You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
da bi neko područje<br />
ionalnim parkom<br />
kom. Nitko se, razumljivo, nije protivio<br />
kad je pokrenut postupak oko proglašenja<br />
Brijuna nacionalnim parkom, pa<br />
ni djelatnici<br />
Republičkoga zavoda za<br />
zaštitu prirode. Sve ostalo kasnije bio<br />
je formalizam. Slučaj Brijuna podsjetio<br />
nas je na slične političke želje i igre oko<br />
preimenovanja Parka prirode <strong>Kopački</strong><br />
<strong>rit</strong> u nacionalni park.<br />
Povijesne inicijative o<br />
»nacionalnom parku«<br />
<strong>Kopački</strong> <strong>rit</strong><br />
Iako ne raspolažemo službenim dokumentom,<br />
nekom naredbom, ukazom<br />
i sličnim aktom Kraljevine Mađarske o<br />
zakonskoj zaštiti Kopačkoga <strong>rit</strong>a, odnosno<br />
Lovišta »Belje«, što ne isključuje<br />
njegovo postojanje u arhivama bivše<br />
Austro-Ugarske, pretpostavljamo da je<br />
princ Albrecht Habsburg (1897.-1953.)<br />
ponukan primjerima iz drugih europskih<br />
zemalja ili zbog nekoga drugoga<br />
razloga, interno zaštitio <strong>Kopački</strong> <strong>rit</strong><br />
prog lasivši ga Prirodnim zaštićenim<br />
područjem<br />
(Naturschutzgebiete, Pongratz,<br />
1944.)<br />
Princ Albrecht, nepriznati vlasnik<br />
vlastelinstva Belje, odluku o zaštiti dijela<br />
lovišta donio je najvjerojatnije pod<br />
utjecajem glasovitoga mađarskoga putopisca<br />
i lovca Zsigmunda Szechenyia,<br />
kojega je 1942. godine pozvao na Belje<br />
da mu pokuša organizirati lovstvo, jer<br />
je Uprava lovišta (Kraljevine Jugoslavije),<br />
napuštajući Baranju povukla sa sobom<br />
lugare, inženjere i druge koji su<br />
vodili lovište (Szechenyi, 1995.)<br />
Mnogo godina kasnije, iz sasvim<br />
drugih pobuda, želju za nacionalnim<br />
parkom pokazala je Uprava uzgajališta<br />
divljači Jelen-Beograd. Na zahtjev “Zavoda<br />
za zaštitu prirode i naučno proučavanje<br />
prirodnih retkosti” Narodne<br />
Republike Srbije, a u suglasju sa spomenutim<br />
U.U.D. Jelen – 1958. godine<br />
upućen je prijedlog Kabinetu predsjednika<br />
Republike za osnivanjem Nacionalnoga<br />
parka »Moša Pijade«. Navodno<br />
je Moša Pijade izrazio želju da ga se<br />
zakonski zaštiti najvišom kategorijom<br />
zaštite. S prijedlogom se nije složio hrvatski<br />
Konzervatorski zavod iz Zagreba<br />
i protuargumentima dokazao da područje<br />
ne može biti nacionalni park već<br />
<strong>Kopački</strong> <strong>rit</strong><br />
Zbog Zakona o zaštiti prirode iz 1976. godine, posebno čl. 17. i 39.<br />
i prihvaćenih međunarodnih k<strong>rit</strong>erija, a što je u skladu s brojnim<br />
ratificiranim konvencijama, LŠG Jelen stavljen je pred izbor: ili<br />
nacionalni park uz odricanje gospodarenja šumom, divljači, ribom<br />
i ostalim resursima – što bi u praksi značilo odreći se lova jelenske<br />
divljači i drugih papkara, zatim »zaboraviti« sve odredbe gospodarskog<br />
korištenja <strong>šume</strong>, privrednoga ribolova, ili ostaviti sve po starom, a u<br />
okviru tadašnje kategorije parka prirode.<br />
...“s obzirom na izrečeno gospodarsko<br />
značenje Kopačkoga <strong>rit</strong>a i okolnog<br />
područja više bi odgovarala kategorija<br />
upravljanoga prirodnog rezervata”.<br />
Osim što je u pitanju bio određen rivalitet<br />
dviju zaštitarskih kuća, s jedne<br />
strane srbijanske, a s druge hrvatske,<br />
smatra se da je ondašnji Republički zavod<br />
za zaštitu prirode iz Zagreba imao<br />
obrazovanije stručnjake od sličnoga<br />
u Srbiji. Uostalom, šanse za nekom<br />
supremacijom srbijanskoga Zavoda<br />
za zaštitu prirode na tlu Baranje bile<br />
su gotovo neznatne, jer je Đilasova<br />
komisija ustanovila granice između republika,<br />
zbog čega su bile ograničene<br />
ovlasti republičkih organa na te<strong>rit</strong>oriju<br />
susjedne republike.<br />
Sljedeći pokušaj preimenovanja lovno-šumskoga<br />
područja, (tada već Parka<br />
prirode i Specijalnoga zoološkog rezervata<br />
<strong>Kopački</strong> <strong>rit</strong>) u nacionalni park,<br />
pokrenulo je čelništvo Lovno-šumskog<br />
gazdinstva Jelen u Beogradu 1982. U<br />
već pomalo zakuhaloj političkoj situaciji<br />
obojenoj nacionalnim previranjima,<br />
Broj 99 • ožujak 2005. HRVATSKE ŠUME 3
Change language