Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
minirano preko<br />
kih površina<br />
ha), Dubovica (1.436 ha) i Topolovac<br />
(3.476 ha). Ukupna drvna zaliha iznosi<br />
1.632.187 tisuća kubika kvalitetnih<br />
sastojina hrasta lužnjaka, s godišnjim<br />
prirastom od 39.783 m 3 . Godišnji etat<br />
na dostupnim šumskim površinama<br />
iznosi 30.260 kubika. Prosječni godišnji<br />
prirast po hektaru je 8,9 m 3 .<br />
– Trajnost gospodarenja koja se temelji<br />
na prirodnoj obnovi, osigurava<br />
biološku raznolikost koja predstavlja<br />
osnove modernog šumarstva u 21.<br />
stoljeću. Hrast lužnjak kao ponos lipovačkih<br />
šuma zaslužuje punu pozornost,<br />
zaštitu i garanciju za opstanak i razvoj.<br />
Nakon završnih sječa hrasta lužnjaka<br />
uzgajamo mlade <strong>šume</strong> koje za ovo podneblje<br />
i Upravu šuma Vinkovci znače<br />
život, ističe upravitelj lipovačke šumarije<br />
Ilija Aleksić.<br />
Razminirano<br />
2.193 ha<br />
Prošle godine ostvaren je pozitivan<br />
rezultat, a u šumariji vjeruju da će i<br />
ovogodišnji proizvodni plan od preko<br />
28 tisuća kubika biti realiziran.<br />
– Zbog velikih hladnoća u prvoj polovici<br />
veljače, nismo radili jedanaest<br />
dana. Početkom godine u gospodarskoj<br />
jedinici Narače 15 otvorili smo radilište<br />
na površini od blizu 19 hektara,<br />
gdje je 15 sjekača obavljalo dovršni<br />
sijek hrasta lužnjaka starosti 128 godina,<br />
kaže ing. Aleksić s kojim smo obišli<br />
teren. Planirano je izraditi oko 808 m³<br />
furnirskih trupaca te oko 2.129 m³ višemetrica<br />
od ukupno 5.091 tisuća kubnih<br />
metara. Vjerujem da ćemo na vrijeme<br />
izvršiti zadatak.<br />
Upravitelj Aleksić upozorava na još<br />
jedan problem – minirani teren. Od<br />
ukupne površine kojom gospodari šumarija<br />
(6.592 ha), radno je nedostupno<br />
32%.<br />
– Proteklih četrnaest godina nismo<br />
bili u mogućnosti gospoda<strong>rit</strong>i cjelovitim<br />
područjem, no tu mi sami možemo<br />
malo učiniti jer razminiranje je dugotrajan,<br />
skup i opasan posao. Da bi se život<br />
i rad u našim šumama normalizirao nužno<br />
je zajedničko djelovanje i pomoć<br />
svih institucija društva. Ove godine<br />
djelatnici pirotehničke tvrtke Mungosi<br />
planiraju razminirati 85 tisuća četvornih<br />
metara šumskih površina šumarije<br />
Lipovac i to prvenstveno prometnice i<br />
prosjeke, a kako i na koji način će biti<br />
u cijelosti okončan ovaj “gordijski<br />
čvor”,<br />
teško je reći.<br />
Uzgajanje šuma,<br />
lovstvo...<br />
U Lipovcu se uzgajanju šuma oduvijek<br />
poklanjala velika pažnja. Od šumsko<br />
uzgojnih radova u ovoj godini planirana<br />
je njega ponika i podmlatka pod<br />
zastarom na 15 ha, njega mladika na<br />
19 ha, čišćenje koljika na 18 ha, suzbijanje<br />
biljnih bolesti na 71 ha. Lipovačke<br />
šumske površine ispresijecane mnogim<br />
vodotocima, idealno su mjesto za obitavanje<br />
divljači na dva lovišta Spačva<br />
– sjever i Spačva – jug koja jednim dijelom<br />
obuhvaćaju i šumske površine Šumarije<br />
Lipovac. U lovištima obitava obični<br />
jelen, srneća divljač i divlje svinje.<br />
Od dvanaest prošlogodišnjih i ovogodišnjih<br />
skupnih komercijalnih zimskih<br />
lovova, pet ih je obavljeno na šumskim<br />
površinama šumarije Lipovac.<br />
Crkva<br />
Gospe Lučićke<br />
Prvo što će slučajni putnik ugledati<br />
kad naiđe u ovo slavonsko selo<br />
je starodrevna crkva gotičkog stila s<br />
drvenim zvonikom. To je crkva Gospe<br />
Lučićke, kako je od milja nazivaju Lipovčani,<br />
koja se ukazala tu, baš u ovoj<br />
crkvi i sebi odabrala sveti stan u tom<br />
svetom mjestu. Iz pisanih dokumenata<br />
ovaj zaštićeni kulturni spomenik nulte<br />
kategorije i jedan od najstarijih u Hrvatskoj,<br />
potječe iz 10. ili 11. stoljeća. Za<br />
vrijeme turske vladavine ljepota crkve<br />
se izgubila; jer skoro 300 godina nitko<br />
je nije popravljao, dapače, dosta toga<br />
je uništeno i porušeno. Crkva sv. Luke<br />
bila je i župna crkva, jer u okolici crkve<br />
bilo je raznih zgrada, temelji koji se i<br />
danas nalaze na poljima.<br />
Sadašnje mjesto Lipovac sagrađeno<br />
je krajem 17. i početkom 18. stoljeća<br />
kada su Turci bili protjerani.<br />
Danas Lipovac ima gradsku vodu,<br />
plin, razvija se, šumarija je nositelj<br />
gospodarstva, a dosta se očekuje i<br />
od graničnog prijelaza Bajakovo te od<br />
izgradnje druge trase autoceste Županja<br />
– Bajakovo.<br />
Nova zgrada Šumarije Lipovac<br />
Dovršni sijek u g.j. Narače 15<br />
Odvoz trupaca<br />
Crkva Gospe Lučićke u Lipovcu<br />
Broj 99 • ožujak 2005. HRVATSKE ŠUME 29
Change language