Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume
Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume
Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
6. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O DABRU<br />
Potrgana tabla s natpisom “Zabranjeno odlaganje otpada”<br />
Isplatio se rad vrijednih ruku brojne djece i mladih, članova Udruge<br />
hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Kutina, članova DVD-a<br />
Kutina-Selo i Mjesnih odbora Gojlo i Kletište i djelatnika Hrvatskih<br />
voda, kutinskog Komunalnog servisa i jasno, Šumarije.<br />
Kako je dobro i lijepo kada ti pogled puca na šljunčani put i vrbovu<br />
šumu, a između nema nasipa sačinjenog od otpada i tako je na sve<br />
tri čišćene lokacije to znaju djelatnici Šumarije Velika Gorica, točnije<br />
oni koji brinu o gospodarskoj jedinici Savski Vrbaci. Revirnik Davorin<br />
Sila <strong>za</strong>ključio je da kada bi se akcija ponovila i kada bi se očistila<br />
i mjesta koja to još nisu, njegova bi jedinica bila potpuno očišćena.<br />
Znanstvena<br />
elita u Ivanić<br />
Gradu<br />
Ivanić Grad je odabran s razlogom jer baš tu, u šumi Žutica<br />
u blizini grada, dabar je prvi puta vraćen na svoje<br />
nekadašnje stanište. Naime, još 1992. godine <strong>za</strong>počela su<br />
istraživanja potencijalnih staništa <strong>za</strong> dabra kojeg tada nije<br />
bilo u Hrvatskoj. Znanstvenici su uvidjeli, a što se poslije poka<strong>za</strong>lo<br />
ispravno, kako je šuma Žutica sa svojim vodotocima i<br />
vodenim površinama idealna <strong>za</strong> reintroduciranje dabra. Rijeke<br />
Lonja i Česma sa svojim starim rukavcima i novim tokovima,<br />
mrtvicama i barama postale su mjesto nastanjivanja dabra koje<br />
je trajalo od 1996. do 1998. godine. Paralelno, dabrovi su nastanjivani<br />
i u rikavce Drave kod Legrada. Nova staništa dabrovi<br />
su izuzetno dobro prihvatili te su se uspješno počeli razmnožavati,<br />
ali i neočekivano brzo širiti. Samo u posljednjih 15 godina<br />
dabrovi su nastanili gotovo sve rijeke, rječice i potoke u slivovima<br />
rijeka Save, Drave i Mure te su se pored prikladnih lokaliteta<br />
u Hrvatskoj raširili na susjedne zemlje Bosnu i Hercegovinu,<br />
Sloveniju, Mađarsku i Austriju.<br />
Ovdje su ležale tone otpada – Savski Vrbaci<br />
A u Vrbacima su čišćene tri lokacije. Djelatnicima Šumarije ovdje<br />
su u pomoć pritekli predsjednik Hrvatskih šuma Ivan Pavelić i<br />
član Uprave Ivan Ištok, direktor <strong>za</strong>voda <strong>za</strong> <strong>šume</strong> Slovenije Jakša Jošt,<br />
te poduzeća Turković d.o.o., VG čistoća, VG komunalac, <strong>Hrvatske</strong><br />
vode i lokalni DVD. Sjekači Hrvatskih šuma posjekli su <strong>za</strong>raslo drveće<br />
i tako je šumski predio Kosnica promijenio izgled i sada sve<br />
izgleda uredno. Pojedinci tu i tamo bace otpad, ali su, izgleda, službe<br />
<strong>za</strong>dužene <strong>za</strong> sanaciju na velikogoričkom području vrlo ažurne. Tako<br />
su, nema dugo, na drugoj čišćenoj lokaciji u šumskome predjelu<br />
Drenje Ščitarjevsko djelatnici Šumarije primijetili odbačene strvine<br />
domaćih životinja. Veterinarska stanica „Popovsko Cerje“ je kao i<br />
uvijek brzo reagirala i djelatnici iste uklonili su lešine. Na području<br />
Velike Gorice ažurni su i komunalni redari pa prijave prosljeđuju na<br />
sud gdje se prekršiteljima odrede novčane kazne.<br />
Treća lokacija je šumski predio Strmec Bukevski – jedina na kojoj<br />
nije nestala drvena tabla Hrvatskih šuma s natpisom o <strong>za</strong>brani<br />
odlaganja otpada. Na sreću, na svakoj od goričkih lokacija ostale su<br />
metalne table na kojima piše isto. Kome i <strong>za</strong>što su trebale drvene<br />
table ostaje <strong>za</strong>gonetka.<br />
No, u cijeloj ovoj priči je bitno nepokolebljivo razmišljati i djelovati<br />
na način na koji ljudi razmišljaju konstruktivno i nesebično.<br />
Jasno im je da ako bace i jednu sitnicu mijenjaju lice okoliša na gore<br />
i da će i njima samima biti ružnije svaki puta kada prođu tim mjestom.<br />
Ako počiste, okoliš će biti zdraviji i ljepši, jer kao što je ka<strong>za</strong>la<br />
jedna albanska sudionica akcije „Let' s do it!“ – stvaranje tisuća šuma<br />
počiva u jednome žiru. ■<br />
Hrvatska je bila domaćin Šestom<br />
međunarodnom simpoziju o dabru koji<br />
se sredinom rujna održao u Ivanić Gradu.<br />
Na Simpoziju je sudjelovalo više od 100<br />
znanstvenika iz 25 zemalja koji su u tri dana<br />
trajanja simpozija imali prilike razmijeniti<br />
iskustva na polju introduciranja i <strong>gospodarenja</strong><br />
dabrom. Jedan od pokrovitelja skupa bile su i<br />
<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>.<br />
Uspjeh <strong>Hrvatske</strong> u povratku dabra prepoznat je među znanstvenicima<br />
i stručnjacima iz cijeloga svijeta zbog čega je Hrvatskoj<br />
pripala čast organiziranja seminara. Baš o tome su u<br />
uvodnim riječima na otvaranju na Otvorenom pučkom učilištu<br />
u Ivanić Gradu govorili ministar <strong>za</strong>štite okoliša i prirode Mihael<br />
Zmailović, <strong>za</strong>tim prodekan Šumarskog fakulteta, dr. Josip<br />
Margaletić, glavni urednik časopisa Šumarski list, dr. Boris<br />
Hrašovec, i brojna druga imena. Opsežan posao organi<strong>za</strong>cije<br />
simpozija preuzeli su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu<br />
i Grad Ivanić Grad. Simpoziju se odazvalo više od 100 znanstvenika<br />
iz Europe i Sjeverne Amerike koji su kroz četrdesetak<br />
prezentacija i isto toliko plakata predstavili najnovije spoznaje<br />
o dabru, njegovom staništu te mjerama <strong>gospodarenja</strong>. Upravo<br />
su mjere <strong>gospodarenja</strong> nama naj<strong>za</strong>nimljiviji dio jer će se uskoro<br />
pristupiti izradi smjernica <strong>gospodarenja</strong> dabrom na području<br />
cijele <strong>Hrvatske</strong>.<br />
12 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.
Change language