Emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, slabljenje oceanskih struja, aktivnost sunčevih pjega, sve izraženija krčenja i devastacija šuma mijenjaju sliku Zemlje, globalno <strong>za</strong>topljenje prijeti cijeloj Planeti. To je bio jedan od razloga što posljednjih godina u mnogim zemljama jačaju pokreti kojima se nastoji upozoriti čovječanstvo na klimatske promjene. Nastoji se spasiti ono što je još preostalo u svekolikom okruženju da bi i budući naraštaji mogli uživati u čistoj prirodi, zdravoj hrani i očuvanim šumama. Simbol permakulture je stablo, odnosno šuma kao bogat, raznolik i stabilan ekosustav. Stabla su <strong>za</strong>kon na zemlji, filtriraju <strong>za</strong>gađenje iz zraka, sprječavaju eroziju tla, <strong>za</strong>klon su od vjetra i sunca, recikliraju vodu, ali i osiguravaju dovoljnu količinu hranjivih sastojaka drugim biljkama i sl. Da bi se poboljšala situacija u svijetu, prvo bi trebalo izvršiti pošumljavanja borealnih šuma i sjevernih tundri, isto to bi trebalo napraviti u devastiranom poljoprivrednom zemljištu i pustinjama. Permakulturni di<strong>za</strong>jner Tony Anderson mišljenja je da bi svaki čovjek trebao posaditi 10000 komada stabala u svom životnom vijeku ukoliko bi želio vratiti u ravnotežu svoj ekološki otisak na Zemlji. Po uzoru na to šezdesetih godina prošlog stoljeća Robert Hart je u okolici Shropshirea (Engleska) počeo eksperimentirati s kreiranjem potpuno integriranih šuma i šumskih vrtova. Šumski vrt sastoji se od nekoliko razina visokog drveća, niskog drveća, grmlja, zeljastih biljaka, vertikalnih biljaka, pokrovnog sloja, korjenastih biljaka. Na tim osnovama sve više počinje jačati i agrošumarstvo kao novi trend širom svijeta. Prednosti ovakvog načina sadnje stabala i poljoprivrednih kultura na istom zemljištu su mnogostruke: – povećava se bioraznolikost, – osigurava stanište <strong>za</strong> razne vrste životinja i ptica koje hraneći se biljnim štetnicima smanjuju štete na usjevima, koristi se manje herbicida <strong>za</strong> suzbijanje raznih biljnih bolesti, – smanjuju se erozije i onečišćenje tla, ublažavaju poplave, – u silvopastoralnom načinu (sadnje drveća na pašnjacima), u ljetnim mjesecima drveće štiti stoku od sunca, <strong>za</strong>štićuje se tlo, smanjuje i isparavanje vode, ako se radi o većim stablima, – poboljšava se kvaliteta i struktura tla, drveće štiti usjeve od sunca, – povećava se proizvodnja hrane, koja je osobito znakovita kao prihod siromašnijih obitelji, ali i proizvodnja drva čijom se prodajom isto tako osigurava egzistencija ljudi, – doprinosi se ljepšem izgledu krajolika i sl. Navest ćemo neke od vidova agrošumarstva u svijetu: – Silvopastoralna proizvodnja (sadnja drveća na pašnjacima), u Europi najviše se prakticira u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj. Stablo koje se koristi mora biti visoke kakvoće i po mogućnosti u što kraćem roku davati prinos. Od bjelogorice u Engleskoj se <strong>za</strong> ovu vrstu uzgoja koriste: jasen, trešnja, pitomi kesten, neke vrste topola i vrba. Od crnogorice najčešće se koristi duglazija, čempres, neke vrste sekvoja i cedar. – Sadnja drveća u alejama, između usjeva. Uloga mu je, uz proizvodnju biomase, <strong>za</strong>štititi usjeve od sunca, te im dodatno omogućiti hranjive tvari, ali i vodu. Na taj način mogu se saditi razne vrste voćaka. – Rubni sustavi mogu biti vjetrobrani pojasevi koji štite usjeve od jakog vjetra. Na ovaj način mogu se <strong>za</strong>sađivati živice, ali se na isti način postiže učinkovita <strong>za</strong>štita i sadnjom gustog sklopa stabala. Osim <strong>za</strong>štite ovakva stabla mogu postati staništa određenim vrstama životinja ili ptica. Rubni sustavi mogu se podići i uz rijeke i potoke. Postoji i niz drugih oblika agrošumarstva u svijetu, poput podi<strong>za</strong>nja plantaža <strong>za</strong> pridobivanje biomase, proizvodnje ljekovitog bilja i sl. Da je to dobar i ispravan put u budućnost najbolje pokazuju rezultati koji se trenutno ovim mjerama postižu u najsiromašnijim područjima svijeta. Svjetski Agroforestry centar radi u šest najsiromašnijih regija svijeta; istočnoj, južnoj, <strong>za</strong>padnoj Africi; južnoj i jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi. Ima godišnji proračun od 35 milijuna američkih dolara. Ciljevi su mu smanjenje siromaštva, povećanje prihoda u siromašnim kućanstvima, povećanje kakvoće hrane, poboljšanje ekosustava u tropima agrošumarskim mjerama i slično. Ove mjere mnogo znače i <strong>za</strong> jednu milijardu stanovništva na Zemlji koje živi u ekstremnim uvjetima siromaštva i gladi. Silvopastoralna proizvodnja I u Europi su shvatili prednosti agrošumarstva. Tu organizirano djeluje EURAF (Europska agrošumarska federacija). Ima 250 članica u 17 različitih zemalja. Cilj im je, uz sadnju stabala na farmama, daljnji razvoj silvopastoralne proizvodnje. Da bi se ciljevi ostvarili, svoj puni doprinos nastojat će dati i prva EURAF konferencija koja će se održati 9. i 10. listopada ove godine u Bruxellesu. ■ 26 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.
Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 27
Change language