Kopački rit - Hrvatske šume

More documents

Recommendations

Info

Sindikat nije za raspodjele osob GORDANA COLNAR, PREDSJEDNICA HRVATSKG SINDI Austrijski pčelarski stručnjak dr. Hermann Pechhacker proučava medljiku hrasta sladuna na požeškom području čji darovi, solidarne naknade i drugo). Iskustva pokazuju da je u poduzećima u kojima su utvrđena »pravila igre« lakše raditi. Kroz institut kolektivnog pregovaranja održava se ravnoteža između poslodavaca i radnika, a Kolektivni ugovor garantira da će se prava i ostvariti. Otad se ugovor više puta produžavao da bi 2003. bio potpisan novi na trogodišnje razdoblje. Njime je u nekim dijelovima dosegnuta veća razina prava nego što je propisuje zakon. Godinu 1996. pamtit ćemo i po tome što je tada HSŠ “prešao granice”, odnosno bio primljen u članstvo IFBWW sa sjedištem u Ženevi, čime smo usposne značajke meda. Požeški šumarski stručnjak mišljenja je kako su šumari u tome najpozvanija struka, navodeći primjer Kanade, najšumarskije zemlje svijeta, u kojoj šumari vode pčelarstvo svoje države. U Hrvatskoj još ne postoji ta navika. Prema Krakarovim saznanjima, Hrvatske šume su već uključene u operativne županijske planove, kao sunositelj kategorija i partnerstva ruralnog opstanka, zaštite tradicionalnog, ekoloških aspekata, praćenja i utjecaja na gospodarski razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva i zaštite okoliša. – Budući da Hrvatski pčelarski savez ima dobru dugogodišnju suradnju s pčelarskim institutima pojedinih europskih država (Austrija, Njemačka, Češka), omogućeno nam je da se nađemo na popisu nositelja budućih programa koje financira Europska unija. Stoga hrvatski šumari ne bi smjeli propustiti ovu priliku te gledati kako se tim poslovima u našoj državi bavi netko drugi – zaključuje dipl. ing. Davorin Krakar. Hrvatski sindikat šumarstva ove godine obilježava 15 godina postojanja. Podsjetite nas na događaje iz studenog 1990. i što je značilo osnivanje samostalnog šumarskog sindikata. – Do 1990. postojao je zajednički Samostalni sindikat šumarstva i drvne industrije. Na osnivačkoj Skupštini u Zagrebu 22. studenoga te godine, uz prisutnost sindikalnih predstavnika tadašnjih šumskih gospodarstava utemeljen je samostalni šumarski sindikat. Dakle, i prije ustrojavanja Javnog poduzeća Hrvatske šume, pa se može reći da je nekim svojim prijedlozima usmjeravao neke daljnje događaje. Među ostalim utjecao je i na odredbu tadašnjeg Statuta Javnog poduzeća da u Upravni odbor poduzeća uz članove koje imenuje Vlada uđu i tri predstavnika radnika. Danas je, kao što znamo, u Nadzornom odboru samo jedan. – Kako biste opisali najznačajnije akcije u proteklom razdoblju? – Dakle, startali smo od nule i najprije morali izgraditi kompletnu sindikalnu infrastrukturu. Ustrojili smo podružnice, podsjećam sve se to događalo u ratnim uvjetima i jedini naš kapital bilo je tih 7.500 pristupnica. U šumarstvu su se i inače događale velike promjene od 16.500 zaposlenih 1985. godine, taj broj je 1992. pao na 12.000, a tri godine kasnije na 10 tisuća. Iznimno važnim smatram što smo kroz tih 15 godina sustavno radili i još radimo na izobrazbi i osposobljavanju sindikalnih povjerenika kako bi bili sposobni suočiti se sa izazovima sindikalne borbe. A ona se svodi na svakodnevne razgovore i pregovore za veća radnička prava, plaće, godišnje odmore, različite naknade. U svemu tome naš sindikat sudjelovao je kao dio SSSH-a. Kolektivni ugovor Tako je 1992., što je za radnike u novoj državi bilo vrlo značajno, potpisan prvi Kolektivni ugovor sa 77 sindikata javnih poduzeća i upravnih djelatnosti. Bio je to zapravo početak borbe za prvi samostalni, granski Kolektivni ugovor koji je potpisan 19. lipnja 1996. Njime su utvrđena mnoga radnička prava (skraćeno radno vrijeme, božićnica, uskrsnica, dje- Hrvatski sindikat šumarstva obilježava ove godine 15-godišnjicu postojanja, a u tom razdoblju se potpisivanjem više kolektivnih ugovora te pokretanjem niza akcija borio za radnička prava. O tome koliko je i u čemu uspio, te što bi još trebalo učiniti, razgovaramo s predsjednicom HSŠ-a Gordanom Colnar 10 Broj 99 • ožujak 2005. HRVATSKE ŠUME
azgovor KATA ŠUMARSTVA dovoljan načinom nih dohodaka Šumarski sindikati su novi! Dakle, njihovim odlaskom nije stvoren prostor za povećanje plaća onima koji su ostali. Riješili smo se i zdravih, a ostali su bolesni. Sindikat se i sada protivi prijedlogu da se na sličan način zbrinjavaju invalidi rada uz otpremnine. Jer radi se o socijalno osjetljivoj kategoriji ljudi, o radnicima koji su život proveli i oboljeli u šumi i kojima otpremnina od 50-ak tisuća kuna nije pravedna naknada za sve što su dali, naspram nekih koji su ranije dobivali i 150 – 200 tisuća! Hrvatski sindikat šumarstva, najstariji je i najbrojniji sindikat koji djeluje u Hrvatskim šumama. Osnovan je 1990. godine, ima 17 podružnica s oko 8.500 članova. Na čelu sindikata je od njegovog osnivanja Gordana Colnar. Sindikat zaposlenih u šumarstvu Bjelovar, na čelu sa Željkom Cutvarićem, osnovan je 1996. izdvajanjem bjelovarske podružnice iz HSŠ-a. Ima oko 1200. članova. Na šumarskoj sceni postoje još i dva manja sindikata: Samostalni sindikat šumarstva Vinkovci na čijem je čelu Ivan Zovak, te Nezavisni sindikat zaposlenih u šumarstvu, osnovan u Levanjskoj Varoši krajem prošle godine, na čelu s Petrom Klepom. – Što je za sindikat u ovom trenutku najaktualniji problem šumarstva? – Niske plaće i sve što je uz njih vezano. Rad u šumarstvu, naime, uz onaj u rudarstvu, jedno je od najtežih i najopasnijih zanimanja. Kako rudara kod nas više nema, to je šumarstvo na vrhu. Unatoč značajnim ulaganjima u zaštitu na radu, opremu, tehnološki napredak, obrazovanje i osposobljavanje radnika, broj povreda još uvijek je velik. Doduše, zahvaljujući brizi i zajedničkim naporima on se smanjuje. Za takve uvjete i takav posao, plaće su male i sindikat traži izradu novoga Pravilnika o plaćama s detaljnom sistematizacijom i opisom poslova. Jer postojeći odnosi raspodjele su narušeni čestim pojedinačnim izmjenama pravilnika, s čim se HSŠ nikad nije slagao, i zato će na izradi novoga akta ustrajati po cijeni organiziranja industrijske akcije. – Što to znači? – Tražimo nov način raspodjele bez obzira na predstojeće promjene u šumarstvu, na restrukturiranje čiji se proces može odužiti. Čekanje nas nikamo ne vodi i restrukturiranje nije razlog da se pozabavimo novim pravilnikom. Lako se kasnije, kada se poduzeće restrukturira, i pravilnik prilagodi novoj situaciji. – Provodi li se u tom smislu Kolektivni ugovor u potpunosti, ili ima odstupanja od njegovih odredbi? – Moglo bi se reći da se u jednom dijelu krši jer se plaće isplaćuju nakon roka predviđenog KU. No ne smatramo to bitnim jer se plaće ipak redovito isplaćuju, i to je dobro. Treba imati razumijevanja i sagledati cjelokupno okruženje i probleme s kojima se šumari susreću u radu. – Što kažete na pojavu više sindikata u šumarstvu? – Više šumarskih sindikata preslika je, zapravo, hrvatske sindikalne scene na kojoj trenutno u svim sferama djeluje 778 sindikata. Donošenjem Zakona o reprezentativnosti uspostavit će se red i među sindikatima i tada zapravo vidjeti koliko nas ozbiljnih ima. Osnivanje malih, obiteljskih i drugih sindikata nije nikakva borba za radnička prava nego za svoje interese. Hrvatski sindikat šumarstva nema ništa protiv konkurencije, ali ona se među radnicima mora dokazati. A što se događa? Svaki šumarski sindikat koji se osnovao najprije je donio odluku o pristupanju Kolektivnom ugovoru koji je već potpi- Piše Miroslav Mrkobrad Foto: M. Mrkobrad stavili suradnju s mnogim šumarskim sindikatima u europskim zemljama. Važnim smatram i to što smo 2002. otvorili novu stranicu i prvi puta organizirali sportske igre, koje ćemo i dalje održavati. Nisu one važne samo zbog sporta (nogometa, boćanja, kuglanja i ostalog), nego zbog druženja, jačanja pripadništva firmi, jer to je jedina prilika da se bar dio radnika toga velikog poduzeća nađe na jednom mjestu. Nabrajam dalje važnija postignuća – prošle godine HSŠ je primljen u punopravno članstvo Europskog udruženja šumara, drvara i graditelja (EFBWWE), u kojem su samo sindikati iz zemalja članica EU! Postali smo tako ambasadori naše struke u inozemstvu. Prošle godine prvi put smo obilježili Međunarodni dan zaštite na radu, 28. travnja. U tom razdoblju dogodilo se i nešto što me rastužilo, izlazak bjelovarske podružnice iz SSH-a, čime smo izgubili i mi i oni. Jer, zajedno, to jest brojniji, smo jači. – Prije tri godine HSŠ je bio protiv slanja radnika u mirovinu s otpremninom i smanjivanja broja zaposlenih. Nije li takav stav usmjeren protiv interesa radnka? – Istina je, mi smo jedini bili protiv takvog rješavanja “viška” radnika. Zastupali smo mišljenje da takvo zbrinjavanje radnika neće dati nikakav rezultat, nitko nije definirao što je to i tko višak radnika, što se i obistinilo. Isplaćeno je oko 60 milijuna kuna, u mirovinu je otišlo oko 750 radnika, no primljeni Isplaćeno je oko 60 milijuna kuna, u mirovinu je otišlo oko 750 radnika, no primljeni su novi! Dakle, njihovim odlaskom nije stvoren prostor za povećanje plaća onima koji su ostali. Riješili smo se i zdravih, a ostali su bolesni. san i po kojem djelujemo, pa se onda pitamo zbog čega se osnivao. Kao sindikat dokazat će se kad sami potpišu Kolektivni ugovor i kad počnu djelovati kao članovi nekih europskih sindikata. Ovdje želim naglasiti još nešto – EU počiva na zajedničkom djelovanju. To bi trebao biti poziv svim socijalnim partnerima na zajednički rad na dobrobit šumarstva, na utvrđivanju novih odnosa u poduzeću, sada trgovačkom društvu, u kojima će svi zaposleni participirati svoj dio obveza i odgovornosti i za to biti pravedno nagrađeni. Broj 99 • ožujak 2005. HRVATSKE ŠUME 11
Page 3 and 4: u ovom broju OŽUJAK Kopački rit P
Page 5 and 6: da bi neko područje ionalnim parko
Page 7 and 8: OSIJEK / OKRUGLI STOL NA TEMU: KOPA
Page 9 and 10: proširenje bilo je već 1999. godi
Page 11: Tijekom oprašivanja lipe Povećana
Page 15 and 16: otežavaju posao kompleks sa 52% bu
Page 17 and 18: druga runda BUDUĆNOST ŠUMARSTVA j
Page 19 and 20: iljna zaštita Gospodarska jedinica
Page 21 and 22: šumarska praksa DARKO POSARIĆ, RE
Page 23 and 24: Dio krošnje i debla fikusa vrtu Ak
Page 25 and 26: Bijela vrba (Salix alba L.) poznata
Page 27 and 28: Rupnica, geološki spomenik prirode
Page 29 and 30: Slap Skakavac na sedrenoj barijeri
Page 31 and 32: minirano preko kih površina ha), D
Page 33 and 34: A upravo stoljećima na tim mjestim
Page 35 and 36: ć Luga ziva grčki bunar), uz koje
Page 37 and 38: zima OKOM KAMERE U snježnoj bjelin
Page 39 and 40: Uposljednje vrijeme u lovištima sr
Page 41 and 42: događaji MEĐUNARODNO ŠUMARSKO SK

Kopački rit - Hrvatske šume

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?