Å UMARSKI LIST 2/1941 - HÅ D

Crnoj-üori ne raste nigdje Pančićeva omorika već da tamo rastu obične
smrče, koje katkad uskopiranridalnim rastom (forma collumnaris) sliče,
na Pančićevu omoriku.
Dr. Svetislav P 1 a v š i ć, kustos muzeja u Sarajevu, mnogo je posvetio
truda tačnom i sigurnom utvrđivanju staništa Pančićeve omorike,
U nekoliko rasprava i članaka, koji su štampani većinom u sarajevskom,
Glasniku zem. muzeja i u Österreichische botanische Zeitschrift (o kojima
je Šumarski List svojevremeno referisao), obradio je sva nalazišta
Pančićeve omorike na lijevoj obali rijeke Drine i u okolici varošice Foče,
koja je sva lično obašao. U jednoj od svojih manjih rasprava 11 navodi
»da su novija botanička istraživanja Durmitora pokazala, da je pretpostavljeno
pridolaženje Picea omorike na Durmitoru u Crnoj-üori vrlo
nevjerovatno. Stoga se mora brisati ovo nalazište, koje je bilo samo
usmeno navađano po nebotaničarima«.
Na drugom mjestu 12 Plavšić smatra, da su »važne konstatacije,
da nema omorike u pivskim šumama durmitorske oblasti« pa zatim
zaključuje: »Tako je konačno pala Pančićeva tvrdnja, da omorika raste
i na Durmitoru, tvrdnja, koja je i onako nastala i docnije potvrđivana od
nebotaničara, a u koju je prvi posumnjao Wettstein.«
*
Iz napred izloženih radova i zaključaka naših botaničara i istraživača
može se uzeti kao sigurno, da ne postoji više ni jedan opravdani
razlog, da se Durmitor odnosno d'istrikt drobnjačkih šuma uzima kao
stanište Pančićeve omorike. Taj do sada označavani areal Pančićeve
omorike mora se prema tome brisati. O ostalim sigurnim staništima
Pančićeve omorike napisana je u posljednje vrijeme prilično obsežna
literatura i o njima će biti govora na kraju ovoga članka. Pretpostavka,
koju postavlja Dr. S. Plavšić 13 , da »nije nevjerovatno, da se istočno od
Foče, tamo u Novo-pazarskom Sandžaku, koji ie i onako sa botaničkog
gledišta slabo ispitan, ne nadu ubuduće nova staništa Pančićeve omorike«
mora naći svoju autentičnu potvrdu a iziskuje iscrpno florističko
istraživanje toga područja.
Da li je nekad, u davna vremena, bila Pančićeva omorika jače rasprostranjena
u ostalim našim krajevima, nije više pitanje florističkog i
biljnogeografskog istraživanja. To pitanje spada u područje paleo-botanike
i tamo je prilično iscrpno obrađeno.
Da je Pančićeve omorike bilo još u nedavnoj prošlosti u tim krajevima
u mnogo većem rasprostranjenju nego danas, nije nevjerovatno.
Ako se uzme u obzir ona bezobzirna sječa i krčenje bosanskih šuma,
koja se vrši još tamo od turskih vremena pa preko Austro-ugarske kolo-
11
Svetislav Plavšić — Zur Kenmtniss der Standorte von Picea Omorika.
Osterreichische botanische Zeitschrift, god. 1931. Bd. 85. S. 4, strana 303.
Isto u raspravi na našem jeziku: S. Plavšić — Staništa Pančićeve omorike
na levoj obali Drine. Glasnik Zemalj. Muzeja Sarajevo XLVIII, god. 1936, strana 17.
12
Svetislav P1 a v š i ć — Istorija otkrića i proučavanja Pančićeve omorike.
Glasnik Zemalj. Muzeja Sarajevo XLIX, god. 1937, strana 44.
13 Svetislav Plavšić — Staništa Pančićeve omorike u okolini Foče. Glasnik
Zemalj. Muzeja Sarajevo XLIX god. 1937, strana 33.
30