Å UMARSKI LIST 2/1941 - HÅ D

kako bi se što skorije uspostavio kontakt, koji je diktiran narodnim potrebama i budućim
napretkom šumarske struke.
Sve ove predloge kao vrlo važne i potrebne usvaja skupština sa željom, da
se svi nesporazumci što skorije likvidiraju na korist banovine Hrvatske.
Ing. Vladimir Bosiljević odgovara, da će se zauzeti za ovu stvar. Opravdava
šumarski odbor pri G. S. u Zagrebu, koji je zauzet nekim obimnim i hitnim poslovima,
koji su se morali riješiti, budući je to diktirala novo stvorena situacija uslijed
organiziranja banovine Hrvatske. Nada se, da će se sva ova pitanja rješiti na zadovoljstvo
šumara dalmatinske Hrvatske i ujedno svih šumara banovine Hrvatske.
Pošto je dnevni red konstituirajuće skupštine iscrpljen u potpunosti, zaključuje
predsjednik skupštinu zahvaljujući se prisutnima na trudu.
Ovjerovitelji zapisnika:
Zapisničar:
Ing. Viktor Haramija s. r. Antun Stipčević s. r.
Ing. Rudolf Š i m i ć s. r.
Predsjednik:
D o b r i ć s. r.
Tajnik:
lug. Petar Matković s. r.
KNJIŽEVNOST
ING. DR. H. C. LEOPOLD HUFNAGL: LEHRBUCH DER FORSTEINRICHTUNG.
Oktav str. 170, cijena 78 din, izdanje Neumann, Neudamm 1938.
Poznati šumarski stručnjak L. H u f n a g 1, koji je g. 1934. napisao knjigu »Praktički
uvod u računanje vrijednosti šuma«, izdao je pod gornjim naslovom novo djelo
iz uređivanja šuma. Pisac želi ovim djelom, kako sam ističe, dati praktičko-teoretski
udžbenik o uređivanju šuma, koji se osniva na teoretskim zasadama Chr. Wagnera
i Röhrla, te da na taj način upotpuni nauku o uređivanju šuma.
Knjiga je razdijeljena u tri dijela.
Prvi dio obrađuje gospodarski cilj šumskog gospodarstva, zbiljnu šumu, gospodarsku
jedinicu, ulogu vremena u uređivanju šuma, određivanje drvne mase prirasta
i postotka prirasta, ophodnju, sječnu zrelost, sposobnost za sječu i sjekorede,
drvnu zalihu, opis sastojina, tabelu razmjera dobnih razreda, tabelu boniteta tla, prihode
prorede i glavni prihod, vrijednost šume i njeno ukamaćenje, potrajnost prihoda
i rezervu.
U drugom dijelu opisane su metode određivanja eteta i to: razdjeljenje šume
na godišnje sječine, šestarski metodi (C o t i п a, Hartigova i kombinirana šestarska
metoda), .1 u d e i c h o v o sastojinsko gospodarenje, metoda razmjera dobnih
razreda, normalne drvne zalihe, Huf n a g i o v a, E b e r b a c h o v a, koja se
osniva na postotku iskorišćivanja, kontrolne metode (B i o 11 в у i Knuchel), šestarska
metoda po vremenu, metoda određivanja etata na osnovi debljitiskih razreda,
određivanje etata na temelju iskustva i njegovih podataka.
U trećem dijelu obraduje pisac primjenu pojedinih metoda uređivanja šuma
na razne šumske tipove i vrste drveća. U razmatranje uzima: prebornu šumu, trajnu
šumu, šumu koja se mnogo udaljuje od normalnog stanja (mladu šumu i prašumu),
nisku šumu, srednju šumu, prevođenje ili konversiju jednog tipa šume u drugi, uređenje
malih šuma, primjenu različitih postupaka uređivanja na pojedine vrste drveća,
sadržaj gospodarske osnove, gospodarsku knjigu i reviziju.
62