Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume
Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume
Program gospodarenja za “Pleterničke šume” - Hrvatske šume
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Šojka<br />
Među pticama biljnu hranu si spremaju vrapčarke i djetlići, s razvojnog<br />
gledišta mlađe skupine. Pričuve vrapčarki po pravilu nisu<br />
nagomilane na jednom mjestu.<br />
Sjenice i brglijezi <strong>za</strong>glavljuju sjeme biljaka u pukotine kore, šupljine<br />
i rašlje drveća. Pripadnice porodice vrana – šojka kreštalica,<br />
šojka lješnikara i gavran daju prednost krupnijem sjemenju – žiru,<br />
bukvici, orahu, lješnjaku i drugom.<br />
Šojka kreštalica stavlja žirove najčešće u gnjile panjeve ispunjene<br />
humusom ili prašinom. Šojka lješnikara ostavlja sjemenje limbe<br />
među poleglo drveće i grmlje oko granice <strong>šume</strong>. Gavran stavlja orahe<br />
i drugo u krtičnjake u ravnici. Panjevi, krtičnjaci, granice <strong>šume</strong> i<br />
drugo su <strong>za</strong> vlasnike pričuva dobri orijentiri <strong>za</strong> nalaženje sjemenja.<br />
Vrijedni pažnje su nagovještaji spremanja <strong>za</strong>liha kod drozda<br />
bravenjaka. Raznosi dijelove kićanki jarebike, pri čemu većinu<br />
boba izgubi. Ostaju razbacane po tlu i po pravilu među raslinjem,<br />
na pogodnim mjestima <strong>za</strong> klijanje.<br />
Sklonost ka gomilanju većih pričuva hrane imaju djetlići. Veliki<br />
djetlić u šumama četinjača i mješovitim u jesen nosi češere na hrpe.<br />
Na njegovoj teritoriji od 5 do 10 ha u takvim hrpama može biti<br />
ukupno nekoliko stotina do nekoliko tisuća češera.<br />
Ptice grabljivice spremaju <strong>za</strong>lihe hrane samo iznimno. To radi<br />
naša najmanja sova, ćukuša kukavica, koja je zimi zbog nedostatka<br />
hrane osuđena na pothlađivanje i smrt. Zabilježeno je da je spremila<br />
85 šumskih voluharica ukupno teških 1.396 grama.<br />
Bez obzira što svračci u jesen sele na jug, ljeti spremaju pričuve<br />
kako u vrijeme ljetnih kiša ne bi morali tražiti hranu. Čine to na<br />
<strong>za</strong>nimljiv način: veće kukce, sisavce, ptice, gmazove i vodozemce<br />
nabadaju na trnje crnog trna i divlje ruže i drugdje. Ako nema<br />
pogodnih trnova plijen nabadaju na bodljikavu žicu. Žrtve dugo<br />
ostaju žive, znači i svježe. Krupniji svračci nabadaju veći plijen.<br />
Veliki svračak, koji se jedini kod nas pojavljuje zimi, češće od<br />
drugih svračaka nabada hranu.<br />
Sisavci spremaju <strong>za</strong>lihe hrane češće nego ptice. Mnogi glodavci,<br />
od najmanjih do najvećih, skladište hranu. Tako vjeverice prave<br />
pričuve žira, bukvice, lješnjaka, oraha i drugog, ponajprije u dupljama<br />
drveća i trulim panjevima, često podalje od gnijezda. Gljive,<br />
koje se na hrpi lako pokvare, vjeverice nabadaju na suhe grančice<br />
ili ih <strong>za</strong>tiču u rašlje drveća. Na toj visini su kako bi se dobro<br />
osušile, a da ih ne <strong>za</strong>trpa snijeg.<br />
Najveće pričuve hrane skladište dabrovi: do oko 30 prostornih<br />
metara granja i tanjih debala mekog drveća. Kako se hrana ne bi<br />
osušila i izgubila na prehrambenoj vrijednosti, dabrovi ju potapaju<br />
pod vodu.<br />
Iako u mnogim europskim narodima postoji vjerovanje da jež<br />
sprema <strong>za</strong>lihe hrane <strong>za</strong> zimu, to nije točno. Jež prespava zimu u<br />
čvrstom, neprekinutom snu. Istina, jež nabada na bodlje mirisno<br />
voće, ali to ponašanje nije u svezi sa spremanjem hrane. Na taj<br />
način jež se nastoji osloboditi vanjskih nametnika, osobito buha,<br />
kojima doslovno može biti posut.<br />
Od grabežljivaca tvor sprema <strong>za</strong>lihe hrane, u prvom redu od<br />
žaba. Pregrize im kralježnicu, tako da ostanu žive, ali ne mogu<br />
pobjeći. Hrana je to koja uvijek ostaje svježa, ako se ne smrzne, a<br />
i tada je dobra.<br />
Lisica na više mjesta sprema mrtve miševe, voluharice i drugo,<br />
čak i gujavice.<br />
Krtica sprema <strong>za</strong>lihe hrane na poseban način. Pri kontroli svojih<br />
podzemnih labirinata skuplja gujavice koje padnu u hodnike.<br />
Paralizira ih izgri<strong>za</strong>njem nervnih čvorova u prednjem dijelu tijela,<br />
tako da ne mogu pobjeći. Zatim ih odnosi u dublje komore gdje<br />
se neće smrznuti. Tako ima živu hranu na raspolaganju, kada se<br />
smrznu gornji slojevi zemlje i <strong>za</strong>vrši se aktivnost gujavica u sloju<br />
labirinta krtice.<br />
Krtica<br />
Dabar<br />
S ekološkog gledišta <strong>za</strong>lihe hrane imaju veliki značaj. Povećavaju<br />
vjerojatnost preživljavanja ne samo vlasnika pričuva, nego i drugih<br />
životinja koje ih nađu. Takve <strong>za</strong>lihe hrane često koriste divlje svinje<br />
koje razrivaju panjeve. Hrane se i micelijem prožetim drvetom panjeva<br />
i tako uzimaju važnu balastnu hranu <strong>za</strong> održavanje na životu<br />
crijevne flore, kada je tlo smrznuto.<br />
Životinje skupljaju sjeme čim sazrije, ali i kasnije. Skupljanje<br />
sjemena kada lišće opadne, a pogotovo kada padne snijeg, opasno<br />
je zbog grabežljivaca, osobito pernatih. Kako životinje ne bi trčale<br />
ili letjele <strong>za</strong> svakim sjemenom, imaju spremišta <strong>za</strong> prijenos. Ptice,<br />
ali ne sve, imaju voljke. Primjerice, šojka kreštalica nosi žir u voljci<br />
i još jedan do dva u kljunu. Neki sisavci imaju vrećice pod obrazima<br />
<strong>za</strong> prijenos hrane, primjerice hrčak. ■<br />
40 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.
Change language