti

tjelesnih težina iznad 24 - 25 kg važno za oplodnju

većeg broja jajnih stanica i samim tim veću produktivnost.

Istraživanja su potvrdila da ženke koje imaju manju

tjelesnu težinu od 22 kg uglavnom olane jedno lane,

dok su dva laneta učestala kada ženka ima tjelesnu težinu

iznad 24 kg. Jednako tako se povećanjem tjelesne težine

može dogoditi da se zabilježi veći broj lanjenja tri

laneta nego jednog laneta kao što je to slučaj u Skandinaviji,

gdje je u 20 % slučajeva zabilježeno

da je jedna ženka olanila

tri laneta (Gaillard i dr., 1998).

Srednje vrijednosti tjelesnih težina

kako u šumskom tipu staništa -

Spačva, tako i u poljskom tipu staništa

- Baranjsko Podunavlje, sugeriraju

da su dva laneta na jednu

srnu sasvim uobičajena pojava.

Prema istraživanjima u Baranji u

54 % slučajeva sma je imala dva

laneta, u 37 % slučajeva jedno lane,

a u 4 % slučajeva tri laneta (slika

1.) (Nikolandić &Degmečić,

2007). Kada govorimo o produktivnosti

i starosti sma, možemo

ustvrditi da kod sma u odnosu na

propisanu gospodarsku starost (7 do

9 godina), strogo povezanog pada

produktivnosti sa starosti skoro da

i nema. Rezultati istraživanja pro-

(Foto: D. Degmečić) vcdcnog U Francuskoj u podmčju

250


D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252

4. ZAKLJUČCI - Conclusions

Tjelesne težine lanadi na leglu se kreću od 900 do

2 680 grama. Kod vrsta iz porodice Cervidae na tjelesnu

težinu tek rođenog mladunčeta najveći utjecaj

ima tjelesna težina ženke koja je mladunče donijela

na svijet (C lu t t o n -B r o c k i dr., 1982). Dakle,

povećavanjem tjelesnih težina ženki povećava se i

tjelesna težina mladunčadi pri porodu i obrnuto.

Jednako tako povećanjem tjelesnih težina kod rasplodnih

srna/ženki povećava se i produktivnost, odnosno

povećava se srednji broj lanadi po srni u pojedinoj

populaciji (A n d e r s e n i dr., 1998).

Za gospodarenje srnećom divljači, što se tiče lanadi,

važno je nekoliko stvari: tjelesna masa olanjene la-

nadi i brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom

prvih mjeseci života i tjelesna težina s kojom lanad

ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje (G a i l lard i

dr., 1998). Lanad starosti 6 do 8 mjeseci u šumskom

staništu predmetnog istraživanja dostiže 65 % srednje

ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih grla,

dok je u poljskom staništu taj postotak nešto veći

te iznosi 66 % srednje ostvarene tjelesne težine

odraslih/rasplodnih grla. Veća tjelesna težina lanadi

neposredno nakon lanjenja i veća stopa dnevnog

težinskog prirasta tijela laneta u lovnom gospodarstvu

značajna je iz razloga jer će lanad prije dostići

1. Anderson, J., 1953: Analysis of a Danish roe deer

population (Capreolus capreolus, L.); Danish

review of game biology; vol. 2.

5. LITERATURA – References

2. Andersen, R., P. Duncan, J. D. C. Linnell, 6.

1998: The european roe deer – The biology of

succes. Scandinavian university press.

Chize, prikazuju produktivnost ženki (broj zametaka

po ženki) u odnosu na starost ženki, te zaključuju da

značajni pad u srednjem broju zametaka pokazuju srne

starosti dvanaest i više godina (Ga il l a r d i dr., 1998).

Važno vremensko razdoblje za gospodarenje ženskim

dijelom populacije srna pojedinog lovišta, dakle od

druge do sedme godine starosti, ne pokazuje značajnija

kolebanja u srednjem broju zametaka, a samim tim i u

produktivnosti. Stoga prilikom izvršavanja redovnog

odstrjela pozornost je potrebno usmjeriti na tjelesno

stanje, procjenu tjelesne težine ženki i razvijenost lanadi.

S obzirom na veliku smrtnost mladunčadi i do 50 %

u prvih par mjeseci života (Nikolandić & Degmeč

ić , 2007), ishitreno je zaključivati da je neka ženka

neplodna (jalova) jer ne vodi lanad, već je vrlo lako

moguće da je ta ista srna izgubila leglo te godine. Procjena

jedinke prema tjelesnom stanju i tjelesnoj težini

je u svakom slučaju vjerodostojnija.

U prirodi makar i mala, neznatna prednost nad ostalim

jedinkama znači opstanak i prenošenje takvih odlika,

s tim malim prednostima na sljedeće generacije, taj

odabir ostavljamo prirodi, na nama uzgajivačima je

osigurati sve potrebne uvjete u staništu kako bi maksimizirali

produkciju lanadi, te odabirom iz populacije

ciljano izlučili ženke koje ne zadovoljavaju postavljene

kriterije uspješnosti rasplodnih grla.

;:

tjelesnu težinu potrebnu za razmnožavanje, a samim

time i utjecati na daljnju populacijsku dinamiku.

Istraživanja su potvrdila da ženke koje imaju manju

tjelesnu težinu od 22 kg uglavnom olane jedno lane,

dok su dva laneta učestala kada ženka ima tjelesnu

težinu iznad 24 kg. Srednje vrijednosti tjelesnih težina

kako u šumskom tipu staništa – Spačva, tako i u

poljskom tipu staništa – Baranjsko Podunavlje, sugeriraju

da su dva laneta na jednu srnu sasvim uobičajena

pojava.

Važno razdoblje za gospodarenje ženskim dijelom

populacije srna pojedinog lovišta, dakle od druge

do sedme godine starosti, ne pokazuje značajnija

kolebanja u srednjem broju zametaka, a samim tim i

u produktivnosti. Stoga prilikom izvršavanja redovnog

odstrjela pozornost je potrebno usmjeriti na tjelesno

stanje i procjenu tjelesne težine ženki, kao i

veličinu njene lanadi.

Istraživanja su pokazala da je ovisnost težine trofeja

i tjelesne težine gotovo linearna, dok je kod trofejne

vrijednosti i tjelesne težine krivulja konkavna i tek

kod tjelesne težine 24 – 25 kg, ona naglo počinje

rasti. Svakako bi ovu zakonitost trebalo potvrditi

daljnim istraživanjima i s većim uzorkom.

Danilkin, A., 1996: Behavioural ecology of siberian

and european roe deer. Chapman i Hall wildlife

ecolgy and behaviour series.

Degmečić, D. 2006: Morfometrijske karakteristike

srne (Capreolus capreolus, L.) u otvorenim

lovištima i uzgajalištima; Magistarski rad.

3. Andersen, R., J. M. Gaillard, O. Liberg, C. 7. Gaillard llard, J. M., R. Andersen, 1997: Familly efof

Juvenile roe de-

S an Jo s e , 1998: Variation in life-history parameters;The

biology of succes.

er. Ecology, 79 (8).

fects on growth and survival

4. C a r, Z. i dr. 1967: Lovački priručnik. Lovačka knji- 8. G a i l l a r d, J. M., O. L ib erg, R. A n de r se n , A. J.

ga.

M. Hewison, G. Cederlund, 1998: Popula-

251


D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252

tion dynamics of roe deer;The biology of su- 13. Nikolandić, Đ., 1971: Teritorijalno ponašanje

ccess.

srna u šumi Haljevo. Magistarski rad, Prirodno-

9. Kl ei n , D., & H. S t r a n d g a a r d , 1972: Factors af- matematički fakultet.

fecting growth and body size of roe deer; The 14. Nikolandić, Đ., 1968: Ekološke karakteristike

journal of wildlife management.

populacije srna na Belju; posebno izdanje bilte-

10. Liberg, O., A. Johansson, R. Andersen, D na LŠPG Jelen.

C. Linnel, 1998: Mating system, mating tac- 15. Panzacchi, M., I. Herfindal, J. D. C. Lintics

and the function of male territoriality in roe n e l l , M. Odden, J. Odden, R. Andersen, 2007:

deer; The biology of succes.

Predation risk, habitat use and distribution of al-

11. L i n n e l l , J. D. C., K. Wa h ls t r om , J. M. G a i l - ternative prey: the case of red fox, roe deer

lard, 1998: From birth to independence: Birth, fawns, and small rodents;Roe deer meeting, Vegrowth,

neonatal mortality, hiding behaviour lenje.

and dispersal, The biology of success.

16. Strandgaard, H., 1972: The roe deer (Capreo-

12. Nikolandić, Đ. & D. Degmečić, 2007: Plod- lus capreolus, L.) population at Kalo and the

nost i veličina a legla legla kod k Europske srne (Capreo- factors regulating its size.

lus capreolus, L.) u šumi š Haljevo; Šumarski list

9–10.

SUMMARY: In many areas of Europe regional differences in growth, body

size and daily growth in body weight of fawns have been noticed and recorded.

Since both the main aims of hunting management and the directions for

selection and breeding measures depend on knowing these characteristics (liveweight

after fawning, rate of growth and body development), these data are

crucial for implementing adequate measures designed for improvement of roe

deer breeding. Without long-term data on actual size of population of roe deer

and its sex and age structure in a particular hunting ground, not even the

best game experts can proscribe adequate breeding measures and rational

utilization of roe deer. Without these data it is also impossible to give proper

management directions, the implementation of which could enable a permanent

high-quality production of roe deer. This paper will point out the existing

values in growth and body development of roe deer in eastern Slavonija and

Baranja. We also aim to stress the importance of constant monitoring of these

values and to show what sort of influence the values of body growth and development

have to the trophy value, to successful breeding (number of embryos)

and to proper fawn growth as well as what significance these data have for

selective and breeding measures. The body weight of fawns in litter was monitored

in Haljevo forest, as was the daily increase of fawn body weight. Body

weight of fawns, young and breeding stock has been monitored during hunting

season in a typical forest habitat of roe deer in Spačva and in a typical

field habitat Baranjsko Podunavlje. Research on these three localities confirmed

that several values are important for roe deer management: fawn body

weight in litter, fast early growth of fawns, death rate during first months of life,

body weight of fawns before their first winter, body weight of does, fertility

of does, body weight of bucks, trophy structure of bucks.

Key words: body weight of fawns in litter, daily growth rate of fawns,

roe deer productivity, average value of body weight of bucks and does

252


STRUČNI ČLANCI

UDK 630* 181.1

PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258

AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) U

DIJELU POLUOTOKA PELJEŠCA

ZAPADNOM

AREA OF THE KERMES OAK (Quercus cocci/era L.) ON THE

WESTERN PART OF PENINSULA PELJEŠAC

Željko NAJVIRT*, Ante MILIČEVIĆ*, Šime MEŠTROVIĆ*

SAŽETAK: U radu je prvi puta detaljno utvrđen i iskartiran areal hrasta

oštrike (Quercus coccifera L.) na području zapadnog dijela poluotoka Pelješca

(zapadno i sjeverno od prometnice Orebić - Trpanj).

Iz literature je poznato da hrast oštrika u Hrvatskoj pridolazi na južnim

stranama poluotoka Pelješca – oko Orebića, ali njegov areal nije nigdje detaljno

opisan ni prikazan. Stoga po prvi puta utvrđujemo i opisujemo areal

hrasta oštrike na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca, gdje u čistim i mješovitim

sastojinama zaprema površinu od 2235 ha, tvoreći tako zajednicu hrasta

oštrike i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum cocciferae H-ić 1958.).

Hrast oštrika zaštićena je vrsta na svim prirodnim staništima u Republici

Hrvatskoj od 9. 5. 1969. godine.

K l j u č n e ri j e č i : Pelješac, hrast oštrika, areal

UVOD Introduction

Hrast oštrika (Quercus coccifera L.) je vazdazeleni poluotoku Pelješcu, utvrdili smo područje na kojemu

mediteranski grm ili rjeđe nisko drvo, visoko do 20 metara

i prsnog promjera do 30 cm. Ima jaku i trajnu izdasebnu

zajednicu s crnim jasenom (Fraxinus ornus L.).

pridolazi hrast oštrika, tvoreći na širem prostoru ponačku

snagu iz panja i žilja, pa ga nalazimo u uzgojnom Glede općenito malog areala hrasta oštrike u Hrvatskoj,

značajno je registrirati taj, do sada u literaturi ne-

obliku panjača i degradacijskom stadiju (makija, garig).

Vrlo su rijetka pojedinačna stabla iz sjemena, i to opisan, na širem prostoru suvisli areal zajednice hrasta

ponajprije u parkovima. (Tri n a j s ti ć , I. 1974) oštrike i crnog jasena (Fraxino orni – Quercetum cocciferae

H-ić 1958).

Obavljajući terenske radove pri izradi programa

gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Nakovanj” na

RASPROSTRANJENOST

Hrast oštrika, prnar, komorika, hermesovac (Quercus

coccifera L.), (Ilex coccifera Clus), (Quercus calliprinos

Webb), (Quercus pseudococcifera Webb), (Quercus

mesto Boiss.)

Hrast oštrika rasprostire se u južnoj Europi, Maloj

Aziji, sjevernoj Africi, Siriji i Palestini (slika 1.). Prostire

se duž cijelog Sredozemlja, posebice na Pirinejskom

poluotoku, zatim na jugu Balkanskog poluotoka

(u Makedoniji se prostire malo sjevernije od Demir

: Ž ; Č

Mr. sc. Željko Najvirt, Uprava šuma podružnica Požega,

Ante Miličević, dipl. ing. šum. Uprava šuma podružnica Požega,

Dr. sc. Šime Meštrović, red. prof. u mirovini Pančićeva 1 Zagreb

VRSTE – Area of species

Kapije i uspinje se do 670 metara nadmorske visine, u

Bugarskoj na južnim Rodopima do 800 metara n.v., a u

Grčkoj do 1100 metara n.v.).

Na Apeninskom poluotoku ima ga u Apuliji, dok

neznatan areal obuhvaća u atlantskom primorju.

U Hrvatskoj oštrika izgrađuje veće sastojine makije

na obali Konavala, na južnoj strani Pelješca i u istočnom

dijelu Korčule. Pojedinačni primjerci i manje skupine

u sastojinama crnike i degradiranih gariga, na otocima

dopiru sve do Lošinja, dok je na morskoj obali

najsjevernije nalazište oštrike na južnim obroncima

Biokova kod Baćinskih jezera (Lovrić, A. Ž., 1981).

253


Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258

Prema tipološkoj podjeli zauzima

zonu L, odnosno mediteransku

regiju, jadransku provinciju i eumediteransku

zonu.

Na istraživanom području hrast

oštrika prema dosadašnjim saznanjima

dolazi u sastav zajednice hrasta

oštrike i crnog jasena (Fraxino

orni - Quercetum cocciferae H-ić

1958) Vukelić, J., Đ. Rauš,

1998. Detaljnija istraživanja koja su

u tijeku dat će precizniju klasifikaciju.

U sintaksonomskom smislu

asocijacija pripada svezi Quercion

ilicis Br. - BI. (1931) 1936, redu

Quercetalia ilicis Br. - BI. (1931)

1936. i razredu Quercetea ilicis Br.

-BI. 1947.

Slika 1. Karta rasprostranjenosti hrasta oštrike

Picture 1 Kermes oak distribution

CILJ I METODA ISTRAŽIVANJA - Goals and metods of research

Bez obzira što glede proizvodnje drvne supstance

hrast oštrika nema posebno značenje, njegova je gospodarska,

ekološka i socijalna uloga u prostoru vrlo velika,

pa nije čudo daje kao rijetka vrsta na području Hrvatske

zaštićena po Zakonu o zaštiti prirode već 1969.

godine i to na svim staništima. Posebno je značajna uloga

hrasta oštrike u zaštiti tla od erozije, jer je otporan na

brst domaćih životinja i divljači. Osim toga, otporan je

na požare i brzo se obnavlja poslije požara, stvarajući

ponovno gusti pokrivač tla. Svojim kožastim, nazubljenim

lišćem i gustom krošnjom te velikim žirom koji dugo

ostaje na stablu, hrast oštrika daje prostoru posebno

osebujan i upečatljiv izgled. Osobito su dojmljivi pojedinačni

grmovi na prostorima gariga i kamenjara.

Terenskim kartiranjem šuma gospodarske jedinice

"Nakovanj", (USP Split, šumarija Korčula) odnosno

zapadnog dijela poluotoka Pelješca od ceste Podstup -

Trpanj, tijekom proljeća 2007. godine uočili smo veliko

učešće hrasta oštrike u panjačama i makijama, a posebno

na južnim obroncima. To nas je uputilo na detalj-

OSNOVNE KLIMATSKE I PEDOLOŠKE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA

Basic klimatic and pedolog ic condition of research area

Klima na području poluotoka Pelješac je sredozemna,

sa toplim i suhim ljetima te blagim i kišovitim zimama

(Cfsax"). Po klimatskim karakteristikama razlikuje

se južna obala (više temperature, jako jugo i visoki

valovi) od sjeverne obale (niže temperature, jaka bura

i veća naoblaka).

254

map

nije kartiranje i izmjeru. Osnovali smo dvije osnovne

trajne plohe i na njima utvrdili sastav makije, a u posebnom

rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod

Gospu" postavili smo 36 osnovnih i kontrolnih trajnih

ploha na kojima smo izvršili izbrajanje stabalaca po

visinskim klasama do 0,5 m i 0,5 - 1,3 m te broj stabala

s promjerom do 5 cm u prsnoj visini.

Na temelju sastojinskih prilika i stanja šume odredili

smo način gospodarenja s ciljem potrajno-progresivnog

gospodarenja, uz očuvanje i proširenje areala hrasta

oštrike.

Povezano s navedenim, važno je odrediti područje

rasprostranjenja hrasta oštrike na teritoriju Hrvatske.

Cilj ovih istraživanja je utvrđivanje areala na prostoru

zapadnog dijela poluotoka Pelješac. To je ustvari i najšire

suvislo područje rasprostranjenja.

Pojedinačna stabla ili grupe stabala nalaze se i na

ostalom dijelu poluotoka Pelješac, što će biti predmetom

naših daljnjih istraživanja.

Radi detaljnije analize klime navodimo podatke

meteorološkog opservatorija Dubrovnik - Gorica,

izmjerene u razdoblju od 1961. do 1990. godine (Državni

hidrometeorološki zavod, 1994.), kao i obične

meteorološke postaje Orebić za razdoblje motrenja

1960-1980. godine.


Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258

Tablica 1. Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za Dubrovnik i Orebić (u °C)

Table 1 Mean monthy and annual air temperatures (°C) in Dubrovnik and Orebić

Mjesec

Dubrovnik

Orebić

I

8,8

8,5

II

9,3

8,6

III

11,1

10,5

IV

14,1

13,9

V

18,1

18,1

VI

21,8

22,2

VII

24,5

24,8

VIII

24,4

24,8

IX

21,5

21,2

X

17,7

17,2

XI

13,7

13,7

XII

10,4

10,1

Sr. god. temp

16,3

16,1

Tablica 2. Srednje mjesečne vrijednosti količine oborina (mm), za Dubrovnik i Orebić, maksimalne i minimalne mjesečne

količine oborina (MX i MN u mm) za opservatorij Dubrovnik

Table 2 Mondly and annual quantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik and Orebić, Max. and Min. mondly and annual

guantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik

Mjesec

Dubrovnik

Max

Min

Orebić

I

130

304

5

117

II

117

332

23

116

III

108

284

36

106

IV

96

191

18

97

V

66

261

8

46

VI

61

169

5

37

VII

36

131

1

27

Langov kišni faktor Kf

Kf ( Dubrovnik) = 1204 / 16,1 = 75 Č semihumidna klima

Kf (Orebić) = 1188 /16,3 = 73 Č semihumidna klima

VIII

79

221

0

49

Slika 2. Klimadijagram po H. Walteru za opservatorij Dubrovnik prelazi 30 cm.

Picture 2 Climate diagram according to H. Walter for observatory

Dubrovnik

Geološko-litološku podlogu istraživanog područja

čine vapnenci i dolomiti donje krede te tercijarne naslage.

One dolaze na južnoj obali kod Orebića. Razvijene

su u facijesu foraminiferskih vapnenaca i flišnih lapora.

Javljaju se milioidni vapnenci koji su tanko do škriljavo

slojani, a u čijoj bazi dolazi izmjena konglomerata i

lapora. Valutice konglomerata su veličine 2-20 mm.

Foraminiferski vapnenci na nekoliko mjesta na Pelješcu

leže na erodiranoj krednoj podlozi. Vapnenci su klasificirani

kao biokalkareniti u kojima je dominantan

IX

93

241

0

73

X

132

373

0

134

XI

151

323

37

197

XII

136

396

11

189

Godišnje

1204

1834

768

1188

organski detritus. Lapori i kalkareniti dolaze u jezgri

prevrnute sinklinale kod Orebića i pružaju se odatle

prema sjeverozapadu do Vignja i prema jugoistoku do

Postupa. Lapori koji su najviše zastupljeni sastavljeni

su od mikrokristalaste vapneno-glinovite osnove s vapnenim

organskim ostacima. Debljine ovih naslaga iznose

od 50 do 200 metara.

Od tala dominira smeđe tlo na vapnencu i dolomitu,

plitko i srednje duboko te koluvij i kamenjar.

Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu je najčešći tip

tla. Njegova tvorba vezana je za tvrđe, čiste vapnence i

dolomite na kojima kambični (B)rz horizont nastaje

postupnim nakupljanjem neotopivog glinenog ostatka

u procesu okršavanja. Čitav solum je nekarbonatan, a

reakcija je iznad 5,5 do 6,5. Maksimalna dubina tla ne

Kamenjar je tlo s apsolutnom dominacijom Irakcije

kamena. Prilikom mehaničkog raspadanja stijena nastaje

kameni detritus. Pojavljuje se na dijelovima gdje

je vapnenac izmrvljen jakim tektonskim gibanjima te

na točilima gdje je nagib veći. Akumulacija humusa je

spora i slaba, a dubina tla je do 10 cm. Minimalne je

plodnosti, a šumska vegetacija može imati samo meliorativnu

fiinkciju.

Koluvij alna tla formiraju se uglavnom u podnožju

brda gdje se akumulira materijal tla i stijena koji je erozijom

premješten niže. Prizvodnost ovih tala je dosta

varijabilna. (Vrbek, B. 1998).

Na istraživanom području areal hrasta oštrike proteže

se na istoku od zaseoka Harlovići (lokalitet Pođstup)

pa na zapadu do Lovišta (slika 3.). U središnjim i

istočnim dijelovima toga areala (od uvale Roguja do

REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results

Harlovića) penje se do 550 metara nadmorske visine

(iznad Bilopolja). Spušta se i do same morske obale.

Zauzima pretežito južne ekspozicije.

255


Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258

Slika 3. Karta rasprostranjenja hrasta oštrike u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca

Picture 3 Kermes oak distribution map in western part of Pelješac peninsula

U zapadnom dijelu areala kod Lovišta krajnja granica

oštrike ne završava na morskoj obali, već zauzima

istočne ekspozicije na Biljčinoj glavici. Od te točke pa

do zaseoka Donji i Gornji Nakovanj oštrika je pomješana

s hrastom crnikom i ima relativno uzak areal uz

prometnicu Orebić - Lovište. U tom dijelu dolazi na

raznim ekspozicijama i nadmorskim visinama od 50

do 400 metara (između Donjeg i Gornjeg Nakovnja).

Južno od vrhova Goč, Pranja i Sućiffaj, pretežito na

južnim ekspozicijama dominira hrast oštrika, dok je

crnika više pojedinačna.

Između Gornjeg Nakovnja i navedenih vrhova je

prelazna zona u kojoj dolazi sve manje crnike, a sve

više oštrike.

Na području gospodarske jedinice "Nakovanj", površina

uredajnog razreda makija oštrike s ograničenim

gospodarenjem iznosi 50,67 ha, a površina uredajnog

razreda garig oštrike s ograničenim gospodarenjem iznosi

309,95 ha. Sveukupna površina gariga i makija

oštrike (slika 4.) iznosi 360,62 ha (Najvirt, Ž. 2008).

Unutar makija oštrike postavljene su dvije osnovne

plohe na kojima je izvršena izmjera na krugovima, a podatke

o broju stabala po hektaru donosimo u tablici 3.

Tablica 3. Broj stabala po ha u makiji oštrike

Table 3 N° of trees in the scroab of Kermes oak

Vrsta drveta

Tree species

Quercus coccifera

Olea europeae

Pinus halepensis

Ukupno - Total

Promjer (cm) - Diemetar

2,5 7,5

Broj stabala - N° of trees

8338

-

-

8338

3582

1194

64

4840

Ukupno

Total

11940

1194

64

13198

Slika 4. Makija i garig hrasta oštrike iznad Kućišta

Picture 4 Scroab Kermes oak on Kućište

Iz podataka (tablica 3.) vidimo da dominira hrast

oštrika koji je u stadiju koljika. Ima i dosta masline,

dok alepski bor pridolazi pojedinačno.

Analizirajući cijeli prostor na kojemu se pojavljuje

oštrika bez obzira na vlasništvo, (slika 3.) sveukupna

256


Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258

površina iznosi 2235 ha. Od toga površina čistih sastojina

hrasta oštrike iznosi 1799 ha, a površina mješovitih

sastojina hrasta oštrike i crnike iznosi 436 ha.

Kao što je već navedeno u uvodnom poglavlju na

istraživanom području hrast oštrika dolazi u sastavu

zajednice hrasta oštrike i crnog jasena (Fraxino orni-

Quercetum cocciferae H-ić 1958). Detaljnija floristička

istraživanja su u tijeku.

Ova zajednica razvija se na litološkoj podlozi vapnenaca

i dolomita te u nižim jugozapadnim dijelovima

na tercijarnim naslagama. Od tala dominira smeđe tlo

na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko te u

manjoj mjeri koluvij i kamenjar. Razvijena je pretežito

u obliku gariga, a u manjoj mjeri i makije, te kao podstojna

etaža u posebnom rezervatu šumske vegetacije

čempresada "Pod Gospu" (slika 5.).

Slika 5. Podstojna etaža hrasta oštrike u posebnom rezervatu

šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu"

Picture 5 Lowel story ofKermes oak "Pod Gospu "

U središnjim dijelovima areala, od Vignja do Stankovića,

nakon požara u kolovozu 1998. godine naselio

se na stanište zajednice mladi alepski bor koji sada dominira.

U zaravnjenijim dijelovima jedinice, od Nakovnja

do Lovišta, u sastavu zajednice ima više hrasta

crnike, dok u južnim dijelovima i na južnim ekspozicijama

dominira hrast oštrika, a crnika pridolazi više pojedinačno.

U nižim dijelovima, od Kućišta do Viganja,

(na privatnim površinama) ima starih, debelih stabala

hrasta medunca.

U dijelu oko Gornjeg Nakovnja na privatnim česticama

uz oštriku pridolaze drača, glogulja, lovor i oskoruša.

U posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada

"Pod Gospu", koja je smještena između Orebića

i Peme ispod franjevačkog samostana, u sloju

drveća dominiraju alepski bor, primorski bor, pinj i

čempres (koji su sadeni), a pojedinačno ima nekoliko

stabalaca oštrike, rogača i masline.

Sloj grmlja je obilan i u njemu dominiraju oštrika,

mirta, maslina, bušini i tršlja, dok više pojedinačno pridolaze

lovor, crni jasen, šibika, lemprika i šmrika. Sloj

prizemnog rašća je osrednje razvijen i u njemu dominiraju

trave (trava goštica — Brachypodium ramosum) i

vrijes (Erica manipuliflora). Za potrebe utvrđivanja

drvne zalihe prilikom izrade programa gospodarenja za

gj. "Nakovanj", u posebnom rezervatu šumske vegetacije

čempresada "Pod Gospu", postavljeno je 28 osnovnih

trajnih ploha i 8 kontrolnih trajnih ploha.

U tablici 4. prikazani su rezultati izmjere stabalaca

do 5 cm na tih 36 trajnih ploha. Iz podataka (tablica 4.)

vidimo da u podstojnoj etaži i sloju grmlja ima obilje

autohtone vegetacije hrasta oštrike s pratilicama, te

nešto manje mladog naraštaja čempresa i alepskog bora.

Tablica 4. Broj stabala do 5 cm promjera u posebnom rezervatu šumske vegetacije

IMe 4 N° of trees With diameter < 5 cm

Odjel

Parcel

33 a

33 b

33 c

Visina m

Height

Promjer cm

Diameter

H = 0,0-0,5

H = 0,5-1,3

Ds = 2,5

H = 0,0-0,5

H = 0,5-1,3

Ds = 2,5

H = 0,0-0,5

H = 0,5-1,3

Ds = 2,5

Quercus

coccifera

11760

1764

1782

11448

1272

2014

2580

3225

954

Mirtus

communis

2548

-

297

3604

636

689

645

-

636

Vrsta drveća i grmlja - Tree species

Pistacia Pinus

lentiscus halepensis

mi

-

644

4028

1060

742

10320

2580

477

N°/ha

196

-

50

1272

-

106

-

-

-

Cupresus

sempervirens

-

588

1337

-

-

53

-

-

-

Ostalo

Other

mi

196

546

414

-

583

-

-

159

To govori daje hrast oštrika agresivna vrsta na području

njenog optimalnog areala.

Kod zaseoka Stankovići i Donji Nakovanj ima nekoliko

debelih i starih stabala hrasta oštrike promjera

do 60 cm te visine 10 metara.

257


Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258

ZAKLJUČAK – Conclusions

Oštrika (Quercus coccifera L.) je rijetka šumska vrsta

na području Hrvatske. U zapadnom dijelu poluotoka presi, koji zbog forme krošanja ne ometaju normalni

funkcije, a osim toga to su pretežito piramidalni čem-

Pelješca zauzima značajne površine od oko 2235 ha. To razvoj autohtone vegetacije koja je u podstojnoj etaži.

su najveće suvisle površine u Hrvatskoj.

Dugoročni cilj gospodarenja u posebnom rezervatu

Potrebna su detaljnija floristička istraživanja da bi šumske vegetacije čempresada “Pod Gospu” je postupno

prevođenje ovih sastojina u sastojine hrasta oštrike

se točno utvrdila pripadnost određenim biljnim zajednicama

u kojima se pojavljuje, odnosno tvori li posebnu

biljnu zajednicu na istraživanom području. bora i alepskog bora.

s pojedinačnim stablima čempresa, pinja, primorskog

Dugoročni cilj gospodarenja makijama i garizima Obnovu ovih sastojine izvršiti oplodnim sječama

oštrike je njihovo prevođenje u panjače i sjemenjače (grupimične prorede) s dugim pomladnim razdobljem.

hrasta oštrike, koji se na istraživanom području vrlo Na istraživanom području zapadnog dijela poluotoka

Pelješac biološku obnovu šuma provoditi njegom

dobro prirodno obnavlja, što pokazuju podaci naših

mjerenja navedeni u tablicama 3. i 4.

pod zastorom stare sastojine. Njegom ponajprije treba

U sastojinama alepskog bora treba izvršiti grupimičnu

proredu intenziteta oko 12 %. Proredom ponajži,

a u stadiju je mladika i koljika. U dijelovima odsje­

pomagati hrastu oštriki koji je obilan u podstojnoj etaprije

uklanjati oštećena stabla alepskog bora, te ona koja

ometaju normalan razvoj hrasta oštrike koji je u pod-

pojedinačna stabalca divlje masline i rogača.

ka gdje dominira čempres treba ga pomagati. Sačuvati

stojnoj etaži. Čempres treba sačuvati zbog estetske

LITERATURA – References

Horvat, I., G. Tomašić, S. Horvatić, H. Em,

1950.: Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije.

U S. Horvatić (ur.) : Priručnik za tipološko

istraživanje i kartiranje vegetacije : 9–87. Ministarstvo

šumarstva SFRJ. Zagreb.

H o r va t i ć , S. 1963: Biljnogeografski položaj i rasčlanjenje

našeg primorja u svijetlu suvremenih

fitocenoloških istraživanja. Acta Botanica Croatica,

vol. XXII. Zagreb.

Lovrić, A. Ž. 1981: “Neki rijetki i značajni poluzimzeleni

hrastovi na primorskom kršu” Šum. list

3–4, Zagreb str. 119–132.

Matić, S. 2000: “Oak forests (Quercus sp.) in Croatia”

Glasnik za šumske pokuse 37: 5–13, Zagreb.

Najvirt, Ž.: Program gospodarenja za g.j. “NAKO-

VANJ” 2008. – 2017. Požega 2008. str. 1–112.

Ra u š , Đ., I. Tr i na js t i ć , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e -

d o v i ć , 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume

u Hrvatskoj, Zagreb str. 33–78.

Tr i na js t i ć , I. 1971: Novi prilog flori otoka Korčule.

Acta Botanica Croatica, 30: 157–161, Zagreb.

Tr i na js t i ć , I. 1974 : Analitička flora Jugoslavije.

Zagreb str. 464–465.

Tr i na js t i ć , I., Đ. R au š , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e -

dović, 1992: Karta šumskih zajednica Hrvatske.

U Đ. Rauš (ur): Šume u Hrvatskoj, Zagreb.

Vrbek, B.: Program gospodarenja za g.j. “NAKO-

VANJ” 1998. – 2007. Zagreb19988. str. 4–15.

Vrdoljak, Ž. 1996: “Park šuma Marjan, razvoj, sadašnje

stanje i smjernice za budući tretman”

Šum. list 7–8 Zagreb.

Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija

i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 310 str.

Državni hidrometeorološki zavod, 1994: Osnovne termičke

i oborinske prilike na području Hrvatske.

Zagreba.

SUMMARY: This paper for the first time determines and charts the areal of Kermes

oak (Quercus coccifera L.) within the area of western part of Pelješac peninsula (west and

north from route Orebić – Trpanj). It is known from literature that Kermes oak in Croatia

comes on southern sides of Pelješac peninsula, around Orebić, but its areal is not described

and shown nowhere in detail. Therefore for the first time we confirm and describe the

areal of Kermes oak on western part of Pelješac peninsula, where in clean and mixed habitats

comprises the surface of 2.235 ha, constituting community of Kermes oak and Black

pine (Fraxino orni – Quercetum cocciferae H-ić

ć 1958).

1958)

Kermes oak is protected sort on all natural

habitats

in Republica of Croatia since 9. 5.

1969.

Key words: Pelješac, Kermes oak, areal

258


STRUČNI ČLANCI

UDK 630* 432

PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 259-267

ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI MODELI

FOREST FIRES AND PHYSICAL MODELS

Željko ŠPANJOL*, Katica BILJAKOVIĆ**, Roman ROSAVEC*,

Damir DOMINKO**, Damir BARČIĆ*, Damir STAREŠINIĆ**

SAŽETAK: Hrvatska je zemlja relativno bogata šumama; 36 % od ukupne

površine države pokrivaju šumske površine. Međutim, poseban problem na

jadranskom području Hrvatske predstavljaju šumski požari, koji uništavaju

prirodna bogatstva smanjujući biološku raznolikost, a negativan utjecaj imaju

i na krajobraznu raznolikost. Sam problem je višeslojan, kompleksan i zahtijeva

uključivanje brojnih grana znanosti, kao što su šumarstvo, geologija,

biologija, meteorologija, a u zadnje vrijeme i fizika.

Poznato je da fizika uspješno prepoznaje osnovna načela pojavnosti i djelovanja

u materijalnom svijetu, a to ima vrlo široku primjenu i izvan njenih

vlastitih okvira. Načini manifestacije komplesnosti i posebno zakonitosti koje

fizičari sve više u suradnji s drugim disciplinama nalaze i proučavaju otvaraju

vrlo široke horizonte mogućih primjena. “Korelacije u kompleksnim sustavima:

od fizike do biotehnologije” je naziv interdisciplinarnog programa kojega

financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koji je među inim povezao

znanstvene pristupe fizike i šumarstva na proučavanju šumskih požara.

Ovaj rad daje neke osnove o šumskim požarima specifične za svaku znanstvenu

disciplinu i pokazuje mogućnosti njihove interakcije kao i važnost takvog

interdisciplinarnog pristupa u rješavanju gorućih problema vezanih uz

šumske požare i njihovu prevenciju.

K l j u č n e r i je č i : požar, kompleksnost, jadransko područje, fizika, šumarstvo.

UVOD – Introduction

Šume su stanište brojnim predstavnicima biljnog i

životinjskog svijeta i jedan od glavnih izvora kisika na

Zemlji. Stabilnost šumskih ekoloških sustava ugrožena

je požarima, jer vatrena stihija može u vrlo kratkom vremenu

progutati cijela šumska područja. Osobito važno

je proučavanje požara da bi se izbjegle tragedije kao što

je bila ona na Kornatu 30. kolovoza 2007. godine.

Proučavanje posljedica požara važno je i zbog ekoloških

razloga. U šumskom požaru može izgoriti sva

šumska prostirka. Koliki je to gubitak plodnosti tla ka-

Izv. prof. dr. sc. Željko Španjol, dr. sc. Damir Barčić,

Roman Rosavec, dipl. ing. šum. Šumarski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma,

Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb

Dr. sc. Katica Biljaković, dr. sc. Damir Starešinić,

Damir Dominko, dipl. ing. Institut za fiziku,

Bijenička 46, 10 000 Zagreb

zuje podatak da je njezina količina od 12.4 do 59.5 t/ha

(Ma r t i nov i ć i dr., 1978). Još jedna velika opasnost

nakon požara je pojava erozije, čime nepovratno nestaje

stoljećima i tisućljećima stvarano šumsko tlo. Tako je na

požarištu šume alepskog bora na Pelješcu na rendzini

povrh dolomita erozija od rujna do siječnja 1980. godine

odnijela 5–11 mm tla, što u prosjeku iznosi 100 t/ha

(Martinović, 1987). Međutim u proučavanju šumskih

požara bitno je ukazati na količinu i sastav šumskog goriva.

Prema Bilandžiji (1992) šumskim gorivom smatra

se cjelokupna količina biljnog materijala, mrtvog i

živog koja se nalazi iznad mineralnog dijela tla.

Istovremeno vatra je ekološki čimbenik koji ima veliku

ulogu s obzirom na vegetaciju u sredozemnim ekološkim

sustavima (Tr a b a u d , 1980; A tt i w il l , 1994;

L a v o r el et al., 1998). Ona se može smatrati i sastav-

259


Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Domiiiko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 259-267

nim dijelom sredozemnih ekoloških sustava, što se posebno

odnosi na njen intenzitet i dva osnovna čimbenika

intenziteta vatre: vrijeme trajanja i postignuta temperatura

(Mal an son 1984; Sou sa 1984). Oba čimbenika

imaju važan utjecaj na vegetaciju i mogućnost njezine

obnove (Nunez iCalvo,2000).

Do boljeg razumijevanje nastanka i širenja šumskih

požara može se doći primjenom različitih fizikalnih

modela, te proučavanjem njihovih zakonitosti. U tom

smislu u radu je prikazan i niz čimbenika koje izučava

fizika kompleksnih sustava, a koji su povezani sa šumskim

požarima. Kompleksni sustavi su oni čije ponašanje

bitno ovisi o detaljima. Cilj njihovog proučavanja je

razumijevanje na koji način dijelovi sustava doprinose

kolektivnom ponašanju i na koji način okolina djeluje

na sustav. Iako se ta pitanja mogu izučavati općenito.

ona su itekako relevantna za sva tradicionalna područja

vezana uz konkretne slučajeve. Društveni sustavi koje

(dijelom) čine ljudi, mozak prožet mrežom neurona,

slivovi rijeka, atomi koji sačinjavaju molekule, tornada,

zemljotresi, burze, sve su to primjeri kompleksnih sustava.

Proučavati kompleksne sustave je zahtjevno, jer

se nastoje razumjeti pojave koje nisu neposredne posljedice

vanjskih djelovanja. "Pogurati" najednom mjestu

najčešće znači imati učinak na drugom mjestu, jer

su dijelovi međuzavisni. Područje kompleksnih sustava

nudi sofisticirane alate, konceptualne, koji pomažu kod

osmišljavanja, analitičke za dublje izučavanje i sve više

računalnih koji služe za opisivanje, modeliranje i simulacije.

U ovom radu prikazujemo osnove nekih modela

i mogućnosti njihove primjene.

Klasifikacija šumskih požara - Forest Fire Classification

Postoji nekoliko klasifikacija, tj. podjela šumskih a) podzemni požar ili požar tla (korijenja humusa i

požara. Kod nas se najčešće koristi klasifikacija koja treseta)

se odnosi na način postanka požara (Dimitrov, b) prizemni ili niski požar

1987; Španjol, 1996):

c) požar u krošnjama ili visoki požar (ovršni požar)

a) prirodni (nekontrolirani, divlji, stihijski)

d) požar osamljenog drveća i grmlja

b) umjetni (kontrolirani, planirani)

a) Podzemni požar ili požar tla (korijenja humusa i

Prirodni požari su oni koji nisu pod kontrolom treseta) zahvaća humus i tresetne slojeve koji su ispod

stručnjaka ili neke druge osobe za razliku od umjetnih šumske organske prostirke ili nerazgrađenog dijela

koji su pod stalnom kontrolom stručnjaka. Njima se površinskog sloja šumskog tla. Napreduje vrlo polagano,

ali stalno. Podzemni požar treseta može trajati ("ti­

obavljaju određeni poslovi u gospodarenju šumama,

kao što su; raščišćivanje mjesta prijašnjih sječa, paljenje

različitog drvnog otpada kao što su suha, izvaljena izbije na površinu i da se pretvori u opasni prizemni

njati") nekoliko mjeseci, te stalno prijeti opasnost da

stabla, borba protiv patogenih mikroorganizama i štetnih

kukaca, olakšavanje regeneracije pomlatka drveća ća koje se potom suši. Takav požar se vrlo teško otkri­

požar. Štete su velike zbog stradavanja korijenja drve­

- poticanje izbojne snage iz panja i poboljšavanje stanišnih

uvjeta divljih životinja.

b) Prizemni požar nastaje kada se zapali gornji

va i teško gasi.

Prema tipu gorivog materijala razlikujemo (Španjol,

1996):

mladak šumskog drveća. To je najčešći tip požara koji

sloj šumske organske prostirke, podstojno grmlje i po­

se pojavljuje u svim tipovima šuma. Jači prizemni po-

Slika 1. Prizemni požar u sastojini crnoga bora na području Paklenice,

šumski predjel Veliko Rujno

Figure 1 Ground fire in a black pine stand in Paklenica, forest

area of Veliko Rujno

(Foto: Dujo Bušljeta)

Slika 2. Šumski požar u na Velikom Rujnu u srpnju 2007. godine

Figure 2 Forest fire in Veliko Rujno in July 2007

(Foto: Dujo Bušljeta)

260


Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Domiiiko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 259-267

Žar u šumama u kojima je drveće s tankom korom oštećuje

žilište stabla i tada ugiba kambij, pa dolazi do sušenja

stabla, a mjestimično i cijele sastojine. Za uništavanje

kambij a dovoljna je temperatura od 54 °C.

c) Požar u krošnjama ili visoki požar (ovršni požar)

je ona vrsta požara koja zasigurno uništava čitav

šumski ekosustav. On je ograničen pretežno na šume

četinjača. Kod tzv. letećih požara vatra se širi s jedne

krošnje na drugu. Potpomognut vjetrom ovaj požar

može uništiti velike komplekse šuma.

d) Požar osamljenog drveća i grmlja nastaje obično

od udara groma i stabla tada čitava izgore. Najčešći je

u prašumama. Cesto ga uzrokuju i pastiri, šumski radnici

ili izletnici ložeći vatru uz drveće.

Klimatske prilike i šumski požari - Climatic Conditions and Forest Fires

Najvažniji klimatski pokazatelji koji se uzimaju u

razmatranje su vlaga i voda (oborine), budući da su oni

uz toplinu najznačajniji za rast i razvoj biljaka, te povezani

sa zapaljivošću gorive tvari. Osim toga, sušna i

prevlažna razdoblja u godini od posebnog su značenja

za vatrogasnu preventivu i sanaciju izgorjele površine.

Pri nastajanju, a posebice širenju šumskog požara važnu

ulogu ima i vjetar.

Ako je gorivi materijal dovoljno vlažan, tada čak ni

jak vjetar ne može uvjetovati brzo širenje požara. U uvjetima

kad se već stvorio razbuktali požar, vjetar pomaže

da se gorivi materijal uz požarnu površinu temeljito

isuši, što ubrzava dalje širenje vatre. Vjetar djeluje

na razvoj požara mehanički jer prenosi iskre i plamen.

Isto tako stalnim donošenjem kisika podržava i rasplamsava

vatru. Najveće promjene u vjetrovnom režimu

duž obale, obalnom zaleđu i na otocima uočavaju

se tijekom kolovoza (Vučetić, 2002). Kako u tom

mjesecu najčešće nastaju šumski požari, a po spaljenoj

površini ujedno su i najveći, može se zaključiti da je jedan

od bitnih vremenskih čimbenika za nastajanje požara

upravo promjena u vjetrovnom režimu.

Slika 3. Pojava gustog dima jasno ukazuje na nastajanje šumskog

požara. Nepristupačnost terena i nepovoljni uvjeti podneblja,

osobito jak vjetar otežavaju gašenje požara na

kršu Hrvatske.

Figure 3 Dense smoke is a clear indication of the occurrence of a

forest fire. The inaccessibility of the terrain and unfavorable

climatic conditions, combined with strong winds,

add to the difficulty of suppressing fires in the Croatian

karst region.

(Foto: Dujo Bušljeta)

Vegetacija i šumski požari - Vegetation and Forest Fires

Osim autohtonih fitocenoza u Republici Hrvatskoj,

a posebno na području krša imamo i umjetno podignute

sastojine (kulture) alohtonih vrsta kojima se vršilo pošumljivanje

i melioracija degradiranih površina. Općenito

je poznato da su primorske šumske fitocenoze s

obzirom na suše klimatske uvjete, te kseromorfiiu

građu flomog pokrova, u pravilu lakše zapaljive od

kontinentalnih šuma. Kako mediteranske vrste imaju

obilje smole (četinjače) ili eterična ulja, tako su i s tog

gledišta primorske šume ugroženije od požara. Istovremeno

četinjače su mnogo podložnije požarima od listopadnih

šuma koje su teže upaljive i slabije podržavaju

vatru. Šumski ekosustavi četinjača i vazdazelenih listača

u Mediteranu koji su u stalnom kontaktu s vatrom,

nazivaju se "pirofilnim ekosustavima". Njega čine vrste

iz rodova Pinus, Quercus, Cistus, Calicotome i porodice

Ericaceae. U mediteranskom području (borove

sastojine) zbog velike frekvencije ljudi (turizam) iznimnu

opasnost predstavljaju neuređene, nečišćene i

nenjegovane borove sastojine (alohtone i autohtone)

Slika 4. Požarom zahvaćena sastojina crnoga bora na predjelu

Vratnik, šumarija Senj

Figure 4 Fire-afi'ected stand of black pine in the area of Vratnik,

Senj Forest Office

(Foto: Damir Barčić)

261


Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Domiiiko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 259-267

posebice uz turističke destinacije gdje je velika vjerojatnost

izbijanja požara zbog nemara i nepažnje. Isto tako,

ako se izgrađene protupožarne ceste ne održavaju,

brzo obrastu vrstama koje su sklone lakom zapaljenju.

Ponovljeni šumski požari na već izgorjeloj površini povećavaju

zapaljivost obnovljene vegetacije, budući da

je ona u pravilu jednoličnog sastava i siromašnija vrstama.

Prema dosadašnjim ekološko-fitocenološkim spoznajama,

iskustvu prema stupnju zapaljivosti i brzini

širenja požara, može se napraviti podjela šumske vegetacije

premaBertoviću iLovriću (1987):

I - prirodno nezapaljiva vegetacija, prirodni uvjeti

za nastanak šumskog požara vrlo su mali (močvarni tipovi

vegetacije, poplavne šume gdje prevladavaju hidrofilne

vrste)

II - teško zapaljiva vegetacija, vjerojatnost nastanka

šumskog požara mala (većina listopadnih šuma brdskog

i nižeg gorskog pojasa)

III - umjereno zapaljiva vegetacija, vjerojatnost nastanka

šumskog požara umjerena (cmogorične šume

visokogorskog, te nižeg i višeg pretplaninskog pojasa)

IV - lako zapaljiva vegetacija, vjerojatnost nastanka

šumskog požara velika (kserofitne listopadne submediteranske

šume)

Slika 5. Sastojina alepskog bora na otoku Hvaru nakon požara

Figure 5 A stand of Aleppo pine on the island of Hvar after afire

(Foto: Damir Barčić)

V - vrlo i krajnje zapaljiva vegetacija - vjerojatnost

nastanka šumskog požara vrlo velika (sredozemne

vazdazelene šume s makijama i garizima, šumske borove

kulture).

Geološka građa, tlo i šumski požari - Geological Structure, Soil and Forest Fires

262

Osim klimatskih uvjeta i vegetacije, posebnu važnost

ima geološka grada, petrografski sastav i pedološki

uvjeti. To se odnosi na njihov utjecaj na nastanak i širenje

požara. Pedološki čimbenici u ponajprije se odnose

na organski horizont (sloj šumske prostirke) koji predstavlja

glavni dio gorivog materijala u šumi. Na količinu

šumske prostirke i brže razlaganje može se utjecati

pravilnim i redovitim šumsko-uzgojnim radovima.

Osobito se to odnosi na šume mediteranskog (krškog)

pojasa. U pravilu nastanku požara dijelom pogoduje

stjenovitost i kamenitost na terenu tj., veća akumulacija

šumske prostirke na reduciranoj površini tla. S obzirom

na opasnost od nastanka i širenja požara, tipovi tla mogu

se razvrstati u dvije skupine prema Martinoviću

(1987):

- veća opasnost od požara: rendzine, rankeri, crnice,

smeđe tlo na vapnencu i dolomitu,

- manja opasnost od požara: lesivirana, eutrična i koluvijalna

tla, crvenice i rigolana terasirana tla.

Prema pedološkim istraživanjima i odnosu prema

kemijskim svojstvima tla, te sadržaju gline utvrđene su

sljedeće zakonitosti prema Martinoviću i dr (1978):

- nakon požara na vegetaciji neznatno se mijenja reakcija

tla, sadržaj topljivog fosfora općenito je nizak

i pokazuje različite promjene, a veću varijabilnost

pokazuje sadržaj topljivog kalija,

- na zgarištima se tijekom 10-13 godina smanji sadržaj

humusa od 11-30 %, a ukupnog dušika od 7 do

25 %,

požar utječe na režim dušika u tlu, istraživanja pokazuju

da je na zgarištu u prosjeku idcupni dušik

pao za oko 10 %, a hidrolizirajući porastao za 13 %,

ovisno 0 tipu tla i nagibu terena na zgarištima se mijenja

sadržaj gline u tlu, uzima li se u obzir pad količine

i kvalitete humusa proizlazi da šumski požar

nepovoljno utječe na prirodni izgled i gradu tla.

Slika 6. Hvarski suhozid (Trim) je izvanredan primjer harmonične

suradnje čovjeka i krša, opstao je kroz vrijeme i vatru

Figure 6 Dry wall of Hvar (Trim) is an outstanding example of

harmonious cooperation between man and karst. It has

survived the passage of time and fires

(Foto: Katica Biljaković)


Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 259-267

Fizika i modeli šumskih požara

Šumski požari su jedan od primjera

fizikalnih problema koji pokazuju

samoorganiziranu kritičnost,

odnosno vrlo su blizu točke kritičnog

ponašanja. U istu kategoriju

spadaju na oko vrlo različiti sustavi,

kao što su prirodne katastrofe u

obliku potresa, tornada, tsunamija,

lavina, poplava.. Neki jednostavni

modeli koje nudi fizika, mogu u prvoj

prilagodbi dosta vjerno opisati

ponašanje takvih sustava.

Perkolacija je osnova najjednostavnijeg

modela kompleksnih, neuređenih

sustava. Perkolacija izvorno

označava protjecanje ili prolaženje

kroz poroznu supstancu, ah se

općenito koristi u smislu širenja ili postepenog rasta.

Model perkolacije pokazao se uspješnim u rješavanju

mnogih pitanj a u fizici (S t a u f f e r iAharony, 1992),

ali se može primijeniti i na mnoge probleme u sociologiji,

biologiji, medicini, pa i ekonomiji. Mi ćemo ga koristiti

za simuliranje šumskih požara. Na mrežnoj stranici

interdisciplinarnog kolaborativnog projekta Obrasci

kompleksnosti i njihova primjena - http://cp2.ifs.hr,

koji je prethodio našem tekućem znanstvenom programu

mogu se naći osnovne ideje okupljanja fizičara s

ekonomistima, šumarima i agronomima, kao i neki naši

zajednički rezultati.

Zamislimo jednostavnu dvodimenzionalnu rešetku

kao na slici 7. Svako polje popunjeno je s vjerojatnošću

j7, neovisno o popunjenosti susjednih polja. Popunjena

polja u grupama gdje susjedi imaju jednu zajednički

stranicu nazivaju se grozdovima. Kako povećavamo

vjerojatnosti j7, može se u sustavu pojaviti grozd

koji se prostire s jednog kraja na Am%i - perkolirajući

grozd. Granična vjerojatnost na kojoj dolazi do pojave

ovakvog grozda naziva se vjerojatnost praga i označava

s pČ. To je vjerojatnost na kojoj se prvi put formira

perkolirajući grozd. Za 2D kvadratičnu rešetku se dobiva

j?Č = 0.59.

Gornja matrica i popunjena polja mogu predstavljati

različite sustave. Njima možemo simulirati pore u nekom

poroznom mediju, nečistoće u nekom materijalu,

vodljive otoke u izolatorskoj matrici ili pak nešto vrlo

prozaično kao stoje načelo priprave kave u automatu ili

tonera u stroju za kopiranje. Pri tomu nas može zanimati

kako će neka tekućina prolaziti kroz porozni medij

(npr. protok nafte kroz različite slojeve zemljine kore)

ili koliko primjesa moramo dodati nekom materijalu da

bi dobili vodič ili pak koliko kave moramo staviti u automat.

Koliko god izgledalo prozaično, može imati vrlo

velike financijske posljedice. Ako u aparat stavimo premalo

kave, neće biti dobrog okusa, a ako stavimo pre-

• Physics and Forest Fire Models

Slika 7. Munja zapali drvo na označenom mjestu i vatra se proširi po cijelom perkolirajućem

grozdu označenom crveno. Za iduću stepenicu ostaje samo šuma desno,

gdje se požar može proširiti samo unutar manjih domena lijevo.

Figure 7 A flash of lightning ignites wood in the marked place and the fire spreads across the

entire percolating cluster marked red. For the next step, only the forest on the right

remains where the fire can spread solely within the smaller domains on the left

više, automat će se začepiti. Primijeni li se optimalizacija

u nekom velikom uslužnom lancu, uštede mogu biti

milijunske. Međutim, postoji još jedna primjena perkolativnog

modela za šumske požare koja se zove mehanizam

visoko optimalizirane tolerancije (Carlson i

Doyle, 1999), u kojoj se određuje najbolja raspodjela

stabala koja će optimalizirati proizvodnju trupaca u šumi

koja je podložna šumskom požaru. Prostor između

pošumljenih područja, odnosno veličine šumskih blokova

mijenjaju se s vjerojatnošću pojave požara na pojedinim

mjestima. Neki najosnovniji pojmovi o fizici požara

mogu se naći u edukativnom mini-projektu na stranicama

škole za mlade fizičare (http://eskola.hfd.hr/mini_projekt/mp3/mp3.htm).

Na slici 8. pokazana je edukativna

simulacija širenja požara na dvodimenzionalnoj

rešetki kojoj se može mijenjati veličina. Može se

mijenjati gustoća šume, kao i "smjer vjetra" te koraci u

širenju požara. Na slikama zelena polja u dvodimenzionalnoj

matrici predstavljaju drveće u šumi. Na gornjoj

slici vatra je bila zapaljena u sredini izgorene

površine i širila se u svim smjerovima. Na rubu

površine na valnoj fronti crveno polje označava drvo

koje gori, a žuto polje upravo zapaljeno drvo. Srednja

slika prikazuje tri moguća razvoja; požar koji se sam

ugasio, manji požar koji se još širi i požar koji se

proširio po cijelom području u uvjetima bez vjetra, te

kad se požar širi jednako u svim smjerovima (crvene

strelice u lijevom gornjem kutu izbornika). Donja slika

prikazuje širenje tri požara kada vjetar puše odozgo.

Požar u sredini se sam od sebe ugasio.

S ciljem pronalaženja najpogodnijeg modela za

predviđanje razvoja požara koji bi se mogao koristiti

kao dobra podrška u odlučivanju kod protupožarnih intervencija,

uključili smo se u tehnologijski projekt Ministarstva

znanosti, obrazovanja i športa TP-06/0007-01

u okviru radne cjeline pod naslovom "Pilotski modul za

operativnu predikciju požara". Vjerodostojnost pred-

263


Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Domiiiko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 259-267

Slika 8. Školski program za simulaciju širenja šumskog požara.

Zelena polja predstavljaju drveće, žuta polja zapaljeno

drvo, a crvena polja stabla koja upravo gore. Srednja slika

prikazuje perkolativni grozd koji se proširio po cijeloj

matrici. Donja slika pokazuje širenje požara kada vjetar

puše odozgo.

Figure 8 School program for the simulation of forest fire expansion.

The green areas represent trees, the yellow ones represent

burnt wood, and the red ones denote the currently

burning trees. The central picture shows a percolative

cluster which has spread across the matrix. The bottom

picture shows fire expansion when the wind blows from

the above.

Slika 9. Kartografski zapis širenja požara, izgorene površine i valne fronte tijekom dana za požar na otoku Lastovu 4. rujna 2003. godine

prema zapisu županijskog vatrogasnog zapovjednika Mise Miloslavića.

Figure 9 Cartographic records of daily fire spread, burnt area and wave front for the island of Lastovo on 4th September 2003 based on

the note made by the County Firefigther Commander Miso Miloslavić.

264


Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Domiiiko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 259-267

viđanja širenja požara provjeravali smo na dokumentiranim

primjerima iz naše bliže prošlosti, kao što je bio

slučaj požara u rujnu 2003. godine na otoku Lastovu.

Požar je prikazan u različitim vremenima nakon samog

izbijanja (slika 9.).

Komparativnom usporedbom

desetak poznatih programa za simulaciju

širenja požara, odabran je

program Farsite koji je razvijen i

korištenu SAD. Korištenjem rezultata

vlastitih istraživanja gorivosti

različitih vrsta vegetacije te iskustava

vatrogasaca, prilagodili smo

ga uvjetima našeg podneblja i provjerili

na rekonstrukciji požarnih

fronti za požar na Lastovu. Slika

10. pokazuje izvrsno slaganje simulacije

sa stvarnim valnim frontama

zabilježenim na slici 9.

Slika 10. Simulacija širenja požara na Lastovu

u rujnu 2003. u programu

Farsite u okviru tehnologijskog

projekta Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa TP-06/0007-

01 (Radna cijelina 710 - Pilotski

modul za operativnu predikciju

požara) pokazuje mogućnost vjerodostojnog

predviđanja širenja

požara, što može biti dobra

podrška u odlučivanju kod protupožarnih

intervencija.

Figure 10 Simulation of fire spread on Lastovo

in September 2003 in the

Farsite Program within the technological

project of the Ministry

of Science, Education and Sport

TP-06/000701 (Work unit 710 -

Pilot Module for Operative Fire

Prediction) shows the possibilities

of reliable predictions of fire

spread, which could support decision

making processes in fire

suppression activities.

ZAKLJUČNA RASPRAVA - Conclusive discussion

Proučavanjem modela koji opisuju šumske požare

mogu se dobiti odgovori na pitanja o njihovom ponašanju,

što sve utječe na njihovo širenje i kako ih predvidjeti.

Cilj njihove primjene je bolja zaštita šuma i organizacija

protupožarne zaštite. U svjetlu nedavne tragedije

na Komatima, nova saznanja i primjena novih tehnologija

može usavršiti postojeće sustave upravljanja i

napraviti određene pomake u smislu preventivnih mjera.

Značajan pomak u tom smislu može se napraviti izradom

modela procjena ugroženosti šuma od požara.

265


Ž. Španjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 259-267

Uporabom fizikalnih modela uz stvaranje baza podataka

(vegetacija, klima, tlo, orografija i dr.) moguće je

povezati i iskoristiti različita znanja o požarima radi

primjene u praksi. Osnovni razlog je smanjiti štete koje

nastaju šumskim požarima. Prema Glavašu (2003),

te M a rg al et i ć i M arga l e t i ć (2003) štete imaju

gospodarske i ekološke posljedice: troškovi gašenja

požara, štete radi gubitka drvne mase, štete radi ponovljenog

pošumljivanja, štete vezane uz promjene fizikalnih

i kemijskih svojstava tla, negativan utjecaj na

općekorisne uloge šuma. Stoga je radi smanjivanja

broja požara na otvorenom prostoru i veličine spaljene

ZAHVALA

Ovaj rad je napravljen u okviru znanstvenog Programa

0352827 Korelacije u kompleksnim sustavima:od

fizike do biotehnologije Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa u kojeg su uključeni projekti 068-

0352827-0527 Biotehničke mjere u zaštiti i obnovi

LITERATURA

Attiwill, P. M. 1994: The Disturbance of Forest

Ecosystems - the Ecological Basis for Conservative

Management, Forest Ecology and Management

63, 2–3: 247–300.

Be r to v i ć , S., A. Ž. L o v r i ć 1987: Vegetacija i kategorije

njezine prirodne ugroženosti od požara.

Osnove zaštite šuma od požara, 121–144, CIP,

Zagreb.

Bi l a n dž ij a , J. 1992: Prirodno opterećenje sastojina

alepskog, primorskog i crnog bora šumskim gorivima,

Radovi, Vol. 27, br. 2: 105–113, Jastrebarsko.

Carlson, J.M., J. Doyle 1999: Highly optimized

tolerance: A mechanism for power laws in designed

systems. Phys. Rev. E 60, 1412.

Dimitrov, T. 1987: Šumski požari i sustavi procjene

opasnosti od požara. Osnove zaštite šuma od požara,

181–256, CIP, Zagreb.

Dimitrov, T. 2007: Šumski požari i požarna znanost,

Šumarski list 131, (3–4): 159–163, Zagreb.

Glavaš, M. 2003: Šumski požari i protupožarna

zaštita na području uprave šuma podružnice

Senj od 1994–2003, Šumarski list – SUPLE-

MENT, 79–91, Zagreb.

L a v o r e l , S, J. Canadell, S. Rambal, J. Terradas 1998:

Mediterranean terrestrial ecosystems: research

priorities on global change effects. Glob. Ecol.

Biogeogr. Lett. 7: 157–166.

Malanson, G. P. 1984: Intensity as a 3rd factor of

disturbance regime and its effects on species diversity.

Oikos 43, 411–413.

266

površine potrebno sustavno i temeljito pristupiti novim

tehnologijama (Vučetić i dr., 2002). Smatramo da bi

to pridonijelo razvoju strategije upravljanja šumskim

požarima u Hrvatskoj. Iskustva drugih zemalja, posebno

mediteranskih, s ciljem prilagodbe i poboljšanja već

postojećih sustava, zasigurno bi imala pozitivan utjecaj.

Opravdanim smatramo i inicijative za osnivanje

središta za šumske požare, tj. edukacijskog centra, što

je ranije predlagano (Dimitrov, 2007). U svakom

slučaju potreban je novi i moderniji pristup šumskim

požarima u našoj zemlji.

Acknowledgements

šuma od požara sa Šumarskog fakulteta i 035-

0352827-2842 Kompleksni modulirani sustavi: nova

osnovna stanja, defekti i magnetski efekti s Instituta

za fiziku. Zahvaljujemo gospodinu Duji Bušljeti na ustupljenim

fotografijama gašenja šumskih požara.

- References

Margaletić, J., M. Margaletić 2003: Požari u

šumi i na šumskom zemljištu kao čimbenici degradacije

staništa, Šumarski list 127, (9–10):

475–482, Zagreb.

Martinović, J., N. Komlenović, D. Jedlows

k i 1978: Utjecaj požara vegetacije na tlo i ishranu

šumskog drveća. Šumarski list (3–4):

139–148, Zagreb.

Martinović, J. 1987: Odnos tla i šumskih požara,

97–112, CIP, Zagreb.

Núñez, R., L. Calvo 2000: Effect of high temperatures

on seed germination of Pinus halepensis

and Pinus sylvestris, Forest Ecology and Management

131, 183–190.

Sousa, W. P. 1984: The role of disturbance in natural

communities. Ann. Rev. Ecol. Syst, 15:

353–391.

Stauffer, D., A. Aharony 1992: Introduction to

percolation theory. Taylor and Francis, London.

Španjol, Ž. 1996: Biološko-ekološke i vegetacijske

posljedice požara u borovim sastojinama i njihova

obnova. Disertacija, Šumarski fakultet,

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Trabaud, L. 1980: Impact biologique et ecologique

des feux de végétation sur l’organisation, le

structures et l’évolution de la vegetation des zones

de garriques du Bas-Languedoc. Ph. D. Thesis,

Université de Montpellier.

Vučetić, M. 2002: Vremenske prilike i usporedba sezone

zaštite šuma od požara 2001. u odnosu na

višegodišnji prosjek. Šumarski list 126, (11–12):

563-574. Zagreb.


Ž. Španjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI ... Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 259-267

Vučetić, M., Ž. Španjol, D. Barčić 2002: Prirodna

obilježja i potencijalna opasnost od šumskih

požara. Zbornik radova s međunarodnog,

znanstvenog i stručnog savjetovanja “Sigurnost

u okolišu i graditeljstvu”, Šibenik.

http://eskola.hfd.hr/mini_projekt/mp3/mp3.htm

SUMMARY: Croatia is relatively rich in forests; forested areas account for

36 % of the total territory of the country. However, forest fires occurring in the

Adriatic region of Croatia are a serious threat to natural resources, since they

decrease biological diversity and exert a negative impact on landscape variety.

The complexity of the problem requires the involvement of a number of scientific

fields, such as forestry, geology, biology, meteorology and physics.

Physics is known to successfully detect some basic principles of occurrence

and activity in the material world, which has a broad scope of uses beyond

the boundaries of physics alone. Physics, in cooperation with other scientific

disciplines, discovers and investigates ways and patterns in which complexities

are manifested, thus opening the door to an array of applications. “Correlations

in Complex Systems: from Physics to Biotechnology” is the title of

an interdisciplinary program financed by the Ministry of Science, Education

and Sport, which, among others, integrates scientific approaches of physics

and forestry to the study of forest fires.

This paper provides some concepts of forest fires that are specific for each

scientific discipline. It also explores the possibilities of their interaction and

the importance of an interdisciplinary approach to the solution of vital issues

concerning

cerning

forest

forest

fires

fires

and

and

their

their prevention.

prevention

K e y w ord s : fire, complexity, the Adriatic

region, physics, forestry

267


268


ZAŠTITA PRIRODE

Najrasprostranjenija je europska zeba. Naraste u

duzinu oko 15 cm s rasponom krila 25 - 28 cm, te ima

oko 20 g težine, pa je po veličini možemo usporediti s

vrapcem. Kod mužjaka boja perja glave na tjemenu i

zatiljku je svijetlo plava. Lice, grlo, prsa i trbuh su crveno

smeđi, a leđa su smeđa. Ženka i mlađe ptice imaju

zelenkasto smeđu boju perja tijela, sa svjetlo smeđim

trbuhom. Oba spola imaju na krilima naglašene

dvije bijele krilne pruge koje su uočljive i u letu, bijela

vanjska repna pera i zelenkastu trticu. Kljun je snažan

prilagođen prehrani sa sjemenkama. U vrijeme gniježđenja

boja kljuna mužjaka mijenja se od svijetlo smeđe

postaje svijetlo plava. Rep je dug, na kraju plitko raš-

Ijast. Pjev joj je glasan, ugodan poput velikog slavuja.

U vrijeme gradnje gnijezda i kada na jajima sjedi ženka,

mužjak pjeva gotovo neprekidno čitav dan.

Gnijezdi na području gotovo cijele Europe, osim

krajnjeg sjevera Skandinavije i Rusije te Islanda. Vezana

je za područja bjelogoričnih i cmogoričnih šuma,

parkove, drvorede, voćnjake i vrtove. Gnijezda gradi

visoko na grmlju i na drveću, često u rašljama. Gnijezdi

od travnja do srpnja. Gnijezdo je okruglasto i vrlo

udubljeno, građeno od vlakanaca korijenja i travki, mahovine,

obloženo dlakama i perjem, a izvana prekriveno

komadićima kore, lišajevima i mahovinom, zbog

čega je teško uočljivo. Nese 4 - 5 (7) plavkastih jaja sa

smeđim pjegama, veličine oko 20 mm. Na jajima sjedi

ženka oko dva tjedna. U tom razdoblju hranu joj u gnijezdo

donosi mužjak. Mlade ptiće u gnijezdu hrane

isključivo kukcima oba roditelja oko dva tjedna. Nakon

ZEBA šFringilla coelebs L.)

Ženka zebe u proljeće

napuštanja gnijezda roditelji hrane mlade ptice još nekoliko

dana dok se ne osamostale. Odrasle ptice hrane

se kukcima, sjemenkama bjelogorice i bobičastim plodovima.

Zeba se vrlo vješto kreće po tlu.

U Hrvatskoj je brojna gnjezdarica i stanarica na cijelome

kontinentalnom dijelu i gotovo na svim otocima.

Tijekom zime okupljena u jatima karakterističnim

za ovu vrstu. Zimi hranu (sjemenke) traži na poljoprivrednim

površinama.

Zeba je zaštićena svojta u Republici Hrvatskoj.

Tekst i fotografija:

Mr. Krunoslav Arač, đipl. ing. šum.

JADRANSKA PERUNIKA

Nema tome davno, kako je u rodu perunika (Iris) u

Hrvatskoj ustanovljena nova svojta pod imenom jadranska

perunika šIris adriatica), srodna s patuljastom

perunikom (Irispumila L.) koja se i kultivira.

Endemična jadranska perunika je mala biljka koja

naraste tek desetak cm uvis. Cvate u proljeće prije mnogih

drugih proljetnica. U vrijeme cvatnje od cijele biljke

vide se samo krupni žuti ili ljubičasti dijelovi ocvjeća.

Ponekad po više biljaka raste u busenima.

Biljka raste na škrtim kamenjarskim tlima primorskog

pojasa naše Dalmatinske zagore, kao stoje zaleđe

Splita tj. Kaštela (Blaca) te zaleđe Trogira (Vinovo) i

drugdje.

Jadranska perunika iz okolice Vinova u Dalmatinskoj zagori

269


Poznato je da rijeka Krka izvire ispod vodopada

Topoljski buk, u naselju Kovačić, blizu Knina. Poznato

je i to kako se na ovom mjestu razvio osebujan hidrogeološki

fenomen, jer rijeka, odnosno voda, koja

još nije gotovo ugledala svjetlo dana, već prima svoj

prvi pritok Krčić koji se pak u obliku prelijepog vodopada

preko osedrene površine slijeva na njezino izvorište.

Prizor je moguće promatrati jedino u vrijeme kada

u određenim razdobljima Krčić obiluje vodom i kada

se vodopad s velikim količinama vode prostre preko

cijele širine slapišta.

Izvorište rijeke Krke ističe se osobitom čistoćom i

prozimošću vode u kojoj obitava probran živi svijet.

Međutim, iznad vrela, na površini malih i tamnih poluspilja,

razvila se i održava vegetacija tropske papratnjače

Venerinog pojasa ili gospinog vlaska šAdiantum

capillus veneris L.). Populacija mu nije velika, ali je

vitalna, iako se razvija gotovo u polumraku.

NA IZVORU KRKE

VELI SLAP NA GRDOSELSKOM POTOKU

Grdoselski potok je dobio ime po naselju Grdoselo,

sjeverno od Pazina u središnjoj Istri i jedan je od pritoka

rijeke Mirne. On ima nekoliko svojih manjih pritoka

koji su zanimljivi, jer protječu krajem gdje njihove

vode zbog osobite geološke podloge grade nekoliko

prelijepih vodopada, pretežito skrivenih u gustoj šumi

ili šikari. Na drugom potoku po redu, idući od Pazina

prema naselju Kršikla, u blizini modeme prometnice,

je Veli slap. Njegova voda za većih količina padalina

ruši se desetak metara u dubinu korita potoka, gdje

gradi malo jezero. Samo u rano proljeće kada drveće

još nije prolistalo, moguće je doživjeti svu ljepotu

ovog skrivenog krajolika i svu ljepotu boja vode s dugom

iznad slapišta, osobito kada se motritelj nalazi u

koritu potoka.

Zanimljivost ovog potoka sastoji se i u tome što je

voda u dugom razdoblju u mekanijem materijalu izdubila

duboko korito, dugačko nekoliko desetaka metara.

Njegova lijeva obala je stjenovita, visoka više od 10

metara, pećinasto izdubljena i nekoliko metara zasvodena,

a izgledom podsjeća na kakav neobičan tunel.

Njegove su litice dijelom obrasle zelenilom, a većim

dijelom koji se nalazi u sjeni išarane naseljima modro

zelenih alga. Medu zelenilom i ovdje treba istaći nazočnost

papratnjače venerinog pojasa šAdiantum caplilus

veneris L.), koji u znatnoj populaciji prekriva

dio sjenovitih stijena skoro ispod vodopada.

270


Montegarganska kokica (Ophrys passionis Sennen

var. garganica /E. Nelson ex O. Danesch et E. Danesch/

P. Delforge) je vrsta sredozemne orhideje koja je tek odnedavno

poznata na tlu Hrvatske i postala tako novim

članom hrvatske flore. Biljka naraste tek do 15 cm visoko,

a u cvijetu joj se osobito ističe jako izbočena medna

usna. Do danas je poznato samo nekoliko pojedinačnih

nalaza ove male biljke iz roda kokica (Ophrys). Primjerak

na slici otkrivenje 30. ožujka 2007. godine u okolici

naselja Blaca na ušću rijeke Neretve. Zajedno s njom na

istom staništu i u isto vrijeme nazočne su bile još dvije

druge svojte orhideja iz istog roda, tako daje tada na tom

malom nalazištu cvalo na stotine i stotine primjeraka.

Nalaz montegarganske kokice na tlu Hrvatske ukazuje

također na poznatu činjenicu o nekadašnjoj kopnenoj

povezanosti i srodnosti flore Balkanskog i Apeninskog

poluotoka. Hrvatski naziv ove svojte ukazuje

na njezino nalazište u području Monte Gargana u Italiji,

samo zato stoje tamo ova svojta najprije otkrivena.

Budući da u Hrvatskoj istraživanja orhideja sve do

skorašnjeg vremena praktički nije bilo, razumljivo je

da prema načelu prioriteta svojta dobiva ime po prvom

nalazu, tj. po autoru koji je prvi svojti dao ime.

MONTEGARGANSKA KOKICA

Montegarganska kokica.

(Foto: R. Čičmir)

BRUSNICA

U blizini Štirovače na Sjevernom Velebitu, na nekoliko

staništa raste vrsta borovnice koju popularno

nazivamo brusnica (Vaccinium vitis idaea L.). Početkom

jeseni lakše je otkrivamo, jer u to vrijeme zriju

njezini plodovi, bobe crvene boje.

Brusnica je drvenasta biljka iz porodice cmjuša

šEricaceae), zimzelenih cjelovitih listova kojima su

rubovi prema dolje podvinuti, i odozdo po površini

imaju mnogo točkica. Od proljeća cvate sitnim rumenim

zvonastim cvjetovima. Živi na kiselim šumskim

tlima. Plodovi su joj jestivi i osobito zdravi u svježem

stanju. Danas se brusnica i neke njezine srodne vrste

umjetno uzgajaju u svrhu dobivanja vrijednih prehrambenih

proizvoda.

Brusnica u plodu

271


Danas se slobodno možete kretati šumskom cestom

sve do vrha Gole Plješivice. Pri kraju ceste blizu vrha, a

osobito uz onaj dio koji je otvoren prema Bosni i Hercegovini,

iznad gornje granice šume, na stijenama će

našu pozornost tijekom ljetnih mjeseci privući jedna

osobita zvončika svijetlo modrih do ljubičastih cvjetova.

To je endemična biljka planinskih dijelova Hrvatske,

patuljasta ili hrvatska zvončika šCampanula cochleariifolia

Lam.). Raste busenasto, a cvjetovi se nalaze

na tankim stapkama.

Na Goloj Plješivici ovoj biljci je jedno od najbogatijih

nalazišta. Populacijajoj je osobito brojna i najljepše

razvijena na onim dijelovima stijena koji su bolje osvijetljeni

i okrenuti prema sjeveru.

Lijepe populacije patuljaste zvončike nalaze se,

primjerice, i na Risnjaku u okviru nacionalnog parka.

PATULJASTA ZVONCIKA

Biljke pod vrhom Gole Plješivice

IZ SUME REPAS

Oko 4. 000 ha nizinskih šuma Šumarije u Repašu, u

koprivničkom Prekodravlju, pripada najvećim dijelom

šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba

(Carpino hetuli-Quercetum roboris). Međutim, u šumskom

području Telek održala se mala sastojina bukve.

Kako se nedavno na tim dijelovima obavljala sječa i

prorjeđivanje hrastovih sastojina, ostala su nešto bolje

vidljiva osamljena stara bukova stabla, za koja se smatra

kako imaju starost oko 120 godina.

Nazočnost bukve u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske

nije česta pojava. Prema mišljenju nekih stranih

i naših istraživača, smatra se kako objašnjenje ovoj pojavi

treba tražiti u ekološkim uvjetima koji su nastupili

u ovim prostorima nakon posljednjeg ledenog doba.

Na pogodnim staništima, iz tog se razdoblja bukva

zadržala i u nizinskom području pa je možemo smatrati

reliktom.

Šumarski djelatnici već odavno brinu o ovoj maloj

bukovoj sastojim i primjerke bukve kao svojevrsne

prirodne žive spomenike čuvaju i izuzimaju od uobičajenog

načina gospodarenja.

Tekst i fotografije:

Dr. se. Radovan Kranjčev, prof.

Bukva u Teleku u šumi Repaš

272


AKTUALNO

ZAPISNIK 112. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE

HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA,

održane u Zagrebu 17. lipnja 2008. god.

U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva,

kao i svake godine, tako i ove, održana je 112. redovita

sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva.

Sjednica je održana u dvorani Novinarskog doma s početkom

u 10 Č° h.

U 12 h održano je Savjetovanje na temu "Obnovljivi

izvori energije u Republici Hrvatskoj-Energetska uporaba

biomase", a nakon toga svečano obilježavanje 10. godišnjice

nastupanja ekipe hrvatskih šumara na EFNS-u -

Europskom šumarskom skijaškom natjecanju.

U 14 h u Šumarskom domu uz prigodan program

obilježena je 110 godišnjica izgradnje zgrade Šumarskoga

doma uz promoviranje novouređenoga dvorišnog

dijela.

Nazočni: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka

HŠD-a, članovi Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom

mandatnom razdoblju (od ukupno 102 na skupštini

je bilo nazočno 84 delegata), te gosti i uzvanici, što

je sveukupno iznosilo 160 nazočnih.

Otvorivši Skupštinu mr. se. Petar Jurjević, predsjednik

HŠD-a pozdravio je sve nazočne, posebice saborskog

zastupnika Vlatka Podnara, dipl. ing. šum., državnog

tajnika Hermana Sušnika, dipl. ing. šum. sa suradnicima,

predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.

Darka Vuletića, dipl. ing. šum. sa suradnicima i gosta

iz Slovenije Janeza Konečnika, dipl. ing. šum.

Državnog tajnik Herman Sušnik, dipl.

šum.

mg.

Predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.

Darko Vuletić, dipl. ing. šum.

Prigodnim govorom nazočnima se obratio državni

tajnik, gospodin Herman Sušnik, pozdravivši skup u

ime ministra MRRŠVG, naveo je posljednje aktivnosti

šumarskoga resora i zaželio uspješan rad Skupštini.

Predsjednik Uprave Elrvatskih šuma Darko Vuletić,

dipl. ing. šum., u svom prigodnom pozdravnom govoru

najavio je skoro restrukturiranje tvrtke Hrvatske šume

d.0.0. i pozvao Hrvatsko šumarsko društvo na suradnju

pri tom procesu.

Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red usvojen

je bez nadopuna:

1.

Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine:

a) Radnog predsjedništva (Predsjednik + 2 člana)

b) Zapisničara

c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana)

d) Povjerenstva za zaključke (3 člana).

Izvješće 0 radu i poslovanju u prethodnoj godini:

a) Izvješće predsjednika

b) Izvješće tajnika

c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista

d) Izvješće Nadzornog odbora.

e) Rasprava po izvješćima i usvajanje izvješća.

Aktualna problematika:

a) Promjene u Statutu HŠD-a

b) Uvođenje jedinstvene članarine na razini HŠD-a

c) Osnivanje novih sekcija HŠD-a (Ekološke sekcije

i Sekcije za zaštitu šuma)

d) Rasprava i usvajanje prijedlo­

ga-

4. Verilikacij a programa rada i financijskoga

plana za 2008. godinu,

a) Rasprava i usvajanje

5. Slobodna riječ.

II. dio

Stručna tema Skupštine, "Obnovljivi

izvori energije u Republici Hrvatskoj

- Energetska uporaba biomase"

Svečano obilježavanje 10. godišnjice

nastupanja ekipe hrvatskih

šumara na EFNS-u - Europskom prvenstvu

šumara u skijaškom trčanju.

Program obilježavanje 110. godišnjice

izgradnje zgrade Šumarskoga

doma uz promoviranje novouređenoga

dvorišnoga dijela.

Domjenak

273


Ad. 1.

a) U Radno predsjedništvo izabrani su: Hranislav Jakovac,

dipl. ing. šum., predsjednik, Dubravka Tončić,

dipl. ing. šum., član, i mr. se. Petar Jurjević, član.

b) Za zapisničara izabran je tajnik HSD-a Damir Delač,

dipl. ing. šum.

c) Za ovjerovitelje zapisnika izabrani su Jolanda

Vincelj, dipl. ing. šum. i Danko Herman, dipl. ing. šum.

d) U Povjerenstvo za zaključke izabrani su Akademik

Slavko Matić, mr. se. Josip Dundović i Damir Delač,

dipl. ing. šum.

Ad.2.

a) Izvješće predsjednika

Dame i gospodo, kolege i kolegice, dragi gosti

Srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem što ste se

odazvali na naš poziv i što danas sudjelujete u radu

112. skupštine našeg Hrvatskog šumarskog društva.

Na 1. sjednici Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog

društva održanoj u Gospiću uz punu nazočnost

članova Upravnog odbora, rješavali, raspravili i prihvatili

sve one bitne točke koje se nužno moraju raspraviti

na takvim sjednicama, a posebno smo raspravljali

0 izvješćima o radu i poslovanju u prošloj godini.

Kompletan materijal s te sjednice dobili ste prilikom

poziva za ovu Skupštinu putem Šumarskog lista

broj 3-4. Iskreno se nadam da ste ga proučili i da ćete,

ukoliko za to bude potrebe, iznijeti svoja zapažanja i

stajališta, kao i eventualne dodatne prijedloge, iako se

nadam da ćete se s odlukama i zaključcima s te sjednice

složiti.

Prvi red u sredini slijeva: Ivica Grbac, Vlatko Podnar, Herman Sušnik i Darko Vuletić

274

Zbog toga, ah i zbog činjenice da će o tome podrobnije

biti riječi u izvješću tajnika Društva, ovom prilikom

pokušat ću vas na najkraći način upoznati samo s nekim

aktivnostima s kojima smo se i prijašnjih godina bavili.

Kao jedno od bitnih pitanja koje je zaokupljalo Hrvatsko

šumarsko društvo svakako je planirana izgradnja

Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKOS) jer

taj projekt predstavlja do danas najveći zahvat u nizinske

šume Hrvatske.

Na osnovi naših dosadašnjih iskustava svaki vodotehnički

zahvat u prostor lužnjakovih šuma izazvao je

velike štete u smislu sušenja i fiziološkog slabljenja

stabala, što se pokazalo u šumama Kupčine izgradnjom

istoimene retencije, u šumama Turopoljski lug i Kalje

pokraj Velike Gorice i Lekenika pokraj odteretnog kanala

Sava-Odra, u varaždinskim poplavnim šumama

zbog izgradnje hidroelektrana, u šumi Žutici zbog kazetiranja

odjela, u Spačvi zbog izgradnje nasipa davne

1932. godine, što se još i danas nije potpuno sanirano.

Povezano uz budući VKDS na području njegova utjecaja

potrebno je obaviti ova istraživanja:

1. Na osnovi 30-godišnjeg praćenja razina podzemnih

voda te provedbom multiple regresije između ekoloških

i bioloških varijabla na načelima šumarske

biometrike, s određenom sigurnošću treba predvidjeti

kako će reagirati različiti šumski ekosustavi na

budući vodotehnički zahvat.

2. Nikako se ne mogu priznati vremenski unatrag ekstrapolirani

rezultati o razinama podzemnih vođa

koje su dobili izrađivači Studije o utjecaju Kanala

na šumske ekosustave i na osnovi takvih podataka

po njima doneseni zaključci. Klimatske promjene

koje su u tijeku, još više ukazuju

na potrebu dugoročnih istraživanja

podzemnih vođa, temeljnog

životnog uvjeta nizinskih

šuma, posebno hrasta lužnjaka

koji prevladava u šumskome

bazenu Spačva.

3. S obzirom na veliku raznolikost

stratigrafije ekoloških profila

tala i matičnoga supstrata nizinskih

šuma istočne Slavonije,

potrebno je dodatno postaviti

piezometre u potezu od prostora

predviđenoga za budući kanal

do spačvanskih šuma, kako bi

se ustanovili tokovi podzemnih

vođa od zapada prema istoku

koji najvjerojatnije opskrbljuju

vođom šumsko drveće. Isto tako

postoji vjerojatnost da će

VKDS presjeći te tokove, što je

potrebno ispitati.


4. Predviđanja investitora kako će promjenama vodostaja

VKDS moći mijenjati razine podzemnih voda te

izazvati njihovo prirodno kolebanje, koje isto tako

predstavlja uvjet opstanka lužnjakovih nizinskih šuma,

smatramo neuvjerljivim. Izgradnjom kanala doći

će do trajne promjene razina podzemnih voda, što neminovno

izaziva promjenu staništa nizinskih šuma te

sušenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća.

5. Na osnovi tridesetogodišnjh rezultata mjerenja razina

podzemnih voda i postavljanja spomenutih dodatnih

piezometara, šumarski znanstvenici moći će s

velikom sigurnošću dati odgovor o utjecaju VKDS

na postojeće nizinske šume.

S ovim i ovakvim stavovima koji su usuglašeni na

našoj 110. i 111. sjednici skupštine Hrvatskog šumarskog

društva, u obliku otvorenog pisma upoznali smo

najviše Državne organe – predsjednika Države, Predsjednika

sabora Republike Hrvatske, predsjednika Vlade

RH, resorna ministarstva, Akademiju šumarskih znanosti,

Šumarski fakultet, Šumarski institut, Direkciju

Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma podružnice, ogranke

Hrvatskog šumarskog društva i tiskovne medije s područja

Slavonije.

Podršku našim stavovima dali su oni koji o tome

najviše znaju – Akademija šumarskih znanosti i Šumarski

fakultet, što im daje dodatnu težinu. Od državnih

institucija, glede činjenice da je to projekt Vlade

RH, realno govoreći, teško je bilo očekivati takvu

podršku, imajući u vidu sve okolnosti funkcioniranja

nadležnih institucija. Treba se nadati da će i oni koji

naše stavove neprihvaćaju, shvatiti dobronamjernost,

obzirnost i stručnu utemeljenost prijedloga koje iznosimo

i da će ih najozbiljnije razmotriti i imati ih u vidu

prije donošenja konkretnih odluka.

Drugo, ne manje važno pitanje o kojem je ovo Društvo

u prethodnoj godini raspravljalo i zauzimalo stavove,

svakako je gospodarenje šumama i šumskim

zemljištima.

U posljednje vrijeme svjedoci smo značajnih zahvata

u prostor šume i šumskog zemljišta, koji je na

svu sreću posljedica sve intenzivnije izgradnje infrastrukturnih

objekata, ponajprije prometnica, podizanja

višegodišnjih nasada, osnivanja poduzetničkih zona,

turističkih objekata, kamenoloma, golf igrališta, skijaških

staza itd. Za takve namjene od 2005. godine izdvojeno

je oko 1300 ha šume i šumskog zemljišta, a donesene

odluke o služnosti za višegodišnje nasade, plinovode

i druge objekte na površini od oko 19 000 ha. Takav

trend ima uzlaznu putanju i ako se nastavi značajno

će prouzročiti smanjenje šumovitosti RH, koja je, to

je potrebno reći, srednje šumovita europska zemlja, a

nikako najšumovitija, kako to neki tvrde. Naime, naš

prosjek je 0,52 ha po glavi, a svjetski 0,6 ha.

Sadašnje naknade za šume i šumska zemljišta, kako

za služnosti, tako i za izdvajanje, a koje su u najvećem

broju slučajeva definirane podzakonskim aktom, više su

na razini simbolike nego realne naknade i ne omogućavaju

podizanje novih šuma niti u približnoj površini

šuma koje su prenamijenjene. Primjera radi, naknada za

pravo građenja golf igrališta, poduzetničkih zona, odlagališta

komunalnog otpada i drugih infrastrukturnih objekata

iznosi 1 000 kn/ha ili 10 lipa po m2, a trošak podizanja

nove šume prema normativima HŠ d.o.o. kreće se

od 30 000 do 100 000 kn po hektaru.

Isto tako teško je prihvatiti činjenicu da se za višegodišnje

nasade osniva služnost i na površinama obraslim

šumom (makija i sl.) kada istovremeno u Republici Hrvatskoj

postoji, prema nekim procjenama, 1 milijun ha

poljoprivrednog zemljišta još ne privedenog svrsi, i koje

je usput rečeno mjesto nastanka i širenja šumskih požara,

najveće opasnosti za naše šume.

Očito je da je većina zahvata na šume i šumska

zemljišta posljedica činjenice da je danas šuma i šumsko

zemljište zbog takvih cijena najjeftinija roba na našem

tržištu i ovakvih zahvata vjerojatno će biti sve dok

se cijena šume i zemljišta ne dovede u normalne tržišne

okvire. Do tada, ovo će biti prostor za brzo i olako bogaćenje

pojedinaca.

Hrvatsko šumarsko društvo, da ne bi bilo dileme, podupire

mjere gospodarske politike koja je u funkciji razvoja

Republike Hrvatske i svjesno je da su neki zahvati

na šumskim zemljištima i šumi gotovo neizbježni, ali

mora upozoriti na potrebu uravnoteženosti između razvojnih

ciljeva i očuvanja šuma. Ovo tim više, što je Republika

Hrvatska potpisnica gotovo svih međunarodnih

sporazuma i konvencija o zaštiti šuma, održivom razvoju

i borbi protiv smanjivanja šumskih površina.

Uz ove teme, Hrvatsko šumarsko društvo aktivno je

podržavalo uspostavu i funkcioniranje Šumske savjetodavne

službe i Šumarske komore, jer ocjenjujemo da

je dobro funkcioniranje ovih institucija jedna od pretpostavki

boljeg funkcioniranja i unaprjeđenja hrvatskog

šumarstva. To ćemo činiti i ubuduće, zato što je

Hrvatsko šumarsko drušvo bilo izuzetno aktivno u donošenju

zakona kojima su ove službe utvrđene.

U ovoj godini htjeli smo, i još uvijek želimo uspotaviti

neposrednije kontakte sa svim institucijama koji se

bave zaštitom prirode, zaštitom okoliša, sličnim udrugama

itd. Iako zbog postizbornih preslagivanja ta aktivnost

ne ide željenom dinamikom, učinit ćemo sve što je

u našoj moći da se ta suradnja podigne na višu razinu.

Kolege i kolegice,

Ovo su, kao što sam i rekao, samo neka pitanja s kojima

smo se suočavali i suočavamo i danas, ali kao i uvijek

s optimizmom gledamo u budućnost, jer iskreno vjerujem

da je šumarska struka i šumarstvo postojano i

spremno izboriti se za odnos prema ovom prirodnom dobru,

primjeren njegovoj ulozi u opstojnosti i razvoju RH.

275


Zahvaljujem na pozornosti uz želje za uspješan rad

na 112. godišnjoj skupštini HŠD-a koja se održava i u

čast Dana hrvatskog šumarstva te vam upućujem iskrene

čestitke.



b) Izvješće tajnika

Kao što ste upoznati, u izvješću predsjednika, Hrvat-

sko šumarsko društvo i nadalje zastupa stavove, usuglašene

na 110. i 111. Skupštini, u vezi s izgradnjom

Višenamjenskoga kanala Dunav-Sava. S tim u vezi i

protekle su se godine poduzimale brojne aktivnosti o

kojima ste mogli pročitati na stranicama našeg ŠL.

Promičući svoj osnovni cilj, poticati i i intenzivirati

učinkovito korištenje energije iz biomase kao obnovljivog

izvora energije u Hrvatskoj, Sekcija HŠD-a

Hrvatska udruga za biomasu, na čelu s predsjednikom

mr. sc. Dundovićem i u 2007. godini bila je vrlo

aktivna. Organizirala je i sudjelovala na međunarodnim

konferencijama, stručnim skupovima, gospodarskim

forumima, okruglim stolovima, prezentacijama

i predavanjima za ogranke HŠD-a. Ovdje ćemo naznačiti

“Drvna samo zaliha najznačajnije: temelj za povećanu Referati na uporabu 4. drvno drva tehno-

?;

loškoj “Šumska konferenciji biomasa koristan 18. i 19. energent”, lipnja 2007. Predstavljanje u Opatiji

zbornika radova Znanstvenog skupa “Poljoprivreda i

šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije”

u Vinkovcima 26. lipnja 2007., Festival Dani slavonske

šume i 2. Hrvatski dani biomase, Našice 7.

rujna 2007., – Okrugli stol s 15 referata, Međunarodni

simpozij o upravljanju okolišem na Zagrebačkom

velesajmu 12–14. rujna 2007., Prezentacija pogona

za peletiranje Mrkopalj, izložba opreme za pridobivanje

i korištenje biomase i više stručnih predavanja

u Park šumi Golubinjak 5. listopada 2007., Konferencija

za novinare na temu “Srednje europska konferencija

o biomasi 2008. u Grazu” 16. studenog 2007.,

Simpozij u hotelu Panorama 4. prosinca 2007. “Obnovljive

energije – solarna energija, biomasa i energija

vjetra”, u organizaciji Njemačke industrijske i trgovačke

komore, Promotivna konferencija za financiranje

pripreme projekata obnovljivih izvora energije,

održana u kino dvorani MPŠVG 12. prosinca 2007.

Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu. mr. sc.

Dundović i tajnik HŠD-a D. Delač, 19. i 20. listopada

nazočili su Simpoziju Bavarske udruge za obnovljive

resurse CARMEN u Straubingu u Bavarskoj.

Prvi dan održana su predavanja o obnovljivim energetskim

resursima, s posebnim težištem na bioetanolu

kao pogonskom gorivu, dok je drugi dan bio rezerviran

za izložbu opreme za pridobivanje i korištenje

biomase, peleta, biodiezela, bioulja i bioetanola.

Ministar poljoprivrede i šumarstva Bavarske gospodin

Josef Miller, 22. listopada, uz nazočnost Reinholda

Erlbecka, predsjednika Uprave C.A.R.M.E.N-a,

Wernera Döllera, tajnika C.A.R.M.E.N.-a i dr. Ruperta

Schäfera, ministarskog savjetnika u Bavarskom

ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, primio je mr.

sc Josipa Dundovića, i tajnika HŠD-a, i tom prilikom

uručio je mr. sc. Dundoviću posebno priznanje, Bavarskog

lava, za cjelokupni životni rad i zalaganje na

području obnovljivih energetskih resursa u Europi i

RH. Ovo je prilika da mu na tome čestitamo.

U Austriji, Grazu, održana je u razdoblju 16. do 19.

siječnja 2008. godine 2. Srednjoeuropska konferencija

o biomasi. Održana je pod naslovom “Bioenergija

za Srednju Europu”. Europsko vijeće donijelo

je u ožujku 2007. godine zaključak kao europski

odgovor na pitanje energije i klime do 2020. godine.

Članice EU obvezuju se da će:

1. smanjiti za 20 % emisiju CO 2 ,

2. povećati za 20 % energetsku učinkovitost i

3. povećati udio obnovljivih izvora energije za 20 %

u odnosu na ukupnu potrošnju energije.

Pritom je važno napomenuti da danas biomasa čini

dvije trećine obnovljivih izvora energije, te da će i

ubuduće igrati središnju ulogu s klimom kompatibilnim

europskim energetskim sustavom. Srednjoeuropska

konferencija o biomasi 2008. dala je aktualan

pregled o najnovijim političkim, gospodarskim

i tehnološkim razvojima na području energetske

uporabe biomase (toplina, struja i biogoriva).

Tom prilikom je pred oko 1000 sudionika iz gotovo

50 zemalja Europe i svijeta usvojena Gradečka deklaracija

2008., koju sudionici međunarodne konferencije

trebaju poslati svojim Vladama, radi provedbe

iste. Tekst Gradečke deklaracije objavljen je

u ŠL 1–2/2008.

U organizaciji Šumarskoga instituta Jastrebarsko,

3. listopada 2007., u prostorijama Šumarskoga doma,

održan je Okrugli stol na temu - Kyoto protokol

– novi izazov za šumarstvo u Hrvatskoj. Na okruglom

stolu predstavljene su sljedeće teme:

“Praćenje tokova CO 2 u šumskom kompleksu hrasta

lužnjaka”- mr. sc. Hrvoje Marjanović, Šumarski

institut, Jastrebarsko , “Načini procjene zaliha ugljika

u šumskim ekosustavima”– mr. sc. Elvis Paladinić,

Šumarski institut, Jastrebarsko, “Rezultati

projekta Carbon-Pro i moguća primjena u praksi” –

Dr. sc. Dijana Vuletić, Šumarski institut, Jastrebarsko,

“Pregled aktivnosti u Mađarskoj tijekom 2006.

g. vezanih uz provedbu Kyoto protokola”– Zoltan

Somogyi, Hungarian Forest Research Institute, Budapest,

“Osposobljavanje za provedbu Okvirne

konvencije UN-a i Kyotskog protokola u Republici

Hrvatskoj” – Davor Vešligaj, EKONERG – Institut

za energetiku i zaštitu okoliša, “Provedba Kyoto

protokola u Hrvatskoj” – Siniša Ozimec, iz ministarstva

zaštite okoliša i prostornog uređenja.

276


Hrvatsko šumarstvo je preko resornog ministarstva

prisutno na svim poljima, od međunarodnih simpozija

do ministarskih konferencija. Kao izuzetan uspjeh

hrvatskih šumara istaknimo sudjelovanje na

Forumu o šumama Ujedinjenih naroda 2007. godine

u New Yorku, i proglašenje 2011. godine Međunarodnom

godinom šuma, na prijedlog hrvatskih

delegata. Isto tako ističemo sudjelovanje na Innova-

Wood-u kao najvažniji europski znanstveni događaj

u domeni transfera znanja u području šumarstva,

drvne industrije i njima relevantnih industrija.

Kao aktivnost šumarske struke u 2007. godini značajno

je organiziranje sajma namještaja AMBIENTA,

kao i akcija u suradnji s gospodarskom komorom pod

sloganom “Drvo je prvo”.

U Opatiji je 5.–8. veljače 2008. održan 52. Seminar

biljne zaštite, kojega su organizirali Hrvatsko društvo

biljne zaštite, Agronomski fakultet u Zagrebu,

pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja. Tom prigodom podijeljene

su nagrade i priznanja zaslužnim članovima

društva, a predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević

primio je Zlatnu plaketu s poveljom za organizaciju

i brigu o zaštiti šuma u Hrvatskoj. Ovom prigodom

čestitamo mu na zasluženom priznanju.

Od prethodne 111. skupštine HŠD-a tiskano je nekoliko

značajnih knjiga i udžbenika s područja šumarstva

i lovstva od kojih ističemo:

ŠUMSKE PROMETNICE – Novi sveučilišni udžbenik

“Šumske prometnice” autora doc. dr. sc. Dragutina

Pičmana, sveučilišno obrađuje cjelokupno

potrebno gradivo iz predmeta šumske prometnice.

Knjiga sadrži neophodnu građu za valjano održavanje

nastave na studijskim programima preddiplomskog

studija šumarstvo i diplomskog studija Tehnika,

tehnologija i menadžment u šumarstvu i Urbano

šumarstvo, zaštita prirode i okoliša.

ŠUMARSKA GENETIKA – Novi sveučilišni udžbenik

“Šumarska genetika”, autora Davorina Kajbe

i Dalibora Balliana, obrađuje molekularno-biološka

i genetička istraživanja koja su se posljednjih nekoliko

desetljeća intenzivno razvijala i napredovala, a

primjene mnogih od tih spoznaja danas se iskorištavaju

i u šumarstvu. Udžbenik sadrži potrebno gradivo

i donosi nove informacije, referencije, te praktične

i osnovne znanstvene ideje o pitanjima genetike

šumskog drveća.

ATLAS ŠUMSKIH OŠTEČENJA – Dijagnoze bolesti

drveća

Pod pokroviteljstvom Hrvatskih šuma d.o.o. i HŠD-a

ogranak Požega, pod gornjim naslovom početkom

2008. godine tiskan je prijevod njemačke knjige

Farbatlas Waldschäden (Diagnose von Baumkrankheiten).

To je treće izdanje autora Günter Hortmann,

Franz Nienhaus i Hainz Butin. Prema odobrenju

njemačkog editora (Eugen Ulmer KG, Stuttgart)

knjigu su preveli Ivan Zrinšćak i Zlatko Lisjak,

a tiskao ITD Gaudeamus d.o.o. Požega. Ova

knjiga ima izuzetno primjenjivost pri otkrivanju i

prepoznavanju zdravstvenih problema naših šuma.

DABAR U HRVATSKOJ – izv. prof. dr. sc. Marijana

Grubešića, u kojoj autor kroz tri poglavlja daje

na uvid:

1. Dabar-morfologija, biologija i povijesni pregled

stanja ove vrste na području Europe,

2. Projekt povratka dabra u Hrvatsku-kronologija

projekta od ideje i realizacije do provedbe i rezultata

monitoringa,

3. Plan gospodarenja dabrom-smjernice gospodarenja

ovom vrstom u predstojećem razdoblju,

opisuje koliko je rada i truda uloženo u realizaciju

naizgled obične reintrodukcije jedne vrste

životinje.

NAŠE TROFEJNO BLAGO, autora Alojzija Frkovića,

dipl. ing., našega poznatog lovačkog stručnjaka,

i njegovih kolega suradnika, publikaciju u kojoj

je dan prikaz svih do sada kapitalnih, medaljnih lovačkih

trofeja, stečenih od najstarijih vremena do

danas na prostoru lovišta Gorskog kotara, Hrvatskog

primorja i Kvarnerskih otoka.

VODIČ ZAREVIRNIČKE POSLOVE S PRIMJE­

RIMA IZ SPAČVANSKIH NIZINSKIH ŠUMA –

Darka Posarića, dipl. ing.

Knjiga predstavlja sveobuhvatan prikaz načina rada

u poduzeću Hrvatske šume d.o.o., pisan iz revirničke

perspektive i donoseći primjere iz spačvan-

skih šuma hrasta lužnjaka. Najveću korist od ove

knjige imat će revirnici te pripravnici za revirnike i

pomoćnike revirnika, ali koristit će i upraviteljima

šumarija, inženjerima u proizvodnim odjelima

uprava šuma podružnica, Šumarskoj savjetodavnoj

službi i mnogima drugima.

U tijeku je predaja rukopisa i nadamo se da će konca

ove godine ugledati svjetlo dana Znanstvena monografija

“ŠUME HRVATSKOGA SREDOZEM­

LJA”, u izdanju Akademije šumarskih znanosti.

Kao rezultat parlamentarnih izbora u RH formirana

su nova ministarstva, pa je tako šumarski resor zajedno

s Vodnim gospodarstvom, iz Ministarstva poljoprivrede

šumarstva i vodnog gospodarstva prešao

u Ministarstvo regionalnog razvitka, šumarstva

i vodnog gospodarstva, na čelu s ministrom gospodinom

Čobankovićem, dipl. ing. Na prvoj sjednici

Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a održanoj 3.

travnja 2008. u Gospiću, državni tajnik gospodin

Herman Sušnik, predstavio je novo formirano ministarstvo

o čemu smo izvijestili u ŠL 3–4/2008.

Smatramo kako u novom ministarstvu postoje potencijalno

bolje okolnosti za ostvarenje interesa

277


šumarskoga sektora nego u bivšem, jer su problemi

šumarstva često ostajali u sjeni onih u poljoprivredi.

Strateški cilj je priključiti MRRŠVG Upravu za

zaštitu prirode koja se sada nalazi u ministarstvu

Kulture. Kao što piše glavni urednik ŠL prof. dr. sc.

Prpić u uvodnom članku broja 1–2/2008. godine

“Zaštita prirode usko je povezana sa šumarstvom.

Dokaz tome je osam Nacionalnih parkova u Hrvatskoj,

od kojih je samo jedan (Kornati) bez šume,

dok je u ostalih sedam šuma osnovni fenomen zaštite.

Nacionalne parkove preuzela je zaštita prirode

izravno od šumarstva, i danas bi se bilo gdje u državnim

šumama, koje su 98 % prirodnog sastava,

mogao osnovati Nacionalni park. U njima je uzgojnim

i uređivačkim postupcima osigurana prirodna

obnova i održivi razvoj, pa one u cjelosti predstavljaju

objekt zaštićene prirode. Uvjereni smo, kako

bi zaštita prirode u zajedništvu sa šumarstvom i

vodnim gospodarstvom više doprinijela općoj zaštiti

prirode i okoliša”. Kako bi čestitali ministru Regionalnog

razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

na imenovanju, i upoznali ga s dosadašnjim rakao

dom kao i planiranim aktivnostima HŠD-a, zatra

žen

je

je

prije

prijem kod resornog ministra Petra Čobanko

vića, dipl. ing.

Sukladno zaključcima 1. sjednice Upravnog i Nadzornog

odbora od 3. 4. 2008. Hrvatsko šumarsko

društvo, u suglasju s Pravilnikom o odlikovanjima i

priznanjima (NN 108/00), podnjelo je Ministarstvu

Ruralnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

poticaj za dodjelu odlikovanja, s molbom da ga

d

podrži i predloži Državnom povjereništvu za odlikovanja

i priznanja.

Poticaj je nastao kao rezultat dugogodišnje i uspješne

suradnje Hrvatskog šumarskog društva s Mendelevim

poljoprivrednim i šumarskim sveučilištem,

Fakultetom šumarstva i drvarstva u Brnu, Republika

Češka i sa Saveznim ministarstvom poljoprivrede

šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva,

Beč, Republika Austrija.

S tim u vezi predlažemo da se prof. dr. sc. Emil

Klimo, Šumarski i drvarski fakultet Brno, Republika

Češka, odlikuje REDOM DANICE HR­

VATSKE S LIKOM RUĐERABOŠKOVIĆAza

osobite zasluge za znanost.

Isto tako predlažemo da se Vladimir Čamba, dipl.

ing. šumarstva, viši ministarski savjetnik u

Saveznom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva,

zaštite okoliša i vodnoga gospodarstva Beč,

Republika Austrija, odlikuje REDOM DANICE

HRVATSKE S LIKOM BLAŽA LORKOVIĆA

za osobite zasluge u gospodarstvu.

Ovogodišnji domaćin zimsko-sportskih susreta šumara

Slovenije, Austrije, Italije i Hrvatske Alpe-Adria

ke

2008. god. bila je Slovenija. Natjecanja ja s s oko 150 su

dionika održana su 8. i 9. veljače 2008. na Bledu, Pokljuki,

nordijsko-skijaškom i posebno biatlonskom

športskom centru Slovenije. Pokrovitelji ovoga susreta

šumara bilu su: Ministarstvo za kmetijstvo, gozdarsvo

in prehrano Slovenije, Zavod za gozdove Slovenije,

Zveza gozdarskih društev Slovenije i Gozdarsko

društvo Bled.

Hrvatska ekipa sudjelovala je sa 34 natjecateljki i natjecatelja

u kategorijama skijaškog trčanja-biatlona

(muškarci 10 km s pucanjem na polovici staze, žene 5

km bez pucanja) i veleslaloma te alpskoj štafeti.

Jubilarno 40. EFNS Europsko Šumarsko nordijskoskijaško

natjecanje (biatlon) održano je od 2. do 8.

ožujka 2008. god. u Oberwiesenthalu, Saska, Njemačka.

Ovo je u 10 proteklih godina bilo 11. sudjelovanje

hrvatske ekipe na sportsko-stručnom susretu

europskih šumara. Više o ovogodišnjem natjecanju,

kao i o svim dosadašnjim nastupima, možete

pročitati na stranicama našeg Šumarskoga lista.

Predstavnik hrvatske šumarske ekipe u komitetu

EFNS-a, Hranislav Jakovac, dipl. ing., u drugom

dijelu Skupštine upoznat će Vas ukratko s ovim najvećim

susretima šumara Europe i tom prilikom podijelit

će se Zahvale najzaslužnijima koji su podržavali

nastupe u proteklih 10 godina, a nadamo se i

ubuduće, te Priznanja sudionicima.

Sredinom kolovoza 2007. dovršena je rekonstrukcija

dijela zgrade Šumarskoga doma, koji je koristio

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, predan

je na uporabu Hrvatskim šumama d.o.o. i u njih

je preseljen ured predsjednika i članova Uprave.

Prostorije koje koristi HŠD opremljene su šumarskim

znakovljem i duborezima, a na prozorima podrumske

dvorane postavljeni su vitraji s lovačkim

motivima. Uz kupnju novog softverskog programa

za financijsko praćenje poslovanja zamijenjena je

stara kompjutorska oprema adekvatnim novim uređajima

i pratećom opremom.

U skladu s odlukom s 3. sjednice Upravnog i Nadzornog

odbora iz 2007. godine stari automobil je

zamijenjen novim.

Upravo uoči današnje Skupštine dovršeni su radovi

uređenja dvorišnoga pročelja i partera, koje ćemo

obilježavajući 110. godišnjicu izgradnje zgrade Šumarskoga

doma, prigodnim programom promovirati.

U informatičkom dijelu konačno je zaokružena

računalna podrška HŠD koja trenutno pokriva četiri

redovita radna mjesta u samom HŠD, dva radna

mjesta u AŠZ i dva u privremenoj digitalizacijskoj

radionici. Sve je to umreženo u zasebnu računalnu

mrežu za interne potrebe, a za vezu prema internetu

koristi se dio linka HŠ. Sustav je još popunjen i potrebnim

brojem printera i skenera, a posljednja je

akvizicija i poseban disk za spremanje velike količine

novoproduciranog digitalnog materijala.

278



Imenik hrvatskih šumara i Bibliografija Šumarskog

lista. Redovito se održavaju i usavršavaju.

Trenutno su u tijeku aktivnosti oko restrukturiranja

serverske platforme za ove sustave. Imenik hrvatskih

šumara trenutno obuhvaća 13 967 osoba. Također

autori koji su u Imeniku imaju registrirano

14 520 radova u bibliografiji.

Bibliografija Šumarskog lista je živa i obuhvaća

cjelovito izdanje ŠL, što znači da je obuhvaćeno

132 godišta časopisa, odnosno 1 021 svezak, odnosno

da je obrađeno 14 513 članaka (naslova). Determinirano

je 1 756 autora.

Velika akcija digitaliziranja cjelokupne građe

svih izdanja ŠL došla je vrlo daleko. Od ukupno

1 021 izdanog sveska digitalizirano je njih 857,

praktički sve što je bilo dostupno u duplikatu koji je

omogućavao strojno skeniranje. U arhivi je trenutno

65 906 stranica, a obim skenirane građe dosegao

je oko 280 GB. Sva ta građa dostupna je na intranetu,

a i u “hard” obliku na DVD ovima ili diskovima,

a spremna je i za prezentaciju na internetu, čim se

stvore tehnički uvjeti.

Slijedi nam još uspostava tehničkog sustava koji će

moći skenirati uvezane brojeve, pa će se konačno

obraditi i izdanja iz 19. st. Također se planira uspostava

internetskog sustava pretraživanja po punom

tekstu, za što opet treba čekati da se stvore tehnički

uvjeti u HŠ.

Javni google server (sites.google.com/a/sumari.hr)

koristimo kako bi ograncima omogućili da

sami održavaju svoj web uz autentifikaciju pri pristupu,

solidan i jednostavan sustav izrade stranica.

Trenutno su dostupne na internetu stranice ogranaka

Zagreb, Karlovac i Delnice.

Uređeno je nekoliko stranica enciklopedijskog profila

o HŠD i Šumarskom listu, jer ne bi bilo u redu

da se tamo ne pojavimo. Također smo se uključili i

u projekt Hrčak koji vodi Sveučilišni računarski

centar, gdje je naš Šumarski list predstavljen između

160 drugih znanstvenih časopisa.

Hrvatsko šumarsko društvo pomagalo je, organizacijski

i financijski, ograncima u njihovim aktivnostima,

posebno onima od općeg značaja za našu struku,

kao što je međunarodni salon fotografija “Šuma

okom šumara” bjelovarskog ogranka. Krajem 2007.

godine tiskan je kalendar s izabranim fotografijama

iz tog Salona. Ovogodišnji međunarodni salon fotografija

bit će otvoren u Bjelovaru na sam Dan hrvatskoga

šumarstva 20 lipnja.

Od 111. Skupštine držane su tri sjednice Upravnog i

Nadzornog odbora HŠD-a., i to u lovačkoj kući

Muljava UŠP Karlovac, lovačkoj kući Kunjevci

UŠP Vinkovci i u prostorijama UŠP Gospić.

Tijekom godine u ograncima i središnjici (Šumarski

četvrtak) održano je niz predavanja na različite teme,

a ogranci su bili domaćinima u međusobnim

posjetima, zatim inozemnim ekskurzijama, a i sami

su organizirali stručne posjete pojedinim krajevima

Hrvatske i inozemstvu.

Božićni blagdani i kraj 2007. godine u HŠD-u obi-

lježeni su otvaranjem izložbe fotografija s lovačkim

motivima istaknutoga fotografa Zvonimira Tanockog,

uz prigodan domjenak.

c) Izvješće o “Šumarskom listu”, dvobrojima 1–2 i

3–4/2008. godine.

Izvješće o “Šumarskom listu” za 2007. godinu tiskano

je u Zapisniku sjednice Upravnoga i Nadzornoga odbora

Hrvatskoga šumarskoga društva, održane u Gospiću

3. travnja 2008. godine u broju 3–4. 2008. godine

“Šumarskoga lista” na stranicama 215 i 216.

Tijekom 2008. tiskana su dva dvobroja časopisa,

1–2 i 3–4. U njima je 12 članaka – 5 izvornih znanstvenih,

2 pregledna i 5 stručnih. Znanstvenu razinu članaka

potvrdili su recenzenti, glavni urednik i granski

urednici, kao i recenzenti, uz primjedbu kako se većina

autora ne pridržava uputa Uredništva o obimu sažetka

na engleskom jeziku, koji služi referentima sekundarnih

časopisa da referiraju članke “Šumarskoga lista”.

Ističemo pregledni članak akademika Matića i dipl.

ing, Damira Delača, koji su izložili vrlo složenu problematiku

gospodarenja privatnim šumama Gorskoga

kotara. Dali su realno stanje njihova sastava, upute kako

postupati s pojedinim uzgojnim oblikom i šumskim

ekosustavom s ciljem povećanja njihove vrijednosti.

Predložili su plemenite vrste drveća koje je uputno

unositi u osiromašene privatne šume.

Također ističemo članak prof. dr. sc. Ante P.B. Krpana

na temu primijenjene Bolonjske deklaracije na

Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Zavodu

za šumarske tehnike i tehnologije.

Posebno ističemo i članak mladog ing. Posarića,

koji piše o obnovi Spačvanskih šuma s prijedlogom

poboljšanja načina rada.

Oba dvobroja sadrže uobičajene rubrike.

Koristimo priliku da i na ovoj Skupštini čestitamo

našemu predsjedniku magistru Petru Jurjeviću na povelji

i zlatnoj plaketi koje mu je dodijeliloHrvatsko društvo

za zaštitu bilja i to za organizaciju i brigu zaštite šuma na

koju nas je u ŠL svojim napisom podsjetio dr. Harapin.

d) Izvješće Nadzornog odbora objavljeno je u ŠL

br. 3–4/2008., pa ga nije bilo potrebno iznositi ponovo

na Skupštini.

e) Za raspravu po izvješćima nije se nitko javio i

ona su jednoglasno usvojena.

Ad. 3.

a) Kako bi se provele odluke 1. sjednici Upravnog

odbora iz 2008. godine u vezi uvođenja jedinstvene čla-

279


narine na razini HŠD-a, i osnivanjem novih sekcija čiji

će predsjednici ujedno postati i članovi Upravnog odbora

HŠD-a potrebno je izmijeniti neke članke Statuta.

U članku 25. mijenja se stavak “Skupština ogranka

odlučuje o visini članarine prema željama i mogućnostima

članstva i s njime raspolaže u cijelosti, kao i s ostalom

imovinom bez obveza izvan ogranka”, i sada

glasi “Skupština ogranka predlaže visinu članarine

prema željama i mogućnostima članstva i s njime

raspolaže u cijelosti, kao i s ostalom imovinom bez

obaveza izvan ogranka.”

U članku 33. “Skupština obavlja ove poslove” dodaje

se stavak; Na temelju prijedloga ogranaka utvrđuje

jedinstvenu članarinu.

U članku 36. mijenja se stavak “Predsjednici (predstavnici)

ogranaka su ujedno i članovi Upravnog odbora,

a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini i to tako

da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskog lista po

svom položaju, Šumarski fakultet Šumarski odsjek,

Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Šumarski

institut, Akademija šumarskih znanosti i najmanje jedan

ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a.” i

sada glasi “Predsjednici (predstavnici) ogranaka i

predsjednici Sekcija su ujedno i članovi Upravnog

odbora, a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini

i to tako da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskog

lista po svom položaju, Šumarski fakultet

Šumarski odsjek, Šumarski fakultet Drvnotehnološki

odsjek, Šumarski institut, Akademija šumarskih

znanosti i najmanje jedan ugledni član struke

koji se ističe u radu HŠD-a.”

Članak 47. se mijenja i sada glasi “Imovina HŠD-a

stječe se prihodima od stručnih i društvenih aktivnosti,

stalnom i povremenom izdavačkom djelatnošću,

upravljanjem i korištenjem imovine HŠD-a,

članarinom, novčanim prilozima, pretplatom od

Šumarskoga lista, potporom Ministarstva regionalnog

razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva

znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskih

šuma d. o. o., i drugih subjekata, kao i iz drugih izvora

u skladu sa Zakonom i ovim Statutom.

b) Na snagu je stupila Nova Uredba o računovodstvu

neprofitnih organizacija koja se primjenjuje se od

1. 1. 2008. Velika promjena u odnosu na prethodnu

uredbu učinjena je u računskom (kontnom) planu. Razrada

kontnog plana je takva da će biti prepoznatljiviji

izvori prihoda iz kojih se financira Društvo – razlučene

su članarine od naknada, a i donacije su razvrstane prema

vrsti donatora.

Novost je i to što će od sada poslovanje udruga pratiti

Ministarstvo financija. Naime, uz obvezu predaje

izvještaja o poslovanju Državnom uredu za reviziju izvještaje

smo, putem za to ovlaštenih institucija, dužni

dostavljati i Ministarstvu financija.

280

Kako će članarine, kao prihod biti evidentirane na

jednom kontu, pa time i podložne analizi, potrebno je

uskladiti visinu iznosa članarine u HŠD-u. Naime, prema

odredbama Zakona o PDV članskim doprinosom

(članarinom) kao neoporezivom naknadom smatraju se

samo oni doprinosi članova koji se utvrđuju po

određenom kriteriju jednako za sve članove.

S tim u vezi na 1. sjednici Upravnog i Nadzornog

odbora iz 2008. godine odlučeno je da se uvede jedinstvena

članarina na razini cijelog HŠD-a. Ona će se

odrediti tako da svaki ogranak predloži visinu članarine

temeljem koje bi se utvrdio jedinstveni iznos članarine.

Analizom prijedloga pristiglih iz ogranaka, ustanovljeno

je da je to iznos od 240 kuna godišnje (20 kuna

mjesečno) te je stavljamo na usvajanje.

c) Uspješan rad postojećih sekcija HŠD-a, Hrvatske

udruge za biomasu i PRO-SILVA Kroatia, koje su ujedno

i članice europskih matičnih udruga, kao i aktualnost

novih predloženih sekcija razlog su što je Upravni

odbor na 1. sjednici održanoj 3. travnja 2008. u Gospiću,

prihvatio inicijativu za osnivanjem Ekološke sekcije

i Sekcije za zaštitu šuma.

Pismo inicijative za osnivanjem Ekološke sekcije

Potaknuti promjenama u obrazovnim i stručnim


krugovima u šumarskom sektoru u Hrvatskoj, te po

uzoru na druge struke, smatramo opravdanim organizirati

Ekološku sekciju (EKOS) u sklopu Hrvatskog

šumarskog društva (HŠD). U članku 12. Statuta

HŠD iz 2006. godine navedene su djelatnosti pomoću

kojih se ostvaruju ciljevi društva, te se uz

ostalo predviđa formiranje sekcija po specijalnostima

struke radi lakšeg, bržeg i stručnijeg pristupa

pojedinim problemima struke, stoje i cilj naše inicijative.

Uvođenje tzv. “Bolonjskog procesa” u obrazovanje

šumarskih stručnjaka, te osnivanje Hrvatske

šumarske komore značajne su promjene koje

postavljaju pred znanstveno-nastavno i stručno

osoblje u šumarstvu nove izazove koji se temelje na

poboljšavanju kvalitete obrazovanja budućih i današnjih

šumarskih stručnjaka. Jedan od preduvjeta

razvoja obrazovnog i stručnog profila u šumarstvu

je organizirana i kvalitetna suradnja znanstvenika i

stručnjaka po pitanjima koja su od interesa struke.

U Ekološkoj sekciji HŠD želimo okupiti šumarske

znanstvenike i stručnjake koji se bave raznolikom

ekološkom problematikom s ciljem unaprjeđenja

suradnje, razmjene iskustava, poboljšanja znanja, i

sustavnog rješavanja određenih problema. Navodimo

neke od tema koje će biti na listi prioriteta koje

će se obrađivati u radu Ekološke sekcije: općekorisne

funkcije šuma, racionalno iskorištavanje šumske

biomase, hidrološka problematika nizinskih šuma,

pitanja zaštite okoliša u šumarstvu (onečišćenje, otpad,

pesticidi, klimatske promjene), odumiranje


stabala, klimatski ekscesi, ekološka motrenja u

šumarstvu, pitanja zaštite prirode, ekološki problemi

u urbanom šumarstvu i dr. Sukladno aktivnostima

koje su predviđene u radu HŠD, u Ekološkoj

sekciji će se navedene teme obrađivati kroz seminare,

radionice, stručne i znanstvene skupove i druge

primjerene oblike suradnje.

Kao inicijatori osnivanja Ekološke sekcije HŠD želimo

Vas izvijestiti o našim planovima i očekujemo Vašu

potporu u daljim aktivnostima.

izv. Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, prof. dr. sc. Nikola

Pernar i izv. prof. dr. sc. Željko Španjol

Pismo inicijative za osnivanjem Sekcije za zaštitu

šuma

Poznato je da su šume izložene stalnom utjecaju štetnih

biotskih i abiotskih čimbenika, koji im pojedinačno i

zajedno mogu nanijeti nesagledive posljedice. Pogotovo

velika opasnost za šume je čovjek svojim sveobuhvatnim

djelovanjem, u kontekstu današnjega načina života.

U Hrvatskoj se zaštitom šuma bave znanstvenici

Šumarskoga fakulteta Zagreb, Šumarskog instituta Jastrebarsko,

pojedinci iz drugih instituta, znanstvenici i

stručnjaci u Hrvatskim šumama d.o.o., a u specifičnim

prilikama i stručnjaci iz drugih nešumarskih ustanova.

Hrvatske šume d.o.o. svake godine na dva sastanka

okupe znanstvenike i stručnjake za ekologiju i zaštitu

šuma iz svih Uprava šuma. Na tim se sastancima donose

mjere zaštite za svaku godinu.

Na osnovu dosadašnjih razgovora s kolegama iz

znanstvenih ustanova, Uprava šuma, Akademije šumar-

Zapisnik sastavio:

Tajnik HŠD-a,

Damir Delač, dipl. ing. šum., v. r.

skih znanosti, Hrvatskog šumarskog društva itd. došlo

se do zaključka da bi unutar Šumarskog društva bilo korisno

osnovati

Sekciju za zaštitu šuma

Rukovodstvo Sekcije bi se oformilo prema Statutu

Šumarskog društva, a svakako bi u njemu trebali biti

znanstvenici i prema specijalnosti djelatnici pojedinih

Uprava šuma.

Rukovodstvo bi zacrtalo glavne smjernice rada za

cjelokupnu zaštitu šuma u Hrvatskoj, a pogotovo za rad

na šumskim požarima.

Nadam se da će ovaj prijedlog biti prihvaćen na

sveopću korist hrvatskoga šumartsva, na čemu uz lijepe

pozdrave zahvaljujem.

prof. dr. sc. Milan Glavaš

Jednoglasno je prihvaćen prijedlog za promjenom

Statuta HŠD-a

Jednoglasno je prihvaćen prijedlog za uvođenjem

jedinstvene članarinu u iznosu od 240 kuna godišnje

(20 kuna mjesečno)

Jednoglasno je prihvaćen prijedlog za osnivanje

Ekološke sekcije i Sekcije za zaštitu šuma.

Ad. 4. Program rada i financijski plan za 2008. godinu

objavljen je u ŠL 11–12/2007. pa ga nije bilo potrebno

iznositi ponovo na Skupštini.

a) Isti su jednoglasno usvojeni

Ovjerovitelji zapisnika:

Jolanda Vincelj, dipl. ing. šum. v. r.

Danko Herman, dipl. ing. šum. v. r.

Ad. 5. Za slobodnu riječ se nitko nije javio.

Predsjednik HŠD-a:

mr. sc. Petar Jurjević, v. r.

STRUČNA TEMA SKUPŠTINE:

“Obnovljivi izvori energije u RH - Energetska uporaba šumske biomase”

Uvodno izglaganje predsjednika HŠD-a Petra Jurjevića

dajemo u cijelosti.

Štovane dame i gospodo, uvaženi uzvanici, kolegice

i kolege!

Još jednom vas srdačno pozdravljam u ime HŠD-a i

zahvaljujem se na vašem odazivu i želji da budete

sudionici tematske rasprave “Obnovljivi izvori energije

u RH – Energetska uporaba šumske biomase”, koja

se održava povodom Dana Hrvatskoga šumarstva, a u

okviru 112. redovite skupštine HŠD-a.

Vaša nazočnost dokaz je aktualnosti i značenja ove

teme. Za ovu tematsku raspravu zamolili smo naše

uvažene stručnjake koji se bave, ili su najbliži ovoj

problematici, da iznesu svoje radove pripremljene za

ovaj skup. Ovom prilikom iskreno im se u ime HŠD-a

zahvaljujem na uloženom trudu u pripremi rada.

Dozvolite mi reći samo nekoliko riječi o ovoj temi.

Republike Hrvatske raspolaže s 2 688 687 ha šuma i

šumskog zemljišta u kojima se nalazi 397 963 000 m3

drvne zalihe i u kojima svake godine priraste novih

10 526 238 m3. Njegujući i pomlađujući šume po načelima

održivog razvoja ili potrajnosti, hrvatska šumarska

struka zahvatima njege i obnove šuma, u normalnim

uvjetima može godišnje dobiti 6 560 000 m3 razli-

281


čitih drvnih proizvoda za preradu.

Od te količine oko 40 % odnosi se

na prostorno drvo dimenzija od

7 cm na više, a koje je pogodno za

proizvodnju energije. Od navedene

količine jedan značajan postotak

drva tanjih dimenzija, ostaje u šumi

zbog do sada ne odgovarajućih cijena,

tehnologija prerade i neprepoznate

tržišne vrijednosti. Upravo taj

dio drvne mase, odnosno njegovo

korištenje za pridobivanje energije

postaje sve interesantniji.

Hrvatsko šumarsko društvo medu

prvima je prepoznalo velike mogućnosti

hrvatskog šumarstva u

proizvodnji biomase, i putem svoje

Sekcije za biomasu, čiji je predsjednik

gospodin mr.sc. Josip Dundović,

u prethodne 3-4 godine intenzivno

je radilo na ukazivanju potrebe

korištenja ovog izvora energije,

predlažući pri tom i konkretna rješenja. U tu svrhu

održana su brojna savjetovanja, seminari i stručni

skupovi, kako kod nas tako i u inozemstvu.

Uspostavljena je neposredna suradnja s državama koje

su na tom planu postigle značajne uspjehe, kao Austrija,

Njemačka i Mađarska.

Pored HSD-a i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,

odnosno njezino Znanstveno vijeće za poljoprivredu

i šumarstvo, organiziralo je znanstveni skup

"Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođač obnovljivih

izvora energije", na kojemu su izuzetno zapaženi bili radovi

šumarskih stručnjaka.

Iako smo mislili da smo na ukazivanju potrebe većeg

korištenja šumske biomase učinili dosta i da smo dali

Po pozornosti slušatelja zaključujemo da su izlaganja referenata vrlo interesantna

dobru podlogu svima onima koji žele i koji mogu krenuti

u realizaciju konkretnih projekata, aktualnost donošenja

energetske situacije koja nikad nije bila složenija, bolje

reći teža, sugerirala nam je još jednom stavljanje na

dnevni red ove problematike. Zbog toga ponovno danas

raspravljamo o ovoj temi u nadi da smo svi shvatili njezinu

važnost i da ovo Društvo ne će osjećati potrebu ponovno

o njoj raspravljati, osim informirati o učinjenom.

A sada molim naše kolege da prezentiraju pripremljene

radove.

U nastavku prikazujemo skraćene referate kolegareferenata

kako slijedi:

RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE

ZA PROIZVODNJU BIOGORIVA U HRVATSKOJ

Franjo Tomić, Tajana Krička i Slavko Matić

Referat pod gornjim naslovom predstavio je akademik

Slavko Matić, kao jedan od autora (kompletan referat

bit će tiskan u jednome od slijedećih brojeva Šumarskoga

lista).

Uz ovodne napomene, prikazano je stanje poljoprivrednih

površina i polodnost tala na uzgoj poljoprivrednih

kultura, struktura uzgoja poljoprivrednih kultura i

mogućnost uzgoja biousjeva, mogućnost godišnje proizvodnje

biogoriva iz značajnih poljoprivrednih kultura te

mogućnosti proizvodnje biogoriva iz šumske biomase.

Količine biomase za pojedine značajne poljoprivredne

kulture, kao i ukupna biomasa 1 239 550 t/godišnje,

predstavlja svega 30 %-nu njihove vrijednosti.

282

jer je potrebno ostalih 70 % biomase ostvaljati na poljoprivrednim

površinama zbog prirodnog obnavljanja

organske tvari u tlu. Na temelju energetske vrijednosti

biomase pojedinih kultura, ukupna ekvivalentna vrijednost

u nafti iznosi 428 992 t/godišnje

Uz biomasu uzgajanih kultura u poljoprivredi, značajne

količine biomase postoje i u stočarstvu (stajski

gnoj i organski otpaci).

Iz ove količine biomase može se dobiti ukupno

244 538 t godišnje ekvivalentnih vrijednosti nafte.

Ukupnoj mogućoj vrijednosti biogoriva u poljoprivredi

(673 530 t/god.), moguće je dodati 600 000 t/godišnje

biogoriva iz postojećih 1 560 000 t/godišnje drv-


ne mase, a potencijalne mogućnosti za proizvodnju

biogoriva u šumarstvu su čak 2,000.000 t/godišnje, ne

ugrožavajući pravilno gospodarenje, obnovljivost i

održivost šuma. Ovim potencijalnim količinama biogoriva,

koje se mogu proizvoditi iz biomase u šumarstvu,

moguće je dodati i potencijalne količine koje će

se moći dobiti iz povećane poljoprivredne proizvodnje,

koristeći sadašnjih 947 080 ha neobradivih površina.

pa i povećanjem poljoprivredne proizvodnje unapređenjem

tehnologije, koje su sada na niskom stupnju.

U poglavlju "Umjesto zaključaka" autori navode

kako: "zajednički iznos od 1 193 530 t/godišnje biogoriva

premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu koju će Hrvatska

trebati koristiti 2030. godine u prometu, umjesto

fosilnih goriva".

ENERGIJA IZ ŠUMSKE BIOMASE POTENCIJAL

I PERSPEKTIVE U HRVATSKOJ

Mr. se. Josip Dun do vi ć

Nedostatak fosilnih goriva, te njihovi negativni

učinci na klimu i okoliš, a cijene im imaju kroničnu tendenciju

rasta, stvara sve veći interes za korištenje

obnovljivih izvora energije (naročito iz vjetra, biomase,

solame energije, malih hidroelektrana i geotermalnih

izvora). Jedna od najperspektivnijih mogućnosti jest

korištenje obnovljivih sirovina iz poljoprivrede i

šumarstva kao krutih, tekućih i plinovitih energenata,

ili kao osnovnih materijala za proizvode.

Zašto biomasa kao energent?

Najvažnije prednosti veće uporabe potencijala

šumske biomase kao energenta u Hrvatskoj su:

1. Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna

goriva su njena obnovljivost i potrajnost. Opterećenje

atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva

je gotovo zanemarivo, dok su fosilna goriva odgovorna

80 % za zagrijavanje planeta zemlje. Potrošnja

fosilne primame energije u šumskoj proizvodnji

iznosi svega između 1 % i 4 %!

Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne

industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih

energenata i platnog deficita, povećanje energetske

neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan

od strateških problema svake zemlje. Prema pred-

Udio biomase članica EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji energije u 2004.

viđanjima ovisnost Hrvatske u uvozu energije porast

će sa sadašnjih 50 % uvoza na preko 70 % u 2030.

godini. U protekle tri godine (siječanj 2005. - siječanj

2008.) cijene nafte porasle su za oko 120 % , a cijene

prirodnog plina za više oko 70 %!

3. Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost

su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što

pridonosi ruralnom i lokalnom razvoju, a to je imperativ

hrvatske gospodarske i socijalne politike.

Uloga i udio šumske biomase u ukupnoj potrošnji

energije u Hrvatskoj

Uporaba energije šumske biomase kao OIE ima dugu

tradiciju u Hrvatskoj, naročito u ruralnim dijelovima,

pa je 1965. godine sudjelovala sa gotovo četvrtinu

ukupne potrošnje energije, a danas ogrjevno drvo

pokriva svega jednu dvadesetpetinu (4 %), i to na tradicionalan

energetski neučinkovit način.

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2006. godini

iznosi 410,56 PJ. Od toga, uvozna energetska

ovisnost iznosi 49 %, i to: 80 % nafte, 100 % ugljena,

39 % prirodnog plina i 46 % električne energije.

Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola i treba do

2008./2012. smanjiti emisiju fosilnog CO2 za 5 % u

odnosu na 1990. godinu. Nakon gotovo desetgodišnjeg

ČČČČČČ konstantnog rasta (1994. - 2003.),

emisija CO2 se stabilizirala u posljednje

tri godine na razini od oko

23 Mt. Iz slike: Udio biomase članica

EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji

energije u 2004. vidljivo je

da se Hrvatska nalazi na 12. mjestu.

Danas u Hrvatskoj usluge toplinarstva

koristi oko 10 % kućanstava

u 14 većih gradova (više od

140.000 kućanstava), koja čine 1/3

stanovništva Hrvatske, a kao energent

uglavnom se koristi prirodni

plin, loživo ulje i mazut. Budući da

su ta toplinska postrojenja (veća od

5 MW) zbog prosječne starosti od

20 do 25 godina na granici životnog

vijeka i da u iste treba investi-

283


ati izgradnjom novih kogeneracijskih postrojenja, koja

bi osim fosilnih goriva trebala koristiti i biomasu.

Poticajni instrumenti (državni, ekonomski, predpristupni

fondovi EU)

Važnost energetskog korištenja biomase prepoznala

je Vlada RH donošenjem zakonskih i podzakonskih

akata kojim potiče proizvodnju i korištenje bioenergije,

a to su:

– Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

potiče energetsko korištenje biomase od 2004. godine,

i to općinama i gradovima davanjem bespovratnih

sredstava do 30 % vrijednosti investicije

projekata na biomasu ili najviše do 1,7 mil. kn, a trgovačkim

društvima davanjem beskamatnog kredita

s dvije godine počeka i 5 godina povrata. U 2007.

godini za BIOMASA-projekte financirao je ukupno

29 projekata sa 33,3 mil. kn, i to za sljedeće projekte:

zamjena energenta (1), proizvodnja biodizela

(4), proizvodnja peleta (5), Centralizirani toplinski

sustavi s kotlovima na biomasu (5), kogeneracijska

postrojenja i kotlovnice na biomasu (8) i obrazovane,

istraživačke i razvojne studije (6).

– Ministarstvo integralnog razvoja, šumarstva i

vodnog gospodarstva, Uprava za drvnu industriju,

donijelo je Operativni program razvoja industrije,

prerade drva RH (2006 – 2010.). Putem javnog

natječaja u 2007. godini dodijelilo je 41,1 mil. kn

bespovratne kapitalne pomoći trgovačkim društvima

i obrtima iz proizvodnih grana DD 20 – prerada drva

i DN 36 – proizvodnja namještaja. Od ukupnog iznosa

18,4 mil. kn dodijeljeno je 51-om projektu vezanom

uz korištenje drvnih ostataka, i to za sljedeće

projekte: trigeneracija (1), kogeneracija (3), proizvodnja

peleta (5), proizvodnja briketa (9) i kotlovnice

na biomasu (33).

– Novodonešeni Tarifni sustav za proizvodnju električne

energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije

od 1. 07. 2007. ima za cilj ostvariti udio od

1100 GWh električne energije iz OIE, odnosno

5,8 % ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj

u 2010. godini.

– Darovnica Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša

(GEF) davanjem kreditnih sredstava ukupno 2

mil. USD za pripremu projekata korištenja OIE za

projekte toplana na biomasu i malih hidroelektrana

do 10 MW u Hrvatskoj.

– Krajem 2008. godine stupit će na snagu predpristupni

fond IPARD (2008. – 2010.) kojim će se

poticati bespovratnim sredstvima projekte Energija

iz biomase u općinama i gradovima do 20.000 stanovnika.

Problemi i iskustvo pri energetskom korištenju

drva

Iako se Hrvatska po šumovitosti nalazi u samom o

europskom vrhu, tj. odmah iza skandinavskih zemalj ja i

284

Austrije, uglavnom zbog slabih saznanja o modernom

načinu korištenja biomase kao energenta, zaostaje u

proizvodnji krute biomase, biogoriva i bioplina za EU.

Hrvatska danas raspolaže s kvalitetnim i prirodnim šumama,

čijim potrajnim gospodarenjem putem njega,

čišćenja, proreda te naplodnih i dovršnih sječa nastaju

velike količine šumske biomase za mehaničku preradu

i tehničku uporabu. Oko 50 % šumske biomase nastaje

njegom šuma, a 50 % iz naplodnih i dovršnih sječa.

Osim toga Hrvatska raspolaže sa oko 181.000 ha neobraslog

šumskog zemljišta za podizanje energetskih

kultura kratke ophodnje.

Zbog toga Hrvatske šume d.o.o. već od 12. lipnja

2002. godine imaju međunarodnu suradnju o uporabi

drva kao energenta sa Bavarskom, Kompetencijskim

centrom za obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N.e.V. iz

Straubinga, a od siječnja 2005. godine i sa Austrijom,

Austrijskom udrugom za biomasu.

Novom šumskogospodarskom osnovom područja

2006. – 2015. planirano je povećanje etata prethodnog

prihoda za 1,2 mil. m3 godišnje s mogućnosti povećanja

šumske biomase boljim iskorištenjem etata gospodarskih

šuma do 2010. godine za preko 2,6 mil. m3 energetskog

drva, i to: 60 % ogrjevno drvo i 40 % drvna

sječka kao novi proizvod. U izračunu ukupne šumske

biomase kao energenta do 2010. godine nisu uzete: minski

sumnjive površine šuma (oko 10 % etata); biomasa

uz šumske ceste i šume na kršu zahvaćene požarom i

podizanje novih energetskih kultura!

Sve navedeno je dobar temelj za razvoj tržišta potrošnje

drva kao energenta.

Postrojenja na biomasu (instalirani kapaciteti za

proizvodnju toplinske, električne energije i krutih

biogoriva i kapaciteti u fazi pripreme)

Prema podacima izdanja energetskog pregleda

“Energija u Hrvatskoj 2006.” instalirani kapaciteti industrijskih

kotlovnica za proizvodnju toplinske električne

energije iz biomase iznose 512 MWt i 2 MWel, u

2006. godini proizveli su 6 GWh električne energije i

14.767 TJ toplinske energije iz ogrjevnog drva i drvnog

ostatka za grijanje i pripremu tople vode u domaćinstvima

(83 %) te u industrijskim toplanama i kotlovnicama

(17 %).

Radi boljeg korištenja šumske biomase – energetskog

drva Hrvatske šume d.o.o. izgradile su dvije toplane

na šumsku biomasu u Ogulinu (1995.) i Gospiću

(2005.) svaka snage 1 MW, a u pripremi su i nove na

lokacijama: Vinkovci, Našice, Đurđevac, Delnice i

Krasno.

U fazi pripreme je izgradnja termoelektrana na biomasu

(kogeneracijska postrojenja) na lokacijama:

– u drvno-industrijskom kompleksu: “Strizivojna

hrast” d.o.o. Strizivojna, “Spin Valis” Požega, “Spa-


čva” d.o.o. Vinkovci, DIN “Novoselac” Novoselac i

DI “Slavonija” Sl. Brod, te NEXE Grupa u

“Bilokalnik” Koprivnica,

– HEP d.d. u idućih 5 godina izgradit će 50 MWel termoelektrana

na biomasu, za što je potrebno 450.000

tona šumske biomase godišnje, uz partnerski razvoj

projekata sa HŠ d.o.o. (7. rujna 2007. godine u Našicama

je na 2. Hrvatskim danima biomase potpisan

sporazum HEP d.d. i HŠ d.o.o.). Potencijalne lokacije

za gradnju energana za drvnu biomasu su: Osijek,

sl. Brod, Sisak, Karlovac i Gospić!

Pema podacima HGK – Udruženje drvno-prerađivačke

industrije, proizvodnja briketa i peleta za proizvodnju

toplinske energije iznosi:

– briketi se proizvode u Belišću (8.000 – 10.000 tona

godišnje, 60 % izvoz), CIKAPA Orahovica – Belevina

(1.500 tona godišnje, 100 % izvoz), “Finag” Garešnica

(1.500 tona godišnje, 5 % izvoz) “Spačva”

d.d. Vinkovci (5.000 tona godišnje, 47 % izvoz), PPS

Galeković (1.950 tona godišnje, 61 % izvoz) i PPS

Majur (400 tona godišnje, 24 % izvoz), a

– pelete se proizvode u “ADRIADRVO” Gradec (1.300

tona godišnje, 84 % izvoz), "FINAG" Garešnica

(1.300 tona godišnje, 100 % domaće tržište), a od

2007. u Drvenjača d.d. Mrkopalj (7.200 tona godišnje,

100 % izvoz), a probna proizvodnja peleta pokrenuta

je i u Viševica comp. Perušić (25.000 tona godišnje),

Spačva d.d. Vinkovci (50.000 tona godišnje) i u “Finvest”

d.d. Gerovo (20.000 tona godišnje).

Potencijal i perspektive energije drva

Veliki potencijali šumske biomase u 2010. godini za

energetsku uporabu iznosit će oko 3,0 mil. m3 ili 45 %

drva za energiju od 6,5 mil. m3 propisanog godišnjeg

etata ili čak dva puta više u odnosu na 2006. godinu,

kada je proizvodnja bila 1,55 mil. m3.

Uzmemo li u obzir da 1 tona šumske biomase kod

30 % vlage sadrži primarnu energiju od 3,62 MWh, dobijemo

ukupnu energiju šumske biomase od 3,62 milijuna

MWh ili uz godišnje uporabno vrijeme od 7.500 h

bruto snagu od 480 MW. Uz stupanj djelovanja 0,8 radi

se o neto snazi od 380 MW.

Kod odnosa električne i toplinske energije 1/4 dobijemo

neto električnu snagu od 95 MWel (što odgovara

raspoloživoj snazi na pragu 98 MW u TE Plomin 1,

koja kao gorivo koristi ugljen) i 285 MWt.

Dakle možemo izgraditi 8 bio-elektrana-toplana

(BE-TO) od 10 MWel i 15 manjih od 1 MWel. To relativno

znači da bi BE-TO ukupne snage 95 MWel (od

toga otpada 50 MWel na Sporazum HEP d.d. i HŠ

d.o.o.) s proizvodnjom 7.500 h/god. sudjelovale u

instaliranoj snazi od oko 4.000 MW (uključivo NE

KRŠKO) sa 2,4 %, a u električnoj energiji sa 0,7 mil.

MWh ili 4,2 % od 17 mil MWh ukupne potrošnje električne

energije u 2005. godini.

Europsko vijeće sredinom ožujka 2007. donijelo je

“Europski energetski akcijski plan”, koji ima tri

cilja: sigurnost opskrbe, ekonomičnost i podnošljivosti

za okoliš. Budući da je uporaba fosilnih goriva za oko

80 % odgovorna za emisije stakleničkih plinova Europe,

te je to glavni uzrok promjene klime sržišna točka

ovog akcijskog plana je obveza:

• da se udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj

potrošnji energije u EU do 2020. godine povisi na

20 %,

• paralelno s tim treba do 2020. godine efikasnim

mjerama sniziti za 20 % prognoziranu potrošnju

energije i

• da EU smanji emisiju stakleničkih plinova za 20 %

do 2020. godine.

Možemo zaključiti da su koristi od korištenja

biomase kao energenta:

1. poboljšanje učinkovitosti korištenja energije,

2. povećanje vlastite proizvodnje energije uz smanjenje

uvoza i platnog deficita

3. postizanje pozitivnih učinaka na okoliš, klimu i

5. otvaranje novih tržišta za domaće gospodarstvo,

6. stvaranje novog tržišta u šumarstvu (posebice tržišta

ogrjevnog drva iz proreda čija proizvodnja ostvaruje

samo trošak, a drvo ostaje u šumi i time izostaju

šumskouzgojne mjere), ali i proizvodnje toplinske

i/ili električne energije,

7. povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe

energijom i

8. šansa zemljama koje zaostaju u razvoju da si pomognu

same u neovisnosti od fosilnih goriva.

Ciljanim rastom korištenjem šumske sječke od 1

milijun tona godišnje od 2010. godine postiže se:

• povećat će se prihod u šumarstvu prodajom

šumske sječke za oko 35,o mil. € godišnje,

• smanjit će se korištenje fosilnih goriva za oko

0,36 milijuna tona ekvivalenta nafte na godinu,

• smanjit će se emisija fosilnog C02 za oko 1,05

milijuna tona na godinu,

• porast će zaposlenost za više od 1000 radnih

To će biti hrvatski odgovor na pitanje energije i

klime u 21. stoljeću!

285


SURADNJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE

I HRVATSKIH ŠUMA U KORIŠTENJU ŠUMSKE BIOMASE

KAO OBNOVLJIVOG ENERGENTA

Dr. sc. Zoran Stanić

Obnovljivi izvor

FN

Male HE (do 10MWe)

Vjetar

Biomasa

Geotennalna

Ostalo

Sporazum Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih

šuma

U petak, 7. rujna 2007., na “Danima slavonske

šume” u Našicama, potpisan je Sporazum o suradnji na

projektima energana na biomasu između HEP-a i

Hrvatskih šuma. Za provedbu Sporazuma zadužene su

286

Profil HEP – Obnovljivi izvori energije d.o.o.

Društvo HEP – Obnovljivi izvori energije d.o.o.

(HEP OIE) osnovano je u listopadu 2006. godine kako

bi grupiralo i podržavalo projekte temeljene na

obnovljivim izvorima. Glavne djelatnosti HEP Obnovljivi

izvori energije d.o.o. obuhvaćaju istraživanje, razvoj,

financiranje, izgradnju i eksploataciju obnovljivih

izvora za proizvodnju električne energije. Dugoročna

strategija tvrtke usmjerena je na to da se tehnologije za

proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na

profitabilan način integriraju u glavnu djelatnost HEP-a.

Ključni ciljevi HEP OIE su kako slijedi:

1. Ostvarenje profita od prodaje električne energije iz

novih obnovljivih izvora (mHE


čije za razvoj i izgradnju takvih objekata, a Hrvatske

šume, koje upravljaju šumskim površinama u državnom

vlasništvu, osiguravaju otkup šumske biomase ostale

nakon redovnih čišćenja šuma i učinkovito iskorištavanje

tog energenta.

Glavni fokus HEP-a kod iskorištavanja biomase bit

će proizvodnja električne energije, iako će, u suradnji s

lokalnim partnerima i eventualnim suinvestitorima,

pokušati postići i učinkovito korištenje proizvedene

toplinske energije. Potpis ovog Sporazuma predstavlja

još jedan korak kojim HEP usmjerava svoje aktivnosti

prema čišćoj proizvodnji električne energije. Pritom je

očekivano da će se najviše investirati u projekte

vjetroelektrana, međutim, biomasa će također zauzeti

svoj dio tržišta i donijeti raznolikost hrvatskom elektroenergetskom

sustavu. Srednjoročni planovi HEP-a

idcljučuju 30 do 50 MW instalirane električne snage u

elektranama na biomasu, za što je ovim Sporazumom

osigurana dostatna količina šumske biomase.

Projekti elektrana na biomasu

HEP OIE je, u suradnji sa Šumskom biomasom,

razmotrio područja u Hrvatskoj koja bi bila pogodna za

izgradnju elektrana na biomasu i označio zone na kojima

se može očekivati izgradnja takvih objekata.

Trenutno postoji nekoliko potencijalnih projekata

elektrana na biomasu i u tijeku su studijsko-istražni radovi.

Nakon završetka studijskih radova očekuje se početak

izrade projektne dokumentacije i ishođenja dozvola,

te konačno gradnja postrojenja. Lokalne zajednice

su do sada pokazale velik interes za realizaciju

takvih projekata i očekuje se relativno brza realizacija

nekih od projekata, koji će doprinijeti svim gore navedenim

ciljevima HEP OIE, kao i ciljevima Republike

Hrvatske i lokalnih sredina.

Željko S u č i ć, dipl. ing. šum.

Uvod

Ubrzani razvoj uporabe drvne sječke kao obnovljivog

izvora energije u zemljama EU i pozitivne zakonske

promjene o energiji u Republici Hrvatskoj

potaknuli su tržište prostornog drva.

Kroz državne subvencije, stvara se mogućnost nastanka

novog segmenta gospodarske grane s novim

PROFIL ŠUMSKE BIOMASE

zapošljavanjem u proizvodnji drvne sječke i opreme,

logistici i upravljanju energetskim sustavima.

"Šumska biomasa" d.o.o.

U želji za što učinkovitijim korištenjem šumske biomase

i stvaranjem ekonomske koristi za "Hrvatske

šume" d.0.0., osnovano je trgovačko društvo "Šumska

biomasa" d.o.o. s primamim zadatkom uspo-

287


stavljanja tržišta, organiziranja prikupljanja prostornog

drva, iveranja, baliranja i prodaje drvne sječke.

• Potpisan je višegodišnji Kupoprodajni ugovor između

HS d.o.o. i Šumske biomase d.o.o. za prostorno

drvo.

• Ukoliko bude postojala mogućnost sklapanja Ugovora

0 preuzimanju radova kod kojih se zbog primijenjene

tehnologije dobije sjecka, sklopit će se i

takav Ugovor.

Drvna sjecka nalazi svoju primjenu u procesima:

- pridobivanja drvnih ploča, celuloze i papira,

- pridobivanja briketa i peleta,

- pridobivanja toplinske i električne energije,

- proizvodnji etanola, sintetskog ulja, sintetskog

dizela.

Korištenje drvne sječke ima još uvijek nedostataka:

- bez dodatne subvencije nema ekonomske isplativosti.

Plan proizvodnje 2008. god. po Upravama šuma podružnicama (UŠP)i ukupno

USP

VK

OS

NA

PZ

BJ

KC

ZG

SK

KA

OG

DE

SE

GS

BU

ST

NG

HS

Oblovina

182.016,0

165.308,0

161.290,0

57.965,00

290.641,0

163.909,0

148.457,0

107.042,0

135.678,0

105.979,0

257.092,0

117.267,0

170.404,0

5.944,00

5.567,00

157.300,0

2.231.859

Prostorno

159.556,00

101.923,00

171.606,00

67.912,00

275.018,00

113.176,00

145.929,00

149.823,00

135.290,00

76.494,00

144.008,00

71.490,00

253.364,00

18.849,00

5.113,00

160.331,00

2.049.882

Ukupno neto

341.572,00

267.231,00

332.896,00

125.877,00

565.659,00

277.085,00

294.386,00

256.865,00

270.968,00

182.473,00

401.100,00

188.757,00

423.768,00

24.793,00

10.680,00

317.631,00

4,281,741

Bruto

402.842,0

318.035,0

382.963,0

144.106,0

651.026,0

322.828,0

359.072,0

293.278,0

309.936,0

214.830,0

478.203,0

222.259,0

520.615,0

32.245,00

12.800,00

369.775,0

5,034,813

- raspoložive količine su limitirane,

- također postoji emitiranje neželjenih plinova.

Potencijalne investitore upravo najviše zanimaju

raspoložive količine i da li se mogu sklapati višegodišnji

ugovori s dobavljačem.

Otpad

61270

50804

50067

18229

85367

45743

64686

36413

38968

32357

77103

33502

96847

7452

2120

52144

753,072

Površina

72341,22

77305,55

82353,23

60632,4

132004,6

62444,66

81153,86

87879,7

83016,97

60579,66

96293,49

98399,97

315673,6

72582,81

356,435

74036,39

2,018,987

Prost/ha

2,205603

1,318444

2,08378

1,120061

2,08339773

1,812421

1,798177

1,704865

1,629667

1,262701

1,495511

0,726525

0,802614

0,25969

0,014345

2,16557

1,015302

Otpad/ha

0,84695835

0,657184

0,607954

0,300648

0,64669736

0,732537

0,797079

0,414351

0,469398

0,534123

0,800708

0,340468

0,306795

0,102669

0,005948

0,704302

0,372994

288


Osim planirane proizvodnje prostornoga drva

(2 049 882 mČ) kao energetsko drvo može se koristiti i

otpad (753 072 mČ). Ako usporedimo plan proizvodnje

prostornog drva Hrvatskih šuma d.o.o. za 2008. god. i

ukupno ostvarenu njegovu prodaju u 2007. god. (gotovo

2 mil. mČ), vidimo da ono sada još ima tržište, koje

Prodaja prostornog drva u 2007. god. po UŠP i ukupno

hrast

bukva

OTB

OMB

OC

celuloza

hrast ogr.

bukva ogr

OTB ogr

OMB ogr.

OC ogr

ogrijev

VK

27693

0

5967

4625

0

38285 51760

43204

0

81762 25027

1245

52

OS

8131

6686

9680

27263

0

11530

2021

1907

36

126263 40521

NA

9744

33339

35559

9522

619

88783

23253

9316

36758

1212

456

70995


481

21810

2181

4897

226

29595

15091

8937

11312

348

904

36592

BJ

19702

66304

26542

15032

2101

129681

28844

51378

55155

2144

2238

139759

KC

3198

6535

10490

9509

2685

32417

20555

36698

29367

4977

2616

94213

ZG

4532

11194

40633

7559

2106

66024

17221

23962

25268

2231

1401

70083

SK

5679

38591

31124

1706

1503

78603

10183

23369

14895

906

486

49839

je u opadanju i sve više prostornog drveta stoji na

raspolaganju za pridobivanje drvne sječke. Koliko će

prostornog drveta završiti u pridobivanju drvne sječke

ovisi 0 ponudi i potražnji na tržištu, čime će biti određena

i njezina cijena.

KC

5100

44608

30051

1150

9394

90303

7302

30982

19100

1387

1391

60162

OG

0

37675

8495

0

22378

68548

5

14373

1650

0

4

16032

DE

0

5992

918

0

86453 21092

93363

147

60676

1191

59

0

SE

0

29727

0

0

50819

0

20055

329

12

531

62073 20927

Ukupno 164548 92281 159778 66187 269440 126630 136107 128442 150465 84580 155436 71746 232072 17307 2643 123890 1981552

GS

168

90712

537

0

63343

154760

1673

68945

4627

0

2067

77312

BU

0

31

44

303

3688

4066

2432

5107

5033

550

119

13241

ST

0

0

0

0

0

0

406

292

845

0

1100

2643

NG

22787

18821

23965

3111

355

69039

22346

15568

15235

400

1302

54851

Ukupno

107215

412025

226186

84677

215943

1046046

204192

371679

327554

17378

14703

935506

Osim ovih količina energetskoga drva, raspoloživi potencijal

za pridobivanje drvne sječke je drvo iz uzgojnih

radova, kao i bolje korišćenje kod pridobivanja drva.

Raspoloživi potencijali za novi proizvod HŠ d.o.o.

- drvnu sječku namijenjenu za energiju

- 3-7 cm sitno drvo koje ne ulazi u bruto

masu iznosi4% od bruto mase etata č 232 000 mČ

- otpad (panjevina, kora, gule,

otpad od sječe)

-183 000 mČ

- prorjed. sastojina II dobnog razreda -30 000 mČ

- šumskouzgojni radovi -

Čišćenje sastojina

- 30 000 m

- šumskouzgojni radovi - njega mladika - 28 000 mČ

- ured. donje etaže, izrada svijethh pruga - 20 000 mČ

- sanacije sastojina - 57 000 mČ

- Sveukupno raspoloživo kao

potencijalno energetsko drvo - 580 000 mČ

Kada se opredjeljujemo na kojoj ćemo lokaciji graditi

energanu, moramo odrediti pojedinu mikrolokaciju

i ići u detaljnije planiranje po šumarijama, a njihovim

grupiranjem u određeno područje dobijemo zadovoljavajuću

mikrolokaciju glede pridobivanja dovoljne količine

drvne sječke za određeni kapacitet

energane.

Iz navedenog je vidljivo da postoji

dovoljna količina prostornoga

drveta za izgradnju energetskih

postrojenja, a cijena drvne sječke

(45 Eur-a /t, mokrine 30-40 % fco.

pogon), znatno je manja od one u

zemljama u okruženju.

Iz ovoga slijedi, da Hrvatska

ima dovoljno mogućnosti za korištenje

obnovljivih izvora energije,

medu kojima drvo ima značajnu

ulogu te može postati energetski

neovisna zemlja, za što se moramo

svi zalagati.

Nakon kratke rasprave po referatima,

dogovoreno je da Povjerenstvo

za zaključke na temelju ovdje izloženog,

pripremi zaključke koje će

HŠD uz priloženu Gradečku deklaraciju

dostaviti Vladi RH i ostalim

relevantnim institucijama na znanje.

289


10. OBLJETNICA NASTUPA EKIPE

HRVATSKIH ŠUMARA NA EFNS-u

Europaische Forstliche Nordische

Ski wettkampfe

EuropeanForesters' Competition

in Nordic Skiing

Nakon uvodne riječi tajnika HŠD-a Damira Delača, o EFNS-u

i sudjelovanju hrvatske ekipe na tim susretima europskih šumara,

kratki prikaz dao je predstavnik Hrvatske u Komitetu EFNS-a

Hranislav Jakovac.

Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje, zamišljeno

i ostvareno kao stručno-turističko-sportski susret europskih šumara

i šumovlasnika, održava se već 40 godina, počevši od 1969.

god. kada je održano u Todtnau (Schwarzwald - Njemačka). Natjecanje

se sastoji od pojedinačnoga skijaško-streljačkoga (biatlon

290

s mogućnosti izbora skijaškog trčanja klasičnim i/ili slobodnim

stilom - žene na 5 km, muškarci na 10 km) i štafetnoga

u muškoj i ženskoj konkurenciji, a natjecateljice

i natjecatelji podijeljeni su u starosne kategorije po 10

godina (ispod 20, zatim 21-30, 31-40 itd. do zaključno

iznad 70). No, kako rekosmo, to nije samo sportsko natjecanje,

nego susret europskih šumara koji u programu

sadrži stručno-turističke ekskurzije (prvog i četvrtog

dana po izboru između 5-8 ekskurzija s različitim stručnim

programima i turističkim destinacijama). Osim svečanog

otvaranja i završnog programa sa zajedničkom

večerom i druženjem posljednjega dana, u večernjim satima

ostalih dana održavaju se različita predavanja, ponajprije

na temu upoznavanja sa šumama i šumarstvom

domaćina susreta, a zatim na ostale interesantne specifične

teme. Neosporno je da ovo natjecanje ima i nacionalni

karakter, od podizanja državnih zastava zemalja

sudionica na jarbole gradskih prostora gdje se održava

svečano otvaranje, svečane povorke ekipa sudionica ispod

nacionalnog stijega i znakovlja pojedine zemlje,

svečanog otvaranja i prestavljanja ekipa pred mjesnim

stanovništvom i gostima koji su došli pozdraviti sudionike,

do stavljanja na korišćenje promidžbenog materijala,

kojim svaka zemlja sudionica može zainteresiranima

predstaviti svoje stručne i turističko-gospodarstvene

potencijale. Prilika je to posebno zemlji domaćinu da se

predstavi u najljepšem svijetlu i što je važno reci s pozitivnim

poslovnim rezultaom (jer svaka ekipa plaća svoje,

a može se reći i zajedničke troškove).

Predsjednik: Rudi Kynast (Njemačka)

Počasni predsjednik: Erwin Lauterwasser (Njemačka)

Podpredsjednici: Leif Stromquist (Švedska)

Ferenc Gerely (Mađarska)

Heinrich Schwingshackl (Italija)

Rudi Schlembach (Belgija)

Rizničar: Franz Zaunbauer (Austrija)

Glavni tajnik: Heiki Hepner

Regija Sjeverna Europa

(Finska, Švedska, Norveška, Letonija, Litva, Estonija), predstavnik: Nils Aakre (Norveška)

Regija Njemačka

(devet saveznih zemalja), predstavnik: Dietrich Siewert (Njemačka)

Regija Srednja i Istočna Europa

(Poljska, Slovačka, Češka, Mađarska, Bosna i Hercegovina,

Rusija, Bjelorusija), predstavnik: František Labuđa (Slovačka)

Regija Zapadna Europa

(Francuska, Nizozemska, Belgija), predstavnik: Robert Petitjean (Francuska)

Regija Alpske zemlje

(Austrija sjever i jug. Švicarska, Slovenija, Lihtenštajn, Hrvatska), predstavnik: Janez Konečnik (Slovenija)

Regija Italija

(Aosta, Južni Tirol, Trentino, Veneto), predstavnik: Dario Mortara (Italija)


godina

2008

2007

2006

2005

2004

2003

2002

2001

2000

1999

1998

1997

1996

1995

1994

1993

1992

1991

1990

1989

1988

1987

1986

1985

1984

1983

1982

1981

1980

1979

1978

1977

1976

1975

1974

1973

1972

1971

1970

1969

DOSADAŠNJI DOMAĆINI EFNS-a

domaćin

zemlja

Oberwiesenthal

Brusson

S arajevo

Minsk-Raubichi

Pralognan la Vanoise

Goms

Ramsau

Otepaa

Todtnau

Bled

St. Michael

Harrachov

Lillehammer

Oberhof

Kandersteg

Galyateto

Toblach

Joensuu

Freistritz

Todtnau

Lamoura

Braunlage

Falun

Ruhpolding

Kastelruth

Goldegg

Gersfeld

Isny

Todtnau

Lauterberg

Oberammergau

Willingen

Todtnau

Seefeld

Altenau

Todtnau

Willingen

Ruhpolding

Braunlage

Todtnau

Deutschland (Sachsen)

Italien (Aostatal)

Bosnien-Herzegowina

WeiBrussland

Frankreich

Schweiz

Osterreich

Estland

Deutschland (Schwarzwald)

Slowenien

Osterreich (Salzburger Land)

Tschechische Republik

Norwegen

Deutschland (Thiiringen)

Schweiz

Ungam

Italien (Siidtirol)

Finnland

Osterreich (Kamten)

Deutschland (Schwarzwald)

Frankreich

Deutschland (Harz)

Schweden

Deutschland (Bayem)

Italien (Siidtirol)

Osterreich

Deutschland (Rhon)

Deutschland (Allgau)

Deutschland (Schwarzwald)

Deutschland (Harz)

Deutschland (Bayem)

Deutschland (Sauerland)

Deutschland (Sauerland)

Osterreich (Tirol)

Deutschland (Harz)

Deutschland (Schwarzwald)

Deutschland (Sauerland)

Deutschland (Bayem)

Deutschland (Harz)

Deutschland (Schwarzwald)

Kada se je i kako Hrvatska

uključila?

Bilo je to 1. do 7. ožujka 1998,

god. u Austriji (St. Michael - Salzburg).

U USP Delnice sigao je poziv

iz Austrije i tadašnji upravitelj

Krunoslav Pupić kontaktirao je tadašnjeg

predsjednika HŠD-a ogranak

Delnice Damira Delača, prepustivši

ogranku da pokuša organizirati

odlazak u Austriju. Sljedio je

kontakt sa središnjicom HSD-a putem

tadašnjeg tajnika Hranislava

Jakovca i uz suglasnost tadašnjeg

predsjednika akademika Slavka

Matica (koji je odmah svesrdno podržao

ideju), te članova UO, HŠD je

uz pomoć Direkcije Hrvatskih šuma

i USP Delnice, realiziralo odlazak

hrvatske ekipe na tada već 30. susret

europskih šumara. Zahvalni

smo austrijskim šumarima, posebice

kolegi i prijatelju Franzu Zaunbauem,

direktom Zemaljske šumarske

uprave Salzburg, tada predsjedniku

Organizacijskog odbora te kolegama

iz Slovenije, posebice kolegi

i prijatelju Janezu Konečniku,

voditelju jedinice Zavoda za gozdove

Slovenije u Kočevju, tada s ugledom

domaćina EFNS-a. 1999., što

su nas kao 18. zemlju-članicu

EFNS-a uključili u ovo natjecanje.

Najznačajniji rezultati naših natjecatelja:

Muška štafeta:

1998, god. 51, (od 148 štafeta),

1999, god. 34. (132), 2000, god. 44,

(150), 2001, god, 11. (157), 2002.

god, 23, (136), 2003. god. u sastavu

A. Abramović, Franjo Jakovac,

Siniša Vukonić i Mladen Šporer 4.

(121), 2004. god. 10, (143), 2005,

god, 17. (155), 2006. god. u sastavu

D. Klobučar, S. Vukonić, M. Šporer

i A. Abramović 3. (113), 2007,

god. 8, (126) i 2008. god. 12, (130).

Ovo su rezultati muške štafete Hrvatska

1, no u zadnje vrijeme kada

imamo dovoljan broj naših natjecatelja

za formiranje štafete Hrvatska

2 pa i Hrvatska 3, one postižu rezultate

oko 50-og odnosno 100-og mjesta,

što je također u odnosu na broj

štafeta jako dobra.

291


ženska štafeta:

2006. god. 22. (44), 2007. god. 24. (38) i 2008. god.

19. (42).

Pojedinačno:

Krenimo od mladih tada još aktivnih natjecatelja,

počevši Alena Abramovića: 2002, god. 10. mjesto

klasičnim stilom, a 8. slobodnim stilom - sprint (oko

1,5 km), 2003. god. 5, mjesto klasičnim stilom a 4, slobodnim

stilom - sprint, 2004. god. 2. mjesto klasičnim

a 4. mjesto slobonim stilom, 2005. god. 3. mjesto

klasičnim, a 5. mjesto slobodnim stilom, 2006.

god. 2. mjesto klasičnim stilom i 2007. god. 6, mjesto

klasičnim a 4. slobodnim stilom;

Denis Klobučar je 2006, god, u istoj starosnoj kategoriji

osvojio 3. mjesto, Denis Kauzlarić 2007. god, 5.

mjesto te bivši olimpijac Siniša Vukonić 2001. god. 7.

mjesto, a ostahh godina svog sudjelovanja od 17-19-og

mjesta, što je također vrlo dobro u odnosu na broj natjecatelja

u njegovoj starosnaj skupini. Isto vrijedi i za

Mladena Sporera, jer i on ima rezultate između 8-og i

25. mjesta.

Ovo je zaista hvale vrijedno, no treba posebno

istaći i rezultate također bivšeg olompijca sada rekreativca

Franje Jakovca, koji je u 10 godina nastupanja u

starosnoj kategoriji 31-40, a zatim 41-50 god., u kojima

nastupa obično najveći broj natjecatelja (157-233)

zauzimao uglavnom visoka mjesta: primjerice 14.

2001. god., 9. mjesto 2002. god., 4. mjesto 2003. god.

(kada mu je brončana medalja izmakla samo za 1 sek,

), 7. klasičnim stilom a 8. mjesto slobodnim stilom

2005. god., 13, mjesto 2008. god.

Kod žena najzapaženiji rezultat postigla je Ivana

Mihelčić 2008. god. osvojivši 5. mjesto, Marija Cubic

2007, god. 7, mjesto i Ana Crnković 2008. god, 9,

mjesto, svaka u svojoj starosnoj kategoriji.

No, i svi ostali zaslužuju pohvale, kako za sudjelovanje,

tako i za postignute rezultate koji se ovisno o

pojedincu kreću do 1/3, 1/2 ili 2/3 broja natjecatelja u

odnosnoj starosnoj skupini.

Svakako zahvalnost i pohvale zaslužuju i kolege

koji su pratili natjecatelje, uključivši i one koji su kroz

ekskurzije ogranaka išli podržati hrvatsku ekipu (primjerice

Karlovčani, Delničani).

41. EFNS 2009

Donovaly (Slovačka)

42. EFNS 2010

Ramsau (Austrija)

42. EFNS 2011

Ostersund (Švedska)

7-11. ožujka 2011.

42. EFNS 2012

kandidati:

Hrvatska

Todtnau (Njemačka)

Norveška

Ovo su na sjednici Komiteta EFNS-a, održanoj u petak

7, ožujka 2008. u Oberweisenthalu, kojoj su nazočili

svi predstavnici ekipa, predstavljeni i potvrđeni domaćini

EFNS 2009., EFNS 2010. i EFNS 2011, te prihvaćeni

potencijani kandidati za domaćina 2012. Prošle

godine na sjednici Komiteta najavljena i ove godine s

naše strane ponovljena kandidatura Hrvatske, koju smo

predstavili kao domaćina EFNS-a 2012. god., a postavka

na ovome linku web stranice EFNS-a potvrđuje našu

kandidaturu kao prvog kandidata, koju treba potkrijepiti

na sastanku predstavnika članica EFNS-a u studenome

ove godine u Slovačkoj i konačno na sjednici Komiteta

EFNS- au vrijeme održavanja41. EFNS u veljači 2009.

u Slovačkoj.

Postavlja se pitanje da li mi želimo, možemo i

hoćemo podržati ovu kandidaturu?

Iz ovoga pregleda programa i strukture susreta europskih

šumara (predavanja, stručno-turisticke ekskurzije,

natjecanje, broj država sudionica, broj sudionika,

mogućnost osobnih kontakata i dr,) možemo zaključiti

da bi se ovdje radilo sigurno o najvećem i najznačajnijem

susretu europskih šumara u novijoj šumarskoj povijesti

Hrvatske.

Znanje i iskustvo u organizaciji skupova, kako stručno-šumarskih,

tako i sportsko-skijaških imamo, natjecateljski

objekat (Gorski kotar, Mrkopalj, Zagmajna) čija

je izgradnja u tijeku, a gdje su već održana i natjecanja,

treba prema projektu dovršiti, smještaj sudionika može

se riješiti u lokalnim okvirima, ali i u neposrednom okruženju,

uključivši npr. smještajne kapacitete Crikvenice,

Opatije i dr., kako su to radili i drugi domaćini (primjerice

Švicarska duž trase od 30 km, Estonija u 40 km udaljenom

Tartu-u, BiH u Sarajevu, Bjelorusija u Minsku), a

glede stručno-turističkih ekskurzija uz prebome, jednodobne

i priobalne šume, NP Risnjak i NP Plitvička jezera,

PP Učka, PP Velebit, smatramo da imamo mogućnost

za stručno-turističku bogatu i raznovrsnu ponudu.

Naravno, bit će tu i troškova, ali to je i kratkoročno, a

posebice dugoročno isplativa investicija, kako u objekte,

tako i za opću korist države i lokalne zajednice (opetovano

domaćinstvo i svake godine nekoliko potencijalnih

kandidata za tri godine unaprijed to nam potvrđuje).

Da bi projekt uspio, to bi trebala biti sinkronizirana

akcija Države putem resornoga Ministarstva, Hrvatskih

šuma d.o.o.. Hrvatske vojske, lokalne zajednice i

šumarskih strukovnih udruga. O tome treba što prije

donijeti odluku, kako bi odmah krenuli s pripremom te

manifestacije.

292


Naposlijetku, svim sudionicima EFNS- a u ovih 10

godina, podijeljena su priznanja (diplome i prigodne

plakete). Isto tako podjeljene su uz prigodne plakete i

zahvalnice svima onima koji su podržavali hrvatsku

ekipu u dosadašnjim nastupima. Priznanja, Zahvalnice i

prigodne plakete dobili su:

Priznanja

Red. br. Ime i prezime Broj nastupa

1. Hranislav Jakovac 11

2. DamirDelač 10

3. Andrija Crnković 10

4. Franjo Jakovac 10

5. Tomislav Kranjčević 10

6. Mladen Šporer 10

7. Denis Stimac 9

8. Alen Abramović 7

9. Robert Abramović 7

10. Siniša Vukonić 6

11. Slavko Matić 5

12. Boris Pleše 5

13. Klaudio Lisac 5

14. Herman Sušnik 4

15. Josip Dundo vić 4

16. Ana Cmković 3

17. Tijana Grgurić 3

18. Andreja Ribić Marincel 3

19. Marija Gubić 2

20. Silvana Skender 2

21. Musa Juričić Ana 2

22. Zagar Josip 2

23. Vukonić Neven 2

24. Rački Ivan 2

25. Tmski Damir 1

26. Kauzlarić Denis 1

27. Klobučar Denis 1

Zahvalnice

Red. br. Ime i prezime

1. Petar Jurjević

2. Janez Konečnik

3. Krunoslav Pupić

4. Ivan Tamaj

5. Željko Ledinski

6. Darko Beuk

7. Darko Vuletić

8. Zoran Sabljarić

9. Ivan Grginčić

10. Oliver Vlainić

11. Zvonimir B ohm

12. Goran Pleše

13. Jozo Franjić

14. Milan Oršanić

Time je završena 112. redovita skupština HSD-a.

Predsjednik HSD Petar Jurjević pozvao je nazočne da

prijeđu preko puta u Hrvatski šumarski dom-dvorišni

dio, na obilježavanje 110. obljetnice njegove izgradnje

i domjenak.

10. OBLJETNICA NASTUPA EKIPE HRVATSKIH ŠUMARA NA EFNS-u

(istovremeno i 110 g. Sveučilišne šumarske i 60. g. drvnotehnoloske nastave)

Uz kratki glazbeni program u kojem je Dr. se. Jadranka

Rosa, dipl. ing. šum. (uči pjevanje kod Prof.

Syntiae HansU-Bakić s muzičke Akademije u Zagrebu),

uz klavirsku pratnju Melani

Ruvčeska, studentice IV godine

klavira na Muzičkoj Akademiji u

Zagrebu u klasi prof Pavice Gvozdić.

otpjevala "CARO MIO BEN"

- Giuseppe Giordani (1744-1798)1

"ALMA DEL CORE" - Antonio

Caldara (1670-1736), predsjednik

HSD-a Petar Jurjević dao je pregled

povijesti izgradnje i održavanja

Hrvatskog šumarskog doma,

koji donosimo u cijelosti.

"Uoči Glavne skupštine i otvorenja

Šumarskog doma i muzeja i Kraljevske

šumarske akademije, 1898.

godine, odlučeno je, da se mimo

redovitih brojeva Šumarskoga lista

tiska posebna Spomenica, kojoj je

svrha, da očuva sadanjim i kasnijim

družtvenim članovima spomen na

riedku slavu domaćeg šumarstva". U Spomenici dalje

čitamo, kako se prva ideja da Hrvatsko slavonsko šumarsko

društvo sagradi svoj vlasititi dom, koji bi mu

293


io gajilištem i duševnim ognjištem, rodila još na 13.

redovitoj glavnoj društvenoj skupštini održanoj dne 4.

rujna 1889. u kr. i slobodnom gradu Osieku, ali nije realizirana

iz financijskih razloga.

Nova prilika pružila se 1896. godine kada je u Budimpešti

održana milenijska izložba, gdje su kraljevine

Hrvatska Slavonija u posebnom paviljonu izložile bi

predmete, zasjećajući u struku šumarsku i lovačku, kao

i u drvarski obrt".

Iz zaključaka kraljevske zemaljske vlade sa sjednice

održane 17. ožujka 1895., gdje je sačinjen program

0 sudjelovanju kraljevina Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj

milenijskoj izložbi u šumarskoj skupini,

bilježimo:

1. Autonomna šumarska uprava, krajiške imovne općine

i ostali šumoposjednici, izložit će svoje izloške

u posebnom hrv.-slav. šumarskom paviljonu, koji

će se podići o trošku imovnih općina, zemlje i krajiške

investicionalne zaklade.

2. Paviljon mora biti tako sagrađen da će kasnije skupa

s izloženim predmetima moći služiti kao novoutemeljeni

šumarski muzej u Zagrebu. U tu svrhu će

se paviljon sa svim izlošcima predati hrvatskoslavonskom

šumarskom društvu koje će imati osnuće

šumarskog muzeja na sebe preuzeti.

3. Izložbeni predmeti moraju biti tako birani i sastavljeni,

da mogu predočiti stanje šuma i šumskog gospodarenja

uzemlji, ali i da mogu odmah služiti kao

zbirke za šumarski muzej.

4. Lov će se predstaviti u posebnom dijelu paviljona.

Nakon završetka izložbe, kada je trebalo paviljon

presehti u Zagreb, vidjelo se kako to predstavlja vehki

trošak, pa je na molbu Društva odobreno prodati paviljon

i taj novac upotrijebiti za izgradnju Šumarskog doma

u kojemu se Društvo obvezuje urediti i šumarski

U novouređenom dvorišnom prostoru Hrvatskog šumarskog doma

muzej. Gradsko poglavarstvo na svojoj sjednici 1. veljače

1897. god. besplatno je ustupilo gradilište, a Gradska

općina Zagreb, darovatelj gradilišta, uvjetovala je gradnju

najmanje dvokatne kuće Šumarski dom, u kojemu

će se smjestiti i Šumarski muzej. U isto vrijeme donesena

je odluka o ustrojstvu Šumarske akademije u Zagrebu

s prislonom na Mudroslovni fakultet kr. sveučilišta

Franje Josipa I., i kako kr. zemljska vlada nije mogla

osigurati smještaj Šumarske akademije nametnula misao,

da bi najshodnije bilo, da se šumarska akademija

smjesti u šumarski dom, gdje bi joj pri ruci bile i razne

zbirke družtvenog šumarskog muzeja.

Nakon razgovora društvene uprave i zastupnika kr.

zemaljske vlade, sklopljen je najamni ugovor između

Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i Hrv.-slavonskog

zemaljskog erara o najmu prostora za Šumarsku

akademiju u Šumarskom domu na 20 godina, uz nepovisivu

najamninu od 2000 for., s time da zakupac ne

može Društvu otkazati prije isteka 20 godina, a Društvo

može raskinuti ugovor nakon 10 godina, uz otkazni rok

od jedne godine.

Tako se nakon rješenja glavnih pitanja, moglo pristupiti

gradnji Šumarskog doma.Iz redova upravnog odbora

Društva izabran je pododbor za gradnju, na čelu s oba

društvena potpredsjednika, Ferdom Zikmundovsky i

Josipom Flava.

Inicijalna srestva za gradnju Šumarskog doma dobivena

su prodajom spomenutog izložbenog paviljona

i drva, te poklona u ukupnom iznosu (gotovine) od

35.267,95 for. Prema proračunu, za gradnju bilo je

potrebno 110.000 for., pa je od Brodske imovne općine

u Vinkovcima zatražena i dobivena pozajmica od

70.000 for., uz 4 % kamata polugodišnje i 2 % amortizacije

na 27 godina (što znači otplatu u 54 polugodišnja

anticipativna obroka, a što je prema dokumentaciji

uredno otplaćeno).

Šumarski dom je sagrađen kao

dvokatna zgrada prema glavnom i

detaljnim nacrtima te troškovnicima

graditelja Aleksandra pl. Eignera

i Gjure Cameluttia. Dom ima tri

krila - glavno pročelje u Rainerovoj

ulici (danas Vukotinovićeva ulica),

zapadno krilo gleda na Trg Khuen -

Hedervary (prema današnjoj Perkovčevoj

ulici) i istočno krilo na

zapadni gradski perivoj (danas Trg

Mažuranića).

Raspisan je natječaj za građevne

nacrte uz nagradu od 2500 kruna

(prispjelo je 14 građevinskih nacrta

i nagrađena su tri najbolja rada).

Na temelju odluka U. O. od 20.

travnja 1897. g. raspisana je javna

294


jeftimba za gradnju šumarskog doma, koja je održana

15. kolovoza 1897. godine. Jeftimbom je bilo raspisano:

a) zemljo – i zidarske radnje i izrada namještaja, proračunato

na 45.448 for.

b) klesarske radnje, proračunato na 6.628 for.

c) nabava spona i traverza, proračunato na 8.300 for.

Od 8 prispjelih ponuda, građevni odbor je preporučio

Upravnom odboru za radove pod a) i c) prihvatiti

ponudu tvrtke Prisler i Deutsch u Zagrebu, koja je ponudila

izvesti radove pod a) uz popust od 9 %, a radove

pod c) uz popust od 3,7 %, a za radove pod b) prihvatiti

ponudu I. Franza u Zagrebu uz popust od 3,5 % od

isklične cijene.

Po završetku gradnje (koja je trajala od prihvaćanja

jeftimbe do otvaranja Šumarskog doma samo 14 mjeseci)

i otvaranja Šumarskog doma, na Godišnjoj skupštini

Društva 8. listopada 1899. godine objavljen je konačni

obračun troškova:

zgrada Šumarskog doma 100.736,60 for.

inventar i uređenje muzeja 11.284,13 for.

Svega

112.020,73 for.

U Spomenici su prikazani tlocrti I i II kata šumarskog

doma iz kojih je razvidan raspored prostorija, a

slijedi i opis glavnih izložaka. Detaljnije o tome, osim

u Spomenici možemo pročitati i iz napisa H. Jakovca u

svima nam dostupnom Š.L. br. 11–12/1998., kojega je

kao tadašnji tajnik HŠD-a napisao u povodu obilježavanja

100. obljetnice Hrvatskoga šumarskog doma.

O otvaranju Kr. šumarske akademije istoga dana u

ovoj zgradi, bit će riječi ove jeseni na Šumarskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu, gdje će se obilježiti također

110. obljetnica visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj,

temeljenoj na Zakonu od 13. ožujka 1897. o

promicanju gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i

Slavoniji i naredbama vlade od 7. listopada 1898. br.

66.101 i 66.102, kojima je uređenjem šumarske obuke i

izdanjem naukovnog i ispitnog reda za slušatelje šumarstva

ustrojen na Sveučilištu tečaj za slušatelje šumarstva.

”U prijepodnevnim satima 20. listopada 1898. godine

svečano je otvoren novosagrađeni Šumarski dom,

što znači samo 3 godine poslije izgradnje Hrvatskoga

narodnog kazališta (1895). Svečano ukrašenim prostorom

kretala se množina šumara iz svih krajeva domovine,

koji su pohrlili u bieli Zagreb, da drže svoju skupštinu

i da proslave ovu najnoviju fazu u naprednom

razvitku šumarske struke.

Odbor Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva na

čelu s predsjednikom Markom grofom Bombellesom i

potpredsjednikom Ferdom Zikmundovskym dočekao

je na stubištu i pozdravio presv. Gospodina odjelnog

pre

predstojnika Otona pl. Krajcsoviesa – Iločkoga, koji je

u

ime

i

svietloga bana otvorio dom. S njim su u pratnji

bili gospoda banski savjetnik dr. Ivo Ma11in, odsječni

savjetnik Teodor Ma11in i već prije stigla gospoda prorektor

dr. Josip Dočkal, rektor dr. Josip Šilović s profesorskim

zborom, ravnatelj I. hrvatske štedione g. Milivoj

Crnadak i članovi porote koja je prosuđivala osnove

za gradnju doma, gospoda građevinski savjetnik

Herman Bolle i grad. tehnički savjetnik Milan Lenuci.

Pozdravne govore izrekli su društveni predsjednik

Marko grof. Bombelles i Oton pl. Krajcsovics – Iločki,

koji čestita Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu,

što je zajedničkim i složenim radom uspjelo

podići ovaj dom. Sa željom:vivat, floreat i crescat on

proglašava Šumarski dom otvorenim.

Povodom otvaranja Šumarskog doma, kr. šumarske

akademije i Šumarskog muzeja, Hrvatsko-slavonskom

šumarskom društvu pristigle su mnogobrojne brzojavne

čestitke. Od Svietloga bana Dragutina grofa Khuen-

Hedervarya, od preuz. gosp. kr. ug. ministra za poljodjelstvo

E. Darany-a, od rektora carske kr. visoke škole

za zemljotežtvo u Beču (Hochschule für Bodencultur)

od ravnateljstva kr. šumarske akademije u Šćavnici, od

profesorskog zbora c. kr. visoke škole za zemljatežtvo

u Beču i dr”.

I danas je Hrvatski šumarski dom u vlasništvu Hrvatskoga

šumarskoga društva (poslije II svjetskog rata

polovica zgrade je nacionalizirana, ali je odlukom Sabora

1978. godine vraćena u vlasništvo Društva). Uz

Hrvatsko šumarsko društvo kao vlasnika, korisnik prostora

su najvećim dijelom Hrvatske šume d.o.o. Zagreb,

a zatim Institut za međunarodne odnose.

U posljednjih 15-tak godina intezivirano je ulaganje

u održavanje zgrade, ovisno o financijskim mogućnostima,

pa je i ovaj upravo uređeni dvorišni prostor

nastavak naših aktivnosti na tome planu. Želja nam je

da makar održimo ono što su naši prethodnici svojim

žarom i marom sagradili, a čime smo mi šumari postali

značajan dio povijesti, kako grada Zagreba, Hrvatskoga

sveučilišta i Hrvatske nam domovine.

U novouređenom dvorišnom prostoru nazočni su

čuli još dvije glazbene točke, “AMARILLI” – Giulio

Caccini (1545-1618) i “SUMMERTIME” iz opere

Porgy and Bess – George Gershwin, a nakon toga

krenuli na zasluženi domjenak.

P. Jurjević

295


POZDRAV IZ HRVATSKE - PLITVIČKA JEZERA

Dojmljiv motiv velikih kaskada u kanjonu Donjih

jezera Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji su prema

snimci Romea Ibriševića pretočili na poštanske

marke zagrebački dizajneri Orsat Franković i Ivana

Vučić, poslužio je za najnovije prigodno izdanje Hrvatskih

pošta posvećeno zaštiti prirode. Treći je to po

redu prigodni serijal pod nazivom Pozdrav iz Hrvatske,

ovoga puta posvećen "bajkovitom krajobrazu koji

obiluje vodom i vegetacijom, osobit u svako godišnje

doba, uvijek ugodan ljudskom oku i okrepljujućom

snagom za njegovu družinu". Poštanske marke, njih 10

(5x2) u sutisku s jedinstvenim motivom preko čitavog

karneta, tiskala je tehnikom višebojnog tiska čakavska

Tiskara Zrinski d.d. Isti motiv s maraka reproduciranje

i na korice karneta, koje imaju formu dviju perforiranjem

odvojenih razglednica. Nominalna vrijednost svake

pojedine marke je 3,50 kn, a cijelog niza je 35,00 kn.

Interesantno je primijetiti daje karnet isključivo prodavan

kao nedjeljiv po cijeni od 35,00 kn. Naklada karneta

je 20.000, a datum izdanja 25.travnja 2008 (tri dana

nakon Dana planeta Zemlja (22. travnja).

Slika 1. Karnet od 10 poštanskih maraka u sutisku s motivom velikih kaskada u Nacionalnom parku Plitvička jezera

Iako 0 Nacionalnom parku Plitvička jezera postoji

opsežna literatura, sve prirodne znamenitosti koje rese

ovaj jedinstveni prostor zapravo je nemoguće opisati.

Krenimo s legendama, koje su prema autoru prigodnog

poštanskog prospekta, Krešimiru Č u 1 i n o v i ć u, zadržale

u sjećanjima njegovih žitelja.Tako jedna od njih

govori da su jednom davno jezera isplakana suzama

Crne Kraljice, koje su potekle zbog suše i neprilika što

su zadesile njen narod. Suze su stvorile izvore Crne i

Bijele rijeke, a one prvo u nizu od 16 većih i više manjih

jezera, Prošćansko, gdje se narod okupljao upućujući

svoje prošnje Crnoj Kraljici, po kojima je i prvo jezero

i dobilo ime. Tekući i žuboreći neprekidno stoljećima,

suze Crne Kraljice pobuđuju divljenje, ali i

sjetu stanovnika i brojnih posjetitelja sa svih strana svijeta,

koji hodočaste diviti se ovim ljepotama.

296

Poseban prirodni fenomen Plitvičkih jezera je tvorba

sedre. Voda je tu prezasićena kalcijevim karbonatom,

čije se čestice na slapištima rasprskavaju i prianjaju sluzima

algi na sedrotvome mahovine, stvarajući jedno od

najljepših remek djela prirode. Na postojanje specifičnih

biljnih zajednica, posebice algi i vodene mahovinasedrotvore,

prvi je ukazao akademik Ivo Pevalek

(1893-1967), izučivši inkrustaciju koja uvjetuje rast i

oblikovanje sedrotvomih ustava (Spanj ol 2001). Prilikom

rasta sedrenih tvorevina, barijera i slapišta, nastale

su tu i mnoge sedrene spilje, koje su, uz one "prave",

nastale u matičnom vapnencu erozijskim i tektonskim

procesima, posebna ljepota Plitvica.

Počevši od 1987. g. kada je posebnim zakonom područje

Nacionalnog parka Plitvička jezera prošireno od

dotadašnjih 19.172 ha na 29.482 ha, na površine obrasle

šumom otpada oko 22.000 ha ili 75 % parka. Zahvaljujući

raznolikosti ekoloških prilika od klimatskih fitocenoza

u parku su zastupljene dinarske varijante: bukove i

jelove šume (Abieti-Fagetum illyricum), gorska bukova

šuma (Fagetum illyricum montanum) i šuma hrasta kitnjaka

i običnog graba (Querco petraeae-Carpinetum

illyricum) (Bertović 1983). S primamo zaštitnom

funkcijom, poglavito zaštitom od erozije i održavanja

ravnomjernosti vodnog režima, te su šume sačuvale

svoju praiskonsku ljepotu kroz stoljeća i danas su staništa

brojnih biljnih i životinjskih vrsta. U parku je tako

registrirano čak 1267 biljnih vrsta, od čega samo orhideja

50 vrsta. Tu nalazimo 157 vrsta ptica, od kojih ne mali

broj gnjezdarica, 20 vrsta šišmiša i 321 vrstu leptira

(P alko vi ć i sur. 2005). Unutar granica nacionalnog

parka posebno se ističe Čorkova uvalaČ (79,5 ha) s najpoznatijom

prašumom jelovo-bukovih šuma, koja je

zbog svojih vrijednosti proglašena posebnim rezervatom

šumske vegetacije srpnja 1965. U toj prašumi, prebome

strukture šume, nalaze se sve razvojne faze europ-


Slika 2. Izniman i nepatvoren estetski ugođaj šume s bogatom faunom

NP Plitvička jezera izazov su znanstvenicima i ljubiteljima

prirode, kako bi ih što bolje sačuvali

(Foto: Alojzije Frković)

ske prašume s prevlašću optimalne faze i faze starenja.

Drvna zaliha u ovoj prašumi (koja se putem pokusnih

ploha prati već gotovo pola stoljeća) iznosi, ovisno o fazi

razvoja, približno od 400 do 1100 mČ. Najkrupnija jela

u prašumi imala je prsni promjer 140 cm i visinu 48

m, a najviša smreka visine 51 m imala je prsni promjer

92 cm (Prpić 1980,2001).

Bujna vegetacija (u parku je zaštićeno preko 1200

vrsta), relativno velike površine i geomorfološka raščlanjenost

razlogom su što na području parka obitava velik

broj životinjskih vrsta, među kojima posebno mjesto

zauzimaju tri najveće europske zvijeri: smeđi medvjed

(Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus) i euroazijski ris

(Lynx lynx). Prva telemetrijska istraživanja medvjeda u

Hrvatskoj, druga u Europi, počela su upravo na području

Nacionalnog parka Plitvička jezera 1981. g.

(Huber 2004). Iako je riječ o našem površinski najvećem

parku od 14 radio-ogrlicama obilježenim medvjedima,

njih samo troje nije izlazilo izvan granica parka.

Površina ukupno poznatog područja kojim su se koristili

svi "plitvički" medvjedi, bila je 73.600 ha! Medvjed

je s pravom zaštitni znak i jedan od simbola Parka.

Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski

nacionalni park koji će sljedeće 2009. g. proslaviti 60.

obljetnicu (Nacionalnim parkom proglašen 8. travnja

1949). Dvadeset godina nakon osnivanja (1979) Plitvička

jezera stavljena su na UNESCO-vu listu svjetske

prirodne baštine. Osim prirodnih ljepota, piše u promidžbenom

prospektu Hrvatskih pošta, glas o ovom jedinstvenom

krajobrazu prenose i brojni posjetitelji, pa neka

i ova poštanska marka pridonese spoznaji o jednom posebnom

mjestu - Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Alojzije Frković

Programom izdavanja poštanskih maraka u 2008. g., Hrvatske

su pošte za 25. travnja imale u planu izdati poštansku marku posvećenu

Čorkovoj uvali u NP Plitvička jezera, ali su to, zadržavajući

si pravo izmjene i dopune programa, izmijenile.

Slika 3. Zoran primjer faze raspadanja pred fazom pomlađivanja u

prašumi Corkova uvala NP Plitvička jezera

(Foto: Alojzije Frković)

Korištena literatura

Bertović, S. (1983). Plitvička jezera. U: Šumarska

enciklopedija 2 Građ-Pl (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski

leksikografski zavod Zagreb, str.

292-293.

Huber, Đ. i J. Kusak (2004). Telemetrijsko istraživanje

medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo

(ur. Z. Mustapić). Lovački savez Hrvatske

Zagreb, str. 300-303.

Palković i sur. (2005). Hrvatski parkovi. Nacionalni

parkovi i parkovi prirode. Ministarstvo kulture

Republike Hrvatske Zagreb, str. 44.

Prpić, B. (1980). Corkova uvala. U: Šumarska enciklopedija

1 A-Grad (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski

Leksikografski zavod Zagreb, str. 292-293.

Španjol, Ž. i J. Vukelić (2001). Zaštićeni objekti

obične jele u Hrvatskoj. U: Obična jela (Abies

alba Mili.) (ur. B. Prpić). Akademija šumarskih

znanosti Zagreb, str. 197-251.

297


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI

MULTIFUNKCIONALNO GOSPODARENJA PANJAČAMA

JUGOISTOČNE EUROPE - CFORSEE

Od 19. do 22. svibnja 2008. godine u Bugarskoj je

održana radionica u okviru projekta "Multifunkcionalno

gospodarenje panjačama u jugoistočnoj Europi". Međunarodni

projekt u okviru SEE-ERA.net programa vodi

prof. dr. se. Manfred J. Lexer, s Bečkog BOKU Sveučihšta,

a osim tima iz Austrije u projektu još sudjeluju

Šumarski institut, Jastrebarsko (Hrvatska), Šumarski institut

iz Sofije (Bugarska), Šumarski fakultet u Skopju

(Makedonija) i Šumarski fakultet iz Beograda (Srbija).

Voditelj hrvatskog tima je dr. se. Tomislav Dubravac,

zajedno s kolegama Stjepanom Dekanićem, dipl.

ing. šum. i Silvijom Kr aj ter, dipl. ing. šum.

U regionalnim okvirima panjače pokrivaju značajan

dio središnje i jugoistočne Europe. U zemljama projektnog

konzorcija nalazi se oko 4 milijuna hektara šuma panj

ača, a udio panj ača u ukupnoj površini šuma iznosi od

2 % u Austriji, sve do oko 65 % u Srbiji. Prema podacima

iz Šumskogospodarske osnove područja RH (2006-

2015), u Hrvatskoj se nalazi 492 204 ha panjača s gospodarskom

namjenom, od čega se preko polovice nalazi u

šumama privatnih šumoposjednika (274 686 ha ili

55,8 %). Prema vrstama drveća najzastupljeniji je uređajni

razred panjače hrasta medunca (23,8 %), a slijede ga

uredajni razredi panjača bukve (21,2 %), ostale tvrde bjelogorice

17,7 %), hrasta crnike (15,2 %) i običnoga graba

(12,0 %). Ostah uredajni razredi sudjeluju s 10,1 %.

Prema dosadašnjim saznanjima hrvatske šumarske

struke, u Hrvatskoj postoji čitav niz panjača od kvalitetnih

s visokom drvnom zalihom po hektaru, pa do najlošijih

razbijene strukture i niske drvne zalihe. Panjače

se smatraju degradiranim sastojinama koje se nalaze na

vrlo kvalitetnim staništima, te se preporučuje njihovo

Sudionici radionice u Bugarskoj

prevođenje u visoki uzgojni oblik prirodnim putem po

načelu oplodnih sječa. Na taj bi se način uz relativno

niske troškove obnove i njege trebalo doći do stabilnih i

produktivnih sastojina visokoga uzgojnog oblika.

Iako se gospodarenje panjačama ubraja u najstarije

uzgojne sustave i u uporabi je stoljećima, sve donedavno

nije privlačilo previše pozornosti u zemljama jugoistočne

Europe. Glavni razlog za nedostatak pozornosti

u prošlosti je općenito niska proizvodnost i profitabilnost,

što djelomično proizlazi i iz lošeg stanja u

kojemu se panjače nalaze (npr. prestarjeli panjevi, pomak

prema manje vrijednim vrstama drveća i si.) te nedostatak

modernih uzgojnih koncepata za poboljšanje

gospodarenja panjačama.

Pojačani interes za panjače u današnje je vrijeme

uglavnom rezultat povećane potražnje za ogrjevnim

drvom proizašle iz potrebe za zadovoljavanjem odredbi

Kyoto protokola. Kako proizvodnja ogrjevnog drva

ne iskorištava u potpunosti ekonomski potencijal panjača,

potrebni su novi uzgojni koncepti kako bi se panjače

prevelo u visoki uzgojni oblik ili u panjače iz kojih

se mogu dobiti i vrjedniji proizvodi (npr. srednja

šuma, panjača s pričuvcima). Alternativni načini gospodarenja

panjačama u Hrvatskoj mogli bi biti posebno

zanimljivi privatnim šumoposjednicima, koji iz iste

šumske površine moraju zadovoljiti niz različitih potreba

za drvom, i to u kraćem razdoblju.

Projektni konzorcij pruža jedinstvenu priliku za detaljnu

reviziju stanja panjača u zemljama središnje i jugoistočne

Europe, kao i oblika gospodarenja koji su trenutačno

u uporabi. Osim generalnoga pregleda stanja

panjača u regiji, pokušat će se dobiti presjek zahtjeva i

potreba interesnih skupina s obzirom na šume panjača.

U nastavku projekta planirano je proširivanje projektnog

konzorcija uključivanjem drugih zemalja regije, kao i

drugih institucija iz zemalja već uključenih u projekt.

Aktivnosti u okviru projekta odvijaju se kroz webstranicu

projekta uspostavljenu na serveru bečkoga BO-

KU-a. Prilozi iz zemalja članica projekta i dokumenti

koji se bave tematikom panjača u jugoistočnoj Europi

postavljaju se redovito na web stranicu. Središnji dio

stranice zauzima diskusijski forum, u kojemu se raspravlja

o predmetnoj problematici. Treba napomenuti da

je pristup stranicama otvoren za sve posjetitelje koji mogu

pregledati što je postavljeno na stranice, kao i pratiti

rasprave o pojedinim temama te se i sami uključiti.

298


Internet adresa je: http://cforsee.boku.ac.at. Saznanja

0 stanju i mogućim budućim pravcima razvoja gospodarenja

panjačama jugoistočne Eiffope bit će objavljeni

u posebnom broju časopisa Silva Balcanica, te u

članku u nekim od renomiranih svjetskih šumarskih

znanstvenih časopisa.

Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum.

Dr. se. Tomislav Dubravac

Klagenfurtski sajam zastupstva u Hrvatskoj, tvrtka

Belimpex d.o.o., tel: 01 36 38 363, 36 48 276, fax: 01

30 17 992, e mail: officeŽbelimpex.hr, kontakt osoba:

Anton Belan, gdje zainteresirani mogu dobiti detaljnije

informacije, a putem zastupnika moguće je organizirati

posjet sajmu.

299


KNJIGE I ČASOPISI

DABAR U HRVATSKOJ

U nakladi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,

iz tiskaje izišla knjiga "Dabar u Hrvatskoj" autora

Marijana Grubešića, izvanrednog sveučilišnog

profesora. Knjigu je tiskalo poduzeće Kerschoffset,

Zagreb. Djelo obuhvaća 152 stranice, obogaćene s oko

120 slika, crtežima, geografskim kartama i tablicama.

Uz predgovor gradivo je podijeljeno u sljedeća poglavlja

i podpoglavlja:

Uvod, Dabar, Povijest dabra - nestanak i reintrodukcija.

Projekt povratka dabra u Hrvatsku,

Pripremna faza. Hvatanje, transport i ispuštanje

dabrova. Monitoring, Rezultati monitoringa. Plan

gospodarenja dabrom. Zaštita dabra od negativnog

antropogenog utjecaja. Zaštita od negativnog djelovanja

dabra. Naknada nastalih šteta i osiguranje

sredstava. Pregled objavljenih naslova o dabru. Suradnici

na projektu. Literatura

Knjigu su recenzirali prof dr se. Milan Glavaš,

izv. prof dr. se. Josip Margaletić i dr. se. Antun

Delić, prof Svečana promocija knjige održala se u

Društvenom domu u Ivanić Gradu, 4. lipnja 2008. godine,

povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, uz prisutnost

brojnih uzvanika.

Kratak prikaz djela po poglavljima

U predgovoru autor objašnjava razloge stvaranja

projekta "Povratak dabra u Hrvatsku", njegov boravak

u Hrvatskoj nakon reintrodukcije, kao i želju autora da

0 svemu tome educira javnost.

U uvodnom dijelu čitatelji se upućuju na sadržaj i

redoslijed djela, uz jasne upute zašto i kako su se pojedini

dijelovi obradili i slikovno nadopunili.

U poglavlju Dabar opisana je njegova filogenija, usporedba

i njegovo mjesto među drugim glodavcima.

Navedena je sistematika dabra od koljena svitkovaca do

)U

300


pr(jt:jt:nt: ČTI if i lit' riiiiiliJL- ili turnt-liu intiČnČikij njL'/int' uktivnusU, priHČfcČnJiuj«: K di

IIA

vrsta europskog i kanadskog dabra, te podvrsta europskoga

dabra, kojega detaljno opisuje. S obzirom da u

staništima dabra dolaze i druge semiakvatične vrste

(nutrija, vidra i bizamski štakor) autor uspoređuje njihove

glavne razlike s dabrom. Slijedi opis morfoloških karakteristika

dabra, njegovo razmnožavanje, stanište, socijalni

odnosi, aktivnosti i tragovi, te na kraju bolesti i

prirodni neprijatelji. Kroz ovo poglavlje čitatelj dobiva

cjelovitu i jasnu sliku o njegovu načinu života. Sagledavanju

uvelike pomažu shke, crteži i usporedne tablice.

U drugom dijelu ovog poglavlja autor daje naglasak

na povijest dabra, uz napomenu daje prema arheološkim

nalazima u nas obitavao pred više od milijun godina. Nestanak

dabra iz europskih obitavališta traje gotovo 1 000

godina, a masovni nestanak dogodio se u 19. stoljeću.

Njegova reintrodukcija u europske zemlje započinje

20-tih godina prošloga stoljeća, a traje i danas.

Za nas je značajno da je povratak obavljen u zadnjem

desetljeću posljednjega stoljeća.

Najopširnije i najznačajnije poglavlje je Projekt

povratka dabra u Hrvatsku. Na početku ovoga poglavlja

objašnjava se i obrazlaže zamisao povratka dabra

u Hrvatsku. Povratku su prethodila istraživanja potencijalnih

staništa u Hrvatskoj, stvaranje projekta i

provođenje povratka zajedno s kolegama iz Bavarske.

Glavno obilježje ovog poglavlja je izuzetno precizno

napisana kronologija svih zbivanja, kako autora projekta,

tako i svih sudionika (stručnjaci, mediji, pravna

regulativa, razne organizacije i dr.).

Nakon reintrodukcije dabra u Hrvatsku prišlo se

monitoringu na širokom području Hrvatske. Monitoring

je po istom kronološkom načelu opisan u drugom

dijelu ovoga poglavlja. Treći dio ovoga poglavlja odnosi

se na rezultate monitoringa. Izneseni su precizni

podaci 0 događanju u svezi s dabrovima od 1996. godine

0 prvim aktivnostima dabra, zatim opisuje rasprostranjenost,

životne aktivnosti, ishranu, razmnožavanje,

stradavanje, odnos čovjeka prema dabru i đr.

Završno poglavlje Plan gospodarenja dabrom

ukazuje na potrebu daljnjih radova koji će osigurati

njegov trajni opstanak. Postavke su detaljno opisane u

odgovarajućim potpoglavljima i to s vrlo jasnim uputama

potrebnih radova.

Na kraju knjige autor navodi zanimljive podatke o

objavljenim naslovnima o dabru i projektu "Dabar u

Hrvatskoj", diplomskim radovima na Šumarskom i

drugim fakultetima, a navodi i popis svih suradnika na

projektu. Knjiga završava popisom citirane literature

domaćih i stranih autora.

Mišljenje

Djelo "Dabar u Hrvatskoj", autora, izv. prof dr. se.

Marijana Grubešića, rezultat je njegovog dugogodišnjeg

rađa na istraživanju dabra kao vrste, uvjeta obitavanja,

utvrđivanja pogodnih staništa za njegov povratak

u Hrvatsku i rad na realizaciji projekta. Tijekom

provođenja projekta stručnjaci i mnogi građani izravno

su dobili spoznaje o dabru kojih ranije nisu imali. Velika

važnost pridaje se planskom gospodarenju dabrom

u budućnosti.

Od početka provođenja projekta vraćanja dabra u

Hrvatsku mediji su detaljno izvještavali javnost, stoje

posebno djelovalo na mlađi uzrast.

Uzevši sve u obzir, autor, gospodin Marijan Grubešić,

shvatio je da je potrebno, a još više korisno na jednome

mjestu opisati sve valjane činjenice, čime bi se omogućilo

svima zainteresiranima da steknu znanja o dabru.

Uvjeren sam da će ova knjiga korisno poslužiti

stručnjacima i biti poticaj za istraživanja. Široj publici

će biti privlačno štivo koje će im dati nove vidike i poticati

daljnje znatiželje o dabru. Ocjenjujem da je knjiga

"Dabar u Hrvatskoj" korisna širokim krugovima - od

visokoobrazovnih ustanova do osnovnih škola, pa čak i

dječjih vrtića. Za ostvarenje projekta povratka dabra u

Hrvatsku i stabilnost njegove populacije najbolju je ocjenu

dao akademik Slavko Matić prilikom promocije

knjige rekavši daje to pobjeda šumarske struke. Knjiga

"Dabar u Hrvatskoj" je živi dokaz toga. Zato je svima

preporučam, a autoru, gospodinu, kolegi i prijatelju Marijanu

Grubešiću upućujem najsrdačnije čestitke.

Prof dr. se. Milan Glavaš

301


L’ITALIA FORESTALE E MONTANA

,ća.op.s o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje

Akademije šumarskih znanosti, Firenze)

Iz broja 1., siječanj-veljača 2008. g. izdvajamo:

Uredništvo: Treći kongres nacionalnog šumarstva

za poboljšanje i očuvanje talijanskih šuma

U prvoj najavi Kongresa, koji se treba održati u razdoblju

od 16. do 19. listopada 2008. u Taormini (Sicilija)

Uredništvo je dalo prezentaciju iz koje izdvajamo

dijelove sadržaja:

Tijekom vremena, šumarstvo se razvijalo i razvija

pod okriljem dvaju osnovnih načela: usvajanje novih

smjernica u znanstvenom području i saznanje o važnosti

šuma za poboljšanje životnih uvjeta u sadašnjosti i budućnosti.

Šuma je prostorno i kulturalno dobro od velikog

socijalnog interesa, čije su se vrijednosne granice

proširile od isključivih produktivnih interesa na aktualne,

koji se zasnivaju na održivosti šumskog okružja i očuvanju

vrijednosti od općeg interesa, od kojih su najvažnije:

– očuvanje tla i vodenih zaliha,

– očuvanje biološke raznolikosti,

– ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje

zraka i vode,

– osiguranje proizvodnje uvećane vrijednosti certifikacijom

proizvoda i procesa rada drvnoprerađivačkog

lanca i

– zaštita specifičnosti izgleda okružja s povijesnim i

kulturnim vrijednosti.

Šumska baština tvori kompleksni biološki sustav i

treba biti zaštićena od negativnih biotskih i abiotskih

čimbenika, a šumarstvo je aktivnost visokih troškova i

niskog dohotka. Zbog ograničenja u uporabi šume i nedovoljnog

prihoda za provođenje adekvatnog gospodarenja

u šumarstvu, treba predvidjeti poticajni sustav radi

kompenziranja smanjenog dohotka.

Zbog povećane osjetljivosti na zaštitnoj i prostornoj

funkciji šuma dolazi u pitanje mogućnost zadovoljenja

važnih potreba kao što su:

– energija iz obnovljivih izvora (ne samo tradicionalno

ogrjevno drvo),

– drvo kao konstrukcijski materijal optimalnih termičkih,

statičkih i kemijskih karakteristika (neutralna

bilanca ugljičnog dioksida).

Negativni povijesni utjecaji kao što su požari, nekontrolirano

pašarenje i neracionalno korištenje prisutni

su i danas, posebice na jugu Italije. U tim sredinama

potrebna je potpora širokih razmjera za kultiviranje i

melioriranje postojećih šuma.

Iz tih razloga kongres je organizirala Regija Sicilija,

Zajednica Državnih šuma i Akademija šumarskih znanosti

uz potporu drugih instanca, upravo na Siciliji (Taormina).

302

Do sada su u Italiji održana dva kongresa:

– Prvi Kongres šumarstva: Firenze 14. do 18. svibnja

1954. g. (u organizaciji Akademije koja je osnovana

1951. g.)

– Drugi Kongres šumarstva: Venecija 24. do 29. lipnja

1988.g. (u organizaciji Nacionalnog savjeta za

šume i drvo, Akademije i drugih institucija).

U znanstveni komitet trećeg kongresa izabran je za

predsjednika prof. Fiorenzo Mancini, predsjednik

Akademije, a za vicepredsjednika prof. Orazio Ciancio,

dopredsjednik Akademije.

Za članove znanstvenog komiteta imenovani su mnogi

uglednici s talijanskih sveučilišta i ostalih institucija.

Rad kongresa odvijat će se u 8 sesija (zasjedanja):

1. šumarstvo, biološka raznolikost, genetski resursi,

zaštićene površine i fauna,

2. šumarstvo, požari i pašarenje,

3. šumarstvo, očuvanje tla i vodeni resursi,

4. borba protiv degradacije terena,

5. šumarstvo, klimatske promjene i protokol iz Kyota,

6. šumarstvo i zaštita šuma,

7. šumarstvo, krajolik, kulturalne i socijalne funkcije

šuma i

8. šumarstvo, šumska i prostorna politika.

U sjedištu kongresa bit će organizirana i sesija Poster,

koja će obuhvatiti sve glavne tematike rada kongresa.

resa.

Sebastiano Cullotta, Federico Maetzke:

: Šumsko

planiranje na različitim razinama

Međunarodni interes za detaljnim informacijama o

stanju postojećih šumskih resursa, planiranju korištenja

i razvoju održivog šumskog sustava u stalnom je

porastu i nalazi se u središtu pozornosti Ministarske

konferencije o zaštiti šuma Europe (ENCPEE).

Italija je na osnovi rezolucija iz Strasbourga (1990),

Helsinkija (1993), Lisabona (1998) i Beča (2003) napravila

nacrt Održivog šumskog gospodarenja. Nacrt

zahtjeva “korektno gospodarenje i uporabu šuma i

šumskog zemljišta, na način da održi njenu biološku

raznolikost, r produktivnost, kapacitet obnove, vitalnost

i sposobnost da osigura sada i u budućnosti ekološke,

ekonomske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj

i globalnoj razini, te da ne prouzroči štete drugim

ekosustavima”.

Moderno gospodarenje područjem uvijek uključuje

koncept održivog razvoja, ekokompatibilnog s prostorom.

Tako šume i svi ostali prirodni i poluprirodni šumski

resursi izražavaju svoju multifunkcionalnu ulogu.

Aktualno stanje talijanskog šumskog fonda je kompleksno

i u općoj sintezi moguće je razlučiti glavna

obilježja:


oko 9–10 milijuna ha iznosi površina šumskih terena,

šume se prostiru na raznim nadmorskim visinama

od obale mora do alpskih planina što uvjetuje geopedološku

i klimatsku raznolikost,

vrlo bogata i raznolika tipološka struktura šuma,

specifičnost i bogatstvo šumskih okružja veliki su

rezervoar biološke raznolikosti,

raznolikost vlasničkih odnosa,

– veliko učešće zaštićenih područja na regionalnoj i

nacionalnoj razini, koji čine ekološku mrežu realno

dovoljnu i ekološki povezanu te

– trend aktivnosti na području šumarstva gdje su od

polovice 80-ih godina do sada postignuti značajni

rezultati.

Zdravstveno stanje šuma i šumskih ekosustava je

pod velikim antropološkim utjecajem, izravnim i neizravnim.

Antropološke aktivnosti na šumu trebaju biti

planirane i verificirane.

Šumsko planiranje je tehničko politička aktivnost

koja ima cilj racionalizaciju odnosa između čovjeka i

šume. Ti odnosi doživjeli su evoluciju u razmišljanju i

interesu prema multifunkcionalnosti šume i omogućili

napredak na regionalnoj i nacionalnoj razini.

Osnovno zakonsko uporište koje se odnosi na šumsko

planiranje u Italiji je E.R.D.L. broj 3267/1293, donesena

za zaštitu planinskih područja, održavanje vodne

i geološke ravnoteže te regulacija šumsko-kulturnih

aktivnosti na javnom i privatnom vlasništvu.

U 70-im godinama kompetencije planiranja u području

poljoprivrede i šumarstva prelaze na regije i

podložne su raznim izmjenama i dopunama.

I. važan ministarski dekret donesen je 16. lipnja

2005. g., a donijelo ga je Ministarstvo okoliša. Odnosi

se na problematiku šumskog planiranja: “Vodič šumskog

programiranja”, koji regulira šumsko planiranje

na svim razinama. Planiranja po regijama prilagođena

su specifičnostima područja.

Glavni akt programiranja u šumarstvu na nacionalnoj

razini je “Nacionalni šumski plan (PFN, 1988), s

trajnosti od 10 godina, koji je prvi priznao autonomiju

šumskog sektora.

Novi “Nacionalni šumski plan” koji se treba uskoro

pojaviti zasnivat će se na Nacionalnoj inventarizaciji

šuma i rezerva ugljena (INFC). Taj plan bit će usklađen

s aktualnim zajedničkim smjernicama. Postoje još izvjesne

nejasnoće u odnosima država – regije.

Iako se planiranje na nacionalnoj razini još nalazi u

fazi definiranja, procesi na regionalnoj razini su više

određeni nego jasni.

Regionalni šumski plan (PFR) je višegodišnji programski

dokument, koji obuhvaća cijelu površinu regije,

sve potrebne intervencije i potrebna financijska

sredstva za realizaciju plana.

Neke regije su već donijele svoje planove, dok se

kod drugih nalaze u fazi izrade. Postojeći planovi bit će

revidirani na osnovi podataka sadržanih u “Informativnom

šumskom sustavu” (posebice inventarizacija i regionalne

karte).

Tako na primjer, Regionalni šumski plan Regije Sicilija

sadrži:

– regionalnu šumsku kartu (na tipološkoj osnovi),

– šumsku inventarizaciju Regije Sicilija,

– smjernice regionalnog šumskog plana,

– protupožarne planove, te

– smjernice istraživanja (tehničko znanstvena asistencija).

Racionalno gospodarenje u svim aktivnostima na

šumovitom i nešumovitom području regije s naglaskom

na zaštitu prostora, čuvanje i poboljšanje postojećih

šuma, te proširenje šuma na neobraslo šumsko zemljište,

racionalno korištenje šuma i planinskih pašnjaka,

ekonomska valorizacija i socijalna uloga, osnovne su

karakteristike planske politike.

Paolo Casanova, Anna Memoli, Lorenzo Pini:

Opažanje o selidbi drozda i zebe

Poznavanje načina života (etologija) ptica selica,

pogotovo ako su one subjekti lova, (kao što je to zeba u

Italiji bila do prije par godina, a drozd je još uvijek) vrlo

je teško zbog velikih udaljenosti koje one prelaze od

mjesta gniježđenja do zimovališta.

U ovom članku autori su iznijeli rezultate istraživanja

intenziteta selidbe dviju vrsta: drozda cikelja (Turdus

philomelos) i zebe bitkovice (Fringilla coelebs),

koja je najbrojnija od svih zeba (važno je napomenuti

da se na području Italije, posebice srednje i južne, unatoč

zakonskim ograničenjima, love mnoge vrste ptica

pjevica u gastronomske svrhe).

Najveći dio migracijskih populacija lovi se izvan

reprodukcijskih zona, ali u lovnim se planovima trebaju

usuglasiti međunarodni dogovori zemalja u kojima

se divljač gnijezdi, gdje prezimljuje, te zemljama tranzita

i zaustavljanja.

Naredba br. 79/409/CEE određuje da se lovna aktivnost

odvija u skladu ekološko-uravnoteženog korištenja,

a u čl. 2 kaže da se sve europske ptice održavaju

“na razini koja odgovara ekološkim, znanstvenim i

kulturalnim zahtjevima, vodeći računa o ekonomskim i

rekreacijskim potrebama”.

Dakle, osnova gospodarenja migracijskih vrsta ptica

je održavanje populacije vrsta na optimalnim razinama

za njihovo preživljavanje, a planovi izlova ne

mogu zanemariti rezultate “prebrojavanja” učinjene za

vrijeme raznih faza biološkog ciklusa.

303


Za migracijske vrste nije moguće obaviti vjerodostojno

prebrojavanje, već samo dinamiku pojedinih populacija.

Za migracijske vrste iz reda Vrabčarki prebrojavanje

je posebno teško, zbog heterogenosti njihove distribucije,

te zbog njihovog okupljanja u vrijeme selidbe.

To okupljanje često čine ptice raznih vrsta koje se gnijezde

na istom području.

Zbog "vjernosti" teritoriju zajedničkog podrijetla,

njihova migracija ima konstantne smjerove koji ih vode

u zimovališta. Ova "konstanta", s kojom selice biraju

lokalna mjesta preleta, predstavlja osnovu na kojoj

se temelje istraživanja.

Primijenjena metodologija sastoji se u tome da se

svake godine na određenom (istom) mjestu prebrojava

odnosno procjenjuje brojno stanje, tj. gustoća preleta.

Za lovno planiranje često puta je korisnije poznavati

"trend", jer brojčani sastav jata ovisi i o vremenskim prilikama.

Bitno je, također, da su brojači (promatrači) iskusne

osobe, po mogućnosti isti u dužem nizu godina.

Prebrojavanje pomoću mreža, koje hvataju jedinke, također

ne mora davati dobre rezultate, jer ptice lete u slojevima,

ovisno o vremenskim prilikama i starosti jedinki.

Istraživanja su obavljena u razdoblju od 8 godina

(1995. do 2002. g) na terenima Toskanskih Apenina, na

površinama gdje je zabranjen lov, svaki dan od 1. listopada

do 9. studenog, sat prije zore, do podne. Istraživanja

su obuhvatila selidbu zebe bitko vice i drozda cikelja.

Svaki promatrač imao je kvalitetan dalekozor

(10x50) i promatrao je razmak od 50 m lijevo i desno.

Za promatrača je važno da po načinu leta i iskustvu

razlikuju ptice u jatu.

Svi dobiveni podaci obrađeni su grafički: vrijeme

preleta, fenologija i gustoća populacije zebe i drozda.

Statističkom obradom ustanovljena je tendencija jake

ekspanzije zebe. Važno je napomenuti da povećanje

brojnosti jedne vrste može prouzrokovati proredu druge,

koja ima slične ekološke osobine.

Sto se tiče drozda, njegova populacija pokazuje tendenciju

smanjenja na britanskim otocima i u Nizozemskoj,

a u ostalim zemljama je stabilna. Po podacima iz

Francuske populacija drozda ima lagani porast u 29 od

36 zemalja. Po procijeni 12 do 15 milijuna parova gnijezdi

u EU.

Za točnije podatke trebalo bi povećati broj promatračkih

lokacija, proporcionalno odnosnoj površini.

Za korektno gospodarenje migracijskim pticama,

osim programirane lovačke aktivnosti, bitno je održavanje

povoljnog habitata u zonama gniježdenja, zaustavljanja

u preletu i zimovalištima.

Frane Grospić

PRIZNANJA

VELIKO PRIZNANJE ŠUMARIMA

Povodom 22. svibnja. Međunarodnog dana biološke

raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj,

već treću godinu Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

dodjeljuje nagradu "Ivo Horvat". Nagrada se

dodjeljuje za izvanredna dostignuća u području zaštite

Slijeva: ministar Bozo Biškupić, Miho Miljanić i Marijan Grubešić

prirode. Nagrada se sastoji od povelje i plakete, te novčanog

iznosa. Na povelji je ugraviran lik poznatog

znanstvenika - prirodoslovca Ive Horvata s jedne

strane i znaka Ministarstva kulture Republike Hrvatske

s druge strane, rad akademskoga kipara Damira

Matašića.

S velikom radošću dajem na znanje svima, da su

ovogodišnju nagradu primili naši kolege:

Miho Miljanić, dipl. ing. šumarstva za životno

djelo na poslovima zaštite prirode i

Marijan Grubešić, izv. prof. dr. se. godišnja nagrada

za izvanredna dostignuća u području zaštite prirode

u 2007. godini.

Nagrade im je 21. svibnja 2008. godine u Hrvatskom

državnom arhivu u Zagrebu iffučio ministar kulture

mr. se. Bozo Biškupić. Tom prilikom ministar

je istaknuo da ta nagrada potiče izvrsnost u području

zaštite prirode, te čestitao dobitnicima nagrade, a sudionicima

svečanosti Međunarodni dan biološke raznolikosti

i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.

304


Da su Miho Miljanić i Marijan Grubešić zasluženo

primih nagrade, vidljivo je iz njihovog djelovanja na području

zaštite prirode, što navodim u najkraćim crtama.

Miho Miljanić, rođenje u Uskoplju, Konavle 28. 1.

1928. godine. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu diplomirao je 1965. godine. Od 1968. godine

radio je u rezervatu "Lokrum", Dubrovnik, kao referent,

a kasnije direktor. Od 1972. godine voditelj je Odjela za

zaštitu prirode Zavoda za zaštitu spomenika kulture i

prirode Dubrovnik, pa ponovo radi u "Lokrumu" kao direktor.

Istodobno je bio direktor Nacionalnog parka

"Mljet" (1975-1979). U kolovozu 1988. godine imenovan

je direktorom Republičkog zavoda za zaštitu prirode

Repubhke Hrvatske u Zagrebu, gdje je obavljao razne

dužnosti do odlaska u mirovinu (podaci su uzeti iz

Hrvatskog šumarskog životopisnog leksikona).

Prilikom svečane dodjele nagrade "Ivo Horvat" za

životno djelo istaknuto je daje Miho Miljanić cijeli radni

vijek proveo na poslovima usko vezanim uz zaštitu

prirode. Naglašeno je da je on zaslužan za pisanje i objavljivanje

vrijednih knjiga kao što su "Nacionalni parkovi

Hrvatske", "Crvena knjiga zaštićenih i ugroženih

biljnih vrsta Hrvatske", "Prirodna baština Hrvatske" i dr.

Marijan Grubešić, rođen je 31. srpnja 1961. u Karlovcu.

Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao

je 1986. godine. Radni vijek započinje u šumariji

Duga Resa, a od 1987. godine radi kao asistent na

predmetu Lovstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu,

gdje se i danas nalazi, te radi kao izv. prof na lovstvu.

Marijan Grubešić magistrirao je 1992. godine s temom

"Izučavanje dabrovih staništa". Doktorirao je

1996. godine, za docenta je izabran 1998. godine, a za

izvanrednog profesora 2005. godine.

Na početku radnoga vijeka Marijan Grubešić boravi

u Bavarskoj istražujući dabra šCastor fiber L.). Na

temelju suradnje sa znanstvenicima iz Njemačke 1992.

godine pokreće projekt "Dabar u Hrvatskoj" koji je

realiziran njegovom uspješnom reintrodukcijom.

Gospodin Grubešić uspostavio je brojne kontakte sa

stručnjacima u Hrvatskoj i inozemstvu. Ekspert je FAOa

za lovstvo na Kosovu. Voditelj je i suradnik na više istraživačkih

projekata, aktivan je na širokom polju vezanom

za zaštitu prirode. U osnovnoj djelatnosti dao je

pečat suvremenim zahtjevima lovstva i gospodarenja

divljači. Objavio je znatan broj znanstvenih i stručnih radova,

koautor je dva lovačka priručnika i drugih publikacija.

U nastavničkom radu obavlja nastavu na dodiplomsko

- preddiplomskom i poslijediplomskom, te doktorskom

studiju. Kao mentor izveo je mnoge studente (preko

70), osam magistara i jednoga doktora znanosti.

Cjelokupan rad na povratku dabra u Hrvatsku traje

od 1992. godine. Uspješna reintrodukcija provedena je

u razdoblju od 1996. do 1998. godine. Danas u Hrvatskoj

imamo stabilnu populaciju, čime je dan doprinos

očuvanju ukupne biološke raznolikosti Hrvatske.

O svim događanjima u svezi s dabrom gospodin Marijan

Grubešić napisao je knjigu "Dabar u Hrvatskoj".

Uzevši u obzir realizaciju cijeloga projekta i ponajprije

spomenutu knjigu, ocjenjeno je da se Marijanu Grubešiću

dodjeli nagrada "Ivo Horvat" za 2007. godinu za izvanredna

dostignuća na području zaštite prirode.

Obje nagrade za životno djelo i za 2007. godinu

zasluženo su došle u prave ruke. To su nagrade dvojici

naših kolega, ali i pobjeda i priznanje cijeloj našoj

šumarskoj struci, na što možemo biti ponosni.

Kolegama Mihi Miljaniću i Marijanu Grubešiću uz

dobre želje upućujem čestitke uz zahvalu za njihov rad,

kao primjer i poticaj drugima.

Prof dr. se. Milan Glavaš

305


IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA

HSD - OGRANAK ZAGREB U POSJETI USP - SISAK I PPS MAJUR

Kada u Zagrebu pada kiša u jutarnjim satima, za

dolazak na odredište treba predvidjeti dvostruko vrijeme.

Ipak 6. lipnja u 8 sati na odredište na Mažurancu

stiglo je 28 šumara izletnika za planirani posjet sisačkom

području.

U upravnoj zgradi u Sisku dočekao nas je upravitelj

Uprave šuma podružnice Sisak gospodin Zvonko R o -

žić dipl. ing., Darinka Žuna dipl. ing i Vlatko Petrovi

ć dipl. ing., predsjednik HSD - ogranak Sisak.

Upravitelj nas je pozdravio, zaželio nam dobrodošlicu

i ugodan boravak, te nam u kratkim crtama predstavio

osnovne podatke o USP- Sisak i njenoj djelatnosti:

- površina državnih šuma s kojima gospodari USP

Sisak iznosi 88 000 ha,

- drvna zaliha 18,4 milijuna mČ,

- godišnji tečajni prirast preko 600 000 mČ,

- godišnji etat oko 300 000 mČ,

- učestalost vrsta drva: bukva 30 %, hrast lužnjak

21 %, hrast kitnjak 14 %, poljski jasen 10 %, kesten

8 %, grab 8 %, te ostalo (tvrda i meka bjelogorica te

četinjače) 9 %,

- 12 % površina nalazi se još u području opasnosti od

mina,

- na području USP Sisak obavljaju se opsežni šumsko

uzgojni radovi,

- otvorenost šuma je preko 7 km/l 000 ha

Šume su razdijeljene na 25 gospodarskih jedinica,

kojima gospodari 10 šumarija (Sisak, Lekenik, Pokupsko.

Glina, Petrinja, Hrvatska Kostajnica, Sunja, Hrvatska

Dubica, Dvor i Rujevac). Uprava gospodari državnim

otvorenim lovištem "Posavske šume", površine

14 000 ha, koje se nalazi na području šumarije Sunja i

Hrv. Dubica. Posebno obilježje USP Sisak su veliki

kompleksi kestenovih šuma, koje su nažalost ugrožene

od raka kestenove kore.

Zbog obveza upravitelj nije mogao sudjelovati u

daljnjem programu naše ekskurzije, koja je nastavljena

u društvenim prostorijama uprave. Tu nam je prikazan

film iz bogate povijesti ovog kraja, popraćen komentarima

kolegice Darinke, koja se predstavila kao izvrsna

poznavateljica povijesnih zbivanja te sugestivna interpretatorica.

Po mnogobrojnim bogatim arheološkim

nalazištima, područje grada Siska bilo je naseljeno još u

davnoj prošlosti, oko 4000 godina prije Krista.

U razdoblju 4. do 1. stoljeća prije Krista tu je bio

Keltski grad Segestica, koji je bio sagrađen na ruševinama

još starijeg naselja.

Rimski vojskovođa Oktavijan August osvojio je

Segesticu (nakon 30 dnevne opsade) i na istom mjestu,

na lijevoj obali Kupe sagradio Sisciu, glavni grad provincije

Panonije Savije, koja je imala 40 000 stanovnika

i sva gradska obilježja.

Darinka Žuna - o povijesti Siska

Pozdravio nas je voditelj Zvonko Rožić, dipl. ing. šum.

U 9. stoljeću tu stoluje hrvatski knez Ljudevit Posavski,

koji se borio protiv Franaka. U daljnjem razvoju

nastaje srednjevjekovni grad Sizsek, u kojemu je

zbog stalne ugroženosti od osmanlijskog osvajanja,

sredinom 16. stoljeća sagrađena vojna utvrda (Stari

grad), koju smo posjetili u tijeku razgledavanja gradskih

znamenitosti.

306


Stari grad je impozantna građevina trokutastog tlocrta,

kojim dominiraju tri ugaone kule, što ovoj građevini

daje posebno obilježje u srednjevjekovnoj fortifikacijskoj

gradnji. Bez obzira na nedostatak dekorativnih

elemenata, građevina imponira svojom obrambenom

funkcionalnošću. U građevini se nalazi mnoštvo

izložaka i prikaza povijesnih zbivanja, a posebnu

zanimljivost predstavlja velika maketa prikaza najpoznatije

bitke za obranu Siska (1593). U toj bitci, koja je

doprinijela prestanku daljnjih osmanlijskih napada,

kršćanska vojska koju je predvodio hrvatski ban Toma

Bakač Erdody, porazila je tursku vojsku.

Zbog uporne kiše nismo mogli pješice obići sve

znamenitosti grada, ali nam je kolegica Darinka, kao

pravi turistički vodič iz autobusa predstavila mnoge

značajnije objekte. Po predviđenom programu uputili

smo se autobusom u smjeru juga u posjet drvnoj industriji

u Majuru, koja se nalazi u vlasništvu obitelji Galeković,

a sagrađena je na mjestu starog pogona devastiranog

u Domovinskom ratu. PPS Galeković - PPS

Majur d.o.o. je modemi pogon drvne industrije, koji

ima pilanu i proizvodnju parketa .

U pogonu su nas dočekali Filip Galeković (u ime

obitelji vlasnika), Vedran Didara (marketing) i Zdravko

Bobetko (voditelj proizvodnje), koji su nas upoznali

s procesom proizvodnje u Majum. Pilana godišnje

propili oko 25 000 kubika pilanske oblo vine hrasta, jasena,

bukve i graba (hrasta oko 50 %), a u više linija

proizvede oko 500 000 kubika parketa visoke kvalitete

obrade. U proizvodnji radi oko 100 radnika.

Slijeva: Z. Bobetko, V. Đidara, F. Galeković

S velikim zanimanjem pratili smo objašnjenja naših

domaćina, koji su odgovarali na mnoga naša pitanja. U

svakom dijelu proizvodnje očituje se dobra organiziranost

i visoki tehnološki doseg, a posebno možemo izdvojiti

nekoliko segmenata koji su za nas bili novitet To

je proizvodnja parketa od termo tretiranog drva. Radi se

Stari grad - dvorac i replika Sisačke bitke

Dobrom strategijom 5340 kršćanskih vojnika, uspjelo

je razbiti i natjerati u vode Kupe i Odre 18 200

osmanlijskih vojnika (koji su imali preko 10 000 ljudi

kao pomoćno osoblje). Tom prilikom se utopio voda

osmanlijske vojske i veći dio njegovih zapovjednika.

U 19. stoljeću grad (Sziszek) doživljava veliki razvoj.

Grade se velika skladišta, željeznica, trgovačke

kuće, ugostiteljski objekti i čak igračnica "kasino". U

izgrađenu luku uplovljavaju putničke lađe, šlepovi i

parobrodi. Razvoj grada usporen je tijekom 2. svjetskog

rata, a u Domovinskom ratu Sisak je dao veliki

doprinos obrani domovine.

Modemi pogon - linij a za lakiranje

307


o finskoj tehnologiji, kod koje se u posebnim komorama

drvo zagrijava na visoku temperaturu (190 do 210 °C),

te se tako od vrsta koje su trenutačno manje prodajne

(jasen, bukva, grab) dobije potpuno drugačiji tonalitet

parketa da sliči na razne egzotične tražene vrste, čime se

uspješno proširuje tržišna ponuda. Linija za lakiranje

parketa, nakon fine mehaničke obrade drveta, obavlja

kvalitetno lakiranje parketa u nekoliko slojeva, te je takav

parket spreman za ugradnju bez naknadnih radova.

Školovanju budućih kadrova posvećena je posebna

pozornost. Osnovana je školska radiona s potrebnom

opremom, u kojoj učenici provedu gotovo polovicu

obrazovnog programa u praktičnom radu, što će u budućnosti

osigurati još brži tehnološki napredak. Sve

ovo svrstava proizvodnju obitelji Galeković u sam vrh

uspješnosti i izvrsnosti, što je i potvrđeno certifikatom

za proizvode.

U ime našeg ogranka predsj ednik J a k o v a c uručio

je domaćinima monografije dvaju naših najzastupljenijih

vrsta - hrasta lužnjaka i bukve, a mi smo od domaćina

za uspomenu dobili uzorke parketa.

Posljednjom fazom našeg programa predviđen je

posjet Hrvatskoj Kostajnici, slikovitom dugovjekom

ponosnom hrvatskom gradiću, smještenom podno brda

Djed na lijevoj obali rijeke Une. Prirodnim ljepotama

obdaren gradić je nažalost u bezumnom razaranju

pretrpio velika oštećenja, tako da nekadašnja glavna

ulica više ne postoji. Obnova građa je vidljiva, ali će

proći još mnogo vremena da opet dosegne nekadašnji

izgled građa. U obnovljenoj hali hotela "Central" (32

kreveta) direktora Branke Galeković u ulici V. Nazora

1, koji je star preko 100 godina, gospođa Mirjana je s

velikim ushićenjem pričala o povijesti i sudbini građa.

Prvi pisani trag seže u daleku 1240. godinu kada se u

povelji spominje templarski red koji svjedoči o prodaji

zemlje. Potom se Kostajnica opet spominje u ispravi

Bele IV. (1258) kao "Terra Coztainicha", da bi konačno

povelja kralja Stjepana V. iz 1272. potvrdila vlasništvo

imanja Kostajnice plemićkoj obitelji Hetink, koja se

potom nazvala Kostajnički (de Coztainicha).

Unatoč tomu što su u razdoblju turskih upada u ovaj

prostor Subići Zrinski vodili brojne junačke i bespoštedne

bojeve s Turcima, ipak 1556. godine Kostajnica

je zajedno sa svojim Kaštelom pala u njihove ruke.

Oslobođena je tek 1690. godine i odmah se izgrađuje na

novom, pogodnijem i sigurnijem prostoru. Tada se vraćaju

u Kostajnicu franjevci, grade samostan i drvenu

crkvu Sv. A. Padovanskog. Trg se formirao ispred samostana,

a franjevci umjesto drvene podižu zidanu crkvu

od 1729. do 1746. godine. Biskup Martin Brajković

osniva u Kostajnici i Župu, zbog čega se morala proširiti

kapela Svetog Nikole. To je vrijeme kada se podno brda

Djed počinje formirati mali gradić u kojemu franjevci u

svom samostanu 1769. otvaraju prvu pučku školu, koja

će neprekidno raditi do 1873. godine.

U novouređenom hotelu "Centraf'

Tu je radio i djelovao od 1889 - 1899. g. poznati

hrvatski pedagog Davorin Trstenjak, koji je po kazni

poslan u Hrvatsku Kostajnicu i koji je ostavio duboke

tragove u njenom životu između ostalog pošumivši

brdo Djed.

U 20. stoljeću nastavlja se razvoj grada, koji dobiva

hotel, kino i kladionicu. Prvi svjetski rat usporava njegov

razvoj. Između 2 rata dolazi elektrifikacija, otvara

se ciglana , kožara, šumarija i gradi se Hrvatski dom s

dvoranom koja služi za vježbanje. Prije 100 godina grad

je imao tri hotela sa preko 100 ležaja, gotovo uvijek popunjenih.

Grad je imao bogat zabavni i kulturni život.

Na području općine je prije Domovinskog rata živjelo

čak 15 000 stanovnika, da bi 2001. godine sam grad

imao samo 1900 stanovnika (sada 2699). Danas indu-

Pred ugostiteljskim objektom na brdu Djed

308


strijskih postrojenja nema, osim tvornice trikotaže "Pounje",

trgovačkog, grafičkog i ugostiteljskog poduzeća, te

je sa sadašnjeg gledišta glavna perspektiva razvoj turizma,

kojemu je glavna osnova izuzetno lijep krajolik.

Državna granica na ovom području nije u potpunosti

riješena, jer se dio hrvatskog teritorija nalazi između

Une i njene pritoke rječice Unčice. Turističku atraktivnost

potvrđuje i predjel Tirol na šumovitom brdašcu

Djed, koje ime je ostalo iz vremena kada su zbog atraktivnosti

prirode stranci dolazili i gradili svoje ljetnikovce.

Tu se nalazi i ugostiteljski objekt "Djed", restoran

i izletište, sada u vlasništvu obitelji Galeković, gdje

su nam naši domaćini priredili ručak.

U razgovoru uz prigodnu zdravicu proveli smo preostale

ugodne trenutke. Predsjednik Jakovac je uz zahvale

uručio našim domaćinima prigodne darove,

medu kojima je bila i Monografija "Tisućljetni Zagreb"

predana kolegici Darinki u znak pažnje i na sjećanje

uz poziv ogranku Sisak da uzvrati posjet.

Naši domaćini, USP Sisak i PPS Galeković priredili

su nam izlet obilježen kvalitetnim edukacijskim programom,

dobrom organizacijom i izuzetnom gostoljubivošću,

na čemu im srdačno zahvaljujemo.

Također zahvaljujemo i Šumarskom fakultetu na

ustupljenom autobusu, s kojim nas je vozač Marijan

(stariji) dovezao natrag na "Mažuranac" pred zgradu

Šumarskog društva oko 20 sati.

Kiša je konačno prestala.

Frane Grospić

IZ SVIJETA GLJIVA

GLJIVA GANODERMA

Na nekoliko nalazišta u Hrvatskoj naišao sam na blima crne johe u šumskom rezervatu Crni jarci u Po­

kod Kalinovca, ali najveće primjerke nalazim i u

gljivu Ganoderma lipsiense (Batsch) G.F. Atk., = G. ap-dravinplanatum.

Veći broj primjeraka uočio sam na trulim de­

šumi u Sungerskom lugu u Gorskom kotaru.

SI. 1. Dio plodišta ganoderme

SI. 2. Plodište gljive odozdo s komoricama

309


Ganoderma živi kao nametnik i kao saprofit na bjelogoričnom

i cmogoričnom drveću, i razvija velika polukriKna

i lepezasto razgranjena plodišta. Pripada porodici

viših gljiva rupičavki (Polyporaceae). No, gljiva

je zanimljiva i po tome što u njezina plodišta polaže jajašca

mušica. Agathomia wankowiczi. Uhimeniju, gdje

su jaja položena, razvijaju se male šiške, komorice, u

kojima će se razvijati ličinke mušica. Kad one završe

svoj razvoj, probuše otvor na vrhu komorice i izlijeću

napolje. Uslijed onakvih "uljeza" himenij ganoderme

domaćina na tim mjestima poprima osobit izgled, jer je

prepun manjih ili većih bačvastih ili valjkastih izrasta,

koji su i po boji nešto drukčiji od ostatka himenija.

Osobito je komorica mnogo po rubnim dijelovima plodišta

ganoderme, pa se ponekad mogu lako zamijetiti

promatrajući gljivu odozgo. Ovu zajednicu gljive i jednog

kukca opnokrilca mogli bismo nazvati zajednicom

u kojoj uljez ima koristi jer se hrani sadržajima plodišta

gljive, ona mu pruža zaklon, a ova, čini se, zbog toga

ne trpi nikakvu štetu.

NA BREZOVIM RESAMA

SI. 1. Gljivica ciborija. Snimak učinjen 27. siječnja u šumi na kalničkim obroncima

Već u rano proljeće, dapače, već

od mjeseca veljače, pa čak i u siječnju,

u listopadnim šumama i

šumskim rubovima pažljivim motrenjem

šumskog tla nalazimo malu

gljivu ciboriju (Ciboria amentacea

Fuckel). Ona raste kao saprofit pretito

na starim resama crne johe ili

breze. Svojim životnim aktivnostima

pomaže razgradnji organskih

tvari u šumskim sastojinama, ali je i

sama hrana drugim članovima šumskih

zajednica.

Gljivica ima oblik čašice promjera

oko 6-8 mm. Svijetlosmeđe

je boje. Plodište joj raste na dršku

koji može biti visok do 4 cm. Pripada

velikoj skupini gljiva mješinarki

(Ascomycetes). Mješinice su duge

70-90 lim, a spore eliptičnog oblika

10-13 nm.

Tekst i fotografije:

Dr. se. Radovan Kranjčev, prof.

310


IN MEMORIAM

Prof. dr. sc. RUDOLF SABADI

Prije mjesec dana umro je naš

profesor i prijatelj prof dr. sc. Rudolf

Sab adi, redoviti profesor Ekonomike

šumarstva. Ekonomike šumskoprivrednih

organizacija. Ekonomike

i Trgovine drvom i marketinga.

Rođenje 10. rujna 1928. godine

u Vinkovcima od oca Franje i majke

Ane. Osnovnu školu i gimnaziju završio

je u Vinkovcima. Na Šumarski

odsjek, tehnički smjer Poljoprivredno-šumarskog

fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu upisao se 1947. godine i

diplomirao je 1952. godine. Nekako

istovremeno (1950) upisuje se na

Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, gdje je diplomirao 1956.

godine.

Nakon studija slijedi jedna dinamična

karijera u struci. Od 1952.

do 1953. godine radi kao pripravnik

u DIP-Novoselec i u Jugoinspektu

u Zagrebu. Od 1953. godine

radi u DIP-u Sisak, i to u pogonima

u Sisku, Bosanskom Novom, Turopolju

i u Sisak predgrađu. Od 1956.

do 1959. godine radi kao tehnički

direktor Drvne industrije "Slavonski

Hrast", današnjoj "Spačvi" u

Vinkovcima.

Dužnost generalnog direktora

DIP "Turopolje" u Turopolju

obnašao je od 1959. do 1964. godine.

Zatim je bio savjetnik pri Ministarstvu

poljoprivrede Carevine

Etiopije, Odsjek za šumarstvo od

1964. do 1967. godine. Nakon toga,

od 1967. do 1969. godine obnašao

je dužnost sekretara za ekonomske

odnose s inozemstvom Republičke

privredne komore u Zagrebu.

Od 1969. do 1974. bio je komercijalni

direktor poduzeća "Kamensko"

u Zagrebu. Od 1974. do 1978.

bio je direktor projekta u Međunarodnoj

korporaciji za investicije Jugoslavije

u Zagrebu. Nakon toga.

bio je dvije godine na dužnosti savjetnika

u Republičkom zavodu za

društveno planiranje u Zagrebu.

Godine 1978. na Šumarskom

fakultetu Univerziteta u Beogradu

obranio je doktorsku disertaciju

pod naslovom Istraživanja determinanti

potražnje kuhinjskoga i sobnog

namještaja u garniturama u

Jugoslaviji od 1962.-1974. Mentor

mu je bio poznati prof dr. sc. DušanOreščanin.

Nakon bogatog iskustva u operativi

i strukovnim institucijama, te

nakon stečenoga doktorata znanosti,

od 1980. godine do odlaska u mirovinu

1993. godine, prenosio je svoja

bogata znanja i iskustva studentima

šumarstva i drvne tehnologije na

Šumarskom fakultetu u Zagrebu.

Znanstveno-nastavno vijeće Šumarskoga

fakulteta u Zagrebu izabralo

gaje 1979. godine za izvanrednog

profesora iz predmeta Ekonomika

šumarstva i drvne industrije,

te predmeta Trgovina drvom i

marketing.

Od 1. siječnja 1980. godine do

umirovljenja bio je predstojnik Katedre

za ekonomiku šumarstva i

drvne industrije Šumarskoga fakulteta

u Zagrebu. Također je predavao

i na poslijediplomskom studiju

na Šumarskom i Ekonomskom fakultetu

Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom svojeg znanstveno-istraživačkog

i stručnog rađa objavio

je više od 120 stručnih i znanstvenih

radova, od kojih su 42 registrirana

u raznim bazama podataka.

Bio je autor ili koautor 23 knjige i

monografije na hrvatskom, engleskom

ili njemačkom jeziku.

Treba naglasiti da se prof dr. sc.

Rudolf Sabadi usprkos svestranosti u

svojem radu ipak usredotočio na dva

osnovna područja djelovanja. To su:

1. Trgovina drvom i marketing (pretežito

u preradi drva i proizvodnji

namještaja), i

2. Šumarska politika i makroekonomika

šumarstva.

Na području trgovine drvom

nastavio je rad prof dr. sc. Aleksandra

Ugrenovića koji je svojim esencijalnim

radom Tehnike trgovine

drvom I i II dio (1934. i 1935. godine)

postavio temelje ove discipline

na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.

Sljedeći prethodnika, prof dr.

sc. Rudolf Sabadi napisao je temeljni

udžbenik: OSNOVE TR­

GOVAČKE TEHNIKE, TRGOVA­

ČKE POLITIKE I MARKETIN­

GA U ŠUMARSTVU I DRVNOJ

INDUSTRIJI, koji je i danas, 20

godina od izdavanja, još uvijek osnovni

udžbenik u struci.

U drugom području svojega djelovanja

bavio se istraživanjima međusobnih

gospodarskih veza šumarstva

i prerade drva unutar nacionalnoga

gospodarstva, istraživanja djelotvornosti

mjera gospodarske politike

na razvoj šumarstva i industrijske

prerade drva, te makroekonomskim

problemima šumarstva.

311


Nadograđujući radove na ovom

području prof. dr. sc. Đure Nenad

i ć a , prof. dr. sc. Milenka P l a v-

ši ća i prof. dr. sc. Branka K r al j i-

ća, napisao je udžbenike: EKO­

NOMIKA ŠUMARSTVA i EKO-

NOMIKADRVNE INDUSTRIJE.

Njegov stručni rad uglavnom se

svodio na područje šumarstva, gdje

je bitno istaknuti njegov rad na oblikovanju

J.P. “Hrvatske šume“ čiji je

bio prvi predsjednik Upravnoga

odbora. Uz to, potrebno je istaći i

njegovu suradnju na Šumarskom

institutu u Jastrebarskom, gdje je

bio kreator znanstvenoga i stručnog

djelovanja u razvoju specifične discipline

ekonomskoga vrednovanja

općekorisnih funkcija šuma.

Analizirajući svekoliki rad prof.

dr. sc. Rudolfa Sabadija, može se

reći da je bio svestran stručnjak,

znanstvenik i poliglot, kao i da je

bio intelektualac u pravom smislu

riječi. Najveći dio svojega radnog

vijeka proveo je u raznim poduzećima

i institucijama u domovini i

inozemstvu, što je ostavilo velik

pečat u njegovom osjećaju za prepoznavanje

praktičnih problema u

kasnijem znanstveno-istraživačkom

radu na Fakultetu.

Na kraju, evo i osobnog osvrta

na prijatelja i kolegu prof. dr. sc.

Rudolfa Sabadija. Bio je ugodan,

nesebičan i tolerantan prema suradnicima

i studentima, te je uvijek bio

spreman na dijalog i suradnju. Iako

je po prirodi bio izrazito društven,

u realnom znanstveno-stručnom

okruženju bio je istovremeno plodan

znanstvenik, ali i samozatajan i

nenametljiv suradnik, koji je svoje

misli i rezultate rado dijelio s drugima,

pogotovo mlađima kolegama i

studentima.

Neka mu je slava i hvala za sve

što je učinio za šumarsku struku i

za Šumarski fakultet u Zagrebu.

Ostat će zauvijek u našim mislima i

srcima.

Prof. dr. sc. dr. h. c. Mladen Figurić

u ime profesora, studenata

i djelatnika Šumarskoga

fakulteta u Zagrebu

Radovi

312

Sabadi, R., 1964., Upotreba topolovine – Studija razvitka

prerade drva u Belišću, pp. 27–45, Zagreb.

Sabadi, R., 1965., Informations on Forests of Ethiopia’s

Southwest, Ministry of Agric., Dept. of Forestry,

pp. 1–20, Addis Ababa.

Sabadi, R., 1965., Šumarstvo i drvna industrija Etiopije,

Drvna industrija, 16(9–12):144–149, Zagreb.

Sabadi, R., 1965., Šume i drvna privreda Etiopije, Drvna

industrija, 16:39–41, Zagreb.

Urbanovski, A., Sabadi, R., 1965., Management Plan

for the Din–Din State Forest, Addis Ababa, pp.

1–120, Imperial Ethiopian Government, Ministry

of Agriculture, Dept. for Forestry.

Sabadi, R., 1966., Mogućnosti upotrebe etiopskog Juniperus

procera za olovke, Studija za TOZ, pp.

1–12, Addis Ababa.

Sabadi, R., 1966., On Possibility of Planting Some Fast

Growing Tree Species in the Addis Ababa Area,

Ministry of Agric. of Ethiopia, Dept of Forestry,

pp. 1–69, Addis Ababa.

Sabadi, R., 1966., The List of Woodworking Firms of

Ethiopia, Addis Ababa, pp. 1–67, Imperial

Ethiopian Government, Ministry of Agriculture,

Dept. for Forestry.

Urbanovski, A., Sabadi, R., 1966., Five-Year Development

Plan for Forestry, Addis Ababa, pp. 1–207,

Imperial Ethiopian Government, Ministry of

Agriculture, Dept. for Forestry.

Urbanovski, A., Sabadi, R., 1966., Implementation of

1958, and Operating Plan 1959 (Ethiopian Calender)

for Forestry, Addis Ababa, pp 1–117, Imperial

Ethiopian Government, Ministry of Agriculture,

Dept. for Forestry.

Urbanovski, A., Sabadi, R., 1966., Jibat Project – Study

for the FAO, Addis Ababa, pp. 1–167, Imperial

Ethiopian Government, Ministry of Agriculture,

Dept. for Forestry.

Sabadi, R., 1967., Jugoslavija i zemlje u razvoju, Zbornik

SSRNJ, Beograd.

Sabadi, R., 1967., Privreda i devizni režim, 6,15-minutna

radioreportaža, Radio Zagreb II.

Sabadi, R., 1968., Exportpolitik der SFRJ und Zahlungsbilanz,

pp. 1–27, Wirtschaftsinstitut Graz.

Sabadi, R., 1968., Jugoslawien als Handelspartner,

9-minutna emisija, Steyerische Rundfunk, Graz.

Sabadi, R., 1976., Analiza financijskih odnosa – predavanja

iz ekonomike drvne industrije, pp. 1–53,

Šumarski fakultet, Zagreb.

Sabadi, R., 1976., Elasticitet cijena i elasticitet dohotka

u odnosu na potražnju namještaja u Jugoslaviji

1962–1974, Drvna industrija, 27(11–12):

289–295, Zagreb.

Sabadi, R., 1976., Financijsko poslovanje radne organizacije

– predavanja iz ekonomike drvne industrije,

pp. 1–62, Šumarski fakultet, Zagreb.

Sabadi, R., 1976., Gospodarenje zalihama – predavanja

iz ekonomike drvne industrije, pp. 1–49, Šumarski

fakultet, Zagreb.

Sabadi, R., 1976., Investiranje – predavanja iz ekonomike

drvne industrije, pp. 1–40, Šumarski fakultet,

Zagreb.


Sabadi, R., 1976., Matrice i determinante, sistemi linearnih

jednadžbi, Predavanja na postdipl. studiju

iz marketinga, Ekonomski fakultet, pp.

1–49, Zagreb.

Sabadi, R., 1976., Prognoziranje tražnje, Predavanja

iz ekonomike drvne industrije – rukopis, pp.

1–38, Šumarski fakultet, Zagreb.

Sabadi, R., 1976., Simplex metoda linearnog programiranja,

Predavanja na postdipl. studiju iz marketinga,

Ekonomski fakultet, pp. 1–36, Zagreb.

Sabadi, R., 1977., Istraživanja determinanti tražnj

sobnog i kuhinjskog namještaja u garniturama

Jugoslaviji u razdoblju 1962–1974., Doktorska

disertacija, pp 1–365, Šumarski fakultet Univerziteta

u Beogradu.

Sabadi, R., 1977., Neke primjene analize vremenskih

nizova, Predavanja na postdipl. studiju iz marketinga,

Ekonomski fakultet, pp. 1–58, Zagreb.

Sabadi, R., 1977., Primjena metode praga rentabiliteta,

stope kontribucije i P–V analiza u poslovanju

drvno–preradivačkih pogona, Drvna industrija,

28(3–4):57–65, Zagreb.

Sabadi, R., 1977., Primjer programiranja poboljšanja

u jednoj tvornici komadnog namještaja, Drvna

industrija, 28(1–2):23–27, Zagreb.

Sabadi, R., 1977., Sistemi ekonometrijskih jednadžbi

Predavanja na postdipl. studiju iz marketinga,

Ekonomski fakultet, pp. 1–35, Zagreb.

Sabadi, R., 1977: Proizvodne funkcije drvne industrije

Jugoslavije u razdoblju 1962–1974. Š.L. 5–7, s.

259.

Sabadi, R., 1978., Dinamički model jugoslavenskog

gospodarstva, Šumarski fakultet u Zagrebu, pp.

1–25, Zagreb.

Sabadi, R., 1978., Djelotvornost investicija u industriji

i rudarstvu SR Hrvatske – Trendovi i proizvodne

funkcije, Rep. zavod za društv. planiranje,

pp. 1–45, Zagreb.

Sabadi, R., 1978., Funkcije troškova za drvnu industriju

SR Hrvatske u razdoblju 1966–1977, Rep.

zav. za društv. planiranje, pp. 1–39, Zagreb.

Sabadi, R., 1978., Jednostavna i multipla regresija i

korelacija – priručnik, pp. 1–97, Rep. zav. za

društv. plan., Zagreb.

Sabadi, R., 1978., Normalna distribucija – priručnik,

pp. 1–43, Rep. zav. za društv. plan., Zagreb.

Sabadi, R., 1978., Strukturne promjene i značaj drvne

industrije Jugoslavije promatran kroz sukcesivne

input–output analitičke modele u razdoblju

1958–1972, Šumarski fakultet u Zagrebu, pp.

1–225, Zagreb.

Sabadi, R., Kovaček, V.,1978., Tekstilna industrija SR

Hrvatske – Razvoj i osposobljenost za potrebe

ONO, Rep. zav. za društv. planiranje, pp. 1–93,

Zagreb.

Sabadi, R., Suić, D., 1978., Drvna industrija SR Hrvatske

– Razvoj i osposobljenost za potrebe

ONO, Rep. zav. za društv. planiranje, pp. 1–101,

Zagreb.

Sabadi, R., Žic, Č.1978., Strukturne promjene u proizvodnim

djelatnostima privrede SR Hrvatske i

potreba mijenjanja strategije razvoja, Rep. zav.

za društv. planiranje, pp. 1–19, Zagreb.

Sabadi, R., 1979., Determinante tražnje sobnog i kuhinjskog

namještaja u garniturama u Jugoslaviji

u razdoblju 1962–1974, Drvna industrija, 30

(1+2): 5–15, Zagreb.

Sabadi, R., 1979., Drvna industrija u SRH 1976–1985.,

Rep. zavod za društveno planiranje, Zagreb, pp.

1–160.

Sabadi, R., 1979., Ekonomska analiza strukture i funkcioniranja

drvne industrije SFRJ – izabrana poglavlja

iz ekonomike drvne industrije Jugoslavije,

pp. 1–212, Predavanja na postdiplomskom

studiju marketing, Ekonomski fakultet, Zagreb.

Sabadi, R., 1979., Finalna prerada drva u nas – sadašnjost

i budućnost, Društvo za marketing Zagreb

i “EXPORTDRVO” Zagreb, Okrugli stol Zagreb,

28. 03. 1979.

Sabadi, R., 1979., Industrija proizvodnje i prerade papira

u SRH 1976–1985., Rep. zavod za društveno

planiranje, Zagreb, pp. 1–133.

Sabadi, R., 1979., Kvantifikacija privrednih kretanja u

drvnoj industriji SR Hrvatske 1966–1977., Drvna

industrija, 30(5–6):149–159.

Sabadi, R., 1979., Otvorena pitanja u drvnoj industriji

i proizvodnji celuloze i papira u SR Hrvatskoj,

Rep. zavod za društveno planiranje, Zagreb, pp.

1–47.

Sabadi, R., 1979., Tehnički razvoj drvne industrije,

Drvna industrija, 30(11–12):397–400.

Sabadi, R., 1980., Prilozi za analizu razvojnih mogućnosti

1981–1985, pp. 1–20, Rep. zav. za društv.

plan. Zagreb.

Sabadi, R., 1980., Ekonomski položaj proizvodnje i

prerade papira u SR Hrvatskoj i problemi budućeg

razvitka, Drvna industrija, 31(7–8):

193–196, Zagreb.

Sabadi, R., 1980., Novi znanstveni radnici na području

ekonomike drvne industrije: dr. mr. oec.

Žarko Tomljenović, Drvna industrija, 31(1–2):

51–52, Zagreb.

Sabadi, R., 1980., Prilozi za analizu u ra razvojnih moguć-

nosti 1981–85., Rep. zavod za društveno planiranje,

Zagreb, pp. 1–20.

313


Sabadi, R., 1980., Problemi razvitka drvne industrije

SR Hrvatske u razdoblju 1981–1985., Zbor. ref.

i rasprava, Sabor SRH, pp. 147–151, Zagreb.

Sabadi, R., 1980., Problemi razvoja i samoupravnog

sporazumijevanja šumskopreradivačke reprodukcijske

cjeline, Opće udruženje šumarstva,

prerade drva i prometa Hrvatske, Zagreb, pp.

1–88.

Sabadi, R., Suić, D., 1980., Uvozna zavisnost u šumskopreradivačkom

kompleksu u SR Hrvatskoj i

privredni razvoj 1981–1985., Drvna industrija,

31(11–12):301–311.

Sabadi, R., Jakovac, H., 1981., Realne mogućnosti razvitka

šumsko-preradivačke industrije u nas,

Bilten ZIDI, 8:1–95.

Sabadi, R., 1981. 100 godina DIP-a Turopolje, Drvna

industrija, 33, Zagreb.

Sabadi, R., 1981., Ekonomika drvne industrije – Udžbenik

i priručnik, Sveuč. u Zagrebu, pp. 1–191,

Šum. fakultet, LIBER, Zagreb.

Sabadi, R., 1981., Alternative razvitka šumarstva i prerade

drva u SFRJ, Drvna industrija,: 191–194,

Zagreb.

Sabadi, R., 1981., Development Optimization of Forestry

and Forest Industries Under Balance of Payment

Difficulties Conditions, Example of Yugoslavia,

17th World IUFRO Congress, Kyoto,

Japan, Div 4: 185–196.

Sabadi, R., 1981., Drvna industrija i stabilizacija, Drvna

industrija, 32(11–12):287–288, Zagreb.

Sabadi, R., 1981., Sastanak sekcije za organizaciju i

ekonomiku šumarstva i prerade drva, Drvna industrija,

31(11–12):331, Zagreb.

Sabadi, R., 1981., SFR Jugoslavija – SFR Jugoslavija –

Temeljne ekonomske značajke finalne prerade

drva – namještaja posebno; Kritička ocjena proizvodnje

namještaja u Jugoslaviji i korištenje

kapaciteta. U knjizi: Rocco, F., Obraz, R. (ed.):

PROJEKT: Granski matrketing, TEMA: Marketing

industrije namještaja, (Sabadi, pp. 1–144);

Ekonomski fakultet Institut za ekonomska istraživanja,

Zagreb.

Sabadi, R., 1981.., 17. Svjetski IUFRO kongres, Kyoto

(Japan), Drvna industrija, Zagreb.

Sabadi, R., Suić, D., 1981. Tražnja namještaja u Jugoslaviji

1952–1978, Drvna industrija, 32: 61–68,

103–107, Zagreb.

Sabadi, R., 1981: Bilancirani razvitak u šumarstvu i

drvnoj industriji Jugoslavije. Š.L. 10–12, s. 427.

Sabadi, R., 1982., Ekonomika – Osnovi gospodarske

analize u šumarstvu i drvnoj industriji, pp.

1–195, Sveuč. u Zagrebu, Šum. fakultet, LI­

BER, Zagreb.

314

Sabadi, R., 1982., Neki problemi bilanciranja razvoja,

Glasn. poljopr. proizv., prer. i plasm., 31:10–14,

Beograd.

Sabadi, R., 1982., Šumarstvo i prerada drva u narodnom

gospodarstvu u Hrvatskoj, Bilten ZIDI,

10:3–50, Zagreb.

Sabadi, R., Hajek, Z., Madžarac, P., Laufer, F., Tomljenović,

Ž., Ćakovac, H., Karavidović, Z., 1982.,

Uloga regionalnog razvitka prerade drva u

okvirima cjelokupnog postizanja optimuma

proizvodnje i istraživanja regionalnog i individualnog

marketing-mix-a u preradi drva, Bilten

ZIDI, 10(3):25–29, Zagreb.

Sabadi, R., Jakovac, H., 1982., Iskorištenost kapaciteta

u drvopreradivačkoj industriji u SR Hrvatskoj,

Bilten ZIDI, 10(5): 2–24.

Sabadi, R., Radušin, G., Tomše, J., Tomljenović, Ž.,

Hajek, Z., Jergović, S., Jakovac, H., Karavidović,

Z., 1982., Istraživanja optimalnog modela

maksimizacije izvoza finalnih proizvoda od

drva iz SR Hrvatske uz zadovoljavanje rastuće

domaće tradnje s implikacijama na cjelokupni

privredni razvoj SRH i SFRJ, Bilten ZIDI, 10

(3): 16–21, Zagreb.

Sabadi, R., Radušin, G., Tonković, J., Suić, D., Delajković,

I., Hećimović, I., Jakovac, H., Karavidović,

Z., 1982., Tržišne strukture i njihova implikacija

na optimizaciju proizvodnih i troškovnih

funkcija u pilanarstvu, proizvodnji parketa, proizvodnji

drvnih ploča i finalnih drvnih proizvoda

u SR Hrvatskoj u dolazećem razdoblju, Bilten

ZIDI, 10(3): 11–15, Zag reb.

Sabadi, R., Jakovac, H., 1982: Sirovinski izvori prerade

drva u SR Hrvatskoj. Š.L. 6–8, s. 231.

Sabadi, R., 1982: Proizvodnja i tražnja za drvom i drvnim

proizvodima u svijetu do 2.000 godine.

Š.L. 9–10, s. 367.

Sabadi, R., 1983. NIN Virovitica – Interview s direktorom

g. Radušinom, Drvna industrija, Zagreb.

Sabadi, R., 1983., Analiza poslovanja prerade drva u

SR Hrvatskoj u razdoblju 1979–1982. godine i

očekivanja u bliskoj budućnosti, Drvna industrija,

34(11–12):285–294, Zagreb.

Sabadi, R., 1983., Gospodarska analiza i gospodarska

opravdanost rekonstrukcije pilane u Ogulinu,

pp. 1–106, ZIDI, Šumarski fakultet, Zagreb.

Sabadi, R., 1983., Naš izvoz i problemi oko njega,

Drvna industrija, 34(1–2):3–4, Zagreb.

Sabadi, R., Bijelić, B., Jakovac, H., 1983., Analiza

gospodarskih rezultata poslovanja industrije

prerade drva u SR Hrvatskoj, Bilten ZIDI,

11(2):1–59, Zagreb.


Sabadi, R., Jakovac, H., Bijelić, B., 1983., Gospodarski

položaj pilanarstva u Hrvatskoj i očekivanja

budućeg razvitka, Bilten ZIDI, 11(4):105–122,

Zagreb.

Sabadi, R., Ćakovac, H., Bijelić, B., 1983., Problemi

gospodarske optimizacije tehnološkog procesa

u proizvodnji namještaja, Bilten ZIDI,

11(8):71–90, Zagreb.

Sabadi, R., Prpić, 1983., Šumarstvo i prerada drva u

SR Hrvatskoj do 2000. godine; Opće udr. šum.,

prer. drva i prometa Hrvatske, ZIŠ, ZIDI , Šum.

fakultet, Rep. zav. za društv. plan., Ekon. inst.

Zagreb, pp. 1–300, Zagreb.

Sabadi, R., Prpić, B., Badun, S., Jakovac, H., 1983.,

Problemi razvitka u šumarstvu i drvnoj industriji

u SR Hrvatskoj, Studija za SIZ za znanstv. rad,

Šumarski fakultet, pp. 1–25, Zagreb.

Sabadi, R., Bijelić, B., Jakovac, H., 1983: Gospodarski

rezultati poslovanja u šumarstvu i problemi

budućeg razvitka. S.L. 11–12, s. 477.

Sabadi, R., (ed.), 1984., Dugoročni razvoj šumskopreradivačke

reprodukcijske cjeline u SR Hrvatskoj,

Znanstvene osnove dugoročnog razvoja

SR Hrvatske do 2000. godine, Sv. br. 16, Rep.

zaj. za znanstv. rad i Rep. zav. za društv. planiranje,

Zagreb.

Sabadi, R., 1984., Problemi tržišne optimizacije slavonskog

šumarstva i prerade drva, ZBORNIK:

31–43, Osijek, 5–7. prosinac 1984.

Sabadi, R., Jakovac, H., Bijelić, B., Hitrec, V. , 1984.,

Perspektiva razvitka i gospodarski položaj

proizvodnje ploča od usitnjenog drva u nas i u

svijetu, Bilten ZIDI, 12:1–11, Zagreb.

Sabadi, R., Jakovac, H., Redžić, A., 1984., Društveni

proizvod i narodni dohodak – Problemi njihova

stvaranja i rasporedivanja, ZBORNIK, Split,

4–5. listopad 1984:209–219

Sabadi, R., 1984: Dr ing. ALBE URBANOVSKI. Š.L.

3–4, s. 189.

Sabadi, R., (koautor) 1985., Yugoslavia Your Partner

in Forestry, Timber and Wood Industry, Institut

za zemlje u razvoju, Zagreb.

Sabadi, R., 1985., Daljnji radovi na pojašnjenju i primjeni

Zakona o šumama u SR Hrvatskoj, Studija

za PZ “EXPORTDRVO”, pp. 1–4, Zagreb.

Sabadi, R., 1985., Organizacija šumarstva u SR Hrvatskoj,

Studija za PZ “EXPORTDRVO”, pp. 1–11,

Zagreb.

Sabadi, R., 1985., Osnove stjecanja i rasporedivanja

zajedničkog prihoda u šumarstvu, Studija za PZ

“EXPORTDRVO”, pp. 1–9, Zagreb.

Sabadi, R., 1985., Prijedlog modela organizacije i poslovanja

RO šumsko-gospodarskog područja,

Studija za PZ “EXPORTDRVO”, pp. 1–8,

Zagreb.

Sabadi, R., 1985., Uz sadašnji gospodarski trenutak

drvne industrije, Drvna industrija, 36(3–4):

75–76, Zagreb.

Sabadi, R., 1985., Yugoslavia and Its Forestry, Šumarski

fakultet u Zagrebu, Prikaz za postdiplomante

iz Edinbourgha, pp. 1–12, Zagreb.

Sabadi, R., 1985: Prilog raspravi o dužini ophodnje u

šumama hrasta. Š.L. 1–2, s. 7.

Sabadi, R., 1985: Prilog idejama za sprovodenje Zakona

o šumama u SR Hrvatskoj. Š.L. 3–4, s.

119.

Sabadi, R., 1985: Funkcionalna organizacija šumarstva:

da ili ne?. Š.L. 3–4, s. 125.

Sabadi, R., 1986., Strategija izvoza drvno-prerađivačke

industrije, u: Znanstv. projekt 47b “Strategija,

sistem i politika medunarodne razmjene

roba, usluga i znanja”, Ekonomski fakultet, Inst.

za ekon. istr., pp 1–33, Zagreb.

Sabadi, R., 1986., Ekonomika šumarstva – Udžbenik i

priručnik, Sveuč. u Zagrebu, Šum. fakultet, LI­

BER, pp. 1–374, Zagreb.

Sabadi, R., 1986., Izvoz drva i drvnih proizvoda, Monografija:

Šumarstvo i prerada drva Jugoslavije,

Knjiga izdana povodom 16. IUFRO svjetskog

kongresa u Ljubljani.

Sabadi, R., 1986., Linearno programiranje i njegova

primjena u ekonomici šumarstva, Katedra za

ekonomiku šumarstva Šumarskog fakulteta,

Zagreb.

Sabadi, R., 1986., Temelji matrične ili linearne algebre

i njezina primjena u ekonomici šumarstva, pp.

1–14, Katedra za ekonomiku Šumarskog fakulteta,

Zagreb.

Sabadi, R., Jakovac, H., 1986., Strategija pilanske

proizvodnje i plasmana na domaćem i stranom

tržištu u uvjetima informatičke revolucije, Bilten

ZIDI, 14(1):23–27, Zagreb.

Sabadi, R., 1986: D. TONKOVIĆ: Stari slavonski hrastici.

Š.L. 11–12, s. 569.

Sabadi, R., 1987., Istraživanja ekonomskih rezultata

poslovanja industrije prerade drva, celuloze i

papira u SRH – mikro- i makro-pristup, Bilten

ZIDI, 13(3–4):93–110, Zagreb.

Sabadi, R., 1987., Recenzija knjige prof. dr. V. Gašparovića:

Ekonomika obujma, INFORMATOR,

Zagreb.

Sabadi, R., 1987., 30-godina drvnoindustrijskog kombinata

“SPAČVA” u Vinkovcima, Drvna industrija.

Sabadi, R., 1987., Istraživanja metoda traženja ideja i

intuitivnog predvidanja, tržišni, tehnološki i

315


antropološki aspekti, Bilten ZIDI, 13(5)1–12,

Zagreb.

Sabadi, R., 1987., Šumarstvo i prerada drva – restruktuiranje

i izvoz, ZBORNIK savjetovanja: Problemi

i politika strukturalnog prilagodivanja u

ostvarivanju programa stabilizacije, Savez ekonomista

Hrvatske i I.V. Sabora, travanj, Zag reb.

Sabadi, R., 1987: Gospodarsko značenje hrastovine u

Jugoslaviji. Š.L. 5–6, s. 197.

Potočić, Z., Sabadi, R., 1988., Šuma u privrednom razvoju

društva, Opća enciklopedija, posebni svezak,

679–681.

Sabadi, R, 1988., Osnove trgovačke tehnike, trgovačke

politike i marketinga u šumarstvu i drvnoj industriji,

Sveuč. u Zagrebu, Sumarski fakultet,

LIBER, Zagreb.

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H, 1988: Koliko

društvena zajednica pridonosi održavanju i

proširenju potencijala općih koristi od šuma.

S.L. 5–6, s. 255.

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H. i Miler, N., 1988:

Što se može dogoditi?. Š.L. 7–8, s. 367.

Mlinšek, D., Sabadi, R., Badun, S., 1989., Šumarstvo i

drvna industrija u privredi Jugoslavije i perspektiva

daljeg razvoja, “Tehnologija i razvoj”

Jugosl. naučna tribina, Beograd, pp 859–869.

Sabadi, R., 1989., Drvna industrija Hrvatske Enciklopedija

Jugoslavije, sv. 5:310–312, Zagreb.

Sabadi, R., 1989., Proizvodnja i prerada papira u Hrvatskoj

Enciklopedija Jugoslavije, sv. 5, Zagreb.

Sabadi, R., 1989., Scientific Foundation of Development

of Forestry and Timber Indsutries in Croatia

up to 2005, 5th Yugoslav (lst International)

Inter-Chair Meeting of Organisers & Economists

in Timber Industries, Struga, Macedonia,

pp. 18–20.

Sabadi, R., 1989: Primjedbe i prijedlozi u vezi savjetovanja

o šumskogospodarskim područjima i

organizaciji šumarstva održanom u Zagrebu.

Š.L. 9–10, s. 481.

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H., Miler, N., 1989:

Replika na članak dipl. ing. D. Bedžule

“Vrijeme za eksperimente je isteklo”. Š.L. 9–10,

s. 488.

Krznar, A., Dolenec, S., Gajdek, D., Sabadi, R., 1990.,

Cost Studies in Croatian Forestry, Proceedings

of IUFRO 1990, 5:3:04, 19th World Congress,

Montreal, Canada, pp. 84–99.

Sabadi, R., 1990., (ed)., Znanstvene osnove dugoročnog

razvoja šumarstva i prerade drva u Hrvatskoj

i Jugoslaviji, Šumarski fakultet – Zavod za

istraživanja u drvnoj industriji, pp. 1–195,

Zagreb.

316

Sabadi, R., 1990., Položaj drvne industrije danas i sutra,

AMBIENTA, 09.05.1990., Zagreb, pp 1–46.

Sabadi, R., 1990., Prijelaz na tržišnu privredu, Resume,

Univerzitet u Beogradu, Simpozijum povodom

70. godišnjice rada Šumarskog fakulteta,

Beograd.

Sabadi, R., 1990., Škola poslovodstva, Drvna industrija

br. 1–12, Zagreb.

Sabadi, R., 1990., Šumarske i drvnoindustrijske znanosti

na zagrebačkom Sveučilištu, “SVEUČI-

LIŠTE U RAZVOJU ZNANOSTI OD 1669.

DO DANAS, Sveučilište u Zagrebu.

Sabadi, R., 1990., Timber Industry Economics – Scientific

and Educational Programme at Faculty of

Forestry of Zagreb University, 6th Yugoslav

(2nd International) Inter–Chair Meeting of Organisers

and Economists in Timber Industries,

Ljubljana.

Sabadi, R., Krznar, A., 1990., Problem einer Ubergang

der Holzindustrie vom plan-zum marktwirtschaftlichen

Modell, Internationaler Syposium,

Zvolen, ČSR.

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H., Dolenec, S., Gajdek.

D., 1990., Problems of Transition of Forestry

and Forest Industries from Planned to Market

Oriented Model – Structural Changes Requirements

and Optimization, Proceedings of

IUFRO 1990, Subject Area, 19th World Congress,

Montreal, Canada, pp. 190–197.

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H., Miler, N., 1990.,

Općekorisne funkcije šuma i problem njihova

vrednovanja u razvoju narodnog gospodarstva,

Gl. za šum. pokuse, 26:461–470, Zagreb.

Sabadi, R., 1991., Analiza dosadašnjeg razvoja drvenjače

u Fužinama i ocjena budućeg razvoja, pp.

1–16, Fužine.

Sabadi, R., 1991., Osvrt na dosadašnja iskustva pretvorbe

društvenih šuma u državne, “HRVAT­

SKE ŠUME” U.O., pp. 1–6, Zagreb.

Sabadi, R., 1992., Austrijske savezne šume, “Hrvatske

šume” Zagreb, 1992.

Sabadi, R., 1992., Ekonomika šumarstva, 2. izd., Školska

knjiga, Zagreb.

Sabadi, R., 1992., Forestry and Forest Industries in

Croatia, Present Situation and Its Potential, Hrvatske

šume, Ossiach (Austria).

Sabadi, R., 1992., Implikacije povratka šuma i šumskog

zemljišta prvobitnim vlasnicima, “HRVAT­

SKE ŠUME” U.O., pp. 1–4, Zagreb.

Sabadi, R., 1992., Stanje austrijskog šumarstva, “Hrvatske

šume”, Zagreb, 1992.

Sabadi, R., 1992., Šumarska politika, pp. 1–118, Hrvatske

šume, Zagreb.


Sabadi, R., 1993., Internationale Waldenquette, der

Fall Kroatien, Internationaler Symposium, Grazer

Herbstmesse 93, pp. 31–47, 07. 10. 1993.,

Graz.

Sabadi, R., 1993., Kratka povijest šumoposjedničkih

odnosa i šumarske politike u Hrvatskoj, “HR­

VATSKE ŠUME', Zagreb.

Sabadi, R., 1993., Report on Forestry and Forest Industries

Development – Croatia, Ministry of Agriculture

and Forestry of the Republic of Croatia,

October 1993, Paper presented at the 51st

Timber Committee and 26th EFC Joint FAO

Session, Rome, 11–15 October 1993.

Sabadi, R., 1993., Stanje šumarstva u SR Njemačkoj

krajem 1991. početkom 1992., “HRVATSKE

ŠUME” Zagreb.

Sabadi, R., 1993., Transition of Forestry and Forest Industries,

Report for ECE, Geneve, 06.03.1993.

pp. 1–29, Geneve.

Sabadi, R., 1993: Alternativne mogućnosti u malim

poljodjelskim gospodarstvima — šumarstvo,

prerada drva i sporedni šumski proizvodi. Š.L.

1–2, s. 53.

Sabadi, R., (ed.), 1994., Pregled šumarstva i drvopreradivačkog

sektora u Republici Hrvatskoj, Prijevod

s engleskog, Ministarstvo poljodjelstva i

šumarstva Republike Hrvatske i “Hrvatske

šume”, Javno poduzeće, Zagreb.

Sabadi, R., (ed.), 1994., Review of Forestry and Forest

Industries Sector in Republic of Croatia, Min. of

Agriculture & Forestry of the Republic of

Croatia &”Hrvatske šume”, Public Corporation,

Zagreb.

Sabadi, R., 1994., Gospodarske implikacije unapređenja

privatnih šuma, Zbornik radova savjetovanja:

Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija

Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju

europskih šuma, HAZU, Zbornik, pp. 77–96,

Zagreb, 15. 06. 1994.

Sabadi, R., 1994., Načela za tvorbu konzistentne šumarske

politike, “Hrvatske šume”, Zagreb.

Sabadi, R., 1994., Pregled šumarskog sektora bivšeg

SSSR, “Hrvatske šume”, Zagreb.

Sabadi, R., 1994., Prikaz poslovanja šumarstva u SR

Njemačkoj u šumskogospodarskoj godini 1992.

(od 01. 10. 1992. – 30. 09. 1993.) “Hrvatske

šume”, Zagreb.

Sabadi, R., 1994., Prilog povijesti šumarstva i šumarske

politike, pp. 1–175, “HRVATSKE ŠUME”,

Zagreb.

Sabadi, R., 1994., Sjeverna Amerika – Trendovi i očekivanja

za drvo i drvne proizvode, “Hrvatske

šume”, Zagreb.

Sabadi, R., 1995., Uporaba hrastovine, Skup autora:

MONOGRAFIJA O HRASTU LUŽNJAKU,

“HRVATSKE ŠUME” Zagreb i HAZU, Zagreb,

povodom 150–godina šumarske znanosti u Hrvatskoj,

pp. 1–55+Summary 1 + 35 + 24 slike,

Zagreb.

Sabadi, R., 1996., Šumarska politika u Hrvatskoj s naročitim

osvrtom na vrijeme bana baruna Josipa

Šokčevića (1860–67), HAZU – Centar za

znanstv. rad u Vinkovcima, Zbornik radova, str.

213–256.

Sabadi, R., 1996., Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke,

“Hrvatske šume” Zagreb, 1–259 +

(i–vii) + (I–XLIV).

Sabadi, R., 1996., Šumarstvo, u EKONOMSKI LEK­

SIKON, LZMK, Zagreb.

Sabadi, R., 1996., Talijansko šumarstvo i prerada drva,

“HRVATSKE ŠUME”, Zagreb, 1–64.

Sabadi, R., 1997., Ein Ubersicht der kroatischen Forste

und Forstwirtschaft – Tatsachen und Zahlen,

Ministerium f. Land- u. Forstwirtschaft der kroatischen

Regierung, Zagreb (Jan).

Sabadi, R., 1997., Memorandum o ciljevima i racionalnom

upravljanju i gospodarenju šumarna u Hrvatskoj,

Podsjetnik za razgovor s g. dipl. ing.

Prebanićem, doministrom za šumarstvo u Min.

poljoprivrede i šumarstva RH, Zagreb, 07. 01.

1997.

Sabadi, R., 1997., ŠVICARSKA – Pregled šumarstva i

prerade drva, “HRVATSKE ŠUME”, Zagreb, 90

str.

Sabadi, R., 1997., Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti,

“HRVATSKE ŠUME”, Zagreb, 40 str.

Sabadi, R., 1997: Pogled unatrag – Dokle smo došli u

organizaciji upravljanja i gospodarenja šumama?.

Š.L. 1–2, s. 45.

Sabadi, R., 1997: Znanstveni skup – Hrvatski ban Josip

barun Šokčević. Š.L. 1–2, s. 82.

Sabadi, R., 1998: Lexicon Silvestre – višejezični šumarski

rječnik. Š.L. 5–6, s. 273.

Sabadi, R., 1999: N. Mešić: Furniri, furnirske i stolarske

ploče. Š.L. 1–2, s. 77.

Sabadi, R., 2000., Gospodarska kretanja i suvremene

tehnologije, Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEH­

NOLOGIJE U UPORABI ŠUMA, Znanstveni

skup 11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1–26.

Sabadi, R., 2000., Gospodarska kretanja i suvremene

tehnologije, Znanstv. skup Sekcije za uporabu

šuma Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo

– Sekcija za uporabu šuma HAZU, Održan

11. travnja 2000., Zbornik radova, str. 1–26.

Sabadi, R., 2000: Profil švicarskoga šumarstva i drvne

privrede 1995. godine. Š.L. 1–2, s. 33.

317


Sabadi, R., 2000: Prof. dr. Franc Bizjak: “Tehniška priprava

in prenova proizvodnje”. Š.L. 1–2, s. 86.

Sabadi, R., 2000: Prof. dr. Franc Bizjak: “Reinženiring

in razvoj podjetja”, Educa 1997.. Š.L. 1–2, s. 88.

Sabadi, R., 2000: Francuska: Šume prekomorskih departmana.

Š.L. 3–4, s. 171.

Sabadi, R., 2000: Francuska: Šume prekomorskih departmana.

Š.L. 5–6, s.293

Sabadi, R., 2000: Postignuća njemačkog šumarstva i

njihova ekonometrijska analiza. Š.L. 7–8, s. 385.

Sabadi, R., 2000: Mladen Stjepan Figurić: Proizvodni

i poslovni procesi u preradi drva i proizvodnji

namještaja. Š.L. 9–10, s. 602.

Sabadi, R., 2000: Krešimir Greger: Proizvodni i poslovni

procesi u preradi drva i proizvodnji namještaja

(zbirka zadataka). Š.L. 9–10, s. 603.

Sabadi, R., 2001., Gospodarska kretanja u šumarstvu i

šumskoj industriji u Hrvatskoj od uspostave

hrvatske države do kraja 2000. godine, “RADO­

VI” Šumarski institut Jastrebarsko, 36(1): 61–89.

Sabadi, R., 2001., Tržište jelovine u svijetu i u Hrvatskoj,

u monografiji: Obična jela u Hrvatskoj,

Akademija šumarskih znanosti i “HRVATSKE

ŠUME “, Zagreb.

Sabadi, R., Prpić, B., Jakovac, H., 2001., Ukupna vrijednost

jelovih šuma u Hrvatskoj, u monografiji:

Obična jela u Hrvatskoj, Akademija šumarskih

znanosti i “HRVATSKE ŠUME”, Zagreb.

Sabadi, R., 2001: Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu

drveta. Š.L. 1–2, s. 35.

Sabadi, R., 2001: Pregled francuskog pilanarstva. Š.L.

5–6, s. 273.

Sabadi, R., 2001: Francuska: Drvna industrija i trgovina

drvom. Š.L. 9–10, s. 511.

Kalogjera, D., Milinović, I., Sabadi, R., 2002., Koncepcijski

pristup stvaranju tržišnih odnosa između

šumoposjednika i industrijalaca drva i celuloze

u Hrvatskoj – strateške osnove poslovnih

odnosa između šumarstva i industrije drva i papira

u Hrvatskoj, CEI Zagreb, Hrvatska udruga

poslodavaca Zagreb, Granska udruga poslodavaca

drvne i papirne industrije, Zagreb.

Sabadi, R., 2002., World bank project; Croatia – Development

and testing of national standards for

forest certification – consultancy assignement

on the policy, legal and institutional requirements

and the existing information systems in

view of forest certification in Croatia and potential

markets for certified Croatian timber, pp

1–25, Helsinki.

Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J. (ed.), 2002, Mediterranean

forests and people: the total value,

318

(Croatia) Padua University Press CONTAGRA,

Solsona & Padua.

Sabadi, R., 2002: Španjolska – šumarstvo i šumarska

politika; prerada i trgovina drvom. Š.L. 1–2, s. 35.

Sabadi, R., 2002: Prof. dr. Franc Bizjak: Osnove zagotavljanja

poslovne odličnosti v lesarstvu Slovenije.

Š.L. 1–2, s. 102.

Sabadi, R., 2002: GRČKA – Pregled šumarstva i prerade

drva. Š.L. 7–8, s. 367.

Sabadi, R., 2003., Očekivanja u razvoju šumarstva i

preradi drva u 21. stoljeću, na temelju primjera

Švicarske, I. dio; “RADOVI” Šumarski Institut

Jastrebarsko, 38(2):211–228.

Sabadi, R., 2003., Položaj hrasta lužnjaka u Europi,

svijetu i Spačvi, znanstveni rad objavljen u

Zborniku radova: “RETROSPEKTIVA I PER­

SPEKTIVA GOSPODARENJA ŠUMAMA

HRASTALUŽNJAKAU HRVATSKOJ”, Znanstveni

skup; Vinkovci, 8. i 9. studenog 2002., str.

39–68„ Vinkovci, 2003. HAZU, CENTAR ZA

ZNANSTVENI RAD U VINKOVCIMA.

Sabadi, R., 2003: Njemačko šumarstvo 2002/2003. godine.

Š.L. 9–10, s. 483.

Sabadi, R., 2004., Očekivanja u razvoju šumarstva i

preradi drva u 21. stoljeću, na temelju primjera

Švicarske, II. dio; “RADOVI” Šumarski Institut

Jastrebarsko, Vol. 39, No 1–2004, pp 99–119.

Vuletić, D., Sabadi, R., Paladinić. E., 2004., Prva procjena

gospodarske vrijednosti šuma Hrvatske,

“RADOVI” Šumarski institut Jastrebarsko, Vol.

39, No 1–2004, pp 79–98.

Sabadi, R„ 12/05/2005. World Bank Project; Croatia –

Development and Testing of National Stanndards

for Forest Certification ? Consultancy

Assignement on the Policy, Legal and Institutional

Requirements and the Exxisting Information

Systems in View of Forest Certification in

Croatia and Potential Markets for Certified Croatian

Timber, National Consultant Task.

Sabadi, R., 28/11/2005., Recenzija članka: “The System

of Creation the Interdepartmental Prices in

Practical Conditions of Slovak Wood Processing

Industry” kojeg je napisao Marek Potkany za

časopis “DRVNA INDUSTRIJA”, upućen gdi

dr. Ružica Beljo-Lučić, glavnoj urednici.

Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J., 2005, Croatia –

Country Situation; pp. 249–262; u knjizi: M.

Merto & L. Croitoru, editors: Valuing Mediterranean

Forests – Towards Total Economic Value;

CABI Publishing Wallingford, Oxforshire

OX10 8DE – UK.

Vuletić, D., Sabadi, R., 2005, Mathematical-statistical

approximaton of the dispersion of the time series


of annual gross fellings in the national forests -

The examples of Croatia, Switzerland, Germany

and France; Forest Experimentation Herald,

University of Zagreb - Faculty of Forestry, No

40:135-175 (Glasnik za šumske pokuse. Vol.

40:135-175, Zagreb, 2005).

Sabadi, R., 2005: Trgovina šumskim proizvodima na

prijelazu u treće tisućljeće. Š.L. 9-10, s. 489 PDF.

Vuletić, D., R. Sabadi, 2005: Da li se i kako naše šumarstvo

i šumska industrija oporavlja od posljedica

Domovinskog rata?. Š.L. 11-12, s. 597 PDF.

Sabadi, R., 15/03/2006., Letter prepared on request of

Min. of Agric, Water and Forestry for Mr Volker

Sasse, Officer in the regional FAO Office, Budapest,

containing informatrrions on Croatian forests

and particularly Green Tax, pp. 1-32.

Sabadi, R., 31. 05. 2006., Recenzija prijedloga znanstvenog

projekta: "Darko Motik: Modeli razvoja

i rasta izvoza finalnih proizA'oda od drva -

Prijedlog za Ministarstvo znanosti RH", Zagreb.

Sabadi, R., 31.05. 2006., Recenzija prijedloga znanstvenog

projekta: "Sjepan Posavec: Modeli

vrednovanja obnovljivih šumskih resursa u

uvjetima narušene stabilnosti - Prijedlog za Ministarstvo

znanosti RH" Zagreb.

Sabadi, R., 2007: Promocija šumskih i drvnih proizA'oda

sajmovanjem. Š.L. 1-2, s. 61.

Sabadi, R., 2007: Vox clamantis in deserto. Š.L. 1-2, s.

76.

Sabadi, R., 2007: Učinci hrvatskog šumarstva i prerade

drva na stanje bilance plaćanja - što činimo i što

bi se moglo činiti. Š.L. 3-4, s. 137.

Oprostili smo se od kolege, prijatelja

i dobrog čovjeka Milana

Blaževića dipl. ing. šumarstva.

Rođen je 5. 7. 1925. godine u

Velikoj Bršljanici. Osnovno školovanje

i gimnaziju završio je u Zagrebu,

da bi 1946. upisao Poljoprivredno-šumarski

fakultet, na kojemu

je 1952. diplomirao i to u prvoj generaciji

drvno-industrijskog smjera.

Šumarski stalež napustio je zapaženi

stručnjak koji je ostavio svoj

trag na svim mjestima gdje je službovao.

Prvo zaposlenje dobiva u DIP

Durdenovac, gdje ne ostaje dugo.

Napušta drvnu industriju, prelazi u

Šumariju Garešnica, gdje započinje

svoj dalji radni vijek u Šumarstvu.

Prelazi u Šumariju Čazma, gdje postaje

upravitelj. Pun dojmova u vremenu

u kojemu je djelovao, a time

svjestan svih teškoća, dobiva prva

poslovna priznanja. Postaje upravitelj

Šumarije Sljeme u Zagrebu.

MILAN BLAZEVIC dipl. ing. šumarstva (1925 - 2008)

Životna stepenica puna problema,

iskušenja, a samim time izazova.

Odnos prema sugovornicima

najveća mu je vrlina. Svaki posjetitelj

Zagrebačke gore smatra se

stručnjakom i iČima prava za koja

nije osposobljen. U takvim okolnostima

Milan dokazuje svoje sposobnosti

na području šumarstva,

stječe toliko potrebna iskustva u

svakodnevnom radu. Prihvaćen od

svojih siffadnika, stvara okriČenje

koje unapređuje cjelokupno poslovanje.

Djeluje u vremenu kada je došlo

do puno novosti u tehnologiji rada.

Učeći u svom okruženju posjećujući

domaće i ino slične organizacije,

prati literaturu, stječe nova dragocjena

iskustva.

Aktivno sudjeluje u osnovanju i

formiranju Šumskog gospodarstva

Zagreb, gdje od početka djeluje na

mjestu komercijalno-tehničkog direktora.

Medu novoustanovljenim

gospodarstvima ŠG Zagreb zauzima

vrlo visoko mjesto po ustroju i općim

rezultatima poslovanja. U nastojanju

poboljšati poslovanje, značajna

odluka je bila preselenje ŠG iz

privremenih poslovnih prostorija u

Poslovni toranj Zagrepčanka, u to

doba bio prvi poslovni objekt u Zagrebu.

Raspravljajući o tekućim

stručnim pitanjima imao je znanje i

znao ga primijeniti u poslovnin kontaktima

u svakodnevnom radu.

Dobroćudan, druželjubiv, prihvaćen

od kolega i suradnika do 1966.

god. bio je predsjednik Šumarskog

društva Zagreb (danas ogranak Zagreb).

Okružen prijateljima i štovateljima,

vedar, pun optimizma, iskazivao

je zadovoljstvo svojim životnim

izborom, šumarskom strukom.

Sve vrline skupljene u osobi Milana

Blaževića sadržaj su jednog bogatog

života uklopljenog u struku i

životno opredjeljenje.

U svom životu otpratio je mnoge

generacije s kojima je surađivao,

sada smo mi tu da se oprostimo od

njega, štovanog kolege i prijatelja.

M. Brežnjak, V. Rajković

319


Na mjesnom groblju u Viškovu,

nedaleko Rijeke, 3. svibnja 2008.

godine članovi obitelji, mnogobrojni

šumarske kolege, prijatelji i mještani,

oprostili su se od Antona Polica,

dipl. ing. šumarstva u mirovini.

Rodio se u Sungeru, općina Mrkopalj,

8. siječnja 1938. godine,

gdje je završio osnovnu školu, a

gimnaziju 1957. godine u Delnicama.

Kao dječak u svom rodnom

Sungeru rastao je medu šumarskom

rodbinom u kojoj se isticao njegov

ujak poznati šumarski stručnjak,

šumarski savjetnik Josip R a d o š e -

vić, dipl. ing. šum., što je bilo

odlučujuće da se nakon velike mature

opredijelio za šumarski poziv i

ujesen 1957. godine upisao na Šumarski

fakultet u Zagrebu, gdje je u

listopadu 1962. godine diplomirao

na Šumsko-gospodarskom odsjeku

i stekao zvanje dipl. ing. šumarstva.

Teško se školovao, jer je rano

ostao bez oca, ali je brižna majka

Ivka unatoč odgoju i skrbi za petero

djece, uz veliko odricanje i potporu

rodbine nastojala osigurati sinu

Antonu fakultetsko obrazovanje.

Po završetku fakulteta odlazi 11

mjeseci na služenje vojnog roka u

Bileću. Vrativši se u svoj rodni Gorski

kotar zapošljava se 1964. god.

kao pripravnik u Šumariji Gerovo, a

zatim u pogonu Transporta Šumskog

gospodarstva Delnice kao pomoćnik

upravitelja.

Od 1970. do 1984. godine obavljao

je dužnost upravitelja Transporta

u Šumskom gospodarstvu Delnice.

Bilo je to vrijeme početka djelovanja

novoosnovanog Šumskog gospodarstva

Delnice i prelaska eksploatacije

šuma u to poduzeće iz sastava

DIP-a Delnice. Time pogon Transporta

u prijevozu drvnih sortimenata

dobiva značajan prioritet u obnovi

svog zastarjelog voznog parka i sveukupnog

razvoja, što je bio velik izazov

kojega stručno znatiželjni šumarski

inženjer Anton Polić zdušno

prihvaća i kao upravitelj daje mu

ANTON FOLIC, dipl. ing. šumarstva (1938 - 2008)

svoj značajan doprinos. Unatoč teškoćama

oko uvoza, intenzivno se obnavlja

vozni park godišnje s pet

novih kamiona s utovamim napravama,

razvija se servisni i garažni prostor,

nabavlja se oprema za radionice

i za održavanje vozila, školuju se kadrovi,

obavlja specijalizacija osoblja.

U tijeku 1978. god. dovršava se

izgradnja nove vlastite stanice za

tehnički pregled, stoje bilo značajno

za Transport koji svoja vozila ne

treba više slati na tehničke preglede

u Rijeku. Nova stanica za tehnički

pregled nije bila značajna samo za

Transport, već i za stanovnike-vlasnike

autombila s područja Gorskog

kotara. Početkom 1981. god. započeta

je gradnja nove mehaničke

radionice. Sa 100 zaposlenih djelatnika

Transport je za nekoliko godina

svoj prijevozni park povećao s

350 na 460 tona nosivosti.

Osim doprinosa tehničkom i

sveukupnom razvoju Transporta,

kao upravitelj Anton Polić bit će

zapamćen kao izuzetna osoba po

svom plemenitom odnosu prema

zaposlenicima koji su u njemu uvijek

imali osobu spremnu da im s

puno razumijevanja i dobrote pomogne.

U Delnicama je upoznao

suprugu Nadu s kojom je odgojio

dvije kćerke - Tihanu i Sandru.

S organizacijskim promjenama i

prelaskom Šumskog gospodarstva

Delnice u Goransko-primorsko šumsko

gospodarstvo, 1. siječnja 1985.

god. odlazi raditi u Šumariju Rijeka,

a zatim u Šumariju Klana, gdje je

zbog teške bolesti rano umirovljen

1994. godine.

Borio se s opakom bolesti, ali

napaćeno tijelo s dvije teške operacije

nije izdržalo i Anton Polić je na

putu za riječku bolnicu preminuo u

prijepodnevnim satima 1. svibnja

2008. godine.

Živeći sa svojom obitelji najprije

u Delnicama, a od 1984. godine

u Viškovu, gdje je s obitelji izgradio

kuću, bio je cijenjen i poštivan

medu kolegama, zaposlenicima u

delničkoj Upravi šuma, u okruženju

gdje je živio i radio i medu svima

koji su ga poznavali. Pamtit

ćemo ga po njegovoj skromnosti,

dobroti, poštenju, iskrenom prijateljstvu,

jednostavnosti i neposrednosti,

po njegovoj svima poznatoj

osobini i nastojanju daje uvijek, ne

samo u teškoćama, svakome bio

spreman pružiti ruku dobrote i pomoći.

Stoga svi mi koji smo ga poznavali,

s njegovom obitelji kojoj

će najviše nedostajati, te rodbinom,

dijelimo tugu i bol za Tonom.

Njegov ispraćaj na posljednji počinak

uz nazočnost rodbine, brojnih

kolega šumara i prijatelja, iskaz su

suosjećanja za njegov gubitak i

odlazak zauvijek. Izraz je to poštovanja

prema Toni. Ugasila se njegova

samozatajna duša i otišla u vječna

prostranstva. Pjesmom Hvala

koju je otpjevala riječka klapa i uz

riječi svećenika Ivana Androića iz

Župe Viškovo, ispraćen je na vječni

počinak. Zadržat ćemo Te dragi

Tona kao dobrog stručnjaka, čovjeka

i prijatelja u trajnom sjećanju

Danijel Lončar, prof

320


UPUTE AUTORIMA

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz

područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite

prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja,

savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze

iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje

iz drugih područja koje su važne za razvoj i

unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što

se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke

i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe

drva, te radove Hrvatskoga šumarskoga društva.

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju

zbog objavljivanja, moraju biti napisani

jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i

stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj

u t

(sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz

posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke

i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku

treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom

na papiru formata A4.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg:

– Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2

stranice napisane s proredom na papiru formata A4.

– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono

što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene

spoznaje iz određenog područja šumarske struke

i prakse.

– Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih

stranica Šumarskoga lista, zajedno s prilozima

(tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s

proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti

radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta

tu opsežnost opravdavaju.

– Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se

radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote)

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan.

– Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom,

metodološkim napomenama, raspravom,

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom

jeziku.

– Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom,

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju

se malim slovima i navode se odmah iza tablica.

– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine

treba posebno objasniti u jednadžbama i sl.

– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da

budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima

kako slijede.

– Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti

odvojeno od teksta i napisati broj slike, ime autora

i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti

u omjeru 2:1, odnosno u JPG formatu, rezolucije 72

dpi.

– Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti

jasne i kontrastne.

– Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima.

– Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo:

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

2. Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletkov

ić 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj,

Šumarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb.

– Pored punog imena i prezimena autora treba

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr.,

mr., dipl. ing. ...).

– Tekst članka treba (osim izuzetno), kompjutorski

pripremiti.

– Potpuno završene i kompletne članke slati na

adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost

prijevoda na strani jezik.

– Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg

područja na mišljenje u zemlji, a za

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu.

– Autori koji žele separate – posebne pretiske svojih

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem

rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se

ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se

može naručiti 20 separata.

– Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa,

adresu i općinu stanovanja.

Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTA

Zagreb, Trg Mažuranića 11

Telefon: 48 28 477, 48 28 359

Telefax: 48 28 477

E-mail: f:

urednistvo ©sumari.hr

- ail: urednistvoŽsu ari.hr

WEB stranica: www.sumari.hr


Tijekom proljeća, a kasnije i ljeta u našim se gorskim šumama na svježe posječenim stablima četinjača javlja čitav

niz ksilofagnih kukaca od kojih su svakako dominatni potkornjaci. Dvije su grupe izdvojene prema svojim temeljnim

biološkim odrednicama odnosno njihovom prostornom nišom. Prvi, koje nazivamo korašima, formiraju svoje hodnične

sustave u prostoru između mrtve kore i drveta, dakle u "najsočnijem" dijelu žive kore. Ovdje nalaze optimalni odnos

hranjiva za razvoj potomstva. Drugi, tzv. drvaši, izgrizaju hodnike u drvu, ponekad i vrlo duboko, a svojstveno im je još

i to da se njihove ličinke ne hrane neposredno drvnom tvari, nego simbiontskim gljivicama čije spore imaga unose u trupac

prilikom ubušivanja. U praktičnom smislu nužno je dobro poznavati napad ovih dvaju grupa potkornjaka, što je

olakšano bojom njihovih grizotina: smeđa je posljedica razvoja potkornjaka koraša, a bijela drvaša. I jedna i druga

piljevina mogu se osim na posječenom trupcu javiti i na dubećim stablima, s time da koraši u pravilu prethode drvašima.

During springtime and later in summer, in our mountaineous forests, freshly cut conifer logs are invaded by a whole

lot of xylophagous insects, among which, bark beetles clearly dominate. Two groups have been defined by their fundamental

biological characteristics and their spatial niche. First group, phloeophagous bark beetles, excavate their galleries

in the thin layers of phloem between the dead bark and wood itself. Here, they find optimum medium for the development

of their offspring. Second group, timber or ambrosia beetles, bore in the wood, sometimes quite deep. They are also

specific in a way that their larvae do not feed with woody tissues but strive on symbiotic fungal mycelia grown from

spores introduced by parent beetles. In practice, one can clearly differentiate between the attack of the two groups: brown

sawdust is a result of the phloeophagous bark beetle attack and white sawdust results from timber beetle attack. Both of

these can appear on cut and standing timber, timber beetles as a rule following the phloeophagous bark beetle attack.

I

IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva

znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma, d.o.o.

ČČh Publisher: Croatian Forestry Society - Editeur: Societe forestiere croate -

Herausgeber: Kroatischer Forstverein

Grafička priprema: ŽUPANČIĆ HR d.o.o. - Zagreb

Tisak: EDOK-Zagreb

More magazines by this user