Å UMARSKI LIST 5-6/2008 - HÅ D

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA 

KOMU PRIPADA VODA KOJU OPLEMENI I OČUVA ŠUMA 

Šuma ne može uspijevati bez dovoljno oborina, kao niti u vrlo hladnim područjima. U 

tundri, stepi, pustinji i močvari, šuma ne može uspijevati. Poznato je kako šuma vrlo ekonomično 

raspolaže s vodom. 

U šumovitome krajobrazu gdje šume ima preko 40 % ona sprječava eroziju tla i bujice, 

uravnotežuje raspored vode u prostoru, ravnomjerno opskrbljuje vodotoke i ublažava 

pojavu visokih vodnih valova, utječe na čistoću vode i broj izvorišta. Niti jedan drugi vegetacijski 

oblik ne utječe tako djelotvorno na vodu kao šuma. 

Vrlo značajna uloga šume je mehaničko, biološko i djelomično kemijsko pročišćavanje 

oborinske i poplavne vode. Pročišćavanje se događa njezinim procjedivanjem kroz živo i 

rahlo šumsko tlo, pa ona u podzemne tokove ulazi pitka. Od sveukupne količine vode koja 

oborinama padne na šumu, količina procjedne vode iznosi u europskim prilikama njegovane 

šume od 30 - 40 % tijekom vegetacije i 70 - 80 % za njezina mirovanja. Ostatak vode 

potroši šuma u procesu transpiracije te intercepcijom i evaporacijom. 

Uzmemo li kao prosječnu godišnju vrijednost oborina u arealu šuma u Hrvatskoj od 

1 200 mm te površinu sklopljenih šuma od 2 mil. ha, iz šume isteče oko 13 milijardi tona 

pitke vode . Ovisno o stručnom postupku, dio te količine može se iskoristiti, što daje golem 

financijski učinak, bilo kroz vodovodne mreže ili u bocama na tržištu (Prp ić, Jurj ević, 

Jako vac, Š.L. 2005, posebni broj). 

Da bi šuma tako učinkovito djelovala kao pročistač i skladište vode, mora biti znalački 

i učinkovito njegovana. Hrvatske državne šume njegovane su preko 200 godina. Za razliku 

od ostalih europskih šuma one su 98 % prirodne i u pravilu predstavljaju prvu ili drugu generaciju 

šumskih sastojina poslije prirodne obnove hrvatskih prašuma. Takvim postupcima 

šumom, očuvana su iskonska šumska staništa sa živim tlom i zasigurno optimalnom 

sposobnošću za pročišćavanje vode. 

Tijekom sušnih razdoblja šuma postupično ispušta vodu u izvorišta i vodotoke, a tijekom 

kišnoga razdoblja i topljenja snijega zadržava je i usporava njezino površinsko otjecanje. 

Svi naši vodotoci, uključujući oba sijeva crnomorski i jadranski, pod golemim su utjecajem 

šume. Izvori Kupe, Kupice, Mrežnice, Dobre i njihovih pritoka, Zrmanje, Krke, 

Cetine i drugih te njihovih pritoka, dobivaju pročišćenu vodu od šuma a Hrvatskih Dinarida 

uz njegovanje šumarske struke, koja održava njihov porirodni sastav te vodozaštitnu kao i 

ostale općekorisne funkcije. 

I postavlja se pitanje, zašto Hrvatske šume d.o.o. ne koriste komercijalno pitku vodu 

koju su osigurali uzgojnim postupcima podržavajući gospodarsku prirodnu šumu, a posebice 

njezinu vodozaštitnu, kao i ostale općekorisne fiankcije. Bilo bi dobro o tome javno 

raspraviti i uključiti u podjelu i privatne šume, koje po svome sastavu zadovoljavaju vodozaštitnu 

fiankciju. 

Prof. em. dr. se. Branimir Prpić 

Naslovna stranica – Front page: 

Kaskade u kanjonu Donjih jezera u rano proljeće u Nacionalnom parku Plitvička jezera 

Cascades in the canyon of the Lower Lakes in Plitvice Lakes National Park in early spring 

(Foto – Photo: Alojzije Frković) 

Naklada 1880 primjeraka

UDK 630* (05):»54-02«/061.2 ISSN 0373-1332 

CODEN SULIAB 

ŠUMARSKI LIST 

Znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva 

Journal of the Forestry Society of Croatia 

1. Dalibor Bakran, dipl. ing. 

2. Davor Beljan, dipl. ing. 

3. Dr. sc. Miroslav Benko 

4. Stjepan Blažičević, dipl. ing. 

5. Mr. sc. Miroslav Brnica 

6. Davor Butorac, dipl. ing. 

7. Mr. sc. Zoran Đurđević 

8. Prof. dr. sc. Ivica Grbac 

9. Dubravko Hodak, dipl. ing. 

.Šumski ekosustavi 

Prof. dr. sc. Joso Vukelić, urednik područja 

Šumarska fitocenologija 

Urednici znanstvenih grana: 

Prof. dr. sc. Jozo Franjić, šumarska botanika 

i fiziologija šumskoga drveća 

Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić, dendrologija 

Dr. sc. Joso Gračan, genetika i oplemenjivanje 

šumskoga drveća 

Izv. prof. dr. sc. Nikola Pernar, šumarska pedologija 

i ishrana šumskoga drveća 

Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić, lovstvo 

.Uzgajanje šuma i hortikultura 

Akademik Slavko Matić, urednik područja 

Silvikultura 


Prof. dr. sc. Zvonko Seletković, ekologija i biologija šuma, 

bioklimatologija 

Dr. sc. Stevo Orlić, šumske kulture 

Dr. sc. Vlado Topić, melioracije krša, šume na kršu 

Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, uzgajanje prirodnih šuma, 

urbane šume 

Izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, mikoriza i alelopatija 

Izv. prof. dr. sc. Milan Oršanić, sjemenarstvo i rasadničarstvo, 

Izv. prof. dr. sc. Željko Španjol, zaštićeni objekti prirode, 

hortikultura 

Prof. em. dr. sc. Branimir Prpić, ekologija i njega krajolika, 

općekorisne funkcije šuma 

.Iskorištavanje šuma 

Prof. dr. sc. Ante Krpan, urednik područja 

Iskorištavanje šuma 


Zeitschrift des Kroatischen Forstvereins 

Uređivački savjet: 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. 

Mr. sc. Petar Jurjević, 

predsjednik 

Čedomir Križmanić, dipl. ing. 

Mr. sc. Josip Malnar 

Dr. sc. Josip Margaletić 

Ivan Matasin, dipl. ing. 

Akademik Slavko Matić 

Vlatko Petrović, dipl. ing. 

Urednički odbor po znastveno-stručnim područjima 

Revue de la Société forestière croate 

18. Dragomir Pfeifer, dipl. ing. 

19. Prof. dr. sc. Branimir Prpić 

20. Emilija Seidl, dipl. ing. 

21. Krunoslav Szabo, dipl. ing. 

22. Dražen Štrković, dipl. ing. 

23. Branko Trifunović, dipl. ing. 

24. Oliver Vlainić, dipl. ing. 

25. Zdravko Vukelić, dipl. ing. 

Doc. dr. sc. Dragutin Pičman, šumske prometnice 

Prof. dr. sc. Dubravko Horvat, mehanizacija 

u šumarstvu 

Prof. em. dr. sc. Marijan Brežnjak, pilanska prerada drva 

Doc. dr. sc. Slavko Govorčin, nauka o drvu, tehnologija drva 

4.Zaštita šuma 

Dr. sc. Miroslav Harapin, urednik područja 

Fitoterapeutska sredstva zaštite šuma 


Prof. dr. sc. Milan Glavaš, šumarska fitopatologija, 

integralna zaštita šuma 

Izv. prof. dr. sc. Boris Hrašovec, šumarska entomologija 

Izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić, zaštita od sisavaca 

(mammalia) 

Mr. sc. Petar Jurjević, šumski požari 

5.Izmjera i kartiranje šuma 

Izv. prof. dr. sc. Renata Pernar, urednik područja 

Daljinska istraživanja i GIS u šumarstvu 


Doc. dr. sc. Mario Božić, izmjera šuma 

Dr. sc. Vlado Kušan, izmjera terena s kartografijom 

Doc. dr. sc. Anamarija Jazbec, biometrika u šumarstvu 

6.Uređivanje šuma i šumarska politika 

Izv. prof. dr. sc. Juro Čavlović, urednik područja 

Uređivanje šuma 


Prof. dr. sc. Rudolf Sabadi, marketing u šumarstvu 

Dr. sc. Stjepan Posavec, šumarska ekonomika 

Prof. dr. sc. Ivan Martinić, organizacija u šumarstvu 

Branko Meštrić, dipl. ing. šum. informatika u šumarstvu 

Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum., staleške vijesti, 

bibliografija, šumarsko zakonodavstvo, povijest šumarstva 

Članovi Uređivačkog odbora iz inozemstva 

Prof. dr. se. Vladimir Beus, Bosna i Hercegovina 

Dr. se. Konrad Pintarić, prof. em., Bosna i Hercegovina 

Prof dr. se. Vjekoslav Glavač, Njemačka 

Prof dr. se. Milan Saniga, Slovačka 

Prof dr. se. Emil Klimo, Češka 

Dr. se. Martin Schneider-Jaeoby, Njemačka 

Doc. dr. se. Boštjan Kosir, Slovenija 

Prof dr. se. Iztok Winkler, Slovenija 

Glavni i odgovorni urednik – prof. dr. sc. Branimir Prpić 

Tehnički urednik – Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. 

Lektor – Dijana Sekulić-Blažina 

Znanstveni članci podliježu međunarodnoj recenziji. 

Recenzenti su doktori šumarskih znanosti u Hrvatskoj, Slovačkoj 

i Sloveniji, a prema potrebi i u drugim 

zemljama zavisno o odluci uredništva. 

Časopis je referiran u (Indexed in): Forestry abstracts, Cab abstracts, Agricola, Pascal, Geobase (IM) i dr. 

Na osnovi mišljenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, »Šumarski list« 

smatra se znanstvenim časopisom te se na njega primjenjuje 0-ta stopa PDV (članak 57. g.)

SADRŽAJ – CONTENTS 

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 

UDK 630* 525 (001) 

Prka, M.: Određivanje sortimentne strukture jednodobnih bukovih sastojina 

primjenom norme HRN EN 1316-1:1999 

Defining Assortment Structure of Even-Aged Beech Stands According 

to Standard HRN EN 1316-1:1999 223 

UDK 630* 304 + 964 (001) 

Goglia , V., J. Žgela, I. Đukić: Učinkovitost antivibracijskih rukavica: II dio 

The Effectiveness of Anti-Vibration Gloves: Part II 239 

PREGLEDNI ČLANCI – REVIEWS 

UDK 630* 156 

Degmečić, D., M. Bi ćanić: Značaj tjelesne težine kod vrste europska srna 

(Capreolus capreolus L.) u istočnoj Slavoniji i Baranji 

Body Weight and Development of Roe Deer (Capreolus capreolus L.) 

in Eastern Slavonia and Baranja 245 

STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS 

UDK 630* 181.1 

Naj vi rt , Ž., A. Mil i čević, Š. Meštrov ić: Areal hrasta oštrike (Quercus coccifera L.) 

u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca 

Area of the Kermes Oak (Quercus coccifera L.) on the Western Part of Peninsula Pelješac 253 

UDK 630* 432 

Španjol, Ž., K. Bilja k ovi ć , R. Rosa v ec, D. D o minko, D. B arčić, D. Starešinić: 

Šumski požari i fizikalni modeli 

Forest Fires and Physical Models 259 

ZAŠTITA PRIRODE: Arač, K.: Zeba (Fringilla coelebs L.) 269 

Kranjčev, R.: Jadranska perunika, Na izvoru Krke, Veli slap na Grdoselskom potoku, 

Montegarganska kokica, Brusnica, Patuljasta zvončika, Iz šume Repaš 269 

AKTUALNO: 

Delač, D.: Zapisnik 112. redovite sjednice skupštine Hrvatskoga šumarskog društva 273 

Jakovac, H.: Stručna tema skupštine: “Obnovljivi izvori energije u RH – Energetska uporaba šumske biomase” 281 

To mić, F., T. Krička , S. Matić : Raspoložive poljoprivredne i šumske površine 

za proizvodnju biogoriva u Hrvatskoj 282 

Dundović, J.: Energija iz Šumske biomase potencijal i perspektive u Hrvatskoj 283 

Stanić, Z.: Suradnja Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih šuma u korištenju šumske biomase 

kao obnovljivog energenta 286 

Sučić, Ž. : Profil šumske biomase 287 

Jakovac, H.: 10. Obljetnica nastupa ekipe hrvatskih šumara na EFNS-u 290 

Jurjević, P.: 110 godina od izgradnje Hrvatskoga šumarskog doma 293 

Frković, A.: Pozdrav iz Hrvatske – Plitvička jezera 296 

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI: 

Dekanić, S., T. Dubravac: Multifunkcionalno gospodarenja panjačama jugoistočne Europe – CForSee 298 

KNJIGE I ČASOPISI: 

Glavaš, M.: Izv. prof. dr. sc. Marijan Grubešić: Dabar u Hrvatskoj 300 

Grospić, F.: L’Italia forestale e montana 302 

PRIZNANJA: 

Glavaš, M.: Veliko priznanje šumarima 304 

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA: 

Grospić, F.: HŠD – Ogranak Zagreb u posjeti UŠP – Sisak i PPS Majur 306 

IZ SVIJETA GLJIVA: 

Kranjčev, R.: Gljiva ganoderma, Na brezovim resama 309 

IN MEMORIAM: 

Figurić, M.: Rudolf Sabadi (1928 – 2008) 311 

Brežnjak, M. V. Rajković: Milan Blažević (1925 – 2008) 319 

Lončar, D.: Anton Polić (1938 – 2008) 320 

Napomena: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stavovima autora

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI 

UDK 630* 525 (001) 

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 

ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH 

SASTOJINA PRIMJENOM NORME HRN EN 1316-1:1999 

DEFINING ASSORTMENT STRUCTURE OF EVEN-AGED BEECH STANDS 

ACCORDING TO STANDARD HRN EN 1316-1:1999 

Marinko PRKA* 

SAŽETAK: U radu je istraživana vjerojatnost pojave drvnih sortimenata 

tehničke oblovine u bukovim stablima s obzirom na vrstu sijeka, kao i tijek 

postotnih udjela drvnih sortimenata tehničke oblovine po debljinskim stupnjevima 

i vrsti sijeka. Istraživanja su provedena na uzorku koji obuhvaća 787 

stabala u proredama, 788 stabala u pripremnim, 862 stabla u naplodnim i 

645 stabala u dovršnim sjekovima. Sveukupno je istraživanjima obuhvaćeno 

3082 primjerno stablo. Starost istraživanih sječina iznosila je od 59 do 91 godinu 

kod prethodnog prihoda (proreda), od 94 do 110 godina kod pripremnog 

sijeka, od 100 do 112 godina kod naplodnog sijeka, te od 98 do 114 godina 

kod dovršnog sijeka. Na temelju rezultata istraživanja izrađene su nove sortimentne 

tablice prema hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999. 

Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju vrstu sijeka kao jedan 

od ulaza, omogućuju pouzdaniju procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije 

planiranje sječivog etata. Pri tomu su kao čimbenici razdvajanja uzeti 

kriteriji selekcije prilikom doznake stabala za sječu koji se primjenjuju do 

uključivo pripremnog sijeka. Iz tih su razloga tablice šumskih drvnih sortimenata 

izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek, a zasebno za naplodni i 

dovršni sijek. 

Ključne riječi: obična bukva, sortimentna struktura, jednodobne bukove 

sastojine, Hrvatska norma HRN EN 1316-1:1999 

1. UVOD I PROBLEM – Introduction and problem 

Svjetsko tržište počiva na sustavu slobodnog i javnog 

nadmetanja te stoga prisutnost proizvoda na tržištu zahtijeva 

prihvaćene međunarodne norme proizvoda ili nacionalne 

norme proizvoda usklađene s međunarodnim 

normama. Sadržaji europskih normi razlikuju se od važećih 

hrvatskih normi, te će njihovo prihvaćanje uvjetovati 

promjenu načina rada. Promjene će se očitovati u radovima 

prikrajanja, preuzimanja i evidencije šumskih 

proizvoda te trgovini drvom (Krpan i Šušnjar 1999). 

U novije su vrijeme brojni autori (Vondra 1995, 

Štefančić 1998, Prka 2001, Krpan i Prka 2002, 

Pa la d in i ć 2005, Pa l a d ini ć i Vu l e t i ć 2006, P r- 

k a i K r p a n 2007) istraživali sortimentnu strukturu 

Dr. sc. Marinko Prka, dipl. ing. šum. Hrvatske šume 

Direkcija, Zagreb 

marinko.prkaŽhrsume.hr 

bukovih sastojina određenu prema Hrvatskim normama 

proizvoda iskorištavanja šuma od 1995. godine. Rezultati 

ovih istraživanja (većim dijelom) nisu primijenjeni 

u šumarskoj operativi. Istraživanja strukture drvnih sortimenata 

glavnih vrsta drveća hrvatskog šumarstva uz 

primjenu međunarodnih (“europskih” HRN-EN) normi, 

znatno su rjeđa (Prka 2005) iako su neke od tih normi 

postale dio hrvatske propisnosti. 

Cilj je ovoga rada bio istražiti vjerojatnost pojave 

drvnih sortimenata bukove tehničke oblovine u stablima 

s obzirom na debljinski stupanj i vrstu sijeka te istražiti 

tijek postotnih udjela drvnih sortimenata tehničke 

oblovine po debljinskim stupnjevima i prema vrsti 

sijeka. Na temelju rezultata istraživanja, cilj je bio izraditi 

nove sortimentne tablice prema Hrvatskoj normi 

HRN EN 1316-1:1999 Oblo drvo listača – razvrstavanje 

po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva. 

223

M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 

Problematiku istraživanja strukture bukovih drvnih 

sortimenata, kao i čimbenike koji utječu na strukturu 

sortimenata jednodobnih bukovih sječina i izradu sortimentnih 

tablica, prikazali smo u našim ranijim radovima 

(Prka 2001, Krpan i Prka 2002, Prka 2003, 

2005, 2006, P rka i Krpan 2 0 0 7 ). Rezultate ranijih istraživanja, 

teoretske postavke promišljanja o strukturi 

drvnih sortimenata te pristup izradi sortimentnih tablica, 

zbog njihove opsežnosti, nećemo ovdje detaljnije elaborirati, 

već čitatelje upućujemo na navedene radove. 

2. OBJEKTI I METODA ISTRAŽIVANJA – Objects and method of research 

Istraživanja su provedena u gospodarskoj jedinici 

“Bjelovarska Bilogora” Šumarije Bjelovar, UŠP Bjelovar. 

Prikupljanje podataka izmjerom primjernih bukovih 

stabala izvršeno je na 30 objekata u 41 navratu (sijeku). 

Svi objekti pripadaju ekološko-gospodarskom 

tipu II-D-11 i uređajnom razredu bukva s ophodnjom 

od 100 godina, koji u površini gospodarske jedinice 

sudjeluje sa 76,1 %, a u drvnoj zalihi s 80,6 %. 

Uzorak izmjerenih primjernih bukovih stabala obuhvaća 

787 stabala u proredama, 788 stabala u pripremnim, 

862 stabala u naplodnim i 645 stabala u dovršnim 

sjekovima. Sveukupno su terenskim istraživanjima 

obuhvaćena 3082 primjerna stabla u razdoblju od 

2002. do 2007. godine. Starost je istraživanih sječina 

prethodnog prihoda (proreda) iznosila od 59 do 91 godinu, 

od 94 do 110 godina kod pripremnog sijeka, od 

100 do 112 godina kod naplodnog sijeka, te od 98 do 

114 godina kod sječina dovršnog sijeka. 

Tablica 1. Distribucija broja izmjerenih stabala po objektima istraživanja i vrsti sijeka 

Table 1 Distribution of the number of measured trees according to the object of research and type of felling 

Odjel 

odsjek 

Forest 

block 

7c 

13a 

13b 

20e 

29a 

29b 

37a 

37c 

39b 

65b 

66b 

69b 

80b 

82a 

162e 

162c 

Ukupno 

Total 

Prorede - Thinning 

Broj 

doznačenih 

stabala 

Number of 

marked 

trees 

292 

665 

285 

569 

368 

229 

631 

335 

368 

164 

163 

515 

46 

159 

371 

282 

5442 

Broj 

stabala u 

uzorku 

Number of 

trees in 

a sample 

59 

65 

51 

66 

46 

34 

83 

48 

56 

24 

31 

67 

17 

50 

45 

45 

787 

% 

20,2 

9,8 

17,9 

11,6 

12,5 

14,8 

13,2 

14,3 

15,2 

14,6 

19,0 

13,0 

37,0 

31,4 

12,1 

16,0 

14,5 

Pripremni sjekovi - Preparatory felling 

Odjel 

odsjek 

Forest 

block 

9a 

11a 

17a 

19b 

38a 

60a 

66a 

73a 

94b 

95b 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

Ukupno 

Total 

Broj 

doznačenih 

stabala 

Number of 

marked 

trees 

1198 

683 

865 

490 

1164 

862 

577 

888 

343 

306 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

7376 

Wrste sjeka - Type of felling 

Broj 

stabala u 

uzorku 

Number of 

trees in 

a sample 

102 

78 

91 

58 

102 

97 

64 

100 

54 

42 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

788 

% 

8,5 

11,4 

10,5 

11,8 

8,8 

11,3 

11,1 

11,3 

15,7 

13,7 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

10,7 

Naplodni sjekovi - Seeding felling 

Odjel 

odsjek 

Forest 

block 

11a 

38a 

59c 

66a 

73a 

94b 

95b 

124a 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

Ukupno 

Total 

Broj 

doznačenih 

stabala 

Number of 

marked 

trees 

1667 

1308 

409 

953 

1077 

650 

439 

1134 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

7637 

Broj 

stabala u 

uzorku 

Number of 

trees in 

a sample 

174 

109 

41 

138 

155 

76 

64 

105 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

862 

% 

10,4 

8,3 

10,0 

14,5 

14,4 

11,7 

14,6 

9,3 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

11,3 

Odjel 

odsjek 

Forest 

block 

11a 

38a 

42a 

42c 

59c 

94b 

95b 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

Ukupno 

Total 

Dovršni sjekovi - Final felling 

Broj 

doznačenih 

stabala 

Number of 

marked 

trees 

721 

879 

1239 

876 

438 

711 

378 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

5242 

Broj 

stabala u 

uzorku 

Number of 

trees in 

a sample 

76 

102 

118 

104 

44 

133 

68 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

645 

% 

10,5 

11,6 

9,5 

11,9 

10,0 

18,7 

18,0 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

- 

12,3 

Uzorak je primjernih stabala oblikovan slučajnim 

odabirom približno 10 % doznačenih stabala. U uzorak 

su uvrštena sva doznačena stabla bukve koja su se nalazila 

na smjeru kretanja po unaprijed određenim azimutima. 

Intenzitet uzimanja uzorka po objektima istraživanja 

i vrsti sijeka vidi se iz tablice 1. 

Prikrajanje i razvrstavanje drvnih sortimenata tehničke 

oblovine u razrede kakvoće izvršili smo prema 

Hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999 Oblo drvo listača 

– razvrstavanje po kakvoći 1. dio: Hrast i bukva. 

Tehničku oblovinu prema ovom standardu čine trupci 

A do D razreda kakvoće. Dimenzije izrađene oblovine 

i greške drva mjerene su sukladno odredbama normi 

HRN EN 1309-2:1999, HRN EN 1310:1999 i HRN EN 

1311:1999. Uz tehničku oblovinu u radu su razmatrani 

i udjeli prostornoga drva koje sadrži ogrjev u “komercijalnom” 

smislu (jednometarsko i višemetarsko ogrjevno 

drvo) te ostalo prostorno drvo (gule i krupni otpad). 

Šumski drvni sortimenti primjernih stabala iskazani 

su u relativnom iznosu, kao postotni udjeli u obujmu 

krupnoga drva do 7 cm promjera, a cjelokupna matematičko-statistička 

obrada izvršena je uz pomoć računalnog 

programa Microsoft Excel 2003. 

224


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA – Research results 

Prikrajanjem i izradbom primjernih stabala uzorka 

pridobiveno je 13.507 komada tehničke oblovine, čiji 

je ukupni obujam bez kore iznosio 6.010 m3. Ukupni je 

izrađeni i izmjereni neto obujam svih primjernih staba- 

la uzorka iznosio 8.931 m3. Izrađeni drvni obujam tehničke 

oblovine i ukupni neto obujam primjernih stabala 

po vrsti sijeka vidi se iz tablice 2. 

Tablica 2. Obujam tehničke oblovine i ukupni neto obujam primjernih stabala po vrsti sijeka 

Table 2 Volume of technical roundwood and total net tree volume according to type of felling 

Vrsta sijeka 

Type of feling 




Dovrni sjekovi - Final felling 

Ukupno - Total 

Broj trupaca tehničke oblovine 

Number of technical 

roundlwood 

kom. 

2161 

3.237 

4.347 

3.762 

13.507 

Obujam tehničke oblovine 

Number of technical 

roundlwood 

m3 

639,45 

1.245 ,92 

1.890,60 

2.233,95 

6.010,11 

Neto obujam 

Neto volume 

m3 

999,55 

1.832,66 

2.778,45 

3.320,39 

8.931,25 

3.1 Vjerojatnost pojave sortimenata tehničke oblovine u stablima obzirom na vrstu sijeka 

Probability of appearance of technical roundwood assortments in trees according to type of felling 

Vjerojatnost pojave stabla koje sadrži određeni sortiment 

tehničke oblovine obzirom na vrstu sijeka vidi 

se iz tablice 3. 

Vidljivo je da se zastupljenost stabala s udjelom trupaca 

A razreda kakvoće bitno razlikuje za prorede i pripremni 

sijek (gdje ne prelazi 10 %) u odnosu na naplodni 

i dovršni sijek (gdje iznosi više od 40 %). Može se 

zaključiti, obzirom na vjerojatnost pojave stabala koja 

sadrže trupce A razreda kakvoće po vrsti sijeka, da radi 

o dva odvojena skupa istraživanih veličina koje, s jedne 

strane, sačinjavaju stabla proreda i pripremnog sijeka, 

a s druge strane stabla naplodnog i dovršnog sijeka. 

Vjerojatnost pojave stabala s udjelom trupaca B 

razreda kakvoće gotovo je dvostruko veća kod naplodnog 

i dovršnog sijeka, u kojima iznosi oko 80 %, nego 

kod proreda i pripremnog sijeka gdje je ta vjerojatnost 

oko 40 % (tablica 3). I ovdje, kao i kod postotnih udjela 

A trupaca, možemo govoriti o grupiranju izmjerenih 

Tablica 3. Vjerojatnost pojave drvnih sortimenata u stablima o na vrstu sijeka 

Table 3 Probability of appearance of timber assortments in the trees according to type of felling 

Drvni 

sortiment 

Timber 

assortment 

A 

B 

C 

D 

Broj 

stabala 

u uzorku 

Number of 

trees in 

a sample 

248 

504 

658 

762 


Broj 

stabala 

koja 

sadrže drv. 

sortiment 

Number 

of trees 

containing 

timber 

assortment 

8 

174 

585 

744 

Vjerojatnost 

pojave 

Probabitty 

of 

appearance 

3,2% 

34,5% 

88,9% 

97,6% 


Broj 

stabala 

u uzorku 

Number of 

trees in 

a sample 

586 

708 

769 

787 

Broj 

stabala 

koja 

sadrže drv. 

sortiment 

Number 

of trees 

containing 

timber 

assortment 

47 

313 

705 

776 

Vrsta sjeka - Type of felling 

Vjerojatnost 

pojave 

Probabitty 

of 

appearance 

8,0% 

44,2% 

97,7% 

98,6% 


Broj 

stabala 

u uzorku 

Number of 

trees in 

a sample 

761 

811 

848 

861 

Broj 

stabala 

koja 

sadrže drv. 

sortiment 

Number 

of trees 

containing 

timber 

assortment 

307 

642 

809 

852 

Vjerojatnost 

pojave 

Probabitty 

of 

appearance 

40,3% 

79,2% 

95,4% 

99,0% 

Do vršni sjekovi - Final felling 

Broj 

stabala 

u uzorku 

Number of 

trees in 

a sample 

624 

631 

636 

641 

Broj 

stabala 

koja 

sadrže drv. 

sortiment 

Number 

of trees 

containing 

timber 

assortment 

331 

547 

600 

639 

Vjerojatnost 

pojave 

Probabitty 

of 

appearance 

53,0% 

86,7% 

94 ,3% 

99,7% 

veličina postotnih udjela trupaca B razreda kakvoće u 

proredama i pripremnom sijeku s jedne te naplodnom i 

dovršnom sijeku s druge strane. Razdvajanje vrijednosti 

postotnih udjela najkvalitetnijih trupaca (A i B 

razreda kakvoće) posljedica je primjene kriterija selekcije 

prilikom doznake stabala u proredama i pripremnom 

sijeku. Pri odabiru stabala u naplodnom sijeku dotadašnji 

se kriteriji selekcije više ne primjenjuju, što 

pogotovo vrijedi za dovršni sijek. 

Vjerojatnost pojave stabala koja sadrže trupce C i D 

razreda kakvoće pokazuje isti trend kod svih vrsta sjekova. 

Vjerojatnost pojave stabala s trupcima C razreda 

kakvoće kreće se od 90 % do 95 %, a vjerojatnost pojave 

stabala s trupcima D razreda kakvoće je gotovo 100 % 

kod svih vrsta sjekova (tablica 3). 

Postotak stabala s pojavom trupaca određenog razreda 

kakvoće (vjerojatnost pojave određenog razreda 

kakvoće u stablu) po debljinskim stupnjevima i vrsti 

225

M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA . Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 

> ŠMAI 

»jČ LMJ>.Š>,r1.Jt.-. 

Slika 1-2. Vjerojatnost pojave stabala s trupcima A i B razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka 

Figure 1-2 Probability of appearance of timber with A and B class logs according to diameter class and type of felling 

Slika 3-4. Vjerojatnost pojave stabala s trupcima C i D razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka 

Figure 3-4 Probability of appearance of timber with C and D class logs according to diameter class and type of felling 

sijeka vidi se iz slika 1 do 4. Iz slika je vidljivo da se 

zastupljenost stabala s udjelom trupaca A razreda kakvoće 

svih debljinskih stupnjeva razlikuje za prorede i 

pripremni te naplodni i dovršni sijek. Vjerojatnost pojave 

stabala s trupcima B razreda kakvoće po debljinskim 

stupnjevima ističe se kod naplodnih i do vršnih 

sjekova, a prorede i pripremni sjekovi pokazuju približno 

iste vrijednosti po debljinskim stupnjevima. 

Vjerojatnosti pojave stabala s trupcima C i D razreda 

kakvoće podjednake su kod svih vrsta sjekova i debljinskih 

stupnjeva. 

3.2. Srednji postotni udjeli drvnih sortimenata tehničke oblovine 

po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka 

Average share of technical roundwood timber assortments according 

to diameter class and type of felling 

Postotni udjeli ukupne tehničke oblovine stabla, po 

vrsti sijeka i ukupno za cijeli uzorak primjernih stabala, 

mogu se regresijskom analizom izjednačiti jednadžbama 

parabola oblika y= a+ hx+ cxČ, uz srednju 

do jaku korelaciju (Prka 2005). Varijabilnost vrijednosti 

postotnih udjela drvnih sortimenata po razredima 

kakvoće i posebno, izostanak pojedinih sortimenata 

tehničke oblovine koje bi stablo s obzirom na prsni 

promjer moglo sadržavati, prisiljava nas da postotne 

udjele sortimentnih tablica i dalje određujemo preko 

srednjih vrijednosti debljinskih stupnjeva. To je povezano 

s većim brojem stabala uzorka, što produljuje i 

poskupljuje istraživanja (Prka i Krpan 2007). 

3.2.1. Srednji postotni udjeli trupaca A razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka 

Average share of A class logs according to diameter class and type of felling 

Postotak stabala s pojavom trupaca A xsaiQ&a kak- 

voće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz 

slike 1. Vidljivo je da se zastupljenost stabala s udjelom 

Tijekom istraživanja izrađeno je i izmjereno ukupno 

745 komada trupaca A razreda kakvoće ukupnog 

obujma 683,66 m . 

226

M. Prka: ODREĐIVANJE SORTMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 223-238 

A trupaca svih debljinskih stupnjeva 

značajno razhkuje za prorede i 

pripremni sijek te za naplodni i dovršni 

sijek. Na sve ovo ukazuju i 

srednje vrijednosti postotnih udjela 

trupaca A razreda kakvoće u obujmu 

krupnoga drva stabla po debljinskim 

stupnjevima i vrsti sijeka, te 

pripadajuće hnije trenda koje se vide 

na slici 5. 

Iz tih razloga možemo zapravo 

govoriti o dva odvojena skupa (uzorka) 

istraživanih veličina koje s 

jedne strane sačinjavaju stabla proreda 

i pripremnog sijeka, a s druge 

strane stabla naplodnog i dovršnog 

sijeka. Ovakvo grupiranje vrijednosti 

postotnih udjela najkvalitetnijih 

drvnih sortimenata, kao što je već 

navedeno, posljedica je naših odluka 

prilikom odabira stabala za sječu. 

Zbog svega navedenog, objedinili 

smo uzorke primjernih stabala 

za prorede i pripremni sijek, te za 

naplodni i do vršni sijek, a srednje 

postotne vrijednosti trupaca A razreda 

kakvoće po debljinskim stupnjevima 

i linije trenda vide se na slici 

6. Na to su nas naveli i slični odnosi 

vjerojatnosti pojave stabala i linija 

trenda srednjih postotnih udjela 

tehničke oblo vine u neto obujmu 

stabla ostalih razreda kakvoće određene 

prema normi HRN EN 1316- 

1:1999, koje smo obradili i prikazali 

u idućim poglavljima. 

HP* 

Srednje postotne udjele drvnih sortimenata tehničke 

oblovine po razredima kakvoće i debljinskim stupnjevima 

kod ovako grupiranih vrsta sijeka (prorede i pripremni-PiP, 

naplodni i dovršni-NiD) usporedili smo t- 

testom. Rezultati testiranja vide se u Prilogu 1. Rezulta- 

Slika 5. Srednji postotni udjeli trupaca A razreda kakvoće i linije trenda po vrsti sijeka 

Figure 5 Average share of A class logs and trend lines according to type of felling 

Slika 6. Srednji postotni udjeli trupaca A razreda kakvoće i linije trenda po vrstama sijeka 

Figure 6 Average share of A class logs and trend lines according to types of felling 

ti t-testa: Srednje vrijednosti tehničke oblovine po razredima 

kakvoće kod grupiranih vrsta sijeka, a iz njih se 

vidi značajno manja čvrstoća veze između uspoređenih 

sredina po debljinskim stupnjevima kod A, B i C razreda 

kakvoće tehničke oblovine. 

Prilog 1. Rezultati t-testa: Srednje vrijednosti tehničke oblovine po razredima kakvoće kod grupiranih vrsta sijeka 

t-Test: Paired Two Sample for Means 

PiP/NiD-sredine 

Variable 1 

Mean 0.023108123 

Variance 0.000571617 

Observations 9 

Pearson Correlation 0.190120781 

Hypothesized Mean Difference 0 

df 8 

tStat -6.02693301 

P(T


t-Test: Paired Two Sample for Means 

PiP/NiD-sredine 

Variable 1 

Mean 0.282543345 

Variance 0.004696528 

Observations 11 

Pearson Correlation 0.473456074 

Hypothesized Mean Difference 0 

df 10 

tStat 3.730245996 

P(T


3.2.3. Srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka 

Average share of C class logs according to diameter class and type of felling 

Ukupno je tijekom istraživanja izrađeno i izmjereno 

4.220 komada trupaca C razreda kakvoće, čiji je 

ukupni obujam iznosio 2.067,74 mČ. 

Slika 9. Srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće i linije trenda po vrsti sijeka 

Figure 9 Average share of C class logs and trend lines according to type of felling 

Postotak stabala s pojavom trupaca C razreda kakvoće 

po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz 

slike 3. Vidljivo je da, osim najtanjeg debljinskog stupnja, 

nema razlike u zastupljenosti 

(vjerojatnosti pojave) stabala s C 

trupcima po debljinskim stupnjevima 

i vrsti sijeka. Bez obzira na 

sličnosti (koje se vide iz tablice 3 i 

slike 3) srednji postotni udjeli trupaca 

C razreda kakvoće po debljinskim 

stupnjevima i vrsti sijeka koji 

se vide na slici 9 i rezultati t-testa iz 

Priloga 1, upućuju na grupiranje istraživanih 

veličina na naplodni i dovršni 

sijek s jedne, te prorede i pripremni 

sijek s druge strane. Slično 

kao kod trupaca B razreda kakvoće 

gdje se linije trenda srednjih postotnih 

udjela proreda i pripremnih sjekova 

poklapaju, ovdje se gotovo 

poklapaju linije trenda naplodnih i 

dovršnih sjekova. Uz to, po prvi puta 

linije trenda srednjih postotnih 

udjela naplodnih i dovršnih sjekova 

za trupce C razreda kakvoće zauzimaju 

niže vrijednosti od linija trenda 

proreda i pripremnih sjekova. 

Srednje vrijednosti postotnih 

udjela trupaca C razreda kakvoće 

za prorede i pripremni sijek te naplodni 

i dovršni sijek po debljinskim 

stupnjevima uz linije trenda, 

vide se na slici 10. 

Slika 10. Srednji postotni udjeli trupaca C razreda kakvoće i linije trenda po vrstama sijeka 

Figure 10 Average share of C class logs and trend lines according to types of felling 

3.2.4. Srednji postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka 

Average share of D class logs according to diameter class and type of felling 

Ukupno je izrađeno i izmjereno 6.501 komada trupaca 

D razreda kakvoće, čiji je ukupni obujam iznosio 

1820,40 ml 

Postotak stabala koja sadrže trupce D razreda kakvoće 

po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka vidi se iz 

slike 4. Vidljivo je da nema razlike u zastupljenosti stabala 

s D trupcima po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka, 

odnosno da vjerojatnost pojave stabala s takvim trupcima 

iznosi približno 100 % za sve debljinske stupnjeve i 

vrste sijeka. 

Srednji postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće u 

neto obujmu stabala i pripadajuće linije trenda po debljinskim 

stupnjevima i vrsti sijeka, koji se vide na slici 

11, upućuju na to da nema razhke između udjela D trupaca 

obzirom na vrstu sijeka. S porastom debljinskog 

stupnja postotni udjeli trupaca D razreda kakvoće pada- 

229


ju, a Čini se da je trend smanjenja 

udjela D trupaca s porastom prsnog 

promjera stabla manje izražen kod 

proreda i pripremnog sijeka. Posebno 

se to odnosi na veće debljinske 

stupnjeve prorednih sječina. Isto se 

može zaključiti iz srednjih postotnih 

udjela trupaca D razreda kakvoće 

za prorede i pripremni sijek s 

jedne, te naplodni i dovršni sijek s 

druge strane, koji se zajedno s huljama 

trenda vide na slici 12. Linije 

trenda do debljinskog stupnja od 

52, 5 cm pokazuju shčne vrijednosti, 

no sredine debljinskih stupnjeva 

upućuju na veće razhke. 

Slika 11. Srednji postotni udjeli trupaca D 

razreda kakvoće i linije trenda 

po vrsti sijeka 

Figure 11 Average share of D class logs 

and trend lines according to type 

offelling 

Slika 12. Srednji postotni udjeli trupaca D 

razreda kakvoće i linije trenda 

po vrstama sijeka 

Figure 12 Average share of D class logs 

and trend lines according to 

types offelling 

3.3. Srednji postotni udjeli prostornog drva po debljinskim stupnjevima i vrsti sijeka 

Average share offuelwood according to diameter class and type offelling 

Pod prostornim drvom u ovome 

radu podrazumijevamo ogrjev u 

komercijalnom i konvencionalnom 

smislu (jednometarsko i višemetarsko 

ogrjevno drvo) te gule i krupni 

otpad u neto obujmu stabla do 7 cm 

promjera. Postotni udjeli ogrjeva s 

obzirom na vrstu sijeka mogu se, 

slično kao i ukupni udjeli tehničke 

oblo vine, regresijskom analizom 

izjednačiti jednadžbama parabole 

drugoga reda uz srednju ili jaku korelaciju 

(Prka 2005). Razvojem 

primjene biomase za energiju podjela 

između ogrjeva i "ostalog prostornog 

drva" trebala bi imati sve 

manje značenje, a termin otpada 

pri sječi i izradi stabla trebalo bi 

znatno redefinirati. 

230 

Slika 13. Srednji postotni udjeli prostornog drva i linije trenda po vrsti sijeka 

Figure 13 Average share offuelwood and trend lines according to type offelling


Srednji postotni udjeh prostornog 

drva po debljinskim stupnjevima 

i vrsti sijeka i pripadajuće linije 

trenda vide se na slici 13. Do deb- 

Ijinskog stupnja od 37,5 cm srednji 

postotni udjeh prostornog drva iskazuju 

približno iste vrijednosti, a nakon 

toga veće srednje vrijednosti 

poprimaju prorede i pripremni sijek. 


udjela prostornog drva grupirane na 

već opisani način (prorede-pripremni, 

naplodni-dovršni) s pripadajućim 

linijama trenda vide se na 

slici 14. Iz slike je vidljivo da nakon 

debljinskog stupnja od 37,5 cm 

veće srednje vrijednosti (očekivano) 

pokazuju prorede i pripremni 

sjekovi. 


udjela gula i krupnoga otpada izrađene 

prema Hrvatskim normama 

proizvoda iskorištavanja šuma 

(1995) pokazuju linearnu ovisnost i 

gotovo istovjetne vrijednosti kod 

svih vrsta sijeka, što smo utvrdili 

ranijim istraživanjima (Prka 2001, 

2005). S druge strane, srednje vrijednosti 

istih tih kategorija prostornoga 

drva (gula i krupnog otpada) 

izrađene prema hrvatskoj normi 

HRN EN 1316-1:1999, iskazuju 

razlike (do 3 %) između naplodnih i 

do vršnih sjekova, kao što se vidi na 

slici 15. Kao linije trenda bolje odgovaraju 

parabole drugoga reda, što 

se posebno odnosi na do vršni sijek i 

ukupni uzorak primjernih stabala. 

Slika 14. Srednji postotni udjeli prostornog drva i linije trenda po vrstama sijeka 

Figure 14 Average share offuelwood and trend lines according to types of felling 

Slika 15. Srednji postotni udjeli gula i krupnog otpada i linije trenda po vrsti sijeka 

Figure 15 Average share of massive waste and trend lines according to type of felling 

3.3 Tablice drvnih sortimenata - Timber assortment tables 

Tablice postotnih udjela drvnih sortimenata određenih 

prema Hrvatskoj normi HRN EN 1316-1:1999 

Oblo drvo listača - razvrstavanje po kakvoći 1. dio: 

Hrast i bukva odlučili smo izraditi posebno za prorede 

i pripremni sijek, a posebno za naplodni i do vršni sijek. 

To smo učinili zbog brojnih razloga navedenih i obrazloženih 

u ovome radu, kao i rezultata naših ranije objavljenih 

istraživanja. Razloge koji su nas naveli na izdvajanje 

stabala proreda i pripremnog sijeka u posebne 

sortimentne tablice nalazimo u sljedećem: 

> Proredne sječine i sječine pripremnoga sijeka ističu 

se većom zastupljenošću neoštećenih stabala nenormalnog 

uzrasta i općenito većim postotnim udjelom 

stabala s negativnim utjecajem na sortimentnu strukturu 

sječine u ukupnom broju doznačenih stabala u 

odnosu na naplodne i dovršne sječine (Prka 2006). 

> Doznačena stabla proreda i pripremnoga sijeka 

imaju prosječno manju visinu debla i u vezi s time 

manji udio tehničke oblovine koja potječe iz debla 

stabala u usporedbi sa stablima naplodnog i dovršnog 

sijeka (Prka 2005, 2006). 

> Vrijednosna analiza stabala po vrsti sijeka ukazuje 

da stabla proreda i pripremnoga sijeka imaju manje 

indeksne vrijednosti u usporedbi sa stablima dovršnog 

i naplodnog sijeka (Prka 2003, 2005). 

> Ukupni postotni udio tehničke oblovine u neto obujmu 

stabla manji je kod prorednih sječina u odnosu 

na ostale vrste sijeka (Prka 2005). 

231


> U proredama i pripremnim sjekovima manja je vjerojatnost 

pojave stabala s najkvalitetnijim sortimentima 

tehničke oblovine (A, B razred kakvoće) i s tim 

u vezi manji postotni udio najkvalitetnijih drvnih 

SOrtimenata u obujmu krupnoga drva u usporedbi sa 

stablima naplodnog i do vršnog sijeka (Prka 2005). 

> Pojava neprave srži nema većeg značenja u sječinama 

do približno 90 godina starosti, zbog činjenice da 

u starijim proredama možemo očekivati oko 15 % 

stabala s nepravom srži. S druge strane u sječinama 

starosti 100 do 110 godina neprava srž ima veliko 

značenje s obzirom na to daje možemo očekivati kod 

približno 50 % doznačenih stabala (Prka 2003). 

Slika 16. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca A razreda kakvoće u 

neto obujmu stabla po vrstama sijeka 

Figure 16 Leveled values of average share of A class logs in the net tree volume according 

to types of felling 

Slika 17. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca B razreda kakvoće u 


Figure 17 Leveled values of average share ofB class logs in the net tree volume according 

to types of felling 

232 

> Postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima 

kakvoće zadržavaju iste odnose bez obzira na primijenjenu 

normu (Prka 2005). 

Zbog svega navedenog objedinili smo uzorke primjernih 

stabala za prorede i pripremni sijek, te za naplodni 

i do vršni sijek. Nakon toga odredili smo konačne 

vrijednosti srednjih postotnih udjela tehničke 

oblovine prema razredima kakvoće za prorede i pripremne 

sjekove te za naplodne i dovršne sjekove koji 

se vide iz slika od 16 do 20. 

To smo učinih uz pomoć srednjih vrijednosti po deb- 

Ijinskim stupnjevima i linija trenda iz slika 6, 8, 10, 12, 

14115. Odnose srednjih i konačnih vrijednosti postotnih 

udjela drvnih sortimenata kod ovako 

grupiranih vrsta sijeka provjerili 

smo t-testom, a rezultati se nalaze u 

prilogu ovog rada (Prilog 2. Rezultati 

t-testa: Izjednačene vrijednosti 

drvnih sortimenata). Oni ukazuju da 

nema značajnih razlika između uspoređenih 

srednjih vrijednosti postotnih 

udjela drvnih sortimenata. 

Iz slike 16 se vidi da su vrijednosti 

trupaca A razreda kakvoće naplodnih 

i dovršnih sjekova od 1,7 

do 6,7 % veće od vrijednosti kod 

proreda i pripremnih sjekova, što 

ovisi o debljinskom stupnju. Prosječna 

razlika za sve debljinske stupnjeve 

iznosi 5,2 % trupaca A razreda 

kakvoće više u naplodnom i dovršnom 

sijeku u odnosu na prorede i 

pripremne sjekove. Iz slike 17 vidi 

se da su vrijednosti trupaca B razreda 

kakvoće po debljinskim stupnjevima 

naplodnih i dovršnih sjekova 

od 2,7 do 9,2 % veće od vrijednosti 

kod proreda i pripremnih sjekova. 

Prosječno za sve debljinske stupnjeve 

naplodni i dovršni sjekovi iskazuju 

5,9 % veće vrijednosti trupaca 

B razreda kakvoće u odnosu na 

prorede i pripremne sjekove. 

Vrijednosti su postotnih udjela 

najkvalitetnijih drvnih sortimenata 

(A i B razred kakvoće) kod naplodnih 

i dovršnih sjekova od 10,5 do 

12,8 % veće od vrijednosti proreda 

i pripremnog sijeka, što ovisi o 

debljinskom stupnju. Prosječno za 

sve debljinske stupnjeve naplodni i 

dovršni sjekovi iskazuju približno 

11 % veće udjele najkvalitetnijih 

drvnih sortimenata od proreda i 

pripremnih sjekova.


Prilog 2. Rezultati t-testa: Izjednačene vrijednosti drvnih sortimenata 

t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni 

Mean 

Variance 

Observations 

Pearson Correlation 

Hypothesized Mean Difference 

df 

t Stat 

P(T


t-Test: Paired Two Sample for Means Prorede i pripremni Prostorno 

Mean 

Variance 

Observations 

Pearson Correlation 

Hypothesized Mean Difference 

df 

t Stat 

P(T


Slika 18. Izjednačene vrijednosti srednjih 

postotnih udjela trupaca C razreda 

kakvoće u neto obujmu stabla 

po vrstama sijeka 

Figure 18 Leveled values of average share 

ofC class logs in the net tree volume 

according to types of felling 

Ijinske stupnjeve iznosi 5,6 % trupaca 

C razreda kakvoće manje u naplodnom 

i dovršnom sijeku u odnosu 

na prorede i pripremne sjekove. 

Iz slike 19 vidi se da su vrijednosti 

trupaca D razreda kakvoće po 

debljinskim stupnjevima naplodnih 

i dovršnih sjekova, od debljinskog 

stupnja 37,5 cm, za 3,4 do 5,4 % 

manje od vrijednosti kod proreda i 

pripremnih sjekova. Prosječno za 


dovršni sjekovi iskazuju 4,7 % manje 

vrijednosti trupaca D razreda kakvoće 

u odnosu na prorede i pripremne 

sjekove. 

Do debljinskog stupnja od 37,5 

cm veće vrijednosti postotnog udjela 

trupaca D razreda kakvoće iskazuju 

naplodni i dovršni sjekovi, a 

nakon toga prorede i pripremni sjekovi. 

Kako debljinski stupanj 37,5 

cm zapravo predstavlja vrijednost 

prsnog promjera stabla od koje započinje 

značajnija pojava najkvalitetnijih 

SOrtimenata tehničke oblovine 

(trupaca A i B razreda kakvoće), 

izgleda da se na taj način dijelom 

ujednačava (kompenzira) veća 

zastupljenost kvalitetnijih drvnih 

SOrtimenata kod naplodnih i dovršnih 

sjekova. Drugi dio ujednačavanja 

razlika postotnih udjela 

vidi se iz većeg postotnog udjela 

trupaca C razreda kakvoće kod proreda 

i pripremnog sijeka u odnosu 

na naplodni i dovršni sijek. 

Vrijednosti su postotnih udjela 

manje kvalitetnih drvnih SOrtimenata 

(C i D razred kakvoće) kod naplodnih 

i dovršnih sjekova od 6,8 

do 13 % manje od vrijednosti proreda 

i pripremnog sijeka, što ovisi o 

debljinskom stupnju. Prosječno za 


dovršni sjekovi iskazuju približno 

11 % niže udjele manje kvalitetnih 

drvnih SOrtimenata od proreda i pripremnih 

sjekova. 

Slika 19. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela trupaca D razreda kakvoće u 


Figure 19 Leveled values of average share ofD class logs in the net tree volume according to 

types of felling 

Slika 20. Izjednačene vrijednosti srednjih postotnih udjela gula i krupnog otpada u neto 

obujmu stabla po debljinskim stupnjevima 

Figure 20 Leveled values of average share of massive waste in the net tree volume according 

to diameter class 

235


Slika 20 prikazuje konačne 

srednje vrijednosti gula i krupnoga 

otpada kod svih vrsta sjekova. 

Svi su naprijed navedeni razlozi 

razdvajanja iKorka primjernih stabala 

i razlika između ove dvije grupe 

vrsta sjekova posljedica naših 

odluka. Zajedničko doznačenim 

stablima proreda i pripremnog sijeka 

je da su odabrana kriterijem selekcije 

koji se po završetku pripremnoga 

sijeka više ne primjenjuje, 

jer odlučujuću ulogu kod odabiranja 

stabala za sječu tada ima naplodenje 

i stanje pomlatka. Zbog 

toga je nužno razlučiti sortimentnu 

strukturu sastojine od sortimentne 

stridcture sječine (određene vrste 

sijeka). Sortimentna stridctura sastojine 

varira u širokom i nama nepoznatom 

rasponu, a njezina kvaliteta 

posljedica je uspješnosti našega 

gospodarenja u prošlosti. Samo 

u tom smislu sortimentna struktura 

sastojine utječe na sortimentnu 

stridcturu sječine. Primami je interes 

šumarske operative spoznaja o 

količini i kakvoći drvnih sortimenata 

koji se mogu ostvariti provođenjem 

određene vrste sijeka, odnosno 

sortimentna struktiffa sječine. 

Udio drvnih sortimenata pojedine 

vrste sijeka u velikoj je mjeri 

posljedica naših odluka prilikom 

odabiranja stabala za sječu, kojima 

provodimo cilj i smjernice gospodarenja 

sastojinom. 

Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma 

(1995), nastale iz bivšeg JUS-a, još uvijek se koriste u 

šumarskoj praksi i pri trgovini šumskim drvnim sortimentima, 

iako su usvojene i propisane Europske norme 

(HRN EN). Kao rezultat naših ranijih istraživanja 

(Prka 2005) ističemo stalnost odnosa postotnih udjela 

drvnih sortimenata po razredima kakvoće s obzirom na 

vrstu sijeka, bez obzira na primijenjeni standard (HRN 

ili HRN EN). 

Sortimentna struktura sastojine varira u širokom 

rasponu. Primami je interes šumarske operative spoznaja 

0 sortimentnoj strukturi koja se može ostvariti 

provođenjem određene vrste sijeka po šumskouzgojnim 

načelima. Takva sortimentna struktura sječine u 

značajnoj je mjeri pod utjecajem naših odluka prilikom 

doznake stabala za sječu, kojima provodimo cilj i 

236 

Slika 21. Tablice šumskih drvnih sortimenata - prorede i pripremni sjekovi 

Figure 21 Timber assortment tables of thinning and preparatory felling 

•nil UmriK elite lual 

Slika 22. Tablice šumskih drvnih sortimenata - naplodni i dovršni sjekovi 

Figure 22 Timber assortment tables of seeding and final felling 

4. ZAKLJUČAK - Conclusion 

Konačni postotni udjeli šumskih drvnih sortimenata 

(sortimentne tablice) u obujmu krupnoga drva stabla za 

prorede i pripremni sijek te za naplodni i dovršni sijek 

koje predlažemo za praktičnu primjenu vide se iz slika 

21 i 22. Mišljenja smo da će sortimentne tablice koje 

kao jedan od ulaza uvažavaju vrstu sijeka, odnosno primjenu 

kriterija selekcije, dati pouzdanije procjene sortimentne 

strukture jednodobnih bukovih sječina. 

smjernice gospodarenja sastojinom. Zbog toga je nužno 

razlučiti sortimentnu stmktum sastojine od sortimentne 

stmkture sječine (određene vrste sijeka). 

Na temelju rezultata istraživanja utvrđena je sortimentna 

stmktura jednodobnih bukovih sječina i izrađene 

su tablice šumskih drvnih sortimenata. Naplodni i dovršni 

sjekovi u odnosu na prorede i pripremne sjekove


iskazuju približno od 10,5 do 12,8 % (prosječno 11 %) 

veće udjele najkvalitetnijih drvnih sortimenata (A i B 

razred kakvoće), što ovisi o debljinskom stupnju. S druge 

strane, prorede i pripremni sjekovi imaju približno od 

6,8 do 13 % (prosječno 11%) veće udjele manje kvalitetnih 

sortimenata tehničke oblovine (C i D razred kakvoće) 

po debljinskom stupnju od naplodnih i dovršnih 

sjekova. 

Srednji postotni udjeli drvnih sortimenata po razredima 

kakvoće zadržavaju iste odnose (naravno ne i iste 

postotne vrijednosti) bez obzira na primijenjeni standard 

(HRN ili HRN EN) odnosno normu. Norma HRN 

EN 1316-1:1999 razlikuje se od Hrvatskih normi proizvoda 

iskorištavanja šuma (1995) u pogledu minimalnih 

dimenzija, dozvoljenih grešaka, načinu izmjera 

tehničke oblovine, broju razreda kakvoće i drugom. 

Ipak, bitnu razliku između ova dva standarda nalazimo 

u činjenici da tehničku oblovinu “stare” hrvatske norme 

(HRN) razvrstavaju prema njezinoj namjeni, a “nove” 

hrvatske norme (HRN EN) tehničku oblovinu razvrstavaju 

prema kakvoći, ne prejudicirajući njezinu 

buduću namjenu. Imajući to u vidu nije teško zaključiti 

da nedostatak (ili potpuni izostanak) tržišta šumskih 

5. LITERATURA – References 

Krpan, A. P. B., M. Šušnjar 1999: Normizacija 

šumskih drvnih proizvoda u Republici Hrvatskoj, 

“Šumarski list” 5–6/1999, Zagreb, 241–245. 

Krpan, A. P. B., M. Prka 2002: Kakvoća bukovih 

stabala iz oplodnih sječa Bilogorskog područja, 

“Drvna industrija”, 4/01, Zagreb, 173–180. 

Krpan, A. P. B., M. Prka, Ž. Zečić 2006: Pojava i 

značajke neprave srži u bukovim prorednim i 

oplodnim sječama gospodarske jedinice “Bjelovarska 

Bilogora”, Glasnik za šumske pokuse, 

Posebno izdanje 5, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski 

fakultet, 529–541. 

Paladinić, E. 2005: Redizajniranje modela procjene 

drvnih sortimenata bukve iz prethodnog prihoda, 

Magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski 

fakultet, 1–138. 

P a l a d i n i ć , E., D. Vuletić 2006: Modeliranje sortimentne 

strukture dubećih stabala bukve, “Radovi” 

Izvanredno izdanje 9, Šumarski institut Jastrebarsko, 

Jastrebarsko, 279–296. 

Prka, M. 2001: Udio i kakvoća šumskih drvnih sortimenata 

u oplodnim sječama bukovih sastojina 

Bjelovarske Bilogore, Sveučilište u Zagrebu, 

Magistarski rad, Šumarski fakultet, Zagreb, 

45–47. 

Prka, M. 2003: Vrijednosne značajke bukovih stabala 

prema vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore, 

“Šumarski list” 1–2/2003., Zagreb, 35–44. 

drvnih sortimenata u Republici Hrvatskoj predstavlja 

glavnu prepreku “prihvaćanju” međunarodnih normi 

od strane operative. 

Tablice šumskih drvnih sortimenata koje uvažavaju 

vrstu sijeka kao jedan od ulaza, omogućuju pouzdaniju 

procjenu sortimentne strukture sječine i preciznije planiranje 

sječivog etata. Pri tome je kao čimbenik razdvajanja 

uzet kriterij selekcije prilikom doznake stabala 

za sječu koji se primjenjuje do uključivo pripremnog 

sijeka. Zbog toga su tablice šumskih drvnih sortimenata 

izrađene zasebno za prorede i pripremni sijek te zasebno 

za naplodni i dovršni sijek. Rezultate ovih istraživanja 

moguće i potrebno operativno primijeniti pri 

uspostavi europskog sustava normiranja obloga drva. 

Zahvala: Zahvaljujem svima koji su mi u proteklih 

10-ak godina pomogli pri istraživanju sortimentne 

strukture jednodobnih bukovih sastojina, prije svih 

profesoru Anti P.B. Krpanu, djelatnicima Zavoda za 

šumarske tehnike i tehnologije Šumarskog fakulteta u 

Zagrebu, zaposlenicima U.Š.P. Bjelovar i Šumarije 

Bjelovar, a ponajprije šumarskom tehničaru Siniši 

Čuiću, na velikom doprinosu kod provođenja terenskog 

dijela istraživanja. 

Prka, M. 2003: Pojavnost neprave srži kod bukovih 

stabala i tehničke bukove oblovine iz prorednih i 

pripremnih sječa na području Bjelovarske Bilogore, 

“Šumarski list” 9–10/2003., Zagreb, 

467–474. 

Prka, M. 2005: Čimbenici kakvoće bukovih stabala i 

struktura sortimenata iz prorednih i oplodnih 

sječina Bjelovarske Bilogore, Disertacija, Šumarski 

fakultet sveučilišta u Zagrebu, 42–62. 

Prka, M. 2006: Značajke doznačenih bukovih stabala 

po vrsti sijeka u sječinama Bjelovarske Bilogore 

i utjecaj na strukturu sortimenata, “Šumarski 

list” 7–8/2006., Zagreb, 319–329. 

Prka, M. 2006: Visina i čistoća debla bukovih stabala 

po vrsti sijeka i postotak tehničke oblovine u deblima 

i krošnjama stabala s obzirom na primijenjeni 

standard, “Šumarski list” 11–12/2006., Zagreb, 

511–522. 

Prka, M., A. P. B. Krpan 2007: Problem određivanja 

sortimentne strukture jednodobnih bukovih 

sastojina, “Šumarski List” 5–6/2007., Zagreb, 

219–236. 

Štefančić, A. 1998: Udio drvnih sortimenata u volumenu 

krupnog drva do 7 cm promjera za običnu 

bukvu u jednodobnim sastojinama, “Šumarski 

list” 7–8/1998., Zagreb, 329–337. 

Vondra, V. 1995: Usporedne analize postojećih modela 

za procjenu očekivanih obujmova sječivog 

237

M. Prka: ODREĐIVANJE SORTIMENTNE STRUKTURE JEDNODOBNIH BUKOVIH SASTOJINA ... Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 223-238 

etata u jednodobnim šumama u Hrvatskoj – di- 1316-1:1997); I izdanje, Državni zavod za norjagnostička 

studija, ZIŠ, Šumarski fakultet mizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb, 1–4. 

sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1–47. 

Anon, 2003: Osnova gospodarenja “Bjelovarska Bilo- 

Anon, 1995: Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja 

gora”. Važeća od 01. 01. 2003. – 31. 12. 2012., 

šuma. II izdanje, Državni zavod za za normizaciju i i Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Bjemjeriteljstvo, 

Zagreb. 

lovar. 

Anon, 1999: Hrvatska norma. Oblo drvo listača – Razvrstavanje 

po kakvoći – 1 dio: Hrast i bukva (EN 

SUMMARY: The subject of research was probability of appearance of 

technical roundwood timber assortments in trees according to type of felling, 

as well as the difference between shares of technical roundwood timber assortments 

according to diameter class and type of felling. On the basis of the 

research results, new assortment tables were made according to Croatian 

Standards HRN EN 1316-1:1999. Research was carried out on a sample consisting 

of 787 trees in thinning felling, 788 trees in preparatory felling, and 

862 trees in seeding felling and 645 trees in final felling. An overall number of 

3082 exemplary trees were included in the research. The age of the felling 

areas studied was between 59 and 91 years in the preliminary yield (thinning), 

94 to 110 years in preparatory felling, 100 to 112 years in seeding felling, 

and 98 to 114 years in final felling areas. 

Timber assortment tables that take into consideration the type of felling as 

one of the inputs, enable a more reliable estimate of assortment structure of 

the felling area and more precise planning of timber mass marked for felling. 

In this case, as a distinguishing factor, we took the selection criterion for marking 

trees for felling which is applied for the types up to, and including, the 

preparatory felling. For that reason, timber assortment tables were made separately 

for thinning and preparatory felling, and separately for seeding and 

final felling. 

Seeding and final felling show by ca 11 % higher shares of top quality timber 

assortment (A and B class) than thinning and preparatory felling. On the 

other side, thinning and preparatory felling show by ca 11 % higher shares of 

technical roundwood assortment of lower quality (C and D class) than seeding 

and final felling. 

Key words: common beech, assortment structure, even-aged beech 

stands, Croatian Standard HRN EN 1316-1:1999 

238

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI 

UDK 630* 304 + 964 (001) 

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 239-244 

UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: II DIO 

THE EFFECTIVENESS OF ANTI-VIBRATION GLOVES: PART II 

Vlado GOGLIA*, Josip ŽGELA**, Igor ĐUKIĆ* 

SAŽETAK: Zaštita rukovatelja mehaniziranim sredstvima rada od izlaganja 

vibracijama provodi se na različite načine. Jedna od mjera zaštite koja se 

primjenjuje je korištenje antivibracijskih rukavica. Različiti su stavovi o učinkovitosti 

primjene te zaštitne mjere. O tome se i danas vode mnoge rasprave. 

Mnogi stručnjaci s područja vibracija koje se prenose na tijelo osporavaju 

učinkovitost antivibracijskih rukavica. Ispitivanje prigušnih svojstava rukavica 

propisano je međunarodnim normama ISO 10819-1996 i EN ISO 10819-1996 

te nacionalnom normom HRN ISO 10819-2000. Na postupak ispitivanja propisan 

spomenutim normama ima velik broj primjedbi, pa se mnogi istraživači 

pri ocjeni prigušnih svojstava rukavica priklanjaju ispitivanjima u pogonskim 

uvjetima. Takva su ispitivanja obavljena i na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 

u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. Rezultati ispitivanja iznose se u 

ovome radu. 

K l j u č n e ri j e či : ergonomija, vibracije, antivibracijske rukavice, ispitivanje 

UVOD – Introduction 

Problem mjerenja i vrednovanja vibracija koje se 

prenose na tijelo rukovatelja te na temelju toga procjena 

rizika, problem je s kojim se stručna javnost imala priliku 

često susretati (G ogl i a 1997, G o g li a et al. 2002, 

Dong et al. 2006). Ograničavanje dnevnog izlaganja 

vibracijama na dopustivu razinu nastoji se provesti ponajprije 

prigušenjem intenziteta vibracija. Korištenje 

antivibracijskih rukavica jedan je od takvih pokušaja. 

Međutim, učinkovitost primjene antivibracijskih rukavica 

je dvojbena i još je uvijek predmet rasprave u znanstvenoj 

i stručnoj javnosti (G r iff in 1998). Metoda 

Učinkovitu zaštitu od prekomjernog izlaganja vibracijama, 

moguće je provesti tako da se priguši izvor 

vibracija. To podrazumijeva postavljanje prigušnih elemenata 

u lancu prijenosa vibracija na ruke rukovatelja. 

Prigušivači se u obliku tzv. amortizera redovito ugrađu- 

* Prof. dr. sc. dr. h. c. Vlado Goglia, mr. sc. Igor Đukić, 

Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 

Svetošimunska 25, pp. 422, HR-10000 Zagreb 

** Mr. sp. Josip Žgela, Hrvatske šume d.o.o. 

Lj. F. Vukotinovića 2, HR-10000 Zagreb 

DEFINICIJA PROBLEMA – Problem definition 

mjerenja prigušnih svojstava također je predmet rasprave 

(D o n g et al. 2003). Poznato je da se učinkovitost 

antivibracijskih rukavica ispituje ili prema proceduri 

propisanoj u međunarodnim normama ISO 10819-1996. 

i EN ISO 10819-1996, ili tzv. ispitivanjima u pogonskim 

uvjetima izravno na ruci rukovatelja tijekom rukovanja 

onim mehaniziranim sredstvom rada na kojemu 

treba osigurati zaštitu. U ovome se radu iznose rezultati 

istraživanja prigušnih svojstava pet različitih tipova antivibracijskih 

rukavica u pogonskim uvjetima. 

ju u samom mehaniziranom sredstvu rada. Na taj se način 

razina vibracija koje se pojavljuju na prihvatnim 

ručkama značajno smanjuje. Smatralo se da bi uporaba 

antivibracijskih rukavica s ugrađenim prigušnim umetcima 

mogla polučiti daljnja prigušenja. Pojavio se velik 

broj proizvođača rukavica koji su svoje proizvode nudili 

pod nazivom “antivibracijske rukavice”, a da nikada 

nije provedeno mjerenje i ocjena njihove učinkovitosti. 

Pojedini tipovi rukavica nude se po prilično visokim 

cjenama te predstavljaju značajni izdatak. Stoga se 

239

V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTTVIBJIACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 239-244 

pristupilo razvoju takve metode mjerenja prigušnih 

svojstava rukavice koja bi bila primjenjiva u našim 

uvjetima, a mogla bi dati ocjenu učinkovitosti antivibracijskih 

rukavica. Smatralo se da prigušna svojstva 

rukavica koje se koriste kao zaštita pri rukovanju određenim 

mehaniziranim sredstvima rada moraju odgovarati 

frekvenciskoj karakteristici izvora vibracija. Najbolja 

bi prigušna svojstva rukavice trebale pokazati u 

onom frekvencijskom području u kojemu je intenzitet 

vibracija najveći. Istovjetan se pristup primjenjuje i kod 

odabira osobnih zaštitnih sredstava za zaštitu od buke. 

Stoga je prevladao stav da će se mjerenjima u stvarnim 

- pogonskim uvjetima, dobiti objektivan uvid u kvalitetu 

pojedinih tipova antivibracijskih rukavica. 

METODA MJERENJA I MJERNI INSTRUMENTARIJ 

Measuring method and measuring equipment 

Mjerenje vibracija izravno na prihvatnoj ručki te 

potom mjerenje istih na ruci rukovatelja nakon što se 

između ručke i ruke postavio prigušni sloj rukavica, 

omogućuje uvid u učinkovitost prigušenja koje se rukavicama 

postiže. To se prigušenje može iskazati na 

razne načine: 

1. Odnosom rezultantnih vektora vrednovanih ubrzanja 

izmjerenih na ručki i onih izravno na ruci rukovatelja: 

aČ 

WAS, 

(1) 

gdje je: (Xp - faktor prigušenja za kojeg se očekuje 

da bude

V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 239-244 

Slika 3. Prihvat prednje ručke motorne pile s rukavicom i akcelerometrom 

Figure 3 Holding the motor chain saw front handle with the glove 

and accelerometer 

Slika 4. Shematski prikaz mj emog lanca 

Figure 4 Measuring chain schematick representation 

Režimi rada pri kojima su mjerenja 

obavljena s ciljem da se ocjene 

prigušna svojstva rukavica odabrani 

su u skladu ponajprije s onim 

režimima rada koji se očekuju tijekom 

rada motorne pile, a isto tako i 

u skladu s preporukama međunarodne 

norme ISO 7505. 

Već je ranije spomenuto da je za mjerenja korišten 

troosni akcelerometar, što podrazumijeva da su se ubrzanja 

vibracija mjerila istodobno u sve tri koordinatne 

osi. Položaj akcelerometra bio je usklađen s biodinamičkim 

koordinatnim sustavom propisanim međunarodnom 

normom ISO 8725-1985. Tijekom mjerenja 

korištenje mjerni sustav prikazan na si. 4. Za svaki režim 

rada uzimanje reprezentativni vremenski uzorak 

Tablica 1. Komponente mjernoga lanca 

Table 1 Measuring chain components 

No. 

1. 

Oprema 

Troosni akcelerometar 

Proizvođač 

Kistler 

2. 

Mjerno pojačalo 

National Instruments 

s pred obradom signala 

3. Prijenosno računalo Toshiba 

Tip 

8762A10 

NI USB 9233 

Tecra S3 

SN 

2042134 

1232101 

na osnovi kojega je bilo moguće iskazati više rezultata. 

Vremena usrednjavanja su uzimana u skladu s preporukama. 

Za svaki se rezultat provodila i frekvencijska 

analiza ubrzanja vibracija po srednjim frekvencijama 

terci, izračunavane su vrijednosti vrednovanih ubrzanja 

po osima, te na kraju, izračunavani rezultantni vektori 

vrednovanih ubrzanja. Karakteristike pojedinih 

elemenata mjernoga lanca sadržane su u tablici 1. 

MJERENJA I REZULTATI MJERENJA - Measurements and measurement results 

Sva su mjerenja obavljena u krugu mehaničke radionice 

Šumarije Lepavina 14. studenog 2006. godine, 

po djelomično oblačnom vremenu. Vanjska je temperatura 

tijekom mjerenja bila 6 °C, relativna vlaga 65 %, a 

barometarski tlak iznosio je 1019 hPa. Za potrebe mjerenja 

pripremljena je prizma svježe posječene bukovine. 

Širina prizme bila je u skladu s preporukama međunarodne 

norme ISO 7505 (si. 5). Prije mjerenja na 

svim su rukavicama napravljeni prorezi kako bi se nosač 

akcelerometra mogao smjestiti izravno na ruku. 

Prigušni se sloj pritom nalazio između podnožja nosača 

troosnog akcelerometra i ručke. Mjerenja su obavljena 

u sva tri smjera koordinatnih osi istodobno za tri 

režima rada i za svaki tip rukavica, te bez rukavica na 

1 . . . . . . ,Č1 . , -1 r-, 1 • Slika 5. Svježe posječen trupac tvrdoga drva pripremljen za mieprednjoj 

pnhvatnoj rucki motorne pile. Za svako je 

JČ-J 

mj erenj e uzimano po pet uzoraka na osnovi kojih j e iz- 

pČgČČČ 5 Preshfy-felled hardwood test log shape prepared for mearačunavana 

aritmetička sredina. Frekvencijska analiza 

surement 

241

V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTTVIBJIACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 239-244 

obavljena je za sva mjerenja. Zbog ograničenosti prostora 

na ovome mjestu nije moguće iznijeti i rezultate 

frekvencijske analize. Za svaku je os pri svim režimima 

rada izračunavana vrijednost vrednovanog ubrzanja 

vibracija, te je na temelju tih vrijednosti potom izračunavan 

rezultantni vektor vrednovanog ubrzanja. 

Rezultati su prikazani u tablicama 2. do 4. 

Tablica 2. Vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija za osi 

x,y,zi WAS vrijednosti u praznome hodu, m/sČ 

Table 2 Frequency-weighted acceleration values in all 

three axes and WAS values at idling, m/sČ 

Tip zaštitnih 

rukavica 

Bez rukavica 

Decade 

Husqvarna 

Santini 

Venitex 

Vibra Guard 

X 

3,02 

3,31 

2,57 

2,90 

1,85 

3,25 

Os 

y 

3,48 

1,18 

3,20 

1,93 

4,63 

1,22 

z 

1,69 

1,81 

1,81 

1,83 

1,73 

1,23 

WAS 

4,91 

3,95 

4,49 

3,93 

5,27 

2,92 


x,y,zi WAS vrijednosti u punome gasu, m/sČ 


three axes and WAS values at full load, m/sČ 


rukavica 

Bez rukavica 

Decade 

Husqvarna 

Santini 

Venitex 

Vibra Guard 

X 

3,02 

3,31 

2,57 

2,90 

1,85 

3,25 

Os 

y 

3,48 

1,18 

3,20 

1,93 

4,63 

1,22 

z 

1,69 

1,81 

1,81 

1,83 

1,73 

1,23 

WAS 

4,91 

3,95 

4,49 

3,93 

5,27 

2,92 


x,y,zĐ WAS vrijednosti pri rezanju, m/sČ 


three axes and WAS values at cutting, m/s 


rukavica 

Bez rukavica 

Decade 

Husqvarna 

Santini 

Venitex 

Vibra Guard 

X 

4,26 

3,63 

3,42 

3,35 

3,63 

3,76 

Os 

y 

3,05 

1,97 

2,61 

3,02 

3,25 

2,90 

z 

2,92 

4,10 

3,64 

2,87 

2,95 

3,57 

WAS 

6,00 

5,82 

5,64 

5,35 

5,69 

5,94 

Vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija po osima 

te WAS vrijednosti sadržane u tablicama 2-4, grafički 

su prikazane u dijagramima na si. 6 do 9. Kako je 

jasno vidljivo na si. 6, mjerenja u praznome hodu pokazala 

su da samo jedan tip ispitivanih rukavica pokazuje 

relativno dobra prigušna svojstva. Kod dva tipa 

rukavica gotovo da nema nikakve razlike, dok je kod 

dva tipa rukavica došlo do povećanja razine vibracija. 

Razmatranja se odnose na vrijednosti rezultantnih vektora 

vrednovanih ubrzanja. Slična su svojstva rukavice 

pokazale i u pojedinim osima, stoje također jasno vidljivo 

na si. 6. 

Slika 6. Grafički prikaz vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija 

za sve tri osi i WAS vrijednosti u praznome hodu 

Figure 6 Graphical representation of the frequency-weighted acceleration 

values in all three axes and WAS values at idling 

U punome gasu rukavice su pokazale puno bolja prigušna 

svojstva. To je vidljivo iz grafičkog prikaza WAS 

vrijednosti na si. 7. Od pet ispitanih rukavica četiri su tipa 

pokazala dobra prigušna svojstva kod najvećeg broja 

okretaja, dok je kod jednog tipa rukavica izmjeren neznatni 

porast razine vibracija. Ovi su rezultati u skladu s 

rezultatima drugih istraživanja istog problema. Ona su, 

naime, utvrdila da antivibracijske rukavice dobra prigušna 

svojstva pokazuju jedino kod viših frekvencija. 

Slika 7. Grafički prikaz vrijednosti vrednovanih ubrzanja vibracija 

za sve tri osi i WAS vrijednosti u punom gasu 


values in all three axes and WAS values at full load 

Na si. 8 grafički su prikazane razine vibracija po 

osima, kao i WAS vrijednosti dobivene mjerenjima tijekom 

rezanja. Iz grafičkog je prikaza vidljivo daje od 

pet ispitanih tipova rukavica jedan pokazao dobra 

svojstva, dva tipa neznatna te dva tipa zanemariva prigušna 

svojstva. Kod rezanja nije ni najednom tipu ru- 

242

V. Goglia, J. Zgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 239-244 

Slika 8. Grafički prikaz vrij ednosti vrednovanih ubrzanj a vibracija 

za sve tri osi i WAS vrijednosti pri rezanju 


values in all three axes and WAS values at cutting 

Slika 9. Ukupan grafički prikaz WAS vrijednosti 

Fifure 9 Graphical representationof cumulative WAS values 

kavica uočen porast WAS vrijednosti u odnosu na razinu 

vibracija izmjerenu bez uporabe rukavica. 

Zbirni grafički prikaz WAS vrijednosti za sva tri 

režima rada prikazanje na si. 9. Iz slike je očito da su 

kod rezanja izmjerene zanemarive razlike razina vibracija 

bez rukavica i uz njihovu uporabu. Te su razlike 

takve da mogu biti i posljedica uobičajenih i prihvatljivih 

pogrešaka mjerenja. Nasuprot tomu, na istoj se slici 

vidi da su tijekom punoga gasa svi tipovi rukavica 

pokazali dobra prigušna svojstva. Posebno je dobra 

svojstva prigušenja pokazao jedan tip rukavica. Za razliku 

od rezultata mjerenja dobivenih pri rezanju i kod 

punoga gasa, u praznome hodu dva tipa rukavica ne samo 

da ne pokazuju svojstva prigušenja, već naprotiv, 

povećavaju ukupnu razinu vibracija. 

Mjerenjima je pokazano da postoje značajne razlike 

u prigušnim karakteristikama pojedinih tipova antivibracijskih 

rukavica. U praznome hodu neke od ispitanih 

rukavica ne samo da ne prigušuju vibracije, već i 

povećavaju njihovu ukupnu razinu. Iz tabličnih i grafičkih 

prikaza vidi se da su vrijednosti vrednovanih 

ubrzanja vibracija u praznome hodu znatno većeg intenziteta 

od onih u punome gasu i tijekom rezanja. Uz 

to, vrijeme rada pile u praznome hodu dostaje zastupljeno 

tijekom rukovanja pilom, pa su prigušna svojstva 

rukavica u tom režimu rada itekako značajna. Tijekom 

rezanja mjerenja nisu pokazala značajne razlike sveukupne 

razine vibracija sa zaštitnim rukavicama i bez 

njih. Najbolja su prigušna svojstva rukavice pokazale 

ZAKLJUČAK - Conclusion 

kod najvećeg broja okretaja. To je ujedno i režim u kojemu 

pila najmanje radi tijekom korištenja, pa su nam 

u usporedbi s prethodna dva, prigušna svojstva u tom 

režimu rada i manje važna. Ovi rezultati ne predstavljaju 

usamljeni slučaj. Slični su rezultati dobiveni i u 

drugim nezavisnim istraživanjima. Na temelju svega 

ranije navedenog, može se zaključiti da postoje značajne 

razlike u prigušnim karakteristikama pojedinih tipova 

antivibracijskih rukavica. Stoga je za ispravan odabir 

rukavica nužno provesti prethodna mjerenja njihovih 

prigušnih svojstava. 

Goglia, V. 1997. Ergonomske značajke šumarske 

mehanizacije - problemi njihova mjerenja i 

vrednovanja. Mehanizacija šumarstva, 22(4), 

209-217 

Goglia, V., Z. Gospodarić,R. Beljo, I. Đukić, 

I. Kovačev, 2004. Izloženost vozača malog 

poljoprivrednog traktora vibracijama. Zbornik 

radova Actual tasks on agricultural engineering. 

Opatija 

LITERATURA - References 

Dong,R. G.,D.E. Welcome, T.W McDowell, 

Y. Z. Wu, 2006. Measiffement of biodynamic 

response of human Hand-arm system. Journal of 

Sound and Vibration, 294, 807-827 

Griffn, M. J. 1998. Evaluating the effectiveness of 

gloves in reducing the hazards of hand-transmitted 

vibration. Ocupational and Environmental 

Medicine, 55, 340-348 

243

V. Goglia, J. Žgela, I. Đukić: UČINKOVITOST ANTIVIBRACIJSKIH RUKAVICA: II DIO Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 239-244 

Dong, R. G., T. W. McDowell, D. E. Welkome, 

W. P. Smutz, A. W. Schopper, C. Warren, 

J. Z. Wu, S. Rakheja, 2003. On-the hand measurement 

methods for assessing effectiveness 

of anti-vibration gloves. International Journal of 

Industrial Ergonomics, 32, 283–298. 

ISO 10819-1996. Mechanical vibration and shock – 

Hand-arm vibration – Method for the measurement 

and evaluation of the vibration transmissibility 

of gloves at the palm of the hand. International 

Standard Organization, Geneva. 

ISO 7505-1986. Forestry machinery – Chain saws – 

Measurement of hand-transmitted vibration. International 

Standard Organization, Geneva. 

ISO 8727-1985. Mechanical vibration and schock – Human 

exposure – Biodinamic coordinate system. 

International Standard Organization, Geneva. 

SUMMARY: There are various ways of reducing the health-hazards of 

hand-transmitted vibration. One of the possible protective measures is the use 

of the anti-vibration gloves, but their efectiveness is still subject to discussion 

and many experts are questioning it. The procedure for measurement and evaluation 

of the vibration transmissibility of the anti-vibration gloves is given in 

ISO 10819-1996 and EN ISO 10819-1996 as well as in the National Standard 

HRN ISO 10819-2000. Due to the numerous objections on the testing procedure 

recommended by the above standards many researchers prefer field- testing. 

In order to assess the efectiveness of anti-vibration gloves of five different 

manufactureres the Faculty of Forestry – University of Zagreb in co-operation 

with the public enterprise Hrvatske šume Ltd. carried out a field-testing. 

The paper reports on the testing results. 

Key w o rd s : ergonomics, vibration, anti-vibration gloves, testing 

244

PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS 

UDK 630* 156 

Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252 

ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA 

šCapreolus capreolus L.) U ISTOČNOJ SLAVONIJI I BARANJI 

BODY WEIGHT AND DEVELOPMENT OF ROE DEER 

šCapreolus capreolus L.) IN EASTERN SLAVONIA AND BARANJA 

Dražen DEGMEČIĆ*, Milan BIĆANIĆ** 

SAŽETAK: Regionalne razlike u rastu, veličini tijela te dnevnom tjelesnom 

prirastu kod lanadi su uočene i evidentirane na mnogim područjima Europe. S 

obzirom kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o selekcijsko-uzgojnim 

mjerama vezani na poznavanje tih karakteristika ( tjelesnia težina prilikom 

lanjenja, brzina rasta i razvoja tjela), upravo ti podaci su vrlo važni za 

poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje uzgoja srne. Bez podataka 

o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije srna i njenog spolnog 

i dobnog sastava, u jednom lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima 

propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja srna, a 

jednako tako nije moguće niti dati smjernice gospodarenja čijim provođenjem 

bi se mogla osigurati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači. 

Ovaj rad će ukazati na postojeće vrijednosti tjelesnih težina i razvoja srneće 

divljaći na području istočne Slavonoije i Baranje. Jednako tako, želja je ukazati 

na važnost praćenja tih vrijednosti i prikazati kakav utjecaj imaju tjelesne 

težine na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji (broj zametaka), uspjeh u rastu 

lanadi te kakvo značenje imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera. 

Tjelesna težina lanadi na leglu je praćena u šumi Haljevo, kao i dnevni prirast 

tjelesne težine lanadi. Izmjerena tjelesna težina lanadi na leglu se prema 

podacima Nikolandića, za Baranju kreće od 1020 g. do 2680 g., dok dnevni 

prirast lanadi iznosi122 g. Tjelesne težine lanadi, mladih i rasplodnih grla su 

praćena tijekom izvršavanja odstrela u tipično šumskom staništu srne u Spačvi 

te u tipično poljskom staništu Baranjsko Podunavlje. Lanad u jesen (za vrijeme 

odstrijela) dosegne u šumskom staništu 65 % srednje ostvarene tjelesne 

težine rasplodnih grla, a u poljskom staništu 69 %. Jednako tako mlada grla u 

šumskom i u poljskom staništu dostižu prosječnu težinu od oko 20 kg, što mladim 

ženkama omogućuje ulaz u parenje. Kod rasplodnih mužjaka se dostizanje 

24–25 kg pokazalo značajnim za daljnji razvoj trofeja, a kod rasplodnih ženki 

za srednji broj zametaka. Istraživanja na ta tri lokaliteta su potvrdila nekoliko 

važnih stvari za gospodarenje srnećom divljači: tjelesna težina lanadi pri porodu, 

brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života, tjelesna 

težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje, tjelesna težina 

rasplodnih ženki, plodnost ženki, tjelesna težina rasplodnih mužjaka, trofejna 

struktura mužjaka. 

K lj u č n e r i j e č i: Tjelesna težina lanadi na leglu, dnevna stopa prirasta 

lanadi, produktivnost srna, srednja vrijednost tjelesnih težina rasplodnih 

mužjaka i ženki 

* Mr. sc. Dražen Degmečić, dipl. ing. šum.; “Hrvatske šume”, UŠP Osijek – šumarija Tikveš, 

Š. Petefija 35, 31 327 Bilje; sumarija-tikvesŽhr.sume.hr 

** Milan Bićanić, dipl. ing. šum.; “Hrvatske šume”, UŠP Vinkovci; Trg B. Šokčevića 20; 

32 000 Vinkovci; milan.bicanicŽhrsume.hr 

245

D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 245-252 

1. UVOD – Introduction 

Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku 

Republike Hrvatske za 2005. godinu, na području istočne 

Slavonije i Baranje, na 416 964 ha lovne površine 

ima 6 151 grlo srneće divljači u proljetnom fondu. Ovu 

brojnost srna treba uzimati s rezervom, jer je znanstvenim 

istraživanjima, putem totalnog odstrjela, markiranja 

i uz pomoć lovne statistike dokazano kako je stvarna 

brojnost srna uvijek veća od one koja se dobije pomoću 

uobičajenih načina prebrojavanja. Ta odstupanja 

kod procjene brojnosti na niže, kreću se kao najmanja 

za oko 30 %, pa čak i do 300 %, što ponajprije ovisi od 

stupnja preglednosti i prohodnosti terena (A n d e r - 

sen, 1953; Strandgaard, 1967; Flemberg, 1975; 

Kurt, 1987). U pravilu u poljskim lovištima moguće 

je točnije ustanoviti brojnost i spolno/dobnu strukturu 

populacije srna nego u tipu šumsko-poljskih ili pak čisto 

šumskih staništa srna. Dobra procjena brojnosti i 

dobno-spolne strukture populacije je preduvjet za sastav 

kvalitetnog lovno-gospodarskog plana. Bez podataka 

o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije 

srna i njenog spolnog i dobnog sastava, u jednom 

lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima 

propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja 

srna, a jednako tako nije moguće dati smjernice 

gospodarenja, čijim provođenjem bi se mogla osigurati 

trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači 

(Nikolandić, 1968). 

Regionalne razlike u rastu, veličini tijela (K le in, 

1972; Andersen i dr. 1998) te dnevnom tjelesnom 

prirastu kod lanadi (A n de r s e n i dr. 1998) uočene su i 

evidentirane na mnogim područjima Europe. S obzirom 

kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o 

selekcijsko-uzgojnim mjerama vezani na poznavanje tih 

karakteristika (tjelesnih težina, brzine rasta i razvoja tijela 

ili njegovih djelova), upravo ti podaci vrlo su važni 

za poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje 

uzgoja srne. Istraživanja provedena u Danskoj (Kl ei n i 

St ra n dgaa r d 1972), pokazala su da su tjelesno najveća 

grla i grla sa najvećim indeksima brzine rasta i razvoja 

tijela nalazili na područjima manje gustoće naseljenosti 

populacije i s većim udjelom šumskog zemljišta u 

odnosu na poljoprivredno zemljište. Nasuprot tomu, u 

većim gustoćama naseljenosti i s većim udjelom poljoprivrednog 

zemljišta, nađena su tjelesno manja grla. 

Cilj ovog rada je ukazati na važnost praćenja tjelesnih 

težina i prikazati kakav utjecaj imaju vrijednosti tjelesnih 

težina na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji 

(broj zametaka), uspjeh u rastu lanadi te kakvo značenje 

imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera. 

2. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA – Area and research methods 

1) “Haljevo – Baranja” 

Šumu Haljevo čine ravničarske šume tvrdih listopadnih 

vrsta drveća: hrasta lužnjaka (Quercus robur), 

graba (Carpinus betulus), bagrema (Robinia pseudacacia), 

crnog oraha (Juglans nigra), brijesta (Ulmus campestris), 

cera (Quercus cerris), klena (Acer campestre) 

površine 1.900 ha, okružene na oko 200 m od šume ratarskim 

kulturama (pšenica, kukuruz, šećerna repa i lucerka). 

Od početka svibnja do 15. srpnja dva puta tjedno, 

a nakon 15. srpnja jednom u 10 dana, tražena su po 

lovištu mjesta lanjenja srna i lanad na leglu, koja još ne 

prate majku. Posebno pažljivo pretraživana su pogodna 

mjesta za lanjenje, kao što su zakorovljene šumske 

čistine, dijelovi sastojina rjeđeg sklopa i razvijeno prizemno 

raslinje, mlade šumske kulture i ratarske kulture 

oko šume, lucerka i pšenica. U terenski obrazac upisani 

su podaci: datum nađene lanadi, broj mladih u leglu i 

međusobna udaljenost lanadi iz istog legla i izmjerena 

težina lanadi (Nikolandić, 1968–1970; Nikolandić 

& Degmečić, 2007). 

246 

2) “Podunavlje – Baranja” 

Tipično nizinsko stanište u kojemu dominiraju poljoprivredne 

površine. Stanište je ispresijecano depresijama 

u kojoj se razvila močvarna vegetacija, šaš i trska. 

Osim obraslih depresija na staništu nalazimo i zapuštenu 

mrežu melioracijskih kanala koja svojim obalama 

također pruža mjesta za zaklon, ali i za brst i ogriz 

prirodnog raslinja. Velike parcele obrasle jednom ratarskom 

vrstom dobar su zaklon samo tijekom jednoga 

dijela godine, te je velika važnost upravo takvih parcela 

u doba lanjenja i odrastanja lanadi. Ukupna tjelesna 

težina srneće divljači vagana je neposredno po odstrelu, 

mjerenjem neotvorene čitave divljači, s glavom i 

unutrašnjim organima (Degmečić, 2006). 

3) “Spačva – istočna Slavonija” 

Nizinski tip lovišta. Tipično šumsko stanište srne s 

mozaično raspoređenim manjim i većim depresijama i 

barama. Glavna vrste hrast lužnjak (Q. robur) i poljski 

jasen (F. angustifolia) s bogatim slojem grmlja i prizemnog 

rašća. Ukupna tjelesna težina srneće divljači 

vagana je neposredno po odstrelu, mjerenjem neotvorene 

čitave divljači, s glavom i unutrašnjim organima 

(Degmečić, 2006).


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA – Research results and discussion 

1. Lanad na leglu 

Tablica 1. Usporedba intervalnih vrijednosti tjelesnih težina lanadi na leglu u Hrvatskoj i u Europskim zemljama 

(izvor: Andersen i dr. 1998; Nikolandić, 1970). 

Table 1. Liveweight of fawns in litter in Croatia and in a few European countries (from: Andersen et all 1998; 

Nikolandić, 1970). 

Područje – Area 

Francuska – Trois Fontaine France 

Danska – Kalo Denmark 

Njemačka Germany 

Hrvatska – Baranja Croatia 

d e rsen n i dr. 

1998). Polazeći od općeg pravila, povećanja 

tjelesne težine idući od juga ka sjeveru, kod srna nailazimo 

na još jednu posebnost. Na sjeveru npr. u Norveškoj 

i Švedskoj gdje je srneća divljač krupnija, srednja 

tjelesna težina rasplodnih grla dostiže čak 30 kilograma 

(A n d e r s en i dr. 1998). To bi značilo da bi i težina tek 

olanjene lanadi trebala biti veća. No, u Norveškoj izmjerene 

tjelesne težine neposredno olanjene lanadi iznose 

od 1 360 do 1 560 grama (Linnel, 1997), ali jednako 

tako je u populacijama Skandinavskih zemalja prijav- 

Iz tablice 1. možemo vidjeti kako su utvrđene i prijavljene 

težine lanadi na leglu od 900 grama do 2680 

grama. Razvidno je kako su po navedenim područjima 

utvrđeni različiti intervali u kojima se kreće tjelesna težina 

lanadi na leglu neposredno po lanjenju (do 10 dana 

starosti). Kod vrsta iz porodice Cervidae na tjelesnu 

težinu tek okoćenog mladunčeta najveći utjecaj ima tjelesna 

težina ženke koja je mladunče donijela na svijet 

(Clutton-Brock i dr. 1982). Dakle, povećavanjem 

tjelesnih težina ženki povećava se i tjelesna težina tek 

okoćene mladunčadi i obrnuto. Kod vrsta kod kojih su 

blizanci (dva mladunčeta) uobičajena pojava (npr. srna), 

tjelesna težina tek okoćene mladunčadi iznosi 4,5 % do 

7 % težine ž ženki (Robins & Robins, 1979., An- 

Težina lanadi na leglu (u gramima)/ 

Liveweight of fawns in litter (grams) 

1000 - 2100 

900 - 1200 

1450 - 2050 

1020 - 2680 

Izvor – Autor 

Gaillard – 1993. g. 

Strandgaard – 1972. g. 

Ellenberg 1978. g. 

Nikolandić, 1970. g. 

ljen veći broj slučajeva gdje je nađeno po tri laneta u istom 

leglu, nego što je nađeno jedno lane po leglu. Dakle 

povećanje tjelesne težine kod rasplodnih srna/ženki povećava 

produktivnost, odnosno povećava srednji broj 

lanadi po srni u populaciji (And er s e n i dr. 1998). 

Kao što je važna tjelesna težina lanadi pri porodu, 

važna je i stopa dnevnog težinskog prirasta tijela laneta. 

U tablici 2., prikazana je stopa dnevnog težinskog 

prirasta za neke Europske zemlje, koja je prilično ujednačena. 

Podaci koji navode dnevne težinske stope prirasta 

za Norvešku 155 g/dan i za Švedsku 150 g/dan, 

otkrivaju nam još jednu vrijednost većih srednjih tjelesnih 

težina ženki. Dakle, iako se ženke na sjeveru nalaze 

u oskudnijim stanišnim uvjetima (kraće trajanje 

vegetacijskog, a time i hranidbenog izobilja), one svojim 

većim tjelesnim težinama osiguravaju i zadržavaju 

kvalitetu mlijeka, što dalje rezultira visokim dnevnim 

težinskim prirastom lanadi (Andersen i dr. 1998). 

Veća tjelesna težina olanjene lanadi i veća stopa dnevnog 

težinskog prirasta tijela laneta u lovnom gospodar 

arstvu 

je značajna za višu stopu preživljavanja lanadi, a 

zatim i njihovog r ranijeg spolnog sazrijevanja, te učešća 

u razmnožavanju 

Tablica 2. Stopa rasta tjelesne težine lanadi od proljeća (lanjenje) do jeseni iste godine (početak lovne sezone) 

u Hrvatskoj i u Europskim zemljama (izvor: Andersen i dr. 1998; Nikolandić, 1970). 

Table 2. Growth rates of roe deer fawns from spring (fawning) till autumn the same year (start of hunting season) 

in Croatia and in a few European countries (from: Andersen et all 1998; Nikolandić, 1970). 

tries 

Područje – Area 

tjelesne težine (grama/dan) 

Rast 

Izvor – Autor 

Growth rate (g/day) 

Francuska – Trois Fontaine France 139 Gaillard – 1993. g. 

Engleska – Dorset England 113 Johnson 1982. g. 

Švicarska Switzerland 

120 Sagesser and Kurt 1966. g. 

Hrvatska – Baranja Croatia 

122 Nikolandić, 1970. g. 

2. Rast tjelesne težine 

Veličina tijela i tjelesna težina dva su izrazito važna 

parametra, ne samo zbog planiranja moguće količine 

iskoristivog mesa divljih životinja, već zbog činjenice 

kako su ta dva parametra indikatori fiziološkog stanja 

jedinki u populaciji. Naravno, to je povezano uz 

preživljavanje zime i uspješnog reprodukcijskog ciklusa 

(Langbein i dr. 2003). Čimbenici koji utječu na 

tjelesnu težinu su: gustoća populacije, izvori hrane u 

staništu, kvaliteta i kvantiteta jesenske i zimske prihra- 

247

D. Degmečić, M. Bićanić: ZNAČAJ TJELESNE TEŽINE KOD VRSTE EUROPSKA SRNA (Capreolus capreolus L.) Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 245-252 

Graf 1. Prikaz rasta tjelesne težine od laneta do rasplodnih grla (lanad n = 104; mlada grla n = 39; 

rasplodna grla n = 57) (Degmečić, 2006). 

Graph 1 Body weight growth of roe deer fawn to adult roe deer (fawns n = 104; young n = 39; mature n= 57) 

(Degmečić, 2006). 

ne, klimatski uvjeti, zdravstveno stanje jedinki. Graf 1. 

prikazuje projekciju rasta tjelesne težine lanadi od legla 

do razvojnog stupnja rasplodnog grla. Vidljiv je 

prosjek srednjih tjelesnih težina lanadi nakon četiri do 

pet mjeseci razvoja, zatim tjelesne težine mladih grla 

starosti oko 16 mjeseci te tjelesne težine rasplodnih grla 

24 i više mjeseci starosti. Jednako tako paralelno možemo 

uspoređivati dostignute rezultate u tipično šumskom 

staništu i u tipično poljskom staništu. Vrijednosti 

tjelesnih težina između šumskog i poljskog tipa staništa, 

kod lanadi te mladih grla ne pokazuju bitne razlike. 

To je i razumljivo, jer intenzivni rast i razvoj tijela i 

kostura smeće divljači završava upravo s 24 do 26 mjeseci 

starosti (Gaillard, 1998; Danilkin, 1996). 

Trend rasta tjelesne težine od lanjenja do razvijenog 

kostura (24 do 26 mjeseci) je linearan. Bez obzira na 

sve čimbenike rast tjelesnih težina ima približno istu 

dinamiku, jer je to proces koji se za oba tipa staništa 

odvija ujednačeno. Bitno je primijetiti vrlo dinamičan 

rast tjelesnih težina od legla u proljeće (kraj svibnja i 

lipanj) do jeseni i početka zime (studeni i prosinac), 

dakle u prvih šest mjeseci. Za gospodarenje srnećom 

divljači, a što se tiče lanadi, važne su tri stvari: brzi rani 

rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života 

i tjelesna težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo 

zimsko razdoblje (Gaillard i dr 1998). Iz grafikona 

1. razvidno je kako lanad starosti 6 do 8 mjeseci u šumskom 

staništu predmetnog istraživanja dostiže 65 % 

srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih 

grla, dok je u poljskom staništu taj postotak nešto veći, 

te iznosi 69 % srednje ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih 

grla (tablica 3). Nadalje u dobnom razredu 

mladih grla kada je intenzivni rast i razvoj tijela pri 

kraju, postotak grla koja su ostvarila prosječnu tjelesnu 

masu zrelih grla iznosi 73 % u šumskom i 85 % u poljskom 

staništu. Možemo ustvrditi da smeća divljač nakon 

što je u 18 - 20 mjeseci izgradila oko 3/4 tjelesne težine, 

za preostalu 1/4 treba tri puta duže razdoblje (sljedećih 

pet godina života). Istraživanja u Francuskoj pokazala 

su slične vrijednosti npr. u području Trois Fontaines 

ostvarene su tjelesne težine lanadi s osam mjeseci 

starosti iznosile 68 % do 70 % od srednje ostvarene tjelesne 

težine odraslih/rasplodnih grla na istom području 

istraživanja, a u području Chize ti su se postoci kretali 

od 59 % do 63 % (Andersen i dr. 1998). Promatrajući 

i uspoređujući vrijednosti tjelesnih težina u šumskom i 

poljskom staništu, uviđamo daje hitnija razlika ostvarena 

jedino u dobnom razredu mlađa grla. Taj brzi rast i 

razvoj tijela ima veliku ulogu u produktivnosti srna kao 

vrste, što će se podrobnije objasniti u dijelovima članka 

gdje će se govoriti odvojeno o ženkama i mužjacima. 

Kako bi istakli važnost srednje tjelesne težine s kojim 

lanad ulazi u zimu, spomenut ćemo podatke skupljene 

tijekom istraživanja Kleina & Strandgaarda 

(1972), Ellenberga (1978) i Gaillarda (1988). 

Tijekom svog istraživačkog rađa došli su do spoznaje 

kako postoji povezanost između ukupne tjelesne težine 

lanadi i preživljavanja prve zime u životu lanadi. Jednako 

tako postavili su svojevrstan prag tjelesne težine lanadi 

koji bi osiguravao preživljavanje prve zime i on bi 

iznosio 13 kg, iznad te granice, preživljavanje zime više 

ne ovisi o tjelesnoj težini. Kod odraslih/rasplodnih grla 

zabilježeno je da oko 85 % mužjaka i oko 95 % ženki 

uspješno prežive zimski razdoblje. Jedan od uzroka 

248


smrtnosti kod odraslih srna jednako tako može biti mala 

tjelesna težina s kojom grlo ulazi u zimu (tablica 3). 

Granica tjelesne težine koja kod odraslih srna omogućuje 

preživljavanje zime kod mužjaka iznosi 60 % od 

srednje ukupne tjelesne težine, a kod ženki 65 %. Nakon 

dostizanja tih vrijednosti možemo isključiti tjelesnu 

težinu kao uzrok smrtnosti kod odraslih/rasplodnih grla 

srne (Gaillard, 1998). 

Tablica 3. Srednje tjelesne težine rasplodnih smjaka i srna u Hrvatskoj i u nekim Europskim zemljama 

(izvor: Andersen i dr., 1998; Degmečić, 2006). 

Table 3. Average body weight of adult roe deer bucks and does in Croatia and in a few European countries 

from: Andersen at all, 1998; Degmečić, 2006). 

Područje - Area 

Srednja Italija Central Italy 

Dourdan - Francuska France 

Storfosna - Norveška Norway 

Njemačka Germany 

Podunavlje - Hrvatska Croatia 

Spačva - Hrvatska Croatia 

Smjak - Buck (kg) 

24,8 

23,4 

29,4 

23,6 

25,1 

26,9 

Srna - Doe (kg) 

22,2 

21,4 

28,8 

21,0 

25,2 

25,6 

Izvor - Autor 

Lovari et al, 1998. 

Vincent et al.,1995. 

Andersen et al. 1995. 

Stube, 1997. 

Degmečić, 2006. n = 32 

Degmečić, 2006. n = 50 

3. Tjelesna težina - mužjaci 

Rogovi su tzv. sekundama oznaka spola, služe kao 

oružje za napad ili obranu, kao organ za skretanje pažnje 

na sebe pri unutarvrsnom natjecanju, kao simbol dominantnosti 

i statusa ili kao vizualna smjernica ženkama 

pri odabiru partnera prilikom parenja. Uopćeno možemo 

zaključiti kako veći rogovi čine mužjake poželjnijim 

ženkama koje su u parenju. Ženka odabirući mužjaka s 

relativno velikim rogovima odabire gensko nasljeđe koje 

je u mogućnosti preusmjeriti hranidbene elemente i 

energiju iz smjera za rast tijela u smjer proizvodnje rogova. 

Utvrđena je ovisnost veličine rogova o veličini 

tijela, veće tijelo omogućava i veće rogove (Clutton- 

Brock iđr. 1982; Bubenik, 1983). 

Graf 2. Ovisnost vrijednosti trofeja (CIC-točke) i težine trofeja o tjelesnoj težini kod smjaka (Degmečić, 2006) 

Graph 2 Trophy value (ClC-points) and trophy weight dependence against body weight roe deer buck 

(Degmečić, 2006) 

Rogove smjaka možemo okarakterizirati više kao 

štitove koji imaju za cilj zaštititi suparnike od ozbiljnijih 

povreda nego što imaju za cilj usmrtiti protivnika. S obzirom 

da je srna teritorijalan i distancijski tip životinje, 

upravo rogovi uz tjelesnu vehčinu, imaju glavnu ulogu 

u osvajanju i zadržavanju teritorija. Susret dva susjeda 

249


držača teritorija djeluje poput rituala uvjeravanja i demonstracija 

snage, kako bi jedan od sukobljenih odustao 

i povukao se(Nikolandić, 1968; D anil kin, 1996). 

Grafom 2. pokazana je ovisnost tjelesne težine prema 

težini trofeja, te odnos tjelesne težine prema vrijednosti 

trofeja (CIC - točke). Vidljiva je visoka ovisnost težine 

trofeja i trofejne vrijednosti prema ukupnoj tjelesnoj 

težini smjaka. Može se ustvrditi da što su smjaci 

teži, to će i trofej imati veću vrijednost. Kada promatramo 

graf 2., vidimo daje ovisnost težine trofeja i tjelesne 

težine gotovo linearna, dok je kod trofejne vrijednosti 

i tjelesne težine krivulja konkavna i tek kod tjelesne 

težine 24 - 25 kg, ona naglo počinje rasti (Degmečić, 

2006). Moramo znati da intenzivni rast i razvoj 

tijela i kostura kod srna završava sa starosti 24 do 

26 mjeseci (Car, 1967) i da su rogovi sekundama oznaka 

spola, tzv. luksuzni organi, te da tek kada se izgradi 

tijelo dolazi do preusmjeravanja hranjivih tvari i 

energije sa taloženja u tijelo na rast i razvoj rogova 

(Geist, 1998). Vidljivo je iz srednjih tjelesnih težina 

koje dostižu mlada grla na lokalitetima Spačva i Podunavlje, 

da će se intenzivniji rast i razvoj rogova dogoditi 

nakon treće godine života. Rast i razvoj rogova dovest 

će smjaka u mogućnost da se bori za teritorij, a time 

i osiguravanje pristupa ženkama, tj. parenje i prijenos 

svojih nasljednih osobina. 

4. Tjelesna težina - ženke 

Biološki uspjeh, opstanak srne kao vrste usko je vezan 

za sposobnost prilagodbe različitim ekološkim 

uvjetima staništa, stoje i vidljivo iz njihovog areala rasprostranjenosti 

(Panzacchi i dr, 2007). Opstanak 

ovisi ponajprije o uspješnosti života ženki. Kada govo- 

Slika 1. Srna i tri laneta 

Figure 1 Roe deer doe and tree fawns 

rimo 0 uspješnosti ženke promatramo: fekunditet (produktivnost, 

broj mladunčadi donesenih na svijet tijekom 

života ženke), postotak mortaliteta mladunčadi i 

broj godina tijekom kojih je ženka fiziološki spremna 

za oplodnju (S emp ere i dr 1998). Dokazano je kako 

fekunditet kod porodice jeleni (Cervidae), izravno zavisi 

0 tjelesnoj težini ženke (Glutton-Brock i dr., 

1982). Dostaje čimbenika koji utječu na tjelesnu težinu 

ženki, a samim tim i sposobnost oplodnje, no možemo 

istaći kvalitetu izvora hrane prisutnih u podmčju kretanja 

ženki i gustoću naseljenosti po jedinici površine 

(Duncan i dr., 1998). 

U slučaju mnogih istraživanih populacija, sma ulazi 

u parenje tijekom svoje druge godine života, a prvu lanad 

donosi na svijet kada ude u treću godinu života (svibanj/hpanj), 

no u populacijama gdje ženke u drugoj godini 

života imaju male tjelesne težine (manje od 20 kg), 

ta prva oplodnja se događa u trećoj ili četvrtoj godini 

života (Gaillard i dr., 1998). Iz grafa 1. vidljivo je da 

istraživane populacije (Spačva - šumski tip i Podunavlje 

- poljski tip) upravo dostižu potrebne vrijednosti kako 

bi se prva oplodnja dogodila tijekom druge godine 

života. Kao što je kod mužjaka dostizanje vrijednosti 

tjelesne težine od 24 - 25 kg važno za brži rast i razvoj 

trofeja, jednako tako je i kod ženki dostizanje vrijednosti 

tjelesnih težina iznad 24 - 25 kg važno za oplodnju 

većeg broja jajnih stanica i samim tim veću produktivnost. 

Istraživanja su potvrdila da ženke koje imaju manju 

tjelesnu težinu od 22 kg uglavnom olane jedno lane, 

dok su dva laneta učestala kada ženka ima tjelesnu težinu 

iznad 24 kg. Jednako tako se povećanjem tjelesne težine 

može dogoditi da se zabilježi veći broj lanjenja tri 

laneta nego jednog laneta kao što je to slučaj u Skandinaviji, 

gdje je u 20 % slučajeva zabilježeno 

da je jedna ženka olanila 

tri laneta (Gaillard i dr., 1998). 

Srednje vrijednosti tjelesnih težina 

kako u šumskom tipu staništa - 

Spačva, tako i u poljskom tipu staništa 

- Baranjsko Podunavlje, sugeriraju 

da su dva laneta na jednu 

srnu sasvim uobičajena pojava. 

Prema istraživanjima u Baranji u 

54 % slučajeva sma je imala dva 

laneta, u 37 % slučajeva jedno lane, 

a u 4 % slučajeva tri laneta (slika 

1.) (Nikolandić &Degmečić, 

2007). Kada govorimo o produktivnosti 

i starosti sma, možemo 

ustvrditi da kod sma u odnosu na 

propisanu gospodarsku starost (7 do 

9 godina), strogo povezanog pada 

produktivnosti sa starosti skoro da 

i nema. Rezultati istraživanja pro- 

(Foto: D. Degmečić) vcdcnog U Francuskoj u podmčju 

250


4. ZAKLJUČCI - Conclusions 

Tjelesne težine lanadi na leglu se kreću od 900 do 

2 680 grama. Kod vrsta iz porodice Cervidae na tjelesnu 

težinu tek rođenog mladunčeta najveći utjecaj 

ima tjelesna težina ženke koja je mladunče donijela 

na svijet (C lu t t o n -B r o c k i dr., 1982). Dakle, 

povećavanjem tjelesnih težina ženki povećava se i 

tjelesna težina mladunčadi pri porodu i obrnuto. 

Jednako tako povećanjem tjelesnih težina kod rasplodnih 

srna/ženki povećava se i produktivnost, odnosno 

povećava se srednji broj lanadi po srni u pojedinoj 

populaciji (A n d e r s e n i dr., 1998). 

Za gospodarenje srnećom divljači, što se tiče lanadi, 

važno je nekoliko stvari: tjelesna masa olanjene la- 

nadi i brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom 

prvih mjeseci života i tjelesna težina s kojom lanad 

ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje (G a i l lard i 

dr., 1998). Lanad starosti 6 do 8 mjeseci u šumskom 

staništu predmetnog istraživanja dostiže 65 % srednje 

ostvarene tjelesne težine odraslih/rasplodnih grla, 

dok je u poljskom staništu taj postotak nešto veći 

te iznosi 66 % srednje ostvarene tjelesne težine 

odraslih/rasplodnih grla. Veća tjelesna težina lanadi 

neposredno nakon lanjenja i veća stopa dnevnog 

težinskog prirasta tijela laneta u lovnom gospodarstvu 

značajna je iz razloga jer će lanad prije dostići 

1. Anderson, J., 1953: Analysis of a Danish roe deer 

population (Capreolus capreolus, L.); Danish 

review of game biology; vol. 2. 

5. LITERATURA – References 

2. Andersen, R., P. Duncan, J. D. C. Linnell, 6. 

1998: The european roe deer – The biology of 

succes. Scandinavian university press. 

Chize, prikazuju produktivnost ženki (broj zametaka 

po ženki) u odnosu na starost ženki, te zaključuju da 

značajni pad u srednjem broju zametaka pokazuju srne 

starosti dvanaest i više godina (Ga il l a r d i dr., 1998). 

Važno vremensko razdoblje za gospodarenje ženskim 

dijelom populacije srna pojedinog lovišta, dakle od 

druge do sedme godine starosti, ne pokazuje značajnija 

kolebanja u srednjem broju zametaka, a samim tim i u 

produktivnosti. Stoga prilikom izvršavanja redovnog 

odstrjela pozornost je potrebno usmjeriti na tjelesno 

stanje, procjenu tjelesne težine ženki i razvijenost lanadi. 

S obzirom na veliku smrtnost mladunčadi i do 50 % 

u prvih par mjeseci života (Nikolandić & Degmeč 

ić , 2007), ishitreno je zaključivati da je neka ženka 

neplodna (jalova) jer ne vodi lanad, već je vrlo lako 

moguće da je ta ista srna izgubila leglo te godine. Procjena 

jedinke prema tjelesnom stanju i tjelesnoj težini 

je u svakom slučaju vjerodostojnija. 

U prirodi makar i mala, neznatna prednost nad ostalim 

jedinkama znači opstanak i prenošenje takvih odlika, 

s tim malim prednostima na sljedeće generacije, taj 

odabir ostavljamo prirodi, na nama uzgajivačima je 

osigurati sve potrebne uvjete u staništu kako bi maksimizirali 

produkciju lanadi, te odabirom iz populacije 

ciljano izlučili ženke koje ne zadovoljavaju postavljene 

kriterije uspješnosti rasplodnih grla. 

;: 

tjelesnu težinu potrebnu za razmnožavanje, a samim 

time i utjecati na daljnju populacijsku dinamiku. 

Istraživanja su potvrdila da ženke koje imaju manju 

tjelesnu težinu od 22 kg uglavnom olane jedno lane, 

dok su dva laneta učestala kada ženka ima tjelesnu 

težinu iznad 24 kg. Srednje vrijednosti tjelesnih težina 

kako u šumskom tipu staništa – Spačva, tako i u 

poljskom tipu staništa – Baranjsko Podunavlje, sugeriraju 

da su dva laneta na jednu srnu sasvim uobičajena 

pojava. 

Važno razdoblje za gospodarenje ženskim dijelom 

populacije srna pojedinog lovišta, dakle od druge 

do sedme godine starosti, ne pokazuje značajnija 

kolebanja u srednjem broju zametaka, a samim tim i 

u produktivnosti. Stoga prilikom izvršavanja redovnog 

odstrjela pozornost je potrebno usmjeriti na tjelesno 

stanje i procjenu tjelesne težine ženki, kao i 

veličinu njene lanadi. 

Istraživanja su pokazala da je ovisnost težine trofeja 

i tjelesne težine gotovo linearna, dok je kod trofejne 

vrijednosti i tjelesne težine krivulja konkavna i tek 

kod tjelesne težine 24 – 25 kg, ona naglo počinje 

rasti. Svakako bi ovu zakonitost trebalo potvrditi 

daljnim istraživanjima i s većim uzorkom. 

Danilkin, A., 1996: Behavioural ecology of siberian 

and european roe deer. Chapman i Hall wildlife 

ecolgy and behaviour series. 

Degmečić, D. 2006: Morfometrijske karakteristike 

srne (Capreolus capreolus, L.) u otvorenim 

lovištima i uzgajalištima; Magistarski rad. 

3. Andersen, R., J. M. Gaillard, O. Liberg, C. 7. Gaillard llard, J. M., R. Andersen, 1997: Familly efof 

Juvenile roe de- 

S an Jo s e , 1998: Variation in life-history parameters;The 

biology of succes. 

er. Ecology, 79 (8). 

fects on growth and survival 

4. C a r, Z. i dr. 1967: Lovački priručnik. Lovačka knji- 8. G a i l l a r d, J. M., O. L ib erg, R. A n de r se n , A. J. 

ga. 

M. Hewison, G. Cederlund, 1998: Popula- 

251


tion dynamics of roe deer;The biology of su- 13. Nikolandić, Đ., 1971: Teritorijalno ponašanje 

ccess. 

srna u šumi Haljevo. Magistarski rad, Prirodno- 

9. Kl ei n , D., & H. S t r a n d g a a r d , 1972: Factors af- matematički fakultet. 

fecting growth and body size of roe deer; The 14. Nikolandić, Đ., 1968: Ekološke karakteristike 

journal of wildlife management. 

populacije srna na Belju; posebno izdanje bilte- 

10. Liberg, O., A. Johansson, R. Andersen, D na LŠPG Jelen. 

C. Linnel, 1998: Mating system, mating tac- 15. Panzacchi, M., I. Herfindal, J. D. C. Lintics 

and the function of male territoriality in roe n e l l , M. Odden, J. Odden, R. Andersen, 2007: 

deer; The biology of succes. 

Predation risk, habitat use and distribution of al- 

11. L i n n e l l , J. D. C., K. Wa h ls t r om , J. M. G a i l - ternative prey: the case of red fox, roe deer 

lard, 1998: From birth to independence: Birth, fawns, and small rodents;Roe deer meeting, Vegrowth, 

neonatal mortality, hiding behaviour lenje. 

and dispersal, The biology of success. 

16. Strandgaard, H., 1972: The roe deer (Capreo- 

12. Nikolandić, Đ. & D. Degmečić, 2007: Plod- lus capreolus, L.) population at Kalo and the 

nost i veličina a legla legla kod k Europske srne (Capreo- factors regulating its size. 

lus capreolus, L.) u šumi š Haljevo; Šumarski list 

9–10. 

SUMMARY: In many areas of Europe regional differences in growth, body 

size and daily growth in body weight of fawns have been noticed and recorded. 

Since both the main aims of hunting management and the directions for 

selection and breeding measures depend on knowing these characteristics (liveweight 

after fawning, rate of growth and body development), these data are 

crucial for implementing adequate measures designed for improvement of roe 

deer breeding. Without long-term data on actual size of population of roe deer 

and its sex and age structure in a particular hunting ground, not even the 

best game experts can proscribe adequate breeding measures and rational 

utilization of roe deer. Without these data it is also impossible to give proper 

management directions, the implementation of which could enable a permanent 

high-quality production of roe deer. This paper will point out the existing 

values in growth and body development of roe deer in eastern Slavonija and 

Baranja. We also aim to stress the importance of constant monitoring of these 

values and to show what sort of influence the values of body growth and development 

have to the trophy value, to successful breeding (number of embryos) 

and to proper fawn growth as well as what significance these data have for 

selective and breeding measures. The body weight of fawns in litter was monitored 

in Haljevo forest, as was the daily increase of fawn body weight. Body 

weight of fawns, young and breeding stock has been monitored during hunting 

season in a typical forest habitat of roe deer in Spačva and in a typical 

field habitat Baranjsko Podunavlje. Research on these three localities confirmed 

that several values are important for roe deer management: fawn body 

weight in litter, fast early growth of fawns, death rate during first months of life, 

body weight of fawns before their first winter, body weight of does, fertility 

of does, body weight of bucks, trophy structure of bucks. 

Key words: body weight of fawns in litter, daily growth rate of fawns, 

roe deer productivity, average value of body weight of bucks and does 

252

STRUČNI ČLANCI 

UDK 630* 181.1 

PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258 

AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) U 

DIJELU POLUOTOKA PELJEŠCA 

ZAPADNOM 

AREA OF THE KERMES OAK (Quercus cocci/era L.) ON THE 

WESTERN PART OF PENINSULA PELJEŠAC 

Željko NAJVIRT*, Ante MILIČEVIĆ*, Šime MEŠTROVIĆ* 

SAŽETAK: U radu je prvi puta detaljno utvrđen i iskartiran areal hrasta 

oštrike (Quercus coccifera L.) na području zapadnog dijela poluotoka Pelješca 

(zapadno i sjeverno od prometnice Orebić - Trpanj). 

Iz literature je poznato da hrast oštrika u Hrvatskoj pridolazi na južnim 

stranama poluotoka Pelješca – oko Orebića, ali njegov areal nije nigdje detaljno 

opisan ni prikazan. Stoga po prvi puta utvrđujemo i opisujemo areal 

hrasta oštrike na zapadnom dijelu poluotoka Pelješca, gdje u čistim i mješovitim 

sastojinama zaprema površinu od 2235 ha, tvoreći tako zajednicu hrasta 

oštrike i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum cocciferae H-ić 1958.). 

Hrast oštrika zaštićena je vrsta na svim prirodnim staništima u Republici 

Hrvatskoj od 9. 5. 1969. godine. 

K l j u č n e ri j e č i : Pelješac, hrast oštrika, areal 

UVOD Introduction 

Hrast oštrika (Quercus coccifera L.) je vazdazeleni poluotoku Pelješcu, utvrdili smo područje na kojemu 

mediteranski grm ili rjeđe nisko drvo, visoko do 20 metara 

i prsnog promjera do 30 cm. Ima jaku i trajnu izdasebnu 

zajednicu s crnim jasenom (Fraxinus ornus L.). 

pridolazi hrast oštrika, tvoreći na širem prostoru ponačku 

snagu iz panja i žilja, pa ga nalazimo u uzgojnom Glede općenito malog areala hrasta oštrike u Hrvatskoj, 

značajno je registrirati taj, do sada u literaturi ne- 

obliku panjača i degradacijskom stadiju (makija, garig). 

Vrlo su rijetka pojedinačna stabla iz sjemena, i to opisan, na širem prostoru suvisli areal zajednice hrasta 

ponajprije u parkovima. (Tri n a j s ti ć , I. 1974) oštrike i crnog jasena (Fraxino orni – Quercetum cocciferae 

H-ić 1958). 

Obavljajući terenske radove pri izradi programa 

gospodarenja za gospodarsku jedinicu “Nakovanj” na 

RASPROSTRANJENOST 

Hrast oštrika, prnar, komorika, hermesovac (Quercus 

coccifera L.), (Ilex coccifera Clus), (Quercus calliprinos 

Webb), (Quercus pseudococcifera Webb), (Quercus 

mesto Boiss.) 

Hrast oštrika rasprostire se u južnoj Europi, Maloj 

Aziji, sjevernoj Africi, Siriji i Palestini (slika 1.). Prostire 

se duž cijelog Sredozemlja, posebice na Pirinejskom 

poluotoku, zatim na jugu Balkanskog poluotoka 

(u Makedoniji se prostire malo sjevernije od Demir 

: Ž ; Č 

Mr. sc. Željko Najvirt, Uprava šuma podružnica Požega, 

Ante Miličević, dipl. ing. šum. Uprava šuma podružnica Požega, 

Dr. sc. Šime Meštrović, red. prof. u mirovini Pančićeva 1 Zagreb 

VRSTE – Area of species 

Kapije i uspinje se do 670 metara nadmorske visine, u 

Bugarskoj na južnim Rodopima do 800 metara n.v., a u 

Grčkoj do 1100 metara n.v.). 

Na Apeninskom poluotoku ima ga u Apuliji, dok 

neznatan areal obuhvaća u atlantskom primorju. 

U Hrvatskoj oštrika izgrađuje veće sastojine makije 

na obali Konavala, na južnoj strani Pelješca i u istočnom 

dijelu Korčule. Pojedinačni primjerci i manje skupine 

u sastojinama crnike i degradiranih gariga, na otocima 

dopiru sve do Lošinja, dok je na morskoj obali 

najsjevernije nalazište oštrike na južnim obroncima 

Biokova kod Baćinskih jezera (Lovrić, A. Ž., 1981). 

253

Z. Najvirt, A. Miličević, S. Meštrović: AREAL HRASTA OSTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258 

Prema tipološkoj podjeli zauzima 

zonu L, odnosno mediteransku 

regiju, jadransku provinciju i eumediteransku 

zonu. 

Na istraživanom području hrast 

oštrika prema dosadašnjim saznanjima 

dolazi u sastav zajednice hrasta 

oštrike i crnog jasena (Fraxino 

orni - Quercetum cocciferae H-ić 

1958) Vukelić, J., Đ. Rauš, 

1998. Detaljnija istraživanja koja su 

u tijeku dat će precizniju klasifikaciju. 

U sintaksonomskom smislu 

asocijacija pripada svezi Quercion 

ilicis Br. - BI. (1931) 1936, redu 

Quercetalia ilicis Br. - BI. (1931) 

1936. i razredu Quercetea ilicis Br. 

-BI. 1947. 

Slika 1. Karta rasprostranjenosti hrasta oštrike 

Picture 1 Kermes oak distribution 

CILJ I METODA ISTRAŽIVANJA - Goals and metods of research 

Bez obzira što glede proizvodnje drvne supstance 

hrast oštrika nema posebno značenje, njegova je gospodarska, 

ekološka i socijalna uloga u prostoru vrlo velika, 

pa nije čudo daje kao rijetka vrsta na području Hrvatske 

zaštićena po Zakonu o zaštiti prirode već 1969. 

godine i to na svim staništima. Posebno je značajna uloga 

hrasta oštrike u zaštiti tla od erozije, jer je otporan na 

brst domaćih životinja i divljači. Osim toga, otporan je 

na požare i brzo se obnavlja poslije požara, stvarajući 

ponovno gusti pokrivač tla. Svojim kožastim, nazubljenim 

lišćem i gustom krošnjom te velikim žirom koji dugo 

ostaje na stablu, hrast oštrika daje prostoru posebno 

osebujan i upečatljiv izgled. Osobito su dojmljivi pojedinačni 

grmovi na prostorima gariga i kamenjara. 

Terenskim kartiranjem šuma gospodarske jedinice 

"Nakovanj", (USP Split, šumarija Korčula) odnosno 

zapadnog dijela poluotoka Pelješca od ceste Podstup - 

Trpanj, tijekom proljeća 2007. godine uočili smo veliko 

učešće hrasta oštrike u panjačama i makijama, a posebno 

na južnim obroncima. To nas je uputilo na detalj- 

OSNOVNE KLIMATSKE I PEDOLOŠKE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PODRUČJA 

Basic klimatic and pedolog ic condition of research area 

Klima na području poluotoka Pelješac je sredozemna, 

sa toplim i suhim ljetima te blagim i kišovitim zimama 

(Cfsax"). Po klimatskim karakteristikama razlikuje 

se južna obala (više temperature, jako jugo i visoki 

valovi) od sjeverne obale (niže temperature, jaka bura 

i veća naoblaka). 

254 

map 

nije kartiranje i izmjeru. Osnovali smo dvije osnovne 

trajne plohe i na njima utvrdili sastav makije, a u posebnom 

rezervatu šumske vegetacije čempresada "Pod 

Gospu" postavili smo 36 osnovnih i kontrolnih trajnih 

ploha na kojima smo izvršili izbrajanje stabalaca po 

visinskim klasama do 0,5 m i 0,5 - 1,3 m te broj stabala 

s promjerom do 5 cm u prsnoj visini. 

Na temelju sastojinskih prilika i stanja šume odredili 

smo način gospodarenja s ciljem potrajno-progresivnog 

gospodarenja, uz očuvanje i proširenje areala hrasta 

oštrike. 

Povezano s navedenim, važno je odrediti područje 

rasprostranjenja hrasta oštrike na teritoriju Hrvatske. 

Cilj ovih istraživanja je utvrđivanje areala na prostoru 

zapadnog dijela poluotoka Pelješac. To je ustvari i najšire 

suvislo područje rasprostranjenja. 

Pojedinačna stabla ili grupe stabala nalaze se i na 

ostalom dijelu poluotoka Pelješac, što će biti predmetom 

naših daljnjih istraživanja. 

Radi detaljnije analize klime navodimo podatke 

meteorološkog opservatorija Dubrovnik - Gorica, 

izmjerene u razdoblju od 1961. do 1990. godine (Državni 

hidrometeorološki zavod, 1994.), kao i obične 

meteorološke postaje Orebić za razdoblje motrenja 

1960-1980. godine.


Tablica 1. Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za Dubrovnik i Orebić (u °C) 

Table 1 Mean monthy and annual air temperatures (°C) in Dubrovnik and Orebić 

Mjesec 

Dubrovnik 

Orebić 

I 

8,8 

8,5 

II 

9,3 

8,6 

III 

11,1 

10,5 

IV 

14,1 

13,9 

V 

18,1 

18,1 

VI 

21,8 

22,2 

VII 

24,5 

24,8 

VIII 

24,4 

24,8 

IX 

21,5 

21,2 

X 

17,7 

17,2 

XI 

13,7 

13,7 

XII 

10,4 

10,1 

Sr. god. temp 

16,3 

16,1 

Tablica 2. Srednje mjesečne vrijednosti količine oborina (mm), za Dubrovnik i Orebić, maksimalne i minimalne mjesečne 

količine oborina (MX i MN u mm) za opservatorij Dubrovnik 

Table 2 Mondly and annual quantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik and Orebić, Max. and Min. mondly and annual 

guantifies ofprecipifiction (mm) in Dubrovnik 

Mjesec 

Dubrovnik 

Max 

Min 

Orebić 

I 

130 

304 

5 

117 

II 

117 

332 

23 

116 

III 

108 

284 

36 

106 

IV 

96 

191 

18 

97 

V 

66 

261 

8 

46 

VI 

61 

169 

5 

37 

VII 

36 

131 

1 

27 

Langov kišni faktor Kf 

Kf ( Dubrovnik) = 1204 / 16,1 = 75 Č semihumidna klima 

Kf (Orebić) = 1188 /16,3 = 73 Č semihumidna klima 

VIII 

79 

221 

0 

49 

Slika 2. Klimadijagram po H. Walteru za opservatorij Dubrovnik prelazi 30 cm. 

Picture 2 Climate diagram according to H. Walter for observatory 

Dubrovnik 

Geološko-litološku podlogu istraživanog područja 

čine vapnenci i dolomiti donje krede te tercijarne naslage. 

One dolaze na južnoj obali kod Orebića. Razvijene 

su u facijesu foraminiferskih vapnenaca i flišnih lapora. 

Javljaju se milioidni vapnenci koji su tanko do škriljavo 

slojani, a u čijoj bazi dolazi izmjena konglomerata i 

lapora. Valutice konglomerata su veličine 2-20 mm. 

Foraminiferski vapnenci na nekoliko mjesta na Pelješcu 

leže na erodiranoj krednoj podlozi. Vapnenci su klasificirani 

kao biokalkareniti u kojima je dominantan 

IX 

93 

241 

0 

73 

X 

132 

373 

0 

134 

XI 

151 

323 

37 

197 

XII 

136 

396 

11 

189 

Godišnje 

1204 

1834 

768 

1188 

organski detritus. Lapori i kalkareniti dolaze u jezgri 

prevrnute sinklinale kod Orebića i pružaju se odatle 

prema sjeverozapadu do Vignja i prema jugoistoku do 

Postupa. Lapori koji su najviše zastupljeni sastavljeni 

su od mikrokristalaste vapneno-glinovite osnove s vapnenim 

organskim ostacima. Debljine ovih naslaga iznose 

od 50 do 200 metara. 

Od tala dominira smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, 

plitko i srednje duboko te koluvij i kamenjar. 

Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu je najčešći tip 

tla. Njegova tvorba vezana je za tvrđe, čiste vapnence i 

dolomite na kojima kambični (B)rz horizont nastaje 

postupnim nakupljanjem neotopivog glinenog ostatka 

u procesu okršavanja. Čitav solum je nekarbonatan, a 

reakcija je iznad 5,5 do 6,5. Maksimalna dubina tla ne 

Kamenjar je tlo s apsolutnom dominacijom Irakcije 

kamena. Prilikom mehaničkog raspadanja stijena nastaje 

kameni detritus. Pojavljuje se na dijelovima gdje 

je vapnenac izmrvljen jakim tektonskim gibanjima te 

na točilima gdje je nagib veći. Akumulacija humusa je 

spora i slaba, a dubina tla je do 10 cm. Minimalne je 

plodnosti, a šumska vegetacija može imati samo meliorativnu 

fiinkciju. 

Koluvij alna tla formiraju se uglavnom u podnožju 

brda gdje se akumulira materijal tla i stijena koji je erozijom 

premješten niže. Prizvodnost ovih tala je dosta 

varijabilna. (Vrbek, B. 1998). 

Na istraživanom području areal hrasta oštrike proteže 

se na istoku od zaseoka Harlovići (lokalitet Pođstup) 

pa na zapadu do Lovišta (slika 3.). U središnjim i 

istočnim dijelovima toga areala (od uvale Roguja do 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results 

Harlovića) penje se do 550 metara nadmorske visine 

(iznad Bilopolja). Spušta se i do same morske obale. 

Zauzima pretežito južne ekspozicije. 

255

Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) ... Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 253-258 

Slika 3. Karta rasprostranjenja hrasta oštrike u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca 

Picture 3 Kermes oak distribution map in western part of Pelješac peninsula 

U zapadnom dijelu areala kod Lovišta krajnja granica 

oštrike ne završava na morskoj obali, već zauzima 

istočne ekspozicije na Biljčinoj glavici. Od te točke pa 

do zaseoka Donji i Gornji Nakovanj oštrika je pomješana 

s hrastom crnikom i ima relativno uzak areal uz 

prometnicu Orebić - Lovište. U tom dijelu dolazi na 

raznim ekspozicijama i nadmorskim visinama od 50 

do 400 metara (između Donjeg i Gornjeg Nakovnja). 

Južno od vrhova Goč, Pranja i Sućiffaj, pretežito na 

južnim ekspozicijama dominira hrast oštrika, dok je 

crnika više pojedinačna. 

Između Gornjeg Nakovnja i navedenih vrhova je 

prelazna zona u kojoj dolazi sve manje crnike, a sve 

više oštrike. 

Na području gospodarske jedinice "Nakovanj", površina 

uredajnog razreda makija oštrike s ograničenim 

gospodarenjem iznosi 50,67 ha, a površina uredajnog 

razreda garig oštrike s ograničenim gospodarenjem iznosi 

309,95 ha. Sveukupna površina gariga i makija 

oštrike (slika 4.) iznosi 360,62 ha (Najvirt, Ž. 2008). 

Unutar makija oštrike postavljene su dvije osnovne 

plohe na kojima je izvršena izmjera na krugovima, a podatke 

o broju stabala po hektaru donosimo u tablici 3. 

Tablica 3. Broj stabala po ha u makiji oštrike 

Table 3 N° of trees in the scroab of Kermes oak 

Vrsta drveta 

Tree species 

Quercus coccifera 

Olea europeae 

Pinus halepensis 

Ukupno - Total 

Promjer (cm) - Diemetar 

2,5 7,5 

Broj stabala - N° of trees 

8338 

- 

- 

8338 

3582 

1194 

64 

4840 

Ukupno 

Total 

11940 

1194 

64 

13198 

Slika 4. Makija i garig hrasta oštrike iznad Kućišta 

Picture 4 Scroab Kermes oak on Kućište 

Iz podataka (tablica 3.) vidimo da dominira hrast 

oštrika koji je u stadiju koljika. Ima i dosta masline, 

dok alepski bor pridolazi pojedinačno. 

Analizirajući cijeli prostor na kojemu se pojavljuje 

oštrika bez obzira na vlasništvo, (slika 3.) sveukupna 

256


površina iznosi 2235 ha. Od toga površina čistih sastojina 

hrasta oštrike iznosi 1799 ha, a površina mješovitih 

sastojina hrasta oštrike i crnike iznosi 436 ha. 

Kao što je već navedeno u uvodnom poglavlju na 

istraživanom području hrast oštrika dolazi u sastavu 

zajednice hrasta oštrike i crnog jasena (Fraxino orni- 

Quercetum cocciferae H-ić 1958). Detaljnija floristička 

istraživanja su u tijeku. 

Ova zajednica razvija se na litološkoj podlozi vapnenaca 

i dolomita te u nižim jugozapadnim dijelovima 

na tercijarnim naslagama. Od tala dominira smeđe tlo 

na vapnencu i dolomitu, plitko i srednje duboko te u 

manjoj mjeri koluvij i kamenjar. Razvijena je pretežito 

u obliku gariga, a u manjoj mjeri i makije, te kao podstojna 

etaža u posebnom rezervatu šumske vegetacije 

čempresada "Pod Gospu" (slika 5.). 

Slika 5. Podstojna etaža hrasta oštrike u posebnom rezervatu 

šumske vegetacije čempresada "Pod Gospu" 

Picture 5 Lowel story ofKermes oak "Pod Gospu " 

U središnjim dijelovima areala, od Vignja do Stankovića, 

nakon požara u kolovozu 1998. godine naselio 

se na stanište zajednice mladi alepski bor koji sada dominira. 

U zaravnjenijim dijelovima jedinice, od Nakovnja 

do Lovišta, u sastavu zajednice ima više hrasta 

crnike, dok u južnim dijelovima i na južnim ekspozicijama 

dominira hrast oštrika, a crnika pridolazi više pojedinačno. 

U nižim dijelovima, od Kućišta do Viganja, 

(na privatnim površinama) ima starih, debelih stabala 

hrasta medunca. 

U dijelu oko Gornjeg Nakovnja na privatnim česticama 

uz oštriku pridolaze drača, glogulja, lovor i oskoruša. 

U posebnom rezervatu šumske vegetacije čempresada 

"Pod Gospu", koja je smještena između Orebića 

i Peme ispod franjevačkog samostana, u sloju 

drveća dominiraju alepski bor, primorski bor, pinj i 

čempres (koji su sadeni), a pojedinačno ima nekoliko 

stabalaca oštrike, rogača i masline. 

Sloj grmlja je obilan i u njemu dominiraju oštrika, 

mirta, maslina, bušini i tršlja, dok više pojedinačno pridolaze 

lovor, crni jasen, šibika, lemprika i šmrika. Sloj 

prizemnog rašća je osrednje razvijen i u njemu dominiraju 

trave (trava goštica — Brachypodium ramosum) i 

vrijes (Erica manipuliflora). Za potrebe utvrđivanja 

drvne zalihe prilikom izrade programa gospodarenja za 

gj. "Nakovanj", u posebnom rezervatu šumske vegetacije 

čempresada "Pod Gospu", postavljeno je 28 osnovnih 

trajnih ploha i 8 kontrolnih trajnih ploha. 

U tablici 4. prikazani su rezultati izmjere stabalaca 

do 5 cm na tih 36 trajnih ploha. Iz podataka (tablica 4.) 

vidimo da u podstojnoj etaži i sloju grmlja ima obilje 

autohtone vegetacije hrasta oštrike s pratilicama, te 

nešto manje mladog naraštaja čempresa i alepskog bora. 

Tablica 4. Broj stabala do 5 cm promjera u posebnom rezervatu šumske vegetacije 

IMe 4 N° of trees With diameter < 5 cm 

Odjel 

Parcel 

33 a 

33 b 

33 c 

Visina m 

Height 

Promjer cm 

Diameter 

H = 0,0-0,5 

H = 0,5-1,3 

Ds = 2,5 

H = 0,0-0,5 

H = 0,5-1,3 

Ds = 2,5 

H = 0,0-0,5 

H = 0,5-1,3 

Ds = 2,5 

Quercus 

coccifera 

11760 

1764 

1782 

11448 

1272 

2014 

2580 

3225 

954 

Mirtus 

communis 

2548 

- 

297 

3604 

636 

689 

645 

- 

636 

Vrsta drveća i grmlja - Tree species 

Pistacia Pinus 

lentiscus halepensis 

mi 

- 

644 

4028 

1060 

742 

10320 

2580 

477 

N°/ha 

196 

- 

50 

1272 

- 

106 

- 

- 

- 

Cupresus 

sempervirens 

- 

588 

1337 

- 

- 

53 

- 

- 

- 

Ostalo 

Other 

mi 

196 

546 

414 

- 

583 

- 

- 

159 

To govori daje hrast oštrika agresivna vrsta na području 

njenog optimalnog areala. 

Kod zaseoka Stankovići i Donji Nakovanj ima nekoliko 

debelih i starih stabala hrasta oštrike promjera 

do 60 cm te visine 10 metara. 

257

Ž. Najvirt, A. Miličević, Š. Meštrović: AREAL HRASTA OŠTRIKE (Quercus coccifera L.) Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 253-258 

ZAKLJUČAK – Conclusions 

Oštrika (Quercus coccifera L.) je rijetka šumska vrsta 

na području Hrvatske. U zapadnom dijelu poluotoka presi, koji zbog forme krošanja ne ometaju normalni 

funkcije, a osim toga to su pretežito piramidalni čem- 

Pelješca zauzima značajne površine od oko 2235 ha. To razvoj autohtone vegetacije koja je u podstojnoj etaži. 

su najveće suvisle površine u Hrvatskoj. 

Dugoročni cilj gospodarenja u posebnom rezervatu 

Potrebna su detaljnija floristička istraživanja da bi šumske vegetacije čempresada “Pod Gospu” je postupno 

prevođenje ovih sastojina u sastojine hrasta oštrike 

se točno utvrdila pripadnost određenim biljnim zajednicama 

u kojima se pojavljuje, odnosno tvori li posebnu 

biljnu zajednicu na istraživanom području. bora i alepskog bora. 

s pojedinačnim stablima čempresa, pinja, primorskog 

Dugoročni cilj gospodarenja makijama i garizima Obnovu ovih sastojine izvršiti oplodnim sječama 

oštrike je njihovo prevođenje u panjače i sjemenjače (grupimične prorede) s dugim pomladnim razdobljem. 

hrasta oštrike, koji se na istraživanom području vrlo Na istraživanom području zapadnog dijela poluotoka 

Pelješac biološku obnovu šuma provoditi njegom 

dobro prirodno obnavlja, što pokazuju podaci naših 

mjerenja navedeni u tablicama 3. i 4. 

pod zastorom stare sastojine. Njegom ponajprije treba 

U sastojinama alepskog bora treba izvršiti grupimičnu 

proredu intenziteta oko 12 %. Proredom ponajži, 

a u stadiju je mladika i koljika. U dijelovima odsje 

pomagati hrastu oštriki koji je obilan u podstojnoj etaprije 

uklanjati oštećena stabla alepskog bora, te ona koja 

ometaju normalan razvoj hrasta oštrike koji je u pod- 

pojedinačna stabalca divlje masline i rogača. 

ka gdje dominira čempres treba ga pomagati. Sačuvati 

stojnoj etaži. Čempres treba sačuvati zbog estetske 

LITERATURA – References 

Horvat, I., G. Tomašić, S. Horvatić, H. Em, 

1950.: Metodika istraživanja i kartiranja vegetacije. 

U S. Horvatić (ur.) : Priručnik za tipološko 

istraživanje i kartiranje vegetacije : 9–87. Ministarstvo 

šumarstva SFRJ. Zagreb. 

H o r va t i ć , S. 1963: Biljnogeografski položaj i rasčlanjenje 

našeg primorja u svijetlu suvremenih 

fitocenoloških istraživanja. Acta Botanica Croatica, 

vol. XXII. Zagreb. 

Lovrić, A. Ž. 1981: “Neki rijetki i značajni poluzimzeleni 

hrastovi na primorskom kršu” Šum. list 

3–4, Zagreb str. 119–132. 

Matić, S. 2000: “Oak forests (Quercus sp.) in Croatia” 

Glasnik za šumske pokuse 37: 5–13, Zagreb. 

Najvirt, Ž.: Program gospodarenja za g.j. “NAKO- 

VANJ” 2008. – 2017. Požega 2008. str. 1–112. 

Ra u š , Đ., I. Tr i na js t i ć , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e - 

d o v i ć , 1992: Biljni svijet hrvatskih šuma. Šume 

u Hrvatskoj, Zagreb str. 33–78. 

Tr i na js t i ć , I. 1971: Novi prilog flori otoka Korčule. 

Acta Botanica Croatica, 30: 157–161, Zagreb. 

Tr i na js t i ć , I. 1974 : Analitička flora Jugoslavije. 

Zagreb str. 464–465. 

Tr i na js t i ć , I., Đ. R au š , J. Vu k e l i ć , J. M ed v e - 

dović, 1992: Karta šumskih zajednica Hrvatske. 

U Đ. Rauš (ur): Šume u Hrvatskoj, Zagreb. 

Vrbek, B.: Program gospodarenja za g.j. “NAKO- 

VANJ” 1998. – 2007. Zagreb19988. str. 4–15. 

Vrdoljak, Ž. 1996: “Park šuma Marjan, razvoj, sadašnje 

stanje i smjernice za budući tretman” 

Šum. list 7–8 Zagreb. 

Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija 

i šumske zajednice u Hrvatskoj. Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 310 str. 

Državni hidrometeorološki zavod, 1994: Osnovne termičke 

i oborinske prilike na području Hrvatske. 

Zagreba. 

SUMMARY: This paper for the first time determines and charts the areal of Kermes 

oak (Quercus coccifera L.) within the area of western part of Pelješac peninsula (west and 

north from route Orebić – Trpanj). It is known from literature that Kermes oak in Croatia 

comes on southern sides of Pelješac peninsula, around Orebić, but its areal is not described 

and shown nowhere in detail. Therefore for the first time we confirm and describe the 

areal of Kermes oak on western part of Pelješac peninsula, where in clean and mixed habitats 

comprises the surface of 2.235 ha, constituting community of Kermes oak and Black 

pine (Fraxino orni – Quercetum cocciferae H-ić 

ć 1958). 

1958) 

Kermes oak is protected sort on all natural 

habitats 

in Republica of Croatia since 9. 5. 

1969. 

Key words: Pelješac, Kermes oak, areal 

258

STRUČNI ČLANCI 

UDK 630* 432 

PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 259-267 

ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI MODELI 

FOREST FIRES AND PHYSICAL MODELS 

Željko ŠPANJOL*, Katica BILJAKOVIĆ**, Roman ROSAVEC*, 

Damir DOMINKO**, Damir BARČIĆ*, Damir STAREŠINIĆ** 

SAŽETAK: Hrvatska je zemlja relativno bogata šumama; 36 % od ukupne 

površine države pokrivaju šumske površine. Međutim, poseban problem na 

jadranskom području Hrvatske predstavljaju šumski požari, koji uništavaju 

prirodna bogatstva smanjujući biološku raznolikost, a negativan utjecaj imaju 

i na krajobraznu raznolikost. Sam problem je višeslojan, kompleksan i zahtijeva 

uključivanje brojnih grana znanosti, kao što su šumarstvo, geologija, 

biologija, meteorologija, a u zadnje vrijeme i fizika. 

Poznato je da fizika uspješno prepoznaje osnovna načela pojavnosti i djelovanja 

u materijalnom svijetu, a to ima vrlo široku primjenu i izvan njenih 

vlastitih okvira. Načini manifestacije komplesnosti i posebno zakonitosti koje 

fizičari sve više u suradnji s drugim disciplinama nalaze i proučavaju otvaraju 

vrlo široke horizonte mogućih primjena. “Korelacije u kompleksnim sustavima: 

od fizike do biotehnologije” je naziv interdisciplinarnog programa kojega 

financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, koji je među inim povezao 

znanstvene pristupe fizike i šumarstva na proučavanju šumskih požara. 

Ovaj rad daje neke osnove o šumskim požarima specifične za svaku znanstvenu 

disciplinu i pokazuje mogućnosti njihove interakcije kao i važnost takvog 

interdisciplinarnog pristupa u rješavanju gorućih problema vezanih uz 

šumske požare i njihovu prevenciju. 

K l j u č n e r i je č i : požar, kompleksnost, jadransko područje, fizika, šumarstvo. 

UVOD – Introduction 

Šume su stanište brojnim predstavnicima biljnog i 

životinjskog svijeta i jedan od glavnih izvora kisika na 

Zemlji. Stabilnost šumskih ekoloških sustava ugrožena 

je požarima, jer vatrena stihija može u vrlo kratkom vremenu 

progutati cijela šumska područja. Osobito važno 

je proučavanje požara da bi se izbjegle tragedije kao što 

je bila ona na Kornatu 30. kolovoza 2007. godine. 

Proučavanje posljedica požara važno je i zbog ekoloških 

razloga. U šumskom požaru može izgoriti sva 

šumska prostirka. Koliki je to gubitak plodnosti tla ka- 

Izv. prof. dr. sc. Željko Španjol, dr. sc. Damir Barčić, 

Roman Rosavec, dipl. ing. šum. Šumarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, 

Svetošimunska 25, 10 000 Zagreb 

Dr. sc. Katica Biljaković, dr. sc. Damir Starešinić, 

Damir Dominko, dipl. ing. Institut za fiziku, 

Bijenička 46, 10 000 Zagreb 

zuje podatak da je njezina količina od 12.4 do 59.5 t/ha 

(Ma r t i nov i ć i dr., 1978). Još jedna velika opasnost 

nakon požara je pojava erozije, čime nepovratno nestaje 

stoljećima i tisućljećima stvarano šumsko tlo. Tako je na 

požarištu šume alepskog bora na Pelješcu na rendzini 

povrh dolomita erozija od rujna do siječnja 1980. godine 

odnijela 5–11 mm tla, što u prosjeku iznosi 100 t/ha 

(Martinović, 1987). Međutim u proučavanju šumskih 

požara bitno je ukazati na količinu i sastav šumskog goriva. 

Prema Bilandžiji (1992) šumskim gorivom smatra 

se cjelokupna količina biljnog materijala, mrtvog i 

živog koja se nalazi iznad mineralnog dijela tla. 

Istovremeno vatra je ekološki čimbenik koji ima veliku 

ulogu s obzirom na vegetaciju u sredozemnim ekološkim 

sustavima (Tr a b a u d , 1980; A tt i w il l , 1994; 

L a v o r el et al., 1998). Ona se može smatrati i sastav- 

259

Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Domiiiko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 259-267 

nim dijelom sredozemnih ekoloških sustava, što se posebno 

odnosi na njen intenzitet i dva osnovna čimbenika 

intenziteta vatre: vrijeme trajanja i postignuta temperatura 

(Mal an son 1984; Sou sa 1984). Oba čimbenika 

imaju važan utjecaj na vegetaciju i mogućnost njezine 

obnove (Nunez iCalvo,2000). 

Do boljeg razumijevanje nastanka i širenja šumskih 

požara može se doći primjenom različitih fizikalnih 

modela, te proučavanjem njihovih zakonitosti. U tom 

smislu u radu je prikazan i niz čimbenika koje izučava 

fizika kompleksnih sustava, a koji su povezani sa šumskim 

požarima. Kompleksni sustavi su oni čije ponašanje 

bitno ovisi o detaljima. Cilj njihovog proučavanja je 

razumijevanje na koji način dijelovi sustava doprinose 

kolektivnom ponašanju i na koji način okolina djeluje 

na sustav. Iako se ta pitanja mogu izučavati općenito. 

ona su itekako relevantna za sva tradicionalna područja 

vezana uz konkretne slučajeve. Društveni sustavi koje 

(dijelom) čine ljudi, mozak prožet mrežom neurona, 

slivovi rijeka, atomi koji sačinjavaju molekule, tornada, 

zemljotresi, burze, sve su to primjeri kompleksnih sustava. 

Proučavati kompleksne sustave je zahtjevno, jer 

se nastoje razumjeti pojave koje nisu neposredne posljedice 

vanjskih djelovanja. "Pogurati" najednom mjestu 

najčešće znači imati učinak na drugom mjestu, jer 

su dijelovi međuzavisni. Područje kompleksnih sustava 

nudi sofisticirane alate, konceptualne, koji pomažu kod 

osmišljavanja, analitičke za dublje izučavanje i sve više 

računalnih koji služe za opisivanje, modeliranje i simulacije. 

U ovom radu prikazujemo osnove nekih modela 

i mogućnosti njihove primjene. 

Klasifikacija šumskih požara - Forest Fire Classification 

Postoji nekoliko klasifikacija, tj. podjela šumskih a) podzemni požar ili požar tla (korijenja humusa i 

požara. Kod nas se najčešće koristi klasifikacija koja treseta) 

se odnosi na način postanka požara (Dimitrov, b) prizemni ili niski požar 

1987; Španjol, 1996): 

c) požar u krošnjama ili visoki požar (ovršni požar) 

a) prirodni (nekontrolirani, divlji, stihijski) 

d) požar osamljenog drveća i grmlja 

b) umjetni (kontrolirani, planirani) 

a) Podzemni požar ili požar tla (korijenja humusa i 

Prirodni požari su oni koji nisu pod kontrolom treseta) zahvaća humus i tresetne slojeve koji su ispod 

stručnjaka ili neke druge osobe za razliku od umjetnih šumske organske prostirke ili nerazgrađenog dijela 

koji su pod stalnom kontrolom stručnjaka. Njima se površinskog sloja šumskog tla. Napreduje vrlo polagano, 

ali stalno. Podzemni požar treseta može trajati ("ti 

obavljaju određeni poslovi u gospodarenju šumama, 

kao što su; raščišćivanje mjesta prijašnjih sječa, paljenje 

različitog drvnog otpada kao što su suha, izvaljena izbije na površinu i da se pretvori u opasni prizemni 

njati") nekoliko mjeseci, te stalno prijeti opasnost da 

stabla, borba protiv patogenih mikroorganizama i štetnih 

kukaca, olakšavanje regeneracije pomlatka drveća ća koje se potom suši. Takav požar se vrlo teško otkri 

požar. Štete su velike zbog stradavanja korijenja drve 

- poticanje izbojne snage iz panja i poboljšavanje stanišnih 

uvjeta divljih životinja. 

b) Prizemni požar nastaje kada se zapali gornji 

va i teško gasi. 

Prema tipu gorivog materijala razlikujemo (Španjol, 

1996): 

mladak šumskog drveća. To je najčešći tip požara koji 

sloj šumske organske prostirke, podstojno grmlje i po 

se pojavljuje u svim tipovima šuma. Jači prizemni po- 

Slika 1. Prizemni požar u sastojini crnoga bora na području Paklenice, 

šumski predjel Veliko Rujno 

Figure 1 Ground fire in a black pine stand in Paklenica, forest 

area of Veliko Rujno 

(Foto: Dujo Bušljeta) 

Slika 2. Šumski požar u na Velikom Rujnu u srpnju 2007. godine 

Figure 2 Forest fire in Veliko Rujno in July 2007 


260


Žar u šumama u kojima je drveće s tankom korom oštećuje 

žilište stabla i tada ugiba kambij, pa dolazi do sušenja 

stabla, a mjestimično i cijele sastojine. Za uništavanje 

kambij a dovoljna je temperatura od 54 °C. 

c) Požar u krošnjama ili visoki požar (ovršni požar) 

je ona vrsta požara koja zasigurno uništava čitav 

šumski ekosustav. On je ograničen pretežno na šume 

četinjača. Kod tzv. letećih požara vatra se širi s jedne 

krošnje na drugu. Potpomognut vjetrom ovaj požar 

može uništiti velike komplekse šuma. 

d) Požar osamljenog drveća i grmlja nastaje obično 

od udara groma i stabla tada čitava izgore. Najčešći je 

u prašumama. Cesto ga uzrokuju i pastiri, šumski radnici 

ili izletnici ložeći vatru uz drveće. 

Klimatske prilike i šumski požari - Climatic Conditions and Forest Fires 

Najvažniji klimatski pokazatelji koji se uzimaju u 

razmatranje su vlaga i voda (oborine), budući da su oni 

uz toplinu najznačajniji za rast i razvoj biljaka, te povezani 

sa zapaljivošću gorive tvari. Osim toga, sušna i 

prevlažna razdoblja u godini od posebnog su značenja 

za vatrogasnu preventivu i sanaciju izgorjele površine. 

Pri nastajanju, a posebice širenju šumskog požara važnu 

ulogu ima i vjetar. 

Ako je gorivi materijal dovoljno vlažan, tada čak ni 

jak vjetar ne može uvjetovati brzo širenje požara. U uvjetima 

kad se već stvorio razbuktali požar, vjetar pomaže 

da se gorivi materijal uz požarnu površinu temeljito 

isuši, što ubrzava dalje širenje vatre. Vjetar djeluje 

na razvoj požara mehanički jer prenosi iskre i plamen. 

Isto tako stalnim donošenjem kisika podržava i rasplamsava 

vatru. Najveće promjene u vjetrovnom režimu 

duž obale, obalnom zaleđu i na otocima uočavaju 

se tijekom kolovoza (Vučetić, 2002). Kako u tom 

mjesecu najčešće nastaju šumski požari, a po spaljenoj 

površini ujedno su i najveći, može se zaključiti da je jedan 

od bitnih vremenskih čimbenika za nastajanje požara 

upravo promjena u vjetrovnom režimu. 

Slika 3. Pojava gustog dima jasno ukazuje na nastajanje šumskog 

požara. Nepristupačnost terena i nepovoljni uvjeti podneblja, 

osobito jak vjetar otežavaju gašenje požara na 

kršu Hrvatske. 

Figure 3 Dense smoke is a clear indication of the occurrence of a 

forest fire. The inaccessibility of the terrain and unfavorable 

climatic conditions, combined with strong winds, 

add to the difficulty of suppressing fires in the Croatian 

karst region. 


Vegetacija i šumski požari - Vegetation and Forest Fires 

Osim autohtonih fitocenoza u Republici Hrvatskoj, 

a posebno na području krša imamo i umjetno podignute 

sastojine (kulture) alohtonih vrsta kojima se vršilo pošumljivanje 

i melioracija degradiranih površina. Općenito 

je poznato da su primorske šumske fitocenoze s 

obzirom na suše klimatske uvjete, te kseromorfiiu 

građu flomog pokrova, u pravilu lakše zapaljive od 

kontinentalnih šuma. Kako mediteranske vrste imaju 

obilje smole (četinjače) ili eterična ulja, tako su i s tog 

gledišta primorske šume ugroženije od požara. Istovremeno 

četinjače su mnogo podložnije požarima od listopadnih 

šuma koje su teže upaljive i slabije podržavaju 

vatru. Šumski ekosustavi četinjača i vazdazelenih listača 

u Mediteranu koji su u stalnom kontaktu s vatrom, 

nazivaju se "pirofilnim ekosustavima". Njega čine vrste 

iz rodova Pinus, Quercus, Cistus, Calicotome i porodice 

Ericaceae. U mediteranskom području (borove 

sastojine) zbog velike frekvencije ljudi (turizam) iznimnu 

opasnost predstavljaju neuređene, nečišćene i 

nenjegovane borove sastojine (alohtone i autohtone) 

Slika 4. Požarom zahvaćena sastojina crnoga bora na predjelu 

Vratnik, šumarija Senj 

Figure 4 Fire-afi'ected stand of black pine in the area of Vratnik, 

Senj Forest Office 

(Foto: Damir Barčić) 

261


posebice uz turističke destinacije gdje je velika vjerojatnost 

izbijanja požara zbog nemara i nepažnje. Isto tako, 

ako se izgrađene protupožarne ceste ne održavaju, 

brzo obrastu vrstama koje su sklone lakom zapaljenju. 

Ponovljeni šumski požari na već izgorjeloj površini povećavaju 

zapaljivost obnovljene vegetacije, budući da 

je ona u pravilu jednoličnog sastava i siromašnija vrstama. 

Prema dosadašnjim ekološko-fitocenološkim spoznajama, 

iskustvu prema stupnju zapaljivosti i brzini 

širenja požara, može se napraviti podjela šumske vegetacije 

premaBertoviću iLovriću (1987): 

I - prirodno nezapaljiva vegetacija, prirodni uvjeti 

za nastanak šumskog požara vrlo su mali (močvarni tipovi 

vegetacije, poplavne šume gdje prevladavaju hidrofilne 

vrste) 

II - teško zapaljiva vegetacija, vjerojatnost nastanka 

šumskog požara mala (većina listopadnih šuma brdskog 

i nižeg gorskog pojasa) 

III - umjereno zapaljiva vegetacija, vjerojatnost nastanka 

šumskog požara umjerena (cmogorične šume 

visokogorskog, te nižeg i višeg pretplaninskog pojasa) 

IV - lako zapaljiva vegetacija, vjerojatnost nastanka 

šumskog požara velika (kserofitne listopadne submediteranske 

šume) 

Slika 5. Sastojina alepskog bora na otoku Hvaru nakon požara 

Figure 5 A stand of Aleppo pine on the island of Hvar after afire 

(Foto: Damir Barčić) 

V - vrlo i krajnje zapaljiva vegetacija - vjerojatnost 

nastanka šumskog požara vrlo velika (sredozemne 

vazdazelene šume s makijama i garizima, šumske borove 

kulture). 

Geološka građa, tlo i šumski požari - Geological Structure, Soil and Forest Fires 

262 

Osim klimatskih uvjeta i vegetacije, posebnu važnost 

ima geološka grada, petrografski sastav i pedološki 

uvjeti. To se odnosi na njihov utjecaj na nastanak i širenje 

požara. Pedološki čimbenici u ponajprije se odnose 

na organski horizont (sloj šumske prostirke) koji predstavlja 

glavni dio gorivog materijala u šumi. Na količinu 

šumske prostirke i brže razlaganje može se utjecati 

pravilnim i redovitim šumsko-uzgojnim radovima. 

Osobito se to odnosi na šume mediteranskog (krškog) 

pojasa. U pravilu nastanku požara dijelom pogoduje 

stjenovitost i kamenitost na terenu tj., veća akumulacija 

šumske prostirke na reduciranoj površini tla. S obzirom 

na opasnost od nastanka i širenja požara, tipovi tla mogu 

se razvrstati u dvije skupine prema Martinoviću 

(1987): 

- veća opasnost od požara: rendzine, rankeri, crnice, 

smeđe tlo na vapnencu i dolomitu, 

- manja opasnost od požara: lesivirana, eutrična i koluvijalna 

tla, crvenice i rigolana terasirana tla. 

Prema pedološkim istraživanjima i odnosu prema 

kemijskim svojstvima tla, te sadržaju gline utvrđene su 

sljedeće zakonitosti prema Martinoviću i dr (1978): 

- nakon požara na vegetaciji neznatno se mijenja reakcija 

tla, sadržaj topljivog fosfora općenito je nizak 

i pokazuje različite promjene, a veću varijabilnost 

pokazuje sadržaj topljivog kalija, 

- na zgarištima se tijekom 10-13 godina smanji sadržaj 

humusa od 11-30 %, a ukupnog dušika od 7 do 

25 %, 

požar utječe na režim dušika u tlu, istraživanja pokazuju 

da je na zgarištu u prosjeku idcupni dušik 

pao za oko 10 %, a hidrolizirajući porastao za 13 %, 

ovisno 0 tipu tla i nagibu terena na zgarištima se mijenja 

sadržaj gline u tlu, uzima li se u obzir pad količine 

i kvalitete humusa proizlazi da šumski požar 

nepovoljno utječe na prirodni izgled i gradu tla. 

Slika 6. Hvarski suhozid (Trim) je izvanredan primjer harmonične 

suradnje čovjeka i krša, opstao je kroz vrijeme i vatru 

Figure 6 Dry wall of Hvar (Trim) is an outstanding example of 

harmonious cooperation between man and karst. It has 

survived the passage of time and fires 

(Foto: Katica Biljaković)

Z. Spanjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI Šumarski list br. 5-6, CXXXII (2008), 259-267 

Fizika i modeli šumskih požara 

Šumski požari su jedan od primjera 

fizikalnih problema koji pokazuju 

samoorganiziranu kritičnost, 

odnosno vrlo su blizu točke kritičnog 

ponašanja. U istu kategoriju 

spadaju na oko vrlo različiti sustavi, 

kao što su prirodne katastrofe u 

obliku potresa, tornada, tsunamija, 

lavina, poplava.. Neki jednostavni 

modeli koje nudi fizika, mogu u prvoj 

prilagodbi dosta vjerno opisati 

ponašanje takvih sustava. 

Perkolacija je osnova najjednostavnijeg 

modela kompleksnih, neuređenih 

sustava. Perkolacija izvorno 

označava protjecanje ili prolaženje 

kroz poroznu supstancu, ah se 

općenito koristi u smislu širenja ili postepenog rasta. 

Model perkolacije pokazao se uspješnim u rješavanju 

mnogih pitanj a u fizici (S t a u f f e r iAharony, 1992), 

ali se može primijeniti i na mnoge probleme u sociologiji, 

biologiji, medicini, pa i ekonomiji. Mi ćemo ga koristiti 

za simuliranje šumskih požara. Na mrežnoj stranici 

interdisciplinarnog kolaborativnog projekta Obrasci 

kompleksnosti i njihova primjena - http://cp2.ifs.hr, 

koji je prethodio našem tekućem znanstvenom programu 

mogu se naći osnovne ideje okupljanja fizičara s 

ekonomistima, šumarima i agronomima, kao i neki naši 

zajednički rezultati. 

Zamislimo jednostavnu dvodimenzionalnu rešetku 

kao na slici 7. Svako polje popunjeno je s vjerojatnošću 

j7, neovisno o popunjenosti susjednih polja. Popunjena 

polja u grupama gdje susjedi imaju jednu zajednički 

stranicu nazivaju se grozdovima. Kako povećavamo 

vjerojatnosti j7, može se u sustavu pojaviti grozd 

koji se prostire s jednog kraja na Am%i - perkolirajući 

grozd. Granična vjerojatnost na kojoj dolazi do pojave 

ovakvog grozda naziva se vjerojatnost praga i označava 

s pČ. To je vjerojatnost na kojoj se prvi put formira 

perkolirajući grozd. Za 2D kvadratičnu rešetku se dobiva 

j?Č = 0.59. 

Gornja matrica i popunjena polja mogu predstavljati 

različite sustave. Njima možemo simulirati pore u nekom 

poroznom mediju, nečistoće u nekom materijalu, 

vodljive otoke u izolatorskoj matrici ili pak nešto vrlo 

prozaično kao stoje načelo priprave kave u automatu ili 

tonera u stroju za kopiranje. Pri tomu nas može zanimati 

kako će neka tekućina prolaziti kroz porozni medij 

(npr. protok nafte kroz različite slojeve zemljine kore) 

ili koliko primjesa moramo dodati nekom materijalu da 

bi dobili vodič ili pak koliko kave moramo staviti u automat. 

Koliko god izgledalo prozaično, može imati vrlo 

velike financijske posljedice. Ako u aparat stavimo premalo 

kave, neće biti dobrog okusa, a ako stavimo pre- 

• Physics and Forest Fire Models 

Slika 7. Munja zapali drvo na označenom mjestu i vatra se proširi po cijelom perkolirajućem 

grozdu označenom crveno. Za iduću stepenicu ostaje samo šuma desno, 

gdje se požar može proširiti samo unutar manjih domena lijevo. 

Figure 7 A flash of lightning ignites wood in the marked place and the fire spreads across the 

entire percolating cluster marked red. For the next step, only the forest on the right 

remains where the fire can spread solely within the smaller domains on the left 

više, automat će se začepiti. Primijeni li se optimalizacija 

u nekom velikom uslužnom lancu, uštede mogu biti 

milijunske. Međutim, postoji još jedna primjena perkolativnog 

modela za šumske požare koja se zove mehanizam 

visoko optimalizirane tolerancije (Carlson i 

Doyle, 1999), u kojoj se određuje najbolja raspodjela 

stabala koja će optimalizirati proizvodnju trupaca u šumi 

koja je podložna šumskom požaru. Prostor između 

pošumljenih područja, odnosno veličine šumskih blokova 

mijenjaju se s vjerojatnošću pojave požara na pojedinim 

mjestima. Neki najosnovniji pojmovi o fizici požara 

mogu se naći u edukativnom mini-projektu na stranicama 

škole za mlade fizičare (http://eskola.hfd.hr/mini_projekt/mp3/mp3.htm). 

Na slici 8. pokazana je edukativna 

simulacija širenja požara na dvodimenzionalnoj 

rešetki kojoj se može mijenjati veličina. Može se 

mijenjati gustoća šume, kao i "smjer vjetra" te koraci u 

širenju požara. Na slikama zelena polja u dvodimenzionalnoj 

matrici predstavljaju drveće u šumi. Na gornjoj 

slici vatra je bila zapaljena u sredini izgorene 

površine i širila se u svim smjerovima. Na rubu 

površine na valnoj fronti crveno polje označava drvo 

koje gori, a žuto polje upravo zapaljeno drvo. Srednja 

slika prikazuje tri moguća razvoja; požar koji se sam 

ugasio, manji požar koji se još širi i požar koji se 

proširio po cijelom području u uvjetima bez vjetra, te 

kad se požar širi jednako u svim smjerovima (crvene 

strelice u lijevom gornjem kutu izbornika). Donja slika 

prikazuje širenje tri požara kada vjetar puše odozgo. 

Požar u sredini se sam od sebe ugasio. 

S ciljem pronalaženja najpogodnijeg modela za 

predviđanje razvoja požara koji bi se mogao koristiti 

kao dobra podrška u odlučivanju kod protupožarnih intervencija, 

uključili smo se u tehnologijski projekt Ministarstva 

znanosti, obrazovanja i športa TP-06/0007-01 

u okviru radne cjeline pod naslovom "Pilotski modul za 

operativnu predikciju požara". Vjerodostojnost pred- 

263


Slika 8. Školski program za simulaciju širenja šumskog požara. 

Zelena polja predstavljaju drveće, žuta polja zapaljeno 

drvo, a crvena polja stabla koja upravo gore. Srednja slika 

prikazuje perkolativni grozd koji se proširio po cijeloj 

matrici. Donja slika pokazuje širenje požara kada vjetar 

puše odozgo. 

Figure 8 School program for the simulation of forest fire expansion. 

The green areas represent trees, the yellow ones represent 

burnt wood, and the red ones denote the currently 

burning trees. The central picture shows a percolative 

cluster which has spread across the matrix. The bottom 

picture shows fire expansion when the wind blows from 

the above. 

Slika 9. Kartografski zapis širenja požara, izgorene površine i valne fronte tijekom dana za požar na otoku Lastovu 4. rujna 2003. godine 

prema zapisu županijskog vatrogasnog zapovjednika Mise Miloslavića. 

Figure 9 Cartographic records of daily fire spread, burnt area and wave front for the island of Lastovo on 4th September 2003 based on 

the note made by the County Firefigther Commander Miso Miloslavić. 

264


viđanja širenja požara provjeravali smo na dokumentiranim 

primjerima iz naše bliže prošlosti, kao što je bio 

slučaj požara u rujnu 2003. godine na otoku Lastovu. 

Požar je prikazan u različitim vremenima nakon samog 

izbijanja (slika 9.). 

Komparativnom usporedbom 

desetak poznatih programa za simulaciju 

širenja požara, odabran je 

program Farsite koji je razvijen i 

korištenu SAD. Korištenjem rezultata 

vlastitih istraživanja gorivosti 

različitih vrsta vegetacije te iskustava 

vatrogasaca, prilagodili smo 

ga uvjetima našeg podneblja i provjerili 

na rekonstrukciji požarnih 

fronti za požar na Lastovu. Slika 

10. pokazuje izvrsno slaganje simulacije 

sa stvarnim valnim frontama 

zabilježenim na slici 9. 

Slika 10. Simulacija širenja požara na Lastovu 

u rujnu 2003. u programu 

Farsite u okviru tehnologijskog 

projekta Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i športa TP-06/0007- 

01 (Radna cijelina 710 - Pilotski 

modul za operativnu predikciju 

požara) pokazuje mogućnost vjerodostojnog 

predviđanja širenja 

požara, što može biti dobra 

podrška u odlučivanju kod protupožarnih 

intervencija. 

Figure 10 Simulation of fire spread on Lastovo 

in September 2003 in the 

Farsite Program within the technological 

project of the Ministry 

of Science, Education and Sport 

TP-06/000701 (Work unit 710 - 

Pilot Module for Operative Fire 

Prediction) shows the possibilities 

of reliable predictions of fire 

spread, which could support decision 

making processes in fire 

suppression activities. 

ZAKLJUČNA RASPRAVA - Conclusive discussion 

Proučavanjem modela koji opisuju šumske požare 

mogu se dobiti odgovori na pitanja o njihovom ponašanju, 

što sve utječe na njihovo širenje i kako ih predvidjeti. 

Cilj njihove primjene je bolja zaštita šuma i organizacija 

protupožarne zaštite. U svjetlu nedavne tragedije 

na Komatima, nova saznanja i primjena novih tehnologija 

može usavršiti postojeće sustave upravljanja i 

napraviti određene pomake u smislu preventivnih mjera. 

Značajan pomak u tom smislu može se napraviti izradom 

modela procjena ugroženosti šuma od požara. 

265

Ž. Španjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI . Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 259-267 

Uporabom fizikalnih modela uz stvaranje baza podataka 

(vegetacija, klima, tlo, orografija i dr.) moguće je 

povezati i iskoristiti različita znanja o požarima radi 

primjene u praksi. Osnovni razlog je smanjiti štete koje 

nastaju šumskim požarima. Prema Glavašu (2003), 

te M a rg al et i ć i M arga l e t i ć (2003) štete imaju 

gospodarske i ekološke posljedice: troškovi gašenja 

požara, štete radi gubitka drvne mase, štete radi ponovljenog 

pošumljivanja, štete vezane uz promjene fizikalnih 

i kemijskih svojstava tla, negativan utjecaj na 

općekorisne uloge šuma. Stoga je radi smanjivanja 

broja požara na otvorenom prostoru i veličine spaljene 

ZAHVALA 

Ovaj rad je napravljen u okviru znanstvenog Programa 

0352827 Korelacije u kompleksnim sustavima:od 

fizike do biotehnologije Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i športa u kojeg su uključeni projekti 068- 

0352827-0527 Biotehničke mjere u zaštiti i obnovi 

LITERATURA 

Attiwill, P. M. 1994: The Disturbance of Forest 

Ecosystems - the Ecological Basis for Conservative 

Management, Forest Ecology and Management 

63, 2–3: 247–300. 

Be r to v i ć , S., A. Ž. L o v r i ć 1987: Vegetacija i kategorije 

njezine prirodne ugroženosti od požara. 

Osnove zaštite šuma od požara, 121–144, CIP, 

Zagreb. 

Bi l a n dž ij a , J. 1992: Prirodno opterećenje sastojina 

alepskog, primorskog i crnog bora šumskim gorivima, 

Radovi, Vol. 27, br. 2: 105–113, Jastrebarsko. 

Carlson, J.M., J. Doyle 1999: Highly optimized 

tolerance: A mechanism for power laws in designed 

systems. Phys. Rev. E 60, 1412. 

Dimitrov, T. 1987: Šumski požari i sustavi procjene 

opasnosti od požara. Osnove zaštite šuma od požara, 

181–256, CIP, Zagreb. 

Dimitrov, T. 2007: Šumski požari i požarna znanost, 

Šumarski list 131, (3–4): 159–163, Zagreb. 

Glavaš, M. 2003: Šumski požari i protupožarna 

zaštita na području uprave šuma podružnice 

Senj od 1994–2003, Šumarski list – SUPLE- 

MENT, 79–91, Zagreb. 

L a v o r e l , S, J. Canadell, S. Rambal, J. Terradas 1998: 

Mediterranean terrestrial ecosystems: research 

priorities on global change effects. Glob. Ecol. 

Biogeogr. Lett. 7: 157–166. 

Malanson, G. P. 1984: Intensity as a 3rd factor of 

disturbance regime and its effects on species diversity. 

Oikos 43, 411–413. 

266 

površine potrebno sustavno i temeljito pristupiti novim 

tehnologijama (Vučetić i dr., 2002). Smatramo da bi 

to pridonijelo razvoju strategije upravljanja šumskim 

požarima u Hrvatskoj. Iskustva drugih zemalja, posebno 

mediteranskih, s ciljem prilagodbe i poboljšanja već 

postojećih sustava, zasigurno bi imala pozitivan utjecaj. 

Opravdanim smatramo i inicijative za osnivanje 

središta za šumske požare, tj. edukacijskog centra, što 

je ranije predlagano (Dimitrov, 2007). U svakom 

slučaju potreban je novi i moderniji pristup šumskim 

požarima u našoj zemlji. 

Acknowledgements 

šuma od požara sa Šumarskog fakulteta i 035- 

0352827-2842 Kompleksni modulirani sustavi: nova 

osnovna stanja, defekti i magnetski efekti s Instituta 

za fiziku. Zahvaljujemo gospodinu Duji Bušljeti na ustupljenim 

fotografijama gašenja šumskih požara. 

- References 

Margaletić, J., M. Margaletić 2003: Požari u 

šumi i na šumskom zemljištu kao čimbenici degradacije 

staništa, Šumarski list 127, (9–10): 

475–482, Zagreb. 

Martinović, J., N. Komlenović, D. Jedlows 

k i 1978: Utjecaj požara vegetacije na tlo i ishranu 

šumskog drveća. Šumarski list (3–4): 

139–148, Zagreb. 

Martinović, J. 1987: Odnos tla i šumskih požara, 

97–112, CIP, Zagreb. 

Núñez, R., L. Calvo 2000: Effect of high temperatures 

on seed germination of Pinus halepensis 

and Pinus sylvestris, Forest Ecology and Management 

131, 183–190. 

Sousa, W. P. 1984: The role of disturbance in natural 

communities. Ann. Rev. Ecol. Syst, 15: 

353–391. 

Stauffer, D., A. Aharony 1992: Introduction to 

percolation theory. Taylor and Francis, London. 

Španjol, Ž. 1996: Biološko-ekološke i vegetacijske 

posljedice požara u borovim sastojinama i njihova 

obnova. Disertacija, Šumarski fakultet, 

Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 

Trabaud, L. 1980: Impact biologique et ecologique 

des feux de végétation sur l’organisation, le 

structures et l’évolution de la vegetation des zones 

de garriques du Bas-Languedoc. Ph. D. Thesis, 

Université de Montpellier. 

Vučetić, M. 2002: Vremenske prilike i usporedba sezone 

zaštite šuma od požara 2001. u odnosu na 

višegodišnji prosjek. Šumarski list 126, (11–12): 

563-574. Zagreb.

Ž. Španjol, K. Biljaković, R. Rosavec, D. Dominko, D. Barčić, D. Starešinić: ŠUMSKI POŽARI I FIZIKALNI ... Šumarski list br. 5–6, CXXXII (2008), 259-267 

Vučetić, M., Ž. Španjol, D. Barčić 2002: Prirodna 

obilježja i potencijalna opasnost od šumskih 

požara. Zbornik radova s međunarodnog, 

znanstvenog i stručnog savjetovanja “Sigurnost 

u okolišu i graditeljstvu”, Šibenik. 

http://eskola.hfd.hr/mini_projekt/mp3/mp3.htm 

SUMMARY: Croatia is relatively rich in forests; forested areas account for 

36 % of the total territory of the country. However, forest fires occurring in the 

Adriatic region of Croatia are a serious threat to natural resources, since they 

decrease biological diversity and exert a negative impact on landscape variety. 

The complexity of the problem requires the involvement of a number of scientific 

fields, such as forestry, geology, biology, meteorology and physics. 

Physics is known to successfully detect some basic principles of occurrence 

and activity in the material world, which has a broad scope of uses beyond 

the boundaries of physics alone. Physics, in cooperation with other scientific 

disciplines, discovers and investigates ways and patterns in which complexities 

are manifested, thus opening the door to an array of applications. “Correlations 

in Complex Systems: from Physics to Biotechnology” is the title of 

an interdisciplinary program financed by the Ministry of Science, Education 

and Sport, which, among others, integrates scientific approaches of physics 

and forestry to the study of forest fires. 

This paper provides some concepts of forest fires that are specific for each 

scientific discipline. It also explores the possibilities of their interaction and 

the importance of an interdisciplinary approach to the solution of vital issues 

concerning 

cerning 

forest 

forest 

fires 

fires 

and 

and 

their 

their prevention. 

prevention 

K e y w ord s : fire, complexity, the Adriatic 

region, physics, forestry 

267

268

ZAŠTITA PRIRODE 

Najrasprostranjenija je europska zeba. Naraste u 

duzinu oko 15 cm s rasponom krila 25 - 28 cm, te ima 

oko 20 g težine, pa je po veličini možemo usporediti s 

vrapcem. Kod mužjaka boja perja glave na tjemenu i 

zatiljku je svijetlo plava. Lice, grlo, prsa i trbuh su crveno 

smeđi, a leđa su smeđa. Ženka i mlađe ptice imaju 

zelenkasto smeđu boju perja tijela, sa svjetlo smeđim 

trbuhom. Oba spola imaju na krilima naglašene 

dvije bijele krilne pruge koje su uočljive i u letu, bijela 

vanjska repna pera i zelenkastu trticu. Kljun je snažan 

prilagođen prehrani sa sjemenkama. U vrijeme gniježđenja 

boja kljuna mužjaka mijenja se od svijetlo smeđe 

postaje svijetlo plava. Rep je dug, na kraju plitko raš- 

Ijast. Pjev joj je glasan, ugodan poput velikog slavuja. 

U vrijeme gradnje gnijezda i kada na jajima sjedi ženka, 

mužjak pjeva gotovo neprekidno čitav dan. 

Gnijezdi na području gotovo cijele Europe, osim 

krajnjeg sjevera Skandinavije i Rusije te Islanda. Vezana 

je za područja bjelogoričnih i cmogoričnih šuma, 

parkove, drvorede, voćnjake i vrtove. Gnijezda gradi 

visoko na grmlju i na drveću, često u rašljama. Gnijezdi 

od travnja do srpnja. Gnijezdo je okruglasto i vrlo 

udubljeno, građeno od vlakanaca korijenja i travki, mahovine, 

obloženo dlakama i perjem, a izvana prekriveno 

komadićima kore, lišajevima i mahovinom, zbog 

čega je teško uočljivo. Nese 4 - 5 (7) plavkastih jaja sa 

smeđim pjegama, veličine oko 20 mm. Na jajima sjedi 

ženka oko dva tjedna. U tom razdoblju hranu joj u gnijezdo 

donosi mužjak. Mlade ptiće u gnijezdu hrane 

isključivo kukcima oba roditelja oko dva tjedna. Nakon 

ZEBA šFringilla coelebs L.) 

Ženka zebe u proljeće 

napuštanja gnijezda roditelji hrane mlade ptice još nekoliko 

dana dok se ne osamostale. Odrasle ptice hrane 

se kukcima, sjemenkama bjelogorice i bobičastim plodovima. 

Zeba se vrlo vješto kreće po tlu. 

U Hrvatskoj je brojna gnjezdarica i stanarica na cijelome 

kontinentalnom dijelu i gotovo na svim otocima. 

Tijekom zime okupljena u jatima karakterističnim 

za ovu vrstu. Zimi hranu (sjemenke) traži na poljoprivrednim 

površinama. 

Zeba je zaštićena svojta u Republici Hrvatskoj. 

Tekst i fotografija: 

Mr. Krunoslav Arač, đipl. ing. šum. 

JADRANSKA PERUNIKA 

Nema tome davno, kako je u rodu perunika (Iris) u 

Hrvatskoj ustanovljena nova svojta pod imenom jadranska 

perunika šIris adriatica), srodna s patuljastom 

perunikom (Irispumila L.) koja se i kultivira. 

Endemična jadranska perunika je mala biljka koja 

naraste tek desetak cm uvis. Cvate u proljeće prije mnogih 

drugih proljetnica. U vrijeme cvatnje od cijele biljke 

vide se samo krupni žuti ili ljubičasti dijelovi ocvjeća. 

Ponekad po više biljaka raste u busenima. 

Biljka raste na škrtim kamenjarskim tlima primorskog 

pojasa naše Dalmatinske zagore, kao stoje zaleđe 

Splita tj. Kaštela (Blaca) te zaleđe Trogira (Vinovo) i 

drugdje. 

Jadranska perunika iz okolice Vinova u Dalmatinskoj zagori 

269

Poznato je da rijeka Krka izvire ispod vodopada 

Topoljski buk, u naselju Kovačić, blizu Knina. Poznato 

je i to kako se na ovom mjestu razvio osebujan hidrogeološki 

fenomen, jer rijeka, odnosno voda, koja 

još nije gotovo ugledala svjetlo dana, već prima svoj 

prvi pritok Krčić koji se pak u obliku prelijepog vodopada 

preko osedrene površine slijeva na njezino izvorište. 

Prizor je moguće promatrati jedino u vrijeme kada 

u određenim razdobljima Krčić obiluje vodom i kada 

se vodopad s velikim količinama vode prostre preko 

cijele širine slapišta. 

Izvorište rijeke Krke ističe se osobitom čistoćom i 

prozimošću vode u kojoj obitava probran živi svijet. 

Međutim, iznad vrela, na površini malih i tamnih poluspilja, 

razvila se i održava vegetacija tropske papratnjače 

Venerinog pojasa ili gospinog vlaska šAdiantum 

capillus veneris L.). Populacija mu nije velika, ali je 

vitalna, iako se razvija gotovo u polumraku. 

NA IZVORU KRKE 

VELI SLAP NA GRDOSELSKOM POTOKU 

Grdoselski potok je dobio ime po naselju Grdoselo, 

sjeverno od Pazina u središnjoj Istri i jedan je od pritoka 

rijeke Mirne. On ima nekoliko svojih manjih pritoka 

koji su zanimljivi, jer protječu krajem gdje njihove 

vode zbog osobite geološke podloge grade nekoliko 

prelijepih vodopada, pretežito skrivenih u gustoj šumi 

ili šikari. Na drugom potoku po redu, idući od Pazina 

prema naselju Kršikla, u blizini modeme prometnice, 

je Veli slap. Njegova voda za većih količina padalina 

ruši se desetak metara u dubinu korita potoka, gdje 

gradi malo jezero. Samo u rano proljeće kada drveće 

još nije prolistalo, moguće je doživjeti svu ljepotu 

ovog skrivenog krajolika i svu ljepotu boja vode s dugom 

iznad slapišta, osobito kada se motritelj nalazi u 

koritu potoka. 

Zanimljivost ovog potoka sastoji se i u tome što je 

voda u dugom razdoblju u mekanijem materijalu izdubila 

duboko korito, dugačko nekoliko desetaka metara. 

Njegova lijeva obala je stjenovita, visoka više od 10 

metara, pećinasto izdubljena i nekoliko metara zasvodena, 

a izgledom podsjeća na kakav neobičan tunel. 

Njegove su litice dijelom obrasle zelenilom, a većim 

dijelom koji se nalazi u sjeni išarane naseljima modro 

zelenih alga. Medu zelenilom i ovdje treba istaći nazočnost 

papratnjače venerinog pojasa šAdiantum caplilus 

veneris L.), koji u znatnoj populaciji prekriva 

dio sjenovitih stijena skoro ispod vodopada. 

270

Montegarganska kokica (Ophrys passionis Sennen 

var. garganica /E. Nelson ex O. Danesch et E. Danesch/ 

P. Delforge) je vrsta sredozemne orhideje koja je tek odnedavno 

poznata na tlu Hrvatske i postala tako novim 

članom hrvatske flore. Biljka naraste tek do 15 cm visoko, 

a u cvijetu joj se osobito ističe jako izbočena medna 

usna. Do danas je poznato samo nekoliko pojedinačnih 

nalaza ove male biljke iz roda kokica (Ophrys). Primjerak 

na slici otkrivenje 30. ožujka 2007. godine u okolici 

naselja Blaca na ušću rijeke Neretve. Zajedno s njom na 

istom staništu i u isto vrijeme nazočne su bile još dvije 

druge svojte orhideja iz istog roda, tako daje tada na tom 

malom nalazištu cvalo na stotine i stotine primjeraka. 

Nalaz montegarganske kokice na tlu Hrvatske ukazuje 

također na poznatu činjenicu o nekadašnjoj kopnenoj 

povezanosti i srodnosti flore Balkanskog i Apeninskog 

poluotoka. Hrvatski naziv ove svojte ukazuje 

na njezino nalazište u području Monte Gargana u Italiji, 

samo zato stoje tamo ova svojta najprije otkrivena. 

Budući da u Hrvatskoj istraživanja orhideja sve do 

skorašnjeg vremena praktički nije bilo, razumljivo je 

da prema načelu prioriteta svojta dobiva ime po prvom 

nalazu, tj. po autoru koji je prvi svojti dao ime. 

MONTEGARGANSKA KOKICA 

Montegarganska kokica. 

(Foto: R. Čičmir) 

BRUSNICA 

U blizini Štirovače na Sjevernom Velebitu, na nekoliko 

staništa raste vrsta borovnice koju popularno 

nazivamo brusnica (Vaccinium vitis idaea L.). Početkom 

jeseni lakše je otkrivamo, jer u to vrijeme zriju 

njezini plodovi, bobe crvene boje. 

Brusnica je drvenasta biljka iz porodice cmjuša 

šEricaceae), zimzelenih cjelovitih listova kojima su 

rubovi prema dolje podvinuti, i odozdo po površini 

imaju mnogo točkica. Od proljeća cvate sitnim rumenim 

zvonastim cvjetovima. Živi na kiselim šumskim 

tlima. Plodovi su joj jestivi i osobito zdravi u svježem 

stanju. Danas se brusnica i neke njezine srodne vrste 

umjetno uzgajaju u svrhu dobivanja vrijednih prehrambenih 

proizvoda. 

Brusnica u plodu 

271

Danas se slobodno možete kretati šumskom cestom 

sve do vrha Gole Plješivice. Pri kraju ceste blizu vrha, a 

osobito uz onaj dio koji je otvoren prema Bosni i Hercegovini, 

iznad gornje granice šume, na stijenama će 

našu pozornost tijekom ljetnih mjeseci privući jedna 

osobita zvončika svijetlo modrih do ljubičastih cvjetova. 

To je endemična biljka planinskih dijelova Hrvatske, 

patuljasta ili hrvatska zvončika šCampanula cochleariifolia 

Lam.). Raste busenasto, a cvjetovi se nalaze 

na tankim stapkama. 

Na Goloj Plješivici ovoj biljci je jedno od najbogatijih 

nalazišta. Populacijajoj je osobito brojna i najljepše 

razvijena na onim dijelovima stijena koji su bolje osvijetljeni 

i okrenuti prema sjeveru. 

Lijepe populacije patuljaste zvončike nalaze se, 

primjerice, i na Risnjaku u okviru nacionalnog parka. 

PATULJASTA ZVONCIKA 

Biljke pod vrhom Gole Plješivice 

IZ SUME REPAS 

Oko 4. 000 ha nizinskih šuma Šumarije u Repašu, u 

koprivničkom Prekodravlju, pripada najvećim dijelom 

šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba 

(Carpino hetuli-Quercetum roboris). Međutim, u šumskom 

području Telek održala se mala sastojina bukve. 

Kako se nedavno na tim dijelovima obavljala sječa i 

prorjeđivanje hrastovih sastojina, ostala su nešto bolje 

vidljiva osamljena stara bukova stabla, za koja se smatra 

kako imaju starost oko 120 godina. 

Nazočnost bukve u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske 

nije česta pojava. Prema mišljenju nekih stranih 

i naših istraživača, smatra se kako objašnjenje ovoj pojavi 

treba tražiti u ekološkim uvjetima koji su nastupili 

u ovim prostorima nakon posljednjeg ledenog doba. 

Na pogodnim staništima, iz tog se razdoblja bukva 

zadržala i u nizinskom području pa je možemo smatrati 

reliktom. 

Šumarski djelatnici već odavno brinu o ovoj maloj 

bukovoj sastojim i primjerke bukve kao svojevrsne 

prirodne žive spomenike čuvaju i izuzimaju od uobičajenog 

načina gospodarenja. 

Tekst i fotografije: 

Dr. se. Radovan Kranjčev, prof. 

Bukva u Teleku u šumi Repaš 

272

AKTUALNO 

ZAPISNIK 112. REDOVITE SJEDNICE SKUPŠTINE 

HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA, 

održane u Zagrebu 17. lipnja 2008. god. 

U okviru obilježavanja Dana hrvatskoga šumarstva, 

kao i svake godine, tako i ove, održana je 112. redovita 

sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva. 

Sjednica je održana u dvorani Novinarskog doma s početkom 

u 10 Č° h. 

U 12 h održano je Savjetovanje na temu "Obnovljivi 

izvori energije u Republici Hrvatskoj-Energetska uporaba 

biomase", a nakon toga svečano obilježavanje 10. godišnjice 

nastupanja ekipe hrvatskih šumara na EFNS-u - 

Europskom šumarskom skijaškom natjecanju. 

U 14 h u Šumarskom domu uz prigodan program 

obilježena je 110 godišnjica izgradnje zgrade Šumarskoga 

doma uz promoviranje novouređenoga dvorišnog 

dijela. 

Nazočni: predstavnici (delegati) iz 19 ogranaka 

HŠD-a, članovi Upravnog i Nadzornog odbora u prošlom 

mandatnom razdoblju (od ukupno 102 na skupštini 

je bilo nazočno 84 delegata), te gosti i uzvanici, što 

je sveukupno iznosilo 160 nazočnih. 

Otvorivši Skupštinu mr. se. Petar Jurjević, predsjednik 

HŠD-a pozdravio je sve nazočne, posebice saborskog 

zastupnika Vlatka Podnara, dipl. ing. šum., državnog 

tajnika Hermana Sušnika, dipl. ing. šum. sa suradnicima, 

predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. 

Darka Vuletića, dipl. ing. šum. sa suradnicima i gosta 

iz Slovenije Janeza Konečnika, dipl. ing. šum. 

Državnog tajnik Herman Sušnik, dipl. 

šum. 

mg. 

Predsjednika Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. 

Darko Vuletić, dipl. ing. šum. 

Prigodnim govorom nazočnima se obratio državni 

tajnik, gospodin Herman Sušnik, pozdravivši skup u 

ime ministra MRRŠVG, naveo je posljednje aktivnosti 

šumarskoga resora i zaželio uspješan rad Skupštini. 

Predsjednik Uprave Elrvatskih šuma Darko Vuletić, 

dipl. ing. šum., u svom prigodnom pozdravnom govoru 

najavio je skoro restrukturiranje tvrtke Hrvatske šume 

d.0.0. i pozvao Hrvatsko šumarsko društvo na suradnju 

pri tom procesu. 

Nakon toga u pozivu predloženi dnevni red usvojen 

je bez nadopuna: 

1. 

Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela Skupštine: 

a) Radnog predsjedništva (Predsjednik + 2 člana) 

b) Zapisničara 

c) Ovjerovitelja zapisnika (2 člana) 

d) Povjerenstva za zaključke (3 člana). 

Izvješće 0 radu i poslovanju u prethodnoj godini: 

a) Izvješće predsjednika 

b) Izvješće tajnika 

c) Izvješće glavnog urednika Šumarskog lista 

d) Izvješće Nadzornog odbora. 

e) Rasprava po izvješćima i usvajanje izvješća. 

Aktualna problematika: 

a) Promjene u Statutu HŠD-a 

b) Uvođenje jedinstvene članarine na razini HŠD-a 

c) Osnivanje novih sekcija HŠD-a (Ekološke sekcije 

i Sekcije za zaštitu šuma) 

d) Rasprava i usvajanje prijedlo 

ga- 

4. Verilikacij a programa rada i financijskoga 

plana za 2008. godinu, 

a) Rasprava i usvajanje 

5. Slobodna riječ. 

II. dio 

Stručna tema Skupštine, "Obnovljivi 

izvori energije u Republici Hrvatskoj 

- Energetska uporaba biomase" 

Svečano obilježavanje 10. godišnjice 

nastupanja ekipe hrvatskih 

šumara na EFNS-u - Europskom prvenstvu 

šumara u skijaškom trčanju. 

Program obilježavanje 110. godišnjice 

izgradnje zgrade Šumarskoga 

doma uz promoviranje novouređenoga 

dvorišnoga dijela. 

Domjenak 

273

Ad. 1. 

a) U Radno predsjedništvo izabrani su: Hranislav Jakovac, 

dipl. ing. šum., predsjednik, Dubravka Tončić, 

dipl. ing. šum., član, i mr. se. Petar Jurjević, član. 

b) Za zapisničara izabran je tajnik HSD-a Damir Delač, 

dipl. ing. šum. 

c) Za ovjerovitelje zapisnika izabrani su Jolanda 

Vincelj, dipl. ing. šum. i Danko Herman, dipl. ing. šum. 

d) U Povjerenstvo za zaključke izabrani su Akademik 

Slavko Matić, mr. se. Josip Dundović i Damir Delač, 

dipl. ing. šum. 

Ad.2. 

a) Izvješće predsjednika 

Dame i gospodo, kolege i kolegice, dragi gosti 

Srdačno vas pozdravljam i zahvaljujem što ste se 

odazvali na naš poziv i što danas sudjelujete u radu 

112. skupštine našeg Hrvatskog šumarskog društva. 

Na 1. sjednici Upravnog odbora Hrvatskog šumarskog 

društva održanoj u Gospiću uz punu nazočnost 

članova Upravnog odbora, rješavali, raspravili i prihvatili 

sve one bitne točke koje se nužno moraju raspraviti 

na takvim sjednicama, a posebno smo raspravljali 

0 izvješćima o radu i poslovanju u prošloj godini. 

Kompletan materijal s te sjednice dobili ste prilikom 

poziva za ovu Skupštinu putem Šumarskog lista 

broj 3-4. Iskreno se nadam da ste ga proučili i da ćete, 

ukoliko za to bude potrebe, iznijeti svoja zapažanja i 

stajališta, kao i eventualne dodatne prijedloge, iako se 

nadam da ćete se s odlukama i zaključcima s te sjednice 

složiti. 

Prvi red u sredini slijeva: Ivica Grbac, Vlatko Podnar, Herman Sušnik i Darko Vuletić 

274 

Zbog toga, ah i zbog činjenice da će o tome podrobnije 

biti riječi u izvješću tajnika Društva, ovom prilikom 

pokušat ću vas na najkraći način upoznati samo s nekim 

aktivnostima s kojima smo se i prijašnjih godina bavili. 

Kao jedno od bitnih pitanja koje je zaokupljalo Hrvatsko 

šumarsko društvo svakako je planirana izgradnja 

Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKOS) jer 

taj projekt predstavlja do danas najveći zahvat u nizinske 

šume Hrvatske. 

Na osnovi naših dosadašnjih iskustava svaki vodotehnički 

zahvat u prostor lužnjakovih šuma izazvao je 

velike štete u smislu sušenja i fiziološkog slabljenja 

stabala, što se pokazalo u šumama Kupčine izgradnjom 

istoimene retencije, u šumama Turopoljski lug i Kalje 

pokraj Velike Gorice i Lekenika pokraj odteretnog kanala 

Sava-Odra, u varaždinskim poplavnim šumama 

zbog izgradnje hidroelektrana, u šumi Žutici zbog kazetiranja 

odjela, u Spačvi zbog izgradnje nasipa davne 

1932. godine, što se još i danas nije potpuno sanirano. 

Povezano uz budući VKDS na području njegova utjecaja 

potrebno je obaviti ova istraživanja: 

1. Na osnovi 30-godišnjeg praćenja razina podzemnih 

voda te provedbom multiple regresije između ekoloških 

i bioloških varijabla na načelima šumarske 

biometrike, s određenom sigurnošću treba predvidjeti 

kako će reagirati različiti šumski ekosustavi na 

budući vodotehnički zahvat. 

2. Nikako se ne mogu priznati vremenski unatrag ekstrapolirani 

rezultati o razinama podzemnih vođa 

koje su dobili izrađivači Studije o utjecaju Kanala 

na šumske ekosustave i na osnovi takvih podataka 

po njima doneseni zaključci. Klimatske promjene 

koje su u tijeku, još više ukazuju 

na potrebu dugoročnih istraživanja 

podzemnih vođa, temeljnog 

životnog uvjeta nizinskih 

šuma, posebno hrasta lužnjaka 

koji prevladava u šumskome 

bazenu Spačva. 

3. S obzirom na veliku raznolikost 

stratigrafije ekoloških profila 

tala i matičnoga supstrata nizinskih 

šuma istočne Slavonije, 

potrebno je dodatno postaviti 

piezometre u potezu od prostora 

predviđenoga za budući kanal 

do spačvanskih šuma, kako bi 

se ustanovili tokovi podzemnih 

vođa od zapada prema istoku 

koji najvjerojatnije opskrbljuju 

vođom šumsko drveće. Isto tako 

postoji vjerojatnost da će 

VKDS presjeći te tokove, što je 

potrebno ispitati.

4. Predviđanja investitora kako će promjenama vodostaja 

VKDS moći mijenjati razine podzemnih voda te 

izazvati njihovo prirodno kolebanje, koje isto tako 

predstavlja uvjet opstanka lužnjakovih nizinskih šuma, 

smatramo neuvjerljivim. Izgradnjom kanala doći 

će do trajne promjene razina podzemnih voda, što neminovno 

izaziva promjenu staništa nizinskih šuma te 

sušenje hrasta lužnjaka i ostalih vrsta drveća. 

5. Na osnovi tridesetogodišnjh rezultata mjerenja razina 

podzemnih voda i postavljanja spomenutih dodatnih 

piezometara, šumarski znanstvenici moći će s 

velikom sigurnošću dati odgovor o utjecaju VKDS 

na postojeće nizinske šume. 

S ovim i ovakvim stavovima koji su usuglašeni na 

našoj 110. i 111. sjednici skupštine Hrvatskog šumarskog 

društva, u obliku otvorenog pisma upoznali smo 

najviše Državne organe – predsjednika Države, Predsjednika 

sabora Republike Hrvatske, predsjednika Vlade 

RH, resorna ministarstva, Akademiju šumarskih znanosti, 

Šumarski fakultet, Šumarski institut, Direkciju 

Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma podružnice, ogranke 

Hrvatskog šumarskog društva i tiskovne medije s područja 

Slavonije. 

Podršku našim stavovima dali su oni koji o tome 

najviše znaju – Akademija šumarskih znanosti i Šumarski 

fakultet, što im daje dodatnu težinu. Od državnih 

institucija, glede činjenice da je to projekt Vlade 

RH, realno govoreći, teško je bilo očekivati takvu 

podršku, imajući u vidu sve okolnosti funkcioniranja 

nadležnih institucija. Treba se nadati da će i oni koji 

naše stavove neprihvaćaju, shvatiti dobronamjernost, 

obzirnost i stručnu utemeljenost prijedloga koje iznosimo 

i da će ih najozbiljnije razmotriti i imati ih u vidu 

prije donošenja konkretnih odluka. 

Drugo, ne manje važno pitanje o kojem je ovo Društvo 

u prethodnoj godini raspravljalo i zauzimalo stavove, 

svakako je gospodarenje šumama i šumskim 

zemljištima. 

U posljednje vrijeme svjedoci smo značajnih zahvata 

u prostor šume i šumskog zemljišta, koji je na 

svu sreću posljedica sve intenzivnije izgradnje infrastrukturnih 

objekata, ponajprije prometnica, podizanja 

višegodišnjih nasada, osnivanja poduzetničkih zona, 

turističkih objekata, kamenoloma, golf igrališta, skijaških 

staza itd. Za takve namjene od 2005. godine izdvojeno 

je oko 1300 ha šume i šumskog zemljišta, a donesene 

odluke o služnosti za višegodišnje nasade, plinovode 

i druge objekte na površini od oko 19 000 ha. Takav 

trend ima uzlaznu putanju i ako se nastavi značajno 

će prouzročiti smanjenje šumovitosti RH, koja je, to 

je potrebno reći, srednje šumovita europska zemlja, a 

nikako najšumovitija, kako to neki tvrde. Naime, naš 

prosjek je 0,52 ha po glavi, a svjetski 0,6 ha. 

Sadašnje naknade za šume i šumska zemljišta, kako 

za služnosti, tako i za izdvajanje, a koje su u najvećem 

broju slučajeva definirane podzakonskim aktom, više su 

na razini simbolike nego realne naknade i ne omogućavaju 

podizanje novih šuma niti u približnoj površini 

šuma koje su prenamijenjene. Primjera radi, naknada za 

pravo građenja golf igrališta, poduzetničkih zona, odlagališta 

komunalnog otpada i drugih infrastrukturnih objekata 

iznosi 1 000 kn/ha ili 10 lipa po m2, a trošak podizanja 

nove šume prema normativima HŠ d.o.o. kreće se 

od 30 000 do 100 000 kn po hektaru. 

Isto tako teško je prihvatiti činjenicu da se za višegodišnje 

nasade osniva služnost i na površinama obraslim 

šumom (makija i sl.) kada istovremeno u Republici Hrvatskoj 

postoji, prema nekim procjenama, 1 milijun ha 

poljoprivrednog zemljišta još ne privedenog svrsi, i koje 

je usput rečeno mjesto nastanka i širenja šumskih požara, 

najveće opasnosti za naše šume. 

Očito je da je većina zahvata na šume i šumska 

zemljišta posljedica činjenice da je danas šuma i šumsko 

zemljište zbog takvih cijena najjeftinija roba na našem 

tržištu i ovakvih zahvata vjerojatno će biti sve dok 

se cijena šume i zemljišta ne dovede u normalne tržišne 

okvire. Do tada, ovo će biti prostor za brzo i olako bogaćenje 

pojedinaca. 

Hrvatsko šumarsko društvo, da ne bi bilo dileme, podupire 

mjere gospodarske politike koja je u funkciji razvoja 

Republike Hrvatske i svjesno je da su neki zahvati 

na šumskim zemljištima i šumi gotovo neizbježni, ali 

mora upozoriti na potrebu uravnoteženosti između razvojnih 

ciljeva i očuvanja šuma. Ovo tim više, što je Republika 

Hrvatska potpisnica gotovo svih međunarodnih 

sporazuma i konvencija o zaštiti šuma, održivom razvoju 

i borbi protiv smanjivanja šumskih površina. 

Uz ove teme, Hrvatsko šumarsko društvo aktivno je 

podržavalo uspostavu i funkcioniranje Šumske savjetodavne 

službe i Šumarske komore, jer ocjenjujemo da 

je dobro funkcioniranje ovih institucija jedna od pretpostavki 

boljeg funkcioniranja i unaprjeđenja hrvatskog 

šumarstva. To ćemo činiti i ubuduće, zato što je 

Hrvatsko šumarsko drušvo bilo izuzetno aktivno u donošenju 

zakona kojima su ove službe utvrđene. 

U ovoj godini htjeli smo, i još uvijek želimo uspotaviti 

neposrednije kontakte sa svim institucijama koji se 

bave zaštitom prirode, zaštitom okoliša, sličnim udrugama 

itd. Iako zbog postizbornih preslagivanja ta aktivnost 

ne ide željenom dinamikom, učinit ćemo sve što je 

u našoj moći da se ta suradnja podigne na višu razinu. 

Kolege i kolegice, 

Ovo su, kao što sam i rekao, samo neka pitanja s kojima 

smo se suočavali i suočavamo i danas, ali kao i uvijek 

s optimizmom gledamo u budućnost, jer iskreno vjerujem 

da je šumarska struka i šumarstvo postojano i 

spremno izboriti se za odnos prema ovom prirodnom dobru, 

primjeren njegovoj ulozi u opstojnosti i razvoju RH. 

275

Zahvaljujem na pozornosti uz želje za uspješan rad 

na 112. godišnjoj skupštini HŠD-a koja se održava i u 

čast Dana hrvatskog šumarstva te vam upućujem iskrene 

čestitke. 

• 

• 

b) Izvješće tajnika 

Kao što ste upoznati, u izvješću predsjednika, Hrvat- 

sko šumarsko društvo i nadalje zastupa stavove, usuglašene 

na 110. i 111. Skupštini, u vezi s izgradnjom 

Višenamjenskoga kanala Dunav-Sava. S tim u vezi i 

protekle su se godine poduzimale brojne aktivnosti o 

kojima ste mogli pročitati na stranicama našeg ŠL. 

Promičući svoj osnovni cilj, poticati i i intenzivirati 

učinkovito korištenje energije iz biomase kao obnovljivog 

izvora energije u Hrvatskoj, Sekcija HŠD-a 

Hrvatska udruga za biomasu, na čelu s predsjednikom 

mr. sc. Dundovićem i u 2007. godini bila je vrlo 

aktivna. Organizirala je i sudjelovala na međunarodnim 

konferencijama, stručnim skupovima, gospodarskim 

forumima, okruglim stolovima, prezentacijama 

i predavanjima za ogranke HŠD-a. Ovdje ćemo naznačiti 

“Drvna samo zaliha najznačajnije: temelj za povećanu Referati na uporabu 4. drvno drva tehno- 

?; 

loškoj “Šumska konferenciji biomasa koristan 18. i 19. energent”, lipnja 2007. Predstavljanje u Opatiji 

zbornika radova Znanstvenog skupa “Poljoprivreda i 

šumarstvo kao proizvođači obnovljivih izvora energije” 

u Vinkovcima 26. lipnja 2007., Festival Dani slavonske 

šume i 2. Hrvatski dani biomase, Našice 7. 

rujna 2007., – Okrugli stol s 15 referata, Međunarodni 

simpozij o upravljanju okolišem na Zagrebačkom 

velesajmu 12–14. rujna 2007., Prezentacija pogona 

za peletiranje Mrkopalj, izložba opreme za pridobivanje 

i korištenje biomase i više stručnih predavanja 

u Park šumi Golubinjak 5. listopada 2007., Konferencija 

za novinare na temu “Srednje europska konferencija 

o biomasi 2008. u Grazu” 16. studenog 2007., 

Simpozij u hotelu Panorama 4. prosinca 2007. “Obnovljive 

energije – solarna energija, biomasa i energija 

vjetra”, u organizaciji Njemačke industrijske i trgovačke 

komore, Promotivna konferencija za financiranje 

pripreme projekata obnovljivih izvora energije, 

održana u kino dvorani MPŠVG 12. prosinca 2007. 

Predsjednik Hrvatske udruge za biomasu. mr. sc. 

Dundović i tajnik HŠD-a D. Delač, 19. i 20. listopada 

nazočili su Simpoziju Bavarske udruge za obnovljive 

resurse CARMEN u Straubingu u Bavarskoj. 

Prvi dan održana su predavanja o obnovljivim energetskim 

resursima, s posebnim težištem na bioetanolu 

kao pogonskom gorivu, dok je drugi dan bio rezerviran 

za izložbu opreme za pridobivanje i korištenje 

biomase, peleta, biodiezela, bioulja i bioetanola. 

Ministar poljoprivrede i šumarstva Bavarske gospodin 

Josef Miller, 22. listopada, uz nazočnost Reinholda 

Erlbecka, predsjednika Uprave C.A.R.M.E.N-a, 

Wernera Döllera, tajnika C.A.R.M.E.N.-a i dr. Ruperta 

Schäfera, ministarskog savjetnika u Bavarskom 

ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, primio je mr. 

sc Josipa Dundovića, i tajnika HŠD-a, i tom prilikom 

uručio je mr. sc. Dundoviću posebno priznanje, Bavarskog 

lava, za cjelokupni životni rad i zalaganje na 

području obnovljivih energetskih resursa u Europi i 

RH. Ovo je prilika da mu na tome čestitamo. 

U Austriji, Grazu, održana je u razdoblju 16. do 19. 

siječnja 2008. godine 2. Srednjoeuropska konferencija 

o biomasi. Održana je pod naslovom “Bioenergija 

za Srednju Europu”. Europsko vijeće donijelo 

je u ožujku 2007. godine zaključak kao europski 

odgovor na pitanje energije i klime do 2020. godine. 

Članice EU obvezuju se da će: 

1. smanjiti za 20 % emisiju CO 2 , 

2. povećati za 20 % energetsku učinkovitost i 

3. povećati udio obnovljivih izvora energije za 20 % 

u odnosu na ukupnu potrošnju energije. 

Pritom je važno napomenuti da danas biomasa čini 

dvije trećine obnovljivih izvora energije, te da će i 

ubuduće igrati središnju ulogu s klimom kompatibilnim 

europskim energetskim sustavom. Srednjoeuropska 

konferencija o biomasi 2008. dala je aktualan 

pregled o najnovijim političkim, gospodarskim 

i tehnološkim razvojima na području energetske 

uporabe biomase (toplina, struja i biogoriva). 

Tom prilikom je pred oko 1000 sudionika iz gotovo 

50 zemalja Europe i svijeta usvojena Gradečka deklaracija 

2008., koju sudionici međunarodne konferencije 

trebaju poslati svojim Vladama, radi provedbe 

iste. Tekst Gradečke deklaracije objavljen je 

u ŠL 1–2/2008. 

U organizaciji Šumarskoga instituta Jastrebarsko, 

3. listopada 2007., u prostorijama Šumarskoga doma, 

održan je Okrugli stol na temu - Kyoto protokol 

– novi izazov za šumarstvo u Hrvatskoj. Na okruglom 

stolu predstavljene su sljedeće teme: 

“Praćenje tokova CO 2 u šumskom kompleksu hrasta 

lužnjaka”- mr. sc. Hrvoje Marjanović, Šumarski 

institut, Jastrebarsko , “Načini procjene zaliha ugljika 

u šumskim ekosustavima”– mr. sc. Elvis Paladinić, 

Šumarski institut, Jastrebarsko, “Rezultati 

projekta Carbon-Pro i moguća primjena u praksi” – 

Dr. sc. Dijana Vuletić, Šumarski institut, Jastrebarsko, 

“Pregled aktivnosti u Mađarskoj tijekom 2006. 

g. vezanih uz provedbu Kyoto protokola”– Zoltan 

Somogyi, Hungarian Forest Research Institute, Budapest, 

“Osposobljavanje za provedbu Okvirne 

konvencije UN-a i Kyotskog protokola u Republici 

Hrvatskoj” – Davor Vešligaj, EKONERG – Institut 

za energetiku i zaštitu okoliša, “Provedba Kyoto 

protokola u Hrvatskoj” – Siniša Ozimec, iz ministarstva 

zaštite okoliša i prostornog uređenja. 

276

Hrvatsko šumarstvo je preko resornog ministarstva 

prisutno na svim poljima, od međunarodnih simpozija 

do ministarskih konferencija. Kao izuzetan uspjeh 

hrvatskih šumara istaknimo sudjelovanje na 

Forumu o šumama Ujedinjenih naroda 2007. godine 

u New Yorku, i proglašenje 2011. godine Međunarodnom 

godinom šuma, na prijedlog hrvatskih 

delegata. Isto tako ističemo sudjelovanje na Innova- 

Wood-u kao najvažniji europski znanstveni događaj 

u domeni transfera znanja u području šumarstva, 

drvne industrije i njima relevantnih industrija. 

Kao aktivnost šumarske struke u 2007. godini značajno 

je organiziranje sajma namještaja AMBIENTA, 

kao i akcija u suradnji s gospodarskom komorom pod 

sloganom “Drvo je prvo”. 

U Opatiji je 5.–8. veljače 2008. održan 52. Seminar 

biljne zaštite, kojega su organizirali Hrvatsko društvo 

biljne zaštite, Agronomski fakultet u Zagrebu, 

pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, 

ribarstva i ruralnog razvoja. Tom prigodom podijeljene 

su nagrade i priznanja zaslužnim članovima 

društva, a predsjednik HŠD-a mr. sc. Petar Jurjević 

primio je Zlatnu plaketu s poveljom za organizaciju 

i brigu o zaštiti šuma u Hrvatskoj. Ovom prigodom 

čestitamo mu na zasluženom priznanju. 

Od prethodne 111. skupštine HŠD-a tiskano je nekoliko 

značajnih knjiga i udžbenika s područja šumarstva 

i lovstva od kojih ističemo: 

ŠUMSKE PROMETNICE – Novi sveučilišni udžbenik 

“Šumske prometnice” autora doc. dr. sc. Dragutina 

Pičmana, sveučilišno obrađuje cjelokupno 

potrebno gradivo iz predmeta šumske prometnice. 

Knjiga sadrži neophodnu građu za valjano održavanje 

nastave na studijskim programima preddiplomskog 

studija šumarstvo i diplomskog studija Tehnika, 

tehnologija i menadžment u šumarstvu i Urbano 

šumarstvo, zaštita prirode i okoliša. 

ŠUMARSKA GENETIKA – Novi sveučilišni udžbenik 

“Šumarska genetika”, autora Davorina Kajbe 

i Dalibora Balliana, obrađuje molekularno-biološka 

i genetička istraživanja koja su se posljednjih nekoliko 

desetljeća intenzivno razvijala i napredovala, a 

primjene mnogih od tih spoznaja danas se iskorištavaju 

i u šumarstvu. Udžbenik sadrži potrebno gradivo 

i donosi nove informacije, referencije, te praktične 

i osnovne znanstvene ideje o pitanjima genetike 

šumskog drveća. 

ATLAS ŠUMSKIH OŠTEČENJA – Dijagnoze bolesti 

drveća 

Pod pokroviteljstvom Hrvatskih šuma d.o.o. i HŠD-a 

ogranak Požega, pod gornjim naslovom početkom 

2008. godine tiskan je prijevod njemačke knjige 

Farbatlas Waldschäden (Diagnose von Baumkrankheiten). 

To je treće izdanje autora Günter Hortmann, 

Franz Nienhaus i Hainz Butin. Prema odobrenju 

njemačkog editora (Eugen Ulmer KG, Stuttgart) 

knjigu su preveli Ivan Zrinšćak i Zlatko Lisjak, 

a tiskao ITD Gaudeamus d.o.o. Požega. Ova 

knjiga ima izuzetno primjenjivost pri otkrivanju i 

prepoznavanju zdravstvenih problema naših šuma. 

DABAR U HRVATSKOJ – izv. prof. dr. sc. Marijana 

Grubešića, u kojoj autor kroz tri poglavlja daje 

na uvid: 

1. Dabar-morfologija, biologija i povijesni pregled 

stanja ove vrste na području Europe, 

2. Projekt povratka dabra u Hrvatsku-kronologija 

projekta od ideje i realizacije do provedbe i rezultata 

monitoringa, 

3. Plan gospodarenja dabrom-smjernice gospodarenja 

ovom vrstom u predstojećem razdoblju, 

opisuje koliko je rada i truda uloženo u realizaciju 

naizgled obične reintrodukcije jedne vrste 

životinje. 

NAŠE TROFEJNO BLAGO, autora Alojzija Frkovića, 

dipl. ing., našega poznatog lovačkog stručnjaka, 

i njegovih kolega suradnika, publikaciju u kojoj 

je dan prikaz svih do sada kapitalnih, medaljnih lovačkih 

trofeja, stečenih od najstarijih vremena do 

danas na prostoru lovišta Gorskog kotara, Hrvatskog 

primorja i Kvarnerskih otoka. 

VODIČ ZAREVIRNIČKE POSLOVE S PRIMJE 

RIMA IZ SPAČVANSKIH NIZINSKIH ŠUMA – 

Darka Posarića, dipl. ing. 

Knjiga predstavlja sveobuhvatan prikaz načina rada 

u poduzeću Hrvatske šume d.o.o., pisan iz revirničke 

perspektive i donoseći primjere iz spačvan- 

skih šuma hrasta lužnjaka. Najveću korist od ove 

knjige imat će revirnici te pripravnici za revirnike i 

pomoćnike revirnika, ali koristit će i upraviteljima 

šumarija, inženjerima u proizvodnim odjelima 

uprava šuma podružnica, Šumarskoj savjetodavnoj 

službi i mnogima drugima. 

U tijeku je predaja rukopisa i nadamo se da će konca 

ove godine ugledati svjetlo dana Znanstvena monografija 

“ŠUME HRVATSKOGA SREDOZEM 

LJA”, u izdanju Akademije šumarskih znanosti. 

Kao rezultat parlamentarnih izbora u RH formirana 

su nova ministarstva, pa je tako šumarski resor zajedno 

s Vodnim gospodarstvom, iz Ministarstva poljoprivrede 

šumarstva i vodnog gospodarstva prešao 

u Ministarstvo regionalnog razvitka, šumarstva 

i vodnog gospodarstva, na čelu s ministrom gospodinom 

Čobankovićem, dipl. ing. Na prvoj sjednici 

Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a održanoj 3. 

travnja 2008. u Gospiću, državni tajnik gospodin 

Herman Sušnik, predstavio je novo formirano ministarstvo 

o čemu smo izvijestili u ŠL 3–4/2008. 

Smatramo kako u novom ministarstvu postoje potencijalno 

bolje okolnosti za ostvarenje interesa 

277

šumarskoga sektora nego u bivšem, jer su problemi 

šumarstva često ostajali u sjeni onih u poljoprivredi. 

Strateški cilj je priključiti MRRŠVG Upravu za 

zaštitu prirode koja se sada nalazi u ministarstvu 

Kulture. Kao što piše glavni urednik ŠL prof. dr. sc. 

Prpić u uvodnom članku broja 1–2/2008. godine 

“Zaštita prirode usko je povezana sa šumarstvom. 

Dokaz tome je osam Nacionalnih parkova u Hrvatskoj, 

od kojih je samo jedan (Kornati) bez šume, 

dok je u ostalih sedam šuma osnovni fenomen zaštite. 

Nacionalne parkove preuzela je zaštita prirode 

izravno od šumarstva, i danas bi se bilo gdje u državnim 

šumama, koje su 98 % prirodnog sastava, 

mogao osnovati Nacionalni park. U njima je uzgojnim 

i uređivačkim postupcima osigurana prirodna 

obnova i održivi razvoj, pa one u cjelosti predstavljaju 

objekt zaštićene prirode. Uvjereni smo, kako 

bi zaštita prirode u zajedništvu sa šumarstvom i 

vodnim gospodarstvom više doprinijela općoj zaštiti 

prirode i okoliša”. Kako bi čestitali ministru Regionalnog 

razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva 

na imenovanju, i upoznali ga s dosadašnjim rakao 

dom kao i planiranim aktivnostima HŠD-a, zatra 

žen 

je 

je 

prije 

prijem kod resornog ministra Petra Čobanko 

vića, dipl. ing. 

Sukladno zaključcima 1. sjednice Upravnog i Nadzornog 

odbora od 3. 4. 2008. Hrvatsko šumarsko 

društvo, u suglasju s Pravilnikom o odlikovanjima i 

priznanjima (NN 108/00), podnjelo je Ministarstvu 

Ruralnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva 

poticaj za dodjelu odlikovanja, s molbom da ga 

d 

podrži i predloži Državnom povjereništvu za odlikovanja 

i priznanja. 

Poticaj je nastao kao rezultat dugogodišnje i uspješne 

suradnje Hrvatskog šumarskog društva s Mendelevim 

poljoprivrednim i šumarskim sveučilištem, 

Fakultetom šumarstva i drvarstva u Brnu, Republika 

Češka i sa Saveznim ministarstvom poljoprivrede 

šumarstva, zaštite okoliša i vodnog gospodarstva, 

Beč, Republika Austrija. 

S tim u vezi predlažemo da se prof. dr. sc. Emil 

Klimo, Šumarski i drvarski fakultet Brno, Republika 

Češka, odlikuje REDOM DANICE HR 

VATSKE S LIKOM RUĐERABOŠKOVIĆAza 

osobite zasluge za znanost. 

Isto tako predlažemo da se Vladimir Čamba, dipl. 

ing. šumarstva, viši ministarski savjetnik u 

Saveznom ministarstvu poljoprivrede, šumarstva, 

zaštite okoliša i vodnoga gospodarstva Beč, 

Republika Austrija, odlikuje REDOM DANICE 

HRVATSKE S LIKOM BLAŽA LORKOVIĆA 

za osobite zasluge u gospodarstvu. 

Ovogodišnji domaćin zimsko-sportskih susreta šumara 

Slovenije, Austrije, Italije i Hrvatske Alpe-Adria 

ke 

2008. god. bila je Slovenija. Natjecanja ja s s oko 150 su 

dionika održana su 8. i 9. veljače 2008. na Bledu, Pokljuki, 

nordijsko-skijaškom i posebno biatlonskom 

športskom centru Slovenije. Pokrovitelji ovoga susreta 

šumara bilu su: Ministarstvo za kmetijstvo, gozdarsvo 

in prehrano Slovenije, Zavod za gozdove Slovenije, 

Zveza gozdarskih društev Slovenije i Gozdarsko 

društvo Bled. 

Hrvatska ekipa sudjelovala je sa 34 natjecateljki i natjecatelja 

u kategorijama skijaškog trčanja-biatlona 

(muškarci 10 km s pucanjem na polovici staze, žene 5 

km bez pucanja) i veleslaloma te alpskoj štafeti. 

Jubilarno 40. EFNS Europsko Šumarsko nordijskoskijaško 

natjecanje (biatlon) održano je od 2. do 8. 

ožujka 2008. god. u Oberwiesenthalu, Saska, Njemačka. 

Ovo je u 10 proteklih godina bilo 11. sudjelovanje 

hrvatske ekipe na sportsko-stručnom susretu 

europskih šumara. Više o ovogodišnjem natjecanju, 

kao i o svim dosadašnjim nastupima, možete 

pročitati na stranicama našeg Šumarskoga lista. 

Predstavnik hrvatske šumarske ekipe u komitetu 

EFNS-a, Hranislav Jakovac, dipl. ing., u drugom 

dijelu Skupštine upoznat će Vas ukratko s ovim najvećim 

susretima šumara Europe i tom prilikom podijelit 

će se Zahvale najzaslužnijima koji su podržavali 

nastupe u proteklih 10 godina, a nadamo se i 

ubuduće, te Priznanja sudionicima. 

Sredinom kolovoza 2007. dovršena je rekonstrukcija 

dijela zgrade Šumarskoga doma, koji je koristio 

Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, predan 

je na uporabu Hrvatskim šumama d.o.o. i u njih 

je preseljen ured predsjednika i članova Uprave. 

Prostorije koje koristi HŠD opremljene su šumarskim 

znakovljem i duborezima, a na prozorima podrumske 

dvorane postavljeni su vitraji s lovačkim 

motivima. Uz kupnju novog softverskog programa 

za financijsko praćenje poslovanja zamijenjena je 

stara kompjutorska oprema adekvatnim novim uređajima 

i pratećom opremom. 

U skladu s odlukom s 3. sjednice Upravnog i Nadzornog 

odbora iz 2007. godine stari automobil je 

zamijenjen novim. 

Upravo uoči današnje Skupštine dovršeni su radovi 

uređenja dvorišnoga pročelja i partera, koje ćemo 

obilježavajući 110. godišnjicu izgradnje zgrade Šumarskoga 

doma, prigodnim programom promovirati. 

U informatičkom dijelu konačno je zaokružena 

računalna podrška HŠD koja trenutno pokriva četiri 

redovita radna mjesta u samom HŠD, dva radna 

mjesta u AŠZ i dva u privremenoj digitalizacijskoj 

radionici. Sve je to umreženo u zasebnu računalnu 

mrežu za interne potrebe, a za vezu prema internetu 

koristi se dio linka HŠ. Sustav je još popunjen i potrebnim 

brojem printera i skenera, a posljednja je 

akvizicija i poseban disk za spremanje velike količine 

novoproduciranog digitalnog materijala. 

278

• 

Imenik hrvatskih šumara i Bibliografija Šumarskog 

lista. Redovito se održavaju i usavršavaju. 

Trenutno su u tijeku aktivnosti oko restrukturiranja 

serverske platforme za ove sustave. Imenik hrvatskih 

šumara trenutno obuhvaća 13 967 osoba. Također 

autori koji su u Imeniku imaju registrirano 

14 520 radova u bibliografiji. 

Bibliografija Šumarskog lista je živa i obuhvaća 

cjelovito izdanje ŠL, što znači da je obuhvaćeno 

132 godišta časopisa, odnosno 1 021 svezak, odnosno 

da je obrađeno 14 513 članaka (naslova). Determinirano 

je 1 756 autora. 

Velika akcija digitaliziranja cjelokupne građe 

svih izdanja ŠL došla je vrlo daleko. Od ukupno 

1 021 izdanog sveska digitalizirano je njih 857, 

praktički sve što je bilo dostupno u duplikatu koji je 

omogućavao strojno skeniranje. U arhivi je trenutno 

65 906 stranica, a obim skenirane građe dosegao 

je oko 280 GB. Sva ta građa dostupna je na intranetu, 

a i u “hard” obliku na DVD ovima ili diskovima, 

a spremna je i za prezentaciju na internetu, čim se 

stvore tehnički uvjeti. 

Slijedi nam još uspostava tehničkog sustava koji će 

moći skenirati uvezane brojeve, pa će se konačno 

obraditi i izdanja iz 19. st. Također se planira uspostava 

internetskog sustava pretraživanja po punom 

tekstu, za što opet treba čekati da se stvore tehnički 

uvjeti u HŠ. 

Javni google server (sites.google.com/a/sumari.hr) 

koristimo kako bi ograncima omogućili da 

sami održavaju svoj web uz autentifikaciju pri pristupu, 

solidan i jednostavan sustav izrade stranica. 

Trenutno su dostupne na internetu stranice ogranaka 

Zagreb, Karlovac i Delnice. 

Uređeno je nekoliko stranica enciklopedijskog profila 

o HŠD i Šumarskom listu, jer ne bi bilo u redu 

da se tamo ne pojavimo. Također smo se uključili i 

u projekt Hrčak koji vodi Sveučilišni računarski 

centar, gdje je naš Šumarski list predstavljen između 

160 drugih znanstvenih časopisa. 

Hrvatsko šumarsko društvo pomagalo je, organizacijski 

i financijski, ograncima u njihovim aktivnostima, 

posebno onima od općeg značaja za našu struku, 

kao što je međunarodni salon fotografija “Šuma 

okom šumara” bjelovarskog ogranka. Krajem 2007. 

godine tiskan je kalendar s izabranim fotografijama 

iz tog Salona. Ovogodišnji međunarodni salon fotografija 

bit će otvoren u Bjelovaru na sam Dan hrvatskoga 

šumarstva 20 lipnja. 

Od 111. Skupštine držane su tri sjednice Upravnog i 

Nadzornog odbora HŠD-a., i to u lovačkoj kući 

Muljava UŠP Karlovac, lovačkoj kući Kunjevci 

UŠP Vinkovci i u prostorijama UŠP Gospić. 

Tijekom godine u ograncima i središnjici (Šumarski 

četvrtak) održano je niz predavanja na različite teme, 

a ogranci su bili domaćinima u međusobnim 

posjetima, zatim inozemnim ekskurzijama, a i sami 

su organizirali stručne posjete pojedinim krajevima 

Hrvatske i inozemstvu. 

Božićni blagdani i kraj 2007. godine u HŠD-u obi- 

lježeni su otvaranjem izložbe fotografija s lovačkim 

motivima istaknutoga fotografa Zvonimira Tanockog, 

uz prigodan domjenak. 

c) Izvješće o “Šumarskom listu”, dvobrojima 1–2 i 

3–4/2008. godine. 

Izvješće o “Šumarskom listu” za 2007. godinu tiskano 

je u Zapisniku sjednice Upravnoga i Nadzornoga odbora 

Hrvatskoga šumarskoga društva, održane u Gospiću 

3. travnja 2008. godine u broju 3–4. 2008. godine 

“Šumarskoga lista” na stranicama 215 i 216. 

Tijekom 2008. tiskana su dva dvobroja časopisa, 

1–2 i 3–4. U njima je 12 članaka – 5 izvornih znanstvenih, 

2 pregledna i 5 stručnih. Znanstvenu razinu članaka 

potvrdili su recenzenti, glavni urednik i granski 

urednici, kao i recenzenti, uz primjedbu kako se većina 

autora ne pridržava uputa Uredništva o obimu sažetka 

na engleskom jeziku, koji služi referentima sekundarnih 

časopisa da referiraju članke “Šumarskoga lista”. 

Ističemo pregledni članak akademika Matića i dipl. 

ing, Damira Delača, koji su izložili vrlo složenu problematiku 

gospodarenja privatnim šumama Gorskoga 

kotara. Dali su realno stanje njihova sastava, upute kako 

postupati s pojedinim uzgojnim oblikom i šumskim 

ekosustavom s ciljem povećanja njihove vrijednosti. 

Predložili su plemenite vrste drveća koje je uputno 

unositi u osiromašene privatne šume. 

Također ističemo članak prof. dr. sc. Ante P.B. Krpana 

na temu primijenjene Bolonjske deklaracije na 

Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Zavodu 

za šumarske tehnike i tehnologije. 

Posebno ističemo i članak mladog ing. Posarića, 

koji piše o obnovi Spačvanskih šuma s prijedlogom 

poboljšanja načina rada. 

Oba dvobroja sadrže uobičajene rubrike. 

Koristimo priliku da i na ovoj Skupštini čestitamo 

našemu predsjedniku magistru Petru Jurjeviću na povelji 

i zlatnoj plaketi koje mu je dodijeliloHrvatsko društvo 

za zaštitu bilja i to za organizaciju i brigu zaštite šuma na 

koju nas je u ŠL svojim napisom podsjetio dr. Harapin. 

d) Izvješće Nadzornog odbora objavljeno je u ŠL 

br. 3–4/2008., pa ga nije bilo potrebno iznositi ponovo 

na Skupštini. 

e) Za raspravu po izvješćima nije se nitko javio i 

ona su jednoglasno usvojena. 

Ad. 3. 

a) Kako bi se provele odluke 1. sjednici Upravnog 

odbora iz 2008. godine u vezi uvođenja jedinstvene čla- 

279

narine na razini HŠD-a, i osnivanjem novih sekcija čiji 

će predsjednici ujedno postati i članovi Upravnog odbora 

HŠD-a potrebno je izmijeniti neke članke Statuta. 

U članku 25. mijenja se stavak “Skupština ogranka 

odlučuje o visini članarine prema željama i mogućnostima 

članstva i s njime raspolaže u cijelosti, kao i s ostalom 

imovinom bez obveza izvan ogranka”, i sada 

glasi “Skupština ogranka predlaže visinu članarine 

prema željama i mogućnostima članstva i s njime 

raspolaže u cijelosti, kao i s ostalom imovinom bez 

obaveza izvan ogranka.” 

U članku 33. “Skupština obavlja ove poslove” dodaje 

se stavak; Na temelju prijedloga ogranaka utvrđuje 

jedinstvenu članarinu. 

U članku 36. mijenja se stavak “Predsjednici (predstavnici) 

ogranaka su ujedno i članovi Upravnog odbora, 

a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini i to tako 

da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskog lista po 

svom položaju, Šumarski fakultet Šumarski odsjek, 

Šumarski fakultet Drvnotehnološki odsjek, Šumarski 

institut, Akademija šumarskih znanosti i najmanje jedan 

ugledni član struke koji se ističe u radu HŠD-a.” i 

sada glasi “Predsjednici (predstavnici) ogranaka i 

predsjednici Sekcija su ujedno i članovi Upravnog 

odbora, a ostali se članovi biraju na samoj Skupštini 

i to tako da budu zastupljeni: Glavni urednik Šumarskog 

lista po svom položaju, Šumarski fakultet 

Šumarski odsjek, Šumarski fakultet Drvnotehnološki 

odsjek, Šumarski institut, Akademija šumarskih 

znanosti i najmanje jedan ugledni član struke 

koji se ističe u radu HŠD-a.” 

Članak 47. se mijenja i sada glasi “Imovina HŠD-a 

stječe se prihodima od stručnih i društvenih aktivnosti, 

stalnom i povremenom izdavačkom djelatnošću, 

upravljanjem i korištenjem imovine HŠD-a, 

članarinom, novčanim prilozima, pretplatom od 

Šumarskoga lista, potporom Ministarstva regionalnog 

razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva 

znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatskih 

šuma d. o. o., i drugih subjekata, kao i iz drugih izvora 

u skladu sa Zakonom i ovim Statutom. 

b) Na snagu je stupila Nova Uredba o računovodstvu 

neprofitnih organizacija koja se primjenjuje se od 

1. 1. 2008. Velika promjena u odnosu na prethodnu 

uredbu učinjena je u računskom (kontnom) planu. Razrada 

kontnog plana je takva da će biti prepoznatljiviji 

izvori prihoda iz kojih se financira Društvo – razlučene 

su članarine od naknada, a i donacije su razvrstane prema 

vrsti donatora. 

Novost je i to što će od sada poslovanje udruga pratiti 

Ministarstvo financija. Naime, uz obvezu predaje 

izvještaja o poslovanju Državnom uredu za reviziju izvještaje 

smo, putem za to ovlaštenih institucija, dužni 

dostavljati i Ministarstvu financija. 

280 

Kako će članarine, kao prihod biti evidentirane na 

jednom kontu, pa time i podložne analizi, potrebno je 

uskladiti visinu iznosa članarine u HŠD-u. Naime, prema 

odredbama Zakona o PDV članskim doprinosom 

(članarinom) kao neoporezivom naknadom smatraju se 

samo oni doprinosi članova koji se utvrđuju po 

određenom kriteriju jednako za sve članove. 

S tim u vezi na 1. sjednici Upravnog i Nadzornog 

odbora iz 2008. godine odlučeno je da se uvede jedinstvena 

članarina na razini cijelog HŠD-a. Ona će se 

odrediti tako da svaki ogranak predloži visinu članarine 

temeljem koje bi se utvrdio jedinstveni iznos članarine. 

Analizom prijedloga pristiglih iz ogranaka, ustanovljeno 

je da je to iznos od 240 kuna godišnje (20 kuna 

mjesečno) te je stavljamo na usvajanje. 

c) Uspješan rad postojećih sekcija HŠD-a, Hrvatske 

udruge za biomasu i PRO-SILVA Kroatia, koje su ujedno 

i članice europskih matičnih udruga, kao i aktualnost 

novih predloženih sekcija razlog su što je Upravni 

odbor na 1. sjednici održanoj 3. travnja 2008. u Gospiću, 

prihvatio inicijativu za osnivanjem Ekološke sekcije 

i Sekcije za zaštitu šuma. 

Pismo inicijative za osnivanjem Ekološke sekcije 

Potaknuti promjenama u obrazovnim i stručnim 

• 

krugovima u šumarskom sektoru u Hrvatskoj, te po 

uzoru na druge struke, smatramo opravdanim organizirati 

Ekološku sekciju (EKOS) u sklopu Hrvatskog 

šumarskog društva (HŠD). U članku 12. Statuta 

HŠD iz 2006. godine navedene su djelatnosti pomoću 

kojih se ostvaruju ciljevi društva, te se uz 

ostalo predviđa formiranje sekcija po specijalnostima 

struke radi lakšeg, bržeg i stručnijeg pristupa 

pojedinim problemima struke, stoje i cilj naše inicijative. 

Uvođenje tzv. “Bolonjskog procesa” u obrazovanje 

šumarskih stručnjaka, te osnivanje Hrvatske 

šumarske komore značajne su promjene koje 

postavljaju pred znanstveno-nastavno i stručno 

osoblje u šumarstvu nove izazove koji se temelje na 

poboljšavanju kvalitete obrazovanja budućih i današnjih 

šumarskih stručnjaka. Jedan od preduvjeta 

razvoja obrazovnog i stručnog profila u šumarstvu 

je organizirana i kvalitetna suradnja znanstvenika i 

stručnjaka po pitanjima koja su od interesa struke. 

U Ekološkoj sekciji HŠD želimo okupiti šumarske 

znanstvenike i stručnjake koji se bave raznolikom 

ekološkom problematikom s ciljem unaprjeđenja 

suradnje, razmjene iskustava, poboljšanja znanja, i 

sustavnog rješavanja određenih problema. Navodimo 

neke od tema koje će biti na listi prioriteta koje 

će se obrađivati u radu Ekološke sekcije: općekorisne 

funkcije šuma, racionalno iskorištavanje šumske 

biomase, hidrološka problematika nizinskih šuma, 

pitanja zaštite okoliša u šumarstvu (onečišćenje, otpad, 

pesticidi, klimatske promjene), odumiranje

stabala, klimatski ekscesi, ekološka motrenja u 

šumarstvu, pitanja zaštite prirode, ekološki problemi 

u urbanom šumarstvu i dr. Sukladno aktivnostima 

koje su predviđene u radu HŠD, u Ekološkoj 

sekciji će se navedene teme obrađivati kroz seminare, 

radionice, stručne i znanstvene skupove i druge 

primjerene oblike suradnje. 

Kao inicijatori osnivanja Ekološke sekcije HŠD želimo 

Vas izvijestiti o našim planovima i očekujemo Vašu 

potporu u daljim aktivnostima. 

izv. Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, prof. dr. sc. Nikola 

Pernar i izv. prof. dr. sc. Željko Španjol 

Pismo inicijative za osnivanjem Sekcije za zaštitu 

šuma 

Poznato je da su šume izložene stalnom utjecaju štetnih 

biotskih i abiotskih čimbenika, koji im pojedinačno i 

zajedno mogu nanijeti nesagledive posljedice. Pogotovo 

velika opasnost za šume je čovjek svojim sveobuhvatnim 

djelovanjem, u kontekstu današnjega načina života. 

U Hrvatskoj se zaštitom šuma bave znanstvenici 

Šumarskoga fakulteta Zagreb, Šumarskog instituta Jastrebarsko, 

pojedinci iz drugih instituta, znanstvenici i 

stručnjaci u Hrvatskim šumama d.o.o., a u specifičnim 

prilikama i stručnjaci iz drugih nešumarskih ustanova. 

Hrvatske šume d.o.o. svake godine na dva sastanka 

okupe znanstvenike i stručnjake za ekologiju i zaštitu 

šuma iz svih Uprava šuma. Na tim se sastancima donose 

mjere zaštite za svaku godinu. 

Na osnovu dosadašnjih razgovora s kolegama iz 

znanstvenih ustanova, Uprava šuma, Akademije šumar- 

Zapisnik sastavio: 

Tajnik HŠD-a, 

Damir Delač, dipl. ing. šum., v. r. 

skih znanosti, Hrvatskog šumarskog društva itd. došlo 

se do zaključka da bi unutar Šumarskog društva bilo korisno 

osnovati 

Sekciju za zaštitu šuma 

Rukovodstvo Sekcije bi se oformilo prema Statutu 

Šumarskog društva, a svakako bi u njemu trebali biti 

znanstvenici i prema specijalnosti djelatnici pojedinih 

Uprava šuma. 

Rukovodstvo bi zacrtalo glavne smjernice rada za 

cjelokupnu zaštitu šuma u Hrvatskoj, a pogotovo za rad 

na šumskim požarima. 

Nadam se da će ovaj prijedlog biti prihvaćen na 

sveopću korist hrvatskoga šumartsva, na čemu uz lijepe 

pozdrave zahvaljujem. 

prof. dr. sc. Milan Glavaš 

Jednoglasno je prihvaćen prijedlog za promjenom 

Statuta HŠD-a 

Jednoglasno je prihvaćen prijedlog za uvođenjem 

jedinstvene članarinu u iznosu od 240 kuna godišnje 

(20 kuna mjesečno) 

Jednoglasno je prihvaćen prijedlog za osnivanje 

Ekološke sekcije i Sekcije za zaštitu šuma. 

Ad. 4. Program rada i financijski plan za 2008. godinu 

objavljen je u ŠL 11–12/2007. pa ga nije bilo potrebno 

iznositi ponovo na Skupštini. 

a) Isti su jednoglasno usvojeni 

Ovjerovitelji zapisnika: 

Jolanda Vincelj, dipl. ing. šum. v. r. 

Danko Herman, dipl. ing. šum. v. r. 

Ad. 5. Za slobodnu riječ se nitko nije javio. 

Predsjednik HŠD-a: 

mr. sc. Petar Jurjević, v. r. 

STRUČNA TEMA SKUPŠTINE: 

“Obnovljivi izvori energije u RH - Energetska uporaba šumske biomase” 

Uvodno izglaganje predsjednika HŠD-a Petra Jurjevića 

dajemo u cijelosti. 

Štovane dame i gospodo, uvaženi uzvanici, kolegice 

i kolege! 

Još jednom vas srdačno pozdravljam u ime HŠD-a i 

zahvaljujem se na vašem odazivu i želji da budete 

sudionici tematske rasprave “Obnovljivi izvori energije 

u RH – Energetska uporaba šumske biomase”, koja 

se održava povodom Dana Hrvatskoga šumarstva, a u 

okviru 112. redovite skupštine HŠD-a. 

Vaša nazočnost dokaz je aktualnosti i značenja ove 

teme. Za ovu tematsku raspravu zamolili smo naše 

uvažene stručnjake koji se bave, ili su najbliži ovoj 

problematici, da iznesu svoje radove pripremljene za 

ovaj skup. Ovom prilikom iskreno im se u ime HŠD-a 

zahvaljujem na uloženom trudu u pripremi rada. 

Dozvolite mi reći samo nekoliko riječi o ovoj temi. 

Republike Hrvatske raspolaže s 2 688 687 ha šuma i 

šumskog zemljišta u kojima se nalazi 397 963 000 m3 

drvne zalihe i u kojima svake godine priraste novih 

10 526 238 m3. Njegujući i pomlađujući šume po načelima 

održivog razvoja ili potrajnosti, hrvatska šumarska 

struka zahvatima njege i obnove šuma, u normalnim 

uvjetima može godišnje dobiti 6 560 000 m3 razli- 

281

čitih drvnih proizvoda za preradu. 

Od te količine oko 40 % odnosi se 

na prostorno drvo dimenzija od 

7 cm na više, a koje je pogodno za 

proizvodnju energije. Od navedene 

količine jedan značajan postotak 

drva tanjih dimenzija, ostaje u šumi 

zbog do sada ne odgovarajućih cijena, 

tehnologija prerade i neprepoznate 

tržišne vrijednosti. Upravo taj 

dio drvne mase, odnosno njegovo 

korištenje za pridobivanje energije 

postaje sve interesantniji. 

Hrvatsko šumarsko društvo medu 

prvima je prepoznalo velike mogućnosti 

hrvatskog šumarstva u 

proizvodnji biomase, i putem svoje 

Sekcije za biomasu, čiji je predsjednik 

gospodin mr.sc. Josip Dundović, 

u prethodne 3-4 godine intenzivno 

je radilo na ukazivanju potrebe 

korištenja ovog izvora energije, 

predlažući pri tom i konkretna rješenja. U tu svrhu 

održana su brojna savjetovanja, seminari i stručni 

skupovi, kako kod nas tako i u inozemstvu. 

Uspostavljena je neposredna suradnja s državama koje 

su na tom planu postigle značajne uspjehe, kao Austrija, 

Njemačka i Mađarska. 

Pored HSD-a i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 

odnosno njezino Znanstveno vijeće za poljoprivredu 

i šumarstvo, organiziralo je znanstveni skup 

"Poljoprivreda i šumarstvo kao proizvođač obnovljivih 

izvora energije", na kojemu su izuzetno zapaženi bili radovi 

šumarskih stručnjaka. 

Iako smo mislili da smo na ukazivanju potrebe većeg 

korištenja šumske biomase učinili dosta i da smo dali 

Po pozornosti slušatelja zaključujemo da su izlaganja referenata vrlo interesantna 

dobru podlogu svima onima koji žele i koji mogu krenuti 

u realizaciju konkretnih projekata, aktualnost donošenja 

energetske situacije koja nikad nije bila složenija, bolje 

reći teža, sugerirala nam je još jednom stavljanje na 

dnevni red ove problematike. Zbog toga ponovno danas 

raspravljamo o ovoj temi u nadi da smo svi shvatili njezinu 

važnost i da ovo Društvo ne će osjećati potrebu ponovno 

o njoj raspravljati, osim informirati o učinjenom. 

A sada molim naše kolege da prezentiraju pripremljene 

radove. 

U nastavku prikazujemo skraćene referate kolegareferenata 

kako slijedi: 

RASPOLOŽIVE POLJOPRIVREDNE I ŠUMSKE POVRŠINE 

ZA PROIZVODNJU BIOGORIVA U HRVATSKOJ 

Franjo Tomić, Tajana Krička i Slavko Matić 

Referat pod gornjim naslovom predstavio je akademik 

Slavko Matić, kao jedan od autora (kompletan referat 

bit će tiskan u jednome od slijedećih brojeva Šumarskoga 

lista). 

Uz ovodne napomene, prikazano je stanje poljoprivrednih 

površina i polodnost tala na uzgoj poljoprivrednih 

kultura, struktura uzgoja poljoprivrednih kultura i 

mogućnost uzgoja biousjeva, mogućnost godišnje proizvodnje 

biogoriva iz značajnih poljoprivrednih kultura te 

mogućnosti proizvodnje biogoriva iz šumske biomase. 

Količine biomase za pojedine značajne poljoprivredne 

kulture, kao i ukupna biomasa 1 239 550 t/godišnje, 

predstavlja svega 30 %-nu njihove vrijednosti. 

282 

jer je potrebno ostalih 70 % biomase ostvaljati na poljoprivrednim 

površinama zbog prirodnog obnavljanja 

organske tvari u tlu. Na temelju energetske vrijednosti 

biomase pojedinih kultura, ukupna ekvivalentna vrijednost 

u nafti iznosi 428 992 t/godišnje 

Uz biomasu uzgajanih kultura u poljoprivredi, značajne 

količine biomase postoje i u stočarstvu (stajski 

gnoj i organski otpaci). 

Iz ove količine biomase može se dobiti ukupno 

244 538 t godišnje ekvivalentnih vrijednosti nafte. 

Ukupnoj mogućoj vrijednosti biogoriva u poljoprivredi 

(673 530 t/god.), moguće je dodati 600 000 t/godišnje 

biogoriva iz postojećih 1 560 000 t/godišnje drv-

ne mase, a potencijalne mogućnosti za proizvodnju 

biogoriva u šumarstvu su čak 2,000.000 t/godišnje, ne 

ugrožavajući pravilno gospodarenje, obnovljivost i 

održivost šuma. Ovim potencijalnim količinama biogoriva, 

koje se mogu proizvoditi iz biomase u šumarstvu, 

moguće je dodati i potencijalne količine koje će 

se moći dobiti iz povećane poljoprivredne proizvodnje, 

koristeći sadašnjih 947 080 ha neobradivih površina. 

pa i povećanjem poljoprivredne proizvodnje unapređenjem 

tehnologije, koje su sada na niskom stupnju. 

U poglavlju "Umjesto zaključaka" autori navode 

kako: "zajednički iznos od 1 193 530 t/godišnje biogoriva 

premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu koju će Hrvatska 

trebati koristiti 2030. godine u prometu, umjesto 

fosilnih goriva". 

ENERGIJA IZ ŠUMSKE BIOMASE POTENCIJAL 

I PERSPEKTIVE U HRVATSKOJ 

Mr. se. Josip Dun do vi ć 

Nedostatak fosilnih goriva, te njihovi negativni 

učinci na klimu i okoliš, a cijene im imaju kroničnu tendenciju 

rasta, stvara sve veći interes za korištenje 

obnovljivih izvora energije (naročito iz vjetra, biomase, 

solame energije, malih hidroelektrana i geotermalnih 

izvora). Jedna od najperspektivnijih mogućnosti jest 

korištenje obnovljivih sirovina iz poljoprivrede i 

šumarstva kao krutih, tekućih i plinovitih energenata, 

ili kao osnovnih materijala za proizvode. 

Zašto biomasa kao energent? 

Najvažnije prednosti veće uporabe potencijala 

šumske biomase kao energenta u Hrvatskoj su: 

1. Ekološke prednosti biomase u odnosu na fosilna 

goriva su njena obnovljivost i potrajnost. Opterećenje 

atmosfere CO2 pri korištenju biomase kao goriva 

je gotovo zanemarivo, dok su fosilna goriva odgovorna 

80 % za zagrijavanje planeta zemlje. Potrošnja 

fosilne primame energije u šumskoj proizvodnji 

iznosi svega između 1 % i 4 %! 

Gospodarske prednosti biomase iz šumarstva, drvne 

industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih 

energenata i platnog deficita, povećanje energetske 

neovisnosti i sigurnosti opskrbe energijom, što je jedan 

od strateških problema svake zemlje. Prema pred- 

Udio biomase članica EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji energije u 2004. 

viđanjima ovisnost Hrvatske u uvozu energije porast 

će sa sadašnjih 50 % uvoza na preko 70 % u 2030. 

godini. U protekle tri godine (siječanj 2005. - siječanj 

2008.) cijene nafte porasle su za oko 120 % , a cijene 

prirodnog plina za više oko 70 %! 

3. Socijalne prednosti korištenja biomase mogućnost 

su otvaranja većeg broja novih radnih mjesta, što 

pridonosi ruralnom i lokalnom razvoju, a to je imperativ 

hrvatske gospodarske i socijalne politike. 

Uloga i udio šumske biomase u ukupnoj potrošnji 

energije u Hrvatskoj 

Uporaba energije šumske biomase kao OIE ima dugu 

tradiciju u Hrvatskoj, naročito u ruralnim dijelovima, 

pa je 1965. godine sudjelovala sa gotovo četvrtinu 

ukupne potrošnje energije, a danas ogrjevno drvo 

pokriva svega jednu dvadesetpetinu (4 %), i to na tradicionalan 

energetski neučinkovit način. 

Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2006. godini 

iznosi 410,56 PJ. Od toga, uvozna energetska 

ovisnost iznosi 49 %, i to: 80 % nafte, 100 % ugljena, 

39 % prirodnog plina i 46 % električne energije. 

Hrvatska je potpisnica Kyoto protokola i treba do 

2008./2012. smanjiti emisiju fosilnog CO2 za 5 % u 

odnosu na 1990. godinu. Nakon gotovo desetgodišnjeg 

ČČČČČČ konstantnog rasta (1994. - 2003.), 

emisija CO2 se stabilizirala u posljednje 

tri godine na razini od oko 

23 Mt. Iz slike: Udio biomase članica 

EU i RH (%) u ukupnoj potrošnji 

energije u 2004. vidljivo je 

da se Hrvatska nalazi na 12. mjestu. 

Danas u Hrvatskoj usluge toplinarstva 

koristi oko 10 % kućanstava 

u 14 većih gradova (više od 

140.000 kućanstava), koja čine 1/3 

stanovništva Hrvatske, a kao energent 

uglavnom se koristi prirodni 

plin, loživo ulje i mazut. Budući da 

su ta toplinska postrojenja (veća od 

5 MW) zbog prosječne starosti od 

20 do 25 godina na granici životnog 

vijeka i da u iste treba investi- 

283

ati izgradnjom novih kogeneracijskih postrojenja, koja 

bi osim fosilnih goriva trebala koristiti i biomasu. 

Poticajni instrumenti (državni, ekonomski, predpristupni 

fondovi EU) 

Važnost energetskog korištenja biomase prepoznala 

je Vlada RH donošenjem zakonskih i podzakonskih 

akata kojim potiče proizvodnju i korištenje bioenergije, 

a to su: 

– Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 

potiče energetsko korištenje biomase od 2004. godine, 

i to općinama i gradovima davanjem bespovratnih 

sredstava do 30 % vrijednosti investicije 

projekata na biomasu ili najviše do 1,7 mil. kn, a trgovačkim 

društvima davanjem beskamatnog kredita 

s dvije godine počeka i 5 godina povrata. U 2007. 

godini za BIOMASA-projekte financirao je ukupno 

29 projekata sa 33,3 mil. kn, i to za sljedeće projekte: 

zamjena energenta (1), proizvodnja biodizela 

(4), proizvodnja peleta (5), Centralizirani toplinski 

sustavi s kotlovima na biomasu (5), kogeneracijska 

postrojenja i kotlovnice na biomasu (8) i obrazovane, 

istraživačke i razvojne studije (6). 

– Ministarstvo integralnog razvoja, šumarstva i 

vodnog gospodarstva, Uprava za drvnu industriju, 

donijelo je Operativni program razvoja industrije, 

prerade drva RH (2006 – 2010.). Putem javnog 

natječaja u 2007. godini dodijelilo je 41,1 mil. kn 

bespovratne kapitalne pomoći trgovačkim društvima 

i obrtima iz proizvodnih grana DD 20 – prerada drva 

i DN 36 – proizvodnja namještaja. Od ukupnog iznosa 

18,4 mil. kn dodijeljeno je 51-om projektu vezanom 

uz korištenje drvnih ostataka, i to za sljedeće 

projekte: trigeneracija (1), kogeneracija (3), proizvodnja 

peleta (5), proizvodnja briketa (9) i kotlovnice 

na biomasu (33). 

– Novodonešeni Tarifni sustav za proizvodnju električne 

energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije 

od 1. 07. 2007. ima za cilj ostvariti udio od 

1100 GWh električne energije iz OIE, odnosno 

5,8 % ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj 

u 2010. godini. 

– Darovnica Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša 

(GEF) davanjem kreditnih sredstava ukupno 2 

mil. USD za pripremu projekata korištenja OIE za 

projekte toplana na biomasu i malih hidroelektrana 

do 10 MW u Hrvatskoj. 

– Krajem 2008. godine stupit će na snagu predpristupni 

fond IPARD (2008. – 2010.) kojim će se 

poticati bespovratnim sredstvima projekte Energija 

iz biomase u općinama i gradovima do 20.000 stanovnika. 

Problemi i iskustvo pri energetskom korištenju 

drva 

Iako se Hrvatska po šumovitosti nalazi u samom o 

europskom vrhu, tj. odmah iza skandinavskih zemalj ja i 

284 

Austrije, uglavnom zbog slabih saznanja o modernom 

načinu korištenja biomase kao energenta, zaostaje u 

proizvodnji krute biomase, biogoriva i bioplina za EU. 

Hrvatska danas raspolaže s kvalitetnim i prirodnim šumama, 

čijim potrajnim gospodarenjem putem njega, 

čišćenja, proreda te naplodnih i dovršnih sječa nastaju 

velike količine šumske biomase za mehaničku preradu 

i tehničku uporabu. Oko 50 % šumske biomase nastaje 

njegom šuma, a 50 % iz naplodnih i dovršnih sječa. 

Osim toga Hrvatska raspolaže sa oko 181.000 ha neobraslog 

šumskog zemljišta za podizanje energetskih 

kultura kratke ophodnje. 

Zbog toga Hrvatske šume d.o.o. već od 12. lipnja 

2002. godine imaju međunarodnu suradnju o uporabi 

drva kao energenta sa Bavarskom, Kompetencijskim 

centrom za obnovljive sirovine C.A.R.M.E.N.e.V. iz 

Straubinga, a od siječnja 2005. godine i sa Austrijom, 

Austrijskom udrugom za biomasu. 

Novom šumskogospodarskom osnovom područja 

2006. – 2015. planirano je povećanje etata prethodnog 

prihoda za 1,2 mil. m3 godišnje s mogućnosti povećanja 

šumske biomase boljim iskorištenjem etata gospodarskih 

šuma do 2010. godine za preko 2,6 mil. m3 energetskog 

drva, i to: 60 % ogrjevno drvo i 40 % drvna 

sječka kao novi proizvod. U izračunu ukupne šumske 

biomase kao energenta do 2010. godine nisu uzete: minski 

sumnjive površine šuma (oko 10 % etata); biomasa 

uz šumske ceste i šume na kršu zahvaćene požarom i 

podizanje novih energetskih kultura! 

Sve navedeno je dobar temelj za razvoj tržišta potrošnje 

drva kao energenta. 

Postrojenja na biomasu (instalirani kapaciteti za 

proizvodnju toplinske, električne energije i krutih 

biogoriva i kapaciteti u fazi pripreme) 

Prema podacima izdanja energetskog pregleda 

“Energija u Hrvatskoj 2006.” instalirani kapaciteti industrijskih 

kotlovnica za proizvodnju toplinske električne 

energije iz biomase iznose 512 MWt i 2 MWel, u 

2006. godini proizveli su 6 GWh električne energije i 

14.767 TJ toplinske energije iz ogrjevnog drva i drvnog 

ostatka za grijanje i pripremu tople vode u domaćinstvima 

(83 %) te u industrijskim toplanama i kotlovnicama 

(17 %). 

Radi boljeg korištenja šumske biomase – energetskog 

drva Hrvatske šume d.o.o. izgradile su dvije toplane 

na šumsku biomasu u Ogulinu (1995.) i Gospiću 

(2005.) svaka snage 1 MW, a u pripremi su i nove na 

lokacijama: Vinkovci, Našice, Đurđevac, Delnice i 

Krasno. 

U fazi pripreme je izgradnja termoelektrana na biomasu 

(kogeneracijska postrojenja) na lokacijama: 

– u drvno-industrijskom kompleksu: “Strizivojna 

hrast” d.o.o. Strizivojna, “Spin Valis” Požega, “Spa-

čva” d.o.o. Vinkovci, DIN “Novoselac” Novoselac i 

DI “Slavonija” Sl. Brod, te NEXE Grupa u 

“Bilokalnik” Koprivnica, 

– HEP d.d. u idućih 5 godina izgradit će 50 MWel termoelektrana 

na biomasu, za što je potrebno 450.000 

tona šumske biomase godišnje, uz partnerski razvoj 

projekata sa HŠ d.o.o. (7. rujna 2007. godine u Našicama 

je na 2. Hrvatskim danima biomase potpisan 

sporazum HEP d.d. i HŠ d.o.o.). Potencijalne lokacije 

za gradnju energana za drvnu biomasu su: Osijek, 

sl. Brod, Sisak, Karlovac i Gospić! 

Pema podacima HGK – Udruženje drvno-prerađivačke 

industrije, proizvodnja briketa i peleta za proizvodnju 

toplinske energije iznosi: 

– briketi se proizvode u Belišću (8.000 – 10.000 tona 

godišnje, 60 % izvoz), CIKAPA Orahovica – Belevina 

(1.500 tona godišnje, 100 % izvoz), “Finag” Garešnica 

(1.500 tona godišnje, 5 % izvoz) “Spačva” 

d.d. Vinkovci (5.000 tona godišnje, 47 % izvoz), PPS 

Galeković (1.950 tona godišnje, 61 % izvoz) i PPS 

Majur (400 tona godišnje, 24 % izvoz), a 

– pelete se proizvode u “ADRIADRVO” Gradec (1.300 

tona godišnje, 84 % izvoz), "FINAG" Garešnica 

(1.300 tona godišnje, 100 % domaće tržište), a od 

2007. u Drvenjača d.d. Mrkopalj (7.200 tona godišnje, 

100 % izvoz), a probna proizvodnja peleta pokrenuta 

je i u Viševica comp. Perušić (25.000 tona godišnje), 

Spačva d.d. Vinkovci (50.000 tona godišnje) i u “Finvest” 

d.d. Gerovo (20.000 tona godišnje). 

Potencijal i perspektive energije drva 

Veliki potencijali šumske biomase u 2010. godini za 

energetsku uporabu iznosit će oko 3,0 mil. m3 ili 45 % 

drva za energiju od 6,5 mil. m3 propisanog godišnjeg 

etata ili čak dva puta više u odnosu na 2006. godinu, 

kada je proizvodnja bila 1,55 mil. m3. 

Uzmemo li u obzir da 1 tona šumske biomase kod 

30 % vlage sadrži primarnu energiju od 3,62 MWh, dobijemo 

ukupnu energiju šumske biomase od 3,62 milijuna 

MWh ili uz godišnje uporabno vrijeme od 7.500 h 

bruto snagu od 480 MW. Uz stupanj djelovanja 0,8 radi 

se o neto snazi od 380 MW. 

Kod odnosa električne i toplinske energije 1/4 dobijemo 

neto električnu snagu od 95 MWel (što odgovara 

raspoloživoj snazi na pragu 98 MW u TE Plomin 1, 

koja kao gorivo koristi ugljen) i 285 MWt. 

Dakle možemo izgraditi 8 bio-elektrana-toplana 

(BE-TO) od 10 MWel i 15 manjih od 1 MWel. To relativno 

znači da bi BE-TO ukupne snage 95 MWel (od 

toga otpada 50 MWel na Sporazum HEP d.d. i HŠ 

d.o.o.) s proizvodnjom 7.500 h/god. sudjelovale u 

instaliranoj snazi od oko 4.000 MW (uključivo NE 

KRŠKO) sa 2,4 %, a u električnoj energiji sa 0,7 mil. 

MWh ili 4,2 % od 17 mil MWh ukupne potrošnje električne 

energije u 2005. godini. 

Europsko vijeće sredinom ožujka 2007. donijelo je 

“Europski energetski akcijski plan”, koji ima tri 

cilja: sigurnost opskrbe, ekonomičnost i podnošljivosti 

za okoliš. Budući da je uporaba fosilnih goriva za oko 

80 % odgovorna za emisije stakleničkih plinova Europe, 

te je to glavni uzrok promjene klime sržišna točka 

ovog akcijskog plana je obveza: 

• da se udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj 

potrošnji energije u EU do 2020. godine povisi na 

20 %, 

• paralelno s tim treba do 2020. godine efikasnim 

mjerama sniziti za 20 % prognoziranu potrošnju 

energije i 

• da EU smanji emisiju stakleničkih plinova za 20 % 

do 2020. godine. 

Možemo zaključiti da su koristi od korištenja 

biomase kao energenta: 

1. poboljšanje učinkovitosti korištenja energije, 

2. povećanje vlastite proizvodnje energije uz smanjenje 

uvoza i platnog deficita 

3. postizanje pozitivnih učinaka na okoliš, klimu i 

5. otvaranje novih tržišta za domaće gospodarstvo, 

6. stvaranje novog tržišta u šumarstvu (posebice tržišta 

ogrjevnog drva iz proreda čija proizvodnja ostvaruje 

samo trošak, a drvo ostaje u šumi i time izostaju 

šumskouzgojne mjere), ali i proizvodnje toplinske 

i/ili električne energije, 

7. povećanje energetske neovisnosti i sigurnosti opskrbe 

energijom i 

8. šansa zemljama koje zaostaju u razvoju da si pomognu 

same u neovisnosti od fosilnih goriva. 

Ciljanim rastom korištenjem šumske sječke od 1 

milijun tona godišnje od 2010. godine postiže se: 

• povećat će se prihod u šumarstvu prodajom 

šumske sječke za oko 35,o mil. € godišnje, 

• smanjit će se korištenje fosilnih goriva za oko 

0,36 milijuna tona ekvivalenta nafte na godinu, 

• smanjit će se emisija fosilnog C02 za oko 1,05 

milijuna tona na godinu, 

• porast će zaposlenost za više od 1000 radnih 

To će biti hrvatski odgovor na pitanje energije i 

klime u 21. stoljeću! 

285

SURADNJA HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE 

I HRVATSKIH ŠUMA U KORIŠTENJU ŠUMSKE BIOMASE 

KAO OBNOVLJIVOG ENERGENTA 

Dr. sc. Zoran Stanić 

Obnovljivi izvor 

FN 

Male HE (do 10MWe) 

Vjetar 

Biomasa 

Geotennalna 

Ostalo 

Sporazum Hrvatske elektroprivrede i Hrvatskih 

šuma 

U petak, 7. rujna 2007., na “Danima slavonske 

šume” u Našicama, potpisan je Sporazum o suradnji na 

projektima energana na biomasu između HEP-a i 

Hrvatskih šuma. Za provedbu Sporazuma zadužene su 

286 

Profil HEP – Obnovljivi izvori energije d.o.o. 

Društvo HEP – Obnovljivi izvori energije d.o.o. 

(HEP OIE) osnovano je u listopadu 2006. godine kako 

bi grupiralo i podržavalo projekte temeljene na 

obnovljivim izvorima. Glavne djelatnosti HEP Obnovljivi 

izvori energije d.o.o. obuhvaćaju istraživanje, razvoj, 

financiranje, izgradnju i eksploataciju obnovljivih 

izvora za proizvodnju električne energije. Dugoročna 

strategija tvrtke usmjerena je na to da se tehnologije za 

proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na 

profitabilan način integriraju u glavnu djelatnost HEP-a. 

Ključni ciljevi HEP OIE su kako slijedi: 

1. Ostvarenje profita od prodaje električne energije iz 

novih obnovljivih izvora (mHE

čije za razvoj i izgradnju takvih objekata, a Hrvatske 

šume, koje upravljaju šumskim površinama u državnom 

vlasništvu, osiguravaju otkup šumske biomase ostale 

nakon redovnih čišćenja šuma i učinkovito iskorištavanje 

tog energenta. 

Glavni fokus HEP-a kod iskorištavanja biomase bit 

će proizvodnja električne energije, iako će, u suradnji s 

lokalnim partnerima i eventualnim suinvestitorima, 

pokušati postići i učinkovito korištenje proizvedene 

toplinske energije. Potpis ovog Sporazuma predstavlja 

još jedan korak kojim HEP usmjerava svoje aktivnosti 

prema čišćoj proizvodnji električne energije. Pritom je 

očekivano da će se najviše investirati u projekte 

vjetroelektrana, međutim, biomasa će također zauzeti 

svoj dio tržišta i donijeti raznolikost hrvatskom elektroenergetskom 

sustavu. Srednjoročni planovi HEP-a 

idcljučuju 30 do 50 MW instalirane električne snage u 

elektranama na biomasu, za što je ovim Sporazumom 

osigurana dostatna količina šumske biomase. 

Projekti elektrana na biomasu 

HEP OIE je, u suradnji sa Šumskom biomasom, 

razmotrio područja u Hrvatskoj koja bi bila pogodna za 

izgradnju elektrana na biomasu i označio zone na kojima 

se može očekivati izgradnja takvih objekata. 

Trenutno postoji nekoliko potencijalnih projekata 

elektrana na biomasu i u tijeku su studijsko-istražni radovi. 

Nakon završetka studijskih radova očekuje se početak 

izrade projektne dokumentacije i ishođenja dozvola, 

te konačno gradnja postrojenja. Lokalne zajednice 

su do sada pokazale velik interes za realizaciju 

takvih projekata i očekuje se relativno brza realizacija 

nekih od projekata, koji će doprinijeti svim gore navedenim 

ciljevima HEP OIE, kao i ciljevima Republike 

Hrvatske i lokalnih sredina. 

Željko S u č i ć, dipl. ing. šum. 

Uvod 

Ubrzani razvoj uporabe drvne sječke kao obnovljivog 

izvora energije u zemljama EU i pozitivne zakonske 

promjene o energiji u Republici Hrvatskoj 

potaknuli su tržište prostornog drva. 

Kroz državne subvencije, stvara se mogućnost nastanka 

novog segmenta gospodarske grane s novim 

PROFIL ŠUMSKE BIOMASE 

zapošljavanjem u proizvodnji drvne sječke i opreme, 

logistici i upravljanju energetskim sustavima. 

"Šumska biomasa" d.o.o. 

U želji za što učinkovitijim korištenjem šumske biomase 

i stvaranjem ekonomske koristi za "Hrvatske 

šume" d.0.0., osnovano je trgovačko društvo "Šumska 

biomasa" d.o.o. s primamim zadatkom uspo- 

287

stavljanja tržišta, organiziranja prikupljanja prostornog 

drva, iveranja, baliranja i prodaje drvne sječke. 

• Potpisan je višegodišnji Kupoprodajni ugovor između 

HS d.o.o. i Šumske biomase d.o.o. za prostorno 

drvo. 

• Ukoliko bude postojala mogućnost sklapanja Ugovora 

0 preuzimanju radova kod kojih se zbog primijenjene 

tehnologije dobije sjecka, sklopit će se i 

takav Ugovor. 

Drvna sjecka nalazi svoju primjenu u procesima: 

- pridobivanja drvnih ploča, celuloze i papira, 

- pridobivanja briketa i peleta, 

- pridobivanja toplinske i električne energije, 

- proizvodnji etanola, sintetskog ulja, sintetskog 

dizela. 

Korištenje drvne sječke ima još uvijek nedostataka: 

- bez dodatne subvencije nema ekonomske isplativosti. 

Plan proizvodnje 2008. god. po Upravama šuma podružnicama (UŠP)i ukupno 

USP 

VK 

OS 

NA 

PZ 

BJ 

KC 

ZG 

SK 

KA 

OG 

DE 

SE 

GS 

BU 

ST 

NG 

HS 

Oblovina 

182.016,0 

165.308,0 

161.290,0 

57.965,00 

290.641,0 

163.909,0 

148.457,0 

107.042,0 

135.678,0 

105.979,0 

257.092,0 

117.267,0 

170.404,0 

5.944,00 

5.567,00 

157.300,0 

2.231.859 

Prostorno 

159.556,00 

101.923,00 

171.606,00 

67.912,00 

275.018,00 

113.176,00 

145.929,00 

149.823,00 

135.290,00 

76.494,00 

144.008,00 

71.490,00 

253.364,00 

18.849,00 

5.113,00 

160.331,00 

2.049.882 

Ukupno neto 

341.572,00 

267.231,00 

332.896,00 

125.877,00 

565.659,00 

277.085,00 

294.386,00 

256.865,00 

270.968,00 

182.473,00 

401.100,00 

188.757,00 

423.768,00 

24.793,00 

10.680,00 

317.631,00 

4,281,741 

Bruto 

402.842,0 

318.035,0 

382.963,0 

144.106,0 

651.026,0 

322.828,0 

359.072,0 

293.278,0 

309.936,0 

214.830,0 

478.203,0 

222.259,0 

520.615,0 

32.245,00 

12.800,00 

369.775,0 

5,034,813 

- raspoložive količine su limitirane, 

- također postoji emitiranje neželjenih plinova. 

Potencijalne investitore upravo najviše zanimaju 

raspoložive količine i da li se mogu sklapati višegodišnji 

ugovori s dobavljačem. 

Otpad 

61270 

50804 

50067 

18229 

85367 

45743 

64686 

36413 

38968 

32357 

77103 

33502 

96847 

7452 

2120 

52144 

753,072 

Površina 

72341,22 

77305,55 

82353,23 

60632,4 

132004,6 

62444,66 

81153,86 

87879,7 

83016,97 

60579,66 

96293,49 

98399,97 

315673,6 

72582,81 

356,435 

74036,39 

2,018,987 

Prost/ha 

2,205603 

1,318444 

2,08378 

1,120061 

2,08339773 

1,812421 

1,798177 

1,704865 

1,629667 

1,262701 

1,495511 

0,726525 

0,802614 

0,25969 

0,014345 

2,16557 

1,015302 

Otpad/ha 

0,84695835 

0,657184 

0,607954 

0,300648 

0,64669736 

0,732537 

0,797079 

0,414351 

0,469398 

0,534123 

0,800708 

0,340468 

0,306795 

0,102669 

0,005948 

0,704302 

0,372994 

288

Osim planirane proizvodnje prostornoga drva 

(2 049 882 mČ) kao energetsko drvo može se koristiti i 

otpad (753 072 mČ). Ako usporedimo plan proizvodnje 

prostornog drva Hrvatskih šuma d.o.o. za 2008. god. i 

ukupno ostvarenu njegovu prodaju u 2007. god. (gotovo 

2 mil. mČ), vidimo da ono sada još ima tržište, koje 

Prodaja prostornog drva u 2007. god. po UŠP i ukupno 

hrast 

bukva 

OTB 

OMB 

OC 

celuloza 

hrast ogr. 

bukva ogr 

OTB ogr 

OMB ogr. 

OC ogr 

ogrijev 

VK 

27693 

0 

5967 

4625 

0 

38285 51760 

43204 

0 

81762 25027 

1245 

52 

OS 

8131 

6686 

9680 

27263 

0 

11530 

2021 

1907 

36 

126263 40521 

NA 

9744 

33339 

35559 

9522 

619 

88783 

23253 

9316 

36758 

1212 

456 

70995 

PŽ 

481 

21810 

2181 

4897 

226 

29595 

15091 

8937 

11312 

348 

904 

36592 

BJ 

19702 

66304 

26542 

15032 

2101 

129681 

28844 

51378 

55155 

2144 

2238 

139759 

KC 

3198 

6535 

10490 

9509 

2685 

32417 

20555 

36698 

29367 

4977 

2616 

94213 

ZG 

4532 

11194 

40633 

7559 

2106 

66024 

17221 

23962 

25268 

2231 

1401 

70083 

SK 

5679 

38591 

31124 

1706 

1503 

78603 

10183 

23369 

14895 

906 

486 

49839 

je u opadanju i sve više prostornog drveta stoji na 

raspolaganju za pridobivanje drvne sječke. Koliko će 

prostornog drveta završiti u pridobivanju drvne sječke 

ovisi 0 ponudi i potražnji na tržištu, čime će biti određena 

i njezina cijena. 

KC 

5100 

44608 

30051 

1150 

9394 

90303 

7302 

30982 

19100 

1387 

1391 

60162 

OG 

0 

37675 

8495 

0 

22378 

68548 

5 

14373 

1650 

0 

4 

16032 

DE 

0 

5992 

918 

0 

86453 21092 

93363 

147 

60676 

1191 

59 

0 

SE 

0 

29727 

0 

0 

50819 

0 

20055 

329 

12 

531 

62073 20927 

Ukupno 164548 92281 159778 66187 269440 126630 136107 128442 150465 84580 155436 71746 232072 17307 2643 123890 1981552 

GS 

168 

90712 

537 

0 

63343 

154760 

1673 

68945 

4627 

0 

2067 

77312 

BU 

0 

31 

44 

303 

3688 

4066 

2432 

5107 

5033 

550 

119 

13241 

ST 

0 

0 

0 

0 

0 

0 

406 

292 

845 

0 

1100 

2643 

NG 

22787 

18821 

23965 

3111 

355 

69039 

22346 

15568 

15235 

400 

1302 

54851 

Ukupno 

107215 

412025 

226186 

84677 

215943 

1046046 

204192 

371679 

327554 

17378 

14703 

935506 

Osim ovih količina energetskoga drva, raspoloživi potencijal 

za pridobivanje drvne sječke je drvo iz uzgojnih 

radova, kao i bolje korišćenje kod pridobivanja drva. 

Raspoloživi potencijali za novi proizvod HŠ d.o.o. 

- drvnu sječku namijenjenu za energiju 

- 3-7 cm sitno drvo koje ne ulazi u bruto 

masu iznosi4% od bruto mase etata č 232 000 mČ 

- otpad (panjevina, kora, gule, 

otpad od sječe) 

-183 000 mČ 

- prorjed. sastojina II dobnog razreda -30 000 mČ 

- šumskouzgojni radovi - 

Čišćenje sastojina 

- 30 000 m 

- šumskouzgojni radovi - njega mladika - 28 000 mČ 

- ured. donje etaže, izrada svijethh pruga - 20 000 mČ 

- sanacije sastojina - 57 000 mČ 

- Sveukupno raspoloživo kao 

potencijalno energetsko drvo - 580 000 mČ 

Kada se opredjeljujemo na kojoj ćemo lokaciji graditi 

energanu, moramo odrediti pojedinu mikrolokaciju 

i ići u detaljnije planiranje po šumarijama, a njihovim 

grupiranjem u određeno područje dobijemo zadovoljavajuću 

mikrolokaciju glede pridobivanja dovoljne količine 

drvne sječke za određeni kapacitet 

energane. 

Iz navedenog je vidljivo da postoji 

dovoljna količina prostornoga 

drveta za izgradnju energetskih 

postrojenja, a cijena drvne sječke 

(45 Eur-a /t, mokrine 30-40 % fco. 

pogon), znatno je manja od one u 

zemljama u okruženju. 

Iz ovoga slijedi, da Hrvatska 

ima dovoljno mogućnosti za korištenje 

obnovljivih izvora energije, 

medu kojima drvo ima značajnu 

ulogu te može postati energetski 

neovisna zemlja, za što se moramo 

svi zalagati. 

Nakon kratke rasprave po referatima, 

dogovoreno je da Povjerenstvo 

za zaključke na temelju ovdje izloženog, 

pripremi zaključke koje će 

HŠD uz priloženu Gradečku deklaraciju 

dostaviti Vladi RH i ostalim 

relevantnim institucijama na znanje. 

289

10. OBLJETNICA NASTUPA EKIPE 

HRVATSKIH ŠUMARA NA EFNS-u 

Europaische Forstliche Nordische 

Ski wettkampfe 

EuropeanForesters' Competition 

in Nordic Skiing 

Nakon uvodne riječi tajnika HŠD-a Damira Delača, o EFNS-u 

i sudjelovanju hrvatske ekipe na tim susretima europskih šumara, 

kratki prikaz dao je predstavnik Hrvatske u Komitetu EFNS-a 

Hranislav Jakovac. 

Europsko šumarsko nordijsko skijaško natjecanje, zamišljeno 

i ostvareno kao stručno-turističko-sportski susret europskih šumara 

i šumovlasnika, održava se već 40 godina, počevši od 1969. 

god. kada je održano u Todtnau (Schwarzwald - Njemačka). Natjecanje 

se sastoji od pojedinačnoga skijaško-streljačkoga (biatlon 

290 

s mogućnosti izbora skijaškog trčanja klasičnim i/ili slobodnim 

stilom - žene na 5 km, muškarci na 10 km) i štafetnoga 

u muškoj i ženskoj konkurenciji, a natjecateljice 

i natjecatelji podijeljeni su u starosne kategorije po 10 

godina (ispod 20, zatim 21-30, 31-40 itd. do zaključno 

iznad 70). No, kako rekosmo, to nije samo sportsko natjecanje, 

nego susret europskih šumara koji u programu 

sadrži stručno-turističke ekskurzije (prvog i četvrtog 

dana po izboru između 5-8 ekskurzija s različitim stručnim 

programima i turističkim destinacijama). Osim svečanog 

otvaranja i završnog programa sa zajedničkom 

večerom i druženjem posljednjega dana, u večernjim satima 

ostalih dana održavaju se različita predavanja, ponajprije 

na temu upoznavanja sa šumama i šumarstvom 

domaćina susreta, a zatim na ostale interesantne specifične 

teme. Neosporno je da ovo natjecanje ima i nacionalni 

karakter, od podizanja državnih zastava zemalja 

sudionica na jarbole gradskih prostora gdje se održava 

svečano otvaranje, svečane povorke ekipa sudionica ispod 

nacionalnog stijega i znakovlja pojedine zemlje, 

svečanog otvaranja i prestavljanja ekipa pred mjesnim 

stanovništvom i gostima koji su došli pozdraviti sudionike, 

do stavljanja na korišćenje promidžbenog materijala, 

kojim svaka zemlja sudionica može zainteresiranima 

predstaviti svoje stručne i turističko-gospodarstvene 

potencijale. Prilika je to posebno zemlji domaćinu da se 

predstavi u najljepšem svijetlu i što je važno reci s pozitivnim 

poslovnim rezultaom (jer svaka ekipa plaća svoje, 

a može se reći i zajedničke troškove). 

Predsjednik: Rudi Kynast (Njemačka) 

Počasni predsjednik: Erwin Lauterwasser (Njemačka) 

Podpredsjednici: Leif Stromquist (Švedska) 

Ferenc Gerely (Mađarska) 

Heinrich Schwingshackl (Italija) 

Rudi Schlembach (Belgija) 

Rizničar: Franz Zaunbauer (Austrija) 

Glavni tajnik: Heiki Hepner 

Regija Sjeverna Europa 

(Finska, Švedska, Norveška, Letonija, Litva, Estonija), predstavnik: Nils Aakre (Norveška) 

Regija Njemačka 

(devet saveznih zemalja), predstavnik: Dietrich Siewert (Njemačka) 

Regija Srednja i Istočna Europa 

(Poljska, Slovačka, Češka, Mađarska, Bosna i Hercegovina, 

Rusija, Bjelorusija), predstavnik: František Labuđa (Slovačka) 

Regija Zapadna Europa 

(Francuska, Nizozemska, Belgija), predstavnik: Robert Petitjean (Francuska) 

Regija Alpske zemlje 

(Austrija sjever i jug. Švicarska, Slovenija, Lihtenštajn, Hrvatska), predstavnik: Janez Konečnik (Slovenija) 

Regija Italija 

(Aosta, Južni Tirol, Trentino, Veneto), predstavnik: Dario Mortara (Italija)

godina 

2008 

2007 

2006 

2005 

2004 

2003 

2002 

2001 

2000 

1999 

1998 

1997 

1996 

1995 

1994 

1993 

1992 

1991 

1990 

1989 

1988 

1987 

1986 

1985 

1984 

1983 

1982 

1981 

1980 

1979 

1978 

1977 

1976 

1975 

1974 

1973 

1972 

1971 

1970 

1969 

DOSADAŠNJI DOMAĆINI EFNS-a 

domaćin 

zemlja 

Oberwiesenthal 

Brusson 

S arajevo 

Minsk-Raubichi 

Pralognan la Vanoise 

Goms 

Ramsau 

Otepaa 

Todtnau 

Bled 

St. Michael 

Harrachov 

Lillehammer 

Oberhof 

Kandersteg 

Galyateto 

Toblach 

Joensuu 

Freistritz 

Todtnau 

Lamoura 

Braunlage 

Falun 

Ruhpolding 

Kastelruth 

Goldegg 

Gersfeld 

Isny 

Todtnau 

Lauterberg 

Oberammergau 

Willingen 

Todtnau 

Seefeld 

Altenau 

Todtnau 

Willingen 

Ruhpolding 

Braunlage 

Todtnau 

Deutschland (Sachsen) 

Italien (Aostatal) 

Bosnien-Herzegowina 

WeiBrussland 

Frankreich 

Schweiz 

Osterreich 

Estland 

Deutschland (Schwarzwald) 

Slowenien 

Osterreich (Salzburger Land) 

Tschechische Republik 

Norwegen 

Deutschland (Thiiringen) 

Schweiz 

Ungam 

Italien (Siidtirol) 

Finnland 

Osterreich (Kamten) 


Frankreich 

Deutschland (Harz) 

Schweden 

Deutschland (Bayem) 

Italien (Siidtirol) 

Osterreich 

Deutschland (Rhon) 

Deutschland (Allgau) 




Deutschland (Sauerland) 


Osterreich (Tirol) 







Kada se je i kako Hrvatska 

uključila? 

Bilo je to 1. do 7. ožujka 1998, 

god. u Austriji (St. Michael - Salzburg). 

U USP Delnice sigao je poziv 

iz Austrije i tadašnji upravitelj 

Krunoslav Pupić kontaktirao je tadašnjeg 

predsjednika HŠD-a ogranak 

Delnice Damira Delača, prepustivši 

ogranku da pokuša organizirati 

odlazak u Austriju. Sljedio je 

kontakt sa središnjicom HSD-a putem 

tadašnjeg tajnika Hranislava 

Jakovca i uz suglasnost tadašnjeg 

predsjednika akademika Slavka 

Matica (koji je odmah svesrdno podržao 

ideju), te članova UO, HŠD je 

uz pomoć Direkcije Hrvatskih šuma 

i USP Delnice, realiziralo odlazak 

hrvatske ekipe na tada već 30. susret 

europskih šumara. Zahvalni 

smo austrijskim šumarima, posebice 

kolegi i prijatelju Franzu Zaunbauem, 

direktom Zemaljske šumarske 

uprave Salzburg, tada predsjedniku 

Organizacijskog odbora te kolegama 

iz Slovenije, posebice kolegi 

i prijatelju Janezu Konečniku, 

voditelju jedinice Zavoda za gozdove 

Slovenije u Kočevju, tada s ugledom 

domaćina EFNS-a. 1999., što 

su nas kao 18. zemlju-članicu 

EFNS-a uključili u ovo natjecanje. 

Najznačajniji rezultati naših natjecatelja: 

Muška štafeta: 

1998, god. 51, (od 148 štafeta), 

1999, god. 34. (132), 2000, god. 44, 

(150), 2001, god, 11. (157), 2002. 

god, 23, (136), 2003. god. u sastavu 

A. Abramović, Franjo Jakovac, 

Siniša Vukonić i Mladen Šporer 4. 

(121), 2004. god. 10, (143), 2005, 

god, 17. (155), 2006. god. u sastavu 

D. Klobučar, S. Vukonić, M. Šporer 

i A. Abramović 3. (113), 2007, 

god. 8, (126) i 2008. god. 12, (130). 

Ovo su rezultati muške štafete Hrvatska 

1, no u zadnje vrijeme kada 

imamo dovoljan broj naših natjecatelja 

za formiranje štafete Hrvatska 

2 pa i Hrvatska 3, one postižu rezultate 

oko 50-og odnosno 100-og mjesta, 

što je također u odnosu na broj 

štafeta jako dobra. 

291

ženska štafeta: 

2006. god. 22. (44), 2007. god. 24. (38) i 2008. god. 

19. (42). 

Pojedinačno: 

Krenimo od mladih tada još aktivnih natjecatelja, 

počevši Alena Abramovića: 2002, god. 10. mjesto 

klasičnim stilom, a 8. slobodnim stilom - sprint (oko 

1,5 km), 2003. god. 5, mjesto klasičnim stilom a 4, slobodnim 

stilom - sprint, 2004. god. 2. mjesto klasičnim 

a 4. mjesto slobonim stilom, 2005. god. 3. mjesto 

klasičnim, a 5. mjesto slobodnim stilom, 2006. 

god. 2. mjesto klasičnim stilom i 2007. god. 6, mjesto 

klasičnim a 4. slobodnim stilom; 

Denis Klobučar je 2006, god, u istoj starosnoj kategoriji 

osvojio 3. mjesto, Denis Kauzlarić 2007. god, 5. 

mjesto te bivši olimpijac Siniša Vukonić 2001. god. 7. 

mjesto, a ostahh godina svog sudjelovanja od 17-19-og 

mjesta, što je također vrlo dobro u odnosu na broj natjecatelja 

u njegovoj starosnaj skupini. Isto vrijedi i za 

Mladena Sporera, jer i on ima rezultate između 8-og i 

25. mjesta. 

Ovo je zaista hvale vrijedno, no treba posebno 

istaći i rezultate također bivšeg olompijca sada rekreativca 

Franje Jakovca, koji je u 10 godina nastupanja u 

starosnoj kategoriji 31-40, a zatim 41-50 god., u kojima 

nastupa obično najveći broj natjecatelja (157-233) 

zauzimao uglavnom visoka mjesta: primjerice 14. 

2001. god., 9. mjesto 2002. god., 4. mjesto 2003. god. 

(kada mu je brončana medalja izmakla samo za 1 sek, 

), 7. klasičnim stilom a 8. mjesto slobodnim stilom 

2005. god., 13, mjesto 2008. god. 

Kod žena najzapaženiji rezultat postigla je Ivana 

Mihelčić 2008. god. osvojivši 5. mjesto, Marija Cubic 

2007, god. 7, mjesto i Ana Crnković 2008. god, 9, 

mjesto, svaka u svojoj starosnoj kategoriji. 

No, i svi ostali zaslužuju pohvale, kako za sudjelovanje, 

tako i za postignute rezultate koji se ovisno o 

pojedincu kreću do 1/3, 1/2 ili 2/3 broja natjecatelja u 

odnosnoj starosnoj skupini. 

Svakako zahvalnost i pohvale zaslužuju i kolege 

koji su pratili natjecatelje, uključivši i one koji su kroz 

ekskurzije ogranaka išli podržati hrvatsku ekipu (primjerice 

Karlovčani, Delničani). 

41. EFNS 2009 

Donovaly (Slovačka) 

42. EFNS 2010 

Ramsau (Austrija) 

42. EFNS 2011 

Ostersund (Švedska) 

7-11. ožujka 2011. 

42. EFNS 2012 

kandidati: 

Hrvatska 

Todtnau (Njemačka) 

Norveška 

Ovo su na sjednici Komiteta EFNS-a, održanoj u petak 

7, ožujka 2008. u Oberweisenthalu, kojoj su nazočili 

svi predstavnici ekipa, predstavljeni i potvrđeni domaćini 

EFNS 2009., EFNS 2010. i EFNS 2011, te prihvaćeni 

potencijani kandidati za domaćina 2012. Prošle 

godine na sjednici Komiteta najavljena i ove godine s 

naše strane ponovljena kandidatura Hrvatske, koju smo 

predstavili kao domaćina EFNS-a 2012. god., a postavka 

na ovome linku web stranice EFNS-a potvrđuje našu 

kandidaturu kao prvog kandidata, koju treba potkrijepiti 

na sastanku predstavnika članica EFNS-a u studenome 

ove godine u Slovačkoj i konačno na sjednici Komiteta 

EFNS- au vrijeme održavanja41. EFNS u veljači 2009. 

u Slovačkoj. 

Postavlja se pitanje da li mi želimo, možemo i 

hoćemo podržati ovu kandidaturu? 

Iz ovoga pregleda programa i strukture susreta europskih 

šumara (predavanja, stručno-turisticke ekskurzije, 

natjecanje, broj država sudionica, broj sudionika, 

mogućnost osobnih kontakata i dr,) možemo zaključiti 

da bi se ovdje radilo sigurno o najvećem i najznačajnijem 

susretu europskih šumara u novijoj šumarskoj povijesti 

Hrvatske. 

Znanje i iskustvo u organizaciji skupova, kako stručno-šumarskih, 

tako i sportsko-skijaških imamo, natjecateljski 

objekat (Gorski kotar, Mrkopalj, Zagmajna) čija 

je izgradnja u tijeku, a gdje su već održana i natjecanja, 

treba prema projektu dovršiti, smještaj sudionika može 

se riješiti u lokalnim okvirima, ali i u neposrednom okruženju, 

uključivši npr. smještajne kapacitete Crikvenice, 

Opatije i dr., kako su to radili i drugi domaćini (primjerice 

Švicarska duž trase od 30 km, Estonija u 40 km udaljenom 

Tartu-u, BiH u Sarajevu, Bjelorusija u Minsku), a 

glede stručno-turističkih ekskurzija uz prebome, jednodobne 

i priobalne šume, NP Risnjak i NP Plitvička jezera, 

PP Učka, PP Velebit, smatramo da imamo mogućnost 

za stručno-turističku bogatu i raznovrsnu ponudu. 

Naravno, bit će tu i troškova, ali to je i kratkoročno, a 

posebice dugoročno isplativa investicija, kako u objekte, 

tako i za opću korist države i lokalne zajednice (opetovano 

domaćinstvo i svake godine nekoliko potencijalnih 

kandidata za tri godine unaprijed to nam potvrđuje). 

Da bi projekt uspio, to bi trebala biti sinkronizirana 

akcija Države putem resornoga Ministarstva, Hrvatskih 

šuma d.o.o.. Hrvatske vojske, lokalne zajednice i 

šumarskih strukovnih udruga. O tome treba što prije 

donijeti odluku, kako bi odmah krenuli s pripremom te 

manifestacije. 

292

Naposlijetku, svim sudionicima EFNS- a u ovih 10 

godina, podijeljena su priznanja (diplome i prigodne 

plakete). Isto tako podjeljene su uz prigodne plakete i 

zahvalnice svima onima koji su podržavali hrvatsku 

ekipu u dosadašnjim nastupima. Priznanja, Zahvalnice i 

prigodne plakete dobili su: 

Priznanja 

Red. br. Ime i prezime Broj nastupa 

1. Hranislav Jakovac 11 

2. DamirDelač 10 

3. Andrija Crnković 10 

4. Franjo Jakovac 10 

5. Tomislav Kranjčević 10 

6. Mladen Šporer 10 

7. Denis Stimac 9 

8. Alen Abramović 7 

9. Robert Abramović 7 

10. Siniša Vukonić 6 

11. Slavko Matić 5 

12. Boris Pleše 5 

13. Klaudio Lisac 5 

14. Herman Sušnik 4 

15. Josip Dundo vić 4 

16. Ana Cmković 3 

17. Tijana Grgurić 3 

18. Andreja Ribić Marincel 3 

19. Marija Gubić 2 

20. Silvana Skender 2 

21. Musa Juričić Ana 2 

22. Zagar Josip 2 

23. Vukonić Neven 2 

24. Rački Ivan 2 

25. Tmski Damir 1 

26. Kauzlarić Denis 1 

27. Klobučar Denis 1 

Zahvalnice 

Red. br. Ime i prezime 

1. Petar Jurjević 

2. Janez Konečnik 

3. Krunoslav Pupić 

4. Ivan Tamaj 

5. Željko Ledinski 

6. Darko Beuk 

7. Darko Vuletić 

8. Zoran Sabljarić 

9. Ivan Grginčić 

10. Oliver Vlainić 

11. Zvonimir B ohm 

12. Goran Pleše 

13. Jozo Franjić 

14. Milan Oršanić 

Time je završena 112. redovita skupština HSD-a. 

Predsjednik HSD Petar Jurjević pozvao je nazočne da 

prijeđu preko puta u Hrvatski šumarski dom-dvorišni 

dio, na obilježavanje 110. obljetnice njegove izgradnje 

i domjenak. 

10. OBLJETNICA NASTUPA EKIPE HRVATSKIH ŠUMARA NA EFNS-u 

(istovremeno i 110 g. Sveučilišne šumarske i 60. g. drvnotehnoloske nastave) 

Uz kratki glazbeni program u kojem je Dr. se. Jadranka 

Rosa, dipl. ing. šum. (uči pjevanje kod Prof. 

Syntiae HansU-Bakić s muzičke Akademije u Zagrebu), 

uz klavirsku pratnju Melani 

Ruvčeska, studentice IV godine 

klavira na Muzičkoj Akademiji u 

Zagrebu u klasi prof Pavice Gvozdić. 

otpjevala "CARO MIO BEN" 

- Giuseppe Giordani (1744-1798)1 

"ALMA DEL CORE" - Antonio 

Caldara (1670-1736), predsjednik 

HSD-a Petar Jurjević dao je pregled 

povijesti izgradnje i održavanja 

Hrvatskog šumarskog doma, 

koji donosimo u cijelosti. 

"Uoči Glavne skupštine i otvorenja 

Šumarskog doma i muzeja i Kraljevske 

šumarske akademije, 1898. 

godine, odlučeno je, da se mimo 

redovitih brojeva Šumarskoga lista 

tiska posebna Spomenica, kojoj je 

svrha, da očuva sadanjim i kasnijim 

družtvenim članovima spomen na 

riedku slavu domaćeg šumarstva". U Spomenici dalje 

čitamo, kako se prva ideja da Hrvatsko slavonsko šumarsko 

društvo sagradi svoj vlasititi dom, koji bi mu 

293

io gajilištem i duševnim ognjištem, rodila još na 13. 

redovitoj glavnoj društvenoj skupštini održanoj dne 4. 

rujna 1889. u kr. i slobodnom gradu Osieku, ali nije realizirana 

iz financijskih razloga. 

Nova prilika pružila se 1896. godine kada je u Budimpešti 

održana milenijska izložba, gdje su kraljevine 

Hrvatska Slavonija u posebnom paviljonu izložile bi 

predmete, zasjećajući u struku šumarsku i lovačku, kao 

i u drvarski obrt". 

Iz zaključaka kraljevske zemaljske vlade sa sjednice 

održane 17. ožujka 1895., gdje je sačinjen program 

0 sudjelovanju kraljevina Hrvatske i Slavonije na budimpeštanskoj 

milenijskoj izložbi u šumarskoj skupini, 

bilježimo: 

1. Autonomna šumarska uprava, krajiške imovne općine 

i ostali šumoposjednici, izložit će svoje izloške 

u posebnom hrv.-slav. šumarskom paviljonu, koji 

će se podići o trošku imovnih općina, zemlje i krajiške 

investicionalne zaklade. 

2. Paviljon mora biti tako sagrađen da će kasnije skupa 

s izloženim predmetima moći služiti kao novoutemeljeni 

šumarski muzej u Zagrebu. U tu svrhu će 

se paviljon sa svim izlošcima predati hrvatskoslavonskom 

šumarskom društvu koje će imati osnuće 

šumarskog muzeja na sebe preuzeti. 

3. Izložbeni predmeti moraju biti tako birani i sastavljeni, 

da mogu predočiti stanje šuma i šumskog gospodarenja 

uzemlji, ali i da mogu odmah služiti kao 

zbirke za šumarski muzej. 

4. Lov će se predstaviti u posebnom dijelu paviljona. 

Nakon završetka izložbe, kada je trebalo paviljon 

presehti u Zagreb, vidjelo se kako to predstavlja vehki 

trošak, pa je na molbu Društva odobreno prodati paviljon 

i taj novac upotrijebiti za izgradnju Šumarskog doma 

u kojemu se Društvo obvezuje urediti i šumarski 

U novouređenom dvorišnom prostoru Hrvatskog šumarskog doma 

muzej. Gradsko poglavarstvo na svojoj sjednici 1. veljače 

1897. god. besplatno je ustupilo gradilište, a Gradska 

općina Zagreb, darovatelj gradilišta, uvjetovala je gradnju 

najmanje dvokatne kuće Šumarski dom, u kojemu 

će se smjestiti i Šumarski muzej. U isto vrijeme donesena 

je odluka o ustrojstvu Šumarske akademije u Zagrebu 

s prislonom na Mudroslovni fakultet kr. sveučilišta 

Franje Josipa I., i kako kr. zemljska vlada nije mogla 

osigurati smještaj Šumarske akademije nametnula misao, 

da bi najshodnije bilo, da se šumarska akademija 

smjesti u šumarski dom, gdje bi joj pri ruci bile i razne 

zbirke družtvenog šumarskog muzeja. 

Nakon razgovora društvene uprave i zastupnika kr. 

zemaljske vlade, sklopljen je najamni ugovor između 

Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva i Hrv.-slavonskog 

zemaljskog erara o najmu prostora za Šumarsku 

akademiju u Šumarskom domu na 20 godina, uz nepovisivu 

najamninu od 2000 for., s time da zakupac ne 

može Društvu otkazati prije isteka 20 godina, a Društvo 

može raskinuti ugovor nakon 10 godina, uz otkazni rok 

od jedne godine. 

Tako se nakon rješenja glavnih pitanja, moglo pristupiti 

gradnji Šumarskog doma.Iz redova upravnog odbora 

Društva izabran je pododbor za gradnju, na čelu s oba 

društvena potpredsjednika, Ferdom Zikmundovsky i 

Josipom Flava. 

Inicijalna srestva za gradnju Šumarskog doma dobivena 

su prodajom spomenutog izložbenog paviljona 

i drva, te poklona u ukupnom iznosu (gotovine) od 

35.267,95 for. Prema proračunu, za gradnju bilo je 

potrebno 110.000 for., pa je od Brodske imovne općine 

u Vinkovcima zatražena i dobivena pozajmica od 

70.000 for., uz 4 % kamata polugodišnje i 2 % amortizacije 

na 27 godina (što znači otplatu u 54 polugodišnja 

anticipativna obroka, a što je prema dokumentaciji 

uredno otplaćeno). 

Šumarski dom je sagrađen kao 

dvokatna zgrada prema glavnom i 

detaljnim nacrtima te troškovnicima 

graditelja Aleksandra pl. Eignera 

i Gjure Cameluttia. Dom ima tri 

krila - glavno pročelje u Rainerovoj 

ulici (danas Vukotinovićeva ulica), 

zapadno krilo gleda na Trg Khuen - 

Hedervary (prema današnjoj Perkovčevoj 

ulici) i istočno krilo na 

zapadni gradski perivoj (danas Trg 

Mažuranića). 

Raspisan je natječaj za građevne 

nacrte uz nagradu od 2500 kruna 

(prispjelo je 14 građevinskih nacrta 

i nagrađena su tri najbolja rada). 

Na temelju odluka U. O. od 20. 

travnja 1897. g. raspisana je javna 

294

jeftimba za gradnju šumarskog doma, koja je održana 

15. kolovoza 1897. godine. Jeftimbom je bilo raspisano: 

a) zemljo – i zidarske radnje i izrada namještaja, proračunato 

na 45.448 for. 

b) klesarske radnje, proračunato na 6.628 for. 

c) nabava spona i traverza, proračunato na 8.300 for. 

Od 8 prispjelih ponuda, građevni odbor je preporučio 

Upravnom odboru za radove pod a) i c) prihvatiti 

ponudu tvrtke Prisler i Deutsch u Zagrebu, koja je ponudila 

izvesti radove pod a) uz popust od 9 %, a radove 

pod c) uz popust od 3,7 %, a za radove pod b) prihvatiti 

ponudu I. Franza u Zagrebu uz popust od 3,5 % od 

isklične cijene. 

Po završetku gradnje (koja je trajala od prihvaćanja 

jeftimbe do otvaranja Šumarskog doma samo 14 mjeseci) 

i otvaranja Šumarskog doma, na Godišnjoj skupštini 

Društva 8. listopada 1899. godine objavljen je konačni 

obračun troškova: 

zgrada Šumarskog doma 100.736,60 for. 

inventar i uređenje muzeja 11.284,13 for. 

Svega 

112.020,73 for. 

U Spomenici su prikazani tlocrti I i II kata šumarskog 

doma iz kojih je razvidan raspored prostorija, a 

slijedi i opis glavnih izložaka. Detaljnije o tome, osim 

u Spomenici možemo pročitati i iz napisa H. Jakovca u 

svima nam dostupnom Š.L. br. 11–12/1998., kojega je 

kao tadašnji tajnik HŠD-a napisao u povodu obilježavanja 

100. obljetnice Hrvatskoga šumarskog doma. 

O otvaranju Kr. šumarske akademije istoga dana u 

ovoj zgradi, bit će riječi ove jeseni na Šumarskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu, gdje će se obilježiti također 

110. obljetnica visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj, 

temeljenoj na Zakonu od 13. ožujka 1897. o 

promicanju gospodarstva u kraljevinama Hrvatskoj i 

Slavoniji i naredbama vlade od 7. listopada 1898. br. 

66.101 i 66.102, kojima je uređenjem šumarske obuke i 

izdanjem naukovnog i ispitnog reda za slušatelje šumarstva 

ustrojen na Sveučilištu tečaj za slušatelje šumarstva. 

”U prijepodnevnim satima 20. listopada 1898. godine 

svečano je otvoren novosagrađeni Šumarski dom, 

što znači samo 3 godine poslije izgradnje Hrvatskoga 

narodnog kazališta (1895). Svečano ukrašenim prostorom 

kretala se množina šumara iz svih krajeva domovine, 

koji su pohrlili u bieli Zagreb, da drže svoju skupštinu 

i da proslave ovu najnoviju fazu u naprednom 

razvitku šumarske struke. 

Odbor Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva na 

čelu s predsjednikom Markom grofom Bombellesom i 

potpredsjednikom Ferdom Zikmundovskym dočekao 

je na stubištu i pozdravio presv. Gospodina odjelnog 

pre 

predstojnika Otona pl. Krajcsoviesa – Iločkoga, koji je 

u 

ime 

i 

svietloga bana otvorio dom. S njim su u pratnji 

bili gospoda banski savjetnik dr. Ivo Ma11in, odsječni 

savjetnik Teodor Ma11in i već prije stigla gospoda prorektor 

dr. Josip Dočkal, rektor dr. Josip Šilović s profesorskim 

zborom, ravnatelj I. hrvatske štedione g. Milivoj 

Crnadak i članovi porote koja je prosuđivala osnove 

za gradnju doma, gospoda građevinski savjetnik 

Herman Bolle i grad. tehnički savjetnik Milan Lenuci. 

Pozdravne govore izrekli su društveni predsjednik 

Marko grof. Bombelles i Oton pl. Krajcsovics – Iločki, 

koji čestita Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu, 

što je zajedničkim i složenim radom uspjelo 

podići ovaj dom. Sa željom:vivat, floreat i crescat on 

proglašava Šumarski dom otvorenim. 

Povodom otvaranja Šumarskog doma, kr. šumarske 

akademije i Šumarskog muzeja, Hrvatsko-slavonskom 

šumarskom društvu pristigle su mnogobrojne brzojavne 

čestitke. Od Svietloga bana Dragutina grofa Khuen- 

Hedervarya, od preuz. gosp. kr. ug. ministra za poljodjelstvo 

E. Darany-a, od rektora carske kr. visoke škole 

za zemljotežtvo u Beču (Hochschule für Bodencultur) 

od ravnateljstva kr. šumarske akademije u Šćavnici, od 

profesorskog zbora c. kr. visoke škole za zemljatežtvo 

u Beču i dr”. 

I danas je Hrvatski šumarski dom u vlasništvu Hrvatskoga 

šumarskoga društva (poslije II svjetskog rata 

polovica zgrade je nacionalizirana, ali je odlukom Sabora 

1978. godine vraćena u vlasništvo Društva). Uz 

Hrvatsko šumarsko društvo kao vlasnika, korisnik prostora 

su najvećim dijelom Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, 

a zatim Institut za međunarodne odnose. 

U posljednjih 15-tak godina intezivirano je ulaganje 

u održavanje zgrade, ovisno o financijskim mogućnostima, 

pa je i ovaj upravo uređeni dvorišni prostor 

nastavak naših aktivnosti na tome planu. Želja nam je 

da makar održimo ono što su naši prethodnici svojim 

žarom i marom sagradili, a čime smo mi šumari postali 

značajan dio povijesti, kako grada Zagreba, Hrvatskoga 

sveučilišta i Hrvatske nam domovine. 

U novouređenom dvorišnom prostoru nazočni su 

čuli još dvije glazbene točke, “AMARILLI” – Giulio 

Caccini (1545-1618) i “SUMMERTIME” iz opere 

Porgy and Bess – George Gershwin, a nakon toga 

krenuli na zasluženi domjenak. 

P. Jurjević 

295

POZDRAV IZ HRVATSKE - PLITVIČKA JEZERA 

Dojmljiv motiv velikih kaskada u kanjonu Donjih 

jezera Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji su prema 

snimci Romea Ibriševića pretočili na poštanske 

marke zagrebački dizajneri Orsat Franković i Ivana 

Vučić, poslužio je za najnovije prigodno izdanje Hrvatskih 

pošta posvećeno zaštiti prirode. Treći je to po 

redu prigodni serijal pod nazivom Pozdrav iz Hrvatske, 

ovoga puta posvećen "bajkovitom krajobrazu koji 

obiluje vodom i vegetacijom, osobit u svako godišnje 

doba, uvijek ugodan ljudskom oku i okrepljujućom 

snagom za njegovu družinu". Poštanske marke, njih 10 

(5x2) u sutisku s jedinstvenim motivom preko čitavog 

karneta, tiskala je tehnikom višebojnog tiska čakavska 

Tiskara Zrinski d.d. Isti motiv s maraka reproduciranje 

i na korice karneta, koje imaju formu dviju perforiranjem 

odvojenih razglednica. Nominalna vrijednost svake 

pojedine marke je 3,50 kn, a cijelog niza je 35,00 kn. 

Interesantno je primijetiti daje karnet isključivo prodavan 

kao nedjeljiv po cijeni od 35,00 kn. Naklada karneta 

je 20.000, a datum izdanja 25.travnja 2008 (tri dana 

nakon Dana planeta Zemlja (22. travnja). 

Slika 1. Karnet od 10 poštanskih maraka u sutisku s motivom velikih kaskada u Nacionalnom parku Plitvička jezera 

Iako 0 Nacionalnom parku Plitvička jezera postoji 

opsežna literatura, sve prirodne znamenitosti koje rese 

ovaj jedinstveni prostor zapravo je nemoguće opisati. 

Krenimo s legendama, koje su prema autoru prigodnog 

poštanskog prospekta, Krešimiru Č u 1 i n o v i ć u, zadržale 

u sjećanjima njegovih žitelja.Tako jedna od njih 

govori da su jednom davno jezera isplakana suzama 

Crne Kraljice, koje su potekle zbog suše i neprilika što 

su zadesile njen narod. Suze su stvorile izvore Crne i 

Bijele rijeke, a one prvo u nizu od 16 većih i više manjih 

jezera, Prošćansko, gdje se narod okupljao upućujući 

svoje prošnje Crnoj Kraljici, po kojima je i prvo jezero 

i dobilo ime. Tekući i žuboreći neprekidno stoljećima, 

suze Crne Kraljice pobuđuju divljenje, ali i 

sjetu stanovnika i brojnih posjetitelja sa svih strana svijeta, 

koji hodočaste diviti se ovim ljepotama. 

296 

Poseban prirodni fenomen Plitvičkih jezera je tvorba 

sedre. Voda je tu prezasićena kalcijevim karbonatom, 

čije se čestice na slapištima rasprskavaju i prianjaju sluzima 

algi na sedrotvome mahovine, stvarajući jedno od 

najljepših remek djela prirode. Na postojanje specifičnih 

biljnih zajednica, posebice algi i vodene mahovinasedrotvore, 

prvi je ukazao akademik Ivo Pevalek 

(1893-1967), izučivši inkrustaciju koja uvjetuje rast i 

oblikovanje sedrotvomih ustava (Spanj ol 2001). Prilikom 

rasta sedrenih tvorevina, barijera i slapišta, nastale 

su tu i mnoge sedrene spilje, koje su, uz one "prave", 

nastale u matičnom vapnencu erozijskim i tektonskim 

procesima, posebna ljepota Plitvica. 

Počevši od 1987. g. kada je posebnim zakonom područje 

Nacionalnog parka Plitvička jezera prošireno od 

dotadašnjih 19.172 ha na 29.482 ha, na površine obrasle 

šumom otpada oko 22.000 ha ili 75 % parka. Zahvaljujući 

raznolikosti ekoloških prilika od klimatskih fitocenoza 

u parku su zastupljene dinarske varijante: bukove i 

jelove šume (Abieti-Fagetum illyricum), gorska bukova 

šuma (Fagetum illyricum montanum) i šuma hrasta kitnjaka 

i običnog graba (Querco petraeae-Carpinetum 

illyricum) (Bertović 1983). S primamo zaštitnom 

funkcijom, poglavito zaštitom od erozije i održavanja 

ravnomjernosti vodnog režima, te su šume sačuvale 

svoju praiskonsku ljepotu kroz stoljeća i danas su staništa 

brojnih biljnih i životinjskih vrsta. U parku je tako 

registrirano čak 1267 biljnih vrsta, od čega samo orhideja 

50 vrsta. Tu nalazimo 157 vrsta ptica, od kojih ne mali 

broj gnjezdarica, 20 vrsta šišmiša i 321 vrstu leptira 

(P alko vi ć i sur. 2005). Unutar granica nacionalnog 

parka posebno se ističe Čorkova uvalaČ (79,5 ha) s najpoznatijom 

prašumom jelovo-bukovih šuma, koja je 

zbog svojih vrijednosti proglašena posebnim rezervatom 

šumske vegetacije srpnja 1965. U toj prašumi, prebome 

strukture šume, nalaze se sve razvojne faze europ-

Slika 2. Izniman i nepatvoren estetski ugođaj šume s bogatom faunom 

NP Plitvička jezera izazov su znanstvenicima i ljubiteljima 

prirode, kako bi ih što bolje sačuvali 

(Foto: Alojzije Frković) 

ske prašume s prevlašću optimalne faze i faze starenja. 

Drvna zaliha u ovoj prašumi (koja se putem pokusnih 

ploha prati već gotovo pola stoljeća) iznosi, ovisno o fazi 

razvoja, približno od 400 do 1100 mČ. Najkrupnija jela 

u prašumi imala je prsni promjer 140 cm i visinu 48 

m, a najviša smreka visine 51 m imala je prsni promjer 

92 cm (Prpić 1980,2001). 

Bujna vegetacija (u parku je zaštićeno preko 1200 

vrsta), relativno velike površine i geomorfološka raščlanjenost 

razlogom su što na području parka obitava velik 

broj životinjskih vrsta, među kojima posebno mjesto 

zauzimaju tri najveće europske zvijeri: smeđi medvjed 

(Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus) i euroazijski ris 

(Lynx lynx). Prva telemetrijska istraživanja medvjeda u 

Hrvatskoj, druga u Europi, počela su upravo na području 

Nacionalnog parka Plitvička jezera 1981. g. 

(Huber 2004). Iako je riječ o našem površinski najvećem 

parku od 14 radio-ogrlicama obilježenim medvjedima, 

njih samo troje nije izlazilo izvan granica parka. 

Površina ukupno poznatog područja kojim su se koristili 

svi "plitvički" medvjedi, bila je 73.600 ha! Medvjed 

je s pravom zaštitni znak i jedan od simbola Parka. 

Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski 

nacionalni park koji će sljedeće 2009. g. proslaviti 60. 

obljetnicu (Nacionalnim parkom proglašen 8. travnja 

1949). Dvadeset godina nakon osnivanja (1979) Plitvička 

jezera stavljena su na UNESCO-vu listu svjetske 

prirodne baštine. Osim prirodnih ljepota, piše u promidžbenom 

prospektu Hrvatskih pošta, glas o ovom jedinstvenom 

krajobrazu prenose i brojni posjetitelji, pa neka 

i ova poštanska marka pridonese spoznaji o jednom posebnom 

mjestu - Nacionalnom parku Plitvička jezera. 

Alojzije Frković 

Programom izdavanja poštanskih maraka u 2008. g., Hrvatske 

su pošte za 25. travnja imale u planu izdati poštansku marku posvećenu 

Čorkovoj uvali u NP Plitvička jezera, ali su to, zadržavajući 

si pravo izmjene i dopune programa, izmijenile. 

Slika 3. Zoran primjer faze raspadanja pred fazom pomlađivanja u 

prašumi Corkova uvala NP Plitvička jezera 

(Foto: Alojzije Frković) 

Korištena literatura 

Bertović, S. (1983). Plitvička jezera. U: Šumarska 

enciklopedija 2 Građ-Pl (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski 

leksikografski zavod Zagreb, str. 

292-293. 

Huber, Đ. i J. Kusak (2004). Telemetrijsko istraživanje 

medvjeda i vukova u Hrvatskoj. U: Lovstvo 

(ur. Z. Mustapić). Lovački savez Hrvatske 

Zagreb, str. 300-303. 

Palković i sur. (2005). Hrvatski parkovi. Nacionalni 

parkovi i parkovi prirode. Ministarstvo kulture 

Republike Hrvatske Zagreb, str. 44. 

Prpić, B. (1980). Corkova uvala. U: Šumarska enciklopedija 

1 A-Grad (ur. Z. Potočić). Jugoslavenski 

Leksikografski zavod Zagreb, str. 292-293. 

Španjol, Ž. i J. Vukelić (2001). Zaštićeni objekti 

obične jele u Hrvatskoj. U: Obična jela (Abies 

alba Mili.) (ur. B. Prpić). Akademija šumarskih 

znanosti Zagreb, str. 197-251. 

297

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

MULTIFUNKCIONALNO GOSPODARENJA PANJAČAMA 

JUGOISTOČNE EUROPE - CFORSEE 

Od 19. do 22. svibnja 2008. godine u Bugarskoj je 

održana radionica u okviru projekta "Multifunkcionalno 

gospodarenje panjačama u jugoistočnoj Europi". Međunarodni 

projekt u okviru SEE-ERA.net programa vodi 

prof. dr. se. Manfred J. Lexer, s Bečkog BOKU Sveučihšta, 

a osim tima iz Austrije u projektu još sudjeluju 

Šumarski institut, Jastrebarsko (Hrvatska), Šumarski institut 

iz Sofije (Bugarska), Šumarski fakultet u Skopju 

(Makedonija) i Šumarski fakultet iz Beograda (Srbija). 

Voditelj hrvatskog tima je dr. se. Tomislav Dubravac, 

zajedno s kolegama Stjepanom Dekanićem, dipl. 

ing. šum. i Silvijom Kr aj ter, dipl. ing. šum. 

U regionalnim okvirima panjače pokrivaju značajan 

dio središnje i jugoistočne Europe. U zemljama projektnog 

konzorcija nalazi se oko 4 milijuna hektara šuma panj 

ača, a udio panj ača u ukupnoj površini šuma iznosi od 

2 % u Austriji, sve do oko 65 % u Srbiji. Prema podacima 

iz Šumskogospodarske osnove područja RH (2006- 

2015), u Hrvatskoj se nalazi 492 204 ha panjača s gospodarskom 

namjenom, od čega se preko polovice nalazi u 

šumama privatnih šumoposjednika (274 686 ha ili 

55,8 %). Prema vrstama drveća najzastupljeniji je uređajni 

razred panjače hrasta medunca (23,8 %), a slijede ga 

uredajni razredi panjača bukve (21,2 %), ostale tvrde bjelogorice 

17,7 %), hrasta crnike (15,2 %) i običnoga graba 

(12,0 %). Ostah uredajni razredi sudjeluju s 10,1 %. 

Prema dosadašnjim saznanjima hrvatske šumarske 

struke, u Hrvatskoj postoji čitav niz panjača od kvalitetnih 

s visokom drvnom zalihom po hektaru, pa do najlošijih 

razbijene strukture i niske drvne zalihe. Panjače 

se smatraju degradiranim sastojinama koje se nalaze na 

vrlo kvalitetnim staništima, te se preporučuje njihovo 

Sudionici radionice u Bugarskoj 

prevođenje u visoki uzgojni oblik prirodnim putem po 

načelu oplodnih sječa. Na taj bi se način uz relativno 

niske troškove obnove i njege trebalo doći do stabilnih i 

produktivnih sastojina visokoga uzgojnog oblika. 

Iako se gospodarenje panjačama ubraja u najstarije 

uzgojne sustave i u uporabi je stoljećima, sve donedavno 

nije privlačilo previše pozornosti u zemljama jugoistočne 

Europe. Glavni razlog za nedostatak pozornosti 

u prošlosti je općenito niska proizvodnost i profitabilnost, 

što djelomično proizlazi i iz lošeg stanja u 

kojemu se panjače nalaze (npr. prestarjeli panjevi, pomak 

prema manje vrijednim vrstama drveća i si.) te nedostatak 

modernih uzgojnih koncepata za poboljšanje 

gospodarenja panjačama. 

Pojačani interes za panjače u današnje je vrijeme 

uglavnom rezultat povećane potražnje za ogrjevnim 

drvom proizašle iz potrebe za zadovoljavanjem odredbi 

Kyoto protokola. Kako proizvodnja ogrjevnog drva 

ne iskorištava u potpunosti ekonomski potencijal panjača, 

potrebni su novi uzgojni koncepti kako bi se panjače 

prevelo u visoki uzgojni oblik ili u panjače iz kojih 

se mogu dobiti i vrjedniji proizvodi (npr. srednja 

šuma, panjača s pričuvcima). Alternativni načini gospodarenja 

panjačama u Hrvatskoj mogli bi biti posebno 

zanimljivi privatnim šumoposjednicima, koji iz iste 

šumske površine moraju zadovoljiti niz različitih potreba 

za drvom, i to u kraćem razdoblju. 

Projektni konzorcij pruža jedinstvenu priliku za detaljnu 

reviziju stanja panjača u zemljama središnje i jugoistočne 

Europe, kao i oblika gospodarenja koji su trenutačno 

u uporabi. Osim generalnoga pregleda stanja 

panjača u regiji, pokušat će se dobiti presjek zahtjeva i 

potreba interesnih skupina s obzirom na šume panjača. 

U nastavku projekta planirano je proširivanje projektnog 

konzorcija uključivanjem drugih zemalja regije, kao i 

drugih institucija iz zemalja već uključenih u projekt. 

Aktivnosti u okviru projekta odvijaju se kroz webstranicu 

projekta uspostavljenu na serveru bečkoga BO- 

KU-a. Prilozi iz zemalja članica projekta i dokumenti 

koji se bave tematikom panjača u jugoistočnoj Europi 

postavljaju se redovito na web stranicu. Središnji dio 

stranice zauzima diskusijski forum, u kojemu se raspravlja 

o predmetnoj problematici. Treba napomenuti da 

je pristup stranicama otvoren za sve posjetitelje koji mogu 

pregledati što je postavljeno na stranice, kao i pratiti 

rasprave o pojedinim temama te se i sami uključiti. 

298

Internet adresa je: http://cforsee.boku.ac.at. Saznanja 

0 stanju i mogućim budućim pravcima razvoja gospodarenja 

panjačama jugoistočne Eiffope bit će objavljeni 

u posebnom broju časopisa Silva Balcanica, te u 

članku u nekim od renomiranih svjetskih šumarskih 

znanstvenih časopisa. 

Stjepan Dekanić, dipl. ing. šum. 

Dr. se. Tomislav Dubravac 

Klagenfurtski sajam zastupstva u Hrvatskoj, tvrtka 

Belimpex d.o.o., tel: 01 36 38 363, 36 48 276, fax: 01 

30 17 992, e mail: officeŽbelimpex.hr, kontakt osoba: 

Anton Belan, gdje zainteresirani mogu dobiti detaljnije 

informacije, a putem zastupnika moguće je organizirati 

posjet sajmu. 

299

KNJIGE I ČASOPISI 

DABAR U HRVATSKOJ 

U nakladi Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 

iz tiskaje izišla knjiga "Dabar u Hrvatskoj" autora 

Marijana Grubešića, izvanrednog sveučilišnog 

profesora. Knjigu je tiskalo poduzeće Kerschoffset, 

Zagreb. Djelo obuhvaća 152 stranice, obogaćene s oko 

120 slika, crtežima, geografskim kartama i tablicama. 

Uz predgovor gradivo je podijeljeno u sljedeća poglavlja 

i podpoglavlja: 

Uvod, Dabar, Povijest dabra - nestanak i reintrodukcija. 

Projekt povratka dabra u Hrvatsku, 

Pripremna faza. Hvatanje, transport i ispuštanje 

dabrova. Monitoring, Rezultati monitoringa. Plan 

gospodarenja dabrom. Zaštita dabra od negativnog 

antropogenog utjecaja. Zaštita od negativnog djelovanja 

dabra. Naknada nastalih šteta i osiguranje 

sredstava. Pregled objavljenih naslova o dabru. Suradnici 

na projektu. Literatura 

Knjigu su recenzirali prof dr se. Milan Glavaš, 

izv. prof dr. se. Josip Margaletić i dr. se. Antun 

Delić, prof Svečana promocija knjige održala se u 

Društvenom domu u Ivanić Gradu, 4. lipnja 2008. godine, 

povodom Svjetskog dana zaštite okoliša, uz prisutnost 

brojnih uzvanika. 

Kratak prikaz djela po poglavljima 

U predgovoru autor objašnjava razloge stvaranja 

projekta "Povratak dabra u Hrvatsku", njegov boravak 

u Hrvatskoj nakon reintrodukcije, kao i želju autora da 

0 svemu tome educira javnost. 

U uvodnom dijelu čitatelji se upućuju na sadržaj i 

redoslijed djela, uz jasne upute zašto i kako su se pojedini 

dijelovi obradili i slikovno nadopunili. 

U poglavlju Dabar opisana je njegova filogenija, usporedba 

i njegovo mjesto među drugim glodavcima. 

Navedena je sistematika dabra od koljena svitkovaca do 

)U 

300

pr(jt:jt:nt: ČTI if i lit' riiiiiliJL- ili turnt-liu intiČnČikij njL'/int' uktivnusU, priHČfcČnJiuj«: K di 

IIA 

vrsta europskog i kanadskog dabra, te podvrsta europskoga 

dabra, kojega detaljno opisuje. S obzirom da u 

staništima dabra dolaze i druge semiakvatične vrste 

(nutrija, vidra i bizamski štakor) autor uspoređuje njihove 

glavne razlike s dabrom. Slijedi opis morfoloških karakteristika 

dabra, njegovo razmnožavanje, stanište, socijalni 

odnosi, aktivnosti i tragovi, te na kraju bolesti i 

prirodni neprijatelji. Kroz ovo poglavlje čitatelj dobiva 

cjelovitu i jasnu sliku o njegovu načinu života. Sagledavanju 

uvelike pomažu shke, crteži i usporedne tablice. 

U drugom dijelu ovog poglavlja autor daje naglasak 

na povijest dabra, uz napomenu daje prema arheološkim 

nalazima u nas obitavao pred više od milijun godina. Nestanak 

dabra iz europskih obitavališta traje gotovo 1 000 

godina, a masovni nestanak dogodio se u 19. stoljeću. 

Njegova reintrodukcija u europske zemlje započinje 

20-tih godina prošloga stoljeća, a traje i danas. 

Za nas je značajno da je povratak obavljen u zadnjem 

desetljeću posljednjega stoljeća. 

Najopširnije i najznačajnije poglavlje je Projekt 

povratka dabra u Hrvatsku. Na početku ovoga poglavlja 

objašnjava se i obrazlaže zamisao povratka dabra 

u Hrvatsku. Povratku su prethodila istraživanja potencijalnih 

staništa u Hrvatskoj, stvaranje projekta i 

provođenje povratka zajedno s kolegama iz Bavarske. 

Glavno obilježje ovog poglavlja je izuzetno precizno 

napisana kronologija svih zbivanja, kako autora projekta, 

tako i svih sudionika (stručnjaci, mediji, pravna 

regulativa, razne organizacije i dr.). 

Nakon reintrodukcije dabra u Hrvatsku prišlo se 

monitoringu na širokom području Hrvatske. Monitoring 

je po istom kronološkom načelu opisan u drugom 

dijelu ovoga poglavlja. Treći dio ovoga poglavlja odnosi 

se na rezultate monitoringa. Izneseni su precizni 

podaci 0 događanju u svezi s dabrovima od 1996. godine 

0 prvim aktivnostima dabra, zatim opisuje rasprostranjenost, 

životne aktivnosti, ishranu, razmnožavanje, 

stradavanje, odnos čovjeka prema dabru i đr. 

Završno poglavlje Plan gospodarenja dabrom 

ukazuje na potrebu daljnjih radova koji će osigurati 

njegov trajni opstanak. Postavke su detaljno opisane u 

odgovarajućim potpoglavljima i to s vrlo jasnim uputama 

potrebnih radova. 

Na kraju knjige autor navodi zanimljive podatke o 

objavljenim naslovnima o dabru i projektu "Dabar u 

Hrvatskoj", diplomskim radovima na Šumarskom i 

drugim fakultetima, a navodi i popis svih suradnika na 

projektu. Knjiga završava popisom citirane literature 

domaćih i stranih autora. 

Mišljenje 

Djelo "Dabar u Hrvatskoj", autora, izv. prof dr. se. 

Marijana Grubešića, rezultat je njegovog dugogodišnjeg 

rađa na istraživanju dabra kao vrste, uvjeta obitavanja, 

utvrđivanja pogodnih staništa za njegov povratak 

u Hrvatsku i rad na realizaciji projekta. Tijekom 

provođenja projekta stručnjaci i mnogi građani izravno 

su dobili spoznaje o dabru kojih ranije nisu imali. Velika 

važnost pridaje se planskom gospodarenju dabrom 

u budućnosti. 

Od početka provođenja projekta vraćanja dabra u 

Hrvatsku mediji su detaljno izvještavali javnost, stoje 

posebno djelovalo na mlađi uzrast. 

Uzevši sve u obzir, autor, gospodin Marijan Grubešić, 

shvatio je da je potrebno, a još više korisno na jednome 

mjestu opisati sve valjane činjenice, čime bi se omogućilo 

svima zainteresiranima da steknu znanja o dabru. 

Uvjeren sam da će ova knjiga korisno poslužiti 

stručnjacima i biti poticaj za istraživanja. Široj publici 

će biti privlačno štivo koje će im dati nove vidike i poticati 

daljnje znatiželje o dabru. Ocjenjujem da je knjiga 

"Dabar u Hrvatskoj" korisna širokim krugovima - od 

visokoobrazovnih ustanova do osnovnih škola, pa čak i 

dječjih vrtića. Za ostvarenje projekta povratka dabra u 

Hrvatsku i stabilnost njegove populacije najbolju je ocjenu 

dao akademik Slavko Matić prilikom promocije 

knjige rekavši daje to pobjeda šumarske struke. Knjiga 

"Dabar u Hrvatskoj" je živi dokaz toga. Zato je svima 

preporučam, a autoru, gospodinu, kolegi i prijatelju Marijanu 

Grubešiću upućujem najsrdačnije čestitke. 

Prof dr. se. Milan Glavaš 

301

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA 

,ća.op.s o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje 

Akademije šumarskih znanosti, Firenze) 

Iz broja 1., siječanj-veljača 2008. g. izdvajamo: 

Uredništvo: Treći kongres nacionalnog šumarstva 

za poboljšanje i očuvanje talijanskih šuma 

U prvoj najavi Kongresa, koji se treba održati u razdoblju 

od 16. do 19. listopada 2008. u Taormini (Sicilija) 

Uredništvo je dalo prezentaciju iz koje izdvajamo 

dijelove sadržaja: 

Tijekom vremena, šumarstvo se razvijalo i razvija 

pod okriljem dvaju osnovnih načela: usvajanje novih 

smjernica u znanstvenom području i saznanje o važnosti 

šuma za poboljšanje životnih uvjeta u sadašnjosti i budućnosti. 

Šuma je prostorno i kulturalno dobro od velikog 

socijalnog interesa, čije su se vrijednosne granice 

proširile od isključivih produktivnih interesa na aktualne, 

koji se zasnivaju na održivosti šumskog okružja i očuvanju 

vrijednosti od općeg interesa, od kojih su najvažnije: 

– očuvanje tla i vodenih zaliha, 

– očuvanje biološke raznolikosti, 

– ublažavanje klimatskih promjena i pročišćavanje 

zraka i vode, 

– osiguranje proizvodnje uvećane vrijednosti certifikacijom 

proizvoda i procesa rada drvnoprerađivačkog 

lanca i 

– zaštita specifičnosti izgleda okružja s povijesnim i 

kulturnim vrijednosti. 

Šumska baština tvori kompleksni biološki sustav i 

treba biti zaštićena od negativnih biotskih i abiotskih 

čimbenika, a šumarstvo je aktivnost visokih troškova i 

niskog dohotka. Zbog ograničenja u uporabi šume i nedovoljnog 

prihoda za provođenje adekvatnog gospodarenja 

u šumarstvu, treba predvidjeti poticajni sustav radi 

kompenziranja smanjenog dohotka. 

Zbog povećane osjetljivosti na zaštitnoj i prostornoj 

funkciji šuma dolazi u pitanje mogućnost zadovoljenja 

važnih potreba kao što su: 

– energija iz obnovljivih izvora (ne samo tradicionalno 

ogrjevno drvo), 

– drvo kao konstrukcijski materijal optimalnih termičkih, 

statičkih i kemijskih karakteristika (neutralna 

bilanca ugljičnog dioksida). 

Negativni povijesni utjecaji kao što su požari, nekontrolirano 

pašarenje i neracionalno korištenje prisutni 

su i danas, posebice na jugu Italije. U tim sredinama 

potrebna je potpora širokih razmjera za kultiviranje i 

melioriranje postojećih šuma. 

Iz tih razloga kongres je organizirala Regija Sicilija, 

Zajednica Državnih šuma i Akademija šumarskih znanosti 

uz potporu drugih instanca, upravo na Siciliji (Taormina). 

302 

Do sada su u Italiji održana dva kongresa: 

– Prvi Kongres šumarstva: Firenze 14. do 18. svibnja 

1954. g. (u organizaciji Akademije koja je osnovana 

1951. g.) 

– Drugi Kongres šumarstva: Venecija 24. do 29. lipnja 

1988.g. (u organizaciji Nacionalnog savjeta za 

šume i drvo, Akademije i drugih institucija). 

U znanstveni komitet trećeg kongresa izabran je za 

predsjednika prof. Fiorenzo Mancini, predsjednik 

Akademije, a za vicepredsjednika prof. Orazio Ciancio, 

dopredsjednik Akademije. 

Za članove znanstvenog komiteta imenovani su mnogi 

uglednici s talijanskih sveučilišta i ostalih institucija. 

Rad kongresa odvijat će se u 8 sesija (zasjedanja): 

1. šumarstvo, biološka raznolikost, genetski resursi, 

zaštićene površine i fauna, 

2. šumarstvo, požari i pašarenje, 

3. šumarstvo, očuvanje tla i vodeni resursi, 

4. borba protiv degradacije terena, 

5. šumarstvo, klimatske promjene i protokol iz Kyota, 

6. šumarstvo i zaštita šuma, 

7. šumarstvo, krajolik, kulturalne i socijalne funkcije 

šuma i 

8. šumarstvo, šumska i prostorna politika. 

U sjedištu kongresa bit će organizirana i sesija Poster, 

koja će obuhvatiti sve glavne tematike rada kongresa. 

resa. 

Sebastiano Cullotta, Federico Maetzke: 

: Šumsko 

planiranje na različitim razinama 

Međunarodni interes za detaljnim informacijama o 

stanju postojećih šumskih resursa, planiranju korištenja 

i razvoju održivog šumskog sustava u stalnom je 

porastu i nalazi se u središtu pozornosti Ministarske 

konferencije o zaštiti šuma Europe (ENCPEE). 

Italija je na osnovi rezolucija iz Strasbourga (1990), 

Helsinkija (1993), Lisabona (1998) i Beča (2003) napravila 

nacrt Održivog šumskog gospodarenja. Nacrt 

zahtjeva “korektno gospodarenje i uporabu šuma i 

šumskog zemljišta, na način da održi njenu biološku 

raznolikost, r produktivnost, kapacitet obnove, vitalnost 

i sposobnost da osigura sada i u budućnosti ekološke, 

ekonomske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj 

i globalnoj razini, te da ne prouzroči štete drugim 

ekosustavima”. 

Moderno gospodarenje područjem uvijek uključuje 

koncept održivog razvoja, ekokompatibilnog s prostorom. 

Tako šume i svi ostali prirodni i poluprirodni šumski 

resursi izražavaju svoju multifunkcionalnu ulogu. 

Aktualno stanje talijanskog šumskog fonda je kompleksno 

i u općoj sintezi moguće je razlučiti glavna 

obilježja:

oko 9–10 milijuna ha iznosi površina šumskih terena, 

šume se prostiru na raznim nadmorskim visinama 

od obale mora do alpskih planina što uvjetuje geopedološku 

i klimatsku raznolikost, 

vrlo bogata i raznolika tipološka struktura šuma, 

specifičnost i bogatstvo šumskih okružja veliki su 

rezervoar biološke raznolikosti, 

raznolikost vlasničkih odnosa, 

– veliko učešće zaštićenih područja na regionalnoj i 

nacionalnoj razini, koji čine ekološku mrežu realno 

dovoljnu i ekološki povezanu te 

– trend aktivnosti na području šumarstva gdje su od 

polovice 80-ih godina do sada postignuti značajni 

rezultati. 

Zdravstveno stanje šuma i šumskih ekosustava je 

pod velikim antropološkim utjecajem, izravnim i neizravnim. 

Antropološke aktivnosti na šumu trebaju biti 

planirane i verificirane. 

Šumsko planiranje je tehničko politička aktivnost 

koja ima cilj racionalizaciju odnosa između čovjeka i 

šume. Ti odnosi doživjeli su evoluciju u razmišljanju i 

interesu prema multifunkcionalnosti šume i omogućili 

napredak na regionalnoj i nacionalnoj razini. 

Osnovno zakonsko uporište koje se odnosi na šumsko 

planiranje u Italiji je E.R.D.L. broj 3267/1293, donesena 

za zaštitu planinskih područja, održavanje vodne 

i geološke ravnoteže te regulacija šumsko-kulturnih 

aktivnosti na javnom i privatnom vlasništvu. 

U 70-im godinama kompetencije planiranja u području 

poljoprivrede i šumarstva prelaze na regije i 

podložne su raznim izmjenama i dopunama. 

I. važan ministarski dekret donesen je 16. lipnja 

2005. g., a donijelo ga je Ministarstvo okoliša. Odnosi 

se na problematiku šumskog planiranja: “Vodič šumskog 

programiranja”, koji regulira šumsko planiranje 

na svim razinama. Planiranja po regijama prilagođena 

su specifičnostima područja. 

Glavni akt programiranja u šumarstvu na nacionalnoj 

razini je “Nacionalni šumski plan (PFN, 1988), s 

trajnosti od 10 godina, koji je prvi priznao autonomiju 

šumskog sektora. 

Novi “Nacionalni šumski plan” koji se treba uskoro 

pojaviti zasnivat će se na Nacionalnoj inventarizaciji 

šuma i rezerva ugljena (INFC). Taj plan bit će usklađen 

s aktualnim zajedničkim smjernicama. Postoje još izvjesne 

nejasnoće u odnosima država – regije. 

Iako se planiranje na nacionalnoj razini još nalazi u 

fazi definiranja, procesi na regionalnoj razini su više 

određeni nego jasni. 

Regionalni šumski plan (PFR) je višegodišnji programski 

dokument, koji obuhvaća cijelu površinu regije, 

sve potrebne intervencije i potrebna financijska 

sredstva za realizaciju plana. 

Neke regije su već donijele svoje planove, dok se 

kod drugih nalaze u fazi izrade. Postojeći planovi bit će 

revidirani na osnovi podataka sadržanih u “Informativnom 

šumskom sustavu” (posebice inventarizacija i regionalne 

karte). 

Tako na primjer, Regionalni šumski plan Regije Sicilija 

sadrži: 

– regionalnu šumsku kartu (na tipološkoj osnovi), 

– šumsku inventarizaciju Regije Sicilija, 

– smjernice regionalnog šumskog plana, 

– protupožarne planove, te 

– smjernice istraživanja (tehničko znanstvena asistencija). 

Racionalno gospodarenje u svim aktivnostima na 

šumovitom i nešumovitom području regije s naglaskom 

na zaštitu prostora, čuvanje i poboljšanje postojećih 

šuma, te proširenje šuma na neobraslo šumsko zemljište, 

racionalno korištenje šuma i planinskih pašnjaka, 

ekonomska valorizacija i socijalna uloga, osnovne su 

karakteristike planske politike. 

Paolo Casanova, Anna Memoli, Lorenzo Pini: 

Opažanje o selidbi drozda i zebe 

Poznavanje načina života (etologija) ptica selica, 

pogotovo ako su one subjekti lova, (kao što je to zeba u 

Italiji bila do prije par godina, a drozd je još uvijek) vrlo 

je teško zbog velikih udaljenosti koje one prelaze od 

mjesta gniježđenja do zimovališta. 

U ovom članku autori su iznijeli rezultate istraživanja 

intenziteta selidbe dviju vrsta: drozda cikelja (Turdus 

philomelos) i zebe bitkovice (Fringilla coelebs), 

koja je najbrojnija od svih zeba (važno je napomenuti 

da se na području Italije, posebice srednje i južne, unatoč 

zakonskim ograničenjima, love mnoge vrste ptica 

pjevica u gastronomske svrhe). 

Najveći dio migracijskih populacija lovi se izvan 

reprodukcijskih zona, ali u lovnim se planovima trebaju 

usuglasiti međunarodni dogovori zemalja u kojima 

se divljač gnijezdi, gdje prezimljuje, te zemljama tranzita 

i zaustavljanja. 

Naredba br. 79/409/CEE određuje da se lovna aktivnost 

odvija u skladu ekološko-uravnoteženog korištenja, 

a u čl. 2 kaže da se sve europske ptice održavaju 

“na razini koja odgovara ekološkim, znanstvenim i 

kulturalnim zahtjevima, vodeći računa o ekonomskim i 

rekreacijskim potrebama”. 

Dakle, osnova gospodarenja migracijskih vrsta ptica 

je održavanje populacije vrsta na optimalnim razinama 

za njihovo preživljavanje, a planovi izlova ne 

mogu zanemariti rezultate “prebrojavanja” učinjene za 

vrijeme raznih faza biološkog ciklusa. 

303

Za migracijske vrste nije moguće obaviti vjerodostojno 

prebrojavanje, već samo dinamiku pojedinih populacija. 

Za migracijske vrste iz reda Vrabčarki prebrojavanje 

je posebno teško, zbog heterogenosti njihove distribucije, 

te zbog njihovog okupljanja u vrijeme selidbe. 

To okupljanje često čine ptice raznih vrsta koje se gnijezde 

na istom području. 

Zbog "vjernosti" teritoriju zajedničkog podrijetla, 

njihova migracija ima konstantne smjerove koji ih vode 

u zimovališta. Ova "konstanta", s kojom selice biraju 

lokalna mjesta preleta, predstavlja osnovu na kojoj 

se temelje istraživanja. 

Primijenjena metodologija sastoji se u tome da se 

svake godine na određenom (istom) mjestu prebrojava 

odnosno procjenjuje brojno stanje, tj. gustoća preleta. 

Za lovno planiranje često puta je korisnije poznavati 

"trend", jer brojčani sastav jata ovisi i o vremenskim prilikama. 

Bitno je, također, da su brojači (promatrači) iskusne 

osobe, po mogućnosti isti u dužem nizu godina. 

Prebrojavanje pomoću mreža, koje hvataju jedinke, također 

ne mora davati dobre rezultate, jer ptice lete u slojevima, 

ovisno o vremenskim prilikama i starosti jedinki. 

Istraživanja su obavljena u razdoblju od 8 godina 

(1995. do 2002. g) na terenima Toskanskih Apenina, na 

površinama gdje je zabranjen lov, svaki dan od 1. listopada 

do 9. studenog, sat prije zore, do podne. Istraživanja 

su obuhvatila selidbu zebe bitko vice i drozda cikelja. 

Svaki promatrač imao je kvalitetan dalekozor 

(10x50) i promatrao je razmak od 50 m lijevo i desno. 

Za promatrača je važno da po načinu leta i iskustvu 

razlikuju ptice u jatu. 

Svi dobiveni podaci obrađeni su grafički: vrijeme 

preleta, fenologija i gustoća populacije zebe i drozda. 

Statističkom obradom ustanovljena je tendencija jake 

ekspanzije zebe. Važno je napomenuti da povećanje 

brojnosti jedne vrste može prouzrokovati proredu druge, 

koja ima slične ekološke osobine. 

Sto se tiče drozda, njegova populacija pokazuje tendenciju 

smanjenja na britanskim otocima i u Nizozemskoj, 

a u ostalim zemljama je stabilna. Po podacima iz 

Francuske populacija drozda ima lagani porast u 29 od 

36 zemalja. Po procijeni 12 do 15 milijuna parova gnijezdi 

u EU. 

Za točnije podatke trebalo bi povećati broj promatračkih 

lokacija, proporcionalno odnosnoj površini. 

Za korektno gospodarenje migracijskim pticama, 

osim programirane lovačke aktivnosti, bitno je održavanje 

povoljnog habitata u zonama gniježdenja, zaustavljanja 

u preletu i zimovalištima. 

Frane Grospić 

PRIZNANJA 

VELIKO PRIZNANJE ŠUMARIMA 

Povodom 22. svibnja. Međunarodnog dana biološke 

raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj, 

već treću godinu Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 

dodjeljuje nagradu "Ivo Horvat". Nagrada se 

dodjeljuje za izvanredna dostignuća u području zaštite 

Slijeva: ministar Bozo Biškupić, Miho Miljanić i Marijan Grubešić 

prirode. Nagrada se sastoji od povelje i plakete, te novčanog 

iznosa. Na povelji je ugraviran lik poznatog 

znanstvenika - prirodoslovca Ive Horvata s jedne 

strane i znaka Ministarstva kulture Republike Hrvatske 

s druge strane, rad akademskoga kipara Damira 

Matašića. 

S velikom radošću dajem na znanje svima, da su 

ovogodišnju nagradu primili naši kolege: 

Miho Miljanić, dipl. ing. šumarstva za životno 

djelo na poslovima zaštite prirode i 

Marijan Grubešić, izv. prof. dr. se. godišnja nagrada 

za izvanredna dostignuća u području zaštite prirode 

u 2007. godini. 

Nagrade im je 21. svibnja 2008. godine u Hrvatskom 

državnom arhivu u Zagrebu iffučio ministar kulture 

mr. se. Bozo Biškupić. Tom prilikom ministar 

je istaknuo da ta nagrada potiče izvrsnost u području 

zaštite prirode, te čestitao dobitnicima nagrade, a sudionicima 

svečanosti Međunarodni dan biološke raznolikosti 

i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. 

304

Da su Miho Miljanić i Marijan Grubešić zasluženo 

primih nagrade, vidljivo je iz njihovog djelovanja na području 

zaštite prirode, što navodim u najkraćim crtama. 

Miho Miljanić, rođenje u Uskoplju, Konavle 28. 1. 

1928. godine. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u 

Zagrebu diplomirao je 1965. godine. Od 1968. godine 

radio je u rezervatu "Lokrum", Dubrovnik, kao referent, 

a kasnije direktor. Od 1972. godine voditelj je Odjela za 

zaštitu prirode Zavoda za zaštitu spomenika kulture i 

prirode Dubrovnik, pa ponovo radi u "Lokrumu" kao direktor. 

Istodobno je bio direktor Nacionalnog parka 

"Mljet" (1975-1979). U kolovozu 1988. godine imenovan 

je direktorom Republičkog zavoda za zaštitu prirode 

Repubhke Hrvatske u Zagrebu, gdje je obavljao razne 

dužnosti do odlaska u mirovinu (podaci su uzeti iz 

Hrvatskog šumarskog životopisnog leksikona). 

Prilikom svečane dodjele nagrade "Ivo Horvat" za 

životno djelo istaknuto je daje Miho Miljanić cijeli radni 

vijek proveo na poslovima usko vezanim uz zaštitu 

prirode. Naglašeno je da je on zaslužan za pisanje i objavljivanje 

vrijednih knjiga kao što su "Nacionalni parkovi 

Hrvatske", "Crvena knjiga zaštićenih i ugroženih 

biljnih vrsta Hrvatske", "Prirodna baština Hrvatske" i dr. 

Marijan Grubešić, rođen je 31. srpnja 1961. u Karlovcu. 

Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao 

je 1986. godine. Radni vijek započinje u šumariji 

Duga Resa, a od 1987. godine radi kao asistent na 

predmetu Lovstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, 

gdje se i danas nalazi, te radi kao izv. prof na lovstvu. 

Marijan Grubešić magistrirao je 1992. godine s temom 

"Izučavanje dabrovih staništa". Doktorirao je 

1996. godine, za docenta je izabran 1998. godine, a za 

izvanrednog profesora 2005. godine. 

Na početku radnoga vijeka Marijan Grubešić boravi 

u Bavarskoj istražujući dabra šCastor fiber L.). Na 

temelju suradnje sa znanstvenicima iz Njemačke 1992. 

godine pokreće projekt "Dabar u Hrvatskoj" koji je 

realiziran njegovom uspješnom reintrodukcijom. 

Gospodin Grubešić uspostavio je brojne kontakte sa 

stručnjacima u Hrvatskoj i inozemstvu. Ekspert je FAOa 

za lovstvo na Kosovu. Voditelj je i suradnik na više istraživačkih 

projekata, aktivan je na širokom polju vezanom 

za zaštitu prirode. U osnovnoj djelatnosti dao je 

pečat suvremenim zahtjevima lovstva i gospodarenja 

divljači. Objavio je znatan broj znanstvenih i stručnih radova, 

koautor je dva lovačka priručnika i drugih publikacija. 

U nastavničkom radu obavlja nastavu na dodiplomsko 

- preddiplomskom i poslijediplomskom, te doktorskom 

studiju. Kao mentor izveo je mnoge studente (preko 

70), osam magistara i jednoga doktora znanosti. 

Cjelokupan rad na povratku dabra u Hrvatsku traje 

od 1992. godine. Uspješna reintrodukcija provedena je 

u razdoblju od 1996. do 1998. godine. Danas u Hrvatskoj 

imamo stabilnu populaciju, čime je dan doprinos 

očuvanju ukupne biološke raznolikosti Hrvatske. 

O svim događanjima u svezi s dabrom gospodin Marijan 

Grubešić napisao je knjigu "Dabar u Hrvatskoj". 

Uzevši u obzir realizaciju cijeloga projekta i ponajprije 

spomenutu knjigu, ocjenjeno je da se Marijanu Grubešiću 

dodjeli nagrada "Ivo Horvat" za 2007. godinu za izvanredna 

dostignuća na području zaštite prirode. 

Obje nagrade za životno djelo i za 2007. godinu 

zasluženo su došle u prave ruke. To su nagrade dvojici 

naših kolega, ali i pobjeda i priznanje cijeloj našoj 

šumarskoj struci, na što možemo biti ponosni. 

Kolegama Mihi Miljaniću i Marijanu Grubešiću uz 

dobre želje upućujem čestitke uz zahvalu za njihov rad, 

kao primjer i poticaj drugima. 

Prof dr. se. Milan Glavaš 

305

IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA 

HSD - OGRANAK ZAGREB U POSJETI USP - SISAK I PPS MAJUR 

Kada u Zagrebu pada kiša u jutarnjim satima, za 

dolazak na odredište treba predvidjeti dvostruko vrijeme. 

Ipak 6. lipnja u 8 sati na odredište na Mažurancu 

stiglo je 28 šumara izletnika za planirani posjet sisačkom 

području. 

U upravnoj zgradi u Sisku dočekao nas je upravitelj 

Uprave šuma podružnice Sisak gospodin Zvonko R o - 

žić dipl. ing., Darinka Žuna dipl. ing i Vlatko Petrovi 

ć dipl. ing., predsjednik HSD - ogranak Sisak. 

Upravitelj nas je pozdravio, zaželio nam dobrodošlicu 

i ugodan boravak, te nam u kratkim crtama predstavio 

osnovne podatke o USP- Sisak i njenoj djelatnosti: 

- površina državnih šuma s kojima gospodari USP 

Sisak iznosi 88 000 ha, 

- drvna zaliha 18,4 milijuna mČ, 

- godišnji tečajni prirast preko 600 000 mČ, 

- godišnji etat oko 300 000 mČ, 

- učestalost vrsta drva: bukva 30 %, hrast lužnjak 

21 %, hrast kitnjak 14 %, poljski jasen 10 %, kesten 

8 %, grab 8 %, te ostalo (tvrda i meka bjelogorica te 

četinjače) 9 %, 

- 12 % površina nalazi se još u području opasnosti od 

mina, 

- na području USP Sisak obavljaju se opsežni šumsko 

uzgojni radovi, 

- otvorenost šuma je preko 7 km/l 000 ha 

Šume su razdijeljene na 25 gospodarskih jedinica, 

kojima gospodari 10 šumarija (Sisak, Lekenik, Pokupsko. 

Glina, Petrinja, Hrvatska Kostajnica, Sunja, Hrvatska 

Dubica, Dvor i Rujevac). Uprava gospodari državnim 

otvorenim lovištem "Posavske šume", površine 

14 000 ha, koje se nalazi na području šumarije Sunja i 

Hrv. Dubica. Posebno obilježje USP Sisak su veliki 

kompleksi kestenovih šuma, koje su nažalost ugrožene 

od raka kestenove kore. 

Zbog obveza upravitelj nije mogao sudjelovati u 

daljnjem programu naše ekskurzije, koja je nastavljena 

u društvenim prostorijama uprave. Tu nam je prikazan 

film iz bogate povijesti ovog kraja, popraćen komentarima 

kolegice Darinke, koja se predstavila kao izvrsna 

poznavateljica povijesnih zbivanja te sugestivna interpretatorica. 

Po mnogobrojnim bogatim arheološkim 

nalazištima, područje grada Siska bilo je naseljeno još u 

davnoj prošlosti, oko 4000 godina prije Krista. 

U razdoblju 4. do 1. stoljeća prije Krista tu je bio 

Keltski grad Segestica, koji je bio sagrađen na ruševinama 

još starijeg naselja. 

Rimski vojskovođa Oktavijan August osvojio je 

Segesticu (nakon 30 dnevne opsade) i na istom mjestu, 

na lijevoj obali Kupe sagradio Sisciu, glavni grad provincije 

Panonije Savije, koja je imala 40 000 stanovnika 

i sva gradska obilježja. 

Darinka Žuna - o povijesti Siska 

Pozdravio nas je voditelj Zvonko Rožić, dipl. ing. šum. 

U 9. stoljeću tu stoluje hrvatski knez Ljudevit Posavski, 

koji se borio protiv Franaka. U daljnjem razvoju 

nastaje srednjevjekovni grad Sizsek, u kojemu je 

zbog stalne ugroženosti od osmanlijskog osvajanja, 

sredinom 16. stoljeća sagrađena vojna utvrda (Stari 

grad), koju smo posjetili u tijeku razgledavanja gradskih 

znamenitosti. 

306

Stari grad je impozantna građevina trokutastog tlocrta, 

kojim dominiraju tri ugaone kule, što ovoj građevini 

daje posebno obilježje u srednjevjekovnoj fortifikacijskoj 

gradnji. Bez obzira na nedostatak dekorativnih 

elemenata, građevina imponira svojom obrambenom 

funkcionalnošću. U građevini se nalazi mnoštvo 

izložaka i prikaza povijesnih zbivanja, a posebnu 

zanimljivost predstavlja velika maketa prikaza najpoznatije 

bitke za obranu Siska (1593). U toj bitci, koja je 

doprinijela prestanku daljnjih osmanlijskih napada, 

kršćanska vojska koju je predvodio hrvatski ban Toma 

Bakač Erdody, porazila je tursku vojsku. 

Zbog uporne kiše nismo mogli pješice obići sve 

znamenitosti grada, ali nam je kolegica Darinka, kao 

pravi turistički vodič iz autobusa predstavila mnoge 

značajnije objekte. Po predviđenom programu uputili 

smo se autobusom u smjeru juga u posjet drvnoj industriji 

u Majuru, koja se nalazi u vlasništvu obitelji Galeković, 

a sagrađena je na mjestu starog pogona devastiranog 

u Domovinskom ratu. PPS Galeković - PPS 

Majur d.o.o. je modemi pogon drvne industrije, koji 

ima pilanu i proizvodnju parketa . 

U pogonu su nas dočekali Filip Galeković (u ime 

obitelji vlasnika), Vedran Didara (marketing) i Zdravko 

Bobetko (voditelj proizvodnje), koji su nas upoznali 

s procesom proizvodnje u Majum. Pilana godišnje 

propili oko 25 000 kubika pilanske oblo vine hrasta, jasena, 

bukve i graba (hrasta oko 50 %), a u više linija 

proizvede oko 500 000 kubika parketa visoke kvalitete 

obrade. U proizvodnji radi oko 100 radnika. 

Slijeva: Z. Bobetko, V. Đidara, F. Galeković 

S velikim zanimanjem pratili smo objašnjenja naših 

domaćina, koji su odgovarali na mnoga naša pitanja. U 

svakom dijelu proizvodnje očituje se dobra organiziranost 

i visoki tehnološki doseg, a posebno možemo izdvojiti 

nekoliko segmenata koji su za nas bili novitet To 

je proizvodnja parketa od termo tretiranog drva. Radi se 

Stari grad - dvorac i replika Sisačke bitke 

Dobrom strategijom 5340 kršćanskih vojnika, uspjelo 

je razbiti i natjerati u vode Kupe i Odre 18 200 

osmanlijskih vojnika (koji su imali preko 10 000 ljudi 

kao pomoćno osoblje). Tom prilikom se utopio voda 

osmanlijske vojske i veći dio njegovih zapovjednika. 

U 19. stoljeću grad (Sziszek) doživljava veliki razvoj. 

Grade se velika skladišta, željeznica, trgovačke 

kuće, ugostiteljski objekti i čak igračnica "kasino". U 

izgrađenu luku uplovljavaju putničke lađe, šlepovi i 

parobrodi. Razvoj grada usporen je tijekom 2. svjetskog 

rata, a u Domovinskom ratu Sisak je dao veliki 

doprinos obrani domovine. 

Modemi pogon - linij a za lakiranje 

307

o finskoj tehnologiji, kod koje se u posebnim komorama 

drvo zagrijava na visoku temperaturu (190 do 210 °C), 

te se tako od vrsta koje su trenutačno manje prodajne 

(jasen, bukva, grab) dobije potpuno drugačiji tonalitet 

parketa da sliči na razne egzotične tražene vrste, čime se 

uspješno proširuje tržišna ponuda. Linija za lakiranje 

parketa, nakon fine mehaničke obrade drveta, obavlja 

kvalitetno lakiranje parketa u nekoliko slojeva, te je takav 

parket spreman za ugradnju bez naknadnih radova. 

Školovanju budućih kadrova posvećena je posebna 

pozornost. Osnovana je školska radiona s potrebnom 

opremom, u kojoj učenici provedu gotovo polovicu 

obrazovnog programa u praktičnom radu, što će u budućnosti 

osigurati još brži tehnološki napredak. Sve 

ovo svrstava proizvodnju obitelji Galeković u sam vrh 

uspješnosti i izvrsnosti, što je i potvrđeno certifikatom 

za proizvode. 

U ime našeg ogranka predsj ednik J a k o v a c uručio 

je domaćinima monografije dvaju naših najzastupljenijih 

vrsta - hrasta lužnjaka i bukve, a mi smo od domaćina 

za uspomenu dobili uzorke parketa. 

Posljednjom fazom našeg programa predviđen je 

posjet Hrvatskoj Kostajnici, slikovitom dugovjekom 

ponosnom hrvatskom gradiću, smještenom podno brda 

Djed na lijevoj obali rijeke Une. Prirodnim ljepotama 

obdaren gradić je nažalost u bezumnom razaranju 

pretrpio velika oštećenja, tako da nekadašnja glavna 

ulica više ne postoji. Obnova građa je vidljiva, ali će 

proći još mnogo vremena da opet dosegne nekadašnji 

izgled građa. U obnovljenoj hali hotela "Central" (32 

kreveta) direktora Branke Galeković u ulici V. Nazora 

1, koji je star preko 100 godina, gospođa Mirjana je s 

velikim ushićenjem pričala o povijesti i sudbini građa. 

Prvi pisani trag seže u daleku 1240. godinu kada se u 

povelji spominje templarski red koji svjedoči o prodaji 

zemlje. Potom se Kostajnica opet spominje u ispravi 

Bele IV. (1258) kao "Terra Coztainicha", da bi konačno 

povelja kralja Stjepana V. iz 1272. potvrdila vlasništvo 

imanja Kostajnice plemićkoj obitelji Hetink, koja se 

potom nazvala Kostajnički (de Coztainicha). 

Unatoč tomu što su u razdoblju turskih upada u ovaj 

prostor Subići Zrinski vodili brojne junačke i bespoštedne 

bojeve s Turcima, ipak 1556. godine Kostajnica 

je zajedno sa svojim Kaštelom pala u njihove ruke. 

Oslobođena je tek 1690. godine i odmah se izgrađuje na 

novom, pogodnijem i sigurnijem prostoru. Tada se vraćaju 

u Kostajnicu franjevci, grade samostan i drvenu 

crkvu Sv. A. Padovanskog. Trg se formirao ispred samostana, 

a franjevci umjesto drvene podižu zidanu crkvu 

od 1729. do 1746. godine. Biskup Martin Brajković 

osniva u Kostajnici i Župu, zbog čega se morala proširiti 

kapela Svetog Nikole. To je vrijeme kada se podno brda 

Djed počinje formirati mali gradić u kojemu franjevci u 

svom samostanu 1769. otvaraju prvu pučku školu, koja 

će neprekidno raditi do 1873. godine. 

U novouređenom hotelu "Centraf' 

Tu je radio i djelovao od 1889 - 1899. g. poznati 

hrvatski pedagog Davorin Trstenjak, koji je po kazni 

poslan u Hrvatsku Kostajnicu i koji je ostavio duboke 

tragove u njenom životu između ostalog pošumivši 

brdo Djed. 

U 20. stoljeću nastavlja se razvoj grada, koji dobiva 

hotel, kino i kladionicu. Prvi svjetski rat usporava njegov 

razvoj. Između 2 rata dolazi elektrifikacija, otvara 

se ciglana , kožara, šumarija i gradi se Hrvatski dom s 

dvoranom koja služi za vježbanje. Prije 100 godina grad 

je imao tri hotela sa preko 100 ležaja, gotovo uvijek popunjenih. 

Grad je imao bogat zabavni i kulturni život. 

Na području općine je prije Domovinskog rata živjelo 

čak 15 000 stanovnika, da bi 2001. godine sam grad 

imao samo 1900 stanovnika (sada 2699). Danas indu- 

Pred ugostiteljskim objektom na brdu Djed 

308

strijskih postrojenja nema, osim tvornice trikotaže "Pounje", 

trgovačkog, grafičkog i ugostiteljskog poduzeća, te 

je sa sadašnjeg gledišta glavna perspektiva razvoj turizma, 

kojemu je glavna osnova izuzetno lijep krajolik. 

Državna granica na ovom području nije u potpunosti 

riješena, jer se dio hrvatskog teritorija nalazi između 

Une i njene pritoke rječice Unčice. Turističku atraktivnost 

potvrđuje i predjel Tirol na šumovitom brdašcu 

Djed, koje ime je ostalo iz vremena kada su zbog atraktivnosti 

prirode stranci dolazili i gradili svoje ljetnikovce. 

Tu se nalazi i ugostiteljski objekt "Djed", restoran 

i izletište, sada u vlasništvu obitelji Galeković, gdje 

su nam naši domaćini priredili ručak. 

U razgovoru uz prigodnu zdravicu proveli smo preostale 

ugodne trenutke. Predsjednik Jakovac je uz zahvale 

uručio našim domaćinima prigodne darove, 

medu kojima je bila i Monografija "Tisućljetni Zagreb" 

predana kolegici Darinki u znak pažnje i na sjećanje 

uz poziv ogranku Sisak da uzvrati posjet. 

Naši domaćini, USP Sisak i PPS Galeković priredili 

su nam izlet obilježen kvalitetnim edukacijskim programom, 

dobrom organizacijom i izuzetnom gostoljubivošću, 

na čemu im srdačno zahvaljujemo. 

Također zahvaljujemo i Šumarskom fakultetu na 

ustupljenom autobusu, s kojim nas je vozač Marijan 

(stariji) dovezao natrag na "Mažuranac" pred zgradu 

Šumarskog društva oko 20 sati. 

Kiša je konačno prestala. 

Frane Grospić 

IZ SVIJETA GLJIVA 

GLJIVA GANODERMA 

Na nekoliko nalazišta u Hrvatskoj naišao sam na blima crne johe u šumskom rezervatu Crni jarci u Po 

kod Kalinovca, ali najveće primjerke nalazim i u 

gljivu Ganoderma lipsiense (Batsch) G.F. Atk., = G. ap-dravinplanatum. 

Veći broj primjeraka uočio sam na trulim de 

šumi u Sungerskom lugu u Gorskom kotaru. 

SI. 1. Dio plodišta ganoderme 

SI. 2. Plodište gljive odozdo s komoricama 

309

Ganoderma živi kao nametnik i kao saprofit na bjelogoričnom 

i cmogoričnom drveću, i razvija velika polukriKna 

i lepezasto razgranjena plodišta. Pripada porodici 

viših gljiva rupičavki (Polyporaceae). No, gljiva 

je zanimljiva i po tome što u njezina plodišta polaže jajašca 

mušica. Agathomia wankowiczi. Uhimeniju, gdje 

su jaja položena, razvijaju se male šiške, komorice, u 

kojima će se razvijati ličinke mušica. Kad one završe 

svoj razvoj, probuše otvor na vrhu komorice i izlijeću 

napolje. Uslijed onakvih "uljeza" himenij ganoderme 

domaćina na tim mjestima poprima osobit izgled, jer je 

prepun manjih ili većih bačvastih ili valjkastih izrasta, 

koji su i po boji nešto drukčiji od ostatka himenija. 

Osobito je komorica mnogo po rubnim dijelovima plodišta 

ganoderme, pa se ponekad mogu lako zamijetiti 

promatrajući gljivu odozgo. Ovu zajednicu gljive i jednog 

kukca opnokrilca mogli bismo nazvati zajednicom 

u kojoj uljez ima koristi jer se hrani sadržajima plodišta 

gljive, ona mu pruža zaklon, a ova, čini se, zbog toga 

ne trpi nikakvu štetu. 

NA BREZOVIM RESAMA 

SI. 1. Gljivica ciborija. Snimak učinjen 27. siječnja u šumi na kalničkim obroncima 

Već u rano proljeće, dapače, već 

od mjeseca veljače, pa čak i u siječnju, 

u listopadnim šumama i 

šumskim rubovima pažljivim motrenjem 

šumskog tla nalazimo malu 

gljivu ciboriju (Ciboria amentacea 

Fuckel). Ona raste kao saprofit pretito 

na starim resama crne johe ili 

breze. Svojim životnim aktivnostima 

pomaže razgradnji organskih 

tvari u šumskim sastojinama, ali je i 

sama hrana drugim članovima šumskih 

zajednica. 

Gljivica ima oblik čašice promjera 

oko 6-8 mm. Svijetlosmeđe 

je boje. Plodište joj raste na dršku 

koji može biti visok do 4 cm. Pripada 

velikoj skupini gljiva mješinarki 

(Ascomycetes). Mješinice su duge 

70-90 lim, a spore eliptičnog oblika 

10-13 nm. 

Tekst i fotografije: 

Dr. se. Radovan Kranjčev, prof. 

310

IN MEMORIAM 

Prof. dr. sc. RUDOLF SABADI 

Prije mjesec dana umro je naš 

profesor i prijatelj prof dr. sc. Rudolf 

Sab adi, redoviti profesor Ekonomike 

šumarstva. Ekonomike šumskoprivrednih 

organizacija. Ekonomike 

i Trgovine drvom i marketinga. 

Rođenje 10. rujna 1928. godine 

u Vinkovcima od oca Franje i majke 

Ane. Osnovnu školu i gimnaziju završio 

je u Vinkovcima. Na Šumarski 

odsjek, tehnički smjer Poljoprivredno-šumarskog 

fakulteta Sveučilišta 

u Zagrebu upisao se 1947. godine i 

diplomirao je 1952. godine. Nekako 

istovremeno (1950) upisuje se na 

Ekonomski fakultet Sveučilišta u 

Zagrebu, gdje je diplomirao 1956. 

godine. 

Nakon studija slijedi jedna dinamična 

karijera u struci. Od 1952. 

do 1953. godine radi kao pripravnik 

u DIP-Novoselec i u Jugoinspektu 

u Zagrebu. Od 1953. godine 

radi u DIP-u Sisak, i to u pogonima 

u Sisku, Bosanskom Novom, Turopolju 

i u Sisak predgrađu. Od 1956. 

do 1959. godine radi kao tehnički 

direktor Drvne industrije "Slavonski 

Hrast", današnjoj "Spačvi" u 

Vinkovcima. 

Dužnost generalnog direktora 

DIP "Turopolje" u Turopolju 

obnašao je od 1959. do 1964. godine. 

Zatim je bio savjetnik pri Ministarstvu 

poljoprivrede Carevine 

Etiopije, Odsjek za šumarstvo od 

1964. do 1967. godine. Nakon toga, 

od 1967. do 1969. godine obnašao 

je dužnost sekretara za ekonomske 

odnose s inozemstvom Republičke 

privredne komore u Zagrebu. 

Od 1969. do 1974. bio je komercijalni 

direktor poduzeća "Kamensko" 

u Zagrebu. Od 1974. do 1978. 

bio je direktor projekta u Međunarodnoj 

korporaciji za investicije Jugoslavije 

u Zagrebu. Nakon toga. 

bio je dvije godine na dužnosti savjetnika 

u Republičkom zavodu za 

društveno planiranje u Zagrebu. 

Godine 1978. na Šumarskom 

fakultetu Univerziteta u Beogradu 

obranio je doktorsku disertaciju 

pod naslovom Istraživanja determinanti 

potražnje kuhinjskoga i sobnog 

namještaja u garniturama u 

Jugoslaviji od 1962.-1974. Mentor 

mu je bio poznati prof dr. sc. DušanOreščanin. 

Nakon bogatog iskustva u operativi 

i strukovnim institucijama, te 

nakon stečenoga doktorata znanosti, 

od 1980. godine do odlaska u mirovinu 

1993. godine, prenosio je svoja 

bogata znanja i iskustva studentima 

šumarstva i drvne tehnologije na 

Šumarskom fakultetu u Zagrebu. 

Znanstveno-nastavno vijeće Šumarskoga 

fakulteta u Zagrebu izabralo 

gaje 1979. godine za izvanrednog 

profesora iz predmeta Ekonomika 

šumarstva i drvne industrije, 

te predmeta Trgovina drvom i 

marketing. 

Od 1. siječnja 1980. godine do 

umirovljenja bio je predstojnik Katedre 

za ekonomiku šumarstva i 

drvne industrije Šumarskoga fakulteta 

u Zagrebu. Također je predavao 

i na poslijediplomskom studiju 

na Šumarskom i Ekonomskom fakultetu 

Sveučilišta u Zagrebu. 

Tijekom svojeg znanstveno-istraživačkog 

i stručnog rađa objavio 

je više od 120 stručnih i znanstvenih 

radova, od kojih su 42 registrirana 

u raznim bazama podataka. 

Bio je autor ili koautor 23 knjige i 

monografije na hrvatskom, engleskom 

ili njemačkom jeziku. 

Treba naglasiti da se prof dr. sc. 

Rudolf Sabadi usprkos svestranosti u 

svojem radu ipak usredotočio na dva 

osnovna područja djelovanja. To su: 

1. Trgovina drvom i marketing (pretežito 

u preradi drva i proizvodnji 

namještaja), i 

2. Šumarska politika i makroekonomika 

šumarstva. 

Na području trgovine drvom 

nastavio je rad prof dr. sc. Aleksandra 

Ugrenovića koji je svojim esencijalnim 

radom Tehnike trgovine 

drvom I i II dio (1934. i 1935. godine) 

postavio temelje ove discipline 

na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. 

Sljedeći prethodnika, prof dr. 

sc. Rudolf Sabadi napisao je temeljni 

udžbenik: OSNOVE TR 

GOVAČKE TEHNIKE, TRGOVA 

ČKE POLITIKE I MARKETIN 

GA U ŠUMARSTVU I DRVNOJ 

INDUSTRIJI, koji je i danas, 20 

godina od izdavanja, još uvijek osnovni 

udžbenik u struci. 

U drugom području svojega djelovanja 

bavio se istraživanjima međusobnih 

gospodarskih veza šumarstva 

i prerade drva unutar nacionalnoga 

gospodarstva, istraživanja djelotvornosti 

mjera gospodarske politike 

na razvoj šumarstva i industrijske 

prerade drva, te makroekonomskim 

problemima šumarstva. 

311

Nadograđujući radove na ovom 

području prof. dr. sc. Đure Nenad 

i ć a , prof. dr. sc. Milenka P l a v- 

ši ća i prof. dr. sc. Branka K r al j i- 

ća, napisao je udžbenike: EKO 

NOMIKA ŠUMARSTVA i EKO- 

NOMIKADRVNE INDUSTRIJE. 

Njegov stručni rad uglavnom se 

svodio na područje šumarstva, gdje 

je bitno istaknuti njegov rad na oblikovanju 

J.P. “Hrvatske šume“ čiji je 

bio prvi predsjednik Upravnoga 

odbora. Uz to, potrebno je istaći i 

njegovu suradnju na Šumarskom 

institutu u Jastrebarskom, gdje je 

bio kreator znanstvenoga i stručnog 

djelovanja u razvoju specifične discipline 

ekonomskoga vrednovanja 

općekorisnih funkcija šuma. 

Analizirajući svekoliki rad prof. 

dr. sc. Rudolfa Sabadija, može se 

reći da je bio svestran stručnjak, 

znanstvenik i poliglot, kao i da je 

bio intelektualac u pravom smislu 

riječi. Najveći dio svojega radnog 

vijeka proveo je u raznim poduzećima 

i institucijama u domovini i 

inozemstvu, što je ostavilo velik 

pečat u njegovom osjećaju za prepoznavanje 

praktičnih problema u 

kasnijem znanstveno-istraživačkom 

radu na Fakultetu. 

Na kraju, evo i osobnog osvrta 

na prijatelja i kolegu prof. dr. sc. 

Rudolfa Sabadija. Bio je ugodan, 

nesebičan i tolerantan prema suradnicima 

i studentima, te je uvijek bio 

spreman na dijalog i suradnju. Iako 

je po prirodi bio izrazito društven, 

u realnom znanstveno-stručnom 

okruženju bio je istovremeno plodan 

znanstvenik, ali i samozatajan i 

nenametljiv suradnik, koji je svoje 

misli i rezultate rado dijelio s drugima, 

pogotovo mlađima kolegama i 

studentima. 

Neka mu je slava i hvala za sve 

što je učinio za šumarsku struku i 

za Šumarski fakultet u Zagrebu. 

Ostat će zauvijek u našim mislima i 

srcima. 

Prof. dr. sc. dr. h. c. Mladen Figurić 

u ime profesora, studenata 

i djelatnika Šumarskoga 

fakulteta u Zagrebu 

Radovi 

312 

Sabadi, R., 1964., Upotreba topolovine – Studija razvitka 

prerade drva u Belišću, pp. 27–45, Zagreb. 

Sabadi, R., 1965., Informations on Forests of Ethiopia’s 

Southwest, Ministry of Agric., Dept. of Forestry, 

pp. 1–20, Addis Ababa. 

Sabadi, R., 1965., Šumarstvo i drvna industrija Etiopije, 

Drvna industrija, 16(9–12):144–149, Zagreb. 

Sabadi, R., 1965., Šume i drvna privreda Etiopije, Drvna 

industrija, 16:39–41, Zagreb. 

Urbanovski, A., Sabadi, R., 1965., Management Plan 

for the Din–Din State Forest, Addis Ababa, pp. 

1–120, Imperial Ethiopian Government, Ministry 

of Agriculture, Dept. for Forestry. 

Sabadi, R., 1966., Mogućnosti upotrebe etiopskog Juniperus 

procera za olovke, Studija za TOZ, pp. 

1–12, Addis Ababa. 

Sabadi, R., 1966., On Possibility of Planting Some Fast 

Growing Tree Species in the Addis Ababa Area, 

Ministry of Agric. of Ethiopia, Dept of Forestry, 

pp. 1–69, Addis Ababa. 

Sabadi, R., 1966., The List of Woodworking Firms of 

Ethiopia, Addis Ababa, pp. 1–67, Imperial 

Ethiopian Government, Ministry of Agriculture, 

Dept. for Forestry. 

Urbanovski, A., Sabadi, R., 1966., Five-Year Development 

Plan for Forestry, Addis Ababa, pp. 1–207, 

Imperial Ethiopian Government, Ministry of 

Agriculture, Dept. for Forestry. 

Urbanovski, A., Sabadi, R., 1966., Implementation of 

1958, and Operating Plan 1959 (Ethiopian Calender) 

for Forestry, Addis Ababa, pp 1–117, Imperial 



Urbanovski, A., Sabadi, R., 1966., Jibat Project – Study 

for the FAO, Addis Ababa, pp. 1–167, Imperial 



Sabadi, R., 1967., Jugoslavija i zemlje u razvoju, Zbornik 

SSRNJ, Beograd. 

Sabadi, R., 1967., Privreda i devizni režim, 6,15-minutna 

radioreportaža, Radio Zagreb II. 

Sabadi, R., 1968., Exportpolitik der SFRJ und Zahlungsbilanz, 

pp. 1–27, Wirtschaftsinstitut Graz. 

Sabadi, R., 1968., Jugoslawien als Handelspartner, 

9-minutna emisija, Steyerische Rundfunk, Graz. 

Sabadi, R., 1976., Analiza financijskih odnosa – predavanja 

iz ekonomike drvne industrije, pp. 1–53, 

Šumarski fakultet, Zagreb. 

Sabadi, R., 1976., Elasticitet cijena i elasticitet dohotka 

u odnosu na potražnju namještaja u Jugoslaviji 

1962–1974, Drvna industrija, 27(11–12): 

289–295, Zagreb. 

Sabadi, R., 1976., Financijsko poslovanje radne organizacije 

– predavanja iz ekonomike drvne industrije, 

pp. 1–62, Šumarski fakultet, Zagreb. 

Sabadi, R., 1976., Gospodarenje zalihama – predavanja 

iz ekonomike drvne industrije, pp. 1–49, Šumarski 

fakultet, Zagreb. 

Sabadi, R., 1976., Investiranje – predavanja iz ekonomike 

drvne industrije, pp. 1–40, Šumarski fakultet, 

Zagreb.

Sabadi, R., 1976., Matrice i determinante, sistemi linearnih 

jednadžbi, Predavanja na postdipl. studiju 

iz marketinga, Ekonomski fakultet, pp. 

1–49, Zagreb. 

Sabadi, R., 1976., Prognoziranje tražnje, Predavanja 

iz ekonomike drvne industrije – rukopis, pp. 

1–38, Šumarski fakultet, Zagreb. 

Sabadi, R., 1976., Simplex metoda linearnog programiranja, 

Predavanja na postdipl. studiju iz marketinga, 

Ekonomski fakultet, pp. 1–36, Zagreb. 

Sabadi, R., 1977., Istraživanja determinanti tražnj 

sobnog i kuhinjskog namještaja u garniturama 

Jugoslaviji u razdoblju 1962–1974., Doktorska 

disertacija, pp 1–365, Šumarski fakultet Univerziteta 

u Beogradu. 

Sabadi, R., 1977., Neke primjene analize vremenskih 

nizova, Predavanja na postdipl. studiju iz marketinga, 


Sabadi, R., 1977., Primjena metode praga rentabiliteta, 

stope kontribucije i P–V analiza u poslovanju 

drvno–preradivačkih pogona, Drvna industrija, 

28(3–4):57–65, Zagreb. 

Sabadi, R., 1977., Primjer programiranja poboljšanja 

u jednoj tvornici komadnog namještaja, Drvna 

industrija, 28(1–2):23–27, Zagreb. 

Sabadi, R., 1977., Sistemi ekonometrijskih jednadžbi 

Predavanja na postdipl. studiju iz marketinga, 


Sabadi, R., 1977: Proizvodne funkcije drvne industrije 

Jugoslavije u razdoblju 1962–1974. Š.L. 5–7, s. 

259. 

Sabadi, R., 1978., Dinamički model jugoslavenskog 

gospodarstva, Šumarski fakultet u Zagrebu, pp. 


Sabadi, R., 1978., Djelotvornost investicija u industriji 

i rudarstvu SR Hrvatske – Trendovi i proizvodne 

funkcije, Rep. zavod za društv. planiranje, 

pp. 1–45, Zagreb. 

Sabadi, R., 1978., Funkcije troškova za drvnu industriju 

SR Hrvatske u razdoblju 1966–1977, Rep. 

zav. za društv. planiranje, pp. 1–39, Zagreb. 

Sabadi, R., 1978., Jednostavna i multipla regresija i 

korelacija – priručnik, pp. 1–97, Rep. zav. za 

društv. plan., Zagreb. 

Sabadi, R., 1978., Normalna distribucija – priručnik, 

pp. 1–43, Rep. zav. za društv. plan., Zagreb. 

Sabadi, R., 1978., Strukturne promjene i značaj drvne 

industrije Jugoslavije promatran kroz sukcesivne 

input–output analitičke modele u razdoblju 

1958–1972, Šumarski fakultet u Zagrebu, pp. 


Sabadi, R., Kovaček, V.,1978., Tekstilna industrija SR 

Hrvatske – Razvoj i osposobljenost za potrebe 

ONO, Rep. zav. za društv. planiranje, pp. 1–93, 

Zagreb. 

Sabadi, R., Suić, D., 1978., Drvna industrija SR Hrvatske 

– Razvoj i osposobljenost za potrebe 

ONO, Rep. zav. za društv. planiranje, pp. 1–101, 

Zagreb. 

Sabadi, R., Žic, Č.1978., Strukturne promjene u proizvodnim 

djelatnostima privrede SR Hrvatske i 

potreba mijenjanja strategije razvoja, Rep. zav. 

za društv. planiranje, pp. 1–19, Zagreb. 

Sabadi, R., 1979., Determinante tražnje sobnog i kuhinjskog 

namještaja u garniturama u Jugoslaviji 

u razdoblju 1962–1974, Drvna industrija, 30 

(1+2): 5–15, Zagreb. 

Sabadi, R., 1979., Drvna industrija u SRH 1976–1985., 

Rep. zavod za društveno planiranje, Zagreb, pp. 

1–160. 

Sabadi, R., 1979., Ekonomska analiza strukture i funkcioniranja 

drvne industrije SFRJ – izabrana poglavlja 

iz ekonomike drvne industrije Jugoslavije, 

pp. 1–212, Predavanja na postdiplomskom 

studiju marketing, Ekonomski fakultet, Zagreb. 

Sabadi, R., 1979., Finalna prerada drva u nas – sadašnjost 

i budućnost, Društvo za marketing Zagreb 

i “EXPORTDRVO” Zagreb, Okrugli stol Zagreb, 

28. 03. 1979. 

Sabadi, R., 1979., Industrija proizvodnje i prerade papira 

u SRH 1976–1985., Rep. zavod za društveno 

planiranje, Zagreb, pp. 1–133. 

Sabadi, R., 1979., Kvantifikacija privrednih kretanja u 

drvnoj industriji SR Hrvatske 1966–1977., Drvna 

industrija, 30(5–6):149–159. 

Sabadi, R., 1979., Otvorena pitanja u drvnoj industriji 

i proizvodnji celuloze i papira u SR Hrvatskoj, 

Rep. zavod za društveno planiranje, Zagreb, pp. 

1–47. 

Sabadi, R., 1979., Tehnički razvoj drvne industrije, 

Drvna industrija, 30(11–12):397–400. 

Sabadi, R., 1980., Prilozi za analizu razvojnih mogućnosti 

1981–1985, pp. 1–20, Rep. zav. za društv. 

plan. Zagreb. 

Sabadi, R., 1980., Ekonomski položaj proizvodnje i 

prerade papira u SR Hrvatskoj i problemi budućeg 

razvitka, Drvna industrija, 31(7–8): 

193–196, Zagreb. 

Sabadi, R., 1980., Novi znanstveni radnici na području 

ekonomike drvne industrije: dr. mr. oec. 

Žarko Tomljenović, Drvna industrija, 31(1–2): 


Sabadi, R., 1980., Prilozi za analizu u ra razvojnih moguć- 

nosti 1981–85., Rep. zavod za društveno planiranje, 

Zagreb, pp. 1–20. 

313

Sabadi, R., 1980., Problemi razvitka drvne industrije 

SR Hrvatske u razdoblju 1981–1985., Zbor. ref. 

i rasprava, Sabor SRH, pp. 147–151, Zagreb. 

Sabadi, R., 1980., Problemi razvoja i samoupravnog 

sporazumijevanja šumskopreradivačke reprodukcijske 

cjeline, Opće udruženje šumarstva, 

prerade drva i prometa Hrvatske, Zagreb, pp. 

1–88. 

Sabadi, R., Suić, D., 1980., Uvozna zavisnost u šumskopreradivačkom 

kompleksu u SR Hrvatskoj i 

privredni razvoj 1981–1985., Drvna industrija, 

31(11–12):301–311. 

Sabadi, R., Jakovac, H., 1981., Realne mogućnosti razvitka 

šumsko-preradivačke industrije u nas, 

Bilten ZIDI, 8:1–95. 

Sabadi, R., 1981. 100 godina DIP-a Turopolje, Drvna 

industrija, 33, Zagreb. 

Sabadi, R., 1981., Ekonomika drvne industrije – Udžbenik 

i priručnik, Sveuč. u Zagrebu, pp. 1–191, 

Šum. fakultet, LIBER, Zagreb. 

Sabadi, R., 1981., Alternative razvitka šumarstva i prerade 

drva u SFRJ, Drvna industrija,: 191–194, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1981., Development Optimization of Forestry 

and Forest Industries Under Balance of Payment 

Difficulties Conditions, Example of Yugoslavia, 

17th World IUFRO Congress, Kyoto, 

Japan, Div 4: 185–196. 

Sabadi, R., 1981., Drvna industrija i stabilizacija, Drvna 

industrija, 32(11–12):287–288, Zagreb. 

Sabadi, R., 1981., Sastanak sekcije za organizaciju i 

ekonomiku šumarstva i prerade drva, Drvna industrija, 

31(11–12):331, Zagreb. 

Sabadi, R., 1981., SFR Jugoslavija – SFR Jugoslavija – 

Temeljne ekonomske značajke finalne prerade 

drva – namještaja posebno; Kritička ocjena proizvodnje 

namještaja u Jugoslaviji i korištenje 

kapaciteta. U knjizi: Rocco, F., Obraz, R. (ed.): 

PROJEKT: Granski matrketing, TEMA: Marketing 

industrije namještaja, (Sabadi, pp. 1–144); 

Ekonomski fakultet Institut za ekonomska istraživanja, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1981.., 17. Svjetski IUFRO kongres, Kyoto 

(Japan), Drvna industrija, Zagreb. 

Sabadi, R., Suić, D., 1981. Tražnja namještaja u Jugoslaviji 

1952–1978, Drvna industrija, 32: 61–68, 

103–107, Zagreb. 

Sabadi, R., 1981: Bilancirani razvitak u šumarstvu i 

drvnoj industriji Jugoslavije. Š.L. 10–12, s. 427. 

Sabadi, R., 1982., Ekonomika – Osnovi gospodarske 

analize u šumarstvu i drvnoj industriji, pp. 

1–195, Sveuč. u Zagrebu, Šum. fakultet, LI 

BER, Zagreb. 

314 

Sabadi, R., 1982., Neki problemi bilanciranja razvoja, 

Glasn. poljopr. proizv., prer. i plasm., 31:10–14, 

Beograd. 

Sabadi, R., 1982., Šumarstvo i prerada drva u narodnom 

gospodarstvu u Hrvatskoj, Bilten ZIDI, 

10:3–50, Zagreb. 

Sabadi, R., Hajek, Z., Madžarac, P., Laufer, F., Tomljenović, 

Ž., Ćakovac, H., Karavidović, Z., 1982., 

Uloga regionalnog razvitka prerade drva u 

okvirima cjelokupnog postizanja optimuma 

proizvodnje i istraživanja regionalnog i individualnog 

marketing-mix-a u preradi drva, Bilten 

ZIDI, 10(3):25–29, Zagreb. 

Sabadi, R., Jakovac, H., 1982., Iskorištenost kapaciteta 

u drvopreradivačkoj industriji u SR Hrvatskoj, 

Bilten ZIDI, 10(5): 2–24. 

Sabadi, R., Radušin, G., Tomše, J., Tomljenović, Ž., 

Hajek, Z., Jergović, S., Jakovac, H., Karavidović, 

Z., 1982., Istraživanja optimalnog modela 

maksimizacije izvoza finalnih proizvoda od 

drva iz SR Hrvatske uz zadovoljavanje rastuće 

domaće tradnje s implikacijama na cjelokupni 

privredni razvoj SRH i SFRJ, Bilten ZIDI, 10 

(3): 16–21, Zagreb. 

Sabadi, R., Radušin, G., Tonković, J., Suić, D., Delajković, 

I., Hećimović, I., Jakovac, H., Karavidović, 

Z., 1982., Tržišne strukture i njihova implikacija 

na optimizaciju proizvodnih i troškovnih 

funkcija u pilanarstvu, proizvodnji parketa, proizvodnji 

drvnih ploča i finalnih drvnih proizvoda 

u SR Hrvatskoj u dolazećem razdoblju, Bilten 

ZIDI, 10(3): 11–15, Zag reb. 

Sabadi, R., Jakovac, H., 1982: Sirovinski izvori prerade 

drva u SR Hrvatskoj. Š.L. 6–8, s. 231. 

Sabadi, R., 1982: Proizvodnja i tražnja za drvom i drvnim 

proizvodima u svijetu do 2.000 godine. 

Š.L. 9–10, s. 367. 

Sabadi, R., 1983. NIN Virovitica – Interview s direktorom 

g. Radušinom, Drvna industrija, Zagreb. 

Sabadi, R., 1983., Analiza poslovanja prerade drva u 

SR Hrvatskoj u razdoblju 1979–1982. godine i 

očekivanja u bliskoj budućnosti, Drvna industrija, 

34(11–12):285–294, Zagreb. 

Sabadi, R., 1983., Gospodarska analiza i gospodarska 

opravdanost rekonstrukcije pilane u Ogulinu, 

pp. 1–106, ZIDI, Šumarski fakultet, Zagreb. 

Sabadi, R., 1983., Naš izvoz i problemi oko njega, 

Drvna industrija, 34(1–2):3–4, Zagreb. 

Sabadi, R., Bijelić, B., Jakovac, H., 1983., Analiza 

gospodarskih rezultata poslovanja industrije 

prerade drva u SR Hrvatskoj, Bilten ZIDI, 

11(2):1–59, Zagreb.

Sabadi, R., Jakovac, H., Bijelić, B., 1983., Gospodarski 

položaj pilanarstva u Hrvatskoj i očekivanja 

budućeg razvitka, Bilten ZIDI, 11(4):105–122, 

Zagreb. 

Sabadi, R., Ćakovac, H., Bijelić, B., 1983., Problemi 

gospodarske optimizacije tehnološkog procesa 

u proizvodnji namještaja, Bilten ZIDI, 

11(8):71–90, Zagreb. 

Sabadi, R., Prpić, 1983., Šumarstvo i prerada drva u 

SR Hrvatskoj do 2000. godine; Opće udr. šum., 

prer. drva i prometa Hrvatske, ZIŠ, ZIDI , Šum. 

fakultet, Rep. zav. za društv. plan., Ekon. inst. 

Zagreb, pp. 1–300, Zagreb. 

Sabadi, R., Prpić, B., Badun, S., Jakovac, H., 1983., 

Problemi razvitka u šumarstvu i drvnoj industriji 

u SR Hrvatskoj, Studija za SIZ za znanstv. rad, 

Šumarski fakultet, pp. 1–25, Zagreb. 

Sabadi, R., Bijelić, B., Jakovac, H., 1983: Gospodarski 

rezultati poslovanja u šumarstvu i problemi 

budućeg razvitka. S.L. 11–12, s. 477. 

Sabadi, R., (ed.), 1984., Dugoročni razvoj šumskopreradivačke 

reprodukcijske cjeline u SR Hrvatskoj, 

Znanstvene osnove dugoročnog razvoja 

SR Hrvatske do 2000. godine, Sv. br. 16, Rep. 

zaj. za znanstv. rad i Rep. zav. za društv. planiranje, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1984., Problemi tržišne optimizacije slavonskog 

šumarstva i prerade drva, ZBORNIK: 

31–43, Osijek, 5–7. prosinac 1984. 

Sabadi, R., Jakovac, H., Bijelić, B., Hitrec, V. , 1984., 

Perspektiva razvitka i gospodarski položaj 

proizvodnje ploča od usitnjenog drva u nas i u 

svijetu, Bilten ZIDI, 12:1–11, Zagreb. 

Sabadi, R., Jakovac, H., Redžić, A., 1984., Društveni 

proizvod i narodni dohodak – Problemi njihova 

stvaranja i rasporedivanja, ZBORNIK, Split, 

4–5. listopad 1984:209–219 

Sabadi, R., 1984: Dr ing. ALBE URBANOVSKI. Š.L. 

3–4, s. 189. 

Sabadi, R., (koautor) 1985., Yugoslavia Your Partner 

in Forestry, Timber and Wood Industry, Institut 

za zemlje u razvoju, Zagreb. 

Sabadi, R., 1985., Daljnji radovi na pojašnjenju i primjeni 

Zakona o šumama u SR Hrvatskoj, Studija 

za PZ “EXPORTDRVO”, pp. 1–4, Zagreb. 

Sabadi, R., 1985., Organizacija šumarstva u SR Hrvatskoj, 

Studija za PZ “EXPORTDRVO”, pp. 1–11, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1985., Osnove stjecanja i rasporedivanja 

zajedničkog prihoda u šumarstvu, Studija za PZ 

“EXPORTDRVO”, pp. 1–9, Zagreb. 

Sabadi, R., 1985., Prijedlog modela organizacije i poslovanja 

RO šumsko-gospodarskog područja, 

Studija za PZ “EXPORTDRVO”, pp. 1–8, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1985., Uz sadašnji gospodarski trenutak 

drvne industrije, Drvna industrija, 36(3–4): 


Sabadi, R., 1985., Yugoslavia and Its Forestry, Šumarski 

fakultet u Zagrebu, Prikaz za postdiplomante 

iz Edinbourgha, pp. 1–12, Zagreb. 

Sabadi, R., 1985: Prilog raspravi o dužini ophodnje u 

šumama hrasta. Š.L. 1–2, s. 7. 

Sabadi, R., 1985: Prilog idejama za sprovodenje Zakona 

o šumama u SR Hrvatskoj. Š.L. 3–4, s. 

119. 

Sabadi, R., 1985: Funkcionalna organizacija šumarstva: 

da ili ne?. Š.L. 3–4, s. 125. 

Sabadi, R., 1986., Strategija izvoza drvno-prerađivačke 

industrije, u: Znanstv. projekt 47b “Strategija, 

sistem i politika medunarodne razmjene 

roba, usluga i znanja”, Ekonomski fakultet, Inst. 

za ekon. istr., pp 1–33, Zagreb. 

Sabadi, R., 1986., Ekonomika šumarstva – Udžbenik i 

priručnik, Sveuč. u Zagrebu, Šum. fakultet, LI 

BER, pp. 1–374, Zagreb. 

Sabadi, R., 1986., Izvoz drva i drvnih proizvoda, Monografija: 

Šumarstvo i prerada drva Jugoslavije, 

Knjiga izdana povodom 16. IUFRO svjetskog 

kongresa u Ljubljani. 

Sabadi, R., 1986., Linearno programiranje i njegova 

primjena u ekonomici šumarstva, Katedra za 

ekonomiku šumarstva Šumarskog fakulteta, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1986., Temelji matrične ili linearne algebre 

i njezina primjena u ekonomici šumarstva, pp. 

1–14, Katedra za ekonomiku Šumarskog fakulteta, 

Zagreb. 

Sabadi, R., Jakovac, H., 1986., Strategija pilanske 

proizvodnje i plasmana na domaćem i stranom 

tržištu u uvjetima informatičke revolucije, Bilten 

ZIDI, 14(1):23–27, Zagreb. 

Sabadi, R., 1986: D. TONKOVIĆ: Stari slavonski hrastici. 

Š.L. 11–12, s. 569. 

Sabadi, R., 1987., Istraživanja ekonomskih rezultata 

poslovanja industrije prerade drva, celuloze i 

papira u SRH – mikro- i makro-pristup, Bilten 

ZIDI, 13(3–4):93–110, Zagreb. 

Sabadi, R., 1987., Recenzija knjige prof. dr. V. Gašparovića: 

Ekonomika obujma, INFORMATOR, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1987., 30-godina drvnoindustrijskog kombinata 

“SPAČVA” u Vinkovcima, Drvna industrija. 

Sabadi, R., 1987., Istraživanja metoda traženja ideja i 

intuitivnog predvidanja, tržišni, tehnološki i 

315

antropološki aspekti, Bilten ZIDI, 13(5)1–12, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1987., Šumarstvo i prerada drva – restruktuiranje 

i izvoz, ZBORNIK savjetovanja: Problemi 

i politika strukturalnog prilagodivanja u 

ostvarivanju programa stabilizacije, Savez ekonomista 

Hrvatske i I.V. Sabora, travanj, Zag reb. 

Sabadi, R., 1987: Gospodarsko značenje hrastovine u 

Jugoslaviji. Š.L. 5–6, s. 197. 

Potočić, Z., Sabadi, R., 1988., Šuma u privrednom razvoju 

društva, Opća enciklopedija, posebni svezak, 

679–681. 

Sabadi, R, 1988., Osnove trgovačke tehnike, trgovačke 

politike i marketinga u šumarstvu i drvnoj industriji, 

Sveuč. u Zagrebu, Sumarski fakultet, 

LIBER, Zagreb. 

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H, 1988: Koliko 

društvena zajednica pridonosi održavanju i 

proširenju potencijala općih koristi od šuma. 

S.L. 5–6, s. 255. 

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H. i Miler, N., 1988: 

Što se može dogoditi?. Š.L. 7–8, s. 367. 

Mlinšek, D., Sabadi, R., Badun, S., 1989., Šumarstvo i 

drvna industrija u privredi Jugoslavije i perspektiva 

daljeg razvoja, “Tehnologija i razvoj” 

Jugosl. naučna tribina, Beograd, pp 859–869. 

Sabadi, R., 1989., Drvna industrija Hrvatske Enciklopedija 

Jugoslavije, sv. 5:310–312, Zagreb. 

Sabadi, R., 1989., Proizvodnja i prerada papira u Hrvatskoj 

Enciklopedija Jugoslavije, sv. 5, Zagreb. 

Sabadi, R., 1989., Scientific Foundation of Development 

of Forestry and Timber Indsutries in Croatia 

up to 2005, 5th Yugoslav (lst International) 

Inter-Chair Meeting of Organisers & Economists 

in Timber Industries, Struga, Macedonia, 

pp. 18–20. 

Sabadi, R., 1989: Primjedbe i prijedlozi u vezi savjetovanja 

o šumskogospodarskim područjima i 

organizaciji šumarstva održanom u Zagrebu. 

Š.L. 9–10, s. 481. 

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H., Miler, N., 1989: 

Replika na članak dipl. ing. D. Bedžule 

“Vrijeme za eksperimente je isteklo”. Š.L. 9–10, 

s. 488. 

Krznar, A., Dolenec, S., Gajdek, D., Sabadi, R., 1990., 

Cost Studies in Croatian Forestry, Proceedings 

of IUFRO 1990, 5:3:04, 19th World Congress, 

Montreal, Canada, pp. 84–99. 

Sabadi, R., 1990., (ed)., Znanstvene osnove dugoročnog 

razvoja šumarstva i prerade drva u Hrvatskoj 

i Jugoslaviji, Šumarski fakultet – Zavod za 

istraživanja u drvnoj industriji, pp. 1–195, 

Zagreb. 

316 

Sabadi, R., 1990., Položaj drvne industrije danas i sutra, 

AMBIENTA, 09.05.1990., Zagreb, pp 1–46. 

Sabadi, R., 1990., Prijelaz na tržišnu privredu, Resume, 

Univerzitet u Beogradu, Simpozijum povodom 

70. godišnjice rada Šumarskog fakulteta, 

Beograd. 

Sabadi, R., 1990., Škola poslovodstva, Drvna industrija 

br. 1–12, Zagreb. 

Sabadi, R., 1990., Šumarske i drvnoindustrijske znanosti 

na zagrebačkom Sveučilištu, “SVEUČI- 

LIŠTE U RAZVOJU ZNANOSTI OD 1669. 

DO DANAS, Sveučilište u Zagrebu. 

Sabadi, R., 1990., Timber Industry Economics – Scientific 

and Educational Programme at Faculty of 

Forestry of Zagreb University, 6th Yugoslav 

(2nd International) Inter–Chair Meeting of Organisers 

and Economists in Timber Industries, 

Ljubljana. 

Sabadi, R., Krznar, A., 1990., Problem einer Ubergang 

der Holzindustrie vom plan-zum marktwirtschaftlichen 

Modell, Internationaler Syposium, 

Zvolen, ČSR. 

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H., Dolenec, S., Gajdek. 

D., 1990., Problems of Transition of Forestry 

and Forest Industries from Planned to Market 

Oriented Model – Structural Changes Requirements 

and Optimization, Proceedings of 

IUFRO 1990, Subject Area, 19th World Congress, 

Montreal, Canada, pp. 190–197. 

Sabadi, R., Krznar, A., Jakovac, H., Miler, N., 1990., 

Općekorisne funkcije šuma i problem njihova 

vrednovanja u razvoju narodnog gospodarstva, 

Gl. za šum. pokuse, 26:461–470, Zagreb. 

Sabadi, R., 1991., Analiza dosadašnjeg razvoja drvenjače 

u Fužinama i ocjena budućeg razvoja, pp. 

1–16, Fužine. 

Sabadi, R., 1991., Osvrt na dosadašnja iskustva pretvorbe 

društvenih šuma u državne, “HRVAT 

SKE ŠUME” U.O., pp. 1–6, Zagreb. 

Sabadi, R., 1992., Austrijske savezne šume, “Hrvatske 

šume” Zagreb, 1992. 

Sabadi, R., 1992., Ekonomika šumarstva, 2. izd., Školska 

knjiga, Zagreb. 

Sabadi, R., 1992., Forestry and Forest Industries in 

Croatia, Present Situation and Its Potential, Hrvatske 

šume, Ossiach (Austria). 

Sabadi, R., 1992., Implikacije povratka šuma i šumskog 

zemljišta prvobitnim vlasnicima, “HRVAT 

SKE ŠUME” U.O., pp. 1–4, Zagreb. 

Sabadi, R., 1992., Stanje austrijskog šumarstva, “Hrvatske 

šume”, Zagreb, 1992. 

Sabadi, R., 1992., Šumarska politika, pp. 1–118, Hrvatske 

šume, Zagreb.

Sabadi, R., 1993., Internationale Waldenquette, der 

Fall Kroatien, Internationaler Symposium, Grazer 

Herbstmesse 93, pp. 31–47, 07. 10. 1993., 

Graz. 

Sabadi, R., 1993., Kratka povijest šumoposjedničkih 

odnosa i šumarske politike u Hrvatskoj, “HR 

VATSKE ŠUME', Zagreb. 

Sabadi, R., 1993., Report on Forestry and Forest Industries 

Development – Croatia, Ministry of Agriculture 

and Forestry of the Republic of Croatia, 

October 1993, Paper presented at the 51st 

Timber Committee and 26th EFC Joint FAO 

Session, Rome, 11–15 October 1993. 

Sabadi, R., 1993., Stanje šumarstva u SR Njemačkoj 

krajem 1991. početkom 1992., “HRVATSKE 

ŠUME” Zagreb. 

Sabadi, R., 1993., Transition of Forestry and Forest Industries, 

Report for ECE, Geneve, 06.03.1993. 

pp. 1–29, Geneve. 

Sabadi, R., 1993: Alternativne mogućnosti u malim 

poljodjelskim gospodarstvima — šumarstvo, 

prerada drva i sporedni šumski proizvodi. Š.L. 

1–2, s. 53. 

Sabadi, R., (ed.), 1994., Pregled šumarstva i drvopreradivačkog 

sektora u Republici Hrvatskoj, Prijevod 

s engleskog, Ministarstvo poljodjelstva i 

šumarstva Republike Hrvatske i “Hrvatske 

šume”, Javno poduzeće, Zagreb. 

Sabadi, R., (ed.), 1994., Review of Forestry and Forest 

Industries Sector in Republic of Croatia, Min. of 

Agriculture & Forestry of the Republic of 

Croatia &”Hrvatske šume”, Public Corporation, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1994., Gospodarske implikacije unapređenja 

privatnih šuma, Zbornik radova savjetovanja: 

Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolucija 

Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju 

europskih šuma, HAZU, Zbornik, pp. 77–96, 

Zagreb, 15. 06. 1994. 

Sabadi, R., 1994., Načela za tvorbu konzistentne šumarske 

politike, “Hrvatske šume”, Zagreb. 

Sabadi, R., 1994., Pregled šumarskog sektora bivšeg 

SSSR, “Hrvatske šume”, Zagreb. 

Sabadi, R., 1994., Prikaz poslovanja šumarstva u SR 

Njemačkoj u šumskogospodarskoj godini 1992. 

(od 01. 10. 1992. – 30. 09. 1993.) “Hrvatske 

šume”, Zagreb. 

Sabadi, R., 1994., Prilog povijesti šumarstva i šumarske 

politike, pp. 1–175, “HRVATSKE ŠUME”, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1994., Sjeverna Amerika – Trendovi i očekivanja 

za drvo i drvne proizvode, “Hrvatske 

šume”, Zagreb. 

Sabadi, R., 1995., Uporaba hrastovine, Skup autora: 

MONOGRAFIJA O HRASTU LUŽNJAKU, 

“HRVATSKE ŠUME” Zagreb i HAZU, Zagreb, 

povodom 150–godina šumarske znanosti u Hrvatskoj, 

pp. 1–55+Summary 1 + 35 + 24 slike, 

Zagreb. 

Sabadi, R., 1996., Šumarska politika u Hrvatskoj s naročitim 

osvrtom na vrijeme bana baruna Josipa 

Šokčevića (1860–67), HAZU – Centar za 

znanstv. rad u Vinkovcima, Zbornik radova, str. 

213–256. 

Sabadi, R., 1996., Šumarstvo i drvna privreda SR Njemačke, 

“Hrvatske šume” Zagreb, 1–259 + 

(i–vii) + (I–XLIV). 

Sabadi, R., 1996., Šumarstvo, u EKONOMSKI LEK 

SIKON, LZMK, Zagreb. 

Sabadi, R., 1996., Talijansko šumarstvo i prerada drva, 

“HRVATSKE ŠUME”, Zagreb, 1–64. 

Sabadi, R., 1997., Ein Ubersicht der kroatischen Forste 

und Forstwirtschaft – Tatsachen und Zahlen, 

Ministerium f. Land- u. Forstwirtschaft der kroatischen 

Regierung, Zagreb (Jan). 

Sabadi, R., 1997., Memorandum o ciljevima i racionalnom 

upravljanju i gospodarenju šumarna u Hrvatskoj, 

Podsjetnik za razgovor s g. dipl. ing. 

Prebanićem, doministrom za šumarstvo u Min. 

poljoprivrede i šumarstva RH, Zagreb, 07. 01. 

1997. 

Sabadi, R., 1997., ŠVICARSKA – Pregled šumarstva i 

prerade drva, “HRVATSKE ŠUME”, Zagreb, 90 

str. 

Sabadi, R., 1997., Vrednovanje šuma u njihovoj ukupnosti, 

“HRVATSKE ŠUME”, Zagreb, 40 str. 

Sabadi, R., 1997: Pogled unatrag – Dokle smo došli u 

organizaciji upravljanja i gospodarenja šumama?. 

Š.L. 1–2, s. 45. 

Sabadi, R., 1997: Znanstveni skup – Hrvatski ban Josip 

barun Šokčević. Š.L. 1–2, s. 82. 

Sabadi, R., 1998: Lexicon Silvestre – višejezični šumarski 

rječnik. Š.L. 5–6, s. 273. 

Sabadi, R., 1999: N. Mešić: Furniri, furnirske i stolarske 

ploče. Š.L. 1–2, s. 77. 

Sabadi, R., 2000., Gospodarska kretanja i suvremene 

tehnologije, Zbornik HAZU: VRHUNSKE TEH 

NOLOGIJE U UPORABI ŠUMA, Znanstveni 

skup 11. travnja 2000. u Zagrebu, pp. 1–26. 

Sabadi, R., 2000., Gospodarska kretanja i suvremene 

tehnologije, Znanstv. skup Sekcije za uporabu 

šuma Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo 

– Sekcija za uporabu šuma HAZU, Održan 

11. travnja 2000., Zbornik radova, str. 1–26. 

Sabadi, R., 2000: Profil švicarskoga šumarstva i drvne 

privrede 1995. godine. Š.L. 1–2, s. 33. 

317

Sabadi, R., 2000: Prof. dr. Franc Bizjak: “Tehniška priprava 

in prenova proizvodnje”. Š.L. 1–2, s. 86. 

Sabadi, R., 2000: Prof. dr. Franc Bizjak: “Reinženiring 

in razvoj podjetja”, Educa 1997.. Š.L. 1–2, s. 88. 

Sabadi, R., 2000: Francuska: Šume prekomorskih departmana. 

Š.L. 3–4, s. 171. 

Sabadi, R., 2000: Francuska: Šume prekomorskih departmana. 

Š.L. 5–6, s.293 

Sabadi, R., 2000: Postignuća njemačkog šumarstva i 

njihova ekonometrijska analiza. Š.L. 7–8, s. 385. 

Sabadi, R., 2000: Mladen Stjepan Figurić: Proizvodni 

i poslovni procesi u preradi drva i proizvodnji 

namještaja. Š.L. 9–10, s. 602. 

Sabadi, R., 2000: Krešimir Greger: Proizvodni i poslovni 

procesi u preradi drva i proizvodnji namještaja 

(zbirka zadataka). Š.L. 9–10, s. 603. 

Sabadi, R., 2001., Gospodarska kretanja u šumarstvu i 

šumskoj industriji u Hrvatskoj od uspostave 

hrvatske države do kraja 2000. godine, “RADO 

VI” Šumarski institut Jastrebarsko, 36(1): 61–89. 

Sabadi, R., 2001., Tržište jelovine u svijetu i u Hrvatskoj, 

u monografiji: Obična jela u Hrvatskoj, 

Akademija šumarskih znanosti i “HRVATSKE 

ŠUME “, Zagreb. 

Sabadi, R., Prpić, B., Jakovac, H., 2001., Ukupna vrijednost 

jelovih šuma u Hrvatskoj, u monografiji: 

Obična jela u Hrvatskoj, Akademija šumarskih 

znanosti i “HRVATSKE ŠUME”, Zagreb. 

Sabadi, R., 2001: Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu 

drveta. Š.L. 1–2, s. 35. 

Sabadi, R., 2001: Pregled francuskog pilanarstva. Š.L. 

5–6, s. 273. 

Sabadi, R., 2001: Francuska: Drvna industrija i trgovina 

drvom. Š.L. 9–10, s. 511. 

Kalogjera, D., Milinović, I., Sabadi, R., 2002., Koncepcijski 

pristup stvaranju tržišnih odnosa između 

šumoposjednika i industrijalaca drva i celuloze 

u Hrvatskoj – strateške osnove poslovnih 

odnosa između šumarstva i industrije drva i papira 

u Hrvatskoj, CEI Zagreb, Hrvatska udruga 

poslodavaca Zagreb, Granska udruga poslodavaca 

drvne i papirne industrije, Zagreb. 

Sabadi, R., 2002., World bank project; Croatia – Development 

and testing of national standards for 

forest certification – consultancy assignement 

on the policy, legal and institutional requirements 

and the existing information systems in 

view of forest certification in Croatia and potential 

markets for certified Croatian timber, pp 

1–25, Helsinki. 

Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J. (ed.), 2002, Mediterranean 

forests and people: the total value, 

318 

(Croatia) Padua University Press CONTAGRA, 

Solsona & Padua. 

Sabadi, R., 2002: Španjolska – šumarstvo i šumarska 

politika; prerada i trgovina drvom. Š.L. 1–2, s. 35. 

Sabadi, R., 2002: Prof. dr. Franc Bizjak: Osnove zagotavljanja 

poslovne odličnosti v lesarstvu Slovenije. 

Š.L. 1–2, s. 102. 

Sabadi, R., 2002: GRČKA – Pregled šumarstva i prerade 

drva. Š.L. 7–8, s. 367. 

Sabadi, R., 2003., Očekivanja u razvoju šumarstva i 

preradi drva u 21. stoljeću, na temelju primjera 

Švicarske, I. dio; “RADOVI” Šumarski Institut 

Jastrebarsko, 38(2):211–228. 

Sabadi, R., 2003., Položaj hrasta lužnjaka u Europi, 

svijetu i Spačvi, znanstveni rad objavljen u 

Zborniku radova: “RETROSPEKTIVA I PER 

SPEKTIVA GOSPODARENJA ŠUMAMA 

HRASTALUŽNJAKAU HRVATSKOJ”, Znanstveni 

skup; Vinkovci, 8. i 9. studenog 2002., str. 

39–68„ Vinkovci, 2003. HAZU, CENTAR ZA 

ZNANSTVENI RAD U VINKOVCIMA. 

Sabadi, R., 2003: Njemačko šumarstvo 2002/2003. godine. 

Š.L. 9–10, s. 483. 

Sabadi, R., 2004., Očekivanja u razvoju šumarstva i 

preradi drva u 21. stoljeću, na temelju primjera 

Švicarske, II. dio; “RADOVI” Šumarski Institut 

Jastrebarsko, Vol. 39, No 1–2004, pp 99–119. 

Vuletić, D., Sabadi, R., Paladinić. E., 2004., Prva procjena 

gospodarske vrijednosti šuma Hrvatske, 

“RADOVI” Šumarski institut Jastrebarsko, Vol. 

39, No 1–2004, pp 79–98. 

Sabadi, R„ 12/05/2005. World Bank Project; Croatia – 

Development and Testing of National Stanndards 

for Forest Certification ? Consultancy 

Assignement on the Policy, Legal and Institutional 

Requirements and the Exxisting Information 

Systems in View of Forest Certification in 

Croatia and Potential Markets for Certified Croatian 

Timber, National Consultant Task. 

Sabadi, R., 28/11/2005., Recenzija članka: “The System 

of Creation the Interdepartmental Prices in 

Practical Conditions of Slovak Wood Processing 

Industry” kojeg je napisao Marek Potkany za 

časopis “DRVNA INDUSTRIJA”, upućen gdi 

dr. Ružica Beljo-Lučić, glavnoj urednici. 

Sabadi, R., Vuletić, D., Gračan, J., 2005, Croatia – 

Country Situation; pp. 249–262; u knjizi: M. 

Merto & L. Croitoru, editors: Valuing Mediterranean 

Forests – Towards Total Economic Value; 

CABI Publishing Wallingford, Oxforshire 

OX10 8DE – UK. 

Vuletić, D., Sabadi, R., 2005, Mathematical-statistical 

approximaton of the dispersion of the time series

of annual gross fellings in the national forests - 

The examples of Croatia, Switzerland, Germany 

and France; Forest Experimentation Herald, 

University of Zagreb - Faculty of Forestry, No 

40:135-175 (Glasnik za šumske pokuse. Vol. 

40:135-175, Zagreb, 2005). 

Sabadi, R., 2005: Trgovina šumskim proizvodima na 

prijelazu u treće tisućljeće. Š.L. 9-10, s. 489 PDF. 

Vuletić, D., R. Sabadi, 2005: Da li se i kako naše šumarstvo 

i šumska industrija oporavlja od posljedica 

Domovinskog rata?. Š.L. 11-12, s. 597 PDF. 

Sabadi, R., 15/03/2006., Letter prepared on request of 

Min. of Agric, Water and Forestry for Mr Volker 

Sasse, Officer in the regional FAO Office, Budapest, 

containing informatrrions on Croatian forests 

and particularly Green Tax, pp. 1-32. 

Sabadi, R., 31. 05. 2006., Recenzija prijedloga znanstvenog 

projekta: "Darko Motik: Modeli razvoja 

i rasta izvoza finalnih proizA'oda od drva - 

Prijedlog za Ministarstvo znanosti RH", Zagreb. 

Sabadi, R., 31.05. 2006., Recenzija prijedloga znanstvenog 

projekta: "Sjepan Posavec: Modeli 

vrednovanja obnovljivih šumskih resursa u 

uvjetima narušene stabilnosti - Prijedlog za Ministarstvo 

znanosti RH" Zagreb. 

Sabadi, R., 2007: Promocija šumskih i drvnih proizA'oda 

sajmovanjem. Š.L. 1-2, s. 61. 

Sabadi, R., 2007: Vox clamantis in deserto. Š.L. 1-2, s. 

76. 

Sabadi, R., 2007: Učinci hrvatskog šumarstva i prerade 

drva na stanje bilance plaćanja - što činimo i što 

bi se moglo činiti. Š.L. 3-4, s. 137. 

Oprostili smo se od kolege, prijatelja 

i dobrog čovjeka Milana 

Blaževića dipl. ing. šumarstva. 

Rođen je 5. 7. 1925. godine u 

Velikoj Bršljanici. Osnovno školovanje 

i gimnaziju završio je u Zagrebu, 

da bi 1946. upisao Poljoprivredno-šumarski 

fakultet, na kojemu 

je 1952. diplomirao i to u prvoj generaciji 

drvno-industrijskog smjera. 

Šumarski stalež napustio je zapaženi 

stručnjak koji je ostavio svoj 

trag na svim mjestima gdje je službovao. 

Prvo zaposlenje dobiva u DIP 

Durdenovac, gdje ne ostaje dugo. 

Napušta drvnu industriju, prelazi u 

Šumariju Garešnica, gdje započinje 

svoj dalji radni vijek u Šumarstvu. 

Prelazi u Šumariju Čazma, gdje postaje 

upravitelj. Pun dojmova u vremenu 

u kojemu je djelovao, a time 

svjestan svih teškoća, dobiva prva 

poslovna priznanja. Postaje upravitelj 

Šumarije Sljeme u Zagrebu. 

MILAN BLAZEVIC dipl. ing. šumarstva (1925 - 2008) 

Životna stepenica puna problema, 

iskušenja, a samim time izazova. 

Odnos prema sugovornicima 

najveća mu je vrlina. Svaki posjetitelj 

Zagrebačke gore smatra se 

stručnjakom i iČima prava za koja 

nije osposobljen. U takvim okolnostima 

Milan dokazuje svoje sposobnosti 

na području šumarstva, 

stječe toliko potrebna iskustva u 

svakodnevnom radu. Prihvaćen od 

svojih siffadnika, stvara okriČenje 

koje unapređuje cjelokupno poslovanje. 

Djeluje u vremenu kada je došlo 

do puno novosti u tehnologiji rada. 

Učeći u svom okruženju posjećujući 

domaće i ino slične organizacije, 

prati literaturu, stječe nova dragocjena 

iskustva. 

Aktivno sudjeluje u osnovanju i 

formiranju Šumskog gospodarstva 

Zagreb, gdje od početka djeluje na 

mjestu komercijalno-tehničkog direktora. 

Medu novoustanovljenim 

gospodarstvima ŠG Zagreb zauzima 

vrlo visoko mjesto po ustroju i općim 

rezultatima poslovanja. U nastojanju 

poboljšati poslovanje, značajna 

odluka je bila preselenje ŠG iz 

privremenih poslovnih prostorija u 

Poslovni toranj Zagrepčanka, u to 

doba bio prvi poslovni objekt u Zagrebu. 

Raspravljajući o tekućim 

stručnim pitanjima imao je znanje i 

znao ga primijeniti u poslovnin kontaktima 

u svakodnevnom radu. 

Dobroćudan, druželjubiv, prihvaćen 

od kolega i suradnika do 1966. 

god. bio je predsjednik Šumarskog 

društva Zagreb (danas ogranak Zagreb). 

Okružen prijateljima i štovateljima, 

vedar, pun optimizma, iskazivao 

je zadovoljstvo svojim životnim 

izborom, šumarskom strukom. 

Sve vrline skupljene u osobi Milana 

Blaževića sadržaj su jednog bogatog 

života uklopljenog u struku i 

životno opredjeljenje. 

U svom životu otpratio je mnoge 

generacije s kojima je surađivao, 

sada smo mi tu da se oprostimo od 

njega, štovanog kolege i prijatelja. 

M. Brežnjak, V. Rajković 

319

Na mjesnom groblju u Viškovu, 

nedaleko Rijeke, 3. svibnja 2008. 

godine članovi obitelji, mnogobrojni 

šumarske kolege, prijatelji i mještani, 

oprostili su se od Antona Polica, 

dipl. ing. šumarstva u mirovini. 

Rodio se u Sungeru, općina Mrkopalj, 

8. siječnja 1938. godine, 

gdje je završio osnovnu školu, a 

gimnaziju 1957. godine u Delnicama. 

Kao dječak u svom rodnom 

Sungeru rastao je medu šumarskom 

rodbinom u kojoj se isticao njegov 

ujak poznati šumarski stručnjak, 

šumarski savjetnik Josip R a d o š e - 

vić, dipl. ing. šum., što je bilo 

odlučujuće da se nakon velike mature 

opredijelio za šumarski poziv i 

ujesen 1957. godine upisao na Šumarski 

fakultet u Zagrebu, gdje je u 

listopadu 1962. godine diplomirao 

na Šumsko-gospodarskom odsjeku 

i stekao zvanje dipl. ing. šumarstva. 

Teško se školovao, jer je rano 

ostao bez oca, ali je brižna majka 

Ivka unatoč odgoju i skrbi za petero 

djece, uz veliko odricanje i potporu 

rodbine nastojala osigurati sinu 

Antonu fakultetsko obrazovanje. 

Po završetku fakulteta odlazi 11 

mjeseci na služenje vojnog roka u 

Bileću. Vrativši se u svoj rodni Gorski 

kotar zapošljava se 1964. god. 

kao pripravnik u Šumariji Gerovo, a 

zatim u pogonu Transporta Šumskog 

gospodarstva Delnice kao pomoćnik 

upravitelja. 

Od 1970. do 1984. godine obavljao 

je dužnost upravitelja Transporta 

u Šumskom gospodarstvu Delnice. 

Bilo je to vrijeme početka djelovanja 

novoosnovanog Šumskog gospodarstva 

Delnice i prelaska eksploatacije 

šuma u to poduzeće iz sastava 

DIP-a Delnice. Time pogon Transporta 

u prijevozu drvnih sortimenata 

dobiva značajan prioritet u obnovi 

svog zastarjelog voznog parka i sveukupnog 

razvoja, što je bio velik izazov 

kojega stručno znatiželjni šumarski 

inženjer Anton Polić zdušno 

prihvaća i kao upravitelj daje mu 

ANTON FOLIC, dipl. ing. šumarstva (1938 - 2008) 

svoj značajan doprinos. Unatoč teškoćama 

oko uvoza, intenzivno se obnavlja 

vozni park godišnje s pet 

novih kamiona s utovamim napravama, 

razvija se servisni i garažni prostor, 

nabavlja se oprema za radionice 

i za održavanje vozila, školuju se kadrovi, 

obavlja specijalizacija osoblja. 

U tijeku 1978. god. dovršava se 

izgradnja nove vlastite stanice za 

tehnički pregled, stoje bilo značajno 

za Transport koji svoja vozila ne 

treba više slati na tehničke preglede 

u Rijeku. Nova stanica za tehnički 

pregled nije bila značajna samo za 

Transport, već i za stanovnike-vlasnike 

autombila s područja Gorskog 

kotara. Početkom 1981. god. započeta 

je gradnja nove mehaničke 

radionice. Sa 100 zaposlenih djelatnika 

Transport je za nekoliko godina 

svoj prijevozni park povećao s 

350 na 460 tona nosivosti. 

Osim doprinosa tehničkom i 

sveukupnom razvoju Transporta, 

kao upravitelj Anton Polić bit će 

zapamćen kao izuzetna osoba po 

svom plemenitom odnosu prema 

zaposlenicima koji su u njemu uvijek 

imali osobu spremnu da im s 

puno razumijevanja i dobrote pomogne. 

U Delnicama je upoznao 

suprugu Nadu s kojom je odgojio 

dvije kćerke - Tihanu i Sandru. 

S organizacijskim promjenama i 

prelaskom Šumskog gospodarstva 

Delnice u Goransko-primorsko šumsko 

gospodarstvo, 1. siječnja 1985. 

god. odlazi raditi u Šumariju Rijeka, 

a zatim u Šumariju Klana, gdje je 

zbog teške bolesti rano umirovljen 

1994. godine. 

Borio se s opakom bolesti, ali 

napaćeno tijelo s dvije teške operacije 

nije izdržalo i Anton Polić je na 

putu za riječku bolnicu preminuo u 

prijepodnevnim satima 1. svibnja 

2008. godine. 

Živeći sa svojom obitelji najprije 

u Delnicama, a od 1984. godine 

u Viškovu, gdje je s obitelji izgradio 

kuću, bio je cijenjen i poštivan 

medu kolegama, zaposlenicima u 

delničkoj Upravi šuma, u okruženju 

gdje je živio i radio i medu svima 

koji su ga poznavali. Pamtit 

ćemo ga po njegovoj skromnosti, 

dobroti, poštenju, iskrenom prijateljstvu, 

jednostavnosti i neposrednosti, 

po njegovoj svima poznatoj 

osobini i nastojanju daje uvijek, ne 

samo u teškoćama, svakome bio 

spreman pružiti ruku dobrote i pomoći. 

Stoga svi mi koji smo ga poznavali, 

s njegovom obitelji kojoj 

će najviše nedostajati, te rodbinom, 

dijelimo tugu i bol za Tonom. 

Njegov ispraćaj na posljednji počinak 

uz nazočnost rodbine, brojnih 

kolega šumara i prijatelja, iskaz su 

suosjećanja za njegov gubitak i 

odlazak zauvijek. Izraz je to poštovanja 

prema Toni. Ugasila se njegova 

samozatajna duša i otišla u vječna 

prostranstva. Pjesmom Hvala 

koju je otpjevala riječka klapa i uz 

riječi svećenika Ivana Androića iz 

Župe Viškovo, ispraćen je na vječni 

počinak. Zadržat ćemo Te dragi 

Tona kao dobrog stručnjaka, čovjeka 

i prijatelja u trajnom sjećanju 

Danijel Lončar, prof 

320

UPUTE AUTORIMA 

Šumarski list objavljuje znanstvene članke iz 

područja šumarstva, primarne prerade drva, zaštite 

prirode, lovstva, ekologije, prikaze stručnih predavanja, 

savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze 

iz domaće i strane stručne literature, te važnije spoznaje 

iz drugih područja koje su važne za razvoj i 

unapređenje šumarstva. Objavljuje nadalje i ono što 

se odnosi na stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke 

i crtice iz prošlosti šumarstva, prerade i uporabe 

drva, te radove Hrvatskoga šumarskoga društva. 

Članci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju 

zbog objavljivanja, moraju biti napisani 

jasno i sažeto na hrvatskom jeziku. Znanstveni i 

stručni članci u prilogu trebaju imati sadržaj 

u t 

(sažetak) na engleskom ili njemačkom jeziku (iz 

posebnih razloga na nekom drugom jeziku), podatke 

i zaključke razmatranja. Sažetak na stranom jeziku 

treba biti napisan najmanje na 2 stranice s proredom 

na papiru formata A4. 

Molimo autore da se pridržavaju sljedećeg: 

– Prije uvoda treba napisati kratki sažetak o temi 

članka, svrsi i važnijim rezultatima, najviše do 1/2 

stranice napisane s proredom na papiru formata A4. 

– U uvodu, radi boljeg razumijevanja, treba napisati 

ono što se opisuje (istražuje), a u zaključku ono 

što omogućuju dobiveni rezultati uz opće prihvaćene 

spoznaje iz određenog područja šumarske struke 

i prakse. 

– Opseg teksta može iznositi najviše 10 tiskanih 

stranica Šumarskoga lista, zajedno s prilozima 

(tablice, crteži, slike...), što znači do 16 stranica s 

proredom na papiru A4. Samo u iznimnim slučajevima 

Uređivački odbor časopisa može prihvatiti 

radove nešto većeg opsega, ako sadržaj i kvaliteta 

tu opsežnost opravdavaju. 

– Naslov članka (djela) treba biti kratak i jasno izražavati 

sadržaj rada. Ako je članak već tiskan ili se 

radi o prijevodu, treba u bilješci na dnu stranice (fusnote) 

navesti kada je, gdje i na kojem jeziku tiskan. 

– Naslove, podnaslove u članku, sažetak (s uvodom, 

metodološkim napomenama, raspravom, 

rezultatima istraživanja i zaključcima), opise slika 

i tablica, treba napisati i na engleskom ili njemačkom 

jeziku. 

– Fusnote glavnog naslova označavaju se zvjezdicom, 

dok se fusnote u tekstu označavaju redosljedom 

arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice 

gdje se spominju. Fusnote u tablicama označuju 

se malim slovima i navode se odmah iza tablica. 

– Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih 

veličina, dok manje poznate fizikalne veličine 

treba posebno objasniti u jednadžbama i sl. 

– Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da 

budu razumljivi bez čitanja teksta i obilježiti ih brojevima 

kako slijede. 

– Sve slike (crteže i fotografije) treba priložiti 

odvojeno od teksta i napisati broj slike, ime autora 

i skraćeni naslov članka. Slike trebaju u pravilu biti 

u omjeru 2:1, odnosno u JPG formatu, rezolucije 72 

dpi. 

– Crteže i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i 

brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake 

fizikalnih veličina kosim. Fotokopije trebaju biti 

jasne i kontrastne. 

– Poželjno je navesti u čemu se sastoji originalnost 

članka i zbog kategorizacije po međunarodnim kriterijima. 

– Obvezno treba abecednim redom navesti literaturu 

na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 

1. Klepac, D. 1965: Uređivanje šuma, Šumarski 

fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 

2. Prpić, B., N. Komlenović, Z. Seletkov 

ić 1988: Propadanje šuma u Hrvatskoj, 

Šumarski list 112, (5–6): 195–215, Zagreb. 

– Pored punog imena i prezimena autora treba 

navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., 

mr., dipl. ing. ...). 

– Tekst članka treba (osim izuzetno), kompjutorski 

pripremiti. 

– Potpuno završene i kompletne članke slati na 

adresu Uredništva. Autori su odgovorni za točnost 

prijevoda na strani jezik. 

– Primljeni rad Uredništvo dostavlja recenzentu odgovarajućeg 

područja na mišljenje u zemlji, a za 

znanstvene članke i recenzentima u inozemstvu. 

– Autori koji žele separate – posebne pretiske svojih 

članaka mogu naručiti istodobno sa slanjem 

rukopisa. Separati se posebno naplaćuju, a trošak se 

ne može odbiti od autorskog honorara. Najmanje se 

može naručiti 20 separata. 

– Objavljeni radovi se plaćaju, stoga autor uz 

rukopis treba dostaviti svoj broj žiro-računa, 

adresu i općinu stanovanja. 

Uredništvo ŠUMARSKOGA LISTA 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Telefon: 48 28 477, 48 28 359 

Telefax: 48 28 477 

E-mail: f: 

urednistvo ©sumari.hr 

- ail: urednistvoŽsu ari.hr 

WEB stranica: www.sumari.hr

Tijekom proljeća, a kasnije i ljeta u našim se gorskim šumama na svježe posječenim stablima četinjača javlja čitav 

niz ksilofagnih kukaca od kojih su svakako dominatni potkornjaci. Dvije su grupe izdvojene prema svojim temeljnim 

biološkim odrednicama odnosno njihovom prostornom nišom. Prvi, koje nazivamo korašima, formiraju svoje hodnične 

sustave u prostoru između mrtve kore i drveta, dakle u "najsočnijem" dijelu žive kore. Ovdje nalaze optimalni odnos 

hranjiva za razvoj potomstva. Drugi, tzv. drvaši, izgrizaju hodnike u drvu, ponekad i vrlo duboko, a svojstveno im je još 

i to da se njihove ličinke ne hrane neposredno drvnom tvari, nego simbiontskim gljivicama čije spore imaga unose u trupac 

prilikom ubušivanja. U praktičnom smislu nužno je dobro poznavati napad ovih dvaju grupa potkornjaka, što je 

olakšano bojom njihovih grizotina: smeđa je posljedica razvoja potkornjaka koraša, a bijela drvaša. I jedna i druga 

piljevina mogu se osim na posječenom trupcu javiti i na dubećim stablima, s time da koraši u pravilu prethode drvašima. 

During springtime and later in summer, in our mountaineous forests, freshly cut conifer logs are invaded by a whole 

lot of xylophagous insects, among which, bark beetles clearly dominate. Two groups have been defined by their fundamental 

biological characteristics and their spatial niche. First group, phloeophagous bark beetles, excavate their galleries 

in the thin layers of phloem between the dead bark and wood itself. Here, they find optimum medium for the development 

of their offspring. Second group, timber or ambrosia beetles, bore in the wood, sometimes quite deep. They are also 

specific in a way that their larvae do not feed with woody tissues but strive on symbiotic fungal mycelia grown from 

spores introduced by parent beetles. In practice, one can clearly differentiate between the attack of the two groups: brown 

sawdust is a result of the phloeophagous bark beetle attack and white sawdust results from timber beetle attack. Both of 

these can appear on cut and standing timber, timber beetles as a rule following the phloeophagous bark beetle attack. 

I 

IZDAVAČ: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO uz financijsku pomoć Ministarstva 

znanosti i tehnologije Republike Hrvatske i Hrvatskih šuma, d.o.o. 

ČČh Publisher: Croatian Forestry Society - Editeur: Societe forestiere croate - 

Herausgeber: Kroatischer Forstverein 

Grafička priprema: ŽUPANČIĆ HR d.o.o. - Zagreb 

Tisak: EDOK-Zagreb

Å UMARSKI LIST 5-6/2008 - HÅ D

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?